Finansijsko raunovodstvo, predavanje 4

  • View
    55

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

RAČUNOVODSTVO TROŠKOVATroškovi su veoma značajna ekonomska kategorija. I ako se ovaj ekonomski pojam, različito doživljava u različitim privrednim djelatnostima, čak različito djeluje i na obračunski sistem rezultata poslovanja, okupirao je stručnjake različitih zanimanja. Tako danas troškovi su kao kategorija interesantni ekonomistima (posebno računovođama i revizorima koji ih evidentiraju i revidiraju), inžinjerima različitih struka, političarima, pravnicima, menadžerima i slično.

Text of Finansijsko raunovodstvo, predavanje 4

2

18. RAUNOVODSTVO TROKOVA

18. RAUNOVODSTVO TROKOVA

Trokovi su veoma znaajna ekonomska kategorija. I ako se ovaj ekonomski pojam, razliito doivljava u razliitim privrednim djelatnostima, ak razliito djeluje i na obraunski sistem rezultata poslovanja, okupirao je strunjake razliitih zanimanja. Tako danas trokovi su kao kategorija interesantni ekonomistima (posebno raunovoama i revizorima koji ih evidentiraju i revidiraju), ininjerima razliitih struka, politiarima, pravnicima, menaderima i slino.

Svako od spomenutih zainteresiranih strunjaka eli da to vie naui o ovom pojmu i da zna koje se to sve tajne kriju kao mogunosti da se trokovi dovedu u to je mogue bolji odnos sa rezultatima poslovanja. Da bi smo znali pratiti rezultate poboljanja promjena u nivou trokova potrebno je trokove evidentirati po njihovoj prirodnoj vrsti, mjestima nastanka i nosiocima trokova (tj. prema uinku proizvodnje ili usluivanja). Koliko je ova oblast zainteresirala cijeli svijet, govori i injenica da se u ekonomskoj nauci u oblasti raunovodstva izuava posebna disciplina trokovno raunovodstvo.

Trokovno raunovodstvo je u uskoj povezanosti sa: finansijskim i upravljakim raunovodstvom.

Trokovno raunovodstvo vrednuje, evidentira, analizira i izvjetava o finansijskim i nefinansijskim informacijama u vezi kupovine i potronje i uputa u proizvodnim i uslunim sistemima.

Menadment i drugi rukovodni kadrovi, strukture odluivanja, eksploatiu rezultate trokovnog raunovodstva kao informacije za donoenje realnijih odluka, koje su dokumentovane za usmjeravanje ka boljem rezultatu poslovanja.

Finansijski rezultati se prema raunovodstvenim standardima priznaju kao pokazatelji poslovanja koji se predstavljaju kroz: bilans stanja, bilans uspjeha, bilans novanih tokova, izvjetaj o promjenama u vlasnikom kapitalu i raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijski izvjetaj.

Ovo je obavezan formalizirani izvjetaj za objavljivanje za sva pravna lica na isti nain.

Postoji mnogo izvjetaja koji nisu obavezni za objavljivanje i smatraju se internim izvjetajima, a od izuzetne su koristi za menadment. U literaturi a i u raunovodstvenim standardima se nazivaju: segmentarni (parcijalni), intervalni, pojedinani, zbirni i konsolidovani.

Kod trokovnog raunovodstva osnovni zahtjev je uspostaviti, kontrolisati i eksploatisati informacije po sistemu troakkorist. Ovaj zahtjev se ne moe ostvariti u cijelosti sve dok ne bude odgovornost za ovaj zahtjev decentralizovana do najnieg nivoa stanja trokova, a istovremeno i najnieg nivoa stvaranja koristi u hijerarhiji stvaranja ambijenta poslovanja.

