Finski obrazovni sustav

7/29/2019 Finski obrazovni sustav

1/24

201

FINSKI OBRAZOVNI SUSTAV

Refleksija na studijsku posjetu

Radojko DamjanoviMinistarstvo prosvete Republike Srbijekolska uprava u Kragujevcu

[email protected]

Refleksija studijske posjete Finskoj pokuava predoiti itatelju nainfunkcioniranja tamonjeg obrazovnog sustava organizacije, finan-ciranja, povezanosti razliitih razina vlasti, oblika decentralizacije,odnose izmeu relevantnih drutvenih aktera, odnose unutar samog

sustava, ivota kole.

Kljune rijei: obrazovni sustav, decentralizacija, financiranje, ku-

rikulum

Protekle godine Finsku je posjetilo 1 400 ljudi, a za proteklih petgodina delegacije iz 80 zemalja svijeta.1 Navedeni brojevi odnose se nazainteresirane koji ele neposredno ostvariti uvid u obrazovni sustav naosnovu kojeg je postignut PISA-uspjeh. Finci, pak, sa strpljenjem i tiho,svakome tko iskae interes predstavljaju svoje vienje puta kojim sudoli do rezultata najuspjenijeg obrazovanja na svijetu. Pored procesa,kroz koji su proli i prolaze, finski domaini prikazuju i trenutno stanje

stvari, ali i izazove prepoznate u sustavu.

Obrazovne politike u Finskoj2

Kvaliteta, efikasnost, jednakost i internacionalizam ciljevi su fin-skog obrazovanja i znanosti. Kada se kae internacionalizam, misli se

1 Informator je Hanna Laakso, savjetnik za meunarodnu suradnju, iz Finskog nacio-nalnog prosvjetnog savjeta (Finnish National Board of Education, FNBE).

2 Informator je dr. Aki Tornberg, savjetnik za obrazovanje iz Ministarstva obrazovanjaFinske (Ministry of Education, Finland).


2/24

R. Damjanovi: Finski obrazovni sustav METODIKI OGLEDI, 17 (2010) 12, 201224

202

na praenje tijeka suvremenog svijeta (odrivi ekonomski razvoj na-cionalna, kulturna, drutvena i ekonomska dobrobit). Dobra ekonom-ska osnova je garancija blagostanja i razvoja osnovnih drutvenih po-druja.

Obrazovni sustav treba podravati i kompetitivnost finskog dru-tva, a da bi se on odgovarajue razvijao, neophodna je izvjesna poli-tika stabilnost ili minimum drutvenog konsenzusa koji bi obavezao

politike initelje na potovanje odreenih koordinata za orijentaciju uovom prostoru. U Finskoj su politiki initelji obvezni jasno se odrediti

prema buduem razvoju obrazovanja, javno izloiti vlastite stavove irealizirati ih. U ovome trenutku, finske vlasti odredile su se posebnimrazvojnim programom politike prema djeci i mladima, koji je sadranu bazi politikog programa. Premijer Matti Vanhanen je sa svojom dru-gom vladom odredio tri podruja djelovanja:3 drutvo orijentirano nadijete, dobrostojea obitelj, prevencija socijalnog iskljuivanja.

Dva primjera

1. Politika se usmjerava i prema drop-out-u u finskim kolama,koji je uoen kao izazov za rjeavanje. U 7, 8. i 9. razredu imauenika s tekoama u kolovanju. Godinje je 300 uenikau drop-out-u. Djeca koja su sumnjiva izdvajaju se u grupe.Svaki dan nastavnik prati je li netko odsutan, a onda se ide ikui vidjeti to je s njim. Ravnatelj kole formira grupe ovihuenika, posebno se izdvaja novac za ovu aktivnost (na lokalnojrazini), moe i izmeu kola. Manje uenika, manje grupe, vieangairanih nastavnika, socijalni radnici za ovu djecu. Godinjese za ovu djelatnost u kolama izdvoji oko est milijuna eura.Uenici zavravaju kolovanje u ovim grupama, ali im se jamidalje kolovanje. (Trenutno je ovaj program u pilot fazi.) Zaovu djelatnost su nastavnici posebno kolovani kroz svoje obra-zovanje (nastavnik za specijalno obrazovanje za djecu kojasvoje potrebe izraavaju na drugaiji nain).

2. Razvijaju se programi (na sveuilitu) za otklanjanje tekoa uranom razvoju; npr. u podruju matematike sposobnosti (30%

3 Vie na: http://www.minedu.fi/lapset_nuoret_perheet?lang=en.


3/24


203

onih koji su imali probleme pokazalo je poboljanje poznavanjaitanja i matematike). Ova unaprjeenja se odnose na 1., 2. i 3.razred obveznog kolovanja. Prvo su zapoela u predkolskimuzrastima, zatim su prenijeta i u prva tri razreda osnovne kole.Kada govorimo o predkolskom uzrastu, programi za otkla-njanje tekoa u ranom razvoju odnose se i na formiranje sta-vova djeteta. Zanimanje za ove aktivnosti pokazuju lokalnesamouprave te se one financiraju iz prorauna na nacionalnojrazini. Stav je da se koristi sve to moe biti djelotvorno, jer je

rezultat viestruk.Javni autoriteti trebaju omoguiti svakom graaninu Finske uvjete

za samorazvoj, samopotovanje i odrivi financijski status (to se osi-gurava odgovarajuim sustavom obrazovanja). U ovome je i vrijednostobrazovanja za svako ljudsko bie. Glavni pravci razvoja finskog obra-zovanja i znanosti su u skladu s Lisabonskom strategijom Europskeunije. Obvezno obrazovanje je besplatno (ak i fakultetsko, a i post-diplomsko moe biti besplatno putem raznih bespovratnih kredita).Parlament utvruje pravce razvoja obrazovanja.4 Usvajaju se agende i

bira se ona koja je aktualna. Vlada i resorno ministarstvo imaju ulogupripreme obrazovnih politika. Takoer, ministarstvo je odgovorno zaobrazovanje koje se financira iz dravnog prorauna (i privatne kole sefinanciraju iz istog izvora kao javne kole). Vlada usvaja razvojni planza obrazovanje i za istraivanja u znanosti (na pet godina).

Nacionalni proraun za 2008. godinu iznosio je 45,5 milijardi eura.Od ovog iznosa 15% se izdvaja za obrazovanje (oko 7 milijardi eura).Proraun za obrazovanje temeljen je na vladinom programu za razvojobrazovanja i znanosti. Za organizaciju obrazovanja (u operativnom

smislu) odgovorne su lokalne samouprave. kole su u vlasnitvu lokal-nih vlasti opina. Privatnih kola ima svega 13% i to su uglavnomkole koje osnivaju crkve ili neke druge organizacije (90% njihovih tro-kova financira drava). Srednjih kola u privatnom vlasnitvu je od 20 do30% i najvema su to srednje strune kole. Trokove obrazovanja snosedrava i opina i to u odnosu 42% prema 58%. Opine koje su ruralnedobiju dodatni novac zbog skupljeg obrazovanja, tj. veih trokova.

