ELEKTROTEHNIKA IV. tečaj

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera elektrotehnike

Stručni smjer:ELEKTROTEHNIKA IV. tečaj8. i 9. veljače, 2008.Stručni materijal uz seminar

Tehničko veleučilište u Zagrebugraditeljski odjel

Upravljanje projektima i dokumentacijom

Nove tehnologije električnih instalacija

Nove tehnologije električnih postrojenja

Elektroenergetika i okoliš

ELEK

TRO

TEH

NIK

A

Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjelProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu

velja

a 20

08

1

Program stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu

IV. te aj 8. i 9. valja e 2008. u prostorijama TVZ-ELO,Zagreb, Konavoska 2

Tehni ko vleu ilište u Zagrebu - elektrotehni ki odjalProgram stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu

IV. t

eaj

2

Impressum

© 2008 Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Zabranjeno je umnožavanje publikacijeu cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja

Tehni kog veleu ilišta u Zagrebu

Marketing:a.studio.s.potpisomweb: www.astudio.hre-mail: [email protected]

Nakladnik:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Glavni urednik:Mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.

Uredništvo:Mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra .Mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl.ing.el.

Grafi ko oblikovanje i priprema:a.studio.s.potpisom

Adresa uredništva:Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,10020, Zagreb, Hrvatska

Elektrotehni ki odjel - Konavoska 2,10000 Zagreb, Hrvatska

e-mail: [email protected]: seminar.tvz.hr

Tisak:Intergrafika-TTŽ d.o.o.,

Naklada:200 primjeraka


velja

a 20

08

3

SADRŽAJ

Program stru nog usavršavanja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvuPopis predava a IV. te aja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvu

Upravljanje projektima i dokumentacijom1-1) Standardizacija projektne dokumentacije

Upravljanje projektima i dokumentacijom1-2) CAD i projekt management u graditeljstvu

Nove tehnologije elektri nih instalacija2) Vanjska rasvjeta

Nove tehnologije elektri nih postrojenja3) Uzemljenje i gromobranska zaštita

Elektroenergetika i okoliš4) Recikliranje starih postrojenja

7

IV. TE AJ 8. i 9. VELJA E 2008.

15

37

49

63

5

4


IV. t

eaj

4

Tema Predavanje Predava Brojsati

Bodova iz regulative

Ukupnobodova

1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

Standardizacija projektne dokumentacije

Jur ec 2 - 2

CAD i projekt management u graditeljstvu

Baši 2 - 2

2) Nove tehnologije elektri nih instalalcija

Vanjska rasvjeta Petranovi 2 - 2

3) Nove tehnologije elektri nih postrojenja

Uzemljenje i gromobranska zaštita

Petranovi 4 2 4

5) Elektroenergetika i okoliš

Recikliranje starih postrojenja Meštrovi 2 2 2

6) Zaštita od požara i zaštita na radu

Zaštita elektro instalacija od požara

Bobinec- Naprta 2 - 2

Program stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu

Ukupno 14 bodova za sluša e IV. te aja.Ukupno 4 bodova za sluša e iz regulative.Bodovi za predava a iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za sluša e.

IV. te aj 8. i 9. velja e 2008. u prostorijama TVZ-ELO, Zagreb, Konavoska 2


velja

a 20

08

5

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) edomir Jur ec,

dipl. ing. stroj.predava Tehni ko veleu ilište u

Zagrebu1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

2) Asmir Baši voditelj projekta Zeljko d.o.o. 1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

3) Mr. sc. Davor Petranovi ,dipl. ing. el.

ovlašteni inženjerviši predavalan HZN/TO E73

KON AR - Institut za elektrotehniku,Tehni ko veleu ilište u Zagrebu

2) Nove tehnologije elektri nihinstalacija3) Nove tehnologije elektri nihpostrojenja

4) Mr. sc. Krešimir Meštrovi ,dipl. ing. el.

profesor visoke školelan HZN/TO E17

Tehni ko veleu ilište u Zagrebu ,KON AR - Institut za elektrotehniku


5) Mr. sc. Ivan Cetini ,dipl. ing. stroj.

profesor visoke školeHZN/TO 541HZN/TO 147/PO10lan stru nog

povjerenstva za izradu nacrta tehni kog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada

Sveu ilište u Zagrebu,Arhitektonski fakultet


6) Vellimir Toli ,ing. gra .

predsjednik uprave,ovlašteni inženjer

tvrtka “KOMFOR KLIMA grupa” d.o.o.


7) Dragica Bobinec Naprta, dipl. ing. arh.

ovlaštena inženjerka,lanica HZN/TO 92

NADING d.o.o. 6) Zaštita od požara i zaštita na radu

Opaska: Oznaka HZN ( lan Hrvatskog zavoda za norme)

Popis predava a IV. te aja ovlaštenihinženjera elektrotehnike u graditeljstvu:

Voditelj stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvu,mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl. ing. el., prof. visoke škole.


IV. t

eaj

6


velja

a 20

08

7


Autor:edomir Jur ec, dipl. ing. stroj.

predavaTehni ko veleu ilište u Zagrebu

Standardizacija projektne dokumentacije


IV. t

eaj

8


velja

a 20

08

9

STANDARDIZACIJAPROJEKTNE DOKUMENTACIJE

edomir Jur ec, dipl.ing.stroj.predava visoke školeTehni ko veleu ulišteElektrotehni ki odjel

Uvod• ovjek je oduvjek težio svoju misao zabilježiti i tako zabilježenu sa uvati od zaborava. •Prvi crteži na zidovima špilja u Španjolskoj i Francuskoj stari su 25000 godina, po eci pismenosti kod Sumera i Egip ana 6500 godina.

•Iako ljudi širom svijeta govore razli itim jezicima, garfi kijezik je univerzalan.•Što je ustvari crtež i tehni ki crtež ?

– Crtež je osnova grafi ke komunikacije.

•Tehni ki crtež je grafi ki prikaz stvarnog predmeta, nekeideje ili predložak za budu i izradak.•Prvim tehni kim crtežom smatra se tlocrt utvrde u Babilonu

•To je djelo slavnog arhitekta Gudeakoje se nalazi na kamenu i napravljeno je oko 4000. g.p.k

ISO ukratko•ISO je me unarodna organizacija za standardizaciju. •Sastoji se od nacionalnih instituta za standarde iz malih i velikih zemalja, industrijaliziranih i u razvoju u svim regijamasvijeta.•ISO razvija samo one standarde koje zahtjeva tržište.•Standarde razvijaju eksperti iz industrije, tehni kog i poslovnog sektora koji su tražili te standarde i koji ih stavljaju u korištenje.•ISO standardima svakim su danom obuhva ena sve ve apodru ja ljudske djelatnosti, a prvi ISO standard bio je upravo iz podru ja tehni kog dokumentiranja

Dokumentacija u Gra evini•Dokumentacija nekog objekta (neke ku e, tvornice, pogona ili bilo koje druge gra evine), je skup svih dokumenata (u pismenom, ra unskom, slikovnom ili drugom obliku) koji kao cjelina omogu ava izradu daljnjih stupnjeva tehni kedokumentacije ili izradu, odnosno održavanje objekata. •Da bi dokumentacija u inkovito ispunila svoju namjenu, ona mora biti sustavna, jasna i jednostavna tako da ju svaki tko ju zatreba kasnije može bez ikakvih napora itati i njome se poslužiti.

IEC oznake•U shematskim prikazima ure aja i sustava važnu ulogu imaprimjena grafi kih simbola.• Grafi ki simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjujeskupinu istovrsnih elemenata.• Pored simbola upisuje se oznaka koja ozna ava i identificira pojedini element. •Podaci o razli itim svojstvima pojedinih elemenata upisujuse u popise elemenata. •Da bi se osiguralo ujedna eno korištenje oblika grafi kihsimbola i razumijevanje shema oblici grafi kih simbola u tehni kim crtežima propisuju se normama.•Razvijen je niz nacionalnih normi. •Da bi se osigurala ujedna enost na me unarodnoj razinirazvijene su i me unarodne norme u okviru IEC(International Electrotechnical Commision).


IV. t

eaj

10


velja

a 20

08

11

IEC preporuka za ozna avanjeelemenata elektri nih postrojenja

• Prema IEC preporuci potpuna oznaka elementa sastoji se od 4 skupine znakova:skupina 1: = postrojenje ili dio postrojenjaskupina 2: + mjesto ugradnjeskupina 3: - vrsta, broj i funkcija elementaskupina 4: : priklju ak

Primjer:=P.T1+12Y-S1.G:3priklju ak 3, tipkala za ispitivanje S1, u razvodnom ormaru

12 Y, transformatora T1, u postrojenju prijema P.


IV. t

eaj

12


velja

a 20

08

13


IV. t

eaj

14


velja

a 20

08

15


Autor:Asmir Bašivoditelj projektaZeljko d.o.o. Zagreb

CAD i projekt management u graditeljstvu


IV. t

eaj

16


velja

a 20

08

17

1. UVOD

Danas je teško zamisliti obavljanje bilo kojeg posla, a pogotovo onoga vezanog uz tehni ke struke bez primjene ra unala i ra unalno - aplikativne tehnologije. Kako ra unala i njihova popratna tehnologija postaju sastavni dio života, potrebno je izvu i maksimalnu korist i doborobit koju nam ova tehnologija pruža.

U tehni kim granama industrije još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da ra unala,zapravo, uvelike otežavaju proces stvaranja projekata i da iz korištenja ra unalnom tehnologijom proizlazi niz pogrešaka i nepravilnosti u projektnoj dokumentaciji. Sve se negativnosti opravdavaju i pripisuju ra unalnoj tehnologiji, koja je danas neizbježan i bitan imbenik svih projektnih procesa, a problem zapravo leži u korisnicima koji, uz svu aroliju ra unalne tehnologije, naj eš e pogreške ine sami.


IV. t

eaj

18

Ra unalna tehnologija doprinosi produktivnosti, kvaliteti i širim mogu nostima izrade projektne dokumentacije, ona eliminira sve one mukotrpne i teške procese u izradi i obradi grafi kedokumentacije projekata, koju svi na neki na in prolaze. Samo prisje anje na sve sate, dane, neprospavane no i provedene nad hrpom papira, u gomili linija proizvedenih rukom pomo utrokuta, šestara, olovaka i pera, i pomisao na teško e uskla ivanja i izmjena projekata i njihovih segmenata primjenom nove tehnologije, postaje prošlost.

Ra unalnom tehnologijom može se posti i ve a efi kasnost i produktivnost, pove atikvaliteta projektne dokumentacije i niz drugih elemenata uklju enih u projektno tehnološke procese dovesti na viši nivo. Koristiti se ra unalnom tehnologijom, koja je sastavni dio svih projektnih tvrtki, zna i u doslovnom smislu ovladati njom tako da stvarno doprinese projektnom procesu. Na taj se na in stvara velika vremenska ušteda, koja ostavlja prostora stru nosti na pojedinom podru ju tehnike, te projekti izlaze kvalitetniji i efektniji.

Ra unalna tehonologija u izradi projektne dokumentacije donosi niz prednosti i olakšanja , omogu ava kvalitetnije upravljanje projektima i projektno tehnološkim procesima, otvara nove mogu nosti na podru ju struke, te na nivou projektne dokumentacije donosi nove, zna ajnemogu nosti u razradi i izradi iste.

