SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

EKONOMIKA PODUZEA U PROMETNOJ PROIZVODNJISEMINARSKI RAD

Predmet:EKONOMIKA PROMETA

Predmetni nastavnik:doc. dr. sc. Mihaela Bulja Skoibui

Student:Antonio StepiJMBAG: 0135230486

- Luka Dedi JMBAG: 0135227335Zagreb, listopad 2013.UVODTema ovog seminarskog rada je ekonomika poduzea u prometnoj proizvodnji. U radu smo teoretski objasnili openite pojmove vezane uz obraenu temu, podjelu poduzea po granama prometa te njihovu proizvodnju i utjecaj na gospodraske djelatnosti. U ovoj temi jo usporeujemo utjecaj prometa na razvoj u Republici Hrvatskoj i u razvijenim zemljama.Seminarski rad sastoji se od etiri poglavlja.U prvom poglavlju, ekonomika poduzea u prometnoj proizvodnji, ukratko se govori o pojmovima koje nalazimo u temi te ih poblie objanjavanjamo kroz definicije.U drugom poglavlju, temeljne vrste ekonomike prometa, nabrojili smo i obrazloiti podjelu ekonomike prometa po granama.U treem poglavlju, temeljne prednosti i nedostatci konkurentnih i meuovisnih prometnih grana, navodimo etiri grane prometa te njihove prednosti i nedostatke.U etvrtom poglavlju, ekonomika i njen utjecaj na gospodarstvo govorimo o tri grane gospodarstva te utjecaj ekonomike na iste.

1.Ekonomika poduzea u prometnoj proizvodnji1.1 EkonomikaPojam ekonomike primjereno je definirati i prouavati u dva temeljna znaenja,ekonomika kao znanost i ekonomika kao aktivnost, iako izmeu ekonomike kao znanosti i ekonomike kao aktivnosti nije mogue postaviti vrsto razgranienje.Ekonomika kao znanost je sustav sistematiziranih i argumentiranih, eksplicitnih i implicitnih, discipliniranihi, vie disciplinarnih znanja, spoznaja, saznanja i vjetina, kojima se, u pojedinim djelatnostima (npr. poljoprivrednim, industrijskim, trgovinskim, prometnim, pediterskim, turistikim, obrazovnim, zdravstvenim, osiguravateljnim, komunalnim, vojnim... djelatnostima) i organizaciskim oblicima (npr. poduzeima, kompanijama,koncernima, trustovima,holdinzima...), prouavaju i primjenjuju zakonitosti, teorije... elemenata proizvodnje materijalnih i nematerijalnih dobara,tehnikih, tehnolokih, organizaciskih, ekonomskih,ekolokih, pravnih, ljudskih... pravila, naela, injenica,rijeenja, fenomena... o efikasnom, efektivnom i racijonalnim iskoritavanju raspoloivih resursa, kapaciteta i potencijala, a koji omoguuju profitabilnu proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju materijalnih i nematerijalnih dobara, odriv rast i razvoj gospodarskih i negospodarskih subjekata te maksimalno zadovoljavanje elja, potreba i potranje pojedinaca, poduzea, ustanova, institucija, drutva... u mikro, makro, meta, globalnim i megaprimarnim, sekundarnim, tercijalnim, kvartarnim i kvintarvim djelatnostima.[footnoteRef:1] [1: zelenika]

