PRAVA TRGOVAKIH DRUTAVA EUROPSKE UNIJE

Rijeka, 2014.SAETAK

Europska unija stvorila je jedinstveni europski okvir za poduzetnike, odnosno dva zakonodavna instrumenta koja je Vijee usvojilo 2001. Godine. Usvojena su pravila za europsku zadrugu i omoguili su osnivanje europskog drutva i europskog gospodarskog interesnog udruenja. Glavni ciljevi usklaivanja prava drutava su lake ostvarenje poslovnog nastana, laki i bri pristup javnosti informacijama o drutvima, pojednostavljivanje formalnosti za objavljivanje koje su propisane za trgovaka drutva i uklanjanje pravne prepreke za razvoj europskih drutava. Kako bi drutva u svojim vangraninim poslovanjima izbjegla suoavanje u razlikama izmeu zakona na podruju prava drutava, usvojeni su zakonodavni instrumenti za olakavanje prekoogranienih pripijanja i spajanja, te prekogranino koritenje prava dioniara trgovakih drutava. Prema europskim statutima glavni cilj je omoguavanje trgovakim drutvima koja ele djelovati ili osnovati sjedite izvan nacionalnih granica u skladu sa samo jednim zakonofavstvom. Europsko drutvo Uredbom (EZ) br. 2157/2001 je omogueno osnovat uz temeljni kapital od 120000 eura. Uredbom (EZ) br. 1435/2003 o Statutu SCE-a ureen je pravi i jedinstveni pravni statut europske zadruge s naniim temeljnim kapitalom 30000 eura. Europsko gospodarsko interesno udruenje ureeno je Uredbom (EEZ) br. 2137/85, te ima pravnu sposobnost. Trgovaka drutva EU imaju svoja pravila koja su propisana zakonom. Trgovaka drutva imaju pravo pruanja usluga, odnosno povremeno pruanje usluga izvan granice matine drave. Pravni temelj za slobodu izbora prava mjerodavnog za drutvo u Europskoj uniji jest sloboda poslovnog nastanka, te su zabranjena sva ogranienja prava osnivanja. Puna sloboda izbora mjerodavnog prava drutva podrazumijeva da osnivai mogu osnovati drutvo u bilo kojoj dravi lanici bez obzira na to gdje e drutvo imati stvarno sjedite.

Kljune rijei: prava trgovakih drutava EU, trgovaka drutva EU

PREDGOVOR

Ovaj seminarski rad pod imenom Prava trgovakih drutava EU, napisan je kao seminarski rad iz kolegija Meunarodno okruenje i poslovno pravo. Ovaj je seminarski rad nastao kao rezultat redovitog sluanja kolegija Meunarodno okruenje i poslovno pravo akademske godine 2013./2014. pod mentorstvom prof. dr. sc. eljka Bartulovia., na prvoj godini Specijalistikog diplomskog strunog studija Poduzetnitva na Veleuilitu u Rijeci.

III. SADRAJ StranicaI. SAETAK.......................................................................................................................1II. PREDGOVOR................................................................................................................2III. SADRAJ........................................................................................................................3IV. UVOD..............................................................................................................................4V. TRGOVAKA DRUTVA EUROPSKE UNIJE.....................................................65.1. Pravo drutava........................................................................................................65.2. Europsko drutvo i njegova prava.........................................................................75.3. Europska zadruga i njezina prava.........................................................................85.4. Europsko gospodarsko interesno udruenje i njegova prava............................10VI. PRAVA TRGOVAKIH DRUTAVA....................................................................116.1. Sloboda poslovnog nastana...116.2. Praksa Europskog suda u podruju slobode poslovnog nastana......................146.3. Sloboda izbora prava prilikom osnivanja drutva.............................................156.4. Koalizijska pravila.................................................................................................166.5. Naknadni izbor mjerodavnog prava drutava....................................................17VII. ZAKLJUAK..............................................................................................................22LITERATURA............................................................................................................24

4

IV. UVOD

Prava trgovakih drutava je propisala Europska unija, te na temelju tih propisa sva poduzea moraju djelovati po zakonima. Svaka drava u kojoj pojedino trgovako drutvo postoji , mora potivati propisana pravila. Sve vea prekoogranienja ekonomska suradnja pojedinih trgovakih drutava iz raznih europskih drava zahtijeva usuglaavanje zakona na europskoj razini, tj harmonizaciju prava trgovakih drutava kako bi obveze i prava svakoga drutva bile ujednaene, svima poznate i jednake za sve, bez obzira odakle odreeno trgovako drutvo dolazilo i na podruju djelovanje unutar drave djelovalo. Problem i predmet istraivanja odnose se na trgovaka prava drutva EU i njenih njihovih prava.Temeljem navedenog problema i definiranog predmeta istraivanja, postavljena je temeljna radna hipoteza koja obuhvaa prava trgovakih drutava EU i trgovaka drutva EU.Svrha rada je istraiti pojmove prava trgovakih drutava EU, prouiti obveze koje proizlaze iz tih propisanih prava, te objasniti prava pojedinih trgovakih drutava koja se mogu osnovati unutar EU kao i njihova prava.Ciljevi istraivanja mogu se predstaviti kao odgovori na sljedea pitanja:Koja su sve trgovaka drutva ureena unutar EU- e?Koja su prava unutar pojedinih trgovakih drutava EU- e?to predstavlja pravo slobode poslovnog nastana?Koja je praksa Europskog suda u podruju slobode poslovnog nastana?Koja sva prava koja ureuju djelovanje trgovakih drutava EU- e?

Problem i predmet istraivanja seminarskog rada je strukturiran kroz 4 poglavlja: U Uvodu su navedeni problem i predmet istraivanja, radna hipoteza te svrha i cilj rada. U drugom poglavlju pod nazivom trgovaka drutva EU- e, navedena su trgovaka drutva Europske unije, te su objanjena prava kojima djelovanje tih drutava je ureeno.Tree poglavlje nosi naziv propisi za trgovaka drutva, i tu su navedena sva prava trgovakih drutava, odnosno pravo poslovnog nastana, praksa koju primjenjuje Europskoi sud u podruju slobode poslovnog nastana, Sloboda izbora prava prilikom osnivanja drutva, pravo naknadnog izbora mjerodavnog prava drutava, koalizijska pravila i zakone o pseudostranim drutvima. etvrti dio je Zakljuak u kojemu su doneseni glavni zakljuci na temelju prethodnih poglavlja.

V. TRGOVAKA DRUTVA EUROPSKE UNIJE

Jo od usvajanja Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957., pravno ureenje trgovakih drutava jedan je od sastavnih dijelova prava EZ. l. 54(2)(g) Ugovora (sadanji l. 44(2)(g)) ovlauje Vijee i Komisiju da, u svrhu ostvarivanja slobode poslovnog nastana zajamene Ugovorom, usklauju propise prava drava lanica donesene u interesu lanova trgovakih drutava i treih osoba u svrhu njihovog ujednaavanja. Ta odredba Ugovora o EZ trebala je biti temelj za znaajno ujednaavanje ili barem pribliavanje nacionalnih prava drutava u Europi. U akademskim krugovima nerijetko se nagovjetavala potpuna unifikacija prava drutava na europskoj razini i dokidanje nacionalnih prava drutava na temelju ove odredbe.[footnoteRef:2] [2: Babi D.; Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji, znanstveni rad, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, UDK 347.725, str. 226.]