Financiranje obrazovanja jeper capita. Prosjena cijena trokovaobrazovanja jednog uenika u osnovnoj koli je oko 6 700 eura. Tu su

4 Finska je parlamentarna republika.


4/24


204

uraunati trokovi prijevoza, prehrane, knjiga/udbenika, zdravstvenezatite, poduavanja

Za struno usavravanje novac osigurava ministarstvo, a provodiga Nacionalni prosvjetni savjet (pored nacionalne razine, postoji i op-inska, ija tijela takoer realiziraju neke oblike strunog usavrava-nja). Ove godine je za struno usavravanje potroeno 8 milijuna eura(to je extra-money; u odnosu na dio novca, koji se troi po planu). Mi-nistarstvo obrazovanja surauje i s drugim ministarstvima, a realizacijaide preko State Provincial Offices, to su neke vrste vladinih regional-

nih ureda.U sustavu obrazovanja nema slijepog crijeva jer se nikad ne zna

kada e tko postati pametan uvijek, iz bilo koje kole, moe senastaviti dalje kolovanje u eljenom smjeru (naravno, uz ispunjenjeodreenih kriterija). Obrazovne institucije moraju uvijek imati otvore-na vrata za svakog tko se pojavi.

Broj uenika je u 2009. godini bio 552 689, i u padu je (2001. go-dine je bio 595 727, dok se za 2013. predvia 531 689 uenika). Istovre-meno se predvia mrea kola u budunosti (2000. godine je bilo 3 056,

a u 2008. godini 2 300 kola). Odluke o zatvaranju kola se donose nalokalnoj razini.Postignua uenika na PISA testovima detaljno se analiziraju i na

osnovu rezultata tih analiza donose se razliite odluke u obrazovanju.

Glavne karakteristike finskog sustava obrazovanja5

Izazov za finski obrazovni sustav je priljev stranaca koji ine 2,3%populacije. Ima kola sa 4050% uenika iz populacije stranaca. Narod

Sami takoer uiva posebna prava u okviru obrazovnog sustava. Vein-sko stanovnitvo je u tri zajednice (municipalities). Slubeni jezici sufinski (91,5%) i vedski (5,5%).

Vrlo vana karakteristika finskog obrazovnog sustava je njegovasloenost zbog postojanja paralelnih struktura, i u tom smislu nije us-

porediv s europskim sustavima. Svoj djeci omogueno je gotovo istoobrazovanje u osnovnoj koli. To je i jedna od vodilja ovog sustava

ujednaenost kola. Finci ne ele polarizaciju (elitizam) u drutvu,

5 Informator je Eeva-Kaisa Linna, starija savjetnica u Finskom nacionalnom prosvjet-nom savjetu (Finnish National Board of Education, FNBE).


5/24


205

zato kole moraju biti jedinstvene. Strune kole postaju sve popular-nije od opih gimnazija jer omoguuju prolaz na sveuilite. U tomsmislu je popravljen imid srednjeg strunog obrazovanja. Openito, zafinsko obrazovanje vie nije vano to se ui, ve kako se ui. Modadjeluje banalno, ali struno promatrano, metode rada odreuju sadraje.Vaan je stalan, kontinuirani razvoj, kako individualni tako i sustava ucjelini.

Osnovno obrazovanje je u potpunosti besplatno (obroci, materijal,udbenici, prijevoz). Na srednjoj razini plaa se prijevoz i materijali

za nastavu. U visokom obrazovanju sve se plaa osim kolarine stu-denti imaju mogunost koritenja kredita (koje, uz odreene uvjete, nemoraju otplatiti). Drava daje pomo studentima, ali se oni radije odlu-uju raditi, nego uzimati kredite.

Upravljanje je centralizirano, ali je primjena lokalizirana premaprincipu supsidijarnosti drava donosi zakone, ali odluke i primjenasu na lokalnoj razini.

Preciznih podataka o broju uenika po razrednom odjeljenju nema,jer se financiranje ne vri na taj nain. Otprilike, razredi su od 20 do25 uenika. Opi je stav da je spajanje razreda (nepodijeljena nastava)

bolja za uenike, ali je teka za nastavnika.

Neki od izazova za finski sustav su: skraivanje vremena studira-nja (uenja), obrazovanje emigranata, obrazovanje starijih emigra-nata (jezik, kultura i drugi aspekti potrebni za ivot u finskom drutvu

izjednaavanje s lokalnom razinom).

Struno usavravanje nastavnika postoji, ali u smislu obuka ustjecanju razliitih znanja, vjetina i sposobnosti za obavljanje posla.

Grubo reeno, struno usavravanje poslije stjecanja zvanja masternasveuilitu omoguuje korekciju vjetina nastavnika, ali ne u smisluispravljanja greaka iz prethodnog obrazovanja, nego s ciljem dopunei podrke u nekim podrujima obavljanja posla. Nastavnici imaju svojdosje u kojeg se sve upisuje, tako da je svakome stalo da dosje bude toreprezentativniji. Iz razloga napredovanja u slubi (izgraivanja profe-sionalne karijere), rijetkost su prigovori na rad nastavnika u opsegu koji

bi zahtijevao neto poput disciplinskog postupka s izricanjem mjera.Uglavnom se sluajevi prigovora na rad nastavnika okonavaju raz-govorom i razumijevanjem okolnosti te se trai ishod kojim e svi bitizadovoljni.


6/24


206

U finskom obrazovnom sustavu ne postoji neto to bismo nazvaliinspekcijskom slubom (ne vjeruju u inspekciju i napustili su je prije18 godina), nego se prigovori rjeavaju preko lokalnih vlasti koje imajuingerencije (naravno, postoji i razina ravnatelja kole). Zato vjeruju uusavravanje i obuku nastavnika.

Inae, tamo gdje se jave problemi, odmah se pristupi sustavnomsagledavanju stanja i organizaciji raznih vrsta i oblika podrke. Iz nave-denog proizlazi uloga savjetnika u obrazovnom sustavu Finske.

Nacionalna matura, na kraju srednjeg obrazovanja, jedino je mje-

sto gdje se testira/evaluira itava uenika populacija. Finski strunjacisu izuzetno protiv toga da se uenici rano opredjeljuju ili da to inenastavnici/odrasli odreujui dalji tijek kolovanja/ivota pojedinca.Postoje i drugi vidovi evaluacije u okviru sustava. Na primjer, svakegodine se vri procjena ishoda uenja, sluajnim uzorkom kola i ra-zreda, iz matematike i materinjeg jezika (cilj je provjera ostvarivanjanacionalnog ili sredinjeg kurikuluma). Uz navedena dva, provjera semoe vriti i iz jo nekog predmeta. Ovaj izvjetaj dobiva samo kolakoja je evaluirana, nezavisno od nacionalnog testiranja.

Ukoliko se pojave problemi, odmah se aktiviraju mehanizmi po-drke i unaprjeivanja rada. U okviru sustava panja se posebno usmje-rava na rano prepoznavanje problema u uenju ili problema uope.

Opi je stav da uenici sa specifinim obrazovnim potrebama tre-baju biti ukljueni u opu kolu. Za njih se rade individualni planovi(ukljueni su struni suradnici razliitih profila). Svoje specifine po-trebe zadovoljavaju u manjim grupama. Sljedea razina je poseban raz-redni odjel iskljuivo za ovakvu djecu/uenike, a poslije toga posebnakola. Ciljevi se moraju prilagoavati mogunostima uenika (uenje

nije ulijevanje vode u bokal od strane nastavnika). Ovdje je vanoiznijeti sljedee podatke: 1. 8% uenika je u potpunosti ukljueno uprograme za djecu sa specijalnim potrebama, 23% uenika je djelo-mino ukljueno u neke programe za posebnu podrku, tj. realizaciju

posebnih potreba; to znai razvrstavanje prema vrstama potreba: te-koe sa itanjem i pisanjem (44%), tekoe u govoru (15%), tekoeu uenju matematike (22%), tekoe u uenju stranih jezika (9%), te-koe socijalne i emocionalne prirode (5%). Iz posljednjeg je znaajnozakljuiti da postoji osjetljivost kole za potrebe svakog uenika i utom smislu prepoznavanje njihovih razliitih potreba, koje oni zadovo-ljavaju u okviru sustava kao servisa iji su korisnici. Jasno je vidljiva


7/24


207

kvaliteta sustava i razvijenost u smislu pomoi i podrke za svako dijeteu drutvu. Svako dijete ima svoju poziciju i neograniene mogunostiza razvoj, koje mu prua zajednica.

