FAKULTET ZA POSLOVNI MENAD Ž MENT BAR

21.04.23 Prof.dr Darko Lacmanović 1

FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT

BAR

• EKOMOMIKA PREDUZEĆA

• Bar, 2012.


• Dobit kao perfomansa poslovanja preduzeća

• Dobit – monetarni oblik rezultata razlika ukupno ostvarenih prihoda i ukupno ostvarenih rashoda preduzeća, saldirani izraz rezultata kao suvišak prihoda nad rashodima.

• Motiv – pokretačka snaga i pokazatelj mogućnosti zadovoljenja određenih potreba

• Teorije dobiti preduzeća

• Kompenzaciona ili funkcionalna teorija

• Frikcione ili monopolske teorije dobiti

• Tehnološke ili inovacione teorije dobiti

• Dobit i održanja kapitala preduzeća

• a) Problem mjerenja poslovnog rezultata

• b) Problem njegove raspodjele

• Ostvarena neto dobit uvećava vrijednost neto imovine (kapitala) preduzeća:

• Dobit = (Kapital na kraju perioda – Naknadno ulaganje kapitala+Povlačenje kapitala) – Kapital na početku perioda


11.Dobit preduzeća


• Elementi i determinante procesa upravljanja dobiti preduzeća• Planiranje ciljnog nivoa dobiti,• Mjerenje (utvrđivanje, iskazivanje) ostvarene dobiti,• Kontrola i analiza ostvarene dobiti u odnosu na planiranu• Raspodjela (upotreba) ostvarene dobiti

11.Dobit preduzeća


• Planiranje dobiti preduzeća• Važno: prethodno identifikovanje ključnih pretpostavki i faktora koji

su od uticaja na planirani –ciljni nivo dobiti za određeni budući period.

• Organizacija preduzeća kao determinanta plana.• Dugoročna i kratkoročna dimenzija planiranja• Ciljni (kontrolni standard) • Efektivnost ostvari. ciljne dobiti = Ostv.dobitt / Plan.dob.t x 100%


11.Dobit preduzeća


• Računovodstvena dobit – konceptualne osnove i problematika mjerenja

• Transakcioni pristup – ex post pristup mjerenju, princip istorijskog troška

• Bruto dobit = Ukupni prihodi – Ukupni rashodi

• Bruto dobit = (Prihodi iz redovnog poslovanja + Vanredni prihodi) – (Rashodi iz redovnog poslovanja + Vanredni rashodi)

• Bruto dobit = (Poslovni prihodi + Finansijski prihodi + Ostali prihodi iz redovnog poslovanja + Vanredni prihodi) – (Poslovni rashodi + Finansijski rashodi + Ostali rashodi iz redovnog poslovanja + Vanredni rashodi)

• Korisnost koncepta:

• -dobit kao veličina rezultata njegova transakciona zasnovanost i princip istorijske vrijednosti,

• -relevantna je za procese odlučivanja i kontrole,

• -opisuje prošla ostvarenja preduzeća ,

• -jednostavno se mjeri

• -široko se koristi u praksi izvještavanja o aktivnostima preduzeća

11.Dobit preduzeća


11.Dobit preduzeća

• Analiza ostvarene dobiti u sukcesiji perioda

• Stopa promj.ukup.dobiti = (Ost.uku.dobt / Ost.uku.dobt-1 – 1) x 100%

• Analiza bruto dobiti ΔDbb = ΔDbbc promjena ukupnih prihod ± Δbbt promjene ukupnih rashoda

• Analitički koeficijenti (sve vrste prihoda i rashoda)

• Analiza granice dobiti

• Analiza donje i gornje granice dobiti

• Qq1 = Qmin (obim proizvodnje)

• Qq2 = gornja granica obima proizvodnje

• Obim aktivnosti = donja ili gornja granica obima pro. Db=0

• Donja granica ob.pro. > obima aktivnosti < gornj.grn. C > T

• Qq1(Qmin)= Tf/ (Cq-Tvrq) Db=0

• Cq1 = Cmin = Tf/ (1-Tvrq/Cq)

• Tf-fiksni troškovi; Cq-prodajna cijena proizvoda/usluge; Tvrq-varijabilni troškovi po jedinici proizvoda/usluge.