Projektno tehnološki proces obuhva a niz stru no - tehni kih zahvata koji se odnose na projekt i projektnu dokumentaciju. Sve vrste projekata izra uju se u nekoliko faza, strukom defi niranih i sadržajno obuhva enih. Sve navedene elemente potrebno je zadovoljiti na maksimalnom nivou i osigurati njihovu kvalitetu i integritet.

Kako je obavezno svaki projekt u svakoj njegovoj fazi izraditi i predati investitoru u uvriježenom analognom obliku, isto je tako potrebno i obavezno sa uvati projektnu dokumentaciju upravo onakvu kakva je u pojedinoj fazi prezentirana investitoru. Uvo enjem nove tehnologije u proizvodnju projektne dokumentacije, dolazi i do potrebe prezentiranja iste u digitalnom obliku. Investitori sve eš e traže projekt predan na klasi an na in (isprintan) i u digitalnom formatu.

Tvrtka Zeljko d.o.o. - dugogodišnji Autodesk partner - razvila je aplikaciju koja ima osnovu svrhu i cilj da na jednostavan i prakti an na in poboljša kvalitetu izrade projektne dokumentacije i osigura integritet iste.


velja

a 20

08

19

2. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I DOKUMENTACIJOM

2.1. ARHCOORDINATOR

ArhCoordinator je aplikacija za upravljanje dokumentima i suradnju na projektnim zadacima unutar projektnih biroa i srodnih tvrtki / organizacija. Ovaj sustav omogu ava distribuiran rad na svim resursima vezanim uz odre en projekt, te ne postavlja ograni enja na broj i veli inudokumenata, projekata ili korisnika.


IV. t

eaj

20

ArhCoordinator je rješenje velike problematike unutar projektantskih tvrtki bilo koje tehni ke grane, a bavi se izradom digitalnog oblika projekta, te pohranom takovog projekta u centralnu arhivu, koja je u ArhCoordinator sustavu dostupna bilo kojem korisniku unutar tvrtke. Brzo pronalaženje postoje e projektne dokumentacije preko ArhCoordinator kataloga omogu avabrži i kvalitetniji odgovor na teku i problem, koji je potencijalno vezan za neki dio postoje edokumentacije u arhivi. Projektant, neovisno o suradnicima koji su radili na pojedinom projektu, pretražuje bazu i pronalazi podatke koji su mu potrebni kako bi kvalitetnije i brže obavio svoj posao, te je apsolutno siguran da se radi o fi nalnim podacima pojedine faze projekta. ArhCoordinator omogu ava projektantu da, neovisno o tehni arima ili IT-ovcima, organizira i izradi prezentaciju projekta u kratkom vremenu i na kvalitetan na in.

Ujedno, pomo u ArhCoordinatora, omogu eno je prihva anje i arhiviranje digitalnih projekata izra enih u istoj aplikaciji od strane kooperanata ili neke druge projektne tvrtke. U istoj aplikaciji mogu e je kreirati digitalne arhive dokumentacije, koja ne mora obvezno biti povezana s projektima, niti mora biti njihov sastavni dio.

Nakon implementacije sustava ArhCoordinator u projektnom birou, uz vrlo malo truda, sa svih radnih stanica na kojima se nalazi aplikacija, u svakom trenutku su dostupni: arhiviranje, kreiranje digitalnog oblika fi nalnih verzija projekata, suradnja na projektu, komunikacija, kontrola, izrada prezentacija, te pretraživanje postoje ih projekata i brz pristup istima.


velja

a 20

08

21

Temeljni oslonac ArhCoordinatoru je, naravno, Autodesk, tj. njegov digitalni pregledni format DWF (Design Web Format). Sastavni dio ArhCoordinatora je i Autodesk Designe Review koji je multifunkcionalni preglednik DWF formata pomo u kojeg je mogu e pregledavati, modifi cirati i notirati grafi ke prikaze. Primjenom Autodesk Designe Review-a, mogu e je unutar tvrtke smanjiti obim probnih printanja nacrta, te pojeftiniti, ubrzati i olakšati nadzor nad grafi kim prikazima, a ujedno Autodesk Designe Review pruža i veliku pomo prilikom korigiranja pogrešaka koje su notirane s Autodesk Designe Review-om. Svi grafi ki prikazi koji su pomo u Autodesk Designe Review-a notirani, mogu se vrlo lako povezati s originalnim crtežima, te je sve notacije mogu eprenijeti na pravo mjesto u grafi kom prikazu, koje na taj na in, direktno i jednozna no, upu ujuna potrebne korekcije.

4.


IV. t

eaj

22

3. DIGITALNI OBLIK PROJEKTA

Digitalni oblik projekta je apsolutno jednak onom analognom (papirnatom uvezu projekta), jednostavan je za korištenje, kako na nivou proizvo a a, tako i na nivou krajnjeg korisnika.


velja

a 20

08

23

ArhCoordinator kao digitalni projekt izraduje klasi nu i jednostavnu web stranicu, koja se sastoji od svih elemenata koji defi niraju jedan projekt (naslova, stru nog tima, kontakata, grafi kih prikaza, tekstualnih sadržaja projekta,...). Kako je unutar ArhCoordinator-a integriran HTML editor, koji radi na vrlo jednostavan na in, ali se s editorom može poslužiti i napredni korisnik, u ArhCoordinator-u se, bez dodatnih aplikacija, izraduje HTML projekt. Mogu e je poslužiti se predefi niranim Template-ima, te im pridružiti podatke koji su sastavni dio projekta, popuniti sadržajno svaku stranicu, te prepustiti ArhCoordinator-u da ih nadopuni elementima koji su automatski.


IV. t

eaj

24

Projekt je na taj na in, jednostavno i brzo obra en, mogu e predati investitoru, koji ga može upotrijebiti za vlastite potrebe, bez straha da e projekt ili jedan njegov dio, izmijeniti - bilo nehoti no, iz neznanja ili pak namjerno.


velja

a 20

08

25

ArhCoordinator nudi mogu nost razlu ivanja projekta na dva segmenta :

Digitalni Pregledni Projekt (DPP)Digitalni Originalni Projekt (DOP).

DPP je fi nalni oblik projekta u kojem se sadržaj projekta nalazi u digitalnom preglednom formatu koji kao takav služi za predaju krajnjem korisniku ili za javno objavljivanje. Takav format omogu ava višestruku zaštitu podataka, od promjene sadržaja, do korištenja istih u nedozvoljene svrhe i, naravno, jednostavan je za uporabu na nivou krajnjeg korisnika.

DOP je fi nalni digitalni oblik projekta koji sadrži projektnu dokumentaciju u izvornom digitalnom formatu. Tako pripremljen digitalni projekt pruža mogu nost korisnicima, unutar ArhCoorinator sustava, pristup originalnim podacima iz kojih je mogu e izdvojiti dio, ili pak cijeli grafi ki prikaz, te iskoristiti njegov sadržaj za daljnju doradu ili izradu novog projekta.


IV. t

eaj

26

ArhCoordinator 2007 sadrži sljede e aplikacije kao svoj sastavni dio:

Autodesk Design Review 2008

Design Review je Autodesk-ova aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora. Omogu ava krajnjem korisniku pregled digitalnih DWF sadržaja, notiranje, ispis, te niz analiza preglednog formata crteža.

Autodesk DWG true view 2008

Autodesk aplikacija koja dolazi integrirana u sustav ArhCoordinatora omog ava krajnjem korisniku pregled i ispis originalnih DWG podataka bez potrebe da isti posjeduje licencu cijele Autodesk aplikacije.

Napomena: Kako ArhCoordinator kao aplikacija nije ograni en isklju ivo na rad s Autodesk alatima, mogu e je uz posebnu narudžbu uz ArhCoordinator dobiti i neke druge preglednike, za neke druge digitalne formate.

Od besplatnih preglednika uz sustav ArhCoordinatora dostavljaju se svi trenutno dostupni preglednici svih interesantnih digitalnih formata vezanih uz tehni ku struku.

Autodesk DWG true View (preglednik DWG formata) Autodesk Designe Review (preglednik DWF formata) Autodesk DWF Writer ( omogu ava kreiranje DWF formata iz bolo koje aplikacije) PDF Creator ( omogu ava kreiranje PDF formata iz bilo koje aplikacije Bravia Viever Irfan View Adobe Acrobat Viwer DGN Viewer ESRI viewer XLS Viewer Word Viewer svi ostali preglednici za grafi ke i tekstualne podatke.


velja

a 20

08

27

4. SISTEMSKI ZAHTJEVI ARHCOORDINATORA

Arhcoordinator je u odnosu na druge aplikacije iznimno malo zahtjevna aplikacija, što zna i da ne traži velike informati ke zahtjeve u pogledu hardware-a, niti u pogledu software-a . Za normalan rad sustava potrebno je posjedovati server, koji može biti zamijenjen obi nomradnom stanicom s dosta diskovnog prostora, te kao operativni sustav Windows XP.

Microsot Windows 2000/XP (Sp1 ili noviji)Microsoft Internet Explorer 6/7Microsoft .Net Framework 2.0Microsoft SQL Server ( opcija )Microsooft SQL Server 2000Microsoft SQL Server 2005Microsoft Database Engine (MSDN)Microsoft SQL Server 2005 Express Edition

ArhCoordinator, kao bazu podataka u koju pohranjuje podatke o projektima, koristi SQL ili Access bazu, te se može prilagoditi bilo kojoj vrsti baze ukoliko se to zahtjeva.


IV. t

eaj

28

5. CAD I PROJEKT-MANAGEMENT U GRADITELJSTVU

AutoCAD ili bilo koja druga Autodesk vertikalna aplikacija (ADT, ABS, Revit, MAP 3D, Civil 3D,...) velikog je spektra mogu nosti izrade grafi kih prikaza, projekata i suradnje na njima. U vrlo malom postotku ograni ena je svojim mogu nostima i kao takva ne predstavlja veliki problem korisnicima. ak naprotiv, omogu uje korisniku rad prema njegovim zahtjevima i na njegov osoban na in.

Me u korisnicima Autodesk alata nalaze se razli ite primjene istih. Nažalost, u velikom broju slu ajeva alati se ne koriste u cijelosti, na najbolji i najkvalitetniji mogu i na in, sa što više mogu nosti koje isti imaju. Ovaj problem je vrlo raširen i tek se o njemu po inje razmišljati kad se nakon niza problema jedna tvrtka na e „stjerana“ u kut i vidi da je potrebno nešto u initi.

Kako je problem organizacije u tvrtkama sve ve i, a tržište je sve ja e i zahtjevnije, o ekujuse brži, bolji i kvalitetniji proizvodi i usluge. Ozbiljni korisnici se obra aju za pomo stru njacimana podru ju organizacije poslovanja.

Tvrtka Zeljko d.o.o. Autodesk System Center je dugogodišnji partner Autodesk-a, te sa svojim timom stru njaka na podru ju informatike, naravno na podru ju Autodesk proizvoda, ve se duži niz godina bavi i problematikom edukacije korisnika, podrške prema krajnjem korisniku, konzaltingom, i organizacijom rada projektnih tvrtki u Hrvatskoj, te nizom drugih aktivnosti i problema vezanih uz Autodesk.Tvrtka Zeljko d.o.o. nudi apsolutnu predanost i stru nost pri rješavanju problema u organizaciji poslovanja projektnih tvrtki.