Podaci koji su iznijeti u vezi sa trokovima obrazovanja su iz 2007.godine i njihova struktura je sljedea: osnovno obrazovanje: 6 200 (varira od 4 560 do 14 000 ),6 ope srednje obrazovanje/gimnazije: 5600 (varira do 16 000 ), srednje struno obrazovanje: 8 900 (variraod 6 600 do 13 400 ).

Proces razvoja kurikuluma7

Nacionalni kurikulum se obnavlja svakih deset godina, a postojive tono jedno stoljee. U ovaj proces je ukljuen veliki broj ljudi.Drutvo se mijenja i zato se moraju koristiti strategije uspjenosti. Mi-jenja se vizija zahtjeva, paradigma uenja, sredina koju definiraju me-diji.

Nacionalni prosvjetni savjet je ekspertna organizacija s oko 300zaposlenih. Predstavlja struno tijelo koje je na nacionalnoj razini pro-

fesionalni autoritet. Vaan je stav da kontrola ne donosi kvalitetu obra-zovanju. Do 1994. godine je postojala inspekcijska sluba u Finskoj.Savjet (Finnish National Board of Education, FNBE) obavlja nadzorsamo po nekoj albi, koja treba proi mnoge razine procedure dok stig-ne do njih (od kole, lokalnih vlasti, regionalnih vladinih kancelarija).

Ne postoji kanjavanje i svi se pridravaju pravila (imaju obavezu).Postoje tri razine kurikuluma: nacionalni, sredinji kurikulum,

opinski (ili lokalni) te kolski. Ima kopiranja sredinjeg kurikulumaod strane kola, ali u veini sluajeva oni su prilagoeni okolnostima,

tj. zajednici. Nekoliko milijuna eura je potroeno za struno usavra-vanje nastavnika za pisanje/izradu kurikuluma. kolski kurikulumi sutakoer ogranieni na deset godina, ali se mogu promijeniti i u kra-em vremenskom razdoblju. U izradi sredinjeg kurikuluma sudjelujunastavnici, istraivai, izdavai udbenika. Nastavnici se esto ale na

previe sadraja u kurikulumu, ali nije problem u kurikulumu, nego

6 Cijena obrazovanja varira, jer nisu trokovi u svakoj sredini jednaki. Na primjer, nijeista cijena kolovanja uenika u Helsinkiju i na nekom od otoka ili u jednoj od zajednicaSami naroda.

7 Informator je Jari Koivisto, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnom pro-svjetnom savjetu (FNBE).


8/24


208

u izdavaima koji stavljaju previe sadraja u udbenike (ali, s drugestrane, udbenik nije kolski program te ga se ne mora doslovno dra-ti). Tijekom izrade nacionalnog ili sredinjeg kurikuluma, postoje dvakruga u postupku, ka kolama i javnosti, ija je svrha korigiranje radneverzije prije usvajanja i objavljivanja. Rade se i planovi implementacijekurikuluma, tj. na nekoliko godina ili odmah za sve uzraste (smatra seda ovo posljednje nije dobra ideja). Savjeti za obrazovanje u lokalnimzajednicama mogu utjecati na kurikulum, tj. implementaciju kurikulu-ma. Od 1994. godine, kurikulum poinje postajati dokumentom koji

se razvija i na razini kole. Razvoj kurikuluma prati ravnatelj i jo dvado tri pomonika, kroz veliki broj sastanaka i izvjetaja. (Ovdje se mo-emo pitati jesu li ravnatelji lideri ili izvrni rukovoditelji, u smisluoperativnog izvravanja poslova te zavisi li o tome nain implemen-tacije kolskog programa.) Dobiti od ovakvog pristupa kurikulumu suviestruke: aktivan (iv) dokument, timski rad, poboljanje strunosti,vea posveenost, dobri rezultati.

Kroz istraivanja se stalno prati kvaliteta obrazovanja, uz izbjega-vanje nacionalnih testova. Jedini nacionalni ispit je matura. kola koja

ima nezadovoljavajue rezultate evaluacije se ne kanjava, nego joj sedaje podrka za izlazak iz loe situacije, odnosno podrka razvoju.Nastavni procesi se usmjeravaju k aktivnom uenju, u smislu ue-

nja kroz praksu. Nastavnikova aktivnost nema uenje za direktnu po-sljedicu, nego nastavnik treba organizirati praktini rad, odnosno aktiv-nosti (vjebe) za uenika koje e potaknuti uenje. Navedeno prikazujeslika 1.

Slika 1.

Ve dvadeset godina se prikupljaju primjeri dobre prakse, ali serijetko primjenjuju zbog slabog interesa finskih nastavnika.


9/24


209

Posjet Osnovnoj koli Simonkallion (Simonkallion koulu)8

kola Simonkallion osnovana je 1953. godine i u njoj se koluje635 uenika od 1. do 6. razreda. U ustanovi je zaposleno 50 ljudi odega 35 nastavnika. Nastava se odvija u 33 uionice. Prosjean brojuenika u razrednom odjelu je oko 40, a imaju i tri razreda s po desetuenika u specijalnom obrazovanju. Svjesni su, i to su istakli, da je brojuenika po razredu prilino velik.

Pored razrednih nastavnika, imaju i dvoje nastavnika bez razreda

koji se nazivaju resurs-nastavnici (ili resurs-uitelji); njihova zaduenjase odnose na pruanje pomoi ostalim nastavnicima u nekim nastavnimaktivnostima. Tri specijalna nastavnika (ili: nastavnici u specijalnomobrazovanju) takoer nemaju svoje razrede. Oni pomau uenicima uitanju, pisanju i govoru nekima i u matematici i stranom jeziku.

U organizaciji nastave postoji mogunost da etiri razreda imajuistovremeno matematiku. Centralizirano se dri nastava s etiri nastav-nika i nastavnikom za specijalno obrazovanje i resurs-nastavnikom. Po-tom se radi u manjim grupama (timska nastava).

U strukturi rukovoenja, postavlja se ravnatelj za podruje, takoda za vie kola na jednom teritoriju postoji jedan ravnatelj (podruniravnatelj). Onda se postavlja pomonik ravnatelja za pojedinanu ko-lu. Rukovoditelji razrednih vijea, s ravnateljem i pomonikom ravna-telja, ine tim za kolsko razvojno planiranje. Ravnatelj kole se bavifinancijama, zapoljavanjem i podrkom uenicima. Podrka uenici-ma se realizira kroz tri podruja: osnovno, posebne potrebe, razredi sdjecom koja svoje potrebe izraavaju na drugaiji nain. (Ovo vai zasve uenike i mogu je prijelaz iz jedne u drugu kategoriju u oba smjerato je jedan od pokazatelja fleksibilnosti finskog sustava obrazovanja.)