• Ekonomska dobit – konceptualne osnove i problematika mjerenja

• a) ekonomska dobit kao suma sadašnjih vrijednosti projektovanih iznosa dobiti po godinama projekcije

• b) ekonomska dobit kao ekonomska dodata vrijednost

• a) SV Db = ∑ Dbt / (1+ d)t odnosno SVDb = ∑ Dbt x II tbl. (t do d)

• Dbt –očekivana (projektovana) dobit u svakoj godini perioda projekcije n, d-diskontna stopa, II – druga finansijska tablica

• b) koncept tretira cijenu (trošak) sopstvenog kapitala pretpostavljenim troškom, koji kao i ostale rashode, treba obračunati/ekonomska dodata vrijednost (Economic Value Added-EVA)

• Ekonomska dobit = Dbpnp – Troškovi kapitala

• Dbpnp-Neto poslovna dobit nakon oporezivanja (a prije odbitka kamata i drugih nenovčanih izdataka, sa određenim računovodstvenim prilagođava.)

• Ekonomska dobit = Dbpnp –(Ukupan kapital x Ponderisana cijena ukupnog kapitala)

• Ekonomska dobit=Ukup.kap. x (Stopa rentabil.uk.kap. – Pond.cije.ukp.kap.)

• Ekonomska dobit=Sop.kap. x (Stop.rent.sopst.kap. – Cijena sops.kapita.)

• Ekonomska dobit=Neto dobit –(Sops.kap x cijen.sopst.kapitala)

11.Dobit preduzeća


Ekonomska dobit Računovodstvena dobit

• Vremenski period nije ograničen (npr. projekcija za više godina)• Uvažavanje ex ante pristupa• Izračunava se diskontovanjem projektovanih, budućih iznosa dobiti na sadašnju vrijednost• Resursi se procijenjuju na bazi njihove sposobnosti da obezbijede buduće poslovanje• Konceptualno važna kategorija, ali teža za izračunavanje u praksi zbog subjektivnosti predivađanja (projekcije)

• Definisan vremenski period (npr. jedna godina)• Uvažavanje pristupa ex post tj. “istorijskih troškova”• Izračunava se sučeljavanjem prihoda određenog obračunskog perioda sa odgovarajućim rashodima perioda• Nema realnih mogućnosti za identifikaciju kvaliteta resursa, osim njihovog finansijskog vrijednovanja• Relativno lako mjerenje i obračunavanje na osnovu računovodstvenih informacija

Tabela 1. Ekonomska dobit vs. računovodstvena dobit

Izvor: Krstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, 2009. , str. 180.


• Prednost primjene koncepta ekonomske dodate vrijednosti -koristi raspoložive računovodstvene informacije, uz odgovarajuće njihovo prilagođavanje

• -direktna povezanost sa dodatom tržišnom vrijednošću preduzeća

• Dodata tržišna vrijednost = NSV ekonomske dobiti u budućem periodu

• Tržišna vrijednost = Knjigovodstvena vrijednost + Dodata tržišna vrijednost

• Osnovni nedostatak je okrenutost prošlosti ukoliko se analiziraju pojedinačne vrijednosti po godinama za određeni prošli period – što se eliminiše diskontovanjem i projektovanjem za budući period.

11.Dobit preduzeća


• Raspodjela dobiti preduzeća

• Predmet raspodjele neto dobit

• Akumulirana dobit (Akumulacija) = Neto dobit – Raspodijeljena neto dobit

• Politika raspodjele dobiti kao set parcijalnih politika:

• -politika dividendi

• -politika zadržavanja dobiti u funkciji formiranja rezervi i/ili akumuliranja (investiranja u resurse preduzeća i uvećanje sopstvenog kapitala)

• -politika motivisanja i nagrađivanja (stimulisanja) zaposlenih i menadžera iz dobiti preduzeća (kompenzaciona politika)