5.1. Pravo drutava Nakon viegodinjih pokuaja uvoenja jedinstvenog europskog okvira za poduzetnike, dva zakonodavna instrumenta koja je Vijee usvojilo 2001. omoguila su osnivanje europskog drutva. Usvojena su pravila za europsku zadrugu. Osnovano je i europsko gospodarsko interesno udruenje. Glavni ciljevi usklaivanja prava drutava su lake ostvarenje poslovnog nastana, laki i bri pristup javnosti informacijama o drutvima, pojednostavljivanje formalnosti za objavljivanje koje su propisane za trgovaka drutva i uklanjanje pravne prepreke za razvoj europskih drutava. Europska unija ima prava kojima su ureena trgovaka drutva Europske unije. Ta prava su donesena i propisana unutar zakona Europske unije. [footnoteRef:3] [3: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

Cilj prve Direktive Vijea 68/151/EEZ od 9. oujka 1968., izmijenjene Direktivom2003/58/EZParlamenta i Vijea od 15. srpnja 2003., jest olakavanje i ubrzavanje pristupa javnosti informacijama o trgovakim drutvima uz istovremeno pojednostavljivanje zahtjeva objavljivanja propisanih za trgovaka drutva. Druga direktiva Vijea 77/91/EEZ od 13. prosinca 1976. tie se samo dionikih drutava, ije osnivanje zahtijeva minimalni temeljnikapitalkoji minimalni temeljni kapital koji predstavlja jamstvo za vjerovnike i protuteu ogranienoj odgovornosti dioniara. Odreen je i osnovni sadraj svakog dokumenta o osnivanju dionikog drutva. Kako bi se olakali postupci osnivanja dionikih drutava, odravanja i promjene njihovog kapitala, Direktiva 77/91/EEZ izmijenjena je Direktivom 2006/68/EZ. .[footnoteRef:4] [4: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

U europskom pravu drutava dva su drutva ureena uredbama. Rije je o Uredbi Vijea (EZ-a) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o statutu Europskog drutva Societas Europea i Uredbi Vijea (EEZ-a) br. 2137/85 od 25. srpnja 1985. o European Economic Interest Group (EEIG) kod nas nazvanom Europsko gospodarsko interesno udruenje. Njima se europsko dioniko drutvo - Societas Europea (SE) i europsko gospodarsko interesno udruenje ureuju pored dionikog drutva i gospodarskog interesnog udruenja koja ureuju nacionalna prava drava lanica. Iako vrlo slina spomenutim drutvima ureenim iskljuivo nacionalnim pravima drava lanica, u nazivlju trgovakih drutava u dravama lanicama ta se dva drutva smatraju posebnim tipovima drutava. Uredbe Vijea neposredno se primjenjuju i pravna rjeenja u njima ne unose se u nacionalne propise drava lanica kao to se to ini s onim to se propisuje direktivama. No, neposredna primjena nije mogua ako se u nacionalnom pravu pravno ne uredi da se podredno uredbi primjenjuju propisi o nacionalnom dionikom drutvu i nacionalnom gospodarskom interesnom udruenju u zemljama koje ga imaju. Uredbama se, naime, ne ureuju sva pitanja vana za osnivanje i djelovanje tih dvaju trgovakih drutava nego se upuuje na primjenu nacionalnog prava. Zato drave lanice posebnim zakonima propisuju kako se spomenute uredbe primjenjuju i tako omoguuju da se na njihovu teritoriju koriste tadva tipa trgovakih drutava.[footnoteRef:5] [5: http://bib.irb.hr/datoteka/445986.Sloboda_poslovnog_nastana.pdf (pristup 9.1.2014.)]

5.2. Europsko drutvo i njegova prava

Europsko drutvo (Societas Europeae - SE) je pravni oblik koji moete razmotriti za vlastito poslovanje.[footnoteRef:6] Europsko drutvo usvojeno je i formalizirano u obliku europskog dionikog drutva. Ime je dobilo prema latinskom nazivu "societas europea" od kuda potjee i kratica SE. Ideja o nastanku Europskog drutva nastala je jo 1959. godine kad je francuski biljenik Thibierge predloio uspostavu drutva dionica europskog tipa ("societe par action de type europeen")[footnoteRef:7]. Prednost europskih drutava lei u tome to sulagani i jeftini za osnovat, arast iupravljanje prekograninim poslovanjem je mogue bez osnivanja mree drutava keri. [6: http://europa.eu/youreurope/business/start-grow/european-company-legal-form/index_hr.htm (pristup 10.1. 2014.)] [7: Horak H, Dumani K.; EUROPSKO DRUTVO SOCIETAS EUROPEA KAO NOVOST U HRVATSKOM PRAVU; Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007., UDK 347.72(4-67 EU)(497.5), str. 130.]

Nakon dugog zastoja, odnosno 30 godina pregovora, Vijee je usvojilo dva zakonodavna instrumenta potrebna za stvaranje europskog drutva, tonije Uredbu (EZ) br. 2157/2001 o statutu europskog drutva i Direktivu 2001/86/EZ kojom se nadopunjuje statut u vezi sa sudjelovanjem zaposlenika u europskom drutvu. Uredbom (EZ) br. 2157/2001 omogueno je osnivanje trgovakog drutva na podruju Unije u obliku dionikog drutva latinskog naziva Societas Europea(SE). SE omoguuje djelovanje na razini Unije, a podlono je zakonodavstvu Unije koje se neposredno primjenjuje u svim zemljama lanicama. Drutvima iz najmanje dvije drave lanice koja se ele povezati u SE stavljeno je na raspolaganje vie mogunosti. Za osnivanje europskog drutva postoje 4 mogunosti, ovisno o uvjetima: spajanje (za javna dionika drutva iz minimalno 2 razliite drave EU- e), osnivanje holdinga (zajavna dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornousa sjeditima u razliitim dravama EU-a ili koja imaju drutva keri/podrunice u drugim dravama EU-a od one u kojoj su registrirani posljednje 2 godine), zajednika filijala ( uvijeti su isti kao i za holding) i jednostavna pretvorba iz javnog dionikog drutva[footnoteRef:8]. SE mora imati oblik dionikog drutva s kapitalom. Kako bi se osigurala razumna veliina takvih drutava, obavezno je uloiti temeljni kapital od najmanje 120 000 eura. Direktivom 2001/86/EZ pokuava se osigurati da osnivanje SE-a ne dovodi do nestajanja ili smanjenja prakse sudjelovanja zaposlenika koja ve postoji unutar trgovakih drutava koja sudjeluju u osnivanju SE-a. Ako unutar jednog ili vie drutava koja osnivaju SE postoje prava sudjelovanja, ta se prava zadravaju tijekom prelaska drutva u SE od samog osnivanja, osim ako ukljuene strane ne odlue drugaije u okviru posebnog pregovarakog tijela koje ujedinjuje predstavnike zaposlenika svih dotinih drutava.[footnoteRef:9] [8: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)] [9: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

5.3. Europska zadruga i njezina prava

Pod zadrugom podrazumijevamo samostalno udruenje osoba koji se ujedinjuju na dobrovoljnoj osnovi radi zadovoljenja njihovih zajednikih gospodarskih, socijalnih i kulturnih potreba posredstvom zajednikog vlasnitva i demokratskog nadzora nad poduzeem. 5 temeljnih obiljeja zadruge jesu: mogunost slobodnog i dobrovoljnog prikljuenja i istupanja iz zadruge, demokratska unutarnja struktura zadruge koja se oituje u primjeni naela jedan lan jedan glas, donoenju odluka veinom glasova i izboru upravitelja zadruge koji odgovaraju lanovima te jednakom i pravednom rasporeivanju gospodarskih rezultata poslovanja zadruge[footnoteRef:10]. [10: Commission of the European Communities, Draft Consultation Paper Co-operatives in Enterprise Europe, Bruxelless, 2001., str. 6.]

