POJEDIN I BROJ 50 PARA

GODI A Vll. BROJ 48. LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET­PLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI. Sibenik, 29 studenoga 1936.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED N ISTV A T UPRAVE: šiBENIK pp. 17.

....,.

Sto se bojite? Čujemo i čućemo pričati o

mirnom, zadovoljnom, idiličnom životu naših starih sela. Stanovni-

' ke tih sela, odmorene i naspavane, budila je ranorana zora, a prvi sa­njivi mrak im je zatvarao vjeđe i uspavljivao ih. - Vinogradi su se obilato grozdili, livade kiti/e ru­menilom pšeničnog klasja i teškim

l

kukuruznim klipovima. Tako se slika tišina, mir i za­

dovoljstvo nekadašnjih sela ... Nu sve to kao da je sada ne­

kuda iščezlo. Mjesto tišine; srdita i buntovna vika, namjesto mira: nemir, a strah je potjerao zado,vo­ljsfvo ispod svih krovova, onih sa .slamom i ševarom, kao s pločama i opekom.

Da, mjesto. zadovoljstva: .s tr a h l Strah za goli život, strah pred nesigurnom budućnosću.

U strahu se mnogi pitaju: Kad već danas nemamo zrna crnog ječ­ma u kući, ni kaplje ulja, što će tek biti sutra i prekosutra?

Taj strah, koji nam već drma .svim živcima, ne ograničuje se sa­mo na tjelesni život. Mi se, isto fa­ko, bojimo i za opstanak duhovnih .vrednota.

Posvuda nemiri, nemiri i nemi­.ri. Na sve se napada i bezobzirno .ruši. U tom nemiru, napadanju i .rušenju nisu pošteđena ni naša naj­intimnija čuvstva, ni najsvetiji i­-deali.

Jo,š nigdje se nije pojavio ka­kav nemir, a da njegove strelice ni­su, u prvom redu, bile uperene proti Crkvi. Ako se već negdje što napada i ruši, to je vjera i Bog na prvom dometu/

Eto, odatle, za tolike vjernike, .uzbudljiv strah pred budućno1šću. Muči ih neizvjesnost: Zar zbilja neće pakao, nadvladati nebo? I što će se dogoditi s nama koji vjeru­jemo, kad jednom i po našem dru­mu zatopota so.fonsko kopito?

Svim takvima, zgranutim i pre­strašenim ,neka dopre do ušiju sr­čani poziv iz misnog predslovlja: Gore srca!

Prošlost nas tješi. Ljudi su i prije nas proživljava/i ovakva vre­mena. Pa ne samo, jedanput! I oni su mislili kao što mi danas: N i­kad nije bilo težih, mra­č n i j i h , s u d b o n o s n· i j i h d a­na; nikad toliko grmlja­v i n e i t o l i k o p o t r e s a , t o, -liko suza i toliko krvi!

" PUtKH fROHlH" PHOlUHHHODftH fHOHlH

vima je ja no da ie t. zv. »pučka fronta« naj novi i a komuni­stička taktika, koja ima da nado­mje ti kod naroda omraženi ko­munizam. Radi toda dali su vo­jem komuni tičkom programu zvu­čno i privlači o ime >>narodna« ili >>pučka fronta«, mada bi e pra­vom morala nazivati >>protunarod­na fronta«. jezin je naime cilj da podjarmi ve narode pod jaram crvene, odno no krvave Mo k e. Nema nikakve umnje, da komu­ni tima nije ni malo talo. da na­rodima dadu lobodu i da ih učine retnima. Njima je jedino do to­

ga, da ve narode pod rgnu pod 6VOju la t.

Pred dvade etak godina ko­muni ti su milijun kom ukrajin-kom narodu obećavali zlatnu ni:­

rodnu slobodu: da će ih otkupiti. od car ke knute i dati lobodnu državu. Povjerovave ali e brzo i pokaj a v e! Da je nakon u p jele komunističke revolucije narod, ko­jom srećom , zadržao još koje vri­jeme oružje u svojim rukama, ne bi danas tenjao pod krvavim ne­okrunjenim vladarom Staljinom.

Ledena Sibirija, ta ogromna ru ka tamnica, Solovje ki otoci i koncetracioni logori daju tužnu li­ku narodnog rop tva - ali i tira­niju krvožedni h komunističkih v e­fova . Ako je u Ru iji ikome te­ško, zastalno najvive trpi eljak, jer u mu oteli i ono malo lobode. koju je uživao na vom obitelj­skom gnijezdu.

Nađe e i kod na koji »puč­ko frontaš«, (Bože lobodi reći: komuni t!) pa poku v a va uvjeravati neuki vijet, da u bol iševičkoj Ru­siji Y!ada »proletarijat« - a to je široki puk, koji je protjerao cara i plemstvo, kapitali te i buržoazi­ju. A upravo to nije istina!

Pod lažnim na lovom »dikta­tura proletarijata« u Ru iji je vu vlast prigrabila ebi jedna jedina tranka - bolj evici. Tko nije bo-

Dozovimo u pamet samo ono vrijeme kad se kršćanstvo rada/o. Rođenje kršćanstva je bilo popra­ćeno najstrašnijim bolovima; nje­govi prvi koraci su ostavljali za sobom tragove zgrušane krvi, pre­lom/jenih udova i posmicanih gla-

va. Podigo,še se lomače, uzavreše kotlovi, nabrusiše se mačevi i raz­dražiše lavovi, da smrve i unište mlado i nedužno tjelešce novoro­đenčeta - prvog kršćanstva.

I sve je to bilo utaman!

Nadošle su provale barbarskih naroda, koje su za sobom ostavlja­le puste domove porušene Božje

hramove i crn·a garišta. Kršćanstvo je bilo opet na udaru i v jera je u dušama vjernika podrhff)vala kao

ljševik - komuni t, taj nema nika­k a prava, i on je izvan zakona. A svih komuni ta u danavnjoj Ru i­ji jed a je dva po stol Zato je boljše ička lada u Ru iji ustroji­la posebnu strašnu crvenu policiju i žandarme s nebrojenim doušni­cima i detektivima - i još tajnim nadglednicima i nadzornicima iste policije, amo da e uzdrži na la-ti. ad stoišezde et milijuna po-

danika ne vlada »proletarijat« nego trah i lada, kojoj je na čelu A­

zijac - taljin, vladar voj ke, dže­pova i avje ti . Ovdje e i po­ljuje ona narodna: Ne daj Bože, š to e podnijet može!

Ono što e natrag vive godina dogodilo u Ru iji, dana se događa u panjol koj, a i to bi e moglo d J goditi i u drugim d1ža, ama, ako e narodi ne o ije te i ne uvide

pogibao komuni tičkih plaćenika iz Mo k e.

