DVD-V-266-P

PRVI PRILOG HTV Prilog BBC-a skinut

SLIKA + TON:

Nakon 12 sati rasprave i tekih pregovora delegati su glasovali s podignutih 3

prsta, to je srpski pozdrav. 55 je enevski plan, 15 protiv 1 suzdrani. Bila je to

pobjeda za dr. Karadia koji je pod pritiskom svojih efova iz Beograd bio

prisiljen ponuditi taj plan parlamentu.

U KADRU: Karadi

Spremni smo za trenutaan i bezuvjetan prekid neprijateljstva u BIH,

ukljuujui i Sarajevo. Novinarski tekst Iako je sve ve bilo pripremljeno za da,

iz scene bilo je dosta otrih svaa. Na trenutak se inilo da e tvrda struja

nadvladati. Ali na kraju je pobijedio pragmatizam. enevski plan ne sili

Bosanske Srbe ni na kakve ustupke, barem ne odmah. Nijedan delegat nije se

odrekao krajnjeg cilja, a taj je da svi Srbi ive u jednoj dravi. I dok Srbi sada

pokuavaju uvrstiti svoj dobitak, zapadu bi bilo teko opravdati vojnu

intervenciju. enevski plan nainjen je tako da Bosni da novu priliku za ivot. A

moe biti i njezina smrtna osuda. Dok su se na Palama vodili razgovori samo

nekoliko km dalje zrakoplov UN-a uspio se spustiti u sarajevsku zranu luku

obavijenu maglom. U grad su iznenada doputovali Lord Owen i C. Vance, kako

bi pokuali ukloniti nesporazume izmeu Hrvata i Muslimana koji su rezultat

teke borbe tijekom zadnjeg tjedna.

1

WWW.SLOBODANPRALJAK.COMMMS://WWW.SLOBODANPRALJAK.COM/DVD-266.WMV

U KADRU: Lord Owen

Ljudi koji bi trebali osnivati zajedniku vladu ne bi se smjeli meusobno

boriti.

Tekst novinara: Iz Zagreba je stigla delegacija Hrvatske vlade koja bi pristala

na susret s Bosanskim pred. Izetbegoviem. Vozili su se kroz uasna razaranja

prema sreditu grada. Proli su pored mrtvog tijela ene koju je jutros ubio

snajper. Dok su raspravljali o nesporazumu izmeu Hrvata dok su raspravljali o

nesporazumu izmeu Hrvata i Muslimana, stigla je vijest o Srpskoj odluci na

Palama. Lord Owen je izrazio zadovoljstvo zbog toga. Svi ovi razgovori izazvali

su slabo zanimanje oajnih Sarajlija, neprestano u potrazi za Hrvatskom,

gorivom ili ekajui vodu. njihova lica izraavaju nepovjerenje u diplomaciju.

Nakon 2 sata inilo se da su musl. i hrv. politiari spremni prekinuti borbe.

U KADRU: Lord Owen

Prekid neprijateljstva i prekid vatre moraju nastupiti odmah. O drugim

odlukama razgovarat e se u enevi u subotu i nedjelju.

Tekst novinara: Ako prekid vatre dosita stupi na snagu i uspije se odrati, bit e

to samo uvod u vee rasprave u enevskim prijedlozima. I nita ne jami da se

rasprave nee opet pretvoriti u nasilje.

NOVI PRILOG 20. I. 1993. iroki Brijeg Zagreb

SLIKA + TON:

Razgovor u studiju sa Jadrankom Prliem

2

AUDIO 1 NA KAZETI 266

Latin: U studiju Televizije Hrvatske zajednice Herceg-Bosna veeras je na gost

dr. Jadranko Prli. Ja mu elim dobro veer.

Prli: Dobro veer.

Latin: Kako komentirate srpsko prihvaanje enevskih dokumenata?

Prli: Srpsko prihvaanje jeste jedan korak naprijed u uspostavljanju mira i

trajnog rjeenja krize u Republici Bosni i Hercegovini. Meutim ne treba

smatrati da je time i definitivno dobijen pristanak srpske strane za mirovni plan i

budue ureenje u Bosni i Hercegovini. Sino sam pratio dva, tri sata rad te

skuptine putem televizije i uglavnom svi zastupnici takozvane skuptine su bili

protiv tog plana. Dakle, sve to moe da bude i manevar. Ali ako i manevar treba

ga iskoristiti u cilju to skorijeg dolaenja do konanog rjeenja krize u Bosni i

Hercegovini.

Latin: Znai li to da e i Muslimani morati prihvatiti sada enevske

dokumente?

Prli: Nijedno rjeenje, to je stav hrvatske strane itavo vrijeme ne moe da

proe u Bosni i Hercegovini ukoliko ga ne prihvate sva tri aktera u ovoj krizi.

Latin: Mislite li da e ga Muslimani prihvatiti skoro, kroz neko vrijeme ili ga

kroz dugo vrijeme nee prihvatiti?

Prli: To je stvar muslimanske strane ali smatram da su stvoreni svi preduvjeti

da se ovaj sporazum prihvati. Jer on zaista predstavlja realitet, predstavlja

kompromis i to se hrvatske strane tie nisu, naravno, ispotovane sve elje

hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, niti smo mi maksimalno zadovoljni

propozicijama tog plana. Al' mi smo morali uvaiti realitet i elju za mirom u

Bosni i Hercegovini.

Latin: to kaete na dananju Karadievu izjavu u kojoj trai lokalne

referendume na kojima bi se stanovnitvo izjasnilo na koji e se nain ispostaviti

granice meu pojedinim provincijama?

3

Prli: Samo na prvi pogled taj prijedlog je demokratian. ***** samo politiki

manevar da bi se dobilo na vremenu. Jer kako provesti referendume u krajevima

koji su totalno etniki oieni?

Latin: Srbi kau da i dalje ne odustaju od Posavskog koridora?

Prli: Planom Vance-Owena predvieno je Blue way ili takozvani Plavi put koji

bi trebao da omogui punu komunikaciju. Dalji tijek pregovora pokazat e da li

e doi do koridora u smislu teritorija ili ne. Ali u svakom sluaju sloboda

komunikacija bit e osigurana, i s tim u svezi ja smatram da e biti pronaeno

odreeno kompromisno rjeenje.

Latin: Vidjeli smo malo prije u prilogu BBC-a, Lord Owen i *** Vance zajedno

sa predstavnicima Hrvata i Muslimana u Sarajevu su dogovorili prekid vatre. Da

li je jo neto moda dogovoreno na tom sastanku to nije otilo u javnost, da se

ne zna?

Prli: To je prekid vatre bio i ranije dogovoren. Mi smo itavo vrijeme nudili

muslimanskoj strani da do tog prekida vatre i doe.

Latin: Ako vas smijem

Prli: .ustvari, hrvatske postrojbe, u Gornjem Vakufu je sada rije, uope nisu

odgovarali na vatru prvih nekoliko dana. U tom razdoblju poginulo je 10 boraca

Hrvatskog vijea obrane, i svi su uglavnom bili ubijeni snajperima, to samo po

sebi govori o karakteru tih sukoba koji su otpoeli gore. Tek nakon toga

Hrvatsko vijee obrane je uzvratilo u cilju zatite Hrvata i hrvatske imovine na

tom prostoru. Danas je izdata jedna zajednika zapovijed o trenutnom

obustavljanju svih borbenih dejstava koje postrojbe Hrvatskog vijea obrane u

cjelini potuju.

Latin: Htio sam samo dodati, zapovijed Mate Bobana da se prekine sa

ofenzivnim djelovanjima prema postrojbama Armije B i H, stigla je ve u

jutarnjim satima. Dakle, prije ovog sastanka sa Lordom Owenom, je li tako?

Prli: Hrvatsko vijee obrane i nije imalo ofenzivnih dejstava, rije je samo o

defanzivnim, obrambenim dejstvima. Zapovijed gospodina Bobana odnosila se

4

na prekid vatre prema muslimanskim jedinicama kako bi i te muslimanske

jedinice nakon toga prekinule vatru.

Latin: Neko ljude ovdje kod nas jako smeta termin: muslimanski ekstremisti jer

kau isti se upotrebljava i u Beogradskoj tvornici lai.

Prli: Ekstremizam je ekstremizam pa ma na kojoj strani.

Latin: Mate Boban je u pismu predsjedniku Izetbegoviu rekao da raspolae

dokazima da je po nalogu najvieg rukovodstva Armija B i H planirala i izvrila

napade na postrojbe HVO i civilno puanstvo u Gornjem Vakufu.

Prli: Svi raspoloiviSvi podaci su raspoloivi u naem Glavnom stoeru i

ukoliko ste i vi zainteresirani, a ponudili smo ih i muslimanskim voama da ih

pogledaju, dakle, sve zapovjedi koje su ile prema postrojbama Armije Bosne i

Hercegovine sa ciljevima borbenog dejstvaborbenih dejstava, zahvaljujui

naim obavjetajnim podacima, su potpuno dostupni.

Latin: Dr. Prliu, ja vas sad molim da zajedno s nama pogledamo zajedno

izjavu legendarnog Daide, koja nam je stigla pred samu emisiju iz

Hercegovine.

U KADRU: Unutar razgovora intervju da legendarnim Daidom

udna stvar u povijesti to do sad nikad nije bilo. I neko je danas _ _ _ _ da

mijenja tu povijest. Onaj koji je uz to izgubit e! Jer, niti Muslimanski, niti

Hrvatski svijet ele krvoprolie mi znamo koliko je to teka stvar, koliko smo mi

trpili kroz nau povijest klaonica. Ali mi neemo dozvoliti da doe klaonica

izmeu nas. Ja znam da Hrvati nikada nisu bili ovinisti, nisu nikoga ni vjerski

ni nacionalno mrzili. Ja sam svjedok tomu. Alija Izetbegovi je mnogo u

Sarajevu, mnogo vani poslovi, pregovori, konferencije kada bi on obilazio,

uzmimo poloaje, sredinu, vojsku itd., onda bi mu bilo jasno koja? Ono izazov!

Ja opet kaem, ja sam svjedok gdje on izdaje jedno napreenje u Jablanici. im

je preao preko vrata, onaj je odmahnuo rukom i govori zaboravi. to znai,

Alija je kapitulirao pred oficirima, huntom, koja vlada domovinom i politiki i

5

vojniki u Bosni, ako se ono moe nazvati domovima, ili etvrtina republike ili

ve polovina _ _ _ _ _. Ja nikada neu okrenuti oruje na onoga s kim sam se

igrao, skupa jeo, noivali u naim kuama zajedno ja oruje okrenuti neu. Ali

sam uvjeren da ni oni nee na mene. Jer pazite Islam ne odgaja ljude, da budu

ovakvi, kakvi su tamo. Ovo to tamo rade pod Muslimanskom kapom, to je

Muslimanski olo. Jedan estiti Musliman, neka se dri svoje vjere onakva

kakva jest. Jedan estiti katolik, neka se dri svoje vjere, onako kakva jest.

Nikada se neemo ni krivo pogledati a kamoli ratovati. (Poruke Daide za

vojnike) HVO-u, ja vas molim djeco naa, suzdrite se, razmislite, ne budite

plahoviti, ali ako vas netko napadne branite se ognjem i maem!! Hvala.

AUDIO 2 NA KAZETI 266

J. Prli nastavak

Latin: Dr. Prliu, elite li komentirati ovo?

Prli: Pa, nemam ta da komentiram. Uglavnom general Daida je rekao svoje

miljenje. Ja elim samo da dodam da apsolutno nema nikakvih razloga za ove

sukobe do kojih je dolo i ovo optuivanje koje je stiglo, i kroz priopenje

predsjednitva i vlade Bosne i Hercegovine sa brojem ljudi koji su prisustvovali

toj sjednici govore o tome da su teze totalno zamijenjene. Hrvatsko vijee

obrane apsolutno ni u jednoj varijanti niti ima potrebe, niti ima interesa za bilo

kakve oruane intervencije na teritoriju Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Na

neprijatelj je jasan. To je srpski agresor i pogotovo nema interesa da to ini u

okviru provincija koje su definirane kao provincije sa hrvatskom veinom.

Latin: Dobro, kako onda komentirate IzetbegovievuIzetbegoviev zahtjev

od Vijea sigurnosti da ono osudi Hrvate koji su toboe napali Muslimane?

Prli: Rekao sam ve u svom prethodnom odgovoru, teko je komentirati neke

izjave koje nisu utemeljene na faktima, koje znae odreenu politiku igru.