Uredbom (EZ) br. 1435/2003 o Statutu SCE-a ureen je pravi i jedinstveni pravni statut europske zadruge. Ovom se Uredbom fizikim osobama s boravitem u razliitim dravama lanicama ili pravnim subjektima osnovanim prema pravu razliitih drava lanica omoguuje osnivanje zadruge. S najniim iznosom kapitala od 30 000 eura, takve nove europske zadruge mogu provoditi svoje aktivnosti na sveukupnom unutarnjem tritu s pravnom osobnosti, propisima i strukturom koji su jedinstveni. Mogu proiriti i restrukturirati svoje prekogranine aktivnosti a da pritom ne moraju uspostaviti mreu drutava keri, ime se troi puno vremena i novca. Zadruge iz razliitih drava od sada se takoer mogu pripajati i spajati u europsku zadrugu. Konano, nacionalna zadruga koja je aktivna u dravi lanici u kojoj nema sjedite moe se preustrojiti u europsku zadrugu bez prethodnog prestanka postojanja. Uredba u l. 2. odreuje 3 naina osnivanja Europske zadruge: 1. ab initio, od strane 5 ili vie fizikih osoba, 5 ili vie fizikih i pravnih osoba , ili 2 ili vie pravnih osoba; 2. fuzijom 2 ili vie postojeih zadruga; 3. preoblikovanjem postojee zadruge, koja je najmanje 2 godine imala podrunicu ili drutvo-ker u nekoj drugoj dravi-lanici. Osnovna pretpostavka za osnivanje Europske zadruge je da osnivai imaju prebivalite, odnosno da imaju dravnu pripadnost najmanje dviju razliitih drava-lanica EU, te da kada se radi o pravnoj osobi da je osnovana po pravu drave-lanice te ima registrirano sjedite i glavnu upravu smjetenu na podruju EU.[footnoteRef:11] Direktiva 2003/72/EZ od 22. srpnja 2003. nadopunjava taj statut u pogledu sudjelovanja zaposlenika u SCE-u kako osnivanje SCE-a ne bi dovelo do nestanka ili smanjenja praksi postojeeg sudjelovanja zaposlenika u drutvima koja osnivaju europsku zadrugu.[footnoteRef:12] [11: http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf (pristup 9.1.2014.)] [12: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

lanovima Europske zadruge mogu postati i fizike i pravne osobe, osim ako statut odreuje drugaije. Za stjecanje lanstva odreeni pravni subjekt mora dobiti suglasnost poslovodnog ili upravnog tijela, osim u sluaju nastanka Europske zadruge fuzijom postojeih zadruga. Kandidati koji nisu dobili tu suglasnost mogu se obratiti prvoj skuptini lanova za dobivanje suglasnosti, koja e se odrati nakon podnoenja prijave za ulanjenje.[footnoteRef:13] lanstvo moe prestati istupanjem, iskljuenjem u sluaju ozbiljnih povreda lanskih obveza ili radnji protivnih interesima Europske zadruge, u sluaju prijenosa svih poslovnih udjela na jednog lana ili osobu koja je stekla lanstvo, ako tako odreuje statut, u sluaju prestanka lana-pravne osobe, steaja lana, smrti lana-fizike osobe, kao i drugih razloga koji su odreeni statutom ili nacionalnim propisima drave-lanice u kojoj zadruga ima registrirano sjedite.[footnoteRef:14] [13: http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf (pristup 9.1.2014.)] [14: http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf (pristup 9.1.2014.)]

5.4. Europsko gospodarsko interesno udruenje i njegova prava

Gospodarsko interesno udruenje ima korijene u francuskom pravu, a 25. Runa 1985. Vijee ministara EU- e prihvatilo je Uredbu br. 2137/85 EEC- a o uvoenju europskoga gospodarskog interesnog udruenja, s time da se primjenjuje od 1. Srpnja 1989. Godine, te da se od toga dana ono moe izravno osnovati u svim dravama lanicama EU- a bez obzira na to jesu li one Uredbu preuzele u svoja zakonodavstva ili nisu. Svrha uvoenja tog oblika udruivanja je ponuditi fleksibilan i transnacionalan oblik povezivanja malih i srednjih drutava i pojedinaca u sklopu drava EU- e.[footnoteRef:15] [15: KNJIGA PRAVO TRGOVACKIH DRUSTAVA]

EGIU ima pravnu sposobnost i ureeno je Uredbom (EEZ) br. 2137/85 te nudi trgovakim drutvima jedne drave lanice mogunost suradnje sa zajednikim ciljem (npr. olakavanje ili razvoj gospodarskih aktivnosti njegovih lanova, ali bez stjecanja vlastite dobiti) s drutvima i fizikim osobama iz drugih drava lanica, a dobit se rasporeuje meu lanovima. Djelovanje EGIU-a samo je pomo gospodarskoj aktivnosti njegovih lanova. EGIU ne moe raspisati javni poziv za ulaganje.[footnoteRef:16] [16: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

Svrha je uvoenja tog oblika udruivanja ponuditi fleksibilan i transnacionalan oblik povezivanja malih i srednjih drutava i pojedinaca u sklopu drava EU- a. Do tada su zainteresirane osobe mogle sklopiti ili ugovor o kooperaciji, koji kao ugovorni oblik povezivanja nije davao vri okvir za obavljanje zajednikih djelatnosti, ili zajedno s partnerom u drugoj zemlji osnovati zajedniko drutvo podreeno nacionalnom pravu drave u kojoj je osnovano. Taj oblik udruivanja omoguuje zajedniko obavljanje odreenih djelatnosti uz zadravanje pravne samostalnosti. Dosad je to jedini nadnacionalni oblik udruivanja, ali samo subjekta iz drave EU-a[footnoteRef:17] [17: Gorenc V.; PRAVO TRGOVACKIH DRUSTAVA, Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli, Zaprei, 2010., str. 108]

1. PRAVA TRGOVAKIH DRUTAVA

U europskom pravu drutava, sve vie se umjesto unifikacije odozgo zagovara ideja regulatornog natjecanja. Prema tom shvaanju, osnivaima trgovakih drutava trebala bi biti priznata sloboda osnivanja drutva u bilo kojoj dravi lanici bez obzira na to gdje e ono imati stvarno sjedite. Time bi zakonodavci bili potaknuti da svoje pravo uine atraktivnim ulagaima. Drave lanice nudile bi svoje pravo drutava kao proizvod na jedinstvenom europskom tritu. Natjecanje zakonodavaca u pravnom ureenju trgovakih drutava moglo bi dovesti do vee uinkovitosti, a moda i do vee konvergencije prava drutava od one kojanastaje tijesnim politikim kompromisima.[footnoteRef:18] [18: Babi D.; op. Cit, Str. 228. -229.]