I ku tvo nam ja no kazuje da u komuni tičkim »pučkim fronta­ma« Francu ke i panjol ke zapo­vijeda Mo k a, i gdjegod e amo osnuje takva >>pučka fronta«: ko­muni ti odmah nadu načina da za­go podarc u njoj.

panjol koj i tom ada u­viđaju, da je bila elika pogrevka po ezi at~ nacionalnu tvar uz po­litiku komuni ta i anarhi ta - od­nosno »Pučke fronte« . Oni uviđa­ju da nije ve zlato vto e ja. Vi­de, da je >>faši ta<< - general Fran­ko preman dati vpanjol koj afri­čkoj koloniji Maroku ono vto nije francu ka »Pu v ka fronta cc p rem na dati vojim k lonijama, vto vpa­njol ka »Pučka fronta« ne daje, premda je obećala, Kataloniji, vto ni komuni tička •lo kva ne daje Ukrajincima! Pače po toji mo-kov ki plan kak bi od čita Od

pirinej k g p luotoka, dakle uz "panjol ku i Ka ta! niju jov i Por­tugal , napravili jedin tvenu ovjet-ku državu! Tako e ada jedan

dio katalon kih nacionali ta bori

plamen upaljene voštanice na po­vjefarcu.

N u kršćanstvo je i barbare u­pokori/o i oplemenilo!

Pa onda ona mnogobrojna redov ječna krivov jer iva koja u

najozbiljnije i najdrzovitije mini­rala veličanstvenu zgradu či te Kri-tove nauke! Bojažljivci u i ta­

da blijediTi od straha i pomišljaTi: N i k a d g o r e l ad j e s v e svr ~ eno!

Ni Turci nisu bili samo neka­kav bau - bau l oni u oz biljno prijetili rasapo,m i verazorom. Za kršćanska grla su e u vumama je­k/i kolci; konjski repovi u rasli i jačali za krvćan ke junake i djevi­ce.

proti »Pučke fronte«, koja ih je gaano pre arila. J asno Je, da j.e »pucko rronta::.ka« tvore ma uveli­ke naskodua katalon koj narodnoj stvan 1 !ObOd! - 1 da se ada mnogi katalOn ki rodoljubi kaju radl OJe naklono ti prema ko­mum ttma. ~to ces: ko vragom tikve adi ... l

.Pa 1 kod na komuni ti poziva­ju najrad na u mladež pod VOJU »pućko-trontašku« zastavu. na ko­jOJ e blistaJu samantan ke parole: kruh, rad i sloboda! ...

.L:namo da u Kusiji ne fali ra­da, pa makar i prisilnog; ali kru­ha! »Kruha, kruha, gospodaru; ne vidJe mo davno kruhal<t

Komunisti pozivaju u »pučku frontu« na ·u mladež i ve one ko­ji su nezadovoljni s današnjim sta­njem. aša lakomi lena mladež tevko se zna naći i lako se dade zavesti zamkama. Stoga valj a priznati da je ovakva >>pučka fron­ta« izvrsno redstvo i da ima u-pjeha za komunističku propagan­

du. Jer propaganda »pučke fron­te« je komuni tička propaganda, pače i onda kad tu propagandu

ode drugi, koji nemaju nikakve veze s komuni tima. >>Pučka fron­ta« je komuni tička organizacija i ona mora da luži isključivo cilje­vima komunizma t. j.: da vodi pod komunistički jaram sve narode.

»Moglo bi e pričiniti<c, opaža polj k i metropoli ta Šaplicki, »da, mogao bi tko pomisliti i reći, da će u organizo anim »pučkim fron­tama« odlučivati ećina, pa će na­ša mladež odatle lako zaključiti, da će oni kao većina upra\ ljati pomenutim frontama a po svojoj olji i prema narodnim potreba­

ma. To bi doi ta tako bilo, kad bi e po v ti va o demokrat ki u ta v većine, gla ovanje i dr. Komuni-ti u v to odbacili te u tvorili

državu , u kojoj vlada neznatna ma­njina i drži u fra vnom rop tvu do/emu većinu! Oni u dokazali či­tavoj Evropi, da nekolicina ili de-eci dobro organiziranih ljudi mo­

gu da na uzdi drže totine ti uća

Tako je to nekada bilo. l ni­kad, do konca svijeta, neće nam biti osiguran savr·en mir i potpuna tnna! Neće, jer e, inače ne bi ispunile Kri to\ e riječi.

I najkro :<.njafije stablo nosi na sebi uvaraka u ahlih grana i bo­le nog li ~ća. Kad dode oluja, ve to otpane i stablo e, iako pogdje­gdje ranjeno, opet pornladi i ra -krošnja .

Zar nema i u na voj redini u­varaka, u ah/ih grana i bole nog Wća? Zato , ako i dode oluja -a :sigurno će doći - oikrhaće amo, gnjilež. tablo kr '(ćan tva će se, medutim, opet pom/aditi!

Dignimo glave! Kri tove čete

se n ikad ne boje! lg.

l

Str. 2.

i mili j une drugih. Bolj~ev i ci u nauči li ljude, da je moguće po­moću laži, vikom i na iljem, a kad u treba i gladu , od ljudi učin it i j ~ ­ganjce, k ji niti mogu niti e hocc da protive komuni tičkoj iiii (< .

Komuni zam je kuga za svak1 narod pa tako. i za naš hrva tski. l svaki koji njim ~ uruje, izdaje voj hrvatski narod. Daleko mu kuća/

Narodnjak

O J ET KA A RIT '\ ~ 1 IKA "panjol koj u jajno e je­

ta le "kole. Za to u one bile tm u očima mladoj republic i. I u Bar­celoni u u ta novi li u za dn je rije­me O »nacionalnih škola« za dje­cu anarhi ti čnih obitelji . Na tav­ni n acrt j izradila ovjet ka Ru-ij a. 1adrid ki lj evi--:a r kili t »La

Voz« dono i neke tva rčicc iz tog nacrta. T uko daci ri ieša vaju . li ­jedcće aritmetičke zadatke:

) zatv r m trpali O mr-dljivih buržuja; od tih mo 15 ubi­li ; koliko ih io :: moramo ubiti?«

Z a re"oluciju je potrebno 20 ti ućg revol ve ra. vaki revolver ko"ta 45 pe eta. Ko liko te pe eta potrebno za revoluciju?

Peta r učini 30 bomba : tri born ­he d ade h anu: koliko mu je jo" bomba o t alo ?

Ako mo a retirali 6 žandara. 10 politi ča ra . 3 indu trijalca i 8 polici s ta. koliko mo n eprijatelj a radnika aretira ti?«

RKVE R IJI » 'lrzimo k atol ici zam. mrzimo

katoli ke«, rekao je komuni t Ja­rasla ki. o , nije u takvi s amo na riječima nego i na djelu . T ako je ru ko ministar tvo za nutarnj e po love započelo »lagan ali talni bojni pohod« na vjeru. U god. 1937 namjerava ba" ve crkve ili poru"i­ti ili u druge svrhe upotrebiti.