Meutim dolo je vrijeme da svi skupa otvorimo karte, da poteno jedni drugima

pogledamo u oi i da doemo do onih rjeenja koja su za ovaj narod

6

najprimjerenija. Jer ovom narodu je vie dosadilo i da gine, dosadila mu je i

neimatina, i svaki novi izgubljeni ivot bit e na savjesti onih ljudi koji su

mogli a nisu sprijeili ovo to se sada deava.

Latin: Kakva je sada situacija u Gornjem Vakufu?

Prli: Informacija od prije, otprilike pola sata jeste da se situacija smiruje, uje

se samo sporadina pucnjava, i nae postrojbe Hrvatskog vijea obrane imali su

znaajne gubitke. 16 naih bojovnika je poginulo, etvorica su nestala, 41

bojovnik je ranjen.

Latin: Na kraju, jedno malo vedrije pitanje. Recite, ta se u Hrvatskoj zajednici

Herceg-Bosna radi na obnovi, na revitalizaciji, proizvodnji? Dal' se ivot vraa?

Prli: ivot se vraa i to u jednom veem dijelu Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna. Mi smo nakon mnogo napora uspostavili financijski sustav tako da

djeluje platni promet, poele su sa radom i banke novosnovane, osiguravajua

drutva, formirana su i javna poduzea iji je zadatak da osiguraju infrastrukturu

za *** djelatnosti, a ujedno da potpunije iskoriste resurse s kojima mi

raspolaemo, prije svega u elektroprivredi, u poti i telekomunikacijama, u

vodoprivredi, a nedavno smo formirali i poduzee za ceste i eljeznicu.

Formirali smo i financijsku policiju, SDK Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.

Izabrani su i suci u okviru pravosua Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, po

paritetu izmeu Hrvata i Muslimana. Takoer i odjeljenje unutarnjih poslova je

postignut taj paritet, i u rukovodeim radnicima, i u djelatnicima organa

unutarnjih poslova. Poetkom ovogprolog tjedna poelo je izdavanje naih

prometnih tablica, prometnih dozvola, vozakih dozvola. Tako da ivot tee sve

normalnije. Upravo smo u fazi ugovaranja poslova vezanih za proljetnu sjetvu.

Imamo velike izglede da osiguramo i sjeme i ******** materijal za proljetnu

sjetvu na svim podrujima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Dakle, taj proces

tee i smatram da treba uiniti sve kako bi se resursi kojima mi raspolaemo to

prije iskoristili i ivot ovim ljudima koji su sada na teritoriju Hrvatske zajednice

Herceg-Bosna, bez obzira da li su oni Muslimani i Hrvati, uinio to

7

snoljivijim. A ono to je izuzetno bitno u ovom momentu, mi moramo ovim

ljudima otvoriti perspektivu budueg ivota na ovim prostorima. Perspektivu

moemo otvoriti samo onda ako uspostavimo mir, ako svi ljudi budu imali svoja

ljudska i nacionalna prava, i da imaju tu perspektivu koja je vezena za

osiguranje egzistencije i njih i lanova njihove obitelji.

Latin: Ja vam se najljepe zahvaljujem. elim mnogo uspjeha. Bio je to dr.

Jadranko Prli, predsjednik Hrvatskog vijea obrane Hrvatske zajednice Herceg-

Bosna. Vraamo se odmah.

NOVI PRILOG 20. I. 1993. Zagreb

AUDIO 3 NA KAZETI 266

Nakon sastanka izjave pred. Tumana, C. Vancea i Lorda Owena.

Novinar: Gospodine predsjednie, jueranja izjava Alije Izetbegovia o *****

optuba Hrvatske kao ******. *************?

Tuman: Razumije se da, to smo govorili o ne samo toj izjavi Izetbegovia

nego i o priopenju koje je izdano u ime predsjednitva i vlade Bosne i

Hercegovine, a svi ti predstavnici hrvatski na tim sastancima nisu prisustvovali.

A tu izjavu i to priopenje hrvatska javnost, razumije se, i slubena Hrvatska

primila je sa velikim iznenaenjem i negodovanjem. *** a u ovim razgovorima

danas se pokazala da je to potpuno neosnovano. A iznenauje to vie to u isto

vrijeme dok se optuuje, znai, Hrvatska za proirenje rata, za agresiju u Bosni i

Hercegovini, u isto vrijeme se iz slubenih redova tih koji daju takve izjave trai

od Hrvatske da nastavi opskrbu i pomaganje Bosne i Hercegovine u svakom

pogledu, pa i u smislu obrane od drugih agresora. Tako da to neto nerazumljivo

ocjenjujemo na temelju onoga to su iznijeli hrvatski predstavnici oko sukoba u

Gornjem Vakufu koje su zapoele postrojbe muslimanske, da se zato sa

zaotravanjem odnosa ak i sa Hrvatima, sa hrvatskim postrojbama htjelo

8

dovesti u pitanje sam *** uspjeh enevske konferencije. No ipak zahvaljujui i

gospodi Vance i Lord Owenu ***** hrvatskih predstavnika u Bosni i

Hercegovini, a razumije se i nae da smo prije svega za mir, dolo je do, znai,

zajednike izjave o obustavi meusobnih neprijateljstava i o daljnjoj suradnji,

to vjerujem da e onda posluiti da se enevska konferencija s uspjehom

nastavi.

Vance i Owen: Na pitanje to misli o odluci takozvane srpske skuptine ******

odgovoriti jer nisam vidio *** usvojeni tekst. Ne, zaista ne elim nita

komentirati dok to ne vidim. Pitate to smo dobili od zasjedanja na Palama?

Mislim da je najnunije biti oprezan glede rezultata odluke. *** govorili da se

mora usvojiti plan ******* a ako je srpska skuptina to usvojila sukobi bi

trebali prestati u subotu u pono.

NOVI PRILOG 20. I. 1993. Zagreb

SLIKA:

Veleposlanica BIH u

Hrvatskoj Bisera

Turkovi predaje

vjerovnicu

predsjedniku

Tumanu.

Predsjednik sa

lentom stoji. Jure

Radi i Zdenko

krabalo rukuju se sa

veleposlanicom.

TEKST:

Osobna mi je ast to u u rep. Hrvatskoj

obnaati svoju dunost, koja je unato ratu

tisuama izbjeglica republike BIH pruila

utoite, rekla je veleposlanica BIH Bisera

Turkovi predajui vjerodajnicu pred. Tumanu.

Stoga nema vanijeg susjeda i prijatelja od rep.

Hrvatske. Obje zemlje imaju isti cilj, iako

izloene brutalnim agresijama navedenih

razmjera, to prije uspostave dobrosusjedske

odnose. Predsjednik Tuman podsjetio je, kako

je Rep. Hrvatska meu prvima priznala BIH i

9

poslala svojeg veleposlanika. Mir u susjednoj

dravi je vaan i zbog Hrv. naroda koji tamo

ivi, ali i zbog povijesnih, geopolitikih i

stratekih razloga. Na alost, dodao je Tuman, u

opem ratnom sukobu dolazi do nemilih

sukobljavanja Hrvata i Muslimana. Stoga i vlada

BIH i svi dobronamjerni ljudi u toj republici,

moraju uiniti sve, kako bi se rijeili ti

nesporazumi i uspostavila suradnja radi otpora

Srpskoj agresiji. A Hrvatska e sa svoje strane

dati prilog takvoj politici.

NOVI PRILOG 25. III. 1993., istona Bosna Srebrenica HTV

Sever Maja

SLIKA:

Total prema Srebrenici

dimovi, gomile

izbjeglica sa djecom

sjede na ploniku,

izbjeglice na cesti

djeca, na cesti mrtva

tijela. Preda zgradom

izbjeglice ene i

djeca sjede.

TEKST:

Stanje u Srebrenici se pogorava. Srbi ne

prestaju s ofenzivom. Osvajaju dio po dio tog

podruja. Granatama gaaju ljude u zbjegu,

zrani most za evakuaciju ranjenika iz

Srebrenice juer je prekinut. Konvoj jo uvijek

nije proputen. Izaslanik UN-a za izbjeglice

Hose Mendiluce, pokuat e u Beogradu

razgovarati sa Miloeviem.

U KADRU: Hoze Mendiluce

10

Trait u od Miloevia da uini sve to moe, a siguran sam da moe mnogo

uiniti, da se zaustave napadi na Srebrenicu. Naalost ne vjerujem da e napadi

prestati.

SLIKA:

Miloevi ulazi u

zgardu zaustavljen

gen. Morillon, konvoj

stoji, UNHCR-ovi

slubenici ekaju,

izbjeglice na

traktorima, ene na

zgradi balkona,

Thornberry govori na

pressici, total brda

mjesta i rijeke.

TEKST:

Mendeluceovo nepovjerenje prema Srbima

opravdava i vijest da su generala Morillona, koji

je trebao prisustvovati sastanku, Srpske snage

zaustavile negdje na putu iz Tuzle prema

Beogradu, pa je zakasnio na sastanak. Posebni

izaslanik je od Miloevia traio osim prestanka

ofenzive, da Srbi propuste konvoje za

Srebrenicu, Gorade i epu, te da dadu jamstva

UNHCR-u, da e moi slobodno pomagati

ljudima u istonoj Bosni. Posebno ljudima iz

Srebrenice jer posljednji izvjetaji govore, da su

ti izmueni i gladni ljudi poeli naputati

Srebrenicu iako su potpuno okrueni Srpskim

snagama. Za njih Mandeluce trai slobodan

prolaz. A C. Thornberry je danas na PRESS

konf. u Beogardu kazao, da Srebrenica moe

pasti za nekoliko dana, jer kako kae, postoje

jasne naznake da Srbi nemaju samo strateke ve

i vojne ambicije na cijelom tom podruju.

11

NOVI PRILOG 25. III. 1993. Pehar Antonio iz Jablanice

SLIKA:

Jablanica, total, zoom

na damiju.

TEKST:

Jutros su muslimanske postrojbe iz sela Ostroca

u opini Jablanica, nastavili tui po Hrvatskim

selima na podruju Klisa u opini Konjic.

Napadnuta su sela Kostajnica, Burtovi Polje i

Palanovo Brdo. Prema izvjetajima HVO-a

uhieno je i dosta civilnog puanstva.

U KADRU: Novinar

Danas smo pokuali ui u Konjic, meutim odavde kod Jablanikog mosta na

putu za Konjic ne moe se dalje. Put je blokirala patrola vojne policije Armije

BIH.

SLIKA:

Kadrovi Jablanice,

ulice, kue, damija

vidljivi rezultati napad

Srba na grad.

TEKST:

Odmah jutros su telefonski razgovarali o napetoj

situaciji oko Konjica ministar obrane BIH Boo

Rai i naelnici glavnih stoera HVO-a i Armije

BIH Milivoj Petkovi i Sefer Halilovi.

Dogovorili su se, da sukobi moraju biti

bezuvjetno prekinuti, potom su se na teren

uputile delegacije HVO-a sa Stojiem i Armije

BIH sa Paaliem. Na sastanku odranom u

Konjicu odlueno je, da se odmah prekine sukob

12

da se trenutno omogui povrat svih izbjeglih, da

se puste svi uhieni i otvore sve prometnice. Ta

je zajednika komisija, koja je odmah otila u

Klis, podruje sukoba, a koja e izvjea o

provedbi dogovora dostaviti zapovjednitvima

HVO-a i Armije BIH. Ovi zadnji sukobi u

Konjicu unijeli su strah i u susjednu Jablanicu.

U KADRU: Matan ari

Pa Hrvati se ovdje vie osjeaju u jednom okruenju, jer neke stvari se ne rade,

gdje Jablanica jednostavno stavlja u blokadu i mi mislimo da ovo ne vodi dobru.

Konkretno vre se ometanja prolaska ljudi u svoja sela, ulaska u grad.

SLIKA:

Kadrovi Jablanice

blie i totali.

TEKST:

Do sada ovdje nije bilo otvorenih incidenata.

Domaini nam govore da problema izmeu

Hrvata i ovdanjih Muslimana nema ali ima

provokativnih istupa Muslimana koji su doli sa

strane.