Posljednja razina je individualni plan za pojedinog uenika, ako je topotrebno (tzv. extra-help za dijete). Dijete treba dobiti svu moguu po-drku u normalnom9 razredu ili biva prebaeno, kao posljednja mogu-nost, u specijalni razredni odjel. Individualni plan kreira koordinator zaspecijalno obrazovanje na podruju i netko iz lokalne zajednice, a pri-mjenjuje se u koli. Koordinator ima uvid u situaciju i rasporeuje ue-nika na razini podruja (u odreenu kolu u specijalno odjeljenje). Sve

8 Informatori su Risto Purhonen, ravnatelj, i Hilkka ODowd, pomonik ravnatelja

kole.9 Koriste upravo taj termin normalan razred.


10/24


210

kole imaju tim grupu za podrku uenicima i njega ine strunjaci izrazliitih podruja (psiholog, medicinska sestra, savjetnik za kolu).

Nastavnik iznosi problem grupi i oni se ukljuuju u rjeavanje.

kola odrava vezu s obitelji uenika putem komunikacije izmeunastavnika i roditelja. Postoji koordinator zaduen za komunikaciju iz-meu razreda. Nastavnici razmjenjuju informacije o uenicima ue-nici imaju dosjee.

Polovica uenika u specijalnim razredima pohaa nastavu s ueni-cima u normalnim razredima. Svi nastavnici su u temeljnom obrazova-

nju stekli znanja i vjetine neophodne za rad u specijalnom razredu.Obilaskom kole (koja je samo jedan uzorak), uoljiva je potpu-

na opremljenost uionica instrumentima i multimedijalnim sredstvima,koja se ne stavljaju u prvi plan. Ueniki radovi su posvuda, a takoerse primjeuje razliitost stilova i metoda rada pojedinih nastavnika.Radi se frontalno, interaktivno, u grupama, individualizirano; rasporedklupa je svugdje razliit u redovima po vie uenika, u redovima podvoje, individualno ili okupljeni u grupu.

Prilikom objeda nastavnici sjede sa svojim uenicima u tonoodreeno vrijeme prema rasporedu za razred. Inae, uenici se ponaajuveoma spontano i slobodno sjedaju za stol s odraslima.

Primjetna je izuzetna higijena prostora, tako da uenici po uio-nicama borave bosi, bez obue (garderobu i obuu ostavljaju ispreduionice, najvema uredno sloenu). Prostor nije luksuzno opremljenniti su u njegovoj gradnji i opremanju koriteni skupi materijali, ali seistoom, odravanjem i oplemenjivanjem interijera dobiva odgovara-jua atmosfera kole.

Nastavnici imaju individualni stil rada pristup kojim rjeavajuproblem u ponaanju uenika. Na primjer, za kanjenje u kolu izrie semjera zadravanja poslije nastave. Razvija se osobna odgovornost.Nazajednikim sastancima rjeavaju se problemi uenika. Pie se pismeniizvjetaj o bilo kojem obliku nasilja koje se dogodi i dostavlja opin-skim vlastima. Postoji komunikacija s roditeljima preko publikacija uobliku vodia, u kojima su sadrane informacije o koli (povijest, za-

poslenici, metode, kompletno funkcioniranje). Analogno tome, za novenastavnike tiskan je vodi koji pomae u uvoenju u posao. Djeca semijenjaju, prate se promjene u njima, to implicira nunost promjene ikod nastavnika.


11/24


211

Minimalna satnica nastavnika je 24 sata tjedno (do 28 sati), a pre-kovremeni sati se dodatno plaaju. Broj nastavnika je odreen brojemuenika. Nastavnici se pripremaju individualno, ali mogu raditi i tim-ski, zajedno. Nemaju definirane procedure za pripremanje nastave narazini kole. Kod njih je novost timski rad. Organizacija same nastave imetoda ovisi iskljuivo o nastavniku. Eksperimenti se u nastavi izvodetek od 7. razreda, zbog sigurnosti uenika.

Meusobnim razgovorima se rjeavaju problemi, ali i na sastanci-ma do razine lokalne samouprave, lokalnog voditelja za obrazovanje.

Istiu vanost ravnomjernog razvoja kola svi moraju biti ravnoprav-ni i svi treba dobiti isto/slino. Nitko se ne smije osjeati loe.kole sudjeluju u raznim projektima i istraivanjima, konkretno

ova kola je sudjelovala u istraivanju Learning to learn.U koli istiu da je najbolja inspekcija sam uenik koji kod kue

prenese dogaanja tijekom kolskog dana uenici i roditelji se uvaa-vaju kao korisnici sustava.

Svaka kola u Finskoj ima neku svoju posebnost koja se mani-festira kroz izvannastavne aktivnosti, a odatle se reflektira i na samu

nastavu. Posebnost ove kole je njena usmjerenost na glazbu i u okvirukole ima vie uenikih zborova (za razliite vrste glazbe), glazbenihgrupa i bendova; neki od njih su sastavljeni i od roditelja, ali i nastav-nika (teachers band). Imaju i lokalno natjecanje na kojem se prikazujerad u proteklom razdoblju.

Postoje i druge vrste udruenja roditelja, koja djeluju pod krovomkole.

Decentralizacija10

Blagostanje se ne postie samo obrazovanjem, nego moramo bitiupueni na socijalnu politiku, financije, poreze Mi koji radimo uobrazovanju, moramo biti integrirani s ostalim segmentima drutva biti upoznati s drugim politikama (ne smijemo se zatvoriti prema ostat-ku drutva).11 Bilo koji instrument politike nije zastario, nego ovisi o

10 Informator je Reijo Laukkanen, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnomprosvjetnom savjetu (FNBE), naelnik za meunarodne odnose.

11 Ovo izlaganje Reija Laukkanena je zapoeto analogijom da obrazovanje vrlo esto

kao trkaki konji ide naprijed s vizirom na oima i samo tri ne gledajui sa strane, zatvorenou svoj sustav. To je glavni problem svih nas.


12/24


212

kontekstu. Nekad je upotrebljiv, nekad nije; neto to je za nas upotreb-ljivo, za Fince nije i obrnuto.

Ministarstvo je direktno povezano sa sveuilitima i politehnika-ma. Sva sveuilita su dravna. Privatna su dobrodola, ali moraju pri-hvatiti finske uvjete besplatno obrazovanje, a kako im to ne odgovara,u Finskoj nema privatnih fakulteta.

Ministarstvo obrazovanja radi kroz Finski nacionalni savjet za obra-zovanje (FNBE), ne direktno sa kolskim institucijama. Ono pripremaakte, politike, agende. FNBE implementira programe i akte Ministar-

stva. Finski nacionalni prosvjetni savjet je struno tijelo i nema vlastitupolitiku, dok je ministarstvo politika institucija. Izmeu ministarstvai FNBE je u prolosti bilo sukoba. To je bio sukob izmeu politiarai profesionalaca (strunjaka). Nekada je ovakva tenzija zdrava, jer sediskusijom rjeavaju problemi. FNBE i ne treba biti kula od slonovae,nego blisko povezana s praksom u obrazovanju.

Regional State Provincial Offices imaju zadatak da primaju, tj. po-sreduju u albama i primjedbama na obrazovanje.

Obrazovni savjeti (ili: odbori) u opinama su formirani od strane

opinskih savjeta i oni donose sve lokalne odluke (biraju i kolske od-bore). kolski odbori nisu obavezni, ne moraju postojati ili moe posto-jati jedan za dvije kole.

