10
ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU ZIMSKI SEMESTAR SYLLABUS KOLEGIJA HRVATSKA FANTASTIČNA PROZA Naziv studija: Hrvatski jezik i književnost (III. sem.), Kroatistika i južnoslavenske filologije (III. sem) Izvođač nastave: dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić Status kolegija: izborni na Odjelu i na Sveučilištu Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara Broj ECTS bodova: 5 Sadržaj i ciljevi kolegija: Kolegij će prikazati povijesni i žanrovski razvoj hrvatske fantastične proze od njezinih začetaka u mitu te usmenim i srednjovjekovnim književnim oblicima s obilježjem čudesnosti i fantastičnosti, preko razvoja u 19. i 20. stoljeću, sve do najnovije fantastike s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Cilj je ukazati na fantastiku koja neprestano prati razvoj hrvatske književnosti javljajući se u djelima gotovo svih najvažnijih hrvatskih pisaca, neovisno stilskoj formaciji kojoj su pripadali. Studenti povećavaju vlastite kompetencije pri čitanju hrvatske fantastike razotkrivajući je u specifičnostima njezina civilizacijskog, književno-povijesnog i jezično-stilskog razvoja. Studentske obveze: Za svaki sat seminara potrebno je pročitati zadano djelo. Student predaje seminar u pisanom obliku izvođaču kolegija, a priprema i izvođenje radionice na satu seminara doprinosi ocjeni u završnoj provjeri znanja. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanje, seminari, radionice,

Fantastika u Prozi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

knjizevnost

Citation preview

Page 1: Fantastika u Prozi

ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU ZIMSKI SEMESTAR

SYLLABUS KOLEGIJA

HRVATSKA FANTASTIČNA PROZA

Naziv studija: Hrvatski jezik i književnost (III. sem.), Kroatistika i južnoslavenske filologije (III. sem)

Izvođač nastave: dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić

Status kolegija: izborni na Odjelu i na Sveučilištu

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Broj ECTS bodova: 5

Sadržaj i ciljevi kolegija: Kolegij će prikazati povijesni i žanrovski razvoj hrvatske fantastične proze od njezinih začetaka u mitu te usmenim i srednjovjekovnim književnim oblicima s obilježjem čudesnosti i fantastičnosti, preko razvoja u 19. i 20. stoljeću, sve do najnovije fantastike s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Cilj je ukazati na fantastiku koja neprestano prati razvoj hrvatske književnosti javljajući se u djelima gotovo svih najvažnijih hrvatskih pisaca, neovisno stilskoj formaciji kojoj su pripadali. Studenti povećavaju vlastite kompetencije pri čitanju hrvatske fantastike razotkrivajući je u specifičnostima njezina civilizacijskog, književno-povijesnog i jezično-stilskog razvoja.

Studentske obveze: Za svaki sat seminara potrebno je pročitati zadano djelo. Student predaje seminar u pisanom obliku izvođaču kolegija, a priprema i izvođenje radionice na satu seminara doprinosi ocjeni u završnoj provjeri znanja.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: predavanje, seminari, radionice, diskusija, internet, konzultacije, praćenje studeneta tijekom trajanja kolegija. Konačna ocjena je zbroj ocjene seminara, svih oblika studentova sudjelovanja u nastavi te razgovora o sadržaju kolegija (koji će se temeljiti na pročitanim djelima iz popisa lektire i obvezne literature).

POPIS LEKTIRE

ANTOLOGIJE (izabrati jednu od ponuđenih):

Branimir Donat – Igor Zidić, Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975.

Guja u njedrima : panorama novije hrvatske fantastične proze (odabrao i uredio Ivica Župan), Izdavački centar, Rijeka, 1980.

Page 2: Fantastika u Prozi

Prodavaonica tajni (Izbor iz hrvatske fantastične proze), (prir. Jagna Pogačnik), Znanje, Zagreb, 2001.

ZBIRKE PRIČA I ROMANI

Ivo Brešan, Astaroth, Nakladni zavod Matice hrvatske, 2001. ili Gorgone, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.

Stjepan Čuić, Staljinova slika i druge priče, Centar za društvene djelatnosti omladine, Zagreb, 1971 ili:Stjepan Čuić, Tridesetogodišnje priče, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979. (iz zbirke izabrati jednu priču)

Vladan Desnica, Pronalazak Athanatika, V.B.Z., Zagreb, 2006

Drago Kekanović, Mehanika noći, spisi, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1971. (iz zbirke izabrati jednu priču)

Dražen Mazur, Mi, pantagana, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1985.