SOCIJALNA A KCIJA KATOLIKA

I ove je godine »Međunarodni ured rada« u 2enevi izdao »L' an­nee sociale 1935/36«. U knjizi u opisani glavniji dogođaji n a soci­jalnom polju . Prvo mje to je po­svećeno baš katolicima. Spominje se papina enciklika o katoličkom većeništvu, i upozorava na za lu­

ge većenika pri rje" avanju soci­jalnog pitanja. Zatim e bavi o pojedinim ocijalnim akcijama ka­tolika . O obito r tiče J. O. (žo izam) koji je po tao vjetovno katoličko gibanje. pozorava na Katoličku kciju »k o j a j e s v e vi"e ocijalno u mjere ­n a .«

FILOZOFIJA I BOLJ EVIZAM Od 1- 12 septembra 1936 je

bio u Gcno i XI kongre talijan­kih filozofa pod pred jedanjem

f) ({)<d a n <l> rt ~h\ C>C>.C>C>

N~~a nar~~na umiotn~~t čovjek, bio neznam koliko o­

brazovan, bio na najnižem tupnju kulture, o jeća u ebi neo dolji vu tdnju za ljepotom. Ta teinja zu lj epotom dovodi ga d tle da i o­rude, koje mu jć o d prij eke potre­be, re i i ukrasuje.

Već u prvi ljudi imali. dubo­ko u s rcu , uzadcnu težnju za lj epo­tom . I zbog toga u ~ara li fib ule, koplj a, s trelice, zdjele i drugo po-ude.

Na~ narod nije puno zao taja­o , u tom pogl du , za drugima. l u njegovu reu klijala je od ajka­d a težnja za ljepotom. I tina ni­je sc mogao takmiti Grcit~a i Rimljanim a, k ji ·u od njega bili naprednij i, a li ipak je učini koli­ko je mogao. Do ·avš i s njima u dodir i videći njihovu um jctno t, otvorilo sc je i pred njim polj e umjetničkog rada.

Reć i će tkogod: »Pa š to je učinio? otovo ni "ta! - Je t, je tl a li u tom s lučaj u treba dozva ti u

»KATOLIKe

Ore tana. Javna je tema bila dno filo zofije do reli~ijc.

Odmah je u početku kongre o dlučno n a tup io pr t i bolfe i­zmu koji niječe yjeru i moral i na-

ij , tio mu žestok bo i. »Talijan­. ka filozofija prim a tu borbu na cijeloj crti. B o l j • i z a m n i ­ječe vj ru i m ral. uzima p r a v o d o . l o b d e. d o a­m o g ž i v o t a, r u ~ i l j u b a v . A filo zofija h oće bašdana te vrijedno ti p ot rdi ­t i i o b r a n i t i.«

G RE l( TO ICf(I j- j RUDAR glavnom g radu Belgije, u Bru:

A e \l u, održan je 5 i 6 ruj na peh međunarodni kongre družen ja kr ­ća.n kih rudara. Na tom kongresu u bile 'zastupane: Belg ija, P ljska, "'e­ho lovačka, Jugo !avija, Francu ka , MadZ<lrska, NtlJOzemska i Luk emb'llrg. Raspravlja lo e o tra janju r~d;! i pla­ćenim d<:>p u tima, o ocijalnom o igu­ranju, p laĆ! radnika, ne rećama kod rada i o kolektivnim ugovorima u preduzetom radu.

a koncu u prihvaćene odlučne rezolucije, u kojima u po tavl'jeni zah-lj ev L vih rudara. ne samo oni, nego sv t moramo biti, kupa njima, za po tignuće ocijalne pra vd'e u \'im ta leži ma i na vim pod'ručj ima.

" A V VIJ ET J E U O P Tl" Ta ko kliče biskup Dr chei\x iler

u t. Gall nu . pa no t pri jeti od· bezbožnog komun iLma. !(ako da zau-tavtmo tu opa no t ? Prvo : o tr..:: 'm'O

vjersku lij no t i mlačnost. Mora no hiti J?'favi, ci jeli kr'(ćani; pofovii::a­ntma e ne da niv{a u či niti . Oruoio redstvo je da svi r imo dužno ti o­

cijal ne pravde i ljubavi do bližn jega. "DO IT IC JE I TIN "

akon 4 godine tevke muke i tradan ja povratio e iz ovjetske Ru-

sij lovenac Josip Pre ekar iz rel-ka kod Vran koga . Izjavlju·je da j ve i tina "ko kod na pi u protikomu­nistički li tovi o ne no nim prilika­ma u Ru iji. Pa ka že: »Ko od na hvali Rusij u, taj •je nije vid'iJo i nije o­ku io njezine bolfev i čke "dobrote". Drago bi mi bilo da vi ti samo za j -dan mj e ec pođu tamo. O, tamo e lako dođ , samo se te ko povrati." -O vjersk im prilikama je rekao : "U Moskvi sam još vidio crkve, ali u nji­ma u muzej i i ra;;Jne dvorane. U U­kra jini je razmjerno jo na jvi e crka-a! lt većinom u sada magazini u

nj ima. Vrlo u ih mnogo poru ~ ili. Vi­dio sam da u tari Ru i još jako po­!Jof_nt i vje rni, a li mladi r od je sa vim betv jeran. Mladež krade i čini najveće lltmparij e. To se ne da •opisati. Oženi se u Ru iji svak{, i to koliko god puta hoće . . . . "

O diktatoru ta lin u e izrazio: "Vrlo je opasno brilo v.tto reći protiv Stalina, a pota jno su ga vi prokli­nja li. l(roz čitave 4 godi ne niti jed­noga nisam čuo, ko ji bi e pohvalno izrazio o tom čovj eku .... "

Sto će na ovo za JijeP'ljeni lj ub i­teljt Mo kve?

pamet onu Petra Petrovića Nje­go"a:

»Iz grmena elikoga lavu izać tr u dno nije,

velikim n a rodima geniju e gni jezdo vi je.«

aleni mo i nezna tni bili pre­ma rcima i Rimljanima, nu tim je veća n a~ a za luga, to je, ovako m alen narod , mnog doprinio čo­vječan tv u. Ta zamis limo amo, d a Rimljani ni u bili go poda ri , već d a u, p put Hrvata, uvijek slu ­žili i robovali drugim narodima, bi li ikada do li do s jajnih u pjc­ha u književno ti , kipar tvu i li­kar tvu? - Vjerojatno je, da ne bi .

Na --: i etnograf ki muzeji puni • u rezbarije akojake vr tc i na­čina . obc u pune rubaca na­rodnim moti ima, košulja, od ijela žen kih i mu kih . Gotovo ni j ed­n g nema bez i z re z u e k a n i h gu a la , frula, pu v a k a, noževa i dru­gi h raznih stvari. Nema iz anred­nih kipova ni bogzna k akov ih u­mjetničkih djela, ali i ovo nij e da e baci. Vje"ta ruka n qšeg pradje­

da urezala je one c rtice, spirale, uvoj nice, k je pobuduju o obita čuv t va.