10.


velja

a 20

08

29

6. AUTODESK MANAGEMENT

OrganizacijeHardware – nadopuna i bolja organizacija postoje ih elemenataBackup – Izrada i implementacija sustava zaštite podatakaDirektoriji – Izrada strukture direktorija kao osnova standardizacijeDatoteke – Izrada modela imenovanja i strukturiranja datotekaArhiva – ArhCoorinator (sustav izrade i arhiviranja digitalnih projekata, te prezentacije projekata)…

StandardizacijaLayer-i – Izrada kompletnog sustava Layer-ingaBlokovi – Izrada kompletne baze blokova oplemenjenih inteligentnim sadržajemDinami ki blokovi – Izrada blokova s dinami kim svojstvimaStilovi – Izrada stilova za vertikalne aplikacije (Country Kit)Toolpalete – Izrada toolpaleta svih elemenataCatalog – Izrada i katalogizacija vertikalnih elemenata za sve aplikacije (HR standardi)Kotiranje – Izrada elemenata za kotiranje za sva mjerilaAnotacije – Izrada anotacijskih inteligentnih elemenata…


IV. t

eaj

30

OptimizacijaPlotanja – Izrada sustava standardnog plotanjaSheet Sets – Izrada rutina za standardizaciju plotanjaKorekcija na grafi kim prikazima – DWF markup (ArhCoordinator)Analiza projektne dokumentacije – Dokaznice…Korištenje postoje ih informacija u izradi novih…

SuradnjaRazmjena podatakaSuradnja na izradi projektne dokumentacijeJedan tim jedan projektIzrada rutina i pravila suradnje i korištenja projektne dokumentacije….

ArhCoordinatorDigitalni oblik projektaPrezentacijeArhiva projektne dokumentacijeKomunikacijaFile ManagementProjekt Management…


velja

a 20

08

31

Što donosi implementacija CAD Managementa

20%

80%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje prije implementacija Managementa

Slabo korištenje mogu nosti aplikacijeNema standardizacije grafi kih elemenataNema standardizacije crtanjaNema inteligentnih grafi kih elemenataRu na izrada dokumentacijeLoša organiziranost na nivou suradnjeLoša organiziranost na dokumentacijskom nivou…


IV. t

eaj

32

80%

20%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

Projektiranje Crtanje i dokumentacija

Stanje nakon implementacija Managementa

Standardizacija grafi kih elemenataStandardizacija na ina crtanjaInteligentni elementiStandardizacija na nivou dokumentacijeKorištenje naprednih metodaOmogu ena suradnja na izradi dokumentacijeHrvatski standardiArhCoordinator…


velja

a 20

08

33

7. CILJEVI CAD MANAGEMENTA

EdukacijaPove ati trenutno znanje na makismalni nivoPove ati korištenje aplikacijaPove ati produktivnostOlakšati grafi ku interpretacijuOlakšati analiti ki projektantski dio poslaOmogu iti me usobno razumjevanje na nivou ITOmogu iti lakši i manje stresan posao...

KonzaltingPoboljšati primjenu nau enog na edukacijiRiješiti postoje u problematikuPomo i u trenutnom raduPomo i na nivou odrade pojedinih dijelova poslaPomo i na nivou tehnološko projektnih elemenata...

SupportTehni ka podrškaDostupnost 0-24Telefonski pozivE-mailDirektan dolazak na lokacijuRiješenje u najkra em rokuDokumentacija...


IV. t

eaj

34

Opimizacija tehnoloških procesaUmanjiti vremenske gubitkePove ati produktivnostAutomatizirati proceseIskoristiti aplikacijeOmogu iti suradnjuDetektirati i otkloniti pogreške....

Unifi kacija i standardizacijaIzrada unifi ciranih grafi kih modelaStandardizacija aplikacijeOlakšavanje radaRazumijevanje grafi keKorištenje postoje egSmanjivanje gubitaka vremena na manje bitnim elementimaPove avanje produktivnost...

Izrada inteligentnih modelaNapredne mogu nosti HW/SWInteligentni objektiInteligentni elementiDokumentacijaAnalizeSmanijiti i onemogu iti pogreškeSmanijiti i onemogu iti vremenske gubitkeOlakšati radPove ati produktivnost...


velja

a 20

08

35

Prikaz implementacijskog toka


IV. t

eaj

36


velja

a 20

08

37

Nove tehnologije elektri nihinstalacija

Autor:mr.sc. Davor Petranovi , dipl. inž. el.ovlašteni inženjer, viši predava , lan HZN/TO E73KON AR - Institut za elektrotehnikuTehni ko veleu ilište u Zagrebu

Vanjska rasvjeta


IV. t

eaj

38


velja

a 20

08

39

VANJSKA RASVJETA

Mr.sc. Davor Petranovi ,dipl.ing.el.

Tehni ko veleu ilište u ZagrebuIV Seminar stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvuZagreb, 8. i 9. velja e 2008.

Vanjska rasvjeta

1. Rasvjeta prometnica2. Rasvjeta vanjskih površina (trgovi, rasklopna

postrojenja, parkirališta,…)3. Rasvjeta tunela

Svjetlotehni ke veli ine

1. Svjetlosni tok predstavlja snagu zra enja koju emitira izvor svjetla u svim smjerovima. Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm).

2. Rasvijetljenost je mjerilo za koli inu svjetlosnog toka koji pada na odre enu površinu. Jedinica za rasvijetljenost je lux (lx).

3. Jakost svjetlosti predstavlja snagu zra enja koju emitira izvor svjetla u odre enom smjeru. Jedinica za jakost svjetlosti je candela (cd).

4. Luminancija je sjajnost rasvijetljene ili svjetle epovršine kako je vidi ljudsko oko. Mjeri se u candelama po površini (cd/m2).

Cestovna rasvjeta

Osnovna svrha instalacije sustava cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka i biciklista.

Op enito govore i, cestovna rasvjeta mora u no nim i uvjetima smanjene vidljivosti omogu iti voza ima, biciklistima i pješacima pouzdanost prepoznavanja potencijalnih zapreka u njihovom vidnom polju u pravcu kretanja a sve prema mogu nostima njihovih perceptivnih sposobnosti (adaptacija oka u odnosu na brzinu kretanja pojedinih korisnika na prometnu površinu). Time se omogu uje da u okviru potrebnog tzv. psihotehni kog vremena reagiranja vozaodnosno biciklist ili pješak izbjegne mogu u prometnu zapreku.

Mjerila kvalitete cestovne rasvjete Obzirom da je sposobnost prilagodbe oka definirana

luminancijom površine kolnika, osnovno polazište u definiranju mjerila kvalitete rasvjete cesta s motornim prometom temelji se na konceptu luminancije. Temelj primjene koncepta luminancije je u zapažanju predmeta obrisno (silhueta) što se postiže kvalitetnom rasvijetljenoš u površine kolnika na kojoj e se kao pozadini ocrtati mogu a zapreka.

Tako se kao mjerila kvalitete cestovne rasvjete uzimaju:

- razina luminancije površine kolnika- jednolikost luminancije površine kolnika- razina rasvijetljenosti okoline ceste- ograni enje blještanja- spektralni sastav izvora svijetlosti- vizualno vo enje

Razina luminancije površine kolnika

Op enito govore i luminancija neke odre ene to kerasvijetljene površine kolnika ovisi od:

- svijetlotehni kih osobina zra enja svjetiljki- geometrije instalacije cestovne rasvjete- reflektivnih svojstava površine kolnika

Luminancija neke to ke “T” promatrane iz pozicije promatra a “P” proporcionalna je vodoravnoj rasvijetljenosti u to ki “T” prema izrazu:

2/mcdEqL h

q (1/steradian) – koeficijent luminancijeEh (lx) – horizontalna rasvijetljenost


IV. t

eaj

40

Luminancija to ke na površini kolnika

232 /cos mcdqhI

L ii

Ti

Jednolikost luminancije površine kolnika

Op a jednolikost luminancije:

Uzdužna jednolikost luminancije:

%100min

mLLjL

%100)()(

max

min

uLuLjLu

Klase rasvjete cesta za motorni pogon (1)

M1M2M3

Ceste sa velikom dopuštenom brzinom prometa (>=100km/h); u pravilu sa razdjelnim pojasom; s raskrižjima u dvije ili više razina; ogra ene zaštitnom ži anom ogradom. U pravilu su to autoceste i brze ceste tj. ceste rezervirane isklju ivo za promet motornih vozila. Koli ina i karakter prometa te složenostkonfiguracije mogu biti:VelikSrednjiMalen

Klasaimbenici klasifikacije


M1

M2

Ceste sa velikom dopuštenom brzinom prometa (>=100km/h) i dvosmjernim prometom s dobro izvedenom prometnom signalizacijom i razdvojenim kolnicima. Prema prometnoj signalizaciji koja se možeklasificirati kao loša (nedostaje dobro izvedena prometna signalizacija – prometna svijetla, horizontalna/vertikalna signalizacija) te dobra i razdvojenosti kolnika odre ene su klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost

kolnikadobra prometna signalizacija i razdvojenost

kolnika



M2

M3

Ceste sa srednjom dopuštenom brzinom prometa (80 – 100km/h); u pravilu ceste sa izvedenom prometnom signalizacijom i razdvojenim kolnicima. Prema prometnoj signalizaciji i razdvojenosti kolnika odre enesu klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost


kolnika



M4

M5

Ceste za relativno slabiji i lokalni promet sa malom brzinom prometa; spojne ceste; ceste u stambenim naseljima. U pravilu ceste sa izvedenom prometnom signalizacijom za razli it karakter prometa. Prema prometnoj signalizaciji i razdvojenosti kolnika odre ene su klase. Pa tako vrijedi:loša prometna signalizacija i razdvojenost


kolnika



velja

a 20

08

41

Minimalne vrijednosti

0,5M515

0,75M4

501,0M3

1,5M2 0,570

10

40

2,0M1

KROjLu[%]TI[%]jL[%]Lm [cd/m2]

Ceste s pješa kim stazama klase P1 do P4

Cestebezraskrižjaili samalimbrojemraskrižja

Za sve ceste

Podru je primjeneKlasa cestovne rasvjete

Elektri ni izvori svjetla

U instalacijama cestovne rasvjete isklju ivo se koriste izvori svjetlosti s izbijanjem u plemenitim plinovima i metalnim parama i to slijede e vrste:

- visokotla na natrijeva žarulja (NAV; HPS)- visokotla na živina žarulja (VTF, HQL, HWL)- visokotla na metalhalogena žarulja (MH, HQI)- niskotla na natrijeva cijev (SOX-E)

Relativni odnosi izvora svjetla Predspojne naprave

Izvori svjetlosti koji zra e svjetlosnu energiju na bazi izboja kroz plinove i metalne pare nije mogu e direktno priklju iti na mrežni napon, ve su zbog toga potrebne predspojne naprave koje osiguravaju potrebne radne uvjete, struju i napon, za uspostavljanje i održavanje luka izme u dviju elektroda izvora.