Nakon definiranja pojma ekonomike kao znanosti primjereno je i definirati pojam ekonomike kao aktivnost. Ekonomika kao aktivnost je skup mnogobrojnih i raznovrsnih funkcija, procesa, poslova, operacija pravila, naela, rijeenja... utemeljenih na eksplicitnim i implicitnim, discipliniranim, vie disciplinarnim znanjima, spoznaja, saznanajama i vjetinama, koje , u pojedinim djelatnostima i organizaciskim oblicima, omoguuju efikasno, efektivno i racijonalno iskoritavanje raspoloivih resursa, kapitala i potencijala, elemenata materijalnih i nematerijalnih dobara, odriv rast i razvoj gospodarskih i negospodarskih subjekata te maksimalno zadovoljavanje elja, potreba i potranje pojedinaca, poduzea, ustanova, institucija, drutva... u mikro, makro, meta, globalnim i megaprimarnim, sekundarnim, tercijalnim, kvartarnim i kvintarvim djeladnostima.Ekonomika je kao znanost teoriska i primjenjena ekonomika a ekonomika kao aktivnostprimjenjena je i razvojna ekonomika. Te se ekonomike isprepliu, proimaju, nadopunjuju... u svojim objektima, problemima, predmetima, hipotezama i drugom.1.2 Ekonomika poduzea-Ekonomiku poduzea moemo definirati u teorijskom i primjenjenom smislu, tj ekonomiku poduzea kao znanost i ekonomiku poduzea kao aktivnost.Ekonomika poduzea kao znanost sustav je sistematiziranih i argumentiranih, eksplicitnih i implicitnih, discipliniranihi, vie disciplinarnih znanja, spoznaja, saznanja i vjetina, kojima se, u odreenim organizaciskim oblicima (npr. poduzeima, kompanijama,koncernima, trustovima, holdinzima...), prouavaju ekonomska naela, , ekonomske zakone i zakonitosti, ekonomske teorije o efektivnom, efikasnom i racionalnom iskoritavanju raspoloivih, u pravilu, ogranienih, oskudnih, nedostatnih inputa (tj. rsursa, potencijala, kapaciteta i kapitala...) radi ostvarivanja maksimalnih outputa (tj. dobara, kapitala, znanja...) te zadovoljavanje elja, potreba i potranje pojedinaca, skupina ljudi, poduzea, ustanova, institucija, drutava i zajednice drutava.Ekonomika poduzea kao aktivnost sustav je mnogobrojnih i razliitih funkcija (tj. zadaa i uloga), procesa, naela, pravila, rjeenja... utemeljenih na ekonomskim eksplicitnim, implicitnim, disciplinarnim i vie disciplinarnim znanjima, spoznajama... u odreenim organizaciskim oblicima (npr. poduzeima, kompanijama, koncernima, trustovima, holdinzima...), efektivnom, efikasnom i racijonalno iskoritavanje inputa (tj. resursa, potencijala, kapaciteta, kapitala...) radi ostvarivanja maksimalnih outputa (tj. dobara, kapitala, znanja...), te zadovoljavanje elja,potreba i potranje pojedinaca, skupina ljudi, poduzea, ustanova, institucija, drutava i zajednice drutava.Ekonomika kao znanost i ekonomika kao aktivnost se se ne prouavaju posebno zato to su iznimno intenzivno interakciski povezane, umreene, isprepletene, te interesno i funkcijonalno uvjetovane, tako da je izmeu njih nemoge ali i nepotrebno praviti posebna razgranienja.Ekonomika poduzea kao znanost je, u pravilu, teorijska ekonomika poduzea, a ekonomika aktivnosti je, u pravilu primjenjena i razvojna ekonomika poduzea. 1.2.1.Vanije vrste ekonomike poduzeaNajvanije vrste ekonomike poduzea (slika) 1) teorijska ekonomika poduzea , 2)primjenjena ekonomika poduzea,3)razvojna ekonomika poduzea, 4)primarna ekonomika poduzea, 5) sekundarna ekonomika poduzea, 6)tercijarna ekonomika poduzea, 7)kvartarna ekonomika poduzea, 8)kvintarna ekonomika, 9)mikroekonomika poduzea 10) makroekonomika poduzea 11)mezoekonomika poduzea 12)interekonomika poduzea 13)intraekonomika poduzea, 14)globalna ekonomika poduzea , 15)megaekonomika poduzea