NOVI PRILOG 25. III. 1993. New York

Tekst E. Gojan, izjava Owena i Kozireva

AUDIO 4 NA KAZETI 266

Gojan: Iako se ini kako posljednji krug New Yorkkih mirovnih pregovora o

Bosni i Hercegovini stoji na mjestu, nakon sinonjeg susreta s Hrvatskom i

Muslimanskom delegacijom, supredsjedatelj Ciruse Vance vidi napredak u

razliitim pitanjima. O njima se, kae, jo mora raspravljati s voom hrvatske

delegacije Matom Bobanom i Muslimana Alijom Izetbgoviem. Diplomatski

13

izvori s East Rivera ak za danas ili sutra najavljuju Izetbegovievo prihvaanje

potpunog Vance-Owenovog mirovnog plana. Najavljuju njegov potpis na

predloene zemljovide. Time e pritisak Meunarodne zajednice na bosanske

Srbe koji i dalje ne pristaju ne zemljovidnu podjelu Bosne i Hercegovine biti

uvean. Kako? Govori supredsjedatelj David Owen.

Owen: Mislim da to trai puno vie napora, diplomatskih, ekonomskih i moda

vojnih pritisaka.

Gojan: Inae neimenovani izvori svjetskih diplomata najavljuju novu mirovnu

konferenciju o stanju na podruju bive Jugoslavije. Stvarnih rezultata na

Newyorkim pregovorima predugo nema. Osude jakih srpskih ofenziva, ne

zaustavljaju ubijanje i etniko ienje, pa svijet trai i nove poticaje za

zaustavljanje rata. Ne eli dodue donoenje mjera o novim odlukama ve

pojaane sankcije protiv Srbije. Prema rijeima Njemakog kancelara Helmuta

Kohla, Europska e zajednica ponovno razmatrati pootrenje trgovinskih

sankcija protiv Srbije do potpune izolacije. Helmut Kohl jo jednom u

Bundestagu naglasio kako je Beograd izravno odgovoran za kritinu fazu

Newyorkih pregovora. Istodobno izglasavanje rezolucije kojom bi Vijee

sigurnosti Ujedinjenih naroda NATO-u odobrile upotrebu sile protiv srpskih

zrakoplova koji kre ve proglaenu zonu leta nad Bosnom i Hercegovinom,

odgoena je ponovno na zahtjev Rusije. Poreui kako Moskva eli izbjei

donoenje odluke usmjerene protiv Srbije, Ruski ministra vanjskih poslova

Andrej Kozirjev u Washingtonu izjavljuje:

Kozirev: Mi sukobljenim stranama moramo dati 7 dana za nastavak mirovnog

procesa. Ne uspiju li uvest e se dodatne mjere. Ukljuujui zonu zabrane

letova, bude li potrebno.

Gojan: Istodobno, Ameriki dravni tajnik Woren Christopher potvrdio je kako

Sjedinjene drave imaju za cilj i nadaju se uskoro vidjeti novu rezoluciju koja bi

uspjela nametnuti potivanje zona zabrane leta u Bosni.

14

NOVI PRILOG 14. IV. 1993. Srednja Bosna (Pehar) arhivski snimci

SLIKA + TON:

Jo od jutros muslimanske snage minobacakom vatrom napadaju hrv. sela na

podruju opine Konjic. Hrvatsko selo Buak muslimanske snage su opkolile i

poeli unitavat a napadaju i Butrovi Polje. U priopenju odjela HVO-a istie

se da su pripadnici Armije BIH vrijeme od zadnjih sukoba, koji su takoer oni

izazvali, iskoristili za pripremanje ovih najnovijih napad na izvanrednoj sjednici

HVO vlade Herceg Bosne ocijenjeno je da ovi najnoviji napadi Muslimana

na Hrvatska sela u Konjicu mogu dovesti do nesagledivih posljedica. U svom

priopenju HVO upozorava Muslimansku stranu i sve civilne i vojne vlasti rep.

BIH, da e vojne i policijske snage HVO-a poduzeti sve mjere zatite Hrv.

naselja u itavoj Hrvatskoj zajednici Herceg Bosni.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Srednja Bosna Herceg Bosna

Prilog novinara Ragua

AUDIO 5 NA KAZETI 266

Ragu: ******* Izetbegovia o prekidu neprijateljstava muslimanske snage

nastavljaju brutalne napade na sve to je hrvatsko u Herceg-Bosni.

Najdramatinije stanje svakako je u Zenici. Jutros rano zapoeo sveopi napad

na zgradu zapovjednitva HVO-a u Zenici, a potom je i zapaljena. Zapaljen je i

Hrvatski dom, kao i katolika crkva u Podbreju. Hapse se civili, a ene i djeca

15

se protjeruju. U tijeku je napad na hrvatsko selo ajda i St***. Ako u kratkom

vremenu snage UNPROFOR-a ne pomognu u evakuaciji civila i ne blokiraju

prilaz ajdau, selo nastanjeno Hrvatima, javljaju nam iz Viteza, moe se

dogoditi najgore. U opasnosti je oko 20.000 Hrvata. Danas smo dobili snimke o

uhienju zapovjednika zenike brigade HVO-a ivka Totia, i ubojstvo njegova

tri pratitelja od strane muslimanskih snaga. Da podsjetimo zapovjednik HVO-a

iao je na redoviti posao u zapovjednitvo kada je presreten i uhien. Pored

njegova tri pratitelja ubijen je i oevidac tih dogaaja. Iz srednje Bosne javljaju

da su Muslimani etniki oistili Zenicu i da povlae ljudstvo sa crte prema

etnicima iz epa i Bugojna, te ih upuuju na Busovau i Vitez. Svoje

topnitvo umjesto na etnike crte usmjerili su na hrvatske prostore. Travnik je

blokiran od strane muslimanskih snaga. Ulaz i izlaz iz grada se ne doputa.

Razoruavaju se pripadnici HVO-a. Napadaju se hrvatska sela i u Vitezu, a

snajperisti tuku civile po gradu. Danas se napada i grad Busovaa. U ovim

opinama dosada je poginulo 37 pripadnika HVO-a a brojka nije konana. U

opini Konjic, tonije u hrvatskoj Neretvici branitelji izraavaju estoke napade

muslimanskih snaga koje su 10 puta brojnije. Hrvatsko selo Trusina potpuno je

spaljeno a muslimanske postrojbe izvrile su nezapamen masakr nad 22 ljudi

preteito civila. Iz Ureda za informiranje odjela obrane Hrvatske zajednice

Herceg-Bosna veeras su priopili da nakon to je Sefer Halilovi izruio

Srebrenicu Ratku Mladiu i njegov suradnik Arif Paali moe biti zadovoljan

izazvavi sukobe u Hercegovini i Halilovi i Paali ciljaju na Srbe izvedu na

lijevu obalu Neretve. Srbi ve nadiru prema Taninu i pitanje je samo vremena

kada e ui u Konujic. U muslimanskoj brigadi Neretva u Jablanici Safet ibo,

Haliloviev povjerenik dobio je zadatak da srui jablaniku branu. Odjel obrane

upozorava muslimanske vojnike da je projekt Velike Srbije pred ostvarenjem

zahvaljujui izdajnicima u muslimanskim postrojbama. istite sami svoje

redove i pridruite nam se, mi neemo u novu Jugoslaviju, zakljuuje se u Uredu

za informiranje Odijela obrane Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Danas je u

16

Mostaru boravio lan predsjednitva Bosne i Hercegovine, Ejup Gani koji je

doao s namjerom da razgovara o smirivanju odnosa izmeu Muslimana i

Hrvata. Oito i sam je spreman da jedno pria a drugo radi. Sastanak je prekinut

nakon to mu je predstojnik za obranu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Bruno

Stoji podnio alostan bilten o dananjem opem muslimanskom napadu na

hrvatske postrojbe, ljude i prostore, gdje je samo u posljednjih nekoliko dana

ivote izgubilo na desetine Hrvata.

Tekst novinara Ragua popraen je slikom: karta Srednje Bosne (epe), zatim

snimci ubijenih pratilaca uhapenog komandanta Zenike brigade HVO-a ivka

Totia. Ubijena 3 pripadnika HVO-a (tijala su u autu). Zatim arhivske snimke

gradova Sr. Bosne.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Livno, Mostar

Novinar Karai

SLIKA:

Snimci Jablanice

(arhiva) vonja kroz

Jablanicu, centar

(pogoene kue)

Livanjsko bojite total.

TEKST:

Tijekom dana Musl. snage napadale su estoko

postrojbe HVO-a, zatim Hravtsko poanstvo i

njihovu imovinu. Danas su sva kako meta

najbrutalnijih napada bili Hravti u Zenici, koji su

gurani pred tenkove, a pod estokim pritiskom je

Muslimanskih snaga Hrv. selo ajda. Musl.

snage pojaane Mudahedinima napadju

postorjbe HVO-a i u Vitezu, Busovai, Travniku,

Vreci pritom nevien teror nad civilima. U

17

ovim napadima Muslimanima do sada je prema

pristiglim podacima, poginulo 37 Hrvata, a

strahuje se da je ta tragina brojka i vea. U

Konjikoj opini spaljeno je selo Trusina, dok

hrabri branitelji Neretvice odolijevaju sve

snanijim napadima. Muslimanski napad na

Hrvate iskoristili su etnici, koji su proslavu

Vaskrsa upotpuniuli i snanijim napadima na

poloaje HVO-a. Srpska vojska iz Rakovice i

Hadia podrana specijalcima uz podrku

modernih tenkova tipa Vihor, krenula je prema

Karinu, dok se istodobno s _ _ _ _ _ _ i bijele

toke Konjic. etnici su danas du itave linije

napali i livansjko bojite. Detonacije nisu

prestajale. No postrojbe HVO-a su estoko

uzvratile pa je uniten bunker iz kojega su etnici

mjesecima prijetili.

U KADRU: HVO Nikola Ituk

Bunker uniten je, sam rezultat nae volje da odbranimo ovo! Da ovu zemlju

uinimo sretnijom.

SLIKA:

Prva priest, grad

Mostar, ulice Mostara,

fotografija J. Prlia.

TEKST:

Nekoliko je granata palo i na Mostar i to u

trenutku dok jer pred poruenom katolikom

crkvom trajao obred svete prve priesti. S

predsjednikom HVO-a Jadrankom Prliem danas

se u Mostaru sastao i lan predsjednitva BIH

Ejup Gani. Razgovaralo se o najnovijoj situaciji

u srednjoj Bosni i Hercegovini. Prosudivi da

18

Muslimanska strana ne potuje potpisani

sporazum Boban Izetbegovi, ve nastavlja

osvajake akcije, Prli sa suradnicima je napustio

sastanak, ostavivi mogunost za nastavak

razgovora, tek kad se potpuno obustave borbena

djelovanja muslimanskih snaga na hrvatsko

puanstvo irom BIH.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. CNN BIH

(Srebrenica vijee sigurnosti)

U KADRU: Spiker

Nakon viednevnih bombardiranja muslim. grad Srebrenica pristao je poloiti

oruje. Sada je u gradu 145 vojnika UN-a koji e nadgledati demilitarizaciju i

pomoi pri masovnoj evakuaciji koja poinje sutra. Danas je u Srebrenicu

sletjelo 8 franc. i brit. helikoptera. Nadaju se da e moi evakuirati 500 teko

ranjenih civila. Tri su navodno ve stigla u susjedni grad.

SLIKA:

Srpske snage oko

Srebrenice. Vojna

vozila na cesti, Srpski

vojnici.

TEKST:

U meuvremenu, Srpske snage okruuju grad.

Oni e ga ponovo napasti ako Bosanci ne poloe

oruje u roku 3 dana. Neki Ameriki politiari

pozivaju predsjednika Clintona da povede

meunarodnu akciju kako Srebrenica ne bi pala u

Srpske ruke.

U KADRU: Bob Dole

Mi samo gledamo dok Srbi prekrajaju Bosnu podijeljenu u 11 malih dijelova i

kolju ene i djecu. Po mom miljenju to nije politika. Ako nita ne poduzmemo

19

sada morat emo to uiniti kasnije, na Kosovu, gdje ivi 3 mil. Albanaca. To

moe izazvati sukob izmeu Albanije, Bugarske, Grke i Turske. Prije ili kasnije

netko e se morati suprotstaviti Miloeviu. Posljednjem komunistikom

diktatoru u tom dijelu svijeta.

SLIKA:

Kadrovi sa sastanka

vijea sigurnosti.

TEKST:

Nakon srpskog napada na Srebrenicu prole noi

vijee sigurnosti izglasalo je pootrenje sankcija

protiv Jugoslavije. Rusija i Kina suzdrale su se

od glasovanja. Sankcije e Srbiju i Crnu goru

potpuno izolirati od svijeta. Svrha je toga da se

Bosanski Srbi prisile na potpisivanje mirovnog

plana koji bi podijelio zemlju na 10 etnikih

podruja. No Srpski voa kae kako e to samo

pojaati njihov otpor.