Fotometrijska svojstva svjetiljki Definicija zasjenjenosti svjetiljki

-1000 cdNezasjenjena(nz)

100 cd/1000 lm50 cd/1000 lm+75Poluzasjenjena(pz)

30 cd/1000 lm10 cd/1000 lm+65Zasjenjena (z)

I800I90

0

Dopuštene vrijednostiSmjerlmax (0)

Grupazasjenjenosti


IV. t

eaj

42

Klase refleksije površine kolnika

Glatki asfalt.Istrošeni lijevani kolnik.

pretežnozrcalna3,031,550,08R4

Hrapavi asfalt zbog istrošenosti i ugla anosti. Asfaltbeton i lijevani asfalt veli ine zrna do 10 mm.

djelomi nozrcalna2,381,110,07R3

Lijevani novi asfalt.Asfaltbeton sa 60%

agregatnih dodataka veli ine zrna do 10mm.

djelomi nodifuzna1,80,580,07R2

Betonski kolnik.Asfaltni kolnik s 80%

agregatnih dodataka koji strše iz mase asfalta.

pretežnodifuzna0,530,250,1R1

S2S1Q0Opis površineVrsta

refleksijeParametri refleksije

Klasa

Me urazmak izme u rasvjetnih stupova

4,543,5Visokotla ne natrijeve žarulje – cjevaste (prozirne)

43,53

Niskotla ne natrijeve cijeviVisokotla ne živine ili

natrijeve flourescentnežarulje

Nezasje-njena

Poluzasje-njena

Zasjenjena

Svjetiljka

a/h

Izvor svjetlosti

Ure aji za napajanje i razvod

Ure aje za napajanje i razvod mogu biti:

– niskonaponsko razvodno polje javne rasvjete u distribucijskoj transformatorskoj stanici,

– niskonaponski razvodni ormar izvan transformatorske stanice (OJR),

– razdjelnici.

NN razvodno polje javne rasvjete u TS

U slu aju da se mreža napaja neposredno iz trafostanice, u trafostanici se nalazi polje javne rasvjete. U njemu je smještena sljede a oprema:

dovodni osigura i,brojilo za mjerenje potrošnje elektri ne energije,tonfrekvencijski prijemnik,sklopnici,odvodni osigura i pojedinih petlji,ostala sitna oprema (preklopke, stezaljke i sl.).

Dispozicija ormara javne rasvjete Centralizirano upravljanje


velja

a 20

08

43

Nova Europska norma za cestovnu rasvjetu -EN 13201 Road lighting European standard

EN 13201-1, Part 1: “Selection of Lighting Classes“

EN 13201-2, Part 2: “Performance Requirements“

EN 13201-3, Part 3: “Calculation of Performance“

EN 13201-4, Part 4: “Methods of Measuring Lighting Performance“

Zone rasvjete tunela (1)

Rasvjeta tunela mora omogu iti prilaz, prolaz i izlaz iz tunela sa istom sigurnoš u, adekvatnom brzinom i istim komforom, i to danju i no u.Rasvjeta tunela se dijeli slijede e zone:

Prilazna zona (Access zone)Prilazna zona je neposredno ispred ulaza u tunel. U njoj se oko voza a treba adaptirati na uvjete u tunelu. Mogu a je pojava efekta crne rupe zbog:– visoke vanjske luminancije,– niske unutarnje luminancije,– zasjenjivanja uslijed prozorskog stakla na vozilu.

Prilazna zona po inje na zaustavnoj udaljenosti od ulaza u tunel.


Zona praga (Treshold zone) Zona praga predstavlja prvi korak na ulazu u tunel.

Voza u vozilu izvan tunela mora mo i vidjeti prepreku u toj zoni. Duljina zone praga ovisi o maksimalnoj brzini prometa i mora biti jednaka zaustavnoj udaljenosti.

Prijelazna zona (Transition zone) Postepeno smanjuje nivo luminancije od Lthre do

Lint u koracima. Duljina prijelazne zone ovisi o:- brzini prometa,- nivou luminancije na kraju zone praga,- nivou luminancije u unutarnjoj zoni.


Unutarnja zona (Interior zone) U unutarnjoj zoni je voza evo oko prilago eno na

niski nivo luminancije. Konstantni nivo luminancijeovisi o gusto i prometa i njegovoj brzini. Rasvjeta u unutrašnjoj zoni je instalirana duž cijelog tunela, budu i je no na rasvjeta stalno uklju ena, a iznosi obi no polovicu dnevne rasvjete unutrašnje zone.

Izlazna zona (Exit zone) Izlazna zona je posljednja zona u tunelu. Izlazna

zone ne izaziva kriti ne situacije, budu i da su predmeti jasno vidljivi kao siluete prema sjajnom izlazu.

Prora un ulazne luminancije Luminancija pojedinih zona tunela


IV. t

eaj

44

Smanjenje luminancije izme u zone praga i prijelaza Luminancija rasvjete tunela

Pokazatelji rasvjete tunela

Dnevna tunelska rasvjeta ovisi o:- Prodoru dnevnog svjetla u tunel,- Duljini tunela,- Faktoru refleksije zidova,- Gusto i prometa,- Vidljivosti izlaza.

Pokazatelji kvalitete rasvjete:- Nivo luminancije ovisi o zoni tunela,- Ukupna jednolikost Lmin/Lav > 0.4- Uzdužna jednolikost luminancije Lmin/Lmax > 0.6

Blještanje i treperenje rasvjete

Indeks ograni enja blještanja mora biti jednak: TI=95 Lv/Lav1.05 za (Lav > 5 cd/m2) TI=95 Lv/Lav0.8 za (Lav < 5 cd/m2)

Treperenje svjetla Razmak svjetiljaka i brzina kretanja vozila izaziva

treperenje svjetla u o ima voza a. Dozvoljena frekvencija treperenja f mora biti u intervalu: 2.5 Hz < f < 15 Hz

Frekvencija treperenja je jednaka umnošku brzine vozila v(m/s) i razmaka svjetiljaka d(m). f=v d

Ograni enje treperenja rasvjete Upravljanje rasvjetomMogu nosti upravljanja rasvjete su:- centralno putem sustava daljinskog vo enja

(automatski ili ru no),- lokalno iz razdjelnika rasvjete (automatski ili

ru no).

Upravljanje nivoom rasvjete se vrši isklapanjem i uklapanjem svjetiljaka ili redukcijom svjetla. Nivo rasvjete treba prilagoditi uslijed:- varijacije dnevnog svjetla,- uvjeta prometa,- promjene svojstva kolnika,- smanjenja svjetlosne iskoristivosti

svjetiljaka/izvora svjetla.


velja

a 20

08

45

Razdjelnici rasvjete

Razdjelnici rasvjete se nalaze u nišama tunela. Rasvjeta tunela je priklju ena na sabirnice mrežnog napona, a protupani na rasvjeta, pomo na rasvjeta, rasvjeta tunelskih niša i upravlja ki krugovi razdjelnika rasvjete na sabirnice izvora rezervnog napajanja.

Razdjelnici rasvjete su samostoje i metalni ormari u izvedbi IP 54, s prisilnom ventilacijom. Vrata ormara se zatvaraju mehanizmom u tri to ke s istim klju emza sve ormare. Svi kabeli ulaze i izlaze s donje strane preko uvodnica, koje se zatvaraju. Oprema napojena iz rezervnog napajanja je ozna enacrvenom bojom.

Program SiSTRA 2.0 tvrtke Siteco

Tip ceste A1 Tip ceste A2



IV. t

eaj

46


Tip ceste A7 Osnovna maska za prora un vanjske rasvjete cesta

Prikaz rezultata na tlocrtu ceste Tabli ni prikaz rezultata


velja

a 20

08

47

Prikaz sivog rastera Prikaz izoluksa

Izbor izgleda ispisa Prora un rasvjete transformatorske stanice

Primjeri svjetlotehni kih prora una

1. Primjer prora una rasvjete ceste2. Primjer prora una rasvjete transformatorske

stanice


IV. t

eaj

48


velja

a 20

08

49

Nove tehnologije elektri nihinstalacija

Autor:mr.sc. Davor Petranovi , dipl. inž. el.ovlašteni inženjer, viši predava , lan HZN/TO E73KON AR - Institut za elektrotehnikuTehni ko veleu ilište u Zagrebu

Uzemljenje i gromobranska zaštita


IV. t

eaj

50


velja

a 20

08

51

UZEMLJENJE I GROMOBRANSKA ZAŠTITA

Mr.sc. Davor Petranovi ,dipl.ing.el.

Tehni ko veleu ilište u ZagrebuIV Seminar stru nog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike u graditeljstvuZagreb, 8. i 9. velja e 2008.

Uzemljenje

1. Specifi ni otpor tla2. Raspodjela struje kratkog spoja3. Presjek uzemljiva kih elemenata4. Dozvoljeni naponi dodira5. Otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže6. Otpor rasprostiranja ukopanih užeta ili traka7. Program GROUND8. Detalji izvedbe uzemljiva kog sustava

Specifi ni otpor tla

5 - 40 m – mo varno tlo20 - 200 m – ilova a, glina, humus200 - 2500 m – pijesak2000 - 3000 m – šljunakdo 1000 m – kamenito tlo2000 - 3000 m – pješ enik

Wennerova metoda za odre ivanje specifi nog otpora tla (1)

a a R2

Wennerova metoda za odre ivanje

specifi nog otpora tla (2)

Raspodjela struje jednopolnog kratkog spoja (1)


IV. t

eaj

52

Raspodjela struje jednopolnog kratkog spoja (2) Karakteristi ne vrijednost faktora redukcije

Zaštitna užad 110 kV nadzemnih vodova:- elik 50..70 mm2, r=0.98- Al/ e 44/32 mm2, r=0.77- Al/ e 300/50 mm2, r=0.61

Jednožilni kabel XLPE 110 kV:- Cu 500 mm2 /bakreni ekran 50 mm2, r=0.32

Faktor redukcije dalekovoda Impedancije dalekovoda

Odre ivanje presjeka uzemljiva kog užeta (1)Odre ivanje presjeka uzemljiva kog užeta (2)

Konstante materijala


velja

a 20

08

53

Shema strujnog kruga napona dodira Dozvoljeni napon dodira

Dozvoljena struja kroz ljudsko tijelo Dozvoljeni napon dodira (na ljudskom tijelu)

Dozvoljeni napon dodiraMatemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (1)


IV. t

eaj

54

Matemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (2) Matemati ki model prora una uzemljiva ke mreže (3)

Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (1) Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (2)

Otpor uzemljenja ukopanog uzemljiva kog užeta (3) Otpor rasprostiranja ukopanog bakrenog užeta


velja

a 20

08

55

Otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže - RE

RE – otpor rasprostiranja uzemljiva ke mreže ( )- specifi ni otpor tla ( m)

D – ekvivalentni promjer uzemljiva ke mreže (m)

DRE 2

Programski paket GROUND

Programski paket GROUND je namijenjen za prora un uzemljenja elektroenergetskih postrojenja. Izra en je u programskim jezicima MS Visual Basic 3.0 i MS Fortran5.1, a namijenjem je za rad pod MS Windows operacijskim sustavom. U interaktivnom radu se unosi geometrija uzemljiva ke mreže i osnovni podaci o uzemljenju (struja kratkog spoja, specifi ni otpori tla,..). Rezultati prora una se prikazuju grafi ki na monitoru, tekstualno u tekst zapisu i grafi ki u zapis za automatsko crtanje u AutoCAD interaktivnom grafi kom paketu. Program ima interaktivne (on-line) upute i ispise na hrvatskom i engleskom jeziku. Program je verificiran usporedbom sa test primjerima u IEEE standardu iz 1986. godine.