Nehotice nam, često puta, do-

ŽIVOT S CRKVOM ~~=-=e======·=

V ODNE MISLI Po zemlji u razasute mnoge

velebne crkve, ukrašene umjetni­čkim dj e lima, i skromne crkvice, okićene polj skim cvijećem. Nu mi ne m1 limo ni na one velebne erk e, ni na one skromne crkvi­ce, kad sada, na početku crkvene godine, pozivljemo sve n aše drage ci taoce: - Z i v i t e ž i v o t o m Cr kve!

Kri t više ne hoda tjelesno po zemlji. Davno je, uzašavši na ne­bo napustio zemlju. Z apravo: On je' uzašao na nebo, ali zemlju. ni: je potpuno napu tio. Ostao Je 1 nadalje u našoj redini i z1v1 u svojem Božjem djelu. u Crkvi.

rk a je, kako mo toliko pu­ta čuli , t aj an tveno Kristovo tije­lo. tom tijelu je On, Kri t, vr­hovna glava, a svi ostali vjernici na: zemlji, u nebu i u či tiliš tu, u­dovi u tog tijela.

N a tu rk vu, taj anstveno Kri­s tovo tijelo, mislimo, kad poziva­mo ve da . žive ži otom rkve.

život Crkve? čemu i e i ka-kav je to život?

Pišu se debele knj i~e o cr­kvenoj povijesti. Nabrajaju se i opi uju razni događaji koie je Cr­kva proživjela. I to je život Cr­kve! Ali amo vanj ki život. Nu Crkva, kao taj an tveno ti i el o Kri­s tovo , živi i svojim nutarnjim ži o­tom. Taj nutarnji život sačinja­vaju va dobra djela vjernika, pri­manje v. Sakramenata, a o obito prikazi anje novozavjetne nekrv­ne žrtve, v. Mi e. I ko živi od toda , koji ve to u ebi proživlja-a~ živi Crkvom, provađa litur-

gij ki život. Liturdija je, dakle. unutarnj i

život rkve, a život Crk e je ne­pre tano obnavljanje Kris tove žr­tve na križu i trujanje Božje mi­lo ti po bezbrojnim udovima Kri-tovog tijela.

Taj tajinstveni, unutarnji život Crkve prikazuje nam se na vanj ­ski način preko liturgij kih obre­da, preko raznih vetkovinn i blag­dana. Razotkriva nam se, malo pomalo, preko čitave godine, jer Crk a, kako znamo, ima voju po-ebnu, crkvenu godinu koja nije

nivta drugo ne~o i tin ko obnavlj a­nje Kri tovog života na zemlji.

U vako doba Crkva nije za­okupljena i tim mi lima. O Boži­ću j e prožimaju a vim druga čuv-tva i mi li negoli o skr u ili o

Duhovima. Ta čuv tva i misli e­ćinom e nalaze u misnim obra ci­ma i u lužbenoj ećeničkoj mo­litvi , u breviru. - I ko ui tinu živi liturgij kim životom, taj, baš u o­dredeno doba, čuvstvuje kao "to čuv tvuje Crkva i mi li kao što ona mi li.

Liturgija je bila naižiYotvor­nija i najplodono nija u prvo doba

dc pomi ao: »A za to su oni to či­nili?« - Sa vim razumljivo. Pred de et i dvanae t vjeko a, pa i na­zad d je ta c:1o dina, ljudi ni u po­znavali tro jeve pomo 'u kojih bi brže izrađivali o !ijelo ili oruđe. I ba" zbog toga "to ni u poznavali troje e morali u rukama izrađi­

vati potrebne t ari. Potkraj o amnaestog i počet­

kom devetnaes tog toljeća bili u izumljeni mnogi trojcvi. I ada mje to da cfjakinja prede metar platna dva ili tri dana , troj izradi u pet, e t minuta. drttgu tuku, predmeti izradeni a s trojevima mnogo u jeftiniji od onih koje e­lj ak ručno izrađuje . Kad je to se­Ij ak uvidio, o tavio je voje rado-

e i počeo e !užit i tvorničkim proizvodima. Zanemario ic ukra­e i šarenilo , a prionuo ie za jedno­ta nije i jeftinije. I upravo to

je upr pa tilo na yu narodnu umjet­n t.

o amnae tom ijeku, a u na­šim zag r kim kraje ima i u de­vetnac t m , g to o niko nije imao ni komada tvorničkog odijela. A ada a im proti no!

"'uo am če to tarije ljude govoriti: >> Pogledaj, brate, ovo. Kad ·mo mi bili djeca, žen ke si

kršćanstva. Prvi kršćani su b' j ak i i zanosni, j er su_ se d.r:tev~? ~u pajali na izvorima ltturgtJe, ZlVJe su s Crkvom. S njom su u Doš~ šću čeznuli za Otkupiteljem. o Bc žiću su pjevali anđeo ki »Slava Bc gu na vi ini . .. «, u korizmi su m ricali s Jeremijom, a o Uskrsu sh vodobitno kliktali, svl!ldavši s l<.r tom ostan smrti.

Po lijeratni liturgijski pokre· koji sve više zauzima maha međ katoličkim narodima, ide baš- z tim d a opet naš svakidašnji ž~v p ovcže s liturgijom, da .ngm prtbl ži razumijevanje sv. Mtse, sv. s~ kramenata i obreda i da nas ispur otajstvima bujne crkvene f!Odit;l~

Znajući da je »sveta hturglJ prava kola vjere za puk« (k~rd naJ PacelH), da j e ona »prvo t n~ nadoknadivo vrelo pravo,ga kt šćan kog života«, to se ~ko~ t;l~' pred nekoliko godina, poce<;> ~~ntt. gojiti liturgij ski duh. Na1v1se J dosad tome pridonio Kniwaldo prijevod rim kog mi al~. i tj~dni ))život s Crkvom«, koJt vec tr( ću c:1o dinu izlazi u Hvaru.

'''na bi mo i mi nevto prido jeli razumijevanju liturgije i crkv( ne godine, odlučili mo se. na p četku nove crkvene godine, za o novu rubriku u našem listu.

čitajte redovito ove retke, osjetićete kako je Crkva neiscrpi' ocean mudrosti i milosti.

»Braćo! znajte da ie vec ea da se oda sna probudimo<<. našnje Pavlove po lanice.)

Po d r:a vi TOVA CATRNJA U SILBI. M.i~

starsho građevina odobrilo je 120 bilja dinara za radove na dovršenju nove čat nje u ilbi.