Pavao Pavličić, Lađa od vode, Centar za društvene djelatnosti omladine, Zagreb, 1972. (izabrati jednu priču)

Pavao Pavličić, Vilinski vatrogasci, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, Zagreb, 1975. (izabrati jednu priču)

(pročitati dva romana:)Pavao Pavličić, Večernji akt, Znanje, Zagreb, 1982.

Pavao Pavličić, Čelični mjesec, Znanje, Zagreb, 1985.

Pavao Pavličić Koraljna vrata, Znanje, Zagreb,1990.

Pavao Pavličić, Rupa na nebu, Znanje, Zagreb, 1992.

Goran Tribuson, Praška smrt, groteske, Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, Zagreb, 1975. (izabrati jednu priču)

Goran Tribuson, Raj za pse, Tiskarsko-izdavački zavod “Zrinski”, Čakovec, 1978. (izabrati jednu priču)

Goran Tribuson, Snijeg u Heidelbergu, August Cesarec, Zagreb, 1980.

G. Tribuson, Potonulo groblje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

Page 3: Fantastika u Prozi

Raspored rada po tjednima:

1. Od fantazije, čudesnog i fantastičnog do fantastike. Fantazija nasuprot mimeze, pojam «kolebanja». Govorni čin kao magijski postupak «očuđavanja» stvarnosti, usmeni književni oblici s obilježjem fantastičnosti. Mitski doživljaj vremena i prostora, mitsko u jeziku. Usmena proza i motiv nadnaravnoga.

SEMINARI: Radionica (po grupama studenata) – Istraživanje mitskih struktura usmenih tekstova o nadnaravnom.Tekstovi: Vladimir Ardalić, Vukodlak, u: ZNŽO (Zagreb), 13 (1908), sv. 1, str, 148.-154. Josip Lovretić, Otok: vjerovanja, u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (Zagreb), JAZU, 7 (1902), sv. 1, str. 114. – 141.Kako je postao prvi vrač, str. 121.Vještice i vilenjaci (Kako su postali), str. 121. – 122.Popovi, str. 122. – 123.Ljudi po smrti. Ukodlak, str. 123. – 137.

2. Govor simbola u usmenoj prozi s obilježjem fantastičnosti. Simbolika dvojnog znaka – magija zrcala i sjene. Mitska načela usmenih formulaičnih struktura. Performativnost govornog čina, ustaljeni govorni oblici – djelujuće formule (magijske, molitvene, istjerivanja zle sile itd.) Magijska moć zapisa.

SEMINAR: Radionica (po grupama studenata) – Istraživanje mitskih struktura usmenih tekstova o nadnaravnom.Rudolf Horvat, Gatanje o prirodnim pojavama, o bilinama, o vremenu i u raznim prigodama života, u: ZNŽO (Zagreb), JAZU, 1(1896), (Mladi mjesec, str. 252., Ako se dijete teško uči, str. 254.)M. Zorić, Vile, u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, sv. 1(1896), str. 230.-231., Vještice, str. 231.232.A. Duić, Baba i vrag, u:Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, (Zagreb), 1(1896), str. 251.

3. Srednjovjekovna proza s obilježjem fantastičnosti. Apokaliptika – riznica fantastičnih motiva. Ponavljajuće formule nadnaravnog viđenja. Mitske jezične strukture u apokalipsama. Apokaliptički izrazi sveobuhvatnosti nadnaravnog zbivanja. Simbolika apokalipse.

SEMINAR:

Izlaganje studenta: Simbolika snijega u Tribusonovu romanu Snijeg u Heidelbergu i leda u Čistilištu svetog Patricija(Stjepan Ivšić, “Čistilište sv. Patricija” u hrvatskom glagoljskom tekstu 15. stoljeća, u: Starine (Zagreb), 41 (1948), str. 111.-118.)

Izlaganje studenta: Prikaz sveobuhvatnosti nadnaravnog zbivanja u Pavlovoj apokalipsi i u priči Pavla Pavličića “Sve je sve”(Eduard Hercigonja, Glagoljska verzija pune redakcije Pavlove apokalipse iz Oxfordskog kodeksa, Ms. Can. lit. 414., Radovi staroslavenskog instituta (Zagreb), 6 (1967), str. 209.-255.)

Page 4: Fantastika u Prozi

4. Nadnaravno u egzemplumima i Gospinim mirakulima. Sveto groteskno. Fantastične preobrazbe (đavla ili Blažene Djevice Marije). Mitska moć svetog imena. Fantastično u hagiografijama, legendama i apokrifnim pričama. Riječ, svetac i čudo. Lik đavla. Hiperbola i groteska, neviđenost i zanijekanost kao odrednice fantastičnog. Strah od izricanja fantastičnog.

