Upload
reuel
View
92
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja mozga. Katedra za zdravstvenu psihologiju Kolegij: Neuropsihologija Mirna Kostović Srzentić. Dvije vrste promjena. Organske promjene. Sekundarne ili reaktivne promjene. Organske promjene – izravna posljedica oštećenja mozga - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Emocije i promjene ličnosti nakon oštećenja
mozga
Katedra za zdravstvenu psihologijuKolegij: NeuropsihologijaMirna Kostović Srzentić
Dvije vrste promjena
Organske promjene
Sekundarne ili reaktivne promjene
Organske promjene – izravna posljedica oštećenja mozga
Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog doživljaja gubitka, ograničenja, frustracija i promjene dosadašnjeg stila života
Organske promjene
Nastaju zbog samog oštećenja mozga i poremećaja u funkcioniranju centara koji reguliraju emocionalno doživljavanje i ponašanje čovjeka
Najčešće organski uvjetovane promjene (Galić, 2002)
dezinhibicija emocionalna otupjelost,
ravnodušnost smanjena anksioznost i euforija smanjena socijalna osjetljivost jaka anksioznost preosjetljivost u međuljudskim
interakcijama depresija
Moguće i:
psihotične reakcije opsesivno-kompulzivna obilježja niska tolerancija na frustraciju,
iritabilnost emocionalna labilnost agresivnost apatija
Na vrstu i stupanj promjena utječu različiti faktori:
opseg i lokalizacija lezije neurološki deficiti ostale akutne i kronične bolesti trenutna životna situacija socijalni zahtjevi na pojedinca stupanj socijalne podrške premorbidne crte ličnosti
U situacijama stresa jakog umora
– moguće su promjene koje su jače i dugotrajnije nego prije bolesti
Promjene u seksualnom nagonu
u vidu neumjerenih zahtjeva ili potpunog gubitka želje dodatni problemi u odnosu s
partnerom i frustracije
Razlike između hemisfera
oštećenja lijeve hemisfere češće depresivnost i anksioznost
oštećenja desne hemisfereeuforija i nekritičnost, odnosno
smanjena anksioznost
Lijeva hemisfera procesiranje pozitivnih emocija
Desna procesiranje negativnih emocija
Neuroantomska područja važna za emocionalno
procesiranje limbički sustav talamus hipotalamus mozgovno deblo frontalna moždana kora
– oštećenja tih područja odnosno njihovih veza može dovesti do promjena u emocijama
Važnu ulogu u emocionalnom ponašanju imaju amigdaloidne jezgre
mjesto gdje vanjski podražaji dobivaju emocionalno značenje
važne za izražavanje situacijski primjerenih emocija
naročito straha i tjeskobe
Veze između moždane kore i subkortikalnih struktura
Dio bolesnika reagira pretjerano i na nevažne vanjske podražaja
Nakon lezija lijevostrano anteriorno dolazi do oštećenja veza između čeonog korteksa s nižim strukturama -
mogu nastati kratke epizode jakog afekta: nekontrolirani plač, a ponekad i smijeh
Neuropatološka stanja
Moždani udar i cerebrovaskularni poremećaji– Ovisno o premorbidnim crtama, životnoj
situaciji, lokalizaciji lezije Traumatske ozljede glave
– različite promjene, češće reaktivne
Lakše kraniocerebralne ozljede reaktivne promjene, nema organskih promjena
Teže kraniocerebralne ozljede izravna posljedica organskog oštećenja
– značajno pojačavanje ili izostajanje emocionalnih reakcija
Frontalni (čeoni) sindrom
nemaju poteškoće na testovima opće inteligencije
specifični problemi na području izvršnih funkcija:– deficiti planiranja i organiziranja
mentalne aktivnosti– problemi s apstraktnim mišljenjem– snižena inicijativa i aktivitet– oštećena samokontrola i
samousmjeravanje
Uz oštećenje čeonog režnja vežu se i emocionalne
promjene Emocionalna labilnost Snižena inicijativa Otupljivanje, apatija Egocentričnost Iritabilnost i ekscitabilnost Ponekad nekritična bezbrižnost i euforija Dezinhibicija u izražavanju emocija Agresivnost Socijalno neadekvatno ponašanje i nebriga