ZBOG LrKVIDAClJE RAD IC:KOI .MORATORIJA sve veći broj banaka kon sti sc odlaganjem plaćanja. Dosad 277 za voda prija vilo za odlaganje plać · nju, 14 za sanaciju i 32 za vanstečajn likvidaciju .

ZBOG KRIO WARE 1JA ZLATN ROBE iz inozemstva presudom Savske f nancijske direkcij e tri vlasnika zlatarsk~ radnja u Zagrebu, poslovođa beogradsk radoje >> Bižu d' Pa ri« l falsif!kator Va kažnjeni su da svaki plati po pola milij na dinara državi , a uz to i 160 hiljada d l nara na imc protuvrijednosti prokriomča renc robe.

PODR ZN! E AGRAR E BANKI Z GREBU l LJUBLJ

su odlukom ministars tva financija. KA LIZ CIJA U BIOGR DU n/

vake godine domaći i strani turisti sv više po jcćuju Biograd n/m. Da bi se tu riznm još više razvio i dn bl se zadovolji lc o novne zdravstvene potrebe posjetila ea Ban ka Uprava Primorske banovine od lu či la je. dn provede vodovod u Biogra du n/m. acrti su već gotovi i tehni či(om odsjeku u Sibcnlku već je dostavlje !credit od 140 hiljada dinara za prve ra do'le rrn izgradnji ovoga vodovoda.

mogao vidjeti u lijepim sadacima potkanim suknjama, a ljude s pa š nj ačom oko pa a i crvenom ka pom na glavi. To je bila naša di ka i po no , a sada? ~ Sve go pod ki odjeveno; prolaze pokraj nas

ne mare za nas. Nestalo je česti tog obraza, ne talo dužnog pošto· vanja, a sve od onog vremena ot­btd obuko~ e kapute i košulje s o, g rlicom. Pogo podili e. Očuvaj na , Bože, od njih!«

1, zai ta, propade naša narod­na umjetno t. Ne velim vugdje, ali većim dijelom propala je. Za­gor ki krajevi na v e kršne domovi-rre aču ali su, i dandana , barem nešto na v e narodne um ietnosti. Još se po elima mogu vidjeti že­ne odje ene u narodnu nošnju, po koji kuhinjski ud urešen našim tarohrvat kim ornamentima, i po

koje izrezane gu le.

U mom rodnom mjestu Čitlu­ku kod Knina živi i sada jedan čo­vjek, po imenu Validžić Stjepan, bez lijeve ruke, a koji vake godine izrad! po jedne gu le. I to ih tako izradi , da čovjek ne bi vterovao, prije nego H e uvjeri, da je to iz­radio čo jek bez ruke. B·aš pro­š lih praznika bio snm kod njega i

NOVI PRLJEDLOO DRž V 'ROR "'U A za g. 1937.-38 iznosi 10 1ilijardi i 949 m!lijunn dinaru t • je zn 25 milijunn veći od sndušnjcgn. Povcćn ja su sprovodcnn po ovim l!rupnmtl: :tn tužbu državnih i zcmljorndnlčklh du110 u .91 milijun, unultctsku službu željezni n O milijuna, LU nnrodnu obranu 150 miliju­n, zu pomugnnjc ~oljoprivrcde i p boljšn­jo stočar tvn 15 milijumt, zu penzije l

illjunn, zn prena do ndnšnjlh rnshodn inancijskog zakonu 50 milijunu, zn poviše­tj rnshodn privrednih državnih predu­eća, koji će se kompenzirn ti većim priho-imn tih drt. prcduzcćn, 8 milijunti i zn ninistdrstvu sn socijalnom, kulturn m i llčnorn d jala tnošću 27 milijunu .

10 A IZJ V A DRA M CEK \ O ,POR Z 1. . Dopi niku bcogtndskog Vremena« dr \nček je izjavio : >• ko sc ednom spornzumijemo, Hrvnti i rbi, i tredimo naše odn e nn obo truno zado­oljstvo, ondn ćemo mi biti jedno i jedin­tveni prema vuni, nn uprot svim opn no­tima u svemu i prema vima neprijatelji­na u nn·oj blizini (radilo e to o revizio­tistima, o Hnbsburgovcimn ili o bilo čemu, to i mn volju du ugrozi nu op tanak); )it ćemo dovoljno jaki, dn odbijemo od cbc svaki nasrtaj, svaku opasnost«.

OJ:Ićl KI IZBORI U ZET KOJ B -'-JOVI J obnvljeni su 12. t . mj. ladinn IRZ dobila je 204 općine ili 76 : 69 posto, Jdružena opozicija 35 općina ili 13.16 po­to, b. HS . 17 općina ili 6.35 po to, DK općinu, građanske liste 4 općine, ncoprc-

1jeljeni 5 općina. ve općine dubrovačko­

~A kotara pripale su b. H . Pobjeda je ..ialde potpuna. [ u Boki Kotor koj b. H ' . odnijela je značajnu pobjedu . Pobijedi-a je u općinama Lastvi, Stolivu, Prčnju,

\1ulu i Tivtu. U Dobroti, Pera tu i Ri nu obijedifn j0 udruže'lla opoziciju. U či-

tavoj Boki b. HSS dobila je 6 općina, vin­ina JRZ 2, Udružena. opozicija 4 i Glav-

odbor radikalne stranke 1.

U ZAO JIH 60 OPCI V KE BANOVI E obavljeni u izbori 22. t. mj. Vladina JRZ. dobila je 31 općinu, b. l

14, SOK 12, borbaši 2 i nezavisnu li tu l. ­Tako je od svih 518 općina savske bano­vine b. IISS. dobila 403, JRZ 78, DK 20, građanska lista 8, borbaši 4. D 2 i JN l općinu.

AROD A SKUP Tl1 A je opet od­godena. Pretsjednik g. Civić izjavio je, da su okolnosti takve, da se ona u mjesecu studenom ne će sastati, već da će se sa­stati možda 10. XII.

PRIJEDLOG ZAKO O Z KLJU-CENOM KO KORDAT izmedu v. Stoliće i naše dr-lave od 25. Vlf. 1935. upu ­đen je Nar. kupštini na pretres i odo­brenje.

ZH "HfUOlUCIJ~nHHCf"l Ko je revolucijonaran? Mi mladi! Tako na nazivlju. I kad su

to rekli, misle da su s nama po ve j obračunali. - Biti revolucijona-

razgledao malo oduže njegovu rez­bariju. Gusle su o rednje veličine. Na vrhu je glava od jelena kra­snim rogovima, a čitave gusle iz­rezane i načičkane. Mnoštvo zvjez­dica, spirala, uvojnica i drugih u­resa, imetrično poredanih, daju prekrasan izaled. Nu. ne samo u mome elu već i u vakom, gotovo, zagor kom selu živi barem jedan majstor o-ve vr te.