Slika 1. Podjela ekonomike poduzea1.2.2.Misija ekonomike poduzeaNeophodni uvjeti za kreiranje, dizajniranje, operacionalizranje, servisiranje, upravaljnje i kontroliranje procesa proizvodnje prometnih proizvoda u odreenim ogranizacijskim oblicima (npr. poduzeima, kompanijama, koncernima, trustovima, holdinzima...). To jednako vrijedi za sve organizacijske oblike u svim vrstama prometnih industrija. Pri tome treba imati na umu posebnosti svih vrsta ekonomike poduzea. Najvanija naela zakonitosti i teorije, suvremenih ekonomika poduzea imaju misiju proizvoaima prometnoih proizvoda omoguiti efikasno, efektivno i racionalno iskoritavanje oskudnih inputa radi ostvarivanja maksimalnih outputa zadovoljavanje elja, potreba i potranje pojedinaca, poduzea, ustanova, institucija, drutva... u sekundarnim, tercijalnim, kvartarnim i kvintarvim djeladnostima. Naela suvremenih ekonomika poduzea trebaju proizvoaima proizvoda omoguiti profitabilno poslovanje, odriv rast i razvoj u makro i globalnim prometnim industrijama. Ekonomika poduzea ima svoju primarnu misiju u mikroprometnim industrijama a indirektnu misiju u svim ostalim prometnim industrijama (mikro, makro, meta, globalnim i megaprimarnim, sekundarnim, tercijalnim, kvartarnim i kvintarvim djelatnostima.).1.3 Ekonomika prometaEkonomika prometa kao znanstvena disciplina istrauje i pronalazi rjeenja koja vode ostvaranju optimalnih prometnih sustava, koji e implicirati maksimalno mogue ekonomske rezultateEkonomika prometa je dio ekonomske znanosti o zakonitostima, meuovisnostima i razvoju prometa i pojedinih prometnih grana, koja se izdvojila iz ekonomije kao temeljne znanstvene discipline. Ekonomika prometa kao specijalistika znanstvena disciplina ravijala se i razvija se komplementarno s ostalim granskim ekonomikama. Jednako tako ekonomika prometa upotpunjuje svoje spoznaje i zahvaljuje svoj razvitak sve veem broju posbenih znanstvenih disciplina kao to su prometna geografija, ekonomska geografija, statistika, matematika, ekonometrija, fizika, graditeljstvo, elektrotehnika, strojarstvo, raunalne znanosti, sociologija, medicina, pravo, finanije, marketing, menadment ().

Ekonomika prometa definira se kao znanstvena disciplina koja prouava i siste matizira specifine zakonitosti prijevoznog procesa koje su rezultat njegovih gospodarskih obiljeja. Istrauje i pronalazi koja ekonomska, tehnika, tehnoloka, organizacijska, graevinska, pravna, psiholoka, socioloka, medicinska i ostala rjeenja idu u smjeru stavaranja optimalnog prometnog sustava, to maksimira ekonomska rezultate. Ekonomika prometa bavi se i pronalaenjem optimalnih kombinacija proizvodnih faktora i poslovanja i maksimalnim koritenjem proizvodnih resursa ().Ekonomika prometa prouava alokaciju transportnih resursa na nain da se susretnu potrebe drutvaZa razliku od ekonomike prometa, granske ekonomike ( ekonomika eljezncikog prometa, ekonomika cestovnog prometa, ekonomika zranog prometa, ekonomika pomorskog prometa, ekonomika potanskog prometa) bave se istraivanjem i prouavaju znaajke reprodukcije u pojedinoj prometnoj grani utvrivanjem uinaka i utjecaja mjera ope ekonomska politike na razvoj pojednih prometnih grana, poloaj pojedine prometne grane u prometnom i gospodarskom sustavu itd

2.Temeljne vrste ekonomike prometa Ekonomika prometa kao granske ekonomike mogu se klasificirati prema razliitim kriterijima,primjerice prema vrsti transporta i prometa, prema vrsti prometne industrije, prema prostorno-vremenskim dimenzijama proizvodnje i uporabe prometnih proizvoda...Budui da smo ve obrazloili vrste ekonomike poduzea i ekonomike prometa vano je nabrojati i obrazloiti podjelu ekonomike prometa po granama a to su:1. Ekonomika pomorskog prometa 2. Ekonomika eljeznikog prometa3. Ekonomika cestovnog prometa4. Ekonomika zranog prometa5. Ekonomika gradskog prometa6. Ekonomika potanskog prometa7. Ekonomika telekomunikacijskog prometa