11.Dobit preduzeća


• Efekti isplate dividendi na rast dobiti i vrijednost preduzeća u budućem periodu

• Pravila isplate dividendi:

• 1.Neto dobit predstavlja okvir za isplatu dividendi

• 2.Održanje uloženog kapitala

• 3.Pravilo insolventnosti

• Stopa isplate dividendi (učešće u ukupnom iznosu neto dobiti)

• Dividenda po akciji iznos ukupne sume neto dobiti namjenjen isplati dividendi podijeljen brojem običnih akcija

• Dividendna stopa akcije prinos – dividenda po akciji koju ostvaruje određeni investitor u odnosu na tržišnu cijenu akcija

• Stopa dividendnog prinosa na akcijski kapital količnik sume dividendi i vrijednosti sopstvenog (akcijskog) kapitala

• Stopa prinosa na ukupan kapital količnik sume dividendi i vrijednosti ukupnog kapitala

• Ključno za politiku isplate: a) Primarni cilj maksimiranje vrijednosti za vlasnike

• b) Gotovinski tokovi preduzeća zaista pripadaju njegovim vlasnicima-akcionarima

11.Dobit preduzeća


• Efekti formiranja rezervi i akumulacije na rast dobit i razvoj preduzeća u budućem periodu

• Svrha

• -prevladavanje rizičnih situacija

• -finansiranje novih investicija

• -poboljšanje finansijskog položaja preduzeća

• Rezerve mogu biti:

• a) Zakonske

• b) Statutarne

• c) Slobodne rezerve

• Latentne (skrivene, tihe) rezerve

• Akumulacija ulaganje u mater.i nem.resurse

• Stopa rasta neto dobiti Kdbn (t+1) / t determinisana:

• visina stope akumulacije (ak) i stopa ekonomske uspješnosti ulaganja sredstava akumulacije Εi Kdbn = ak x Εi x 100%

• Kdbn = Akumula.t/Neto dobitt x Prira.net.dob. nakon ulag. akum t+1/akum.t x 100 % = ΔDbnt+1 / Dbnt x 100%

•

11.Dobit preduzeća


• Cash flow kao perfomansa poslovanja preduzeća

• Cash flow perfomansa primarno pokazuje sposobnost preduzeća da generiše novac i novčane ekvivalente, a upravo iz te gotovine,a ne iz dobiti odnosno prihoda preduzeće izmiruje svoje tekeuće i naknadne obaveze.

• Dodatna ocjena likvidnosti i solventnosti preuzeća

• Novčani (gotovinski) tokovi prilivi i odlivi novca i novčanih ekvivalenata.

• Neto novčani tok = Prilivi gotovine – odlivi gotovine;

• Neto novčani tok = Stanje gotovine na kraju obračunskog perioda – stanje gotovine na početku obračunskog perioda

• Bilans tokova gotovine

• Komponente cash flow perfomanse:

• 1.Cash flow iz poslovnih aktivnosti

• 2.Cash flow iz aktivnosti investiranja (i plasiranja)

• 3.Cash flow iz aktivnosti finansiranja

12.Cash flow preduzeća


• Elementi i determinante procesa upravljanja cash flow perfomansom

• Planiranje cash flow perfomanse

• Dugoročno i kratkoročno planiranje tokova gotovine

• Mjerenje cash flow perfomanse

• Koncepti: a) cash flow poslije servisiranja dugova; b) cash flow prije servisiranja dugova



Koncept cash flow-a poslije servisiranja dugova

Koncept cash flow-a prije servisiranja dugova

Neto dobit (dobit nakon oporezivanja)+

Amortizacija+

Povećanje dugoročnih kredita-

Povećanje trajnih obrtnih sredstava-

Investicije u osnovna sredstva-

Otplata dugoročnih kredita=

Neto novčani tok poslije servisiranja dugova

Poslovna dobit (bez finansijskih prihoda i rashoda) umanjena za porez

+Amortizacija

-Povećanje trajnih obrtnih sredstava

-Investicije u osnovna sredstva

=Neto novčani tok prije servisiranja

dugova

Slika 1.Koncepti mjerenja cash flow perfomanseKrstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, 2009. , str.197.