Imali mo, dakle, lijepu i obil­nu narodnu umjetno t, ali. naža­lost, u primorskim kraievimll sa­svim propade, a u zagorskim izgu­bi sjaj i ljepotu. Dan avnje stanje naše narodne umjetno ti veoma je oskudno. Mlada generacija, kao da se stidi starih običaja, neće da slijedi stope pradjedova. I naša umjetnost, s kojom e moramo di­čiti i pono iti, u zadnje vrijeme pretrpi poraz. H vala, z~to, našim hrabrim zagorcima, koji se ne sti­de svoje stare umjetnosti, već je štite, goje i čuvaju koliko mogu.

Mirko V afldžić

U zagrlJaJu HolJ~g Sirotana Još kao malo dijete čuo am

za svetost i ponizrtost jednog pro-

• KATOLIK•

run , rtljda, kod 11ji h itna drugo znač nje, neg kod na običnih ljudi .

Kad čo jek n bi u ' rk i rn­~lik ao d lt elem nta: božan­. k i i l j u d · k i, koji put bi mo­mo povući · ud bono ·ne zaključke i zn cbc i zn drugoga. Da nije bo­žan kog elemcntn

1 djel Kris tovo

bi već to pu ta oil o sru eno. tako nije i neće! P jedinci i sku­pine nn ra ~ un n čij ih pogre~ ak a tradaju, a djel l3o%jc ne će, niti

tn že pr pa ti . li ne bih e rado na~ no u koži onih čije pogrc~ke nano e toliko te ~ kih p ljedica po­jedincima i kupinama - a ~ to je najgor : du~ama .

vc ·e dade izrabiti i mnogi e dade prevariti. Laž ie tako ni­

ska i buni e proti njoj po tena narav čovjek va, ali, kad je go rk a i tina, da nekima 14 di biti prcva­ren i izrabljen .

'li da mo - revoluciionarci!? Ako je biti re o lucijonaran:

Boga i du·e imati za p laznu tačku i zadnji cilj, a ne ebe o-je »jn«.

ko je rc olucijonaran biti : ne trpiti uvi·nu i nepotrebnu

štičeničku via t ili čast kompromi ­tiranih, vto amo ~ kodi u radu za Božje i narodne ideale.

ko je biti revolucijonaran: - ne lu v ati one koje nemamo za ~to lu · ati, jer ih zato nije niko o­

la tio, a najmanje to za lužuju radi oje pro~lo ti.

ko j biti re oluci jonaran: - na čelo na·ih zdravih akcija,

ji su mogli mnog toga učiniti , a ni ·u u či ni li.

ko je biti re lucijonaran : ne moći no iti to što nam se

go on 1 na vcliku truhlj(.t trubi da ni sm )>erk eni, i to 11. .!!tran

nth koji nas upravo radi pre ·tr -gc erk enosti prije nisu trpjeli!

k j biti re'volucij naran : -sve ovo š to je izne1>eno i mnogo toga što bi e u klupu o im dalo iznij ti , onda se tim pono imo, i ne tklanjam o od s be riječ >>revo­lucijor1aran«, nego otv r no kaže­mo da m u tom pogledu i t ka­ko r v lu ijonarni.

' ramotna je rabota onih k ji po mi· ljenom planu trube o ne­koj »necrkveno ti« i nekom »bolj ­"~ VIZinmju «. Kažu nam da nl mo crkveni; kažu oni k j ih djela u pro ~ l o ti i ada~njo ti, govore da niko nije manje crkven od njihl

li neka . i upamtc - da u oni, koje n ki tituliraju riječju »ne­crkveni«, neu tra· i vi borci nepa­t arenog evanđelj a, da ie takvih budućno t i do. oni kroče igurnoj pobj di, pa bilo to komu drago ili ne. I da će po tid ni o tati vi ko­ji podmeću ~lipo e o va i al ačkom mar~u omladin križem na pr i-ma.

Toliko kao o vrt na opa ke Juniorovog pisanja. Znamo na če­mu mo. Ni mo e juče upoznali .

Junior

lar ćemo ~opustiti ~a orooa~ne 1 po tavlj ati ljude narodnoJ:! povje- Naš jedini liturgij ki tjednik renja, koji u to za lužili či tom »Život s Crkvom<( bio je u pogibe-provlošću i golgot kim putem tra- !ji da propadne, jer do adavnj i danja. nakladnik »Hrvat ka knjižara« u

ko je biti revolucijonaran: plitu, kanila je obu ta iti daljnje - ne dati krvavo tečene plodo e izdavanje radi pal g broja pret-u ruke onih koji u dokazali da za platnika nereda itog plaćanja takav po a nemaju preme ni pra- pretplate. voga razumije\'anja. Da e tome do koči jer bi o-

ko je biti revolucijonaran: bu tava značila eliki udarac lije-- ne dati u umnjive ruke najljep- po započetom liturgij kom pokretu vi plod i najdraže čedo što ga je koci na ' upra a hvar ke knjiŽnice na~ a gruda u bolima i tradanjima »Zvijezda mora«, na želju većine rodila . članova Jiturgij kog odbora- iako

