TEMA: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava

viđena iz školske knjižnice

- iskustvo digitalizacije nastavne građe - primjena stručnih časopisa u nastavi

Evica Martinović,prof.

Pitanja i dileme:

- proeuropska orijentacija hrvatskoga školstva

Pitanja prosvjetne javnosti:

• Koja iskustva drugih usvojiti?• Kako spojiti europsko i nacionalno?• Što možemo, a što ne možemo uzeti iz našeg

naslijeđa?• Kako se istrgnuti iz europskog školskog

provincijalizma?

Novi pristupi i nove ideje prema školi 21. stoljeća

• Učenje je jedno od osnovnih prava čovjeka

• Država je dužna stvoriti uvjete za učenje

• Doživotno obrazovanje i cjeloživotno učenje

Europski edukativni prostor

obilježavaju:

- “ nova europska škola” – škola visoke transparentnosti, koja će omogućiti da europsko pučanstvo uči o zajedništvu, toleranciji, zajedničkoj odgovornosti i drugim kvalitetama života;

- redovni trendovi modernizacije europskog školstva

Čimbenici razvoja doživotnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja

• tržište (učenje potaknuto zahtjevima tržišta i novih tehnologija)

• politika jednakih šansi ( učenje potaknuto primjenom načela jednakih šansi )

• građanstvo (učenje potaknuto potrebom za aktivnim sudjelovanjem u odlučivanju)

• kulturni identitet ( učenje svoje i drugih kultura radi jačanja samosvijesti i samopoštovanja)

• društvena kohezija ( učenje za život u kulturno pluralnom društvu )

• samoispunjenje ( učenje radi zadovoljavanja osobnih potreba)

snižavanje dobne granice za umirovljenje

produljivanja trajanja godišnjih odmora

smanjenje broja tjednih radnih sati

Neki dokumenti koji prate razvoj koncepcije cjeloživotnog učenja

• 1970. An Introduction to Lifelong Education (UNESCO)• 1972. Learning to Be: The Word of Educatin Today and Tom..

(UNESCO)• 1973. Recurrent Education: A Strategy for Lifelong

Learning(OECD)• 1974. The Learning Society (UNESCO)• 1979. Bridging the Human Gap (UNESCO)• 1979. No Limits TO Learning (Rimski klub)• 1991. Memorandum on Higher Education i Memorandum on Open

Distance Learning (Europska komisija )• 1995. White Paper: Teaching and Learning – towards the learning

society (Europska komisija)• 1996. Europska godina cjeloživotnog učenja• 1996. Learning the Treasure Within (UNESCO)• 1997. Towards a Europe of Knowledge (Europska komisija)• 2001. Memorandim on Lifelong Learning (Europska komisija)

U Republici Hrvatskoj: sekundarni izvori informacija (časopisi,

novine,rezultati projekata i seminara):

• Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu

• Obrazovanje odraslih : časopis za obrazovanje odraslih i kulturu

• Thelme : časopis za istraživanje edukacije i kulturu

• Školske novine• I drugo ....

Izvori na internetu i drugi izvori:

• Hrvatska u 21. stoljeću : Odgoj i obrazovanje : bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju : koncepcija promjena odgojno – obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj

• temeljna načela i smjernice razvoja suvremenog obrazovanja

• promjene osnovnog (primarnog), obveznog i srednjeg sekundarnog obrazovanja

Vodič kroz

Hrvatski

Nacionalni

Obrazovni

Standard

za osnovnu školu

Sveučilište i cjeloživotno učenje Bolonjski proces

• Cilj Bolonjskog procesa je savršenija i utjecajnija Europa kroz stvaranje zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine.

Međunarodne i europske smjernice cjeloživotnog učenja

• inicijalno obrazovanje i izobrazba trebaju se nastaviti na cjeloživotne mogućnosti učenja dostupne svim građanima

• « sustav budućnosti» treba urediti na inovativnim sadržajima i metodama učenja

• učenje i rad treba čvršće povezivati kako bi se zadovoljile potrebe koje proizlaze iz rada i slobodnog vremena

• akcije se trebaju osobito usmjeriti na društveno rizične grupe

• država treba imati važnu ulogu u izradi politika, financiranju i kontroli kvalitete

• politike treba usmjeriti na smanjenje jaza između obrazovanja mladih i starijih generacija

• učenje treba pridonijeti izgradnji društva koje počiva na slobodnoj razmjeni informacija, znanja, dobara i ljudi

• imperativ promjena – učenje za učenje

(= učenje učenja)

Delorsova "Bijela knjiga“ 1994.godZasjedanje Europskog vijeća, Lisabon, 2000.god

• Europa je ušla u “ vrijeme znanja “, sa svim posljedicama koje će ta činjenica imati na kulturni, ekonomski i društveni život.