Otvaranje modela uzemljiva a Izbor prora una

Glavni podaci Prijenos podataka iz ACAD crteža


IV. t

eaj

56

Prora un potrebnog presjeka uzemljiva kog užeta HRN HD 637 Prora un dozvoljenog napona dodira HRN HD 637

Prora un otpora rasprostiranja HRN HD 637 Parametri crtanja

Prikaz slike uzemljiva a Izbor i prora un izopotencijala


velja

a 20

08

57

Prikaz izopotencijala tla Prikaz izopotencijale napona dodira

Prikaz izopotencijala napona koraka Prikaz potencijalnog lijevka

Spoj uzemljiva kih užeta Spoj eli ne konstrukcije na uzemljiva ku mrežu


IV. t

eaj

58

Spoj energetskog transformatora na uzemljiva ku mrežu Priklju ak odvodnika prenapona na uzemljiva ku sondu

Spoj vanjskog i unutarnjeg uzemljenja Gromobranska zaštita

1. Presjek gromobranskih elemenata2. Zaštitne razine3. Gromobranska zaštita zgrade4. Gromobranska zaštita pomo u gromobranskih

užeta5. Gromobranska zaštita pomo u gromobranskih

šiljaka6. Prevectron – aktivna gromobranska hvataljka

Minimalni presjek gromobranskih elemenata

805050Fe

-2570Al

501635Cu

Uzemljiva(mm2)

Odvod(mm2)

Hvataljka(mm2)

Gradivo

Razine zaštite

80IV

90III

95II

98I

U inkovitost zaštite(%)

Razina zaštite


velja

a 20

08

59

Gromobranska mreža na krovu

20x2060IV

15x1545III

10x1030II

5x520I

Širina okca mreže(mxm)

Polumjer kugle(m)

Razina zaštite

Razmak izme u odvoda

25IV

20III

15II

10I

Prosje ni razmak(m)

Razina zaštite

Duljina uzemljiva kog vodi a Gromobranske hvataljke na krovu zgrade

Gromobranski odvodi na fasadi Mjerni spoj


IV. t

eaj

60

Zona šti enja gromobranskih užetaProra un zone šti enja gromobranskih užeta

Zona šti enja gromobranskih šiljaka (1) Zona šti enja gromobranskih šiljaka (2)

Zona šti enja gromobranskih šiljaka (3) Prora un zone šti enja gromobranskih šiljaka


velja

a 20

08

61

Zone šti enja gromobranskih šiljaka Zone šti enja gromobranskih šiljaka

Prevectron – Aktivna hvataljka Prevectron – Prora un zone šti enja

Prevectron – Zona šti enja Propisi iz podru ja uzemljenja i gromobranske zaštite

1. HRN HD 637 S1: Elektri na postrojenja nazivnih napona iznad 1 kV

2. HRN EN 50164: Sastavnice sustava zaštite od munje

3. HRN EN 62305: Zaštita od munje4. HRN IEC 61024: Zaštita objekata od munje5. Tehni ki propis za sustave zaštite od djelovanja

munje na gra evinama (prijedlog)


IV. t

eaj

62


velja

a 20

08

63

Elektroenergetika i okoliš

Autor:mr.sc. Krešimir Meštrovi , dipl. inž. el.profesor visoke škole, lan HZN/TO E17Tehni ko veleu ilište u ZagrebuKON AR - institut za elektrotehniku

Recikliranje starih postrojenja


IV. t

eaj

64


velja

a 20

08

65

ZBRINJAVANJE PLINOM SF6 IZOLIRANIH

SKLOPNIH POSTROJENJA

TEHNI KO VELEU ILIŠTE U ZAGREBUELEKTROTEHNI KI ODJEL

KREŠIMIR MEŠTROVI , prof.v.šk.Plin sumporni heksafluorid (SF6) u HEP-u se upotrebljava kao medij za

izolaciju i gašenje elektri nog luka u VN aparaturama tipa GIS i VN

prekida ima od 1982 god.

Primjena plina SF6 u sklopnim aparaturama srednjeg napona tipa RMU,

prvenstveno za SN razvode u malim kompaktnim TS 10(20)/0.4 kV,

zapo inje po etkom 90-tih godina prošlog stolje a.

Obzirom da je životna dob ovih ure aja oko 25 do 30 godina, detaljno e

se razmotriti problematika zbrinjavanja plina i opreme na kraju životnog

vijeka, odnosno opisati postupke (procedure) za rukovanje, ispitivanje

kvalitete, iš enje i transport upotrijebljenog plina SF6; zbrinjavanje

opasnih produkata razgra enog plina, te sigurno zbrinjavanje sklopne

opreme nakon isteka radnog vijeka.

TERMINI I DEFINICIJE• Sklopna aparatura je op i pojam primjenljiv na sklopne aparate i njihove

kombinacije s pripadnom upravlja kom, mjernom, zaštitnom i regulacijskom opremom, kao i na skupove takvih aparata i opreme s pripadnim me usobnim spojevima, priborom, plaštem i nosivim konstrukcijama. U principu je namijenjena za uporabu kod proizvodnje, razdiobe, prijenosa i konverzije elektri ne energije.

• Metalom oklopljena sklopna aparatura je sklopna aparatura kod koje su svi aktivni dijelovi pod naponom zatvoreni vanjskim uzemljenim metalnim plaštem.

• Plinom izolirana sklopna aparatura je sklopna aparatura kod koje je izolacija ostvarena, barem djelomi no, izolacijskim plinom pod tlakom.

• Transportna jedinica je dio sklopne aparature pogodan za transport bez prethodnog razmontiranja.

• Oklop (plašt) je dio plinom izolirane sklopne aparature koji osigurava da izolacijski plin ostane unutar propisanih uvjeta koji osiguravaju nazivni izolacijski nivo, te štiti ure aje od vanjskih utjecaja i osigurava visok stupanj zaštite pogonskog osoblja.

TERMINI I DEFINICIJE

• Ku ište (odjeljak) je dio plinom izolirane sklopne aparature potpuno zatvoren metalnim plaštem, osim otvora potrebnih za me usobno povezivanje i upravljanje. Npr. prekida ko ku ište, sabirni ko ku ište itd.

• Komponenta je važan dio glavnog strujnog kruga ili kruga za uzemljivanjeplinom izolirane sklopne aparature koji ima odgovaraju u funkciju (npr. prekida , rastavlja , sklopka, osigura , mjerni transformator, provodni izolator, sabirnica itd.)

• Pregrada (provodna plo a) je dio plinom izolirane sklopne aparature koji razdvaja jedno ku ište od ostalih ku išta.

• Provodni izolator je dio koji nosi jedan ili više vodi a kroz metalni oklop i ujedno ih izolira od njega.

• Glavni strujni krug su svi vodljivi dijelovi plinom izolirane sklopne aparature koji su uklju eni u krug namijenjen za prijenos i razdiobu elektri ne energije.

• Pomo ni strujni krug su svi vodljivi dijelovi plinom izolirane sklopne aparature (osim dijelova glavnog strujnog kruga) koji su uklju eni u krug namijenjen za upravljanje, signalizaciju, zaštitu i mjerenje.

TERMINI I DEFINICIJE

• Kolica za obradu plina SF6 (Procesing Cart) je jedinica za rukovanje plinom SF6 opremljena vakumskom pumpom, spremnikom ili više njih i opremom za filtriranje plina SF6.

• Kolica za prijenos i rukovanje plinskim bocama koriste se za izokretanje i/ili grijanje boca sa plinom prilikom punjenja opreme kako bi se osiguralo da u bocama ne ostane plina.

• Upotrijebljeni plin SF6 je plin SF6 koji može biti kontaminiran ne isto ama ili koji je bio podvrgnut pogonskim uvjetima nakon puštanja u pogon sklopne aparature.

• Neupotrijebljeni plin SF6 ili onaj dobavlja ke kvalitete je plin SF6 koji podliježe zahtjevima za isto u kako su navedeni u IEC 60376. Neupotrijebljeni SF6 je kemijski neaktivan na normalnim temperaturama, nema boje, mirisa ili okusa i nije otrovan. Izaziva gušenje istiskuju i zrak. Kao takav može biti opasan ako se ispusti u izvjesnim koli inama, a pogotovo u zatvorenom prostoru.

NORME, ZAKONI I PRAVILNICI

• IEC 61634: 1995. High-voltage switchgear and controlgear – Use and handling of sulphur hexafluoride (SF6) in high-voltage switchgear and controlgear (Uporaba i rukovanje sumpornim heksafluoridom (SF6) u visokonaponskim sklopnim postrojenjima)

• IEC 60376: 1971. Specification and acceptance of new sulphur hexafluoride(Specifikacija i preuzimanje novog sumpornog heksafluorida SF6)

• IEC 60298: 1990. A.C. metal-enclosed switchgear and controlgear for ratedvoltages above 1 kV and up to and including 52 kV (Sklopne aparature u metalnom plaštu za nazivne napone iznad 1 kV do i uklju ivo 52 kV)

• IEC 60517: 1990. Gas-insulated metal-enclosed switchgear for ratedvoltages of 72.5 kV and above (Metalom oklopljene, plinom izolirane sklopne aparature za nazivne napone od 72,5 kV i više)

• IEC 60480: 1974. Guide to the checking of sulphur hexafluoride (SF6) takenfrom electrical Equipment (Upute za provjeru sumpornog heksafluorida(SF6) uzetog iz elektri ne opreme)


IV. t

eaj

66

NORME, ZAKONI I PRAVILNICI

• Zakon o zaštiti okoline (N.N. br. 82/94)

• Pravilnik o katastru emisija u okoliš (N.N. br. 36/96)

• Zakon o otpadu (N.N. br. 34/95)

• Pravilnik o vrstama otpada (N.N. br. 27/96)

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (N.N. br.123/97)

• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (N.N. br. 32/98)

• Uputa za postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi (Vjesnik BILTEN

br.95,HEPa)

• Republika Hrvatska donijela je 17.01.1996. ZAKON O POTVR IVANJU

OKVIRNE KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME

(United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC -

1992 Rio de Janero) ime se, uz ostalo, obavezala usvojiti nacionalnu

politiku i poduzeti odgovaraju e mjere na ublažavanju promjene klime,

ograni avanjem svojih antropogeneti kih emisija stakleni kih plinova (jedan

od stakleni kih plinova na listi je i SF6), te zašti ivanjem i unapre ivanjem

odlagališta i spremnika stakleni kih plinova.

• RH je i potpisnica Protokola iz Kyota (koji još uvijek nije usvojen), gdje je

sumporni heksafluorid (SF6) uvršten u grupu od 6 stakleni kih plinova iju

emisiju treba smanjiti.