Ponekad je teko uspostaviti (mjeriti) relaciju troak-korist na najniim jedinicama stvaranja trokova, kao npr. istai pogona, uvari objekta, protivpoarne slube i sl., ali se njihova korist pripisuje uspjenom kontinuitetu rada u sljedeim nivoima odgovornosti. Za uspjeno poslovanje sistem troak-korist na svakom mjestu odgovornosti bez obzira na nivou na kome se prati zavisit e od: industrijskih nauka i industrijske kulture, to se moe posmatrati kroz nivo industrijske etike to je ujedno mnogo iri pojam od industrijske kulture.18.1. PREDMET NASTANKA TROKADa bismo govorili o troku kao razlogu nastanka sredstava ili potencijalne koristi potrebno je prije svega poznavati razloge zbog kojih nastaju trokovi kao odliv gotovine ili ekvivalenata gotovine, a to su:

a) trokovi nabavke sredstava,

b) trokovi potronje sredstava, radi proizvodnje, pruanja usluga

ili sticanja drugog sredstva, c) trokovi otuivanja sredstava kao oblik nastanka rashoda.

Tako emo uoiti da se kao predmet trokova ili troenja pojavljuju:

a) stalna i tekua sredstva,

b) zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i nusproizvoda kao rezultat troenja sredstava, radi pruanja usluga ili vrenja proizvodnje, c) rashodi poslovanja kao rezultat otuivanja sredstava.

Kada govorimo o postupku pribavljanja (sticanja) sredstava, izbjegavamo izraz nabavka, osim tamo gdje je zaista nabavka u pitanju, radije koristimo izraz sticanje jer je sticanje iri pojam od nabavke.

a) Trokovi sredstava se u raunovodstvenim standardima nazivaju troak sticanja sredstava, ili nabavna vrijednost sredstava.

Mi pod pojmom nabavke podrazumijevamo kupovinu i izgradnju u vlastitoj i tuoj reiji iz vlastitih i tuih sredstava. Sticanje sredstava obuhvata i te pojmove ali i vikove sredstva iz donacija i sl., to nije nabavka, ali jeste sticanje sredstva.

Tako emo kod nabavke imati: fakturnu vrijednost uveanu za trokove nabavke do mjesta odredita sredstava kao mjesta koritenja sredstva. Zavisni trokovi u zavisnosti da li se sredstvo nabavlja iz inostranstva ili na domaem tritu razlikovat e se za dodatne trokove carine, PDV-a i sl.

Ovome uvijek treba dodati trokove prevoza, utovara, osiguranja, istovara, montae i sl.

Trokovi nabavke e se razlikovati kod stalnih sredstava i kod zaliha. Bitno je zapamtiti da se i u jednom i u drugom sluaju sredstvo priznaje po troku sticanja. Kod nabavke uglavnom trokovi se vezuju za fakture, a kod proizvodnje zavise od sistema voenja cijena zaliha, i metoda trokova od pravilnika o platama i tome slino.

Za razliku od troka sticanja sredstva se priznaju po fer procijenjenoj vrijednosti u uslovima u kojima se ne moe znati troak sticanja, kroz fakturu ili interni obraun. Ako se moe utvrditi nabavna vrijednost, tada je nedopustiva fer vrijednost.

Fer procijenjena vrijednost se uspostavlja kod sredstava koja se stiu po principu: a) donacija, b) prijem sredstava za potraivanja, c) vikova, d) ili drugih oblika sticanja koja ne ine odliv gotovine ili ekvivalenata gotovine, a dobijamo kroz bilans nove vrijednosti sredstava, i zbog toga je potrebno usvojiti termin sticanje.

Sve ove napomene su nam bitne da bismo znali ta je osnova za obraun vrijednosti troka sticanja, kada budemo ta sredstva stavili u funkciju zaliha, upotrebe ili potronje, moramo nastojati to realnije utvrditi fer-vrijednost sticanja, kako bi budui troak bio to realniji.

Istina, imamo sredstava koja se nabave i koriste, ali se koritenjem takvih sredstava ne priznaje troak sa raunovodstvenog aspekta, jer se jedinina korist (uinka ili vremena) ne moe izmijeniti kao posljedica koritenja tih sredstava, niti kroz vrijeme niti kroz kapacitet. Takva sredstva, naela i raunovodstveni standardi nazivaju trajne vrijednosti. U tu grupu spadaju: zemljite, ume, dugogodinji zasadi, plemeniti metali, umjetnike vrijednosti, sredstva u pripremi, donji dijelovi aerodromskih pisti, donji stropovi eljeznikih pruga itd. o emu je ve ranije bilo govora, u poglavlju o stalnim sredstvima.