6.1. Sloboda poslovnog nastana

Slobodno kretanje osoba koji obavljaju slobodne profesije tretira se u EU prema istim naelima kao i slobodno kretanje radnika. U oba sluaja osnovno je naelo jednakost tretmana sa nacionalnim dravljanima. Sloboda poslovnog nastana sadrava slobodan pristup aktivnostima samozaposlenih osoba te osnivanje i upravljanje poduzeima, a naroito u smislu drugog paragrafa lanka 54 Ugovora o funkcioniranju EU- a,[footnoteRef:19] tj. Pod istim uvjetima defirniranima nacionalnim zakonodavstvom o poslovnom nastanu za vlastite dravljane. Pravo se proiruje i na sekundardnu slobodu nastana, tj. Osnivanje zastupnitva, podrunica ili poslovnica.[footnoteRef:20] [19: ECJ, sluaj 33/74 (J.H.M van Binsbergen protiv Odbora trgovinskih asocijacija strojarske industrije iz Haaga)] [20: KandijaV., Cvei I.; Ekonomika i politika europske unije, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2010. Godina, str. 405.]

Na temelju odredbi Ugovora o Europskoj uniji, princip slobode pruanja usluga omoguuje ekonomskoj jedinki privremeno pruanje usluga koje daje u jednoj dravi i u nekoj drugoj dravi lanici, bez osnivanja bilo kakvog eniteta, bez ikakve diskriminacije ili mjera restrikcije koje se ne bi mogle opravdati razlozima opeg interesa.[footnoteRef:21] Druga je najvanija ekonomska znaajka globalizacije slobodniji protok robe i usluga.[footnoteRef:22] Pravo poslovnog nastana je dio slobode pruanja usluga, kao jedne od etiri temeljne slobode koje omoguuju funkcioniranje jedinstvenog trita Europske unije (osim slobode pruanja usluga, to su jo sloboda kretanja roba, osoba i kapitala). O slobodi poslovnog nastana se govori u sluaju trajnog proirivanja djelatnosti iz jedne drave lanice EU-a u drugu, zapoinjanja samostalne djelatnosti ili osnivanja trgovakog drutva, dok se sloboda pruanja usluga odnosi na privremeno ili povremeno pruanje usluga izvan granica matine drave. [footnoteRef:23] [21: Komorec M., Europska unija- osnovni pojmovi, Agencija d.o.o., Zagreb, 2003., str. 102.] [22: Jovanevi R.; ekonomski uinci globalizacije i Europska unija, Mekron promet d.o.o., Zagreb, 2005., Str. 48.] [23: http://bib.irb.hr/datoteka/445986.Sloboda_poslovnog_nastana.pdf (pristup 9.1.2014.)]

UFEU iroko je odredio primjenu slobode poslovnog nastana te se istie kako se sloboda poslovnog nastana jami i pravnim i fizikim osobama. Europski sud u svojoj praksi odredio je da svatko moe koristiti pogodnosti odredbi l. 49 do 55 UFEU te se pozivati na primjenu odredbi o slobodi poslovnog nastana. Meutim, u odnosu na primjenu slobode poslovnog nastana prilikom prijenosa sjedita iz jedne u drugu dravu lanicu javlja se problem odreivanja ogranienja od strane drava lanica u situacijama kada drutva ele otii iz neke drave lanice, odnosno u nju ui.[footnoteRef:24] [24: Horak, H., Dumani, K., afranko, Z., Sloboda poslovnog nastana trgovakih drutava u pravu Europske unije, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2013. , str. 9]

lanak 50 UEFU donosi podruja u kojima institucije EU- a poduzimaju radnje u skladu s ciljevima osiguranja slobode poslovnog nastana u EU:[footnoteRef:25] [25: KandijaV., Cvei I.; op. Cit., str. 405.]

Prioritetni tretman za aktivnosti koje mogu znaajno pridonjeti razvoju proizvodnje i trgovine Poticanje bliske suradnje mjerodavnih tijela u zemljama lanicama Ukidanje administrativnih procedura i praksi koje ograniavaju slobodu poslovnog nastana Osiguranje mogunosti ostanka radnika u drugoj zemlji lanici zbog obavljanja aktivnosti samozaposlene osobe Omoguavanje nabavke zemljita I zgrada u drugoj zemlji lanici Uklanjanje restrikcija u svim djelatnostima, ukljuujui uvjete osnivanja agencija, podrunica I poslovnica te uvjete kadrovskog premjetanja upravljakog ili nadzornog osoblja u druge zemlje lanice Koordiniranje zatitnih mjera zemljama lanicama za poduzea iz drugih lanica Osiguranje uvjeta kojima poslovni nastan nije ogranien dravnim pomoima zemalja lanica.

Odredbom l. 49, st. 1. UFEU (prije l. 43 UEZ) zabranjuje se ograniavanje slobode poslovnog nastana dravljanima jedne drave lanice na podruju druge drave lanice. Ta se zabrana odnosi i na ograniavanje osnivanja zastupnitava, drutava keri ili podrunica od strane dravljana drave lanice koji su pravo poslovnog nastana ostvarili na podruju druge drave lanice. Sloboda poslovnog nastana ukljuuje pravo pokretanja i obavljanja samostalne djelatnosti te osnivanja i upravljanja poduzeima, osobito trgovakim drutvima sukladno pretpostavkama koje pravo drave u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje predvia za svoje dravljane. Prepreke slobodi poslovnog nastana najee proizlaze iz primjene razliitih teorija sjedita koje primjenjuju drave lanice. U nadlenosti je svake drave lanice da samostalno odredi uvjete potrebne za osnivanje drutva. Koristei se ovim naelom daje se sloboda osnivaima trgovakog drutva da izborom mjesta osnivanja odrede i koju e teoriju sjedita primjenjivati obzirom da im ovaj izbor ujedno omoguuje i izbor prava koje e se na to drutvo primjenjivati, te ujedno i izbor najboljih ekonomskih uvjeta poslovanja.23 Slobodu izbora mjerodavnog prava nee imati prilikom prijenosa sjedita drutva u drugu dravu lanicu.[footnoteRef:26] [26: Horak, H., Dumani, K., afranko, Z.,; op. Cit., str. 9.]