Opine se ponaaju raznoliko u svakom smislu imaju pravo narazne naine osmiljavati organizaciju obrazovanja (koliko moi dajukolama, ravnateljima, slobodu u kurikulumu itd). U ovom smislu jefinski sustav izrazito decentraliziran. Prema zakonu iz 1972. godinesustav je bio izrazito centraliziran jer se eljelo izjednaiti sustav u ci-

jeloj dravi. Centralizacijom se implementira ista razina pedagogije u

kolama, ali ne i kontrola trokova obrazovanja. Centar je jako udaljenod mjesta realizacije poslova i to izaziva probleme. Kontrole u centra-liziranom sustavu nisu lako ostvarive zbog opsega posla (inspekcije su

bile po kolama, bojali su se svi nastavnici, ali i uenici). Inspekcija jesada nevana u Finskoj, ali je vrlo vana u drugim dravama. Znaajan

je kontekst upotrebe instrumenta. Ovdje je taj instrument zastario.Nacionalni kurikulum je tada imao oko 700 strana.Novim Zakonom o obrazovanju, iz 1985. godine, odrekli su se stri-

minga koji je odreenu djecu forsirao, dok su druga zaostajala. Problemheterogenosti je rijeen tako to su formirane male grupe za rad.

Mnoge stvari su rjeavane nainom financiranja obrazovanja.


13/24


213

Slika 2.

PP pre-primary (predkolski vrti)P primary (osnovna kola)LS low secondary (osnovna kola druga razina)US upper secondary (srednja kola)T terciar (sveuilite, politehnike i postdiplomski studiji)

Slika 2 prikazuje kako se financiranjem/ulaganjem u obrazovanjestrateki mijenja sustav. Naime, ravna linija prikazuje financiranje uveini razvijenih europskih zemalja, dok izlomljena linija prikazuje fi-nanciranje u Finskoj. Finska na drugoj razini osnovne kole (od 7. do9. razreda) poinje smanjivati opseg ulaganja u sustav, dok na razinisrednjih kola poinje ponovo poveavati iznose usmjerene u sustav.Jasno je i da se racionalnim ulaganjem u obrazovanje poluuju boljiefekti. Finska nije zemlja s najveim ulaganjem u obrazovanje (najveeulaganje ima Juna Koreja), ali je ono dobro promiljeno.

U Finskoj je vano pitanje jednakosti (equity): 1. jednake mogu-nosti, 2. jednaka pravednost. Sustav moe svakom pruiti mogunost,tj. jednakost, ali tek kad podri posebnost, onda je pravedan.

Kurikulum iz 1985. godine ima 340 strana. Od tada je nacionalnikurikulum istovremeno i kurikulum lokalne zajednice.

Ukinuta su sva pravila za veliinu grupa za poduavanje. Zato senovac daje prema formulama. Vie i nisu potrebni inspektori jer su oni

provjeravali koritenje financija. Ovo je jedna dobra decentralizacija.Sve linije su otvorene (nema slijepog crijeva) u sustavu. Kada je sustav

centraliziran, kontrola je daleko u glavnom gradu. Ako je decentralizi-ran, kontrola je tu odmah, svakodnevno.


14/24


214

Prosvjetne djelatnike se pridobilo poveanjem financiranja obrazo-vanja. Mo je prebaena opinama. Nije bilo lako kolama i opinamashvatiti da imaju mo i stalno su usmjeravali pitanja ka nacionalnoj ra-zini. Lako je rei da elimo sami odluivati, ali onda kada trebamo od-luiti to emo raditi, odmah se postavljaju pitanja prema vioj razini.

Sljedei korak u decentralizaciji je bio ukidanje akreditacije udbe-nika.

Dvije godine su bile presudne: 1990. (ukidanje inspekcije) i 1994.kada je donesen novi kurikulum. Kurikulum iz 1994. godine je imao

samo 120 strana i pokazao se u praksi kao nedovoljan za nastavnike, kojise nisu mogli snai i usmjeriti ka ciljevima, pa je bilo potrebno dodatismjernice za evaluaciju znanja. Uoeno je da nastavnici u Finskoj neujed-naeno ocjenjuju.12 Pokualo se sa kalibracijom skale za ocjenjivanje iponuen je opis za prosjenu ocjenu (8).13 Ostalo je procjena nastavnika.

Novi kurikulum iz 2004. godine ima 320 strana i predstavlja malipovratak na staro, jer se smatra da se prethodnim kurikulumom suvieduboko ulo u decentralizaciju te se pokazalo neophodnim dati nastav-nicima vie smjernica u kurikulumu. Kao razlog je istaknuto da, kad se

provodi decentralizacija kad se baci lopta onaj tko je uhvati moraznati kako ju je potrebno prihvati i to treba s njom raditi. Naravno, toje jedan sloen i vremenski dug proces, tijekom kojeg su opine moralebiti podrane i osnaene, izmeu ostalog, i razliitim vidovima obuke.Ovaj proces je nazvan municipalisation.

Razlozi za PISA uspjeh14

PISA ne testira znanja matematike, jezika ili prirodnih znanostikao znanstvenih disciplina (akademska znanja), nego kako se ta znanja

upotrebljavaju u rjeavanju problema. To ima veze i s razinom razumi-jevanja proitanog. Rezultati Finske temelje se na dobrim rezultatimaslabijih uenika, preciznije osrednjih.

12 Skala za ocjenjivanje u Finskoj se kree od 4 (nije poloio) do 10 (najbolje).13 U Finskoj su smatrali da nije dobro davati standarde za minimum jer bi to moglo

izazvati negativne efekte. Postavljanje standarda za maksimum ili za svaku ocjenu takoer bibilo neefektivno, jer bi sustav postao nefleksibilan i izazvalo bi rangiranje, protiv ega su Fin-ci izriito. Zanimljivo je da za sve daju primjer u drugim zemljama, to pokazuje da ozbiljnoprate obrazovne trendove u svijetu i to na razini obrazovanja kao znanosti, ali i prakse.

14 Informator je Leo Pahkin, savjetnik za obrazovanje u Finskom nacionalnom pro-svjetnom savjetu (FNBE).


15/24


215

Finski jezik je jednostavan, sa 23 glasa, a itanje je fonetsko. Dugaje povijest itanja u Finskoj. Prije nezavisnosti se obrazovanje stjecalou Crkvi. U svoje vrijeme, Crkva nije vjenavala parove koji nisu znaliitati i pisati. Sada ve stotinu godina nema nepismenih ljudi.

Od prvih deset najuspjenijih zemalja na PISA-testu, kad se ana-lizira struktura vremena utroenog na uenje, podaci su nevjerojatni saspekta efikasnosti, time i efektivnosti. Naime, Finska ima najmanjiutroak ukupnog vremena za uenje, a od tog vremena najvei dio jevrijeme uenja u koli, jedan dio je vrijeme izrade domaih zadaa, ali i

dio koji se odnosi na pojaanu nastavu (dopunski sati nastave kao obliciposebne podrke uenicima). Izvankolskog uenja u smislu dodatnihinstrukcija ili drugih oblika podrke uenju kroz privatne institucije go-tovo i da nema. U ostalim dravama meu prvih deset se dogaa da ue-nici prije podne pohaaju dravnu (javnu) kolu, poslije podne privatnui na kraju dana rade domae zadae.