Ako je biti revolucijonaran: bez ikak ih red ta a - odvažila -tupo klip ati po diktatu onih ko- e da preuzme na ebe daljnje iz-

~~~~~~~~9

§-voj k swoJmae: ~ + Jedina odlikovana tvornica voštanih svijeća ~

ĆULAR GRGO - ŠIBENIK ~ Diplomirani pčelar i voštiuski majstor ---- ------- ------~--

Počasna d iploma

Ruma 1909.

Sarajevo 1923.

Trgovina finog

vrcanog meda sa

vlasti tog pčelinjaka

Počasna diploma i sre­brena medalji'! Split 1925

Počasna diploma i zlatna medalja Dubrovnik 1926.

Izradba umjetnoq saća sa najmodernijim spravama.

Izradba buketa i vijenaca od naravnog i umjetnog cvijeća. - Izradba solidna - Cijene umjerene.

jaka. Uvijek am o njemu mi lio Moja majka često mi je govorila o njemu.

- »Siva haljina. čvrsto prive­zana pasom uz tijelo, bila je nj e­gova odjeća<< - pričala je ona.

Moje zanimanje za toga siro-maha sve je više raslo i ra lo ... . J a sam ga za volio i uzi j u bio ... . 1z toga zanimanja i naklono ti pre­ma njemu ra ·pirila sc sitna i kra čežnje da bih ga naslJedo'Vao. I -krica se u mome srcu šir ita i širila. , .. Bivala je sve veća i veća, i na­pokon buknu. Ljubav i čežnja da ga nasljedujem, već je plam 1tla i buktjela. Ta vatra nije e uga ila, nego je donijela u pjeh. Vruća že­lja bude ostvarena.

Taj bijedni siroma· ak, ponizni sluga, kojega am tako žarko jo~ od djetinj tva ljubjo bijaše -Inat Franjo ...

Iz znatiželjnosti ispitivao sam njegov život. 1 tražujući tako d -znao sam da je i on u svo joj mla­dosti, pod sticanjem prilika, po­šao širokim putem ...

Svevišnji htjede dru~ačije. On pogleda Franju i reče: »Kuda ćev? - Ja sam ti svrha! ... «

Sirotan ponizno pri~11e glavu i

šapne: » luga Tv j lu a ... « I on promijeni put. Zai ta, ovaj bi­jaše trnovit, ali n ga e ne pia · i , eć mjelo tupa. uče ga LjubaY

k vemožnome. Oni e prijatelj ­ki zaljubiše.. Ljubav njihova bi ­

j a~ e velika ... I ja am po ao ~ iroko ta -

zorn. Ali moje ree je očarao ... On ga je ugrabio.

Tada mi Go pod očin ki pro­~ apta: »Sink , j a am tc za e oda­brao. . . Mojem .i e reu osobito vidio ... Ja hoću da bude~ m j i

Franjin prijatelj ... l« - Go pode, ja e ponizn

njam Tvojoj pre vetoj olji. "' ini od mene, ye i nji, što h e~. O ­bećajem Ti i krcno prijatelj tvo. Tvoga am irotana zavolio zbog Tebe. E o, do~ a o am u nj ea ov peri oj da mc vrtlar dobro i klja-tri i na taj način da e Tebi jo~

više vidim . Franjo me je već za olio i če­

ka me ra kriljenih ruku da metne na me voju ivu halju, i nazove svojim najmlađim bratom.

I znam: u njegovom zagrljaju ja ću biti retan.

Vlado Polić

Str. 3 .

lai'.enje lbta. A uzdu se u Boga i potporu čitavo[.! hrvatskog sve­ćenstva, da neće o tati pre arena.

vjereni '>mo da ne ·amo što niko od dosadašnjih pretplatnika neće list odbiti, hego će f.{a š to vi­še nastojati proširiti u vojoj o­kolici.

Za treće godište li sta, koje po­čim a prvom nedjeljom adventa (29. tek. mj.), već je pripravljeno posve novo i obilno gradivo, a list će izlaz/fi u većem opsegu (48 stra­nica).

Svećenicima će za propovijedi i kateheze o obito p služiti opšir­no i ol iclno tumačenje crkvene go­dine od ogu lin ·kog župnika preč. Kukalja, tc nacrti liturgij kih pre­da vanj a za dru~tva, životopisi ve­taca a originalnom likom. upute zn glazhu, orguljanje itd.

a'ia nemarno t je kriva mnoJ:!om n aro dnom i v j e r · k o m n e u p j e h u. N e m o j m o d a t a n a ~ a s t r a-• na nem arno t upropa­

ti i o aj značajni Jitur ­gij ki pothvat.

Po svijetu Z ROO. EVELT , prilikom zadnjih

izbora zo pretsjcdnika jedinjeni h Ameri­čki h Država, glasalo je 25 milijunu 936 hiljada i 277; za Lan dona 15 milijuna 839 hiljada 609; za Lemcgca 744 hiljade 573; za Thomesa 99 hiljada 65; za Brandera 57 hiljada 243.

E:-.:GLE Kr l fR CU KI VOJ I-C l, koji u bill dodijeljeni svojim poslan­stvima kao straža, napusti li su glavni grad

be inije, dis bebu.

BEL !JA, , AR-K u va lutnom sporazumu.

L, poznata filmska glumica, iz židov ke v jere prešla je nu

kršćan ku.

1'.0 l OJ l Z KON BELGIJI. kupštm k i odbor za vo j ku zavr· · o je

ra pravu o nacrtu novoga vojnog zakona. Predviđa se za cjelokupnu voj ku, u pr­vom redu zn p je ·adi ju 18 mjeseci lužbe u kadru, dok e opet za neke rodove oružja predviđa rok službe od jedne godine.

REDO I I v. BENEDIKTA, koji u po·li na istočni dio Himalaje, da o nu­

ju tu utočište, lično onome na velikom v. Bernardu u Alpama, već u sagradili voj dom .na vi ini od 3.700 metara.

10 HILJADA P T IKA najednom moći će putovati preko tlant kog Ocea­na, kad poznati američki brodovla nik Pol

. Cempen ugradi \'Oja dva ogromna pa­robroda, od kojih će svaki imati 100 hilja­da bruto rcgistrovanih tona i biti dugačak 380 metara te voziti pro ječnom brzinom od 34 do 3 čvorova na at. Tako će oni s lakoćom prelaziti tian ki Ocean za vega 4 dana . l maće po 5 hiljada kn bina za 2 o-ob e i izvje tnn broj kabina za l o obu.

Prevozna cijena za putnika skupa a hra­nom biće najvi e 5 dolara.

34 K TOLr KA D 1EV IKA uzdr.la­va tri milijuna nizozemskih katolika. lav­ni dn vnici »De \aa bode« i »De Tijd<< izlaze jutrom i popodne. U katoličkim ku­ćama ne će' nu i nijednu t. zv. neutralnu

novinu.

E L E KA K TOLlčKA ZE KA VEZ zaključila je, da će organizirati

molitvenu antikomuni ti-ku frontu. Liver­polski bi ·kup preuzeo je pokrovitelj tvo

Md tom akcijom. OK 30 l ULJA DA ELJAKA u Pont­

hiiteauju kod t. i'azaire protestirala je

proti boljšcvizaciji Francu ke. fRA U KO K TOLI "'K OVI-

l TVO sn toji e od 56 dn vnikn, 24~ tje­dnika, 20 revija, 199 gla nika Katoličke kcije, 90 erk v •nih tjednika i 6431 župskog

li ta. E 1 Ll~ 'K! K.\ TOLICKI

obrnčenik hristophcr Holli nu želju Roo evelta po/.van je u \ a hington zn a­v jetnika nmeričkc vlade u go podarskim tvarima . Nj 'govo imenovanje ponovno