Direktivom 2007/36/EZ od 11. srpnja 2007. o koritenju pojedinih prava dioniara trgovakih drutava uvrtenih na burzu ukinute su glavne prepreke prekograninom glasovanju u drutvima uvrtenima na burzu ije je sjedite u jednoj od drava lanica, uvoenjem posebnih zahtjeva za odreeni broj prava dioniara u okviru glavne skuptine. [footnoteRef:27] [27: http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)]

Kao temeljno pravilo moe se uzeti da drave lanice koje primjenjuju teoriju osnivanja dozvoljavaju drutvima prijenos njegovog sredinjeg mjesta upravljanja u drugu dravu lanicu bez potrebe za prestankom drutva i promjene prava koje se na to drutvo primjenjuje (obzirom da je pravo koje se primjenjuje na drutvo u ovom sluaju ono koje se primjenjuje u dravi u kojoj je drutvo osnovano). Meutim, prekogranini prijenos registriranog sjedita iz drave koja primjenjuje teoriju osnivanja rezultirat e promjenom prava drutva koje se na to drutvo primjenjuje te nije ostvarivo bez prestanka drutva u matinoj dravi i njegovom ponovnom osnivanju u dravi lanici odredita. Za drave lanice koje primjenjuju teoriju stvarnog sjedita prekogranini prijenos sredinjeg mjesta upravljanja do nedavno nije bio pravno mogu obzirom da je rezultirao likvidacijom drutva ili je bio ogranien postavljanjem odreenih uvjeta. Prijenos registriranog sjedita temeljem teorije stvarnog sjedita obino nije doputen osim kada se uz registrirano sjedite prenosi i sredinje mjesto upravljanja drutvom to rezultira prestankom drutva u matinoj dravi lanici.[footnoteRef:28] [28: Horak, H., Dumani, K., afranko, Z.,; op. Cit., str. 13.]

6.2. Praksa Europskog suda u podruju slobode poslovnog nastana

Europski sud usvojio je pristup tumaenju slobode poslovnog nastana kroz presude u predmetima: Daily Mail i General Trust, Centros, berseering, Inspire Art, SEVIC Systems, Cadbury Schweppes, te Cartesio. Prilikom razmatranja prakse Europskog suda valja imati na umu da Europski sud nije specijalizirani sud, te odluuje u cilju i sa svrhom zatite temeljnih gospodarskih sloboda zajamenih UFEU, dok nacionalni trgovaki sudovi, koji su specijalizirani sudovi, donose odluke u svrhu zatite nacionalnih prava i interesa uzimajui u obzir pravnu i poreznu usklaenost, te druge vane imbenike za nacionalno zakonodavstvo. U prilog tome primjerice Europski sud ne uzima u obzir prethodnu ekonomsku aktivnost drutava u matinoj dravi lanici kao i ne prihvaanje obrazloenja za odreivanje doputenih ogranienja od strane nacionalnih drava lanica prilikom odreivanja visine temeljnog kapitala drutva kao razlog za zatitu vjerovnika. Europski sud ne prihvaa zahtjev za temeljnim kapitalom kao razlog ogranienja slobode poslovnog nastana to zapravo ide u prilog shvaanjima kako odredbe o uplati minimalnog temeljnog kapitala nisu odlune za borbu protiv zlouporabe, te ne predstavljaju razlog zatite javnog interesa.[footnoteRef:29] [29: Horak, H., Dumani, K., afranko, Z.,; op. Cit., str. 15.]

Kako bi se razmatralo razvoj aktivnosti institucija Europske unije u ovom podruju potrebno je sagledati praksu Europskog suda obzirom na njezin doprinos za stvaranje regulatornog okvira za slobodu poslovnog nastana, posebice utjecaj na prijedlog donoenja etrnaeste direktive. Znaajan je doprinos Europskog suda u presudama u predmetima Centros, berseering, Inspire Art i SEVIC Systems u kojima Europski sud priklonio se teoriji osnivanja. Nakon presude u predmetu Centros Europski sud otvorio je vrata poduzetnicima iz drave lanice A, ak i kada se u njoj primjenjuje klasina teorija stvarnog sjedita, da osnuju drutvo u drugoj dravi lanici B i kasnije registriraju njegovu podrunicu u dravi A. ak i kada je sekundarni nastan u dravi lanici B slui izbjegavanju stroih propisa kojima se reguliraju trgovaka drutva kao to je zahtjev za minimalnim temeljnim kapitalom drutva. Prihvaen je stav da drava lanica odredita mora priznati pravnu osobnost drutva koje je valjano osnovano po pravu matine drave lanice. U odnosu na situaciju kada drutvo prenosi svoje stvarno sjedite iz drave lanice u kojoj je osnovano u inozemstvo, Europski sud nije jasno zabranio ili ograniio pravo drava lanica na odreivanje ogranienja za prijenos stvarnog sjedita osnovanog temeljem njihovog prava u drugu dravu lanicu. Zbog toga matina drava lanica moe zahtijevati od drutva da ispuni odreene uvjete kada iz nje prenosi svoje stvarno sjedite (primjerice dozvola izdana od nadlenog dravnog tijela). Ili suprotno, drava lanica moe dopustiti da drutvo bude osnovano ak i kad ono nije ukljueno u stvarno obavljanje ekonomske aktivnosti na njezinom teritoriju ili na njemu ima stvarno sjedite. Predmete u kojima je Europski sud razmatrao slobodu poslovnog nastana moemo podijeliti u vie skupina obzirom na predmet spora ili obzirom na to ograniava li se prijenos sjedita pravom drave lanice odredita ili matine drave lanice. Takoer se razlikuje praksa Europskog suda u podruju poslovnog nastana ovisno o tome radi li se osnivanju drutva ili njegovoj reinkorporaciji. U nastavku rada daje se kronoloki prikaz presuda Europskog suda u podruju slobode poslovnog nastana.[footnoteRef:30] [30: Horak, H., Dumani, K., afranko, Z.,; op. Cit., str. 15.]

6.3. Sloboda izbora prava prilikom osnivanja drutva

Drave lanice primjenjuju razliite teorije sjedita. Tako postoji mogunost primjene teorije osnivanja (inkorporacije), teorije stvarnog sjedita ili mogunost primjene obje teorije. Prema teoriji osnivanja (inkorporacije) na trgovako drutvo primjenjuje se pravo drave temeljem kojeg je drutvo osnovano odnosno upisano u sudski registar bez obzira gdje drutvo posluje. Teorija osnivanja prihvaena je u Nizozemskoj, Danskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Malti, vedskoj, ekoj, Slovakoj, Finskoj, Maarskoj i Cipru. Poela se primjenjivati u 18. stoljeu u dravama common law pravne tradicije, prvenstveno u Ujedinjenom Kraljevstvu potaknuta potrebama engleskih drutava koja su se bavila prekomorskom trgovinom po itavom svijetu. Na ovaj su nain drutva bila subjektima engleskog prava bez obzira na voenje poslova i obavljanje djelatnosti u inozemstvu. Na isti nain su i druga drutva osnovana u Engleskoj bila smatrana engleskim drutvima. Teorija osnivanja ne zahtjeva postojanje veze izmeu mjesta gdje je drutvo osnovano i sredinjeg mjesta upravljanja drutvom, te drave lanice koje primjenjuju ovu teoriju doputaju osnivanje i registraciju u svojim sudskim registrima drutvima bez obzira na to gdje se nalazi uprava drutva. Na ovaj nain drava lanica osnivanja zadrava nadzor nad transakcijama drutva bez obzira na to gdje su one provedene. Protivnici ove teorije istiu kako ona omoguuje drutvima osnivanje u dravama gdje je to lake i gdje postoji pogodnije pravo drutava.[footnoteRef:31] [31: Ibid.,; op. Cit., str. 10.]

6.4. Koalizijska pravila

Slobodu izbora mjerodavnog prava veina drava lanica tradicionalno je nastojala ograniiti: kolizijskim pravilima koja propisuju da je za drutvo mjerodavno pravo njegova stvarnog sjedita ili materijalnim pravilima koja se primjenjuju na strana drutva koja imaju stvarno sjedite u tuzemstvu (zakoni o pseudostranim drutvima).[footnoteRef:32] [32: Babic D.; op. Cit., str. 229.]