SEMINAR: Izlaganje studenta: Đavlove preobrazbe u Gospinim mirakulima i u priči “Vilinski vatrogasci” Pavla Pavličića(R. Strohal, Mirakuli ili čudesa, sv. I., Tisak C. Albrechta, Zagreb, 1917.)

5. Hrvatska fantastična proza od R. F. Jorgovanića do 70-ih godina 20.stoljeća. Hrvatski fantastičari – “borgesovci”. Fantastika poslije 70-ih. Okvirno upoznavanje s autorima i njihovim tematskim preokupacijama. Nasljedovanje tradicionalnih motiva i stilskih postupaka.

SEMINAR: Rad po grupama. Svaka grupa će prethodno pročitati jednu od navedenih fantastičnih priča i na satu će se tekstovi komparativno analizirati. Rikard Flieder Jorgovanić, Ljubav na odru Janko Leskovar, Misao na vječnost A. G. Matoš, Camao Fran Galović, Začarano ogledalo August Cesarec, San doktora Prospera Lupusa Ulderiko Donadini, Đavo gospodina Andrije Petrovića Pavao Pavličić, Pismo što ga je Ivan Radak poslao iz sjeverne Italije svome prijatelju u naš grad Ivo Brešan, Pošast

6. Maniristička načela u oblikovanju fantastike, labirintska struktura. “Tajna znanja” hrvatskih fantastičara. Mistifikacija teksta. Formule tjeranja zla i zazivanja Boga, molitvene i magijske formule, formule zaklinjanja i proklinjanja i njihovo djelovanje u tekstu. Biblijske i homiletične formule.

SEMINAR: Izlaganja studenata: Apokaliptički motivi u romanu Pavla Pavličića Koraljna vrata «Tajno znanje» u romanu Dražena Mazura Mi, pantagana

7. Postupci «očuđavanja» fantastičnoga teksta (zanijekani iskazi, neodređeni oblici, bezličnost iskaza i dr.). Subverzivna narav fantastike. Apokaliptički diskurs u novijoj hrvatskoj fantastici. Motivi i simboli Apokalipse. SEMINAR: Lik demona u romanima Snijeg u Heidelbergu G. Tribusona i Astaroth Ive Brešana Formule viđenja u priči S. Čuića Ubit će te Sveti Franjo

8. Dekonstrukcija u fantastičnom tekstu. Mit o svjetlu i tami. Antiteza i hiperbola. Apokaliptična sveobuhvatnost fantastičnog zbivanja.

SEMINAR: Antitetičnost strukture romana Rupa na nebu P. Pavličića, grupni rad

Page 5: Fantastika u Prozi

9. Realizirani trop u fantastici.Tabuiziranje jezikom i strah od jezika. Mitske medijacije u suvremenoj fantastici. Metafora kao medijator. Postupci sažimanja i preobrazbe. Formula i pseudoformula kao fantastični jezični sklop.

SEMINAR: Izlaganja studenata - Motiv mitske preobrazbe u priči Dunje Grbić Žena Ženski lik u priči Gorana Tribusona Praška smrt

10. Posezanje za diskursom usmenog pripovijedanja, formula kao prenosiv strukturni model, prenošenje formula narodne predaje, legende, kronike

SEMINAR: Uporaba «okamenjenih» oblika i formulaičnih brojeva u Tribusonovoj priči Đavo u Zagrebu i Kekanovićevoj Jednoj staroj priči, izlaganje studenta Nasljedovanje usmene književnosti u priči Gašpar od kuge P. Pavličića, izlaganja studenata

11. Ritualnost i obrednost jezika hrvatske fantastične proze. Čin imenovanja, mitsko značenje imena. Cikličnost strukture. Umetanje glazbenog interteksta u Tribusonovim djelima.SEMINAR: Cikličnost u romanu Večernji akt P. Pavličića, grupni rad

12. Performativnost fantastičnoga iskaza. Uvodne i zaključne formule, formule uključivanja. Elipsa, paradoks i oksimoron u ostvarivanju ritualnosti fantastičnoga iskaza. Paradoks i groteska. Govor sna. Oksimoron i veza fantastike s hermetičkom tradicijom.

SEMINAR: «Mjesec» kao dvojni znak u romanu Čelični mjesec P. Pavličića, izlaganje studenta

13. Simbolički i izražajni sukob svetog i profanog u hrvatskoj fantastičnoj prozi. Simbolizam brojeva i boja. «Sveti» brojevi u strukturama Tribusonovih i Pavličićevih fantastičnih proza.

