Click here to load reader

Dugo, toplo, europsko ljeto... Dugo, toplo, europsko ljeto

  • View
    284

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of Dugo, toplo, europsko ljeto... Dugo, toplo, europsko ljeto

  • Dugo, toplo, europsko ljeto...

    Glasnik medicinskih sestara, tehniara i primalja Klinike bolnice Sveti Duh

    BROJ 6, SRPANJ 2013.

    Dugo, toplo, europsko ljeto...

  • 2

    SadrajRije urednice 3

    In memeoriam 4Rije glavne sestre bolnice 5

    Intervju 6

    Izvjea 12

    Struni lanci 17

    Predstavljamoodjel za neonatologiju 38

    Dogaaji i zanimljivosti 40

    I za kraj... 44

    Urednitvo:

    Glavna urednica: Marija Kadovi mag.med.technRukovoditelj Jedinice za osiguranje i unapreenje kvalitete

    Vesna Konjevoda dipl.msGlavna sestra Zavoda za abdominalnu kirurgiju, Klinika za kirurgiju

    Maja Kukec bacc.med.technJedinica intenzivne skrbi, Zavod za Urologiju

    Tomislav Marii bacc.med.technGlavni tehniar u Jedinici koronarne skrbi, Klinika za unutarnje bolesti

    Sanja Ljubii dipl.msGlavna sestra za edukaciju medicinskih sestara

    Tanja Lupieri bacc.med.technGlavna sestra Klinike za one bolesti

    Duica Leki bacc.med.technVoditelj instrumentara u operacijskom bloku

    Jadranka Risti bacc.med.technGlavna instrumentarka na Klinici za ginekologiju

    Marina Vrhovec dipl.med.technGlavna sestra odsjeka za traumatologiju

    Glasnik MOJ GLAS izdaje Klinika bolnica Sveti Duh

  • Ljeto nam

    se vratilo...

    Lijep je osjeaj pisati uvodnik a svi lanci za novi broj naeg asopisa ekaju ve napisani. To dokazuje daljnju elju i motiviranost naeg urednitva za promocijom sestrinstva i za informiranjem vjernog itateljstva.Ovih dana pristupili smo Europskoj uniji. Jo uvijek nesvjesni svega to nas oekuje, odnosno svega to e se oekivati od nas. No, ako krenemo od ostvarenja vlastitih oekivanja i tenji lake e nam biti prihvatiti tua. Zasuti smo razmiljanjima i matanjima o tome hoe li nam biti drugaije u Europi, bolje ili loije, koliko e sestara otii, koliko doi iz drugih zemalja, hoe li se zapoljavati vei broj sestara u zdravstveni sustav, kako postii ope zadovoljstvo, kakav e nam biti standard.No, od matanja me vie brinu injenice, da se ne prepoznaje i ne podupire vrijednost sestrinskog rada, da su sistematizacije neprilagoene, kvaliteta obrazovanja upitna, da se medicinske sestre ne zalau dovoljno za svoju profesiju, a najvie, da smo jedna drugoj neprijatelj i najmanja potpora. Prepoznatljive i cijenjene moemo postati samo znanjem, profesionalnou, potivanjem sebe i dizanjem standarda svojeg rada. Jer zadovoljne osobe mijenjaju svijet.

    Dugo, toplo, bezbrino ljeto eli vam vaa urednica.

    Marija Kadovi

    3

    uvodnik

  • Gordana Radanovi

    3. listopad 1972. - 28. svibanj 2013.