• Analiza cash flow perfomanse

• a) komparativna analiza ostvarenog i planiranog cash flow-a u posmatranom periodu

• b) analiza na osnovu tehnike eksternog – konkurentskog benčmarkinga

• c) dinamička i benčmarking analiza mjerila zasnovanih na cash flow perfomansi

• d) komparativna analiza cash flow-a u sukcesiji perioda

• c) Davanje akcija po povlaštenim uslovima



• Produktivnost kao perfomansa poslovanja preduzeća

• Produktivnost kao ekonomski princip zahtjev da se ostvari određeni proizvod uz minimalne utroške radne snage.

• Optimalna produktivnost rada

• Elementi i determinante procesa upravljanja produktivnošću

• Planiranje ciljnog nivoa perfomanse produktivnosti

• Mjerenje ostvarene produktivnosti i determinisanje odstupanja u odnosu na definisane ciljeve i/ili druge kontrolne standarde

• Analiza ostvarene produktivnosti i definisanje akcija i strategija za njeno poboljšanje u tekućem i budućem periodu

• Primjena produktivnosti kao kriterijuma za određivanje kompenzacija zaposlenima

13.Produktivnost preduzeća


• Planiranje ciljnog nivoa perfomanse produktivnosti

• Efektivn. ostv.cilj.produk. = Ostv.produk. / Plan.produk. x 100 %

• Mjerenje produktivnosti

• P (produktivnost rada) = Q(proizvod) / L(utrošak rada)

• Aspekti mjerenja produktivnosti:

• a) nefinansijski (naturalni)

• b) finansijski (bilansni)

• a) Metodologija uslovnog proizvoda

• b) P = C(prihod, prodaja) / L

• Stalna cijena proizvoda C0

• P= Cp / Broj zaposlenih

• P= T (troškovi) / Broj zaposlenih

• P= T / L; Tl (objektivno uslovljeni troškovi) / L;

• P= Db / L

• P= Db /Broj zaposlenih; Dbn / Broj zaposlenih

• P= L(objektivno potrebni utrošci radn.snge) / L(stvarni utr.radne snage)

• P= Cash flow/Pros.broj zapo. = Cash flow/Prihod od prodaje x (Prih.od prod./Prosječ.broj zaposle.)



13.Produktivnost preduzeća• Produktivnost upotrebe ljudskog kapitala = Dodata vrijednost /

Vrijednost ljudskog kapitala

• Dodata vrijednost = Prihod – (Troškovi proizvodnje, prodaje, administrativni i opšti troškovi + Troškovi rada)

• Dodata vrijednost = Poslovna dobit + Troškovi rada

• Analiza produktivnosti

• Analiza produktivnosti u sukcesiji perioda

• Kp(stopa promjene produktivnosti) = (Pt /Pt-1 – 1) x 100 %

• Kp= (1±Kq/1±Kl – 1) x 100 %

• Kl-koeficijent promjene ostvarenih utrošaka radne snage tekućeg perioda u odnosu na prethodni ((Lt /Lt-1)

• Kq-koeficijent promjene ostvarenog proizvoda tekućeg perioda u odnosu na prethodni (Qt /Qt-1)

• Benčmarking analiza produktivnosti• Projektovanje benčmarking studije produktivnosti• Determinisanje informacione osnove za benčamarking• Determinisanje instrumentarijuma za komparativno mjerenje

produktivnosti• Analiza produktivnosti i utvrđivanje odstupanja• Definisanje mjera, akcija i programa podizanja produktivnosti• Prednosti i ograničenja pojedinih mjernih izraza za benčmarking

analizu produktivnosti • P=Q/L; P=C/L; P=T/L; P=Tl/L; P=Db/L; P=Cash flow/L



• Determinante procesa benčamarking analize produktivnosti

• Etape procesa benčmarkinga:

• -Utvrđivanje fokusa buduće studije benčmarkinga

• -Prikupljanje informacija za komparativnu analizu produktivnosti

• -Definisanje mjernog instrumentarijuma

• -Upoređivanje koeficijenta (stope) promjene produktivnosti

• -Mjerenje produktivnosti različitih subjekata na osnovu utvrđenih izraza

• Benčmarking produktivnosti nije moguć bez detaljne uporedne analize elemenata i faktora u kompleksu produktivnosti

• Analiza dinamike proizvodnje

• Benčmarking kvaliteta proizvoda

• Analiza kvaliteta zaposlenih KKs (Koeficijent kvalifikacione strukture) = (Zsl1-8 x Ksl) / ∑Z

• Fluktuacija radne snage:

• -Koeficijent primanja

• -Koeficijent odlaženja

• -Koeficijent ukupnih promjena

• -Koeficijent zamjene (fluktuacije)21.04.23 Prof.dr Darko Lacmanović 21


• Produktivnost, motivacija za rad i kompenzacija zaposlenih

• Uticaj motivacije na stepen radne efikasnosti

• -Intenzitet rada zaposlenih i motivacija

• - Sistem pravedne raspodjele i kriterijum produktivnosti Vrste pojedinih troškova



14.Ekonomičnost preduzeća

• Ekonomičnost kao perfomansa poslovanja preduzeća

• Ekoničnost utrošaka i ekonomičnost troškova optimalna ekonomičnost

• Princip ekonomičnosti zahtjev da se ostvari određena vrijednost uz minimalne troškove

• E= V / T

• Parcijalna perfomansa mjeri ekonomske efekte korisnosti ulaganja u obliku troškova (rashoda).

• Ekonomska suština je u akumulativnoj sposobnosti preduzeća



• Elementi i determinante procesa upravljanja ekonomičnošću

• Planiranje ciljnog nivoa perfomanse ekonomičnosti

• Mjerenje ostvarene ekonomičnosti i determinisanje odstupanje u odnosu na definisanje ciljeve i/ili druge kontrolne standarde

• Analiza ostvarene ekonomičnosti i definisanje mjera, akcija, programa i strategija za njegovo poboljšanje u tekućem i budućem periodu

• Planiranje ciljnog nivoa perfomanse ekonomičnosti

• Efekt.ostv.ciljn.ekonom.= Ostv.ekonom./Planir.ekono. x 100 %



• Mjerenje ekonomičnosti

• a) Mjerenje naturalne ekonomičnosti (ekonomičnost utrošaka)

• b) Mjerenje vrijednosne ekonomičnosti (ekonomičnost troškova)

• a) E= Q/U; E=Q/T

• b) E=C/T

• E(Poslovna ekonomičnost) = Cp/Tp

• E(finansijska ekonomičnost)= Cf/Tf

• E= T(objektivno potrebni)/T(stvarni troškovi)



• Analiza ekonomičnosti

• Analiza ekonomičnosti u sukcesiji perioda

• Ke(Stopa promjene ekonomičnosti) = (Et /Et-1 -1) x 100%

• Ke= (1±Kc/1±Kt -1) x 100%; Kc-koeficijent promjene prihoda (Ct /Ct-1 – 1; Kt-koficijent promjene troškova tj. rashoda (Tt /Tt-1 -1)

• Kec(stopa promjene ekonomičnosti pod uticajem dinamike prihoda) = Kc/1±Kc x 100%

• Ket(stopa promjene ekonomičnosti pod uticajem dinamike troškova) = Kt/1±Kt x 100% Analiza strukture kategorije ukupnih rashoda



• Benčmarking analiza ekonomičnosti

• Faze studije:

• -Projektovanje benčmarking studije

• -Obezbijeđivanje informacione osnove za benčmarking ekonomičnosti

• -Determinisanje instrumentarijuma za komparativno mjerenje ekonomičnosti

• -Analiza ekonomičnosti i utvrđivanje odstupanja

• -Definisanje mjera, akcija, programa ili strategija za poboljšanje perfomanse ekonomičnosti u tekućem i budućem periodu


15.Rentabilnost preduzeća

• Rentabilnost kao perfomansa poslovanja preduzeća

• Princip rentabilnost zahtjev da se ostvari maksimalna dobit uz minimalnog angažovana sredstva.