MATERIJALI I KOMPONENTE U SKLOPNOJ OPREMI

Ve i dijelovi sklopne opreme, kao što su npr. visokonaponske i

srednjenaponske sklopne aparature, sadrže zna ajnu koli inu obnovljivih

materijala (bakar, aluminij i sl.) pa su zbog toga idealni za postupak

reciklaže. Sam plin SF6 tako er se može reciklirati. Recikliranje obnovljivih

materijala gdje god je to mogu e poželjno je ne samo sa ekonomskog nego

i sa stajališta zaštite okoline.

Tipi an sadržaj materijala u plinom SF6 izoliranim sklopnim aparaturama:

• Metali, feromagnetski i nemagnetski - 75 do 90 %

• Kruti izolacioni materijali - 10 do 25 %

• Plin SF6 - samo mali dio ukupne težine

PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6

• Najslabiji izvor razgradnje plina SF6 su parcijalna elektri ka izbijanja. Pod njihovim utjecajem SF6 se uglavnom raspada na SF4 i F koji kasnije reagiraju sa O2, vodom (H2O) kako bi formirali HF, SO2, SOF2, SOF4 i SO2F2. Tako er dolazi i do formiranja S2F10, S2OF10 i S2O2F10 ali u mnogo manjim i prakti ki bezna ajnim koli inama. Zbog malog intenziteta ovakvih izbijanja, ukupno stvorena koncentracija produkata razgradnje je relativno niska (nekoliko desetaka ppmv-a kod tlakova punjenja oko 500 kPa), pa je njihovo prisustvo zanemarivo prilikom radova na održavanju i popravcima.

• Korona obuhva a pražnjenja niske energije naj eš e u rasponu 50-200 A.Iako kod korone, od produkata razgradnje SF6, dominira SOF2, koncentracija SO2F2 je mnogo ve a nego kod razgradnje uslijed elektri nog luka. To je karakteristi no za koronu i pražnjenja niske energije. Kako temperatura pada (npr. od luka prema koroni) koncentracija SO2F2 raste. Od ostalih produkata razgradnje, SOF4 se pojavljuje u malim, a S2F10 u vrlo malim koncentracijama.

PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6

• Iskrenje se može pojaviti zbog raznih defekata u izolaciji kao i prilikom sklapanja rastavlja a. Produkti razgradnje koji pritom nastaju isti su kao i oni koji nastaju prilikom parcijalnih izbijanja i korone.

• Prilikom sklapanja teretnih sklopki i prekida a pojavljuje se elektri ni luk.Velike amplitude struja el. luka uzrokuju znatnu eroziju kontakata i izolacijskog materijala od strane luka. Glavni razlog razgradnje plina SF6 leži baš u reakciji ovih erodiranih materijala sa molekulama termi ki disociranog SF6 i ostalih plinova kao što je kisik, te vodena para. Najvažnije reakcije u tom procesu mogu se prikazati kroz sljede e tri formule:

Cu + SF6 CuF2 + SF4

W + 3 SF6 WF6 + 3 SF4

CF2 + SF6 CF4 + SF4

Primarni produkti razgradnje su kruti bakreni-florid CuF2 i plinovi SF4 i CF4. Ovi plinovi su kemijski vrlo aktivni i potrebno ih je odstraniti iz plina:

- adsorbcijom kroz filtere koji kemijskim reakcijama ujedno mijenjaju i kemijski sastav adsorbiranih tvari

- sekundarnim reakcijama u plinu, ponajprije hidrolizom- sekundarnim reakcijama na površini oklopa, uglavnom hidrolizom sa vlagom

što ju je upio oklop i reakcijama sa metalnim oksidima/hidroksidima i sa supstancama što sadrže silikon kao što su npr. kvarcni filteri u polimernim izolatorima.

Adsorbcija produkata razgradnje putem adsorbcijskih filtara u sklopnoj opremi glavni je na in njihova uklanjanja iz opreme. Ostala dva na ina, koji se prirodno odvijaju zbog prisustva vode u plinu i materijalima, relativno su zanemarivi u kvantitativnom smislu. Posljedica ugradnje adsorbcijskih filtera jest ta da se produkti razgradnje ne mogu akumulirati kroz duže vrijeme u sklopnoj opremi. Samo u rijetkim slu ajevima kratkotrajne velike aktivnosti sklapanja, kao što je npr. prekidanje struje kratkog spoja može do i do pove anja koncentracije u kratkom periodu koji je odre en brzinom, tj. vremenom upijanja adsorbcijskihfiltara koje iznosi nekoliko sati do nekoliko dana.


velja

a 20

08

67

Glavni produkti razgradnje Uzrok razgradnje

Formula Agregatna stanja Koli ina

Toksi nost Reaktivnost sa vlagom iz atmosfere

Dodir s vru im površinama

SOF2 SO2F2

SO2

plin plin plin

niskaniskaniska

visoka niska

srednja

Srednja niska niska

Parcijalna izbijanja

SOF2 SF4

plin plin

niskaniska

visoka srednja

Srednja visoka

Strujni lukovi kod manjih snaga

SOF2 SOF4 SO2F2

plin plin plin

niskaniskaniska

visoka visoka niska

srednja srednja niska

Strujni lukovi kod ve ih snaga

SF4WF6 SOF2 CF4 HF

CuF2 WO3

plin plin plin plin plin

krutina krutina

srednja srednja srednja srednja niska

srednja srednja

srednja visoka visoka

neotrovan srednja

neotrovan neotrovan

visoka visoka srednja

nije reaktivan niska

nije reaktivan nije reaktivan

Unutrašnji lukovi HF SF4CF4

AlF3 x

FeF3 x

plin plin plin

krutina krutina

srednja visoka srednja visoka visoka

srednja srednja

neotrovan srednja

neotrovan

niska visoka

nije reaktivan srednja

nije reaktivan

PRODUKTI RAZGRADNJE PLINA SF6DJELOVANJE PRODUKATA RAZGRADNJE NA SKLOPNU OPREMU

Produkti razgradnje i ne isto e

Porijeklo Utje e na: Maksimalno dopustiva razina u sklopnoj opremi

Razina

ne isto a u plinu SF6 za ponovnu upotrebu

Prakti no odrediva razina ne isto a

Zrak CF4

rukovanje lukovi kod sklapanja

Sklapanje izolacijsku sposobnost

3% vol 3% vol 1% vol

800 ppmv kod 500kPa

200 ppmv kod 200kPa

25 ppmv Vlaga isparavanjem sa površina skl. opreme i iz polimera

Površinsku izolaciju uslijed kondenzacije teku ine 4000 ppmv kod

100 kPa 750 ppmv kod 200kPa

25 ppmv

SF4, WF6, SOF4, SOF2, SO2, HF, SO2F2

el. lukovi, parcijalna izbijanja, sekundarne reakcije

površinsku izolaciju, otrovnost

100 ppmv

2000 ppmv

50 ppmv ukupno

10 ppmv ukupno

CuF2, WO3, WO2F2, AlF3, WOF4

erozija kontakata, unutarnji el. lukovi

Otrovnost nije kriti no nema vrijednosti

Detekcija nije prakti na

Ugljena prašina

metalna prašina ( estice)

karbonizacija polimera

mehani ko trošenje

površinsku izolaciju

izolacijsku sposobnost (plina SF6)

Niska nema vrijednosti

Detekcija nije prakti na

Ulje pumpe i podmazivanje

površinsku izolaciju

Niska 10 mg/kg Detekcija nije prakti na

TOKSI NOST PLINOVITIH PRODUKATA RAZGRADNJE SF6

Podaci o toksi nosti (ppmv) Detekcija mirisom 2

Produkti razgradnje

Kemijska stabilnost u atmosferi

Stabilni krajnji

produkti TLV 1 LC 50 3 Prag (ppmv) Miris

S2F2 brza razgradnja S, HF, SO2 0,5 0,8 jak, oštar

SF2 brza razgradnja S, HF, SO2 5 jak, oštar

SF4 brza razgradnja HF, SF2 0,1 jak, oštar

SOF2 spora razgradnja HF, SO2 0,6..1 100 1,0-5 trula jaja

SOF4 brza razgradnja SO2F2, HF 0,5 kao HF

SO2F2 Stabilan SO2F2 5 2000-4000 Nema

SO2 Stabilan SO2 2 ca.100 0,3-1 Snažan

HF Stabilan HF 1,8-3 50-100 2-3 Oštar

WF6 brza razgradnja WO3, HF 0,1 50-100 kao HF

SiF4 brza razgradnja SiO2, HF 0,5 50-100 kao HF

CF4 Stabilan CF4 nije toksi an Nema

Napomena: 1) TLV = krajnja grani na vrijednost koncentracije neraspadnutog plina kod osmosatnog

izlaganja na dan. 2) Podaci o mirisu odnose se na samo na potcrtane plinove

3) Koncentracija koja ubija 50% populacije miševa

PROCEDURE ZA RUKOVANJE, SKLADIŠTENJE I TRANSPORT UPOTRIJEBLJENOG PLINA SF6

Nakon što se plin izvadi iz originalnih tvorni kih boca više se ne garantira njegova isto a i mora ga se smatrati upotrijebljenim plinom, te kao takav spada u jednu od tri kategorije:

1. Plin SF6 koji nije bio pod utjecajem elektri nog lukaTo je plin kojim se rukovalo na bilo koji na in, ali nije došao u kontakt s elektri nim lukom. Najzastupljenije ne isto e u ovakvom plinu su zrak i vlaga (uslijed rukovanja). U tu kategoriju spada i korišteni plin u kojem su prisutne male koli ine produkata razgradnje (reda veli ine 100 ppmv), nastale uslijed parcijalnih izbijanja u plinu.

2. Plin SF6 koji je došao u doticaj s elektri nim lukomTo je plin u kojem dolazi do prekidanja, odnosno gašenja elektri nog luka. Ovakav plin, pored zraka i vlage, može sadržavati i inertni plin CF4 nastao erozijom polimera od strane elektri nog luka, korozivne plinovite produkte u koncentracijama od nekoliko 100ppmv, koje nisu upili adsorpcijski filteri, i krute produkte razgradnje.

3. Plin SF6 pod jakim utjecajem elektri nog lukaTo je plin iz sklopne opreme u ijem je ku ištu došlo do lu nog kvara. U ovom slu aju o ekuje se velika koli ina krutih i plinovitih produkata razgradnje. Kod toga koncentracije plinovitih produkata razgradnje mogu dose i i nekoliko % volumena.

SF6 iz elektri neopreme

Spremnik

Analiza

Ponovnaupotreba plina

Da li jepoznato da

plin nijeone iš en

Da li postojisumnja na

unutarnji lu nikvar ili jakoone iš enje

Da li plinzadovoljava

zahtjeveIEC 60480

Spremnik

Da li jekoli ina zrakai H2O u plinu

u skladu sIEC 60480

Smije se ponovoupotrijebiti

Pro iš avanje Predfiltriranje

Da li seplin može

pro iš avatina terenu

Specijaliziranafirma za tretman plina ili

proizvo a opreme

Da li seplin SF6 može

pro istiti

Kona ni smještajPro iš avanje premaIEC60376 ili IEC60480

da

da

da da

da

ne

ne

ne

ne

ne

da

ne


IV. t

eaj

68

METODE ZA ANALIZU PLINA SF6 NA TERENU

-Dijagnosti ka cijev za mineralno ulje

Ulje4.