2.1 Ekonomika pomorskog prometa

Ekonomika pomorskog prometa kao znanost i kao aktivnost najvanija je granska ekonomika u sustavu ekonomika prometa, sloena je sintagma tri izraza: ekonomika, pomorstvo, promet.Ekonomika pomorskog prometa na dananjem stupnju razvoja znanosti, proizvodnih snaga,proizvodnih i drutvenih odnosa openito,a posebice tehnologije prometa, tehnike prometa, organizacije prometa, ekonomike prometa, ekologije prometa, ljudskih potencijala u prometu, prometnog prava... moe se rei da je ekonomika pomorskog prometa sustav sistematiziranih i argumentiranih, eksplicitnih i implicitnih, discipliniranihi, vie disciplinarnih znanja, spoznaja, saznanja i vjetina, kojima se, u pomorskoj plovidbi (tj. linijskoj, slobodno i tankerskoj plovidbi i logistikim djelatnostima vezanim uz te plovidbe), prouavaju i primjenjuju ekonomska naela, ekonomske zakone i zakonitosti, ekonomske teorije, ekonomske vjetine, ekonomske aktivnosti o efektivnom, efikasnom i racijonalnom iskoritavanju raspoloivih resursa, potencijala, kapaciteta i kapitala u industriji pomorstkog prometa, a koje omoguuju profitabilnu proizvodnju prometnih proizvoda, odriv rast, te maksimalno zadovoljavanje elja korisnika prometnih proizvoda ne samo u pomorskom prometunego i u svim primarnim, sekundarnim, tercijalnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima.Aktualni fenomen ekonomike pomorskog prometa u najirem smislu rijei mogu se prouavati u specijalistikim ekonomikama,primjerice: ekonomika linijskog brodarstva, ekonomika slobodnog brodarstva, ekonomika tankerskog brodarstva, ekonomika putnikog brodarstva, ekonomika teretnog brodarstva... ali i ekonomika morskih luka, ekonomika pomorskih pedicija...

2.2Ekonomika eljeznikog prometa

I ekonomika eljeznikog prometa kao jedna od vanijih je granskih ekonomika u sustavu ekonomika prometa, sloena je sintagma tri izraza: ekonomika, eljeznica, promet.Na osnovi temeljnih znaajkiekonomike prometa i eljeznikog prometa moe se definirat pojam ekonomike eljeznikog prometa. Pri definiranju pojma ekonomika eljeznikog prometa, slino definiranju pojmova drugih vrsta ekonomika prometa, treba imati na umu dostignuti stupanj razvijenosti znanosti, proizvodnih snaga,proizvodnih i drutvenih odnosa openito, a posebice tehnke prometa, tehnologije prometa, organizacije prometa, ekonnomike prometa, ekologije prometa, ljudskih potencijala u prometu i prometnog prava.

2.3Ekonomika cestovnog prometa I ekonomika cestovnog prometa kao jedna od vanijih granskih ekonomika u sustavu ekonomika prometa, sloena je sintagma izraza: ekonomike, i cestovnog prometa,s njihovom mnogobrojnom specifinostima u odnosu na druge vrste ekonomika prometaCestovni transport je jedan od najfleksibilnijih grana prometa i on omoguuje dizajniranje fleksibilnih i djelotvornih transportnih lanaca i transportnih mrea u mikro, makro, globalnim i megaprometnim sustavima uz to transportni lanaci i transportne mree, u kojima cestovni transport povezuje mnogobrojne prometne vorove, a to znai i vorove izmeu drugih, manje fleksibilnih grana prometa (npr. pomorskog, eljeznikog, zranog ) predstavlja najvanije karike, koridore, komunikacije... u logistikim lancima i logistikim mreama.

2.4 Ekonomika zranog prometaEkonomika zranog prometa takoer je sloena sintagma pojmova ekonomika i zrani promet.Za ekonomiku zranog prometa vrijede sve karakteristike drugih ekonomika prometnih grana, osim odreenih posebnosti procesa proizvodnje proizvoda u industriji zranog prometa. I zrani promet ima svoju misiju u globalnim i megatransportnim lancima, mreama, ali isto tako i u globalnim i megalogistikim lancima i mreama. U takvim lancima i mreama zrani transport omoguuje brzo i sigurno povezivanje najudaljenijih ishodita i odredita na planetu Zemlji.