    Gordana Radanovi roena je 3. listopada 1972 godine. Nestana i neustraiva djevojica u skupini djece isticala se nordijsko plavom kosom i prelijepim svijetlim oima kojima se boja mijenjala prema raspoloenju. Nekad plave, nekad zelene, nekad sive, ali uvijek bistre, brze i radoznale. Od kada je poela hodati, bila je medicinska sestra i doktorica, kuhaa je bila njena injekcija koju je davala svakome koga je uspjela uvjeriti da je bolestan i treba lei kako bi ga ona izlijeila, a to nije bilo rijetko. Kada je dolo vrijeme upisa u srednju kolu nitko je nije mogao odvratiti od njenog jedinog izbora - medicinske kole, iako su se mnogi trudili zgaditi joj taj poziv znajui koliko je potrebno sebe dati i davati, nerijetko ne dobivi ni hvala. Uzalud. Uivala je priati prie s patologije za rukom zgraajui neke lanove obitelji, uivala je u svakom vaenju krvi ponosna to joj to tako dobro ide, nije se obeshrabrila ni kada joj je u petnaestoj godini ivota ovjek umro na rukama, to je bio njen ivot i ona je to znala.Ve u 17-toj godini ivota jedna mala kvrica na vratu mijenja njen veseli ivot u strepnju i iekivanje nalaza. Hodkinova bolest zvuala je puno bolje od leukemije, ali zraenja nisu bila nimalo naivna, osobito kada se pod aparatom nala u vrijeme jednog potresa. Usprkos svemu odradila je sta i zaposlila se na Klinici za Neurologiju, odjelu koji je voljela, bio je to njen drugi dom, a kolegice i kolege, obitelj u kojoj se svi vole uz poneke razmirice kao u svakoj obitelji.Na operaciju srca otila je u zadnjem trenutku, kada joj je ivot visio o koncu, a i tada se alila na raun svojih nateenih nogu. im bi se osjeala malo bolje, eljela je raditi, nije imala mira sjedei u kui besposleno, udei za smjenskim radom i

    uzbuenjima hitne slube. Sestrinski poziv je za za nju znaio ivot!Iznimno hrabra, uporna i ambiciozna , eljna novih znanja upisala je studij sestrinstava na Zdravstvenom veleuilitu gdje uspjeno polagala ispite kada je bolest u tome nije spreavala. Aktivno je sudjelovala na mnogim kongresima i seminarima te je bila autor vie kvalitetnih radova. U neko doba krajem 2012. Uslijedili su dogaaji koji su svima bili neprihvatljivi. Nizala se jedna tegoba za drugom, njeno stanje bilo je sve tee ali ljudi oko nje s puno nade i vjere su oekivali pomak na bolje sve do samog kraja. Ali, ovaj put, Goga nije izdrala. Naalost , nijen se mladi ivot prerano ugasio u bolnici u kojoj je radila, koju je voljela, okruena ljudima koji su poduzeli apsolutno sve kako bi ozdravila i bila bolje, ljudima koji su je voljeli i podravali.Ostaje nam neizbrisivo sjeanje na nau Gogu!

    Draga Goga, hvala Ti to si sa nama proivjela svoj ivot, nedostaje nam svakog dana, ali zauvijek e biti u naim mislima.

    Marina Rukavina

    4

  • Informacija da ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju zdravstvo kao djelatnost ostaje autonomno, nacionalno specifino i da je svaka zemlja odgovorna za zdravstvenu zatitu svojih graana, za organizaciju sustava i financiranje, govori nam jasno da do daljnjega nee doi do bitnih promjena za medicinske sestre.U Republici Hrvatskoj u zdravstvenom sustavu uz 34.000 medicinskih sestara/ tehniara nedostaje jo jedan znatan broj od oko 20- tak tisua medicinskih sestara/ tehniara. U Europi na 100.000 stanovnika dolazi 755 medicinskih sestara/ tehniara, a u Hrvatskoj 499.Zaostajemo i sa viim kadrom, jer u Hrvatskoj ima samo 10% medicinskih sestara sa zavrenim dodiplomskim strunim studijem, a jo manje sa zavrenim diplomskim strunim studijem ili diplomskim sveuilinim studijem. Trenutno nisam sigurna da je itko od zdravstvenih djelatnika kad nas zadovoljan.Posao medicnskih sestara/ tehniara izuzetno je naporan, kako fiziki tako i psihiki, a konstantan manjak osoblja dovodi do estih bolovanja jer se djelatnici iscrpe stalnim nadoknaivanjem manjka osoblja.Medinske sestre nisu zadovoljne ni sa plaom. Medicinska sestra sa srednjom kolom i 20 godina staa u smjenskom radu 12/24;12/48 sati ima plau oko 5.600,00 kuna.Takoer ni prvostupnice sestrinstva nisu zadovoljnje, jer ni njihov rad, znanje i vjetine nisu adekvatno plaeni, naroito ako rade samo u jutarnjoj smjeni.Iako svi istiemo da je vano kolovanje i nae medicinske sestre/ tehniari sami snose trokove