U KADRU: Hannay Brit. ambasador pri UN

Prihvaanje i primjena mirovnog procesa i plana i prestanak svih vojnih napada

koristit e svim Srbima. Onima u Bosni kao i onima u S.R. Jugoslaviji, a u

obliku postupnog ukidanja sankcija i ponovnog ulaska u meunarodnu i

Europsku obitelj.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. TVSA Sarajevo

U KADRU: Karadi govori o rezoluciji

Nama je preostalo da se borimo za pravdu, za minimum svojih prava.

Rezolucija je izglasana veraovatno zbog njihovog straha da bi 25-ti mogao

donijeti neke nepredviene obrte u Rusiji. Meunarodna je zajednica ponovno

pokazala krajnju netoleranciju i nestrpljenje prema Srbima izglasavi ovu

20

rezoluciju. Ukoliko se ta rezolucija primijeni, a moda ak i prije njene primjene

naa skuptina moe odluiti da mi naputamo enevske razgovore o

transformaciji BIH. Jednostavno, nema nikakvog smisla da suraujemo sa

nekim ko kanjava srpski narod i to bez ikakvog razloga. To je kaem, prije

svega srpski narod u Srbiji i Crnoj Gori, ali i republici srpskoj i mislimo da se

meunarodna zajednica toliko zaletjela da je sada teko zaustaviti krajnje

nepovoljan tok i ishod meunarodne akcije. Mi to moemo da inimo to je da

ih upozorimo da to ne smijemo prihvatiti.

NOVI PRILOG 18. IV. 93. TVSA

Ratko Mladi i Sefer Halilovi potpisali sporazum

U KADRU: Ratko Mladi

To su bili veoma iscrpni i dugotrajni pregovori koji su trajali sve jutros negdje

do 3 sata. Potpisan je sporazum o demilitarizaciji Srebrenice, tako smo ga

nazvali, koji je u 11 taaka predvideo cjelokupnu predaju naoruanja, sredstava

njihove ratne tehnike, minskog eksploziva i drugih sredstava, snagama

UNPROFOR-a pod nadzorom naih oficira. Novinar: Recite dali je taj

sporazum poeo da se ostvaruje? Mladi: Jeste, poeo je! Stupilo je jutros

zamrzavanje svih dejstava na dostignutim linijama u 4 sata i 59 minuta u

regionu Srebrenica. Krenula je jedna eta Kanadskog bataljuna, koja e ui u

Srebrenicu danas u 11 sati, i koja e pod nadzorom mojih oficira, tri oficira s

nae strane i tri oficira s Muslimanske strane, da kontroliu demilitarizaciju,

odnosno predaju povlaka, davanje oruja i ostalih sredstava, Sem Lekova,

snagama UNPROFOR-a. Novinar: Na kraju bih vas molio za jednu procenu

vojne situacije na teritoriju bive BIH? Mladi: Pa situacija je i povoljna i

veoma komplikovana. Povoljna je zbog toga to vojska rep. Srpske dri vrsto

svoje poloaje i u potpunosti kontroliemo i obezbeujemo i nae stanovnitvo i

21

nau teritoriju. Komplikovana je zbog sve veih pritisaka meunarodne javnosti,

i prijetnji, ovoga puta i oruanom silom, angoovanjem borbene avijacije, dela

zemalja NATO pakta nad naim nebom. I komplikovana je radi sve veeg

uplitanja i sve veih pritisaka dela monika ovoga sveta, ne samo na nas, nego i

na vas.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. SKY Tuzla Srebrenica

SLIKA:

UN-ovi vojnici i

lijenici nose

ranjenike.

TEKST:

to je UN-ov spasilaki tim zatekao danas u

Srebrenici? Uglavnom su zatekli uasnu

situaciju, oko 500 ranjenika, koji ekaju

evakuaciju ve due vrijeme.

U KADRU: Novinar SKY-a

Uspjeli su helikopterima izbaviti oko 25 ranjenih, koji se nalaze na bolnikom

tretmanu ovdje u Tuzli. Ova je operacija poela u zoru, a proteklo oko 8 sati

prije no to se prvi helikopter vratio u Tuzlu. Evo to se dogodilo.

SLIKA:

Oklopnjaci

UNPROFOR-a na

cesti, tenkovi UN-a,

krupno vozila u

prolazu. Helikopteri

UN-a slijeu, Plave

kacige i medicinari se

iskrcavaju.

TEKST:

im je poeo prekid vatre, UN-ovi vojnici

krenuli su prema Srebrenici. Zadatak im je

uspostaviti sigurnu zonu i razoruati Musl.

branitelje, to bi znailo konanu predaju. Za

razliku od ponienja prije 24 sata, kada su Srbi

prisili vozila da se okrenu i vrate, ovoga je puta

150 Kanadskih vojnika proputeno kroz obru do

Srebrenice. Njihov prvi zadatak po dolasku bio

je osiguranje zone za slijetanje helikoptera koji

22

trebaju prevesti 500 ranjenika i bolesnika. Oko

100 km od Tuzlanskog aerodroma, zatvorenog

ve godinu dana, od poetka rata u Bosni, poelo

je paljivo planiranje ove opasne akcije. Brit. su

helikopteri predvodili zranu akciju u ovaj

muslim. grad opkoljeni i bombardiran ve vie

od godinu dana. Medicinski tim Crvenog kria

pridruuje se prvom valu pomoi helikopterima

za Srebrenicu.

U KADRU: Major Martin Waters

Dovest emo tamo 6 lijenika, 2 iz Crvenog kria, 2 Musl. lijenika, a kada

stanemo u Zvorniku, gdje e se pretraiti helikopteri, pokupit emo dva Srpska

lijenika.

SLIKA:

Snimke helikoptera

krupno, helikopteri

posloeni na pisti, svi

ekaju.

TEKST:

Prvi e biti prebaeni najtei ranjenici i ranjeni

musl. vojnici, to je dio dogovora o prekidu

vatre. Helikopter moe primiti 8 nosila ili 27

ranjenika. Ukupno 80 ljudi moglo bi biti spaeno

ve prvog dana, nakon to je prola akcija bila

neuspjena.

U KADRU: Tim Kelly Kraljevska mornarica

Prola je akcija bila nona mora, na nas su pucali sa zemlje. Imali smo sree da

nas nisu ubili, ali 2 su Kanaana bila ranjena. Tako smo se morali maknuti u

drugi kraj grada izvan dometa oruja. Zatim smo spasili Kanaane i djevojicu

koja je takoer bila ranjena. No, prije nego je pomo iz zraka stigla, ona je

umrla.

U KADRU: Novinar SKY-a

23

Nitko nas od ovih UN-ovih vojnika ne zna to ih oekuje u Srebrenici. Postoji

bojazan da bi na helikopter mogla biti otvorena vatra, jer Bos. vojska ne zna jeli

sporazum o prekidu vatre potpisan.

SLIKA:

Vojnici Armije sa

vojnicima UN-a.

Predaju kopiju

sporazuma, snimatelji

oko njih.

TEKST:

Ta je nesigurnost pojaana dolaskom

zapovjednika Bos. vojske koji je uruio kopiju

sporazuma zapovjedniku Musl. branitelja

Srebrenice, koji sa nadjaani brojano i orujem

i koji moraju predati oruje u roku 27 sata.

U KADRU: Capt. Mike Stanley UNPROFOR

Ovo je kopija dogovora potpisanog juer u Sarajevu. Novinar: Znai li to

kako nije svima poznato da je nastupio prekid vatre? Stanley: Ne znam, ja

sam samo kurir.

SLIKA:

Aerodrom, hrpa

helikoptera i bolnikih

kola, helikopteri

uzlijeu.

TEKST:

Iako u ovom sporazumu je spomenuta opa

evakuacija iz Srebrenice, 34 000 uspanienih

ljudi jo uvijek je zatoeno. Oni oajniki ele

otii i kae da su uasnuti do ludila. Napokon,

nakon 6 sati, dobivena je dozvola za poetak

spasilake misije. Toliko je trebalo Kanadskim

vojnicima do Srebrenice te da uspostave vezu i

osiguraju zonu za slijetanje helikoptera na

nogometno igralite. Ako se primirje ne prekine,

24

ova bi akcija mogla uspjeno zavriti u slijedeih

48 sati.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Tuzla

Izravni razgovor iz centra SKY i novinara Chrisa Morrisa u Tuzli.

U KADRU: centar SKY

Jesu li helikopteri ve nekoga izvukli iz Srebrenice?

U KADRU: C. Morris

Da prevezli su 25 30 ranjenika i stigli su prije sat vremena. Mnogi su bili na

nosilima, a bilo je i ranjenih Muslimanskih vojnika. Neki su pri svakom pomaku

vritali od boli, ak i najmanji pomak uzrokuje im agoniju. Timovi lijenika

Crv. kria i medicinske sestre brzo su pregledali njihove rane i poslali ih u

najbliu bolnicu na pravilan tretman. Postoji strah da bi neki od ranjenika mogli

umrijeti, jer im je put bio velik napor, iako je trajao samo 10 minuta

helikopterom. Veeras e se nastaviti evakuacija u nadi da e biti prevezeno jo

oko 50 ranjenika. SKY centar: To je bolno spor proces i ima mnotvo teko

ranjenih ljudi. C. Morris: Da, lijenici kau da se jo uvijek mogu nositi s tim,

ali na putu je jo 500 ranjenika tako da e morati uprijeti sve snage kako bi

mogli vladati i akcijom u slijedeih 48 sati, koliko se oekuje da e trajati

evakuacija. Mnogo je djece i ena meu ranjenicima, ak nekoliko vojnika.

Dozvola za evakuaciju vojnika dobivena jer dogovorom o prekidu vatre. SKY

centar. Kaete da e jo danas biti prebaeno oko 50 ljudi. Koliko e jo

primirje trajati i ovisi li to samo o Srbima? C. Morris: Ne to ovisi o objema

stranama. Takoer i o Bosanskoj vojsci opkoljenoj u gradu. Oni, prema

dogovoru, moraju predati oruje u roku od 72 sata. Pitanje je hoe li predati

25

oruje u tom rok, ili e nastaviti ovu ve izgubljenu bitku. Veeras je Srebrenica

pala, Bos. vojska se praktiki predala i sad treba izvui 34 000 jo uvijek

zatoenih ljudi. Oni bi trebali biti evakuirani kamionima UN-a, koji e sutra biti

poslani iz Beograd. Oko 75 kamiona spremno je za tu evakuaciju.

NOVI PRILOG 18. IV. 1993. Zagreb

Razgovor s generalom bojnikom S. Praljkom u studiju

AUDIO 6 NA KAZETI 266

Merli: Gost veeranje emisije Slikom na sliku je general bojnik Slobodan

Praljak, pomonik ministra obrane Republike Hrvatske i lan komisije za vojnu

suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dobra vam veer, generale.

Praljak: Dobra veer.

Merli: Povod za veeranje gostovanje u naoj emisiji jest zabrinjavajue

vijesti koje stiu o napadima Muslimana na Hrvate u Bosni i Hercegovini. O

emu se dogaa? Gdje se dogaa? I kolike su snage koje su umijeane u te

borbe?

Praljak: Dogaa se na mnogim mjestima u Republici Bosni i Hercegovini,

odnosno na prostorima Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Najgore je tamo gdje

je ve dugo koncentrirano vrlo snana, brojano snana Armija Bosne i

Hercegovine u Zenici, gdje se ve moe govoriti o klasinom zloinu i genocidu

nad hrvatskim narodom. Dalje se to protee u Vitezu, ponovno u Busovai, u

Novom Travniku. Poelo je to ve po drugi put u Konjicu, i sad emo vidjeti

gdje e se to jo nastaviti.

Merli: Kolike su snage Muslimanskih Armija Bosne i Hercegovine koja

napadaju Hrvatske poloaje i Hrvate?