2.5Ekonomika potanskog prometaU kreiranju, dizajniranju, operacionaliziranju,upravljanju, servisiranju i kontroliranju procesa industrije potanskg prometa, takoer se primjenjuju standardna ekonomska naela, zakoni, zakonitosti, teorije i vjene , a pri emu treba uzeti u obzir sve posebnosti potanskog transporta i prometa. S ekonomskog gledita postoje mnogobrojne razlike pri prijenosu potanskih poiljaka (npr. paketi,pisma, tiskanice) u odnosu na prijevoz drugih materijalnih dobara u drugim granama prometa primjerice: prijevoz ivih ivotinja u vodnom cestovnom, eljeznikom ili zranom prometu

2.6Ekonomika telekomunikaciskog prometaSintagma ekonomike i telekomunikacijskog prometa predstavlja znanstvenu paradigmu pojma ekonomike telekomunikacijskog prometaBez obzira o kojem se obliku telekomunikacija raspravlja(npr. telegrafija i prijenos podataka, telefonija, telekomunikacijski valovi, radiotelekomunikacije...) ili o kojoj se telekomunikacijskoj usluzi radi, one moraju zadovoljiti veoma stroge zahtjeve: brzinu, redovitost, stalnost, javmost, sigurnost, primjerenu kvalitetu, napativost. Kreiranje, dizajniranje, operacionaliziranje, servisiranje, upravljanje, kontroliranje visokosofticiranih procesa industrije telekomunikacijskog prometa treba biti utemeljeno na aktualnim ekonomskim naelima, zakonitostima, zakonima, teorijama i vjetinama a sve je to obuhvaeno ekonomikom telekomunikacijskoga prometa

2.7Ekonomika gradskog prometaGradski se promet zbog svoje iznimne vanosti u mikro, makro i globalnim prometnim i gospodarskim sustavima s pravom tretira kao djelatnost od posebnog drutvenog interesa. Poseban status gradskog prometa implicira i odreene specifinosti u ekonomici gradskoga prometa, iako se proizvoai proizvoda u industriji gradskog prometa trebaju ponaati po temeljnim ekonomskim naelima, zakonitostima, zakonima i teorijama.

3.temeljne prednosti i nedostatci konkurentnih i meuovisnih prometnih granaAnaliza pojedinih grana prometa utemeljena na prednostima i nedostatcima svake od etiri grane prometa koje se navode i razmatraju u nastavku. Sukladno tome, u nastavku se iznose 1) prednosti i nedostatci cestovnog prometa, 2) prednosti i nedostatci eljeznikog prometa, 3) prednosti i nedostatci zranog prometa, 4) prednosti i nedostatci vodnog prometa

3.1Prednosti i nedostatci cestovnog prometaTemeljne prednosti cestovnog prometa ogledaju se u niim cijenama na kraim i srednjim relacijama ( osobito za lakopokvarljivu robu i za robu vee pojedinane vrijednosti) u odnosu na eljezniki i zrani promet, vea je konkurencija , osobito zbog veeg udjela privatnih autoprijevoznika; posebne vrste roba prevoze se posebnim vozilima te se postiu utede u pakiranju; isporuka je robe bra i nije potrebno prekrcavanje robe jer je cestovna mrea rasprostranjena; neovisan je o kretanju ostalih slinih vozila i moe prilagoavati itinerar tijekom izvravanja prijevoznog zadatka.Temeljni nedostatci cestovnog prometa ogledaju se u veoj potronji goriva po jedinici prevezenog tereta, zakreenosti prometnica, vie je ovisan o vremenskim i drugim uvjetima, na veim su udaljenostima cijene vee nego kod eljeznikog i pomorskog transporta, ekoloke mjere regulacije i negativni vanjski uinci odvijanja cestovnog prometa.

3.2Prednosti i nedostatci eljeznikog prometa

Temeljne prednosti eljeznikog prometa ogledaju se u relativno niim cijenama prijevoza, i velikoj pogodnosti za prijevoz pojedinih vrsta roba (posebno konstruirani vagoni). Danas su eljeznice orijentirane na masovne terete, male vrijednosti (ugljen, rude, ito, drvo).

Temeljni nedostatci eljeznikog prometa ogledaju se u eoj potrebi pretovara robe (nego kod cestovnog transporta), a time i veim gubicima radnog vremena, sporiji je od zranog i cestovnog (zbog zaustavljanja na postajama), vei su trokovi pakiranja zbog potrebe vee zatite robe (zbog okova pri skretanju vlakova na sporedne kolosijeke), te ee krae nego kod drugih grana prometa. Najvee ogranienje europskih eljeznica predstavlja nedostatak harmonizacije eljeznikih mrea i sustava, zbog ega se troi vrijeme, poveavaju trokovi i smanjuje konkurentnost eljeznikog prometa.