-Dijagnosti ka cijev za vodu -Elektronski vlagomjer-Vlagomjer s ogledalom-Elektrokemijski senzor

Voda (vlaga)3.

-Ure aj za mjerenje gusto e (% SF6)-Prenosivi GC-TCD

Zrak i CF42.-Dijagnosti ka cijev za HFHFB

-Dijagnosti ka cijev za SO2+SOF2-Prenosivi plinski kromatograf s detektorom termi ke vodljivosti (GC-TCD)

Produkti razgradnje :SO2, SOF2, SO2F2

A1.

MetodeNe isto eVrsta analize

LABORATORIJSKE METODE ZA ANALIZU PLINA SF6

-Plinski kromatograf (GC- TCD)-Ionska kromatografija-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju

Produkti razgradnje:SO2, SOF2, SO2F2, SF4, HF

-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju-Plinski kromatograf sa ionizacijskim detektorom (GC-FID)

Ulje

-Plinski kromatograf (GC-TCD)-Metoda absorbcije u infra crvenom podru ju

CF4

Plinski kromatograf s detektorom termi ke vodljivosti (GC-TCD)

Zrak: kisik i dušik

Metode koje se smiju primijenitiNe isto e

ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME IZOLIRANE PLINOM SF6 NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA

Recikliranje i/ili povrat materijala i komponenti poželjno je s ekonomskog i

ekološkog stanovišta. Ve i dijelovi sklopnih aparatura srednjeg i visokog

napona sadrže zna ajne koli ine materijala (npr. bakar, aluminij i drugi

metali te plin SF6) koji su bez sumnje atraktivni za ponovnu uporabu.

Sa stanovišta težinskih omjera materijala u sklopnoj aparaturi mogu se

pretpostaviti slijede i omjeri:

- metali (magnetski i nemagnetski): 75% do 90%,

- kruti izolacioni materijali: 10% do 25%,

- plin SF6: težinski zanemarivo.

Koli ina produkata razgradnje plina SF6 u sklopnoj opremi ovisi o

kumulativnoj energiji luka tijekom eksploatacije (broj sklapanja i veli ina

struje) i o kvaliteti održavanja, odnosno izmjeni filtera.

Prema dostupnoj literaturi, za korisnike sklopne opreme punjene plinom SF6 postoje tri mogu nosti tretmana nakon isteka radnog vijeka:

1. Kompletan tretman od strane proizvo a a opreme ili specijalizirane firme,

2. Va enje i zbrinjavanje plina SF6 od strane korisnika opreme a dotrajale opreme od strane proizvo a aopreme ili specijalizirane firme,

3. Kompletno zbrinjavanje plina i opreme od strane korisnika opreme.

U Hrvatskoj ne postoji specijalizirana firma za obavljanje ovih radova, pa se predlaže da se zbrinjavanje dotrajale opreme srednjeg i visokog napona, ugra ene u elektroenergetskom sustavu HEP-a, povjeri proizvo a ima opreme iz slijede ih razloga:

• Proizvo a i sklopnih aparata posjeduju opremu za evakuaciju plina SF6 u tvornici i na terenu,

• Djelomi no su opremljeni s ure ajima za uzimanje uzoraka i analizu kvalitete plina na terenu,

• Djelomi no su educirani za obavljanje takvih radova.

O EKIVANI STUPANJ RAZGRADNJE PLINA SF6

PRIMJENA STUPANJ RAZGRADNJE PLINA SF6

GIS sabirnice Kabelski odjeljak

GIS zemljospojnik GIS rastavlja

Srednjenaponski prekida (el. luk u vakuumskoj komori) Distribucijska sklopna aparatura (RMU s rastavnim sklopkama)

NIZAK:Od nula do nekoliko promila

Nevidljivi talozi prašine

Srednjenaponski i visokonaponski prekida(gašenje el. luka u plinu SF6)

SREDNJI:Više od nekoliko postotaka

Fini talozi prašine

Svako ku ište u kojem se javlja nekontrolirano gorenje el. luka

VISOK:Može prije i 5 %

Srednji do ve i talozi prašine


velja

a 20

08

69

VRSTE OTOPINA ZA NEUTRALIZACIJU OPASNIH PRODUKATA RAZGRADNJE PLINA SF6

I PREPORU ENO TRAJANJE PROCESA (IEC 601634)

Aktivni materijal Formula Koncentracija (kg/100 litara)

Trajanje tretmana T1 (h)

Trajanje tretmana T2 (h)

Vapno Ca(OH)2 Zasi ena otopina - 24 Soda za pranje Na2CO3 1,1

3101)

10-141)

3

-Pranje

-1-

24-

0,25 48-

Sodium bikarbonate

NaHCO3 12) - -

Napomene: 1) Kod rada s otopinom tako visoke koncentracije posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti

osoblja (treba sprije iti dodir otopine s kožom, o ima, itd.). 2) Otopina preporu ena za pranje ljudske kože nakon završetka tretmana

POSTUPAK S KU IŠTEM SKLOPNE APARATURE NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA

NIZAK STUPANJ RAZGRADNJENe zahtijeva se nikakav specijalni postupak (osim pranja vodom). Neobnovljivi dijelovi opreme se obi no uklanjaju i odlažu poštuju i lokalne propise za zbrinjavanje tehnološkog otpada.

SREDNJI STUPANJ RAZGRADNJEKu ište treba, tamo gdje je to izvodivo, napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar ku išta kroz odre eno vrijeme T1 prema Tab.13. Nakon toga ku ište treba isprati istom vodom.Ako ovaj postupak nije mogu e provesti, provodi se alternativni postupak koji se sastoji od ispiranja svih unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom a iza toga i ispiranja istom vodomPrema dokumentu IEC61643 specificirane su tri razli ite vrste otopina za neutralizaciju produkata razgradnje i pripadne koli ine u kg na 100 l vode (Tab.13).Kod izbora otopine za neutralizaciju treba voditi ra una o slijede em:- otopina ne bi trebala biti prekomjerno korozivna i agresivna (kad se tretman vrši

rukama treba koristiti zaštitne rukavice);- otopina bi trebala biti dovoljno lužnata da efikasno neutralizira kisele produkte

razgradnje;- na kraju tretiranja opreme otopina ne bi smjela biti prekomjerno lužnata, kako bi se

omogu ilo njeno zbrinjavanje ( i eventualno ispuštanje) u skladu s lokalnim propisima.

POSTUPAK S KU IŠTEM SKLOPNE APARATURE NAKON ISTEKA RADNOG VIJEKA

VISOK STUPANJ RAZGRADNJEKu ište treba, tamo gdje je to izvodivo, napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar ku išta vrijeme T2. Nakon toga potrebno je izvaditi otopinu iz ku išta i isprati istom vodom.

Ako ovaj postupak nije mogu e provesti, provodi se alternativni postupak koji se sastoji u ispiranju svih unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom a potom ispiranjem istom vodom.

U slu aju velikih ku išta provodi se alternativni postupak koji se sastoji u uklanjanjutaloga prašine pomo u usisava a, te temeljitog ispiranja unutrašnjih površina neutraliziraju om otopinom i na kraju ispiranja istom vodom.

Materijali za trajnu adsorpciju štetnih produkata razgradnje tijekom pogona i vre icesa usisava a trebaju biti spremljeni u posebno ozna en i zabrtvljen kontejner prije neutralizacije i kona nog zbrinjavanja.

POSTUPAK ZBRINJAVANJA FILTERA ZA ADSORPCIJU ŠTETNIH PRODUKATA RAZGRADNJE I PRAŠKASTIH PRODUKATA

RAZGRADNJE

Neutralizaciju treba provesti otopinom. Preporu a se da kruti produkti ostanu uronjeni u otopini barem vrijeme T2.

Neutralizaciju treba provesti u dobro ventiliranoj prostoriji posebno namijenjenoj za ovu svrhu ili na otvorenom. Potrebno je voditi ra una da prilikom unošenja vre ica s praškastim produktima razgradnje ne do e do osloba anja prašine u atmosferu. Koli ina otopine u spremniku treba biti takva da sigurno prekriva krute produkte položene u spremnik (preporu ase da visina nivoa otopine u spremniku bude cca. 1,5 visine tretiranih krutih produkata). Osoblje koje obavlja ove poslove treba biti zašti enoodgovaraju om zaštitnom odje om prema to ci 5.2 (plinska maska, rukavice, zaštitno odijelo).

Kruti produkti nakon neutralizacije predstavljaju inertni tehnološki otpad koji se bez opasnosti može zbrinuti prema lokalnim propisima.

POSTUPAK ZBRINJAVANJA DIJELOVA IZVA ENIH IZ KU IŠTA SKLOPNIH APARATURA IZOLIRANIH PLINOM SF6

Prije va enja dijelova iz ku išta aparature (npr. sklopni aparati, sabirnice, vodi i od bakra ili aluminija) potrebno je procijeniti o ekivani stupanj razgradnje plina SF6 (nizak, srednji, visoki).

Dijelove koji su izva eni iz ku išta u kojem se o ekuje srednji stupanj razgradnje treba uroniti u otopinu unutar spremnika. Postupak neutralizacije treba trajati barem vrijeme T1 (ovisi o vrsti otopine).

U slu aju kad su dijelovi izva eni iz ku išta gdje se o ekuje da je tijekom eksploatacijskog perioda došlo do visokog stupnja razgradnje plina SF6, postupak neutralizacije u otopini treba trajati T2 prema. Alternativno, dijelovi smiju biti temeljito oprani neutraliziraju om otopinom a zatim isprani istom vodom.

Kod zbrinjavanja dijelova (komponenti) iz ku išta sklopnih aparatura kod kojih se o ekuje srednji i visok stupanj razgradnje plina SF6, osoblje kojeobavlja ove poslove mora koristiti odgovaraju u zaštitnu odje u (plinska maska, rukavice, zaštitno odijelo).

POSTUPAK S ALATOM I ZAŠTITNOM ODJE OM

Prema IEC 61634 alat, odje u i obu u koja se koristi za ovu svrhu ne bi trebalo koristiti za druge poslove.

Poslije svakog korištenja zaštitnu odje u i obu u treba uroniti u neutraliziraju u otopinu. Za pojedinu vrstu otopine preporu eno je vrijeme kroz koje zaštitna oprema treba biti uronjena u otopinu (T1).

Nakon svake upotrebe alat treba oprati u neutraliziraju oj otopini, a potom u istoj vodi.


IV. t

eaj

70

POSTUPAK S OTOPINOM NAKON NEUTRALIZACIJE

Nakon završenog tretmana otopinu za neutralizaciju opasnih produkata razgradnje, kao i vodu nakon ispiranja, treba zbrinuti u skladu s lokalnim propisima (npr. otopina se smije smatrati neškodljivom i tretirati kao obi antehnološki otpad ako otopina ili mješavina otopine i vode ima pH faktor ve iod 7 a manji od 10). U navedenom primjeru ovakva mješavina se smije izliti u kanal za sanitarne ili oborinske vode.