U poredbenom meunarodnom privatnom pravu prihvaena su uglavnom dva pristupa u pogledu pitanja koje je pravo mjerodavno za trgovako drutvo: teorija osnivanja (inkorporacije) i teorija stvarnog sjedita. Prema teoriji osnivanja, za trgovako drutvo mjerodavno je pravo drave prema pravu koje je ono osnovano, bez obzira na to u kojoj dravi to drutvo posluje. Teorija osnivanja polazi od toga da je drutvo tvorevina prava prema kojemu je osnovano tako da samo to pravo moe za njega biti mjerodavno. U dravama koje prihvaaju tu teoriju osnivai mogu svoje drutvo osnovati prema stranom pravu i poslovati u tuzemstvu. Meu dravama lanicama Europske unije, teoriju osnivanja prihvaaju drave anglosaskog pravnog kruga, skandinavske drave lanice i Nizozemska.[footnoteRef:33] [33: Ibid., Str. 229. ]

Prema teoriji stvarnog sjedita, za drutvo je mjerodavno pravo drave u kojoj ono ima stvarno, injenino sredite poslovnih aktivnosti, bez obzira na to gdje je registrirano. Jedan od najvanijih uinaka teorije stvarnog sjedita jest da drutvo koje ima stvarno sjedite u dravi razliitoj od one u kojoj je osnovano u pravilu gubi pravnu osobnost jer nije registrirano prema pravu drave koje je za njega mjerodavno. Oito je da teorija stvarnog sjedita ne omoguuje slobodu izbora mjerodavnog prava drutava. Njezin temeljni cilj upravo i jest sprijeiti izbjegavanje domaeg prava drutava osnivanjem drutava u inozemstvu. Teorija stvarnog sjedita prihvaena je u Njemakoj, Francuskoj i veini ostalih drava kontinentalnog pravnog kruga. Prvi put je primijenjena u Francuskoj etrdesetih godina devetnaestog stoljea, kad su francuski sudovi odbili priznati pravnu sposobnost drutvima osnovanima u Belgiji i Velikoj Britaniji radi izbjegavanja primjene francuskoga prava. Iz perspektive primarnog prava EZ namee se pitanje je li teorija stvarnog sjedita u skladu sa slobodom poslovnog nastana koju uivaju drutva osnovana po pravu neke drave lanice. To pitanje u Ugovoru o EZ nije nedvosmisleno rijeeno. S jedne strane, prema odredbi l. 48. Ugovora, titulari slobode osnivanja su drutva koja su osnovana prema pravu jedne drave lanice i koja imaju registrirano sjedite, sjedite glavnog organa upravljanja ili glavno sjedite poslovanja unutar Europske zajednice. Kako l. 48. definira koje pravne osobe uivaju slobodu osnivanja, moe se zakljuiti da su u toj odredbi ve sadrani kriteriji za priznanje stranih trgovakih drutava. S druge strane, odredba l. 293. Ugovora propisuje da e drave lanice, u mjeri u kojoj je to potrebno, pristupiti pregovorima u svrhu ostvarivanja pogodnosti za svoje dravljane u pogledu meusobnog priznavanja trgovakih drutava. Ta odredba upuuje na to da pravila o meusobnom priznanju trgovakih drutava nisu unificirana odredbom l. 48. Ugovora, jer se inae ne bi imalo o emu pregovarati. Odredba l. 293. uvrtena je u Ugovor o EZ na prijedlog francuske delegacije koja je eljela izbjei da Ugovor o EZ postane osnova za izbjegavanje primjene francuskog prava drutava osnivanjem trgovakih drutava u Nizozemskoj koja bi poslovala u Francuskoj. Sve to upuuje na zakljuak da je Ugovorom o EZ doputena mogunost da pozivom na teoriju stvarnog sjedita drave lanice odbiju priznati pravnu sposobnost drutvima osnovanim u drugim dravama lanicama. [footnoteRef:34] [34: Babic D.; op. Cit., Str. 230.]

6.5. Naknadni izbor mjerodavnog prava drutava

Da bi mobilnost trgovakih drutava bila potpuna, slobodan izbor prava drutava mora biti omoguen i nakon to je drutvo osnovano. Naknadni izbor drave registracije moe se postii na dva naina: neposredno, prijenosom registriranog sjedita iz jedne drave lanice u drugu, pri emu drutvo zadrava pravnu sposobnost, te posredno, pripajanjem odnosno spajanjem drutva osnovanog u jednoj dravi lanici u drutvo osnovano u drugoj dravi lanici (reinkorporacija).Primarno pravo EZ dakako ne ureuje pretpostavke, postupak i uinke prekograninog pripajanja i spajanja. Da bi se te statusne promjene mogle uinkovito provoditi, potrebno je njihovo cjelovito pravno ureenje. Kako prava veine drava lanica ne poznaju spajanja i pripajanja drutava s drutvima osnovanima po stranom pravu, zakonsko ureenje tog instituta uglavnom tek treba oekivati. U tom pogledu sekundarno pravo Zajednice ima iznimno vanu ulogu. Nakon dugogodinjih pregovora, Europski parlament i Vijee usvojili su Desetu direktivu o pravu drutava koja ureuje prekogranina pripajanja i spajanja drutava kapitala. Za razliku od Tree direktive o pravu drutava, koja ureuje pripajanja i spajanja izmeu drutava za koja je mjerodavno isto pravo, a koja se primjenjuje samo na dionika drutva, Deseta direktiva primjenjuje se na sva drutva kapitala (l. 1. i l. 2. st. 1). Direktiva ureuje itav niz pitanja vezanih uz postupak, uinke i valjanost pripajanja i spajanja. U pogledu pitanja koja nisu rijeena direktivom, za svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju odnosno spajanju primjenjuju se pretpostavke u pogledu odluivanja o pripajanju odnosno spajanju, zatiti vjerovnika, dioniara i zaposlenika, koje propisuje pravo koje je mjerodavno za to drutvo (l. 4). Drave lanice tu direktivu trebaju implementirati do 15. prosinca 2007. (l. 19. st. 1). Zahvaljujui odluci SEVIC, drave lanice ne mogu odbiti registraciju prekograninog pripajanja odnosno spajanja na temelju toga to jo nisu implementirale direktivu. Do implementacije direktive sudovi e morati bez zakonskog okvira registrirati takva pripajanja i spajanja, najvjerojatnije tako to e za svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju odnosno spajanju primijeniti pravo koje je za njega mjerodavno. Mogunost prekograninog pripajanja odnosno, spajanja predviena i Uredbom Vijea (EC) 2157/2001 od 8. listopada 2001. o statutu europskog drutva. Prema toj uredbi, dionika drutva koja su osnovana prema pravu neke drave lanice, koja imaju registrirano sjedite i sjedite uprave na podruju Zajednice, mogu meusobnim spajanjem odnosno pripajanjem osnovati europsko drutvo ako je za barem dva od tih drutava mjerodavno pravo razliitih drava lanica (l. 2(1), l. 17. Et seq. Uredbe).[footnoteRef:35] [35: Babic D.; op. Cit., str. 239.]