• Elementi i determinante procesa upravljanja proizvodom preduzeća

• Planiranje ciljnog nivoa perfomanse rentabilnosti

• Mjerenje ostvarene rentabilnosti i determinisanje odstupanja u odnosu na definisane ciljeve i/ili druge kontrolne standarde

• Analiza ostvarene rentabilnosti i definisanje akcija i strategija za njeno poboljšanje u tekućem u budućem periodu


• Planiranje ciljnog nivoa rentabilnosti

• Efekti. ostv.ciljne rent. = Ostv.renta./Planir.(ciljna) rentab. x 100%

• Mjerenje rentabilnosti

• Računovodstvena stopa rentabilnosti – stopa prinosa ili stopa povraćaja

• Stopa rentabilnosti:

• a) rentabilnost ukupnih sredstava (ukupnog kapitala)

• b) rentabilnost sopstvenih sredstava (sopstvenog kapitala)

• Mjerenje rentabilnosti ukupnih sredstava

• Renta.ukup.sred.= Posl.dobit/Ukup.sred. x 100%

• Renta.ukup.sred.=Posl.dobit(1-pore.stopa)/Ukup.sred. x 100%

• Renta.ukup.sred.=Koef.obrt.ukup.sred. x Marža posl.dobiti x 100%

• Renta.ukup.sred.=Koef.obrt.ukup.sred. x Marža posl.dobit x (1-pores.stop.) x 100%

• Renta.ukup.sred.(1)=Neto dobit/Ukup.sred. x 100%

• Renta.ukup.sred.(2)=Neto dobit +Kamate/Ukup.sred. x100%

• Renta.ukup.sred.(3)=Bruto dobit + Kamate/Ukup.sred. x 100 %



• Mjerenje rentabilnosti sopstvenih sredstava

• Renta.sopstv.sred.=Neto dobit/Sopstv.sredstva x 100% ROE (Return on Equity)

• Rent.sopstv.sred.=Koef.obrt.sopst.sreds. x Marža neto dobit x 100 %

• Rent.sopstv.sred.=Koef.obrt.sopst.sreds x Marža neto dobit x Multiplikator sops.sredst. x 100 %

• Rent.sopstv.sred.=Bruto dobit/Sopstve.sred. 100 %



• Analiza rentabilnosti preduzeća

• Analiza rentabilnosti u sukcesiji perioda

• Kr=(Rt /Rt-1 -1) x 100% odnosno

• Kr=(1±Kdb/1±Ks -1) x 100% Kdb – koeficijent promjene dobiti u dva sukcesivna perioda (Dbt / Dbt-1) -1; Ks – koeficijent promjene sredstava (kapitala) u dva posmatrana perioda (St / St-1) -1

• Krdb= Kdb/1±Ks x 100%

• Krs= Ks/ 1±Ks x 100%

• Kr=Krdb±Krs



• Benčmarking analiza rentabilnosti

• Projektovanje benčmarking analize rentabilnosti

• Determinisanje informacione osnove za analizu

• Determinisanje instrumentarijuma za komparativno mjerenje rentabilnosti

• Analiza odstupanja u perfomansama

• Definisanje korektivnih mjera i akcija za poboljšanje rentabilnosti




• Modeli analize rentabilnosti

• Sistemi analize rentabilnosti:

• DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ističe tri determinante ove stope i vezu sa stopom rentabilnosti ukupnih sredstava,

• Razvijeni DuPont analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ovu stopu dekomponuje na pet ključnih indikatora



• DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava, koji ističe tri determinante ove stope i vezu sa stopom rentabilnosti ukupnih sredstava

• Tradicionalni finansijski pristup integriše bilans stanja i uspjeha u dva sumarna mjerila: a) stopa rentabilnosti ukupnog kapitala; b) stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala

• Rentbil.sopstv.sred. = Rentbil.ukup.sredst x Multpl. Sopst.sredst.