Ukoliko je pH vrijednost mješavine ispod 7, to zna i da je ista još uvijek kisela a samim time i škodljiva. U tom slu aju potrebno je dodati natrij-karbonata i kalcij-oksida kako bi se pH vrijednost mješavine podigla do gore navedenih grani nih vrijednosti.

VA ENJE PLINA SF6 OD STRANE KORISNIKA OPREME, TRETMAN OPREME OD STRANE PROIZVO A A OPREME ILI

SPECIJALIZIRANE FIRME

Korisnik može ukloniti plin SF6 iz ve ih sklopnih jedinica odnosno iz opreme koja ima prevelik tlak da bi se mogla sigurno transportirati. Ostatak opreme može se dati specijaliziranoj firmi na recikliranje odnosno zbrinjavanje.

Korisnik mora jedino izmjeriti koncentraciju otrovnih i korozivnih komponenti u upotrijebljenom plinu SF6 kako bi se mogao primijeniti pravilan tretman ( iš enje, spremanje/skladištenje, prijevoz, ponovna uporaba).

PRIMJERI PROCEDURA ZA ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME I PLINA SF6 PO ZAVRŠETKU ŽIVOTNOG VIJEKA

SKLOPNE APARATURE SREDNJEG NAPONA TIPA RMU KOD KOJIH SE GAŠENJE LUKA ODVIJA U VAKUUMSKIM KOMORAMA

1.) Stupanj razgradnje plina SF6: koli ine razgra enog plina su zanemarive.

2.) Postupak zbrinjavanja plina SF6:Kompletnu aparaturu transportirati kod proizvo a a opreme.

a) Aparaturu smjestiti u komoru za evakuaciju plina.b) Evakuirati zrak iz priklju nih cijevi i spremnika u koji e se evakuirati plin

SF6 iz aparature.c) Evakuirati plin SF6 iz aparature u spremnik uz istovremenu evakuaciju

zraka iz komore u kojoj je smještena sklopna aparatura. Proizvo aposjeduje opremu za vakumiranje i komoru koja omogu uje pražnjenje plina do tlaka 1x10-3 bar.

d) Izvršiti kontrolu kvalitete plina SF6 :- izvla enje plina u ispitni cilindar,- ispitati da li je udio nereaktivnih plinova (npr. zrak) ve i od 3%,- ispitati da li je udio vlage ve i od 750 ppmv (95 mg/kg).

e) iš enje plina treba provesti filterom za vlagu, i filterom za krute estice samo u slu aju da su izmjerene koli ine ve e od koli ina

navedenih prema to ki e).

U slu aju da je koli ina zraka ve a od 3%, plin se može ocijeniti kao nepodoban za daljnju upotrebu. Ovakav plin može postati upotrebljiv samo nakon posebnih postupaka pro iš avanja u postrojenjima za reciklažu plina. Kako ove ne isto e (npr. zrak) nisu toksi ne, ovakav plin se može transportirati pod istim uvjetima kao i neupotrijebljeni plin SF6.

f) Pro iš eni plin ili plin koji nije trebalo pro iš avati treba skladištiti u plinske boce kao i novi neupotrebljeni plin.

3.) Zbrinjavanje ku išta i opreme sklopne aparature3.1) Ku ište aparature

– Otvoriti poklopac za montažu opreme na stražnjem dijelu ku išta.

– Unutrašnju stranu ku išta isprati istom vodom (bez sredstva za neutralizaciju).

– Nakon ispiranja i demontaže opreme, ku ište se smije tretirati kao bezopasna sekundarna sirovina.

3.2) Oprema i dijelovi unutar ku išta

Demontirati i sortirati opremu i materijale. Dijelovi od metala ( elik, bakar i sl.) mogu biti zbrinuti kao sekundarne sirovine. Izolatori, vakuumskekomore, brtve i ostali dijelovi od plasti nih materijala smiju se zbrinuti kao normalni tehnološki otpad.

3.3) Zaštitna oprema i alati za siguran rad

Nije potrebna nikakva dodatna zaštitna oprema (koristiti istu zaštitnu opremu koja se primjenjuje i u procesu rukovanja s neupotrebljenimplinom SF6 pod tlakom i tijekom punjenja plinom novih sklopnih aparatura).Nije potrebno dodatno iš enje alata i zaštitne opreme nakon završetka zbrinjavanja opreme.

3.4) Zbrinjavanje teku ine za iš enje

Voda se nakon pranja smije ispustiti u kanalizaciju i bez prethodnih ispitivanja i obrade.

PRIMJERI PROCEDURA ZA ZBRINJAVANJE SKLOPNE OPREME I PLINA SF6 PO ZAVRŠETKU ŽIVOTNOG VIJEKA

VISOKONAPONSKI SF6 PREKIDA I

1.) Stupanj razgradnje plina SF6 :

Koli ina razgra enog plina može biti (ovisno o veli ini i broju sklapanja struje kratkog spoja) srednja do visoka.

2.) Postupak zbrinjavanja plina SF6:

a) Izvaditi uzorak plina SF6 i ispitati ga.

b) Evakuirati plin SF6 iz prekida a u spremnik.

c) Transportirati spremnik sa izva enim plinom SF6 proizvo a uprekida a, ili proizvo a u plina ili ga prethodno evakuirati u plinske boce.


velja

a 20

08

71

d) iš enje plina obavlja se kod proizvo a a prekida a ili kod proizvo a a plina.

- iš enje treba provesti filterom za vlagu i plinove te filterom za krute estice. U slu aju visokog stupnja razgradnje (kod ve egbroja sklapanja struje kratkog spoja) pored navedenih filtera treba primijeniti i predfilter.

- Nakon pro iš avanja potrebno je provjeriti kvalitetu plina iz spremnika pro ista a .

- U slu aju da je koli ina zraka ve a od 3%, plin se može ocijeniti kao nepodoban za daljnju upotrebu. Ovakav plin može postati upotrebljiv samo nakon posebnih postupaka pro iš avanja u postrojenjima za reciklažu plina. Kako ove ne isto e (npr. zrak) nisu toksi ne, ovakav plin se može transportirati pod istim uvjetima kao i neupotrijebljeni plin SF6.

- Pro iš eni plin treba skladištiti u plinske boce kao i novi neupotrebljeni plin.

3.) Zbrinjavanje prekidnih komora, potpornih izolatora i opreme prekida a

a) Rastaviti prekida na transportne jedinice (potporni izolatori, izolator prekidne komore).

b) Praškaste produkte razgradnje neposredno nakon otvaranja odstraniti. Prašinu usisati usisava em i obrisati krpom. Prašinu ne uzvitlavati. I prašinu i krpu baciti u posebnu posudu za otpatke koju treba hermeti ki zatvoriti. Kod iš enja nositi rukavice i masku za dišne puteve!

c) Hermeti ki zatvoriti svaku transportnu jedinicu i transportirati kod proizvo a a opreme.

3.1) Zbrinjavanje prekidne komore

a) Otvoriti poklopac za montažu prekidne komore na izolatoru komore.

b) Prekidnu komoru napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar komore odre eno vrijeme.

c) Unutrašnju stranu prekidne komore isprati istom vodom.

d) Nakon ispiranja i demontaže, komora se smije tretirati kao bezopasan tehnološki otpad.

3.2) Zbrinjavanje potpornih izolatora

a) Otvoriti poklopac za montažu na potpornom izolatoru

b) Unutrašnju stranu potpornog izolatora isprati istom vodom (bez sredstva za neutralizaciju).

c) Nakon ispiranja izolator se smije tretirati kao bezopasntehnološki otpad.

Napomena: Ukoliko je u potpornom izolatoru gorio el. luk (unutrašnji kvar) izolator napuniti neutraliziraju om otopinom koja mora ostati unutar izolatora odre eno vrijeme. Nakon toga postupiti isto kao i u to kama b) i c).

3.3) Ostala oprema i dijelovi

Ostale dijelove koji nisu bili izloženi dodiru s razgra enim plinom srednjeg i visokog stupnja isprati istom vodom, demontirati i sortirati opremu i materijale. Dijelovi od metala ( elik, bakar i sl.) mogu biti zbrinuti kao sekundarne sirovine.

4.) Zbrinjavanje filtera za adsorpciju produkata razgradnje i praškastih produkata razgradnje

– Neutralizaciju provesti uranjanjem u otopinu za neutralizaciju. Zbog visoke koncentracije toksi nih tvari preporu a se da trajanje uranjanja u otopini bude barem T2. Postupak neutralizacije treba provesti na otvorenom ili u dobro ventiliranoj prostoriji.

– Koli ina otopine u spremniku treba biti cca 1,5 visine tretiranih produkata.

– Osoblje treba biti zašti eno opremom i to barem plinskom maskom s filterom u patroni, zaštitnim odijelom, zaštitnom obu om i rukavicama.

5.) Zbrinjavanje zaštitne opreme i alata

– Alat i zaštitna oprema koja se upotrebljava tijekom zbrinjavanja dijelova aparata kod kojih je stupanj razgradnje plina nizak nije potrebno uranjati u otopinu za neutralizaciju.

– Zaštitnu opremu koja se upotrebljava na terenu kod otvaranja i iš enja izolatora prekidne komore prekida a od preškastih

produkata razgradnje (prije pakiranja i transporta u tvornicu) treba spremiti u posebnu posudu (kontejner), te po povratku u tvornicuuroniti u neutraliziraju u otopinu. Nakon upotrebe alat treba oprati u neutraliziraju oj otopini, a potom u istoj vodi.


IV. t

eaj

72

6.) Zbrinjavanje otopine za neutralizaciju i teku ine za iš enje

– Nakon pranja dijelova koji su bili u dodiru sa slabo razgra enimplinom SF6 voda se smije ispustiti u kanalizaciju i bez prethodnih ispitivanja i obrade.

– S neutraliziraju om otopinom postupiti u skladu s lokalnim propisima (npr.: teku ina se smije smatrati neškodljivom i tretirati kao obi an tehnološki otpad ako otopina ili mješavina otopine i vode ima pH faktor ve i od 7 a manji od 10).


velja

a 20

08

73BILJEŠKE


IV. t

eaj

74 BILJEŠKE


velja

a 20

08

75BILJEŠKE


IV. t

eaj

76 BILJEŠKE


velja

a 20

08

77BILJEŠKE


IV. t

eaj

78 BILJEŠKE


velja

a 20

08

79BILJEŠKE

Za Vas profesionalno osmišljavamo vizualni identite u komunikaciji s tržištem preko medija

Naru ite od nas:

• reklamu - novinsku, radijsku ili televizijsku• estitke, kalendare i ostale potrepštine a impresioniranje suradnika

Mi emo Vam osmisliti i organizirati:

• Sadržaj za emisiju - bit emo Vam kreativni producenti

• Konferenciju ili promociju - sa aktivnim programom i dobrom pri om

• Filmski, knjižni i animirani festival sa PR-om, to radimo i za izložbe

Izdajemo:

• Samo knjige, brošure i asopise - nikad prijatelje i partnere

• Radimo prijelome i pripreme, ali ne za bolnice

www.astudio.hr

Documents

ELEKTROTEHNIKA IV. tečaj