Finci su i u TIMSS-u iz 1999. godine bili malo iznad prosjeka, togovori o njihovom akademskom poznavanju matematike i znanosti. Tajnafinskog uspjeha je u bavljenju specijalnim obrazovanjem, odnosno podi-

zanjem prosjeka. Prosjeni su dobro napisali test, dok nadareni nisu biliba tako sjajni (zapravo su prosjeni). Englezi imaju dualni sustav u od-nosu na Fince kada govorimo o rjeavanju PISA-testa. Prosjeni su ganapisali loe (ispod prosjeka Europe), dok su nadareni bili iznimno dobri.

Profesor na Sveuilitu u Helsinkiju Jarkko Hautamki dao je she-matski prikaz (slika 3) uinjenoga kroz dugogodinje reforme.

Slika 3.


16/24


216

Slika 3 prikazuje da je u Finskoj, prije poetka reformi dok su jouvijek imali sustav striminga, jako malo uenika dosezalo visoku ra-zinu postignua. Meutim, smiljeno su preokrenuli pravokutnik iobuhvatili vei broj uenika, ali s niom razinom znanja i vjetina. Sadarade na podizanju te granice, odnosno poveanjem razine znanja i vje-tina kod prosjenog uenika. Znanju su dokinuli ekskluzivitet. Reenoobjanjava sr postupka finskog drutva, provedenog kroz smiljene idugotrajne reforme u obrazovanju, te efektima vidljivima u PISA-testi-ranju. Finci istiu da su ljudi njihovi resursi, da nisu bogata zemlja te da

su zato ljudi njihovo najvee bogatstvo. U Finskoj se kole ne razlikuju,ali se djeca znaajno razlikuju te postoji velika osjetljivost na raznoli-kost meu uenicima i u praenju njihova razvoja.

Slika 4. etiri kljuna faktora finskog PISA uspjeha.

Ta etiri faktora su: obrazovni sustav, uenici sa svojim okrue-njem, nastavnici i obrazovanje, a sve to u odreenoj atmosferi.

Velika je konkurencija za upis na nastavnika zanimanja, mnogiele postati, kako oni kau kompetentan nastavnik. Otprilike 5 do 6tisua kandidata na sveuilitu konkurira za mjesto razrednog nastavni-ka, a prima se 700 do 800 kandidata. Sveuilita posredstvom obrazo-vanja nastavnika vraaju (akademske) vrijednosti natrag u drutvo.

Pet je oslonaca obrazovne politike finskog drutva: 1. dugoronoplaniranje (tijek, proirenje, rast, integracije); 2. predvianje i vizija

Atmosfera


17/24


217

drutva temeljenog na znanju; 3. dostupnost i jednakost u obrazovanju(besplatno obrazovanje, dobro organizirano, efektivno specijalno obra-zovanje); 4. delegiranje moi odluivanja na lokalnu razinu; 5. kultura

povjerenja (nema inspekcije, nacionalnog sustava testiranja, ravnateljikola rade kao pedagoki rukovoditelji).

U koli je uenik korisnik usluga, koji roditeljima prenosi svoje ne-zadovoljstvo, oni zovu ravnatelja itd. Inspekciju zapravo ini oko 500000 uenika.

Status nastavnika je vrlo cijenjen u Finskoj. Obrazovanje je visoko

vrednovano. Cijelo drutvo je orijentirano na rad, koji se doivljava kaovrijednost. Razvija se praksa. Nastavnici i organizatori u obrazovanjuukljueni su u razliite projekte.

Zadovoljstvo u koli (joy of learn!) predvia zadovoljstvo buduimivotom.

Potrebno je da se to vie ljudi gurne u kanale obrazovanja.

Sindikat nastavnika u Finskoj15

Sindikat nastavnika u Finskoj (The Trade Union of Education inFinland, OAJ) osnovan je 1973. godine kad su se spojili sindikati na-stavnika osnovnih i srednjih kola. U to je vrijeme planirano i imple-mentirano novo obrazovanje u Finskoj koje je u konanici dovelo doPISA-uspjeha. Zbog potreba nove suradnje, zaposleni u obrazovanju suse morali okupiti u novu organizaciju, koja e realizirati nove intencije.Tijekom godina su se ovom sindikatu pridruile i druge grupe na-stavnici strunih kola, iz predkolskih ustanova, sveuilini profesori,nastavnici koji predaju na vedskom, a sada i visoki predstavnici obra-

zovanja. Tako je ovo postao jedinstveni sindikat obrazovanja. Takoer,on okuplja i umirovljene nastavnike, ali i budue nastavnike koji tekstjeu obrazovanje za rad i obavljanje struke (ove dvije grupe nemaju

punopravno lanstvo). Istiu dobrovoljnost i to da su okupljeni zajed-no jai postojanje mnogo manjih sindikata nema smisla. S poetkom2009. godine sindikat je imao 117 828 lanova, od ega 74% ena i26% mukaraca, to je 95% svih nastavnika u Finskoj. Zbog pruanjaservisa svim korisnicima, organizacija sindikata je dosta komplicirana(slika 5).

15 Informator je Marjatta Melto, specijalni savjetnik u Sindikatu obrazovanja Finske.


18/24


218

Slika 5.Grupe u obrazovanju koje su ulanjene u jedinstveni

sindikat obrazovanjaBroj lanova

grupe

Zaposleni u osnovnom obrazovanju (primarnom i sekundar-nom)

57 013

FSL organizacija nastavnika koji predaju na vedskomjeziku

LTOL -BTLF(nastavnici predkolskih ustanova vrtia)

12 869

OAO nastavnici srednjih kola 21 019YLL sveuilini nastavnici 1 744

OPSIA dunosnici 58

SOOL budui nastavnici (studenti nastavnikih fakulteta) 6 907

Veteran teachers (umirovljeni nastavnici) 18 218

U Finskoj nastavnici odlaze u mirovinu s navrenih 60 do 65 godi-na starosti ovisno kojoj grupi nastavnika pripadaju (vrijedi i za mukar-ce i za ene). Trend je da se produavaju karijere i da dolazi do kasnijihumirovljenja.

Decentralizacija je izvrena 1990-ih godina, lokalne samoupravesu dobile mo i lokalna udruenja su morala ojaati. Ukupno je 350 lo-kalnih zajednica i neke od njih su premalene. Pokrenut je proces spaja-nja lokalnih zajednica, udruenja, radi ostvarenja odreenih ciljeva. To

je utjecalo i na organizaciju samog sindikata. Aktivnosti sindikata idui u drugom smjeru, tako da ih ima i na razini Europske unije, a postojii rad na globalnoj razini. Sindikat ima predsjednitvo i vie sektora:

jedinica za pregovore, organizacijska jedinica, ekonomska jedinica, iz-davatvo. U samoj sredinjici je zaposleno oko stotinu ljudi. Kreiranje

jedinstvenog stava na kome se radi te poslije insistira i na regionalnoj ilokalnoj razini istie se kao vano od strane ljudi iz sindikata. Svi go-vore istim jezikom, i sindikat i administracija, tako da je ovaj njihovrad suradniki. Sindikati aktivno sudjeluju kao partneri na poslovima uobrazovanju. Postoji formalna i neformalna suradnja s dravnom admi-nistracijom.