3.3Prednosti i nedostatci zranog prometa

Temeljne prednosti zranog prometa ogledaju se u velikoj brzini transporta, sigurnosti, jednostavnosti transporta, jednostavnijem pakiranju i niim trokovima pakiranja, jednostavnijim carinskim formalnostima, jeftinijem osiguranju robe te manjim kraama i manipulativnim gubitcima. Zbog svega toga se zrani promet koristi za prijevoz robe kod koje je bitna brzina i koja moe podnijeti visoku cijenu prijevoza (lakopokvarljiva roba, cvijee, rezervni dijelovi, elektronika, skupocjena roba).

Temeljni nedostatci zranog prometa ogledaju se u velikoj potronji goriva, visokim cijenama transportne usluge, zagaenju okolia i buci.

3.4Prednosti i nedostatci vodnog prometa

Temeljne prednosti pomorskog prometa ogledaju se u niim cijenama prijevoza, veim kapacitetima i fleksibilnosti transportnih sredstava za vie vrsta tereta (nafta, ugljen, itarice, rude, drvena graa, umjetna gnojiva i sl.), manje zagaivanje okolia i u funkciji je tijekom cijele godine.

Temeljni nedostatci pomorskog prometa ogledaju se u sporosti i visokoj cijeni transportnih sredstava.

Prednosti i nedostati rijenog prometa

Europa sa svojom mreom unutarnjih plovnih putova, kao to su Volga, Don, Rajna, Dunav, Visla, Sena i Sava, dopunjenom brojnim kanalima, globalno promatrano predstavlja najznaajniji i najrazvijenije segment rijenoga prometnoga susatva u svijetu.

T emeljna se prednost rijelnog prometa u odnosu na druge grane prometa ogleda u: 1) maloj potronji pogonske energije, 2) manjem broju potrebnih radnika, 3) duljem vijeku trajanja plovila i plovnog puta, 4) malom zauzimanju prostora, 5) veoj sigurnosti prometa, te 6) ekolokim prednostima. Najvei udio u strukturi rijenoga prijevoza robe imaju ugljen, rude, drvo, graevinski materijal, itarice i nafta. Rijeni promet je trokovno isplativ na udaljenostima od najmanje 500 km, a trade off analize ukazuju da je rijeni promet pogodan za prijevoz roba malih vrijednosti.

Premda uz pomorski promet predstavlja najstariji oblik prometa, temeljna znaajka rijenih plovnih putova jest njihova nedovoljna iskoritenost. Nedostatna iskoritenost rijenih plovnih putova posljedica je male brzine rijenoga prometa, nedovoljne gospodarske razvijenosti drava koje imaju znaajne vodne potencijale, nedostatne primjene suvremenih transportnih tehnologija, nerazvijenosti multimodalnog transporta te jo drugih razloga.

Razlike u ekonomskim i tehnoko-ekspotacijskim obiljejima pojednih prometnih grana

4. Ekonomika i njen utjecaj na gospodarstvoEkonomika prouava stanje odnosno putove unapreenja gospodarstva i ukpnosti svih ekonomskih odnosa u zemlji pa se tako govori o gospodarstvu neke zemlje, ili prouava izdovjene gospodarske grane, a jednako tako prouava i ponaanja pojedinanih komponenata ondnoso sastavnica gospodarstva, a pod utjecajem suvremenih znanstveno-tehnolokih dostignua. Ona ima vlastite i sebi prilagoene metode sukladno podruju kojem se bavi i razmjeru njezine analize (u mikroekonmskom i makroekonomskom).U ukupnom razmatranju potrebno je osvrnuti se, makar okvirno, na poloaj prometnog sustava unutar najistaknutijih gospodarskih djelatnosti: industrije, poljprivrede i turizma.4.1 Zadaa prometa u industrijiPrometni sustav omoguuje odvijanje industrijske proizvodnje to proizlasi iz opih znaajki i speceifinosti prometne djelatnosti u savladavanju prostornih razlika. To rezultira povezivanjem razliitih imbenika proizvodnih procesa. Ta je uloga prometnog sustava razmatrana na drugim mjestima posebice u analiziranju odnosa prometnog sustava i ekonomskog razvoja te prometnog sustava i teritoraijlne podjele rada. Kao to je poznato proizvodnja nije zavrena a proizvod nije gotov dok ne stigne na trite odnosno do potroaa. Tako prometni sustav kao nastavak proces proizvodnje u podruju razmjene ekonomskih dobara, omoguuje ponajprije vrednovanje uporabne vrijednosti proizvoda i vrijednosti pojedinanih dobara. Prometni sustav putem utjecaja na proirenje trita pojednih proizvoda djeluje na njihovu masovnu proizvodnju i sniavanje osnovnih proizvodnih trokova.4.2 Poloaj prometa u poljoprivrediUtjecaj prometnog sustava na provedbu poljoprivredne proizvodnje proizlazi iz opih karakteristika i specifinosti prometne djelatnosti u savladavanju prostornih razlika te povezivanju razliitih elemenata procesa proizvodnje. Budui da je poljoprivredna proizvodnja vrlo raznovrsna i obuhvaa razliite grane koje imaju svoje posebne prometne potrebe, u skladu s tim se postavljaju razliiti zahtjevi pred prometni sustav.Prometni sustav je nesumnjivo vaan imbenik razvoja i unapreenja poljoprviredne proizvodnje. Pritom se ujtecaj prometnog susatva na poljoprivrednu proizvodnju oituje u sljedeem:

Omoguuje proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i utjee na njezino irenje Omoguuje prijelaz poljoprivredne proizvodnje iz ekstezivnog u intezivni nain proizvodnje Djeluje na specijalizaciju poljoprivredne proizvodnje Omoguuje realizaciju proizvoda poljprivredne proizvodnje4.3 Vanost prometa u turizmuPovezanost prometnog sustva i turizma je rezultat karakteristike i funkcije njihovih aktivnosti. Prometni sustav unapreuje ili ograniuje turizam i njegov razvoj zbog prisutnosti njihove snane interakcije. Premda su primarni preduvjeti za turizam prirodni klimatski, kulturnopovijesni i slini imbenici jedanko je vaan preduvjet njegovog razvoja i stupanja otvorenosti odreenih geografskih podruja i njihova prometna dostupnost. Stoga je razumljivo da je za jednu od primarnih faza razvoja turistike ponude odreenog podruja bitno izgraditi odgovarajuu prometnu infrastrukturu. Najee se radi o izgradnji cestovne prometne infratrukture koja po svojim prometno-tehnikim znaajkama te gustoi i prateim zahtjevima moe u potpunosti zadovoljiti zahtjeve suvremenih turista. Radi savladavanja velikih udaljenosti isplativije je koristit eljezniki ili zrani promet, to znai da podruja koja oekuju iroku potranju u pogledu svoje turistike ponude moraju biti dobro povezani s emitivnim podrujima putem solidne mree eljeznikih puteva te zranih luka koje omoguuju organizaciju svih oblika zranog prometa.

ZAKLJUAKEkonomika kao pojam je vrlo irok segment koji treba uzeti u obzir pri analiziranju svakog poduzea pa tako i prometnoga. U prometnoj prozvodnji ekonomika zauzima visoku poziciju i prioritetnost u primjeni, jer je ekonomika temeljni segment organizacije koja u prometu i njenim granama ne trpi velika odstupanja ve trai aurnost, tonost, konstantnost, trajnost te pozdanost i sigurnost u pruanju usluga. Imajui na umu obuhvaanje navednih elemenata u pruanju usluga ekonomika se okree ka provedbi te optimalnom rjeavanju problema naplate usluga i profitabilnou istih. Pri tome koristi tj. usmjerava putnike, teret i poiljke prema najekonominijem rjeenju koristei vie prometnih grana (multimodalnost) kako bi ostvarila maksimalan output uz to manji input.Naela prometne ekonomike esto nisu provediva u praksi radi nejednake razvijenosti prometnih grana, kako po gospodarskom pitanju tako i po pitanju razvijenosti odreenih infrastruktura i suprastruktura zbog navedenog razloga dolazi do nespojivosti odreenih prometnih grana, velikih kanjenja ili dugih zadravanja to se odraava na gospodarstvo. Kako bi se izbjegli problemi treba primjenjivati prometnu i ekonomsku politiku, ulaui po potrebi u odreene prometne grane te njihovim razvojem i modernizacijom dovesti gospodarstvo na konkurentu razinu.