Promjena drave registracije moe se postii i prijenosom registriranog sjedita iz jedne u drugu dravu lanicu bez gubitka pravne sposobnosti. Iz perspektive primarnog prava EZ, kod prijenosa registriranog sjedita treba razlikovati ogranienja koja drave lanice propisuju domaim drutvima u pogledu prijenosa registriranog sjedita u inozemstvo (emigracija) te u pogledu prijenosa registriranog sjedita iz druge drave lanice u tuzemstvo (imigracija). Sud jo nije odluivao o tome doputa li primarno pravo dravama lanicama da ogranie imigraciju drutava iz drugih drava lanica prijenosom registriranog sjedita. Smatramo da iz postojee prakse slijedi da takve restrikcije nisu spojive sa slobodom poslovnog nastana. Ako se i prihvati da je sadraj slobode poslovnog nastana u pogledu trgovakih drutava ogranien na naelo meusobnog priznanja, onemoguivanjem prijenosa registriranog sjedita u tuzemstvo upravo se kri to naelo. Logikom koju je Sud usvojio u predmetu SEVIC bilo bi protivno zabrani diskriminacije, sadranoj u odredbama Ugovora o EZ o pravu poslovnog nastana, ne dopustiti stranom drutvu da prenese registrirano sjedite u tuzemstvo, ako je to doputeno domaim drutvima. Prema tumaenju Suda, pravo poslovnog nastana obuhvaa sve mjere koje doputaju ili ak samo olakavaju pristup drugoj dravi lanici time to omoguuju da nositelji tog prava sudjeluju u njezinom gospodarskom ivotu pod istim pretpostavkama kao i domai gospodarski subjekti. Meu takve mjere sigurno spada i registracija sjedita drutva. Dakle, bilo bi protivno Ugovoru o EZ u cijelosti onemoguiti stranom drutvu da u tuzemstvo prenese registrirano sjedite. Prijenos registriranog sjedita sekundarno pravo EZ za sada ureuje samo kod Europskog drutva. Pod odreenim pretpostavkama koje su propisane radi zatite manjinskih dioniara, vjerovnika i drugih osoba, to drutvo moe promijeniti registrirano sjedite (l. 8. Uredbe o europskom drutvu). No, drave lanice mogu propisati da registrirano sjedite europskog drutva mora biti istovjetno sjeditu uprave (l. 7) te kao sankciju za povredu tog pravila propisati obveznu likvidaciju drutva (l. 64. st. 2. Uredbe), to znatno smanjuje atraktivnost prijenosa registriranog sjedita. Slinu odredbu sadrava i Uredba Vijea 2137/85 iz srpnja 1985. o europskom gospodarskom interesnom udruenju(l. 2(1), 5(b)).[footnoteRef:36] [36: Babic D.; op. Cit., str. 241.]

Granice slobode izbora mjerodavnog prava drutva jesu trine slobode propisane Ugovorom o EZ ne primjenjuju se beziznimno. Drave lanice mogu donositi mjere kojima se neka trina sloboda ograniava ako je to nuno radi zatite nekog legitimnog javnog interesa. Postoje dvije kategorije iznimaka trinim slobodama: one koje su izriito propisane Ugovorom i one koje su usvojene u judikaturi Suda EZ. Kad je rije o slobodi poslovnog nastana, prema odredbi l. 46. Ugovora, odredbe Ugovora o slobodi poslovnog nastana ne dovode u pitanje primjenu pravnih propisa koji pruaju poseban tretman stranih dravljana na temelju javnog poretka, sigurnosti ili zdravlja. Prema stajalitu Suda, te iznimke ne primjenjuju se na mjere kojima bi drave lanice pokuale ograniiti mobilnost trgovakih drutava. Zaetak tumaenja o iroj sudskoj ocjeni sukladnosti pravila unutarnjeg prava s trinim slobodama nalazi se u praksi Suda o rule of reason, koja se u kontekstu slobode kretanja robe razvijala jo od predmeta Cassis de Dijon. U suvremenoj praksi uglavnom se polazi od tumaenja formuliranog u predmetu Gebhard koje je dano u kontekstu slobode poslovnog nastana, ali se danas prihvaa kao mjerodavno za sve trine slobode. U tom predmetu Sud je zapoep dotadanju praksu utvrdivi da nacionalne mjere koje ograniavaju ili ine manje privlanim koritenje temeljnih sloboda predvienih Ugovorom moraju ispunjavati etiri pretpostavke: [footnoteRef:37] [37: Babic D.; op. Cit., str. 244.]

moraju se primjenjivati bez diskriminacije moraju bitiopravdane prisilnim razlozima opeg interesa moraju biti primjerene za ostvarenje cilja kojemu slue ne smiju ii iznad onoga to je nuno da bi taj cilj bio ostvaren

Drave lanice mogu ograniiti slobodu izbora mjerodavnog prava drutava ako ta ogranienja udovoljavaju spomenutim kriterijima. U predmetu Uberseering Sud je izriito utvrdio da nije nezamislivo da razlozi od opeg interesa, kao to su zatita vjerovnika, manjinskih dioniara, radnika ili ak poreznih vlasti, u odreenim okolnostima i podlono odreenim uvjetima, opravdaju ogranienje slobode poslovnog nastana. O tome koja se ogranienja slobode poslovnog nastana mogu opravdati odluuje Sud EZ od sluaja do sluaja. Dosadanja praksa pokazuje da drave lanice nemaju puno prostora ograniavati slobodu poslovnog nastana po toj osnovi. Najzorniji primjer u tom pogledu jest praksa Suda EZ o pravilima o minimalnom temeljnom kapitalu. U predmetima Centros i Inspire Art Sud je imao prilike odluivati o tome mogu li dr.ave Elanice nametnuti primjenu pravila o minimalnom temeljnom kapitalu pseudostranim drutvima. U tim predmetima danska odnosno nizozemska vlada tvrdile su da su pravila o minimalnom temeljnom kapitalu predstavljaju opravdano ogranienje slobode poslovnog nastana jer su nuna radi zatite vjerovnika. Sud je u oba sluaja utvrdio da su ta pravila neopravdano ogranienje slobode poslovnog nastana, dodue s poneto razliitom argumentacijom u svakom predmetu. U predmetu Centros Sud je smatrao presudnim to to bi drutvo osnovano prema pravu koje ne propisuje minimalni temeljni kapital, a koje doista posluje u toj drugoj dravi lanici, moglo bez zapreke osnovati podrunicu i poslovati u Danskoj. Domai propisi o minimalnom temeljnom kapitalu tada se ne bi primjenjivali unato rizicima za vjerovnike. U predmetu Inspire Art Sud je utvrdio da je time to se drutvo Inspire Art predstavlja kao englesko, a ne kao nizozemsko drutvo, vjerovnicima u dovoljnoj mjeri pruena informacija da se na nj ne primjenjuju pravila nizozemskog prava o minimalnom temeljnom kapitalu. Oba navedena argumenta trpe odreene prigovore. Prvo, ako bi Sud dosljedno slijedio argumentaciju iz sluaja Centros i u potpunosti izjednaivao pseudostrana drutva i drutva koja u stvarnosti posluju u drugoj dravi lanici, to bi znailo da drave lanice nemaju ba nikakve mogunosti ograniiti slobodu poslovnog nastana, ak ni kad bi to odgovaralo kriterijima iz predmeta Gebhard. Drugo, publikacija injenice da je drutvo osnovano prema stranom pravu omoguuje ugovornim vjerovnicima da procijene ele li preuzeti rizik poslovanja s drutvom s obzirom na pravila o temeljnom kapitalu, no druge kategorije vjerovnika, kao to su vjerovnici po izvanugovornoj osnovi ili po osnovi javnopravnih ovlatenja, ne mogu na taj nain izbjei rizik insolventnosti Drutva.[footnoteRef:38] [38: Babic D.; op. Cit., str. 245.]