26

Praljak: Snage koje suponemo od Konjica. Prije izvjesnog vremena jedinice

u Konjicu koje su dole sa strane, Zukine?? jedinice koje su dole sa Igmana,

koje na Igmanu nikada nita kvalitetno nisu napravile protiv Srba, protiv

etnika, spustile su se u Konjic i nakon uasnog napora napale su Hrvate i nakon

uasnog napora nisu uspjele zaustaviti daljnji razvoj dogaaja. Poslije toga je

dolo do jednog sukoba izmeu Muslimana, izmeu sebe, izmeu Zukinih??

jedinica i domaih. Tu valja napomenuti da je u prvom momentu su

zapovjednici niih postrojbi odbili zapovijed da krenu prema Hrvatima i poslije

ovog incidenta Zukine jedinice su se povukle prema Konjicu. Sad je to drugi

puta ali o tom u jo neto rei kasnije.

Merli: Dakle, ja ne znam da li je tona informacija, ja sam to uo, da je negdje

oko 25 i 30 tisua ljudi koji su tamo, dakle, u sukobima, napadima na Hrvate, a

nisu recimo tamo gdje bi trebale biti, kod Srebrenice primjerice.

Praljak: Mjesecima.mjesecima ve upozoravamo, odnosno ukazujemo na

injenicu, cjelokupno vodstvo Muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini da

se dogaa neto to se moe postaviti nekoliko pitanja. Dakle, neke klasine

aloginosti u vojnom pogledu. A to je da su se Armija Bosne i Hercegovine

raspodijelile u gradovima Zenica, Vakuf, Bugojno, Travnik, Novi Travnik,

Jablanica i Konjic u broju od 25 do 30.000. Pitanje vojno glasi: zato toliki broj

ljudi na prostorima na kojima crte uglavnom dre Hrvati otprilike 85 %, s kojom

svrhom su tu i zato i s kojim razlogom ne idu prema Cerskoj i Srebrenici? Ili

prema Goradu ili prema Gradacu? Drugim rijeima, ja zapravo sam skupa sa

suradnicima dole, a i ovdje se trai odgovor, bilo da pitamo Muslimane ili

Hrvate ili neke politike elnike nekih stranaka, kako se moe odgovoriti na

pitanje tako silna, brojano silna, da se razumijemo, Armija stoji na prostorima i

da 90 % tih ljudi nikad etnika u ivotu nije vidjelo. Tko je dao takvu zapovijed?

Zato se tako razmjetaju? Koji su njihovi vojni, ako ih politiki ciljevi

pokrivaju?

27

Merli: Kako to u kontekstu promatrati noanji sporazum Mladia i Halilovia

o povlaenju vojnika Armije Bosne i Hercegovine iz Srebrenice?

Praljak: Ne znam. Oni koji bi trebali dati na to odgovor klasian i jasan mogli

bi se pitati ovako: Koji je to prostor pod zapovjednitvom Sefera Halilovia

osloboen? Gdje su to izvreni proboj prema etnicima? Da li je branjena

Cerska? Da li je obranjena Srebrenica? Koja satnija je upuena prema Srebrenici

iz tog regijona? Satnija. Pitanje se moe postaviti: zato su te jedinice tu

rasporeene? Odgovor na pitanje moe glasiti tako: iji politiki i kakav je

politiki cilj, da recimo, u dva navrata zapovjednik Hrvatskog vijea obrane

brigadni general Milivoj Petkovi dolazi u Sarajevo, a da se pri tom ni jedanput,

na stranu to to se Sefer Halilovi nee sastati sa Mladiem, ali se on ne sastane

ni sa Petkoviem? Takovih pitanja ima jako mnogo i bilo bi dobro da ih netko

kvalitetno i precizno analizira. Mi ih ovdje samo moemo naznaiti. Drugim

rijeima, postojala je osnovna teza na koju smo ukazivali, a to je da postoji, da

se iz, dakle, ovakvih postavljenih pitanja i odgovora koji se na njih moe dati

moe ii prema zakljuku da odreene snage u Armiji Bosne i Hercegovine, a

vjerojatno i politikom rukovodstvu koje onda to rukovodi, imaju elju da

odvedu jedan dio Bosne i Hercegovine prema Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Kako je to nemogue napraviti uz srpske zloine nad muslimanskim

stanovnitvom, onda se moe samo to tako napraviti da se izazove sukob sa

Hrvatima, pa se onda i hrvatski narod, odnosno njegova vojska izjednae sa

etnicima po sistemu propagande. Svejedno vam je da li ete sa etnicima ili sa

ustaama. Da se pri tom zaboravlja sve ono to su i Hrvatsko vijee obrane

gradei cestu spasa preko, pomaui na sve mogue naine, obranivi u poetku

kompletan prostor i time davi ansu da se Armija Bosne i Hercegovine uope

oformira, ti ljudi na to niti mogu dati, niti daju odgovore. I stalno iznova

nevienom propagandom govore da zapravo mi elimo napraviti i bilo Veliku

Hrvatsku, bilo Herceg-Bosnu pretvoriti u dravu, i tome slino, i tako dalje.

Jedino ne daju jednostavne odgovore zato se Sefer Halilovi tako brzo

28

dogovara s Mladiem, a zato nikad nije doao na prostore bilo kojeg dijela

Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, niti pogledao tu vojsku, i zato njegovi

zapovjednici rade to to rade?

Merli: Ovo kad govorite o tome da se pokuava, dakle, izjednaiti iz te

perspektive srpsku stranu i hrvatsku stranu, zanimljivo je da je danas, u

veeranjem Dnevniku TV Beograd objavljena jedna izjava generala Ratka

Mladia koji govori zapravo vrlo slino o ovim tezama koje ste vi sad iznijeli.

Samo da vidimo to.

Ratko Mladi: Mi neemo ni pred kakvim pritiscima popustiti. Mi od svojih

ciljeva odustati neemo, tim prije to je i najnoviji, novije dogaanje potvrdilo

da je i Hrvatska i HVO i muslimanska strana potpisala Vance-Owenov plan i

zaklinjala se da je to jedino reenje, a sad su se sukobili u itavoj centralnoj

Bosni, i ja bih reko i na itavom toku Neretve od Konjica pa do apljine, to

govori da je samo Srebrenica i jedan dio medijski povod, jedna moda toka

koja je trebala da odigra ulogu pozorita za celu planetu, da bi se pitanje Srbi

satanizovali, a da privue panju da maske na ono to se tek dogaa u 13, 14,

evo noas i Zenica je u totalnom ratu, Muslimani i Hrvati se tamo tuku, da bi se

maskirala namera onih koji su programirali da se stvori Velika Hrvatska, da se

odvrati panja od toga i da se izvri genocid sada i nad muslimanskim, ne samo

srpskim narodom.

Merli: Evo dakle, to je ta izjava. Moemo li uti komentar?

Praljak: Mladi kae da se izvri genocid nad muslimanskim narodom. Mladi

govori o genocidu nad muslimanskim narodom od strane Hrvatskog vijea

obrane kad se zna koliko muslimanskog naroda ivi u Hrvatskoj, kad se zna

koliko je muslimanskog naroda pobjeglo pred srpskim terorom u one dijelove

Bosne i Hercegovine koje je prije svega, iznad svega obranila Hrvatsko vijee

obrane. No, ako se sjeate izjava nekih zapovjednika Armije Bosne i

Hercegovine u tome to je i tko je temeljni narod ko je tako lako proao u

politikim krugovima, i u Hrvatskoj, nekim politikim krugovima. Kad se

29

sjeate izjava njihovih zapovjednika po Slobodnoj Dalmaciji i ostalom da

gospodin Izetbegovi moe potpisati Vance-Owenov plan kako god hoe a da

oni od toga nita priznati nee. I da inzistiraju i da e se boriti za cjelovitu

unitarnu Bosnu i Hercegovinu, da ne nabrajamo te pojmove, onda vam je jasno

zapravo koji su politiki ciljevi cijele ove akcije koja je vrlo isplanirana i gdje

sudjeluju prevelike vojne formacije da bi bilo govora o bilo kakvom sluaju.

Gledajte, poslije prvogprvog sukoba u Konjicu doao je dole gospodin dr.

Safet ibo. Mahao je na njihovoj internoj televizijskoj s papirom da ga je poslao

gospodin Izetbegovi osobno. Na njihovoj internoj televiziji na pitanje o tome

da li se gradovi, a on je trebao biti predsjednik njihovog ratnog predsjednitva za

opine Konjic, Jablanica i Prozor, da li se moe govoriti da su one u provinciji

mostarskoj. Rekao je da nema nikakvih provincija, da su to gluposti i tako dalje.

Na pitanje na radiju koje u vam sad proitati, a to je da li u Bosni i Hercegovini

ive vie naroda, on govore u Bosni i Hercegovini ivi samo jedan narod, to su

Bosanci i to Bosanci islamske, pravoslavne i katolike vjeroispovijesti. Mi s

ponovno vraamo na problem da Hrvati ne ele ivjeti u Bosni i Hercegovini

koja e biti slina Jugoslaviji, drugim rijeima da ovi koji govore o temeljnom

narodu koji negiraju nacionalnost, odnosno narodnost Hrvata na onim

podrujima, zapravo hoe Jugoslaviju kakvu je Hrvatska imala dok je u njoj

ivjela. Ne moemo na to pristati. Nema govora o tome, mi tamo elimo ivjeti

samo ravnopravno s ostalima. Hrvatski narod ne eli dole uzeti niije, tue niti

staviti bilo koga u drugi red, niti se radi o bilo kakvim napadima Hrvatskog

vijea obrane na Muslimane. Radi se naalost o obrnutim stvarima.

Merli: Da. Vrlo se esto HVO optuuje da zaustavlja konvoje koji bi trebali

pomagati Armiji Bosne i Hercegovine.

Praljak: To je la. Mi smo u nekoliko navrata zaustavljali dijelove konvoja, iz

vrlo jednostavnog razloga, jer se to pretvorilo u verc, i to verc oruja. verc

oruja onih ljudi koji su ovdje pokuavali preko novaca kupovati od lopova koji

bi se domogli, bilo da negdje neto ukradu ili kupe od onih nesavjesnih vojnika

30

hrvatske vojske i to su htjeli vercati. Nikad dole nije zaustavljen niti jedan

humanitarni konvoj, da bi bio zaustavljen iz bilo kakvog razloga pritiska prema

dolje. Mi smo putali konvoje i onda kada 40 dana Busovaa nije dobila nita za

jesti. Upravo zbog toga da bi pokazali da nismo i ne elimo izazvati sukob sa

Muslimanima. To to smo htjeli sprijeiti verc, to to smo htjeli sprijeiti

lopove, to je ve drugi par postola i u tom pogledu odbijamo, ja u ime Hrvatskog

vijea obrane kojeg evo mogu ovako rei, odbijam svaki razgovor o tome.

Merli: Dobro, i na kraju da jo vidimo samo ponaanje i ulogu Hrvatske u

svemu to ste sad dogaa dolje. Dakle vrlo je teko sad prepustiti ljude u

Herceg-Bosni na milost i nemilost.

Praljak: Prije konanog odgovora o tome ja bih vas jo samo napomenuo jednu

stvar. Kod razgovora o problemima koji se tiu u Bosni i Hercegovini, mi smo

uvijek govorili ovako: zato nema problema u Tuzli? Hrvatsko vijee obrane je

zapovjedilo svojim jedinicama, svojim brigadama u Tuzli da se stave kako oni

vele, podine pod zapovjednitvo Armije Bosne i Hercegovine. Operativno ti

momci nose oznake Hrvatskog vijea obrane kao to smo mi to traili da i

Armije Bosne i Hercegovine nosi svoje oznake. Ali, da se u operativnom smislu

poini podzapovjednitvo. To nije nita runo, to je naprosto vojno uredno.

Nema problema u Tuzli, nam problema u Gradacu, nema problema u Goradu,

nema problema u Usori, ima problema tamo jer su poslani neki ljudi sa strane, sa

vrlo jasnim odreenim, precizno definiranim stavovima kako trebaju voditi igru

da se ovako neto to se sad dogaa i dogodi. Hrvati su zadovoljni Vance-

Owenovim planom i nita ne ele nego njegovu provedbu, to je od poetka

jasno. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna donijela je sve akte kao privremeno

rjeenje iz jednostavnog razloga to nije funkcionirala Bosanska drava.

Bosanska drava, drava Bosne i Hercegovine je priznata ali nije funkcionirala.