Ovo je bitno znati, da ovakvi trokovi nabavke sredstava, nisu niti mogu biti potencijalni trokovi proizvodnje, jer se tim sredstvima ne obraunava niti amortizacija, niti drugi trokovi troenja tih sredstava.

Ova sredstva svoju vrijednost prenose direktno na rashode u momentu otuivanja iz bilo kojih razloga. Tada e se korist dobivena od otuivanja i troak otuivanja sueliti u finansijskom rezultatu, to je zahtjev raunovodstvenog standarda br. 18 Prihodi.

b) Trokovi uvjetovani proizvodnjom, davanjem usluga i slino, podrazumijevaju trokove koje evidentiramo u proizvodnom i uslunom procesu sa ciljem izraunavanja cijena uinka, a nastaju kao posljedica troenja: sredstava, rada, prijema usluga (proizvodnih, neproizvodnih i finansijskih).

O ovoj vrsti trokova, emo vas upoznati detaljnije, i pomoi vam da ih razlikujete sa razliitih aspekata, u zavisnosti od cilja analize proizvodnih rezultata.

c) Trokovi otuivanja sredstava se u raunovodstvu evidentiraju kao rashodi pod razliitim nazivima po prirodnim vrstama koje uslovljavaju nastanak rashoda.

Raunovodstveni standard br. 18 u skladu sa raunovodstvenim naelima dijeli ih na: operativne i neoperativne rashode, kako posmatra i nastale prihode, (operativne prihode i rashode vezuje za osnovnu proizvodnu ili uslunu djelatnost, a neoperativne za sve ostale aktivnosti koje nemaju tretman osnovne djelatnosti).

Ovu podjelu rashoda trebamo zapamtiti jer emo se u narednom tekstu esto pozivati na nju. Operativni ili osnovni prihodi i rashodi su kategorije koje proizilaze iz osnovne djelatnosti za koju je pravno lice registrovano, dok su neoperativni prihodi i rashodi ostale kategorije prihoda i rashoda. Kad kaemo, registrovana djelatnost, time skreemo panju revizorima i inspektorima na nain provjere operativnog i neoperativnog troka.

18.2. KLASIFIKACIJA TROKOVASada emo vas upoznati sa razliitim podjelama trokova koje uraunavamo u cijenu uinka. U literaturi se moe sresti pojam pogonskih trokova, to ne moe biti zamjena za termin trokovi uinka, jer je troak uinka iri pojam, i ako ga neki autori manje upueni u problematiku trokovnog raunovodstva ele prihvatiti kao sinonim sa pogonskim raunovodstvom.

Da bismo u narednom dijelu ove knjige u potpunosti objasnili knjienja trokova i njihov obraun u cijenu zaliha ili usluge po razliitim sistemima navest emo najznaajnije podjele trokova sa raunovodstvenog aspekta.

Svi trokovi se u literaturi klasifikuju na:

a) trokove prema prirodnim vrstama,

b) sa stanovita naina obrauna u cijeni uinka,

c) sa stanovita reagibilnosti na obim zaposlenosti i iskoritenosti kapaciteta.

O svim ovim podjelama emo kasnije vie elaborirati.

18.2.1. Direktni i indirektni trokovi

U zavisnosti od toga da li sredstva ili rad, usluge i sl. se mogu u cijelosti svog troka ukalkulisati u budui uinak, ili to ne mogu na direktan nain, razlikujemo direktne i indirektne trokove uinka.

Direktno uraunavanje trokova u cijenu uinaka podrazumijeva normativno poznavanje uea pojedinih faktora u izradi proizvoda. Tako e trokovi flae biti direktan troak u proizvodnji pia, trokovi lima su direktan troak u proizvodnji oluka, tr