dokazuje, du jo kr 'ćan ki ocijalni nnuk vn;;.nn i zn knpitnli tično nmcričko go po­

darstvo. R DNlčKE D HO 1 E VJEZBE

K J. pariškoj okolici na pet

raznih krnje n vr~ilc su e duhovne vj -žbe zn radnike. Pri u tvo,·alo im je 300 rudniku.

D Rl L K~F O OV J I ROOI-U, sd aust rijsKi činovnici odsad će dobiL.

vat i, prilikom s upanja u brak, dugoročnu be- kamatni 1ajam od vlade.

l

Str. 4.

l'aši dopisi Tijesno

OTKRI E SPOME lKA DRU Sl H VLAS ICU

Pro~lo je cetrnncst mje cci dn na je ta,·io, u nuv ' i u ospodinu u hrvatskoj

metropoli, nu' dobri mjcšćnnin j narodni zn tupnik dr. Sime laiiić. - dmnh po­sli je nego mo gn predali mulcri zemlji nn tiješnjnnskom groblju, bi odlučeno dn mu sc. u znnk narodne ljubavi i zahvnl­no ti , podigne skromni nadgrobni spomc· n ik .

medu hrvat kim narodom u na cm šibenskom kotaru počeše e skuplja ti do­prino · i koji su nu koncu omogućili do se namisao ~ai ta izvrši.

nedjelju 22 ov. mje ecn spomenik je bio svečano otkriven. Iz ibeniku je do~tlO posebni parob ro d i dov zoo preko 5 O h rYu t k ih ::; ibcn čann. D ošla su, u zna t­nom bro;u, i sva okolna ela, kao odicc, Zlarin, Prvići , Pirovac. 1urter, Betina, Jezera ... Broj pri utnikn je premašio tri tisuće.

lO ati bila je u župskoj crkvi svečana sv. '\isa, koju je celebrirno naš župnik, odani pokojnikov tovntelj , don Toma Perina. n je izrekao i veoma li­jepu propovijed u vjer ko-narodnom duhu .

ln koncu je bilo na groblju samo ot­kriće spomenika, uz prisutnost njegove do­bre pospodc Klementine i o irotjele djece.

pomenik je kromnn, ali uku an . n bijelom kamenu stoji pokojnikova plaketa, izrađena vještom rukom hrvat kog zagre­bačkog umjetnika lvnnn Kcrdića. Pod plaketom či tamo ovaj jedno tnvni natpis :

Domovina Hrvatska pod ovom grudom zemlje dala je mrtva­čki ležaj hrvatskom narodnom zastupniku, odvjetniku

DRU SlMI VLASicU

zemlja ga hrvatska rodila 5. XI. 1892. I on joj je ostao vjeran do groba; najbolji brat seljaku, dobar učenik velikih učitelja bra­će Radića, radeći za siromahe umro je kao prosjak i ostavio sirotu udovicu. i djecu. Umro u Zagrebu 21. Xl. 1935; njegov ši­benik ožalošćen predao ga rodnom Tijesnu 24. IX. da ga vrati materi zemlji. Za­hvalnost i tuga; ljubav j uspomena o prvoj godišnjici smrti okamenile se u ovaj spomenik. Zemljo hrvatska budi majka svojem sinu! Bože velilti budi milostiv vjerniku!

ašcg dragog narodnog zastupnika, koji će sada mirno počivati na svom i na-em groblju, komemorirali su mnogi go­

vornici, izmedu koji b: zastupnik dra Ma­čeka g. Andrija Pav l ić, g. Šime Belamarić, D. karica, naš novi načelnik Henjak, o­mladinac Colić, .T. \ilnt. - Svi su isti­ca li njegovo žarko hrvatstvo rodoljublje, nesebičnost, odanost svojoj katoličkoj vje­ri i ljubav prema iromašnom dalmatin­skom seljaku.

Slava hrvatskom narodnom zastupni­ku dru Šimi Vlašiću! Uspomena nn nj neka nas jača i bodri do pobjede!

štovatelj

Mo lat PRO LAV KR! TA KR LJA.- A­

gilno ću mjesnog žu pnika Don R. Lukinu i doprinosima župljana nnbn v lj en je zu mjesnu crkvu kip rcn Isus va koji je blagoslovljen na dan Kri tn Krn lju .

Prije ame vcčnnosti održanu je tro· dnevnica preko koje je propovijedao v l č. župnik. predvečerje svečanosti prene­sen je ki p proce ijo nnlno iz žup ke kuće u crkvu, uz sl a vljcnjc zvonu. u tra dan je bio dan kršćanskog veselj a koje je O· sjetio svaki Molaćanin. - 10 sati, pri ­je svete Mise bio je blagoslov kipa , izn to­ga je lijcdila svečana sv. 'lisa uz nsisten­cu okolnih ~upnikn . Preko \ise održuo je propovijed Don J. A. o Kristu Kralju, pozva vši vjernike do i clnl}e ostnnu vjerni Kri tovoj nauci i čuvari Božjega hrnma. vcčano t je uzv eli čao crkveni pjevački

zbor, koji je biran im gla ovima i dotj era­nom dinamikom s rca vjernika zhli i.!l vno

reu Kri ·tovom. Zn u~pjcb tog zbom, ima e zahvaliti vlč. Don Romanu i mje­snom učitelju Z . .'ari.

Sve je to bilo lijepo i hvalevrijedno, ali jedno je najutje ljivije, š to je tog dn­na bila prepuna crkvu kao i predvorje od dobrih vjernika iz Molata . Znak, dn su zaista Molaćnni vjerni s inovi rkvc a ne licumjcrnog komunizma.

Tako i valjni

"KATOLIKe

Ka endar Studeni-Prosinac

tN,T2g l Ned. adventa. - Saturnln, m. P. 30 AndriJa, ao. u. l E ligi] s. 2 nlbllana, dJ . m. e. 3 Frano Ksaverskl, or. P. 4 Petar Krlz. s. 5 Saba, op. CC tre~ak

-Sv. Eligij

Rodio e g. 5 u Francu koj. djetinj tvu p kazivao je veliku

naklono t i ljuba za rezbar ku u­mjetno t. Izučivš i zlatar tvo u­brz e je pro Javio voj im izvr-nim izradbama. I am francu ki

kralj naručivao je kod njega razne predmete za ukras kraljev kog dvora.

o • ligij imao je već tada zla­tno srce, koje e bojalo da ni u najmanjoj t ari ne uvrijedi vog Boga. - lobodno bi e vrijeme molio, razmišljao i dobrim djelima la io Boga. Kad bi ga neči te mi­

sli vabile na grijeh. dozivao bi on tada am sebi trašne paklene mu­ke. U kraći ao je sebi najnužniju hranu , a u vojoj radionici uvijek bi držao otvorenu knjigu duhovno~ sadržaja, eda ne bi ni za čas za­boravio vog Boga.

Naš vetac osobito je ljubio robove i siromahe. Za otkup ro­bova znao bi prodavati i arnu vo­ju odjeću. Pred vratima njegova tana taj ale bi uvijek čitave pro­

ceSIJe iromaha, tako da bi se trancu, koji bi tražio Egija napro-

Život Šibenika OTKRIVE POME IK PK. DR.

VLAšić . U prošlu nedjelju uz veliko sudjelovanje Hrvata i · Hrvatica iz ibenika i okolice bio je otkriven u Tijesnom nad­grobni spomenik hrvat. za tupniku nezabo­ravnom Dr. Vlašiću.

MRT OCA VAROšKOG 2-UP l­K . 19. o. mj . umro je u Bajagiću kraj

inja otac varoškog župnika o. Vlade dra Bilobrka. Ovom prilikom neka o. Vlade primi naše iskreno saučešće, n pokojniku vječni mir i