• Rentabilnost spst.sred.= Koef.obrt.ukp.sreds. x Mar.net.dob. x Mult.sops.sreds.

• Cjelshodnost korišćenja pozajmljenog kapitala:

• a) Indiferentna (neutralna) situacija – kamatna stopa jednaka stopi rentabilnosti ukupnih sredstava

• b) Preduzeću odgovara da se pozajmljuje – kamatna stopa na kredite niža od stope rentabilnosti ukupnih sredstava.

• c) Preduzeću ne odgovora da se pozajmljuje – kamatna stopa na kredite veća od stope rentabilnosti ukupnih sredstava



Slika 2. DuPont model analize rentabilnostiKrstić, B., Ekonomika preduzeća – upravljački aspekti poslovnih perfomansi, Fakultet za poslovni menadžment, Bar, 2009. , str. 238.

Bilan

s uspjeha

Bilan

s stanja

• Razvijeni DuPont model analize rentabilnosti sopstvenih sredstava

• Model dekomponuje stopu rentabilnosti sopstvenih sredstava na veći broj parcijalnih pokazatelja i uvodi kategoriju multiplikator finansijskog leveridža.

• Rent.sop.sred.(prije oporeziv.)= Rentabiln.ukup.sred. x Multipl.finan.leveridža

• Rent.sop.sred.(poslije oporeziv.)= Rentab.ukup.sred. x Multipl.finan.leveridža x (1-poreska stopa)

• Rent.sops.sred.=Koeficij.obrta ukup.sreds. x Marža poslovne dobiti x Multiplikator finan.leveridža x (1-poreska stopa)

• Multip.finan.leveridža= Ukup.sred./Sops.sred. x Brut.dobit/Posl.dobit

• Multiplikator sops.sred.(Ms) = Ukupna sredstva / Sopstvena sredstva

• Koeficijent finansijskih rashoda (kf) = Bruto dobit/Poslovna dobit

• Koeficijent poreskih efekata (kt) = Neto dobit/Bruto dobit

• Rentabilnost sop.sred.=Koef.obrta ukup.sred. x Marža poslovne dobiti x Multiplikator sopst.sred. x Koeficijent finansijskih rashoda x Koeficijent efekata oporezivanja



• Rentabilnost, cijena kapitala i vrijednost preduzeća• Cijena kapitala nije determinisana samo poslovnim i drugim

rizicima (tržište kapitala) već i odlukama menadžmenta vezanim za finasiranje preduzeća (adekvatna proporcija između dugova i sopstvenog kapitala)

• Ponderisana (prosječna) cijena ukupnog kapitala odražava strukturu izvora finansiranja preduzeća odnos između ponderisane cijene ukupnog kapitala preduzeća i njegove vrijednosti je obrnuto proporcionalan.

• Ponderisana cijena ukupnog kapitala predstavlja prosječne troškove duga i sopstvenog kapitala, mjereno njegovim učešćem (ponderom) u strukturi ukupnog kapitala.

• Cijena duga je kamatna stopa po kojoj se pozajmljena sredstva koriste.

• Cijena sopstvenog (akcijskog) kapitala preduzeća je dividendna stopa prinosa na akcije.




• Pravilo kreiranja vrijednosti za vlasnike-akcionare:

• Vrijednost se kreira samo kada preduzeća ili poslovna jedinica ostvaruje stopu rentabilnosti sopstvenog kapitala koja premašuje cijenu sopstvenog kapitala. U suprotnom vrijednost se smanjuje

• Pravilo kreiranja vrijednosti ukupnog kapitala:

• Vrijednost se kreira samo kada preduzeće ili strategijska poslovna jedinica ostvaruje rentabilnost ukupnog kapitala koja premašuje ponderisanu cijenu tog kapitala. U suprotnom, vrijednost se smanjuje.

• Cilj: Maksimiranje razlike stope rentabilnosti ukupnog kapitala i prosječne cijene ukupnog kapitala, kao i da se maksimizira razlika stope rentabilnosti sopstvenog kapitala i cijene tog kapitala.