• društvo znanja prolazi promjene koje se po veličini mogu usporediti s promjenama koje je donijela industrijska revolucija.

.

• Nove značajke uključuju:

-digitalnu tehnologiju

-globalnu ekonomiju i društvo

-nove modele obitelji

-populaciju koja stari

-međunarodnu migraciju.

Cjeloživotno učenje kao obrazovna strategija

• opći ciljevi obrazovanja/odgoja, što se trebaju ostvariti čitavim sustavom cjeloživotnog obrazovanja/odgoja, opisani su u izviješću UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće.

Prema spomenutom izvješću, tijekom života pojedinac mora

• Učiti znati

• Učiti činiti

• Učiti živjeti zajedno

• Učiti biti

Ciljevi obrazovanja-odgoja tijekom čitava života

• poboljšavati kvalitetu znanja i vještina tako da se uči s razumijevanjem , a ne mehaničkim učenjem temeljenom na ponavljanju

• koristiti suvremenu informatičku tehnologiju. Koristiti nove tehnološke mogućnosti u obrazovanju na daljinu.

• učenje treba maksimalno individualizirati sukladno individualnim razlikama u sposobnostima sklonostima osoba koje uče.

• razvijati neautoritarnu, netraumatizirajuću podupiruću školsku klimu koja je jedan o najvažnijh čimbenika učinkovitosti obrazovne organizacije.

• osigurati kvalitetno trajno obrazovanje nastavnika i trajno poboljšavati njegov status kako bi bio sposoban i motiviran udovoljiti sve većim zahtjevima. Trajnim obrazovanje treba obuhvatiti i ostalo osoblje škole a osobito ravnatelje.

Oblici organiziranog učenja

• Formalno (školovanje)

• Neformalno obrazovanje (s tendencijom njihova povezivanja s informalnim učenjem)

Strateški preokret u rješavanju obrazovne/odgojne krize ("Kopernikanski obrat" u edukaciji )

• uključivanje u obrazovni sustav oblike neformalnog obrazovanja i samoobrazovanja.

• obrazovne reforme treba osmišljavati na konceptu cjeloživotnog učenja (Delors).

Od modela reprodukcije znanja do modela izgradnje znanja

• suvremeno obrazovanje približiti današnjem informacijskom dobu

• uvesti promjene i samog sadržaja i nastavnih metoda

• naglašava se potreba za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije

• pomak od modela reprodukcije znanja prema modelu izgradnje znanja, koji promatra nastavnike i učenike kao partnere u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji baze znanja koju treba usvojiti

• baza znanja se tijekom izvođenja nastave otkriva i nadopunjuje, pri čemu se koriste različiti izvori inforamcija, a nastavnik ima ulogu mentora učenicima u tom procesu

Informacijska pismenost uključuje sposobnost:

-prepoznavanja potrebe za informacijom

-pronalaženje informacije

-analiza i vrednovanje informacije

-korištenje informacije

-objavljivanje informacija

Informacijski pismena osoba jeosoba:

• koja je naučila kako učiti

• zna na koji je način znanje organizirano

• kako naći informacije koje su joj potrebne

• kako preraditi i koristiti nađene informacije na način da i drugi mogu učiti iz njih

• to je osoba pripremljena za cjeloživotno učenje jer uvijek može pronaći informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluku s kojima se susretne

Uloga knjižnica

• obrazovno okružje i knjižnica (kao središte koje osigurava informacijske izvore) komplementarno se nadopunjuju i nadograđuju

Kako knjižnice mogu utjecati na sustave učenja?

• Područja interakcije:

- interakcija u području usluga

- interakcija u području stvaranja digitalnih repozitorija nastavnog materijala

Interakcija u području usluga:

• edukacija korisnika osposobljenost za samostalno učenje na izvorima informacija

- poznavanje raznih vrsta izvora informacija i mogućnosti pristupa

- razvijanje sposobnosti učinkovite strategije pretraživanja

- znanje vrednovanja informacija - znanje interpretiranja rezultata - znanje učinkovitog i etički valjanog prenošenja

znanja drugima

• suradnička uloga pri oblikovanju repozitorija osiguravanjem izvora znanstvenih informacija za potrebe:

- tekstova namijenjenih učenju - projekata - izvješća - nastavnih priprema i planova - popisa literature i izvora na drugim medijima

Zaključak

• novi uvjeti knjižničarima nameću obvezu da:

> još profesionalnije i kompetentnije vladaju znanjima iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija

> posjeduju vještine u komunikaciji s korisnicima

> posjeduju pedagoška znanja i vještine poučavanja