Zbog tog razloga trebalo je ustrojiti neke stvari da moe funkcionirati koliko -

toliko normalan ivot. to se tie onoga zbog ega ja jesam ovdje, jeste

injenica da ja trebam rei, i da u rei da Hrvatska nee ostaviti na cjedilu

31

hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, nee dopustiti da ga masakriraju i ubijaju

oni koji zagovaraju jo uvijek opcije na koje mi neemo pristati. Da kaem da

naa opcija dole je sasvim jednostavna. Jedan od tri konstitutivna naroda s

pravom na ivot dostojan jednog naroda, ravnopravan, niim ogranien, osim

onim da mi ne elimo nikoga drugoga ograniiti u pravima onim koje mi

imamo. Ne elimo biti drugi red, vie nikad i nigdje. I u tom pogledu Hrvatska

e sasvim sigurno pruiti dostatnu, dovoljnu pomo, a mi imamo snage da

obranimo i hrvatski narod u Bosni u Hercegovini i teritorij koji je uvjetno reeno

Vance-Owenovim planom njemu dodijeljen.

Merli: Hvala vam generale Praljak.

Praljak: Hvala vama.

NOVI PRILOG 18. IV. 93. SKY OFW

SLIKA:

John Major ulazi u

auto, Owen u

kancelariji.

TEKST:

Pretpostavlja se da u razgovoru s Amerikim

predsjednikom brit. premijer prua otpor

zahtjevima za uporabu sile protiv Srba, iako su

Srpske voe potvrdile Owenovo gledite da ih

sankcije UN-a nee prisilit na potpisivanje

mirovnog dogovora.

U KADRU: Owen

To je pritisak. Ali oni moraju znati da e ako ne potpiu plan snositi daljnje

posljedice. Moramo se ponovno obratiti vijeu sigurnosti, kako bi poduzeli

potrebne mjere za pritisak. To bi ukljuilo i vojne mjere.

32

SLIKA:

John Smith, David

Mellor, Douglas Hurd.

TEKST:

Laburistiki voa John Smith podrao je

Owenov zahtjev da se bombardiraju Srpski

koridori za opskrbu. Bivi konzervativni ministar

kritizira kolege u parlamentu to pruaju otpor

vojnim rjeenjima. I John Major i ministar

vanjskih polova pruaju velik otpor veoj vojnoj

umijeanosti u sukobu. Ali u vladi postoji

miljenje da bi to na kraju moglo biti neizbjeno.

NOVI PRILOG HTV, 20. 4. 1993.

Najava: Muslimani nastavljaju s napadima na Hrvatske graane i poloaje

HVO-a od Mostara do Zenice.

SLIKA:

Mostar, ulice,

prolaznici, izvjetaj o

djelovanju

Muslimanskih

snajperista, venk

krovovima grada.

Pogled kroz razbijen

prozor na zgradu. UN

vozila na ulici.

Priopenje za javnost

Armije BIH i HVO-a,

TEKST:

Nakon sinonje pucnjave u Mostaru od jutros

djeluju Muslimanski snajperisti. Jedan je Hrv.

mladi u Bulevaru ustrijeljen iz snajpera. U

sreditu Mostara od snajperskog hica. Jedan je

pripadnik HVO-a, a jedan civil teko ranjen.

Tijekom jutra bila je napadnuta i zgrada HVO-a

Herceg Bosne. Ured Jadranka Prlia pogoen

je rasprskavajuim streljivom. Povod ovih

sukoba u Mostaru su se posredstvom UN snaga

sastali predstavnici HVO-a i Armije BIH. U

priopenju koje su potpisali Petar Zelenika,

33

dokument, potpisi,

Petar Zelenika. Afir

Paali, u gardu se

uspostavlja crta

razgranienja, sve se

postrojbe povlae u

objekte u koje se inae

smjetene, vozila

panjolskih

pripadnika UN e se

razmjestit po

raskrijima. Oteene

zgrade, vozilo UN,

raskrije, no, kue

gore, izvjetaj o

napadima na

Busovau i Kiseljak,

Vitez, razorene kue,

vozilo UN na ulici u

pokretu, vonja

cestom, izvjetaj o

blokiranju Travnika

od strane

Muslimanskih

postrojbi. Zenica,

zatoeni Hrvati u

Zenikom rudniku i

kazneno popravnom

naelnik operativne zone HVO-a Jugoistona

Hercegovina i Afir Paali zapovjednik 4.

korpusa Armije BIH stoji da se u gardu

uspostavlja crta razgranienja, a koja ide od

bulevara do hotela Ero to je na desnoj obali

Neretve, da se uspostavlja zajedniki punkt, sve

se postrojbe povlae u objekte u kojima su inae

smjetene, a transporteri panjolskog bataljuna

UN-a e se rasporediti na raskrija kod katolike

crkve, doma zdravlja i robne kue Hit. Inae

tijekom dana nisu prestajali napadati

Muslimanskih snaga na Busovau, Vitez i

Kiseljak u sredinjoj Bosni. Na tom je podruju

danas poginulo 5 vojnika HVO-a, a 9 ih je

ranjeno. Travnik je i dalje blokiran od strane

muslimanskih postrojbi. Doznaje se da u gradu

pripadnici muslimanskih snaga uhiuju Hrvate i

vojnike HVO-a. Iz Travnike bolnice su izvedeni

svi ranjeni pripadnici HVO-a. Traje estoka

obarana Hrv. puanstva oko Konjica i Jablanice.

U Zenikom rudniku i KP domu zatoeno je

skoro 5 000 Hrvata. Inae, u Zenici su se

popodne sastali i poeli razgovarati brigadir

Milivoj Petkovi, zap. HVO-a i pukovnik

Tihomir Blaki sa Seferom Haliloviem i

Enverom Hadiosmanoviem oko prekida

sukoba. Do Dnevnika nismo doznali nikakve

rezultate tih pregovora.

34

domu, spikerski,

sastanak, brigadir

Milivoj Petkovi,

zapovjednik HVO i

pukovnik Tihomir

Blaki na sastanku sa

Seferom

Halioloviem,

zapovjednikom

Muslimanske vojske i

Enverom

Hadiasanoviem oko

prekida sukoba,

prisutan general

Morillon.

NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 20. 4. 1994.

SLIKA + TON:

Franjo Tuman gost CNN-a. Novinar: Pad Srebrenice bio je u sreditu

pozornosti svijeta nekoliko posljednjih dana. Osim vojnog znaenja, kakvu

vanost ima pad Srebrenice?

U KADRU: Tuman

Mislim da Srebrenica nije jo potpuno pala, da Muslimanski zapovjednik

odbija predati oruje. Znaenje Srebrenice je ponajvie u tome to Srpski

agresor nastavlja napredovati kako bi ostvario cilj stvaranje velike Srbije.

Nastavlja se i etniko ienje unato veem sudjelovanju meunarodne

35

zajednice. Novinar: to mislite da bi meunarodna zajednica trebala uiniti?

Predloili ste vojnu akciju? Tuman: Ovo su vrlo teki trenuci za

meunarodnu zajednicu, to se tie poduzimanja prije dvije godine zapadni su

politiari, i Europski i Ameriki, napravili veliku greku rekavi da nee biti

nikakve vojne intervencije. To je srpske agresore i imperijaliste ohrabrilo da

zaponu agresiju protiv Hrvatske i BIH. sad smo doli do trenutka u kojem je

prema mojemu miljenju vojna intervencija meunarodne zajednice mogla

ostvariti putem NATO-a i SAD-a. Mislim da bi bili dovoljni napadi iz zraka na

kljune strateke i operativne ciljeve uz ukidanje embarga na oruje za BIH i

Hrvatsku ime bi se Muslimani i Hrvati mogli oduprijeti novoj agresiji i na

svoja podruja. To bi vjerojatno stvorilo uvjete u kojima ujedinjeni narodi ne bi

morali ukljuiti kopnene jedinice. Novinar: Dok je svijet usredotoen na BIH,

u kojoj su sukobi iznimno estoki, mir koji je stvorio UN u Hrvatskoj vrlo je

krhak. ak je Cedric Tonberry, predstavnik UN-a upozorio na ono to on zove

Krajinskim ratom u Hrvatskoj. Koliko je Hrvatska blizu rata? Tuman: ini

mi se da Srpski ekstremi i agresori u Hrvatskoj provociraju, a to je u svezi s

ratom u Bosni. Njima je glavna tenja o emu svjedoi i sinonji napad na

ibenik, da, ini se, ponovno uvuku Hrvatsku u rat. No razumije se da e

problem krajina biti rijeen u kombinaciji s Bosnom. Ako uspijemo obuzdati

agresiju na Bosnu, problem tzv. krajine u Hrvatskoj bit e rijeen. Novinar: U

sklopu dogovora, kako se uje, vi ste obeali da ete se povui s nekih osvojenih

podruja pod uvjetom da Srpske snage predaju oruje promatraima UN-a. to

je s time? Vrijedi li jo uvijek to obeanje? Tuman: Mi elimo osigurati

mirno rjeenje i spremni smo povui svoje snage na poetne poloaje, ako se

istodobno provede Vance Owenov plan. To znai sa Srpske paravojne snage

budu razoruane i da teko oruje dosita bude stavljeno pod nadzor mirovnih

snaga UN-a.

36

NOVI PRILOG 20. 4. 1993.

Najava: u Mostaru je postignut dogovor izmeu HVO-a i Muslimanske vojske

koji bi trebao dovesti do smirivanja. U meuvremenu stiu vijesti o sukobima

bez prestanka.

SLIKA:

Srednja Bosna

(Karai) sukobi

Muslimanskih snaga i

postrojbi HVO,

arhivski snimci, u

Zenici zatoeni Hrvati,

policijska stanica

Busovaa, natpis,

zajedniko priopenje

za javnost koje su

potpisali Petar

Zelenika i Afir

Paali, panjolski

pripadnici

UNPROFOR-a.

TEKST:

Situacija u srednjoj Bosni i dalje je vrlo teka,

osobito u Zenici gdje je u rudniku i KP domu

zatoeno blizu 5 000 Hrvata. Iz Zenice jo nema

vijesti o ishodu razgovora zapovjednika Musl.

postrojbi Sefera Halilovia i naelnika HVO-a

Milivoja Petkovia. Na prostoru Busovae,

Viteza i Kiseljaka danas su poginula petorica

vojnika HVO-a, a 9 ih je ranjeno. Najveu je

pozornost izazvalo zajedniko priopenje za

javnost koje su u Mostaru potpisali komandant 4.

korpusa Armije BIH Afir Paali i naelnik

operativne zone JI Hercegovine Petar Zelenika, a

u kojem stoji da se formira zajedniki

zapovjedniki punkt HVO-a i Armije BIH kod

nekadanjeg restorana Janje uz nadzor

panjolskog bataljuna UNPROFOR-a smjestiti

e se na raskriju kod katolike crkve, doma

zdravlja i poruene robne kue.

37

NOVI PRILOG 20. 4. 1993., HTV, Dnevnik, iz Mostara

SLIKA:

Mostar u noi,

policijska kontrola.

TEKST:

Ratna se atmosfera iz sjeverne Hercegovine i

srednje Bosne prenijela na Mostar. Ve 24 sata

grad je pod stalnom snajperskom vatrom

Muslimana. Dananje rtve: dva poginula

Hrvata, jedan teko ranjeni civil. Tijekom jutra

bila je napadnuta zgrada HVO-a Herceg

Bosne. Noas gradom odjekuju pucnjevi. Kree

se malo tko. Policijski sat je na snazi od 20h do 6

ujutro, a tek na policijskim punktovima moe se

primijeniti sva ozbiljnost i napetost stanja. Mada

je potpisima danas ustanovljena linija

razgranienja, nita ne jami da e ova

Mostarska no biti mirna.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993.

Najava: Drugog dana posjeta SAD-u pred. Tuman je objavio niz razgovora i

susreta. Slijedi prilog CNN-a.

Najava: u srednjoj Bosni ve 5 dana bijesni sukob izmeu hrv. i musl. snaga.

Dvije skupine poele su Bosanski graanski rat kao saveznici, ali sad se bore

meusobno za neka preostala podruja koja jo nisu osvojili bosanski Srbi.

Prema izvjeima stotine seljaka bjee ili su ubijeni. O balkanskoj krizi juer

sam razgovarao s pred. RH Franjom Tumanom koji se nalazi u Americi na

otvorenju Amerikog memorijala rtvama Amerikog holokausta.