SEMINAR: Simbolika zelene i crne boje u hrvatskoj fantastičnoj prozi (rad po grupama u kojima svaka dobiva za analizu po jedno djelo sa sljedećeg popisa:Mladen Horvat, Zelene očiNikola Šop, Priča o tome kako je moj gradić potonuoGoran Tribuson, Praška smrtP. Pavličić, Vilinski vatrogasci

14. Ritualizacija prostora i vremena u hrvatskoj fantastičnoj prozi. Kolažnost prostora i njegovo tabuiziranje. Utopija i antiutopija. Topografija mitološki organiziranog prostora.

SEMINAR: Mitski odnos prostora i ljudskog tijela u priči Ljudevit Pavla Pavličića Kolažnost prostora u Dlakavom srcu G. Tribusona, izlaganja studenata

15. «Sveto» vrijeme u hrvatskoj fantastici. Mitsko poistovjećivanje vremena i prostora. Zaustavljanje vremena kao apokaliptički motiv. Fantastika kao žanr «u nastajanju» - reorganiziranje čitateljeva iskustva.

SEMINAR: Motiv kolektivne svijesti u pričama Zagreb i Spojene posude P. Pavličića, grupni rad

Page 6: Fantastika u Prozi

Obvezna literatura:

Branimir Donat, Stotinu godina fantastičnoga u hrvatskoj prozi, u: Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1975.

Kornelija Kuvač-Levačić, Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi, disertacija, Zadar, 2006. (I. poglavlje i Zaključak)

Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari, Zavod za znanost o književnosti Filoz. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.

Cvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, (prev. Aleksandra Maričić-Milić), IRO Rad, Beograd, 1987.

časopis Mogućnosti, (Split), br. 43 (1996), 4/6

Dopunska literatura:

Maja Bošković-Stulli, Pjesme, priče, fantastika, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb, 1991.

Branimir Donat, Izabrana djela, (priredio Velimir Visković), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Članci:- Ulderiko Donadini, pisac izgubljene generacije, str. 76. - 102.- Astrolab za hrvatske borgesovce, str. 206. – 225.- Fragmenti fantazmosfere, str. 226. – 258.- Četiri stavka o labirintu, str. 259. – 273.- Citat, kolaž, montaža, str. 338. – 350.- Treba li spaliti Che Guevaru, str. 369. – 378.

Umberto Eco, U potrazi za savršenim jezikom, prevela Ita Kovač, Hena com, Zagreb, 2004.

Mircea Eliade, Sveto i profano, AGM, Zagreb 2002.

Dunja Fališevac, Hrvatska srednjovjekvna proza, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1980.

Nortrop Fraj, Veliki kod(eks) : Biblija i književnost, preveli Novica Milić (uvod, prvi dio), Dragan Kujundžić (drugi dio), Prosveta, Beograd, 1985.

Džejms Džordž Frejzer, Zlatna grana 1-2, prev. Živojin V. Simić, Beogradski izdavačko grafički zavod, Beograd, 1977.

Gustav René Hocke, Manirizam u književnosti (Alkemija jezika i ezoterično umijeće kombiniranja), (preveo Ante Stamać), Izdanja Centra za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1984.

Andre Jolles, Jednostavni oblici, (preveo Vladimir Biti), Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

Ernst Kasirer, Filozofija simboličkih oblika, (prevela Olga Kostrešević), Dnevnik : Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad, 1985

Page 7: Fantastika u Prozi

Mirel Komad, Mitologija i znanstvena fantastika, Godine (Zagreb), 2(1992), br. 1, str. 105.-110Albert Kuk, Mit i jezik, (preveo Dušan Puhalo), Izdavačka radna orgabizacija “Rad”, Beograd, 1986Renatte Lachmann, Phantasia/Memoria/Rhetorica (izabrao i preveo Davor Beganović, pogovor: Prošlost pamćenja, fantazam prošlosti, str. 431.-462.), Matica hrvatska, Zagreb, 2002.Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij, (prev. Melita Svetl), Antibarbarus, Zagreb, 1993.Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.Luko Paljetak, Strašna, koraljima obrubljena rupa, u: Dubrovnik, 4(1993), br. 3, str. 217.-219.

Jagna Pogačnik, Borgesovski model fantastike i kratka proza Gorana Tribusona, u: Književna revija (Osijek), 40 (2000), br. 1-2, str. 181.-192.

Jagna Pogačnik, Autoreferencijalnost i metatekstualnost fantastične proze Gorana Tribusona, u: Drugi hrvatski slavistički kongres, zbornik radova II, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001., str. 407.-412.

Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi, Predavanja o mitu, mitskoj svijesti i mitskom jeziku, Naprijed, Zagreb, 1998.

Velimir Visković, Mlada proza, Znanje, Zagreb, 1983.