za socijalna pravila
Oštećenja sljepoočno-limbičkih struktura
napadaji bijesa ili iznenadne promjene raspoloženja
Temporalna epilepsija – stanja nalik shizofreniji
Bolesti
Demencije:gubitak interesa i energije, agitacija, smanjena spontanost, ponekad sumnjičavost i paranoidnost, destruktivnost moguća
Parkinsonova bolest:depresija (kao disfunkcija mozga, a ne reaktivno)
Multipla skleroza:depresija, neki i manično-depresivne epizode i euforiju, nekontrolirani smijeh i poricanje simptoma
Korsakovljev sindrom:gube interes, inicijativu, uvid, razljute se na neki podražaj
Tumori:– ovisno o lokalizaciji lezije– apatija i gubitak inicijative već u
početnim fazama među psihijatrijskim bolesnicima se ponekad ne prepoznaju osobe s tumorom sljepoočnog ili čeonog režnja (1-2%, Lezack, 1995)
Reaktivne promjene
Gubitak funkcija, ograničenja, promjena stila života koje nameće bolest
Slabljenje mentalnih sposobnosti teže se prihvaća od neuroloških deficita
Ovisit će o:Težini ozljedePremorbidnom zdravljuDijagnosticiranju, savjetovanju, terapiji
Reaktivne promjene
Kod osoba koje su premorbidno imale razvijene neurotske crte ličnosti i sklonost tjeskobi:
anksioznost blagu depresivnost preosjetljivost smanjena inicijativa i motivacija izbjegavanje socijalnih kontakata
Reaktivne promjene
impulzivnost razdražljivost hipohondrijska zabrinutost agresivnost
Obje vrste emocionalnih promjena mogu se javiti istodobno ili pak jedna za drugom– Npr. najprije euforija organske etiologije,
a zatim depresija kao reaktivni poremećaj zbog uvida u situaciju
Problem svjesnosti pacijenta o vlastitim problemima
Koji su moji problemi? Kako oni utječu na moj život? Jesam li realističan oko toga što
mogu, a što ne mogu nakon oštećenja mozga?
Jesam li svjestan da trebam pomoć?
SVJESNOSTSVJESNOST
REZONIRANJE
IZVRŠNE FUNKCIJE
PAMĆENJE
PROCESIRANJE INFORMACIJA● Brzina ●Točnost
PAŽNJA & KONCENTRACIJA
● KONTROLA ● INCIJACIJA
● POBUĐENOST ● ALERTNOST ● ENERGIJA ZA PROMJENU
SVJE
SNOST
NE SVJESNOST
Neuropsihološke funkcije
Viša razina
Niža (bazična) razina
Novi identitet
Jesam li svjestan da sam se promijenio nakon oštećenja mozga?
Sviđam li se sebi takav /takva, imam i dalje budućnost
Holistički pristup – neuropsihologijska rehablitacija
Uključuje i rehabilitaciju kognitivnih funkcija ali i
Psihoterapijski tretman– individualni i grupni tretman
Profesionalni ili vokacioni trening
Psihijatar Neuropsiholog Radni terapeut
Važno je:
Dijagnosticirati promjene ličnosti i pratiti ih
Informirati i poučavati bolesnika o njegovoj bolesti, oštećenjima i trajanju oporavka
Pružiti suportivnu terapiju, savjetovanje i psihoterapiju
Koristiti psihološke metode suzbijanja boli
Važno je:
Educirati zdravstvene djelatnikeEducirati članove obiteljiOdgovornost obitelji, okoline i
društva da daju podršku njegovim nastojanjima da ostvari samostalan i produktivan život
Prilagodba na bolest
Djelovanje akutnih stresova:– npr. ruptura aneurizme– Kraniocerebralna ozljeda
Odbijanje priznavanja gubitka psihičkih funkcija
Priznavanje gubitka Mirenje s gubitkom Pronalaženje novih načina
suočavanja sa tim stanjem
Uobičajene psihičke reakcije:
Opća zbunjenost i nesigurnost Panika, tjeskoba, noćne more Strahovi Povećana osjetljivost Osjećaj da se bitno razlikuju od drugih fizički i
psihički Nekontrolirano neprijateljstvo prema drugima Osjećaj odbačenosti prema drugima Povlačenje, emocionalno se zavaraju što dovodi
do apatije Iskorištavanje drugih kao nadomjestak za
pretrpljeni gubitak
Kod jačih traumatskih ozljeda
Šok Poricanje Srdžba Depresija – kad se bolest više ne
može poricati Prihvaćanje