    Marina Rukavina

    Rije pomonice ravnatelja za sestrinstvo - glavne sestre bolnice

    kolovanja, nakon diplome za njih najee nemamo sistematiziranih radnih mjesta.Sve u svemu nae medicinske sestre su potplaene i nazaposlene.I dok nezaposlenost u Republici Hravatskoj i dalje raste, sve je vei broj onih koji oekuju ulazak u Europsku uniju, kako bi im traenje posla u inozemstvu bilo lake.Poznato je da su medicinski stunjaci, a u tu kategoriju ulaze lijenici i medicinske sestre, uz neka druga zanimanja, najtraeniji na svjetskom tritu rada.Ipak ulaskom u Europsku uniju stare lanice EU imaju pravo sukcesivno ograniavati pristup radnicima iz zemalja koje pristupe EU, to se prvenstveno odnosi na radnike nie i srednje strune spreme.Problem nastaje jer obrazovanje medicinskih sestara/ tehniara srednje strune spreme u Republici Hrvatskoj nije kompatibilno onom u Europskoj uniji, i nae sestre sa srednjom strunom spremom ne mogu konkurirati na tritu rada u Europskoj uniji, dok su prvostupnice u povoljnijem poloaju. Zbog navedenih razloga smatram da u skoroj budunosti nee biti masovnih odlazaka medicinskih sestara/ tehniara.Nadam da e Hrvatska komora medicinskih sestara, Ministarstvo zdravlja i ostale nadlene institucije prepoznati svakodnevne probleme naih sestara, da e poeti cijeniti njihov rad te ih adekvatno plaati.

    S obzirom da nam je dolo ljeto i godinji odmori su pred nama, svima elim da se dobro odmore i da na jesen krenemo sa radom u optimistikom raspoloenju te da e i medicinskim sestrama/ tehniarima Europska unija donijeti bar neke promjene na bolje.

    5

  • Prilike i neprilike ulaska u Europsku unijuDragica imunec predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara

    Potovana predsjednice, izrazita mi je ast ugostiti Vas u naem malom asopisu Moj Glas. Hvala Vam na dosadanjoj potpori u izlaenju naeg asopisa koji okuplja entuzijaste, one medicinske sestre, tehniare i primalje koji sa osmjehom prihvaaju nove literarne zadatke , a sve u korist svojoj profesiji.Ovih dana ulazimo u Europsku uniju, i smatram da ste Vi zaista osoba koja nam najvie moe rei o svim pilikama i neprilikama koje nas oekuju nakon 1.7.2013.to za Hrvatsku znai postati lanicom EU? Kakvo nas jutro oekuje 1.7.2013.?Jutro 1. srpnja 2013. bit e sigurno sunano i toplo. Punopravno lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji potvrda je pripadnosti europskom krugu, kulturi i svim europskim vrijednostima kako ih definiraju europski dokumenti. To isto tako znai i preuzimanje obaveze provoenja tih standarda i vrijednosti u ivot. Moramo resetirati nain razmiljanja na nain da smo formalni dio jedne velike zajednice razliitih naroda ( EU ima oko 500 mil. stanovnika) koji se meusobno potuju i uvaavaju sa svim svojim razliitostima ali s zajednikim pravilima. Osobno sam vrlo optimistina, mi ulaskom u EU kao zemlja i nacija moemo samo dobiti.Oekujete li kakve velike promjene zdravstvenog sustava RH ulaskom u EU?Propisi EU ne odreuju na koji e se nain organizirati sustav zdravstvene zatite u bilo kojoj zemlji lanici ali u nekoliko direktiva (zakona) propisuju tko moe i smije pruati odre

Search related