38

SLIKA:

Zemljovid Republike

Hrvatske, vojnici bive

JNA pucaju iza

zakona, vojnik tri u

zaklon, ranjenog civila

u nogu prevoze na

biciklu, oteena kua,

vojnici izlaze iz

dvorita,

bombardiranje

Dubrovnika, tenk u

pokretu, snajperist

puca, predsjednik

Tuman sa

suradnicima (vie

kadrova)

dokumentarni snimci

iz II. svj. rata

Amerikih vojnika,

Njemaki vojnici

ispaljuju granatu iz

minobacaa,

Miloevi sa

Vanceom, predsjednik

Tuman za

govornicom u UN,

Tuman, Vance,

TEKST:

Hrvatska je objavila neovisnost od Jugoslavije

prije manje od 2 godine i upala je u rat jer je

Beograd podravao Hrvatske etnike Srbe u

njihovom otimanju zemlje. Rat je ubirao svoj

danak u krvi. Ovdje tisak na kraju je doveo do

nesigurnog mira sa Srbima, ali to je vrlo krhki

mir. Hrvatska se nalazi na ivici novog

krvoprolia. Neki vjeruju kako Hrvatski pred.

Tuman ne pomae stanju. On govori o

Hrvatskom nedovrenom ratu i njegovoj

spremnosti da obrani Hrvate u susjednoj BIH,

dinamiku Balkana iji su korijeni u povijesti,

nasilju i mrnji. Tijekom uasa 2. svj. rata

Tuman je izgubio oba roditelja. Reeno mu je

da su poinili dvostruko samoubojstvo. On sada

vjeruje kako su ih ubili komunisti odluni u

namjeri da ugue Hrvatski nacionalizam. Vjeruje

i da dananji Srbi imaju isti cilj i da e vlada u

Srbiji nastaviti Srpski ekspanzionizam bez obzira

na cijenu. Iako je Tuman napredovao u

redovima u redovima KP nakon rata, stalno se

sukobljavao sa Srbima. Na kraju je napustio

partiju i posvetio se politici na svoj nain obuzet

nacionalnim ponosom i ambicijom. Rezultati

nedavnih izbora pokazali su kako ga podravaju

velika veina Hrvati iako postoji opasnost od

rata. Oni kau kako su spremni za borbu. U

39

general Bobetko,

Savka Dabevi

Kuar, Milan uki za

vrijeme glasovanja

stavljaju glasaki listi

u glasaku kutiju, tenk

bive JNA sa 2

vojnika (krupno)

vojnik bive JNA na

kupoli tenka (krupno)

na brdu velikim

irilinim slovima

poredanim kamenjem

ispisana rije

Krajina (krupno).

meuvremenu u Hrvatskoj vlada vrlo krhki mir.

prije samo 3 mjeseca g. Tuman je naredio

vojsci da ue u podruje krajine. Hrvati tvrde

kako su Srbi oklijevali s vraanjem teritorija koji

su trebali vratiti prema sporazumu o prekidu

vatre pod okriljem UN-a. Iako su Hrvati osvojili

dio zemlje, naposljetku je stanje smireno, no

glavni razlog, etnika mrnja, ostaje.

SLIKA + TON:

Razgovor s pred. Tumanom u studiju CNN-a skinut je u prilogu iz Dnevnika

HTV-a od 20. 4. 1993.

U KADRU: CNN-ov novinar nakon razgovora zakljuuje

Pred. Tuman predlae sastanak u stilu Camp Davida na kojem bi sudjelovale

voe svih strana. Taj bi sastanak vodili predsjednici Clinton i Jeljcin, a na njemu

bi se pokualo doi do rjeenja. Pred. Tuman rekao je da, bude li potrebno u

tom podruju, mir treba uspostaviti makar i silom.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993.

40

Najava: ono to se dogodilo u Srebrenici moglo bi se vrlo lako ponoviti u

Goradu i epi. Ne tu injenicu ukazuje visoko povjerenitvo UNPROFOR-a za

izbjeglice, ali i 2. program Franc. televizije. Prilog TV 5:

SLIKA:

Britanski vojnici

UNPROFOR-a

evakuiraju ranjenike

helikopterima, srpski

vojnici kontroliraju

konvoj humanitarne

pomoi UNHCR,

konvoj UNPROFOR-

a, Kanadski vojnici

ulaze u oklopni

transporter, Srpski

tenk u pokretu

zemljovid BIH,

Gorade: panorama

grada, vojnik puca iz

pukomitraljeza, Srbi

ispaljuju granatu iz

minobacaa. Gradac:

kua u plamenu, civili

bjee, ovjek s

djetetom u naruju,

TEKST:

Zadnji teki ranjenici napustili su Srebrenicu. Da

bi preivjeli, iza sebe ostavljaju 30 000 ljudi.

Vlasti njima ne doputaju odlazak jer smatraju

kako bi njihovim odlaskom u Srebrenicu

prepustili Srbima. UNHCR je uostalom odluio

prekinuti humanitarne konvoje za taj opkoljeni

grad jer Srbi postavljaju sve vie barikada. Tj.

Beskrajne kontrole i ponaaju se vie-manje

neprijateljski. Dva vozaa juer su lake ranjena.

Kanadski plavci ne gube nadu da e uspjeti

provesti demilitarizaciju. Jutros su mi navodno

Muslimanski borci poeli predavati oruje. UN

procjenjuje kako e prikupljanje oruja trajati

barem tri dana. No, to e se dogoditi zatim?

Hoe li 150 Kanaana biti dovoljno da sprijee

Srbe da zauzmu grad? To je pitanje bez

odgovora. Jer, Srebrenica je za Bosanske Srbe

vana etapa. Kad jednom u nju uu teko bi ih

bilo iz nje izbacit. No Vance Owenov plan

predvia da Srebrenica pripadne Muslimanima,

uostalom kao i epa i Gorade. Gorade ve

41

poar u gradu. godinu dana svijetu upuuje pozive za pomo. I

jutros su to ponovno uinili. Jer, dok su oi

svijeta uprete u Srebrenicu ili Sarajevo, Srpski se

pohod nastavlja. Cilj im je spojiti sva podruja

koja nadziru sa Srbijom sve do Banja Luke.

Lako je pretpostaviti da e idue etape njihova

neprekinuta pohoda biti Tuzla i Gradaac,

sjeverno od podruja koje je pod nadzorom

Muslimana. I tamo se ve vie od godinu dana

razvijaju borbe koje svijet ostavljaju

ravnodunim. Dovoljno je pogledati zemljovid

kako bi se vidjelo kakva mrana budunost

oekuje Muslimane ako se nita ne uini da bi se

zaustavilo napredovanje Srpskih ekstremista.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993., iz Okuana

Najava: skuptina pobunjenih Srba u Hrvatskoj izjasnila se danas u Okuanima

za stvaranje saveza Srba iz Hrvatske i istih iz BIH. Prilog RTS NS.

SLIKA + TON:

Minutom utnje za poginule i posveenjem skupa to je uinio Vladika

Slavonski Lukijan poela je skuptina u Okuanima. Zasjedanju prisustvuju

predsjednik republike Goran Hadi, lanovi vlade i brojni gosti meu kojima

dr. Nikola Koljevi lan predsj. Rep. Srpske. Najprije se raspravljao o izvjetaju

delegacije RSK, o pregovorima u enevi i New Yorku, odnosno ponuenom

dogovoru o primjeni rezolucije 802 savjeta bezbjedonosti. Podsjetimo da su u

tim pregovorima uestvovali Goran Hadi i min. Vanjskih poslova Slobodan

42

Jarevi koji je stavio svoj potpis na dogovor da e se Hrvatske snage povui iz

okupiranih podruja RSK, ali da Srbi nee na tom podruju uspostavljati svoju

vlast ve bit o bila mjesta pod iskljuivom kontrolom UNPROFOR-a. Jraevi

je svoj potpis dao uslovno do odluke o tome republike skuptine. To je

obrazloio nevienim pritiskom koje mu je bila izloena delegacija RSK. Nakon

toga otvorena je rasprava iz koje je bilo jasno da skuptina nee dati svoju

suglasnost na taj dogovor. Svi diskutanti isticali su da je Hrvatska agresor, ali da

to Meunar. zajednica tolerie i stalno nastoji uvui krajinu pod ahovnicu.

Nikola Koljevi se javio za rije i najavio skoro ujedinjenje RS i RSK. Koljevi

je predloio da se to pitanje ostavi za prvu zajedniku sjednicu skuptina RS i

RSK koja e se najvjerojatnije odrati ve u subotu. Tada e se ujedno

dogovoriti jedinstven nastup prema UN-u i njenim rezolucijama. Potom se

priilo raspravi budue jedinstvene drave. To je imperativ vremena da bi se

Srpski narod lake obranio od svih nepravdi kreatora novog svjetskog pokreta.

Potom je Mile Paspalj dao prijedlog na glasanje.

U KADRU:

Ko je za donoenje odluke o osnivanju zajednike skuptine RS i RSK?

Konstatujem da je donesena odluka jednoglasno o osnivanju zajednike

skuptine RS i RSK.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 20. 4. 1993., prilog RTS NS

Najava: Baranjski Srbi dre da im je mjesto jedino u Jugoslaviji.

SLIKA:

Kadrovi Belog

Manastira, promet na

TEKST:

Duhovi se uzbude kada u Beli Manastir stignu

glasovi da je srp. krajina sastavni dio hrvatske

43

ulici, Kneevi i Latas. drave. Ljudi koji su se borili za slobodu na

takve prie energino reaguju tvrdei da Baranja

nikada vie nee biti u sastavu hrvatske. Milan

Kneevi, ministra u vladi RSK dri da je on

svjedok svega to se u praskozorje rata dogaalo

na teritoriju Baranje u opini Beli Manastir gdje

zvanino skuptina opine Beli M. 1991. na

svojoj posljednjoj sjednici donijela jednu

deklaraciju i rezoluciju u kojoj je reeno to e s

Baranjom biti sluaj raspada Jugoslavije.

Tadanji sastav skuptine opine Beli M. u

kojem je bilo vie Hrvata i Maara nego Srba

donio je odluku, kae Kneevi, da bez obzira na

rjeenje Jugoslavenske krize Branja ostaje

zvanino u Jugoslaviji, tamo gdje joj je i mjesto.

ore Latas govori o tampanju bonova kako bi

privreda opstala, o izvozu dijela proizvoda. Iz

Belog Manastira upuuju se apeli za jedinstvom.

NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993.

SLIKA + TON:

U predsjednikim dvorima u Zagrebu traju razgovori Hrv. delegacije na elu s

pred. Tumanom, delegacije BIH koju vodi Alija Izetbegovi, Matom

Bobanom, predsjednikom HZ Herceg Bosne te supredsjedateljem

meunarodne konferencije Lordom Owenom. Prije sastanka Lord Owen se

44

odvojeno sastao s Gojkom ukom, M. Bobanom i A. Izetbegoviem. Nakon

razgovora Lord Owen je izjavio.

U KADRU:

Razgovarali smo openito o BIH, ali i o drugim stvarima. No priekajmo da

razgovori zavre. Prije razgovora F. Eckard i M. Boban su razgovarali s

novinarima. Novinarka: Sutra ete razgovarat s g. Miloeviem i _ _ _ _

U KADRU: Fred Eckard

I predsjednikom osiem. Za sad se ne zna hoe li dr. Karadi biti tamo, to

ovisi o njima. Novinarka: to e se dogoditi ako ne prihvate vae prijedloge?

Eckard: Mislim da e to dramatino utjecati na raspravu u Washingtonu. No

postoji i pitanje Europske politike, posebno onih naroda ije se jedinice nalaze u

BIH u sastavu hum. operacije UN-a. Tako je za sve one koji su umijeani to vrlo

teka odluka koja e imati dugorone posljedice, mislim da je pred. Clinton tako

dugo odolijevao zbog tih tekoa. Nema oitog rjeenja. Svaki put nosi

opasnosti, ljudi su toga svjesni. Zbog toga meunarodnoj zajednici treba toliko

dugo da poduzme odlune korake, jer bi to moglo rijeiti, ali moda i pogorati

problem. Novinarka Bobanu: Juer su stizale vijesti da se sukobi smiruju,

meutim danas ponovno ujemo da su sukobi pojaani.

U KADRU: Mate Boban

Mi imamo jedno ope pravilo koje je u dosadanjim sukobima. Prvih dana

dok se Muki iznenada napadne, sve je tajno, nitko se ne izvjeuje, onog

trenutka kada onaj tko napada poinje gubiti, alarmira svjetsku javnost. Tog

trenutka na scenu stupa UNPROFOR i druge meunarodne organizacije, mi

45

prihvaamo uvijek primirje jer smo.. Nikog ne napadamo i to poslui drugima

samo za pregrupiranje snaga.

NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993., iz Srednje Bosne

SLIKA + TON:

Napetost u Mostaru poputa, stanje se smiruje, grad je sve ivlji. Na izvanrednoj

tiskovnoj konferenciji novinare je o uzrocima i kreatorima napada na Hrvate

upoznao Boo Raji, ministar obrane RBIH. Govorio je vrlo otvoreno ne tedei

pritom ni Aliju Izetbegovia.

U KADRU: Boo Raji

Agresiju je izvrila Armija BIH, strogo dirigirano, voeno i pod punim

znanjem g. Izetbegovia. Stanje u Konikoj i Jablanikoj opini i dalje je vrlo

teko, a iz ureda za prognanike i izbjeglice HZ Herceg Bosne stiu tragini

podaci o spaljenim i opljakanim hrv. naseljima, uhienim i maltretiranim

civilima, strijeljanim vojnicima HVO-a. Nakon relativno mirna dana

zabrinjavajue vijesti dolaze iz sr. Bosne. Muslimanski snajperist iz sela Ahmii

u opini Vitez pucali su na sanitetsko vozilo, a u 19 je poeo napad svjetleim

mecima na selo Kre.u opini Vitez. Oko 17 h zapoeo je minobacaki napad

na vojarnu Draga u opini Busovaa, a skupina Mudahedina iz Kaknja u isto

doba napala je selo atie. U Travniku je neto mirnije, posljednja vijest govori

da su postrojbe Armije BIH iz Zenice oko 21h krenule prema Busovai,

Kiseljaku i Vitezu pod ifrom Busovaa mora pasti.

46

NOVI PRILOG HTV, Dnevnik, 24. 4. 1993.

Najava: Veina Amerikanaca odobrava mogunost da SAD pokrenu zrane

napade kako bi zaustavili sukobe u BIH dok ih se 51% protivi intervenciji

kopnenim snagama. Na meti eventualnih zranih udara u prvom bi se valu nali

mostovi na Drini preko kojih Bosanski Srbi dobivaju logistiku podrku iz

Srbije.

SLIKA + TON:

Ne iskljuujui vojno zaustavljanje rata u BIH, ministri su u Danskoj razmatrali

brojne mogunosti. Klaus Kinkel je predloio potpun prekid svih diplomatskih

veza sa Srbijom i Crnom Gorom. London je Otawi iskazao spremnost da

samostalnom vojnom akcijom pomogne 150 Kanadskih pripadnika

UNPROFOR-a bude li Istono Bosanska Muslimanska enklava Srebrenica

zahvaena borbama. Zrani udari ili mogua upotreba dijela od 2 300 Britanskih

vojnika koji su na terenu takoer su mogui. London e se na to odluiti samo

ako se stanje u Srebrenici drastino pogora.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 24. 4. 1993.

SLIKA:

Britanski oklopni

transporter ulazi u

Muslimansko selo

Ahmii, vojnici

sklanjaju balvane s

TEKST:

Prilog ITN-a, nakon otkria dokaza masovnih

pokolja u muslimanskom selu Ahmii, Britanski

vojnici nastavljaju pretraivanje okolnog

podruja. Uvjeravaju lokalne borce da otvore

zatvorene ceste i mjesne hrvatske zapovjednike

47

ceste. Bob Stewart u

razgovoru s lokalnim

hrvatskim

zapovjednikom. U

selu Jelinac Britanski

vojnik iz tekog

mitraljeza puca na

nepoznatog

snajperistu.

upozoravaju na zloine koji su poinili neki

njihovi ljudi. Za pretraivanja etniki oienog

sela Jelinac, Britanska patrola nala se na meti

snajpera. Vojnici su se sklonili iza svojih

oklopnih vozila. Kada je u blizini vozila

eksplodirala protutenkovska granata, pukovnik

Stewart naredio je da se uzvrati vatra. Izmjena

vatre trajala je kratko. Strojnica ovog ratnika

imala je na meti poloaj snajpera. To je prvi put

da su vojnici ovog brit. zapovjednika otvorili

vatru tijekom 6 mjeseci u Bosni. Brit.

zapovjednik: Budui da smo imali 15 20 ljudi

na tlu, bilo je vrijeme da ih zaustavimo. Uzvratili

smo. Pukovnik Stewart kae da njegovi vojnici

nisu nikoga ubili, bilo bi to prejednostavno,

poput smaknua, pa je naredio vojnicima da

samo preplae snajperiste. I ranije se pucalo na

Britanske vojnike UN-a, no ovo je jedan od

rijetkih sluajeva da oni uzvraaju vatru. Kao i

obino, teko je rei koja ih je strana napala.

NOVI PRILOG HTV, Slikom na sliku, 24. 4. 1993.

Najava: Vinko Barei prvi je organizirao obranu Zenice. Tada Musl. postrojbe

na tom podruju nisu ni postojale. Sada ga Muslimani optuuju da je lan

neprijateljske vojske.

SLIKA + TON:

48

Smiljko agolj pokazuje rjeenje koje je izdalo zapovjednitvo Armije BIH, u

Zenici i u kojem se navodi da je Vinko Barei uhien zbog uea u

neprijateljskoj vojsci a zatim razgovara s njim. agolj: Kako je biti neprijatelj

BIH, a biti asnik HVO-a?

U KADRU: Vinko Barei

Pa ja se jo uvijek osjeam da sam neprijatelj tim ljudima tamo, jer mislim da

Armija BIH, Muslimanski narod i drugi narodi ne osjeaju tako. Mene je to

iznenadilo, ja jo uvijek ne mogu da prihvatim tu injenicu, mada je to injenica.

Na kraju krajeva ta injenica potvruje da je sada u vojno istranim zatvoru

Zenica preko 500 i neto mojih dojueranjih boraca i asnika. agolj: Koji je

po vama bio politiki i vojni cilj napadna na HVO u Zenici. Barei: Politiki

cilj je bio da se jednostavno stvori takav utisak u narodu tamo i u onim

opinama gdje su Hrvati u manjini da se prestanu organizirati kao vojnika

formacija i da se neutraliu odreene postrojbe HVO-a na onim prostorima koje

bi ometale eventualno ire operativne razvoje postrojbi Armije BIH. Vojniki

cilj je, kaem, bio prije svega zauzimanje odreenih dominantnih objekata radi

lakeg uvoenja u borbu Armije BIH protiv HVO-a u Lavanskoj dolini, a

ujedno i sticanje znaajne materijalne dobiti, to bi mi vojnici rekli, pljake na

alost, evo sada nas Armija BIH pljaka. agolj: Stalno govorite i vi Armija

BIH. dali je to stvarno Armija BIH? Barei: Pa oni tako sebe nazivaju. Ja kao

vojnik imam jednu naviku da svakog nazivam njegovim slubenim nazivom bez

obzira ta on u sutini bio. Mada je meni kao pojedincu osobno jasno da Armija

BIH mora biti sastavljena i od Muslimanskog i od Srpskog i Hrvatskog naroda.

agolj: A danas je? Barei: Danas je jasno iskljuivo Muslimanska Armija.

Na kraju krajeva ona ne moe biti ni Armija musl. naroda, odnosno vojska musl.

49

naroda jer sam ubijeen da ogromna veina Muslimanskog naroda ne eli

rjeavati ta pitanja, barem kad su u pitanju Hrvati, onako kako to sada odreene

strukture vojnike rjeavaju. agolj: Po vaem miljenju od koga su dobili i

da li su dobili mig da napadnu HVO u Zenici? Barei: Ja ne bih rekao da je

tu u pitanju bio mig. Ja sam bio iznenaen, kaem, od kad su nas napali.

Meutim poslije, u toku istrage u zatvoru ja sam jednostavno neke stvari kao

vojnik zakljuio. agolj: To je? Barei: To je da je ta akcija pripremana na

irem prostoru sa teitem na Lavanskom pravcu i pravcu gore prema

Kiseljaku, a teite je uvijek bilo Lava. Meutim, nae postrojbe svojim

taktikim poloajem su odreene stvari ometale. Jednostavno su izraeni

odreeni operativni razvoj i priprema jedinica gdje su im date odreene

konkretne zadae da usput nas odrade kako bi mogli pogodit' na selo. Tu se

ekalo odreeno vrijeme i mislim da su, pa vjerojatno je to od najvieg nivoa

vojnikog zapovijedanja. agolj: I na kraju, kako vidite rjeenje? Ima li

mjesta za Hrvate u Zenici i dalje? Barei: Ja osobno mislim da rjeenje u

ovom ratu samo postoji u politikim pregovorima, vojniki dalje to odreivati

nema nikakvog smisla. to se tie Hrvata u Zenici, moda ima bioloki opstanak

odreenih ljudi, al' nikad nee biti u situaciji da svoj nacionalni identitet potvrde

na bilo koji nain. Ja vam kaem, i prije rata, a i sada, tamo je dovoljno da

ovjek kae tijekom, da kae travanj i odmah te netko uzme vagati i kae.

To je ustaa.

NOVI PRILOG HTV, 25. 4. 1993.

Najava: Alija Izetbegovi i Mate Boban potpisali su jutros u Zagrebu zajedniku

izjavu kojom se, meu ostalim, uspostavlja zajedniko zapovjednitvo Armije

BIH i HVO-a sastavljeno od predstavnika obaju stoera. U izjavi potpisanoj uz

50

svjedoenje predsjednika Franje Tumana nareuje se svim vojnim postrojbama

dviju vojski da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva gdje se nalaze u dodiru.

SLIKA + TON:

Potpisivanje izjave Mate Bobana i Alije Izetbegovia, krupno Izetebegovi i

Boban sjede, potpisuju izjavu krupno. Stoje Lord David Owen, Franjo

Tuman smije se, iza njih Jure Radi smije se. Tuman se rukuje s

Izetbegoviem i Bobanom, Ivan Jarnjak, Zdenko krabalo. Dr. Tuman kao

svjedok potpisuje izjavu, Vladimir eks krupno, eks i Owen.

Predsjednik ureda predsjednika RH ita tekst zajednike izjave, Jure Radi:

AUDIO 7 NA KAZETI 266

Jure Radi

Gospodin Alija Izetbegovi, gospodin Mate Boban na sastanku koji su u

Zagrebu sazvali 24. travnja 93. godine, supredsjedatelj Meunarodne

konferencije o bivoj Jugoslaviji Lord David Owen i predsjednik Republike

Hrvatske dr. Franjo Tuman, u nazonosti veleposlanika Petera Kohla,

veleposlanika Herberta Huna, veleposlanika Petra ***, brigadira Jona Vilsona,

brigadira Mesereja Viti***, gospodina Frederika Ekarta, gospodina L*** B***,

dr. Jure Radia, gospodina Vladimira eksa, gospodina Gojka uka, dr. Zdenka

krabala, generala zbora Janka Bobetka, veleposlanika Zdravka Sanevia, dr.

eljke Matia, gospodina Ivana Jarnjaka, dr. Branimira Jakia, brigadira Mile

uka, gospodina Ejupa Gania, generala Sefera Halilovia, veleposlanice Bisere

Turkovi, veleposlanika Muhameda eirbegovia, gospodina Kasima Trnke i

general bojnika Milivoja Petkovia, donijeli su nakon sastanka slijedeu

zajedniku izjavu: 1. U skladu sa sporazumom gospodina Alije Izetbegovia,

gospodina Harisa Silajdia, gospodina Mate Bobana, i gospodina Mire

Akmadia, zakljuenim u New Yorku dana 3. oujka 1993. godine, zapoet e

radom u najkraem vremenu koordinacijsko tijelo od estorice lanova i to

gospoda: Alija Izetbegovi, Ejup Gani, i Fikret Abdi, te Mate Boban, Mile

51

Akmadi, i Franjo Boras. Koordinacijsko tijelo e raditi na provedbi plana

Vance-Owena koliko god je to mogue s obzirom na karakter odredaba i

sadanje okolnosti. 2. U svezi s obnavljanjem sukoba dviju vojski, Armije B i H

i HVO, u sredinjoj Bosni i u nekim drugim dijelovima Republike Bosne i

Hercegovine koji su doveli do velikog broja ljudskih rtava i do ozbiljnih

krenja Meunarodnog humanitarnog prava to sve prijeti dalekosenim

politikim posljedicama potpisnici ove zajednike izjave nareuju svim vojnim

postrojbama Armije B i H i HVO da odmah prekinu vatru i sva neprijateljstva na

svim mjestima gdje se te vojne postrojbe nalaze u meus