Sud EZ imat e kroz buduu praksu prilike utvrditi koje pravne vrijednosti drave lanice mogu nametnuti drutvima osnovanima u drugoj dravi lanici i time odrediti donju granicu natjecanja zakonodavaca u podruju prava drutava. Treba oekivati da e Sud iznimke slobodi poslovnog nastana tumaiti vrlo restriktivno. Temeljno stajalite od kojega polazi Sud jest da zaobilaenje domaeg prava osnivanjem drutva u drugoj dravi lanici ne znai fraudulozno izbjegavanje prava, ve legitimno ostvarenje prava poslovnog nastana. Praksa Suda EZ vrlo Ee vjerojatno dovesti do preispitivanja mnogih institute koje trite prava drutava ne prihvaa. Praksa Suda o pravilima o minimalnom temeljnom kapitalu pokazuje da u pitanje mogu biti dovedeni neki institute koji u mnogim dravama lanicama imaju aksiomatsku vrijednost. Moe se oekivati da e se Sud u buduoj praksi suoiti s pitanjem moe li se na temelju slobode poslovnog nastana izbjei primjena radnikog suodluivanja, politiki najkontroverznijeg instituta prava drutava u Europskoj uniji. Ako Sud utvrdi da pravila o radnikom suodluivanju ne mogu biti prepreka slobodi poslovnog nastana, to mnogi autori oekuju, pokazat e se da tumaenja Suda EZ o slobodi poslovnog nastana mogu imati korjenit utjecaj na materijalno pravo drutava, svakako vei nego dosadanja unifikacija putem sekundarnog prava Zajednice. [footnoteRef:39] [39: Ibid. Str. 247.]

1. ZAKLJUAK

Nakon viegodinjih pokuaja uvoenja jedinstvenog europskog okvira za poduzetnike, dva zakonodavna instrumenta koja je Vijee usvojilo 2001. omoguila su osnivanje europskog drutva. Europsko drutvo (Societas Europeae - SE) je pravni oblik koji moete razmotriti za vlastito poslovanje, a usvojeno je i formalizirano u obliku europskog dionikog drutva. Za osnivanje europskog drutva postoje 4 mogunosti, ovisno o uvjetima: spajanje, osnivanje holdinga, zajednika filijala i jednostavna pretvorba iz javnog dionikog drutva. Uredbom (EZ) br. 1435/2003 o Statutu SCE-a ureen je pravi i jedinstveni pravni statut europske zadruge. S najniim iznosom kapitala od 30 000 eura, takve nove europske zadruge mogu provoditi svoje aktivnosti na sveukupnom unutarnjem tritu s pravnom osobnosti, propisima i strukturom koji su jedinstveni. lanovima Europske zadruge mogu postati i fizike i pravne osobe, osim ako statut odreuje drugaije. Gospodarsko interesno udruenje ima korijene u francuskom pravu, a 25. Runa 1985. Vijee ministara EU- e prihvatilo je Uredbu br. 2137/85 EEC- a o uvoenju europskoga gospodarskog interesnog udruenja. EGIU ima pravnu sposobnost i ureeno je Uredbom (EEZ) br. 2137/85 te nudi trgovakim drutvima jedne drave lanice mogunost suradnje sa zajednikim ciljem. U europskom pravu drutava, sve vie se umjesto unifikacije odozgo zagovara ideja regulatornog natjecanja. Pravo poslovnog nastana je dio slobode pruanja usluga, kao jedne od etiri temeljne slobode koje omoguuju funkcioniranje jedinstvenog trita Europske unije (osim slobode pruanja usluga, to su jo sloboda kretanja roba, osoba i kapitala). Odredbom l. 49, st. 1. UFEU (prije l. 43 UEZ) zabranjuje se ograniavanje slobode poslovnog nastana dravljanima jedne drave lanice na podruju druge drave lanice. Europski sud usvojio je pristup tumaenju slobode poslovnog nastana kroz presude u predmetima: Daily Mail i General Trust, Centros, berseering, Inspire Art, SEVIC Systems, Cadbury Schweppes, te Cartesio. Drave lanice primjenjuju razliite teorije sjedita. Tako postoji mogunost primjene teorije osnivanja (inkorporacije), teorije stvarnog sjedita ili mogunost primjene obje teorije. Slobodu izbora mjerodavnog prava veina drava lanica tradicionalno je nastojala ograniiti: kolizijskim pravilima koja propisuju da je za drutvo mjerodavno pravo njegova stvarnog sjedita ili materijalnim pravilima koja se primjenjuju na strana drutva koja imaju stvarno sjedite u tuzemstvu (zakoni o pseudostranim drutvima). Da bi mobilnost trgovakih drutava bila potpuna, slobodan izbor prava drutava mora biti omoguen i nakon to je drutvo osnovano. Naknadni izbor drave registracije moe se postii na dva naina: neposredno, prijenosom registriranog sjedita iz jedne drave lanice u drugu, pri emu drutvo zadrava pravnu sposobnost, te posredno, pripajanjem odnosno spajanjem drutva osnovanog u jednoj dravi lanici u drutvo osnovano u drugoj dravi lanici (reinkorporacija).

LITERATURA

KNJIGE:1. Gorenc V.; PRAVO TRGOVACKIH DRUSTAVA, Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli, Zaprei, 2010.2. KandijaV., Cvei I.; Ekonomika i politika europske unije, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2010.3. Komorec M., Europska unija- osnovni pojmovi, Agencija d.o.o., Zagreb, 2003.4. Jovanevi R.; ekonomski uinci globalizacije i Europska unija, Mekron promet d.o.o., Zagreb, 2005.LANCI:5. Babi D.; Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji, znanstveni rad, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, UDK 347.725.6. Horak H, Dumani K.; EUROPSKO DRUTVO SOCIETAS EUROPEA KAO NOVOST U HRVATSKOM PRAVU; Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 5, 2007., UDK 347.72(4-67 EU)(497.5)7. Commission of the European Communities, Draft Consultation Paper Co-operatives in Enterprise Europe, Bruxelless, 2001.8. Horak, H., Dumani, K., afranko, Z., Sloboda poslovnog nastana trgovakih drutava u pravu Europske unije, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2013. INTERNET IZVORI:9. http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_3.2.3.html (pristup 9.1.2014.)10. http://bib.irb.hr/datoteka/445986.Sloboda_poslovnog_nastana.pdf (pristup 9.1.2014.)11. http://europa.eu/youreurope/business/start-grow/european-company-legal-form/index_hr.htm (pristup 10.1. 2014.)12. http://bib.irb.hr/datoteka/278823.EUROPSKA_ZADRUGA.pdf (pristup 9.1.2014.)

19