• + -


• Rentabilnost i akumulativnost preduzeća

• Stopa akumulativnosti = Akumulacija/Sopstveni kapital x 100 %

• Stopa akumulativnosti = Stopa akumulacije x Neto dobit/Sopstveni kapital x 100 %

• Stopa akumulativnosti = Stopa akumulacije x Rentabilnost sopstvenog kapitala x 100 %

• Rentabilnost sopstvenog kapitala = Stopa akumulativnosti /Stopa akumulacije x 100 %

• Stopa rasta prihoda od prodaje = Stopa akumulativnosti Situacija finansijskog balansa

• Stopa rasta prihoda od prodaje ˃ Stopa akumulativnosti Situacija deficita (manjka) gotovine.

• Stopa rasta prihoda od prodaje ˂ Stopa akumulativnosti Situacija suficita (viška) gotovine.



• Analiza sredstava u funkciji upravljanja i poboljšanja rentabilnosti

• Koeficijent promjene sredstava (Ks = ΔS/St-1 = St – St-1 / St-1)

• Koeficijent samostalnosti = Sopstveni kapital (Ss / Ukupni kapital (S)

• Koeficijent zaduženosti = Pozajmljeni kapital(Sp)/ Ukupni kapital (S)

• Struktura imovine (aktiva) = stalna imovina + obrtna sredstva

• Učešće stalne imovine u ukupnoj aktivi i obrtne imovine u ukupnoj aktivi organski sastav sredstava

• (Sos/S) x 100%

• Analiza obima osnovnih sredstava Koeficijent promjene osnovnih sredstava (Ksos =Sost/Sost-1)

• Koeficijent tehničke opremljenosti rada osnovnim sredstvima (Sos/prosječan broj zaposlenih; opremljenosti postrojenjima i opremom (Si/prosječan broj zaposlenih)

• Odnos ukupnih prihoda i osnovnih sredstava (C/Sos) randman osnovnih sredstava

• Pokazatelj funkcionalnosti i otpisanosti OS= 1-koeficijent otpisanosti



• Analiza obrtnih sredstava • Učešće obrtnih sredstava u ukupnoj aktivi (Sob/S)• Struktura obrtnih sredstava:• a) gotovinskih ekvivalenata i gotovine u ukupnoj obrtnoj imovini • b) potraživanja u ukupnoj obrtnoj imovini• c) zaliha materijala (sirovina) u ukupnim obrtnim sredstvima (imovini) • d) zaliha nedovršene proizvodnje u ukupnim obrtnim sredstvima • e) zalihe gotovih proizvoda u ukupnim obrtnim sredstvima

• Koeficijent promjene obrtnih sredstava (Ksob=Sob t/Sobt-1-1)

• Pravilo: Ksob˂Kc

• Koeficijent obrta obrtnih sredstava Kosob= C/Sob

• Koeficijent naplate potraživanja= Prihod od prodaje / prosječni saldo kupaca• Prosječno vrijeme naplate potraživanja= 365 dana / koeficijent obrta kupaca• Koeficijent obrta zaliha = cijena koštanja (troškovi) prodatih proizvoda /

prosječni saldo zaliha• Prosječno vrijeme trajanja jednog obrta zaliha = 365 dana / koeficijent obrta

zaliha



• Koeficijent regulisanja obaveza prema dobavljačima = Ukupne godišnje nabavke materijala i usluga / prosječni saldo dobavljača

• Prosječno vrijeme trajanja jednog obrta dobavljača = 365 dana / koeficijent obrta zaliha

• Analiza likvidnosti obrtnih sredstava

• Koeficijent opšte likvidnosti = Obrtna sredstva / kratkoročne obaveze od 2 (gornja granica) do 1 (donja granica)

• Koeficijent ubrzane ili rigorozne likvidnosti = (Obrtna sredstva – zaihe) / kratkoročne obaveze = 1

• Vrijednost veća od 1 pretjerana likvidnost, manja od 1 nelikvidnost.

• Koeficijent novčane likvidnosti = Gotovina/ kratkoročne obaveze



Documents

FAKULTET ZA POSLOVNI MENAD Ž MENT BAR