Posljednji trajk je bio 1984. godine. Sam sindikat mora biti do-voljno bogat da bi mogao organizirati trajk. Biti imuan znai imati


19/24


219

vlastitu imovinu, ali i mogunost podizanja kredita od banaka. Resursi-ma se raspolae promiljeno i paljivo. Novac se dobiva prikupljanjemlanarine. Kada se stupi u trajk, to ne znai potpunu obustavu rada udravi, nego se biraju podruja i gradovi koji prvi poinju, nakon egase poveava broj i iri trajk. Za vrijeme trajka se ne dobiva plaa. Vrlo

je vano dobiti podrku roditelja i uenika, ali i angairati medije. Podpretpostavkom da svi zaposleni stupe u trajk, on ne bi mogao dugotrajati, jer za to vrijeme sindikat isplauje naknadu zaposlenima, stogase primjenjuje strategija da trajk zapone samo u nekim opinama i

polako iri. Sindikati imaju svoje eksperte koji pregovaraju.Nastavnici nikada nisu zadovoljni plaama u odnosu na druge sek-tore. Oni koji rade u vrtiima i primarnoj razini smatraju da nisu do-voljno plaeni, pogotovo kad se ima u vidu da su to preteno enskazanimanja. Raspon prihoda u obrazovanju u Finskoj je irok. Prosjenaplaa nastavnika u brutto iznosu je 3 200 . Porez na prihode nije fiksni,tako da je on i do 25%. Prema istraivanjima, nastavnici u Finskoj rade42 sata, ali su plaeni samo za nastavu koju dre (ima i tu razlike ovisnoo vrsti kole, predmetu itd.).

Slika 6.

Plaa nastavnika u predkolskim ustanovama vrtiu 2 100 (brutto)

Plaa nastavnika u osnovnoj koli (primarna razina) 2 200 (brutto)

Maksimalni iznos plae koja se moe ostvariti u obra-zovanju

5 500 (brutto)

Minimum satnice za nastavnika razredne nastave je 24 sata, a za

predmetnog nastavnika 16 sati, ovisno o predmetu. Nastavni sat traje60 minuta, od toga je nastava 45 minuta, a 15 minuta odvojeno je zaodmor i pripreme za nastavak. Razlika u broju norma sati je povijesnogkaraktera i nastavnici tee njenom ukidanju. Nemaju strukturu radnogvremena izvan satova koje dre. Na nacionalnoj razini je propisano da

je tjedni broj radnih sati 37.


20/24


220

kolovanje nastavnika u Finskoj Sveuilite u Helsinkiju16

U Finskoj se nastavnici koluju na posebnim fakultetima. Odsjekprimijenjenih znanosti u obrazovanju trei je po veliini na Fakultetubihevioralnih znanosti Sveuilita u Helsinkiju. Njegov proraun iznosi53% ukupnog prorauna fakulteta. U sastavu Odsjeka se nalaze dvijekole: Viikki (lower and upper level of comprehensive school) i Hel-singin normaalilyseo (upper level of comprehensive school) kole zatrening buduih nastavnika. Ove dvije kole su pod direktnom juris-dikcijom drave u smislu financiranja, dakle nisu u opinskom/lokal-nom sustavu, kao to je to uobiajeno u Finskoj. Nastavnici kod kojihstudenti dolaze na praksu, prvo imaju obuku i ovaj posao rade volon-terski. Na studijama poput ovog stjeu se znanja i osposobljava se zakompetentnog nastavnika. Fakultet priprema nastavnike u sljedeim

profilima: predmetni nastavnik, nastavnik razredne nastave, nastavnikza specijalno obrazovanje i nastavnik za rad u vrtiima. Za svako odovih zvanja potreban je stupanj master, osim za rad u vrtiima gdje jedovoljan stupanj bachelor.

Izazov finskog drutva je u dolazeoj i rastuoj multikulturalnosti

(danas 10% uenika ima barem jednog od roditelja nefinskog porijekla;procjena je da e za 10 godina 25% djece biti iz ovakvih obitelji, dok jeprije 15 godina je to bila rijetkost).

Obrazovanje nastavnika je zasnovano na istraivakom pristupukoji je ugraen u sve teme i teajeve od samog poetka studija. Raz-miljanje i refleksija su osobine suvremenih nastavnika, a ne nauenimodeli prema kojima se nekad predavalo. Suradnja s drugim nastavni-cima i razmjena, jer se radi u istim kontekstima, takoer su stavke obra-zovanja nastavnika. Ne bave se formama, nego sutinama. Vano je

posao obavljati znalaki, a ne samo stei diplomu. Sustav je fleksibilan,vrlo fleksibilan. Temelji se na sutinskom bavljenju poslovima, oslobo-en je zastarjelih problema organizacije nastave, okrenut je kulturi vierazine, koju svi konzumiraju. Svi programi su sastavljeni od teorije i

prakse i nastavnik pomalo izrasta u izbalansiranom razvoju nastavnikelinosti, pri emu je nain miljenja od esencijalne vanosti. Od 1970-ihgodina se razredni nastavnici koluju na sveuilitu. Prije toga su se

16 Informator je Juhani Hytnen, sveuilini profesor i rukovoditelj Odjela primije-

njenih znanosti u obrazovanju, Sveuilite u Helsinkiju (Department of Applied Sciences ofEducation, Faculty of Behavioural Sciences, University of Helsinki).


21/24


221

kolovali u posebnim kolama izvan sastava sveuilita. Ova promjenaje naila na otpor, prvenstveno na samom sveuilitu, ali se ipak u tomeuspjelo. Obrazovanje nastavnika za predkolsku razinu je prebaeno nasveuilite 1995. godine.

Nastavnika profesija je u Finskoj izuzetno potovana i cijenjena.U ovom drutvu vlada veliko povjerenje u nastavnika, on uiva ugled ito se svuda istie. Kad se otvori natjeaj za upis na nastavnike fakulte-te, konkurencija je velika. Prijave se dostavljaju Ministarstvu obrazova-nja koje radi popis prijavljenih i dostavlja ga fakultetu, a jedini je uvjet

poloena dravna matura (ne gleda se postignuti uspeh, ve samo da jematura poloena). Nakon ovoga se polae test (na osnovu informatora,koji je izaao etiri tjedna prije ispita). U daljoj proceduri se kandidatipodvrgavaju intervjuima, grupnim diskusijama, obrazovnim situacija-ma (educational episode).17

Nastavnici strunih predmeta se obrazuju na politehnikama ili dru-gim fakultetima, ali dodatne kompetencije stjeu na ovom fakultetu. Tomogu uiniti tijkom studija, prijavom za pohaanje odgovarajuih pro-grama, ili nakon zavretka fakulteta, stjecanjem kompetencija uz rad,

na tono propisani nain.

Finsko obrazovanje u lokalnom aspektu18

U Finskoj je izvrena decentralizacija dravne uprave tako da jesvaka lokalna samouprava, kada govorimo o kolama, slobodna samo-stalno odluivati o nainu organizacije mikrosustava kola (mree i na-ina upravljanja) na podruju svoje teritorijalne nadlenosti. Lokalnevlasti su obvezne osigurati ujednaenost kvalitete kola, promatrano snacionalne razine. Dakle, princip je da svako finsko dijete, gdje godivjelo, ima jednake uvjete za razvoj od strane kole koju pohaa. Iakosu ujednaene, neke kole se specifinije bave pojedinim podrujima(npr. glazba, umjetnost, matematika).

Organizacijski se lokalne samouprave toliko razlikuju da u nekimana tri kole dolazi jedan ravnatelj (kao u opini Vantaa), dok u drugimasvaka kola ima svog ravnatelja (npr. Espoo). Nije to jedina razlika: u

17 Na primjer, kandidat za nastavnika u predkolskim programima prati se u interakcijis petoro ili estoro djece, te mu se daje zadatak organiziranja bilo koje vrste aktivnosti (ili

konkretne aktivnosti).18 Informator je Erma Tapio, ravnatelj Administracije za obrazovanje u gradu Espoo.


