58
FIZIČKE OSOBINE I STRUKTURA MOLEKULA

FIZIČKE OSOBINE · PRELAMANJE SVETLOSTI On vidi ribu ovde…. PRELAMANJE SVETLOSTI A ona je, u stvari, ovde! On vidi ribu ovde…. PRELAMANJE SVETLOSTI iz ovog položaja se ne može

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

FIZIČKE OSOBINE

I

STRUKTURA MOLEKULA

FIZIČKE OSOBINE

Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti

odgovarajuće osobine konstituenata sistema

Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma

u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja

Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu

a ne od njihove prirode

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

FIZIČKE OSOBINE

Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti

odgovarajuće osobine konstituenata sistema

Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma

u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja

Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu

a ne od njihove prirode

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PRELAMANJE SVETLOSTI

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

n = f ()

Disperzija zavisnost n od

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

molarna refrakcija(aditivna i konstitutivna veličina)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)