22/24


222

nekim opinama svaka kola ima svoj kolski odbor, u drugima je jedankolski odbor na razini lokalne zajednice, a negdje ih uope nema.

U gradu Espoo lokalni prosvjetni autoriteti e rei: vie decentra-lizacije, bolji PISA-rezultati (OECD, 2008). Odmah e dodati i bezobzira na PISA-uspjeh, mi nismo rijeili sve probleme u Finskoj. Ve-lika reforma je promijenila odnos snaga. Ranije su odluke donoene nacentralnoj (nacionalnoj) razini, a nakon toga realizirane na lokalnoj.Sada je drugaije. Nema vie inspekcije! Inspektori nisu dolazili po-drati kolu, nego je kontrolirati. Dunost lokalne samouprave je vr-

iti evaluaciju kola to im je slaba toka. Svaka lokalna zajednicaosmiljava nain kako provesti evaluaciju, na kojoj drava insistira.Inspekcija nije dobra, ali ni evaluacija nije laka. Svaka kola mora jed-nom u tri godine provesti program evaluacije (preko upitnika) i opini otome dostaviti izvjetaj. Neke kole kontinuirano prikupljaju materijal,a neke samo u posljednjih tri ili est mjeseci prije vrednovanja. Podacise prikupljaju od uenika, roditelja i nastavnika i potom analiziraju. Cilj

je dobiti punu sliku kole. Postoje supervizori (nadzornici) kole, kojipiu izvjetaje i tako vodei rauna da se kole ne predstave ruiasto.

Svake dvije godine sveuilite ispituje stanje u kolama. Postavlja sepitanje to ako se u nekoj od kola pojave nepovoljni rezultati? Odgo-vor domaina teko je brzo promijeniti kolu: poinje se razgovorima,zatim drugim vidovima podrke (obuke, seminari), istrauje se je li

problem u rukovoenju kolom (razgovara se s ravnateljem koji i samtreba evaluirati svoj rad, a nekad te obuke ne donose dobre rezultate.

Konano, postoji vie vrsta evaluacija: 1. program evaluacije (op-inska razina) svake tri godine; 2. nacionalni program za evaluacijurada opina svake dvije godine; 3. nacionalna studija zadovoljstva

uenika (sudjeluju uenici 7. i 8. razreda te 1. i 2. razreda srednje kole) svake druge godine (ovo ispitivanje se odnosi na opi nain ivota uenje, kola, svakodnevni ivot, seks Svaka opina dobiva rezul-tate koji su dostupni i supervizorima); 4. nacionalni test (ispitivanje); 5.supervizori i ravnatelji se moraju sastajati najmanje jednom godinje i

pretresati sve segmente rada kole.

Nemaju svi nastavnici obiaj evaluirati svoj rad, ali ravnatelj imapravo i obavezu jednom godinje s njima razgovarati i pogledati ko-lekciju materijala tog nastavnika (struni portfolio, pedagoku doku-

mentaciju). U usporedbi s inspekcijom, i ovo je neki oblik upravljanjakvalitetom.


23/24


223

Novac nije strogo rasporeen, nego se moe potroiti i za neku dru-gu namjenu od prvobitno predviene. Uglavnom se novac troi na sma-njivanje grupa (razreda). Drava kontrolira (prati) potronju novca.

No (official) ranking finski je stav da se ne rangiraju kole po-die se kvaliteta, bez rangiranja kola. Ako bi ga bilo, pitanje je bi li setako prepoznate loije kole trudile biti bolje (i kako bi se osjeali nji-hovi uenici). Neka vrsta rangiranja je uspjeh na maturi, poslije srednjekole. Ali ima i rangiranja prema tome koliko uenika iz koje kole upi-e sveuilite (nakon polaganja prijemnog ispita). Istovremeno, u nekoj

koli nastava moe biti dobra, ali neto drugo moe biti loe. Promatrase kola kao cjelina procesa.Autonomija se oitava u sljedeem lancu prijenosa nadlenosti: dr-

ava opina kola (ravnatelj) nastavnik. Kako drava upravljaobrazovanjem? Projektima, kurikulumom, zakonodavstvom (regulati-vom), financiranjem, obukama nastavnika, evaluacijama, prosljeiva-njem informacija.

Kontinuirano unaprjeivanje je najvanija dunost nastavnika.Ravnatelj prelazi iz uloge glavnog nastavnika (head teacher) u ulogu

profesionalnog voe (professional leader). Konkretno, u opini Espoo,nain upravljanja je sljedei: upravni odbor (na razini kole), kolskiodbor (na razini opine), ravnatelj i senior management team, odboruenika (na razini kole), kolski ured school office (na razini opi-ne), dravne regionalni uredi state provincial offices (dravna tijela,ukinuta u sijenju 2010. godine).

Finska je postigla uspjeh na PISA-testiranju podigavi prosjeneuenike. Insistira se na tome da uenici to kasnije donose ivotne odlu-ke poput izbora kole, zanimanja i sl., a pogotovo da odrasli ne donoseodluke u ime djece. Mnogi su jo izazovi pred Finskom: kako organizi-rati podrku za nadarene, kako rjeavati uenike potekoe u uenju,nedostatak motivacije, to initi s problemima u ponaanju i mentalnomrazvoju ili s mnogo uenika u dopunskoj nastavi,19 kao i s obukom na-stavnika u vezi usuglaavanja kriterija. Posebno je zanimljivo zapaanjeda ope kole vie podravaju djevojice naspram djeaka, koji u ovom

periodu izraavaju pojaanu agresivnost te im je stoga neophodno datipodrku kroz tzv. pedagogiju za djeake (boy pedagogy).

19 Dopunska nastava (remedial teaching) za posebne potrebe se odnosi na sve vrste

potreba. U Espoou je 11% uenika ukljueno u oblike posebne podrke (to ukljuuje i spe-cijalno obrazovanje).


24/24


224

LiteraturaMatijevi, Milan (2006), Ocjenjivanje u finskoj obveznoj koli, Odgojne znano-

sti, Zagreb, vol. 8, br. 2, str. 469495.

National Core Curriculum for Basic Education 2004 (2004), Finnish National Bo-ard of Education.

Kupiainen, Sirkku; Hautamki, Jarkko i Karjalainen, Tommi (2009), The FinnishEducation Sustav and PISA, Helsinki, Ministry of Education Publications.

Laukkanen, Reijo (2008), Finnish Strategy for High-Level Education for All,Governance and Performance of Education Systems, Springer, str. 305324

Izvori s interneta:

www.oph.fi

http://www.minedu.fi/OPM/?lang=en (18. studenoga 2009.)

http://www.edu.vantaa.fi/simoaa/in_english1.htm

http://www.helsinki.fi/sokla/english/

http://simonkallionkoulu.wordpress.com/history-in-english/

www.eurydice.org

EDUCATIONAL SYSTEM IN FINLAND

Reflection on a study Visit

Radojko Damjanovi

Reflection on a study visit to Finland tries to present the way of functioningof educational system in Finland its organization, ways of financing, connecti-ons between different levels of government, forms of decentralization, relations

between the relevant social actors as well as in the system itself, the life of theschool.

Key words: educational system, decentralization, financing, curriculum

Documents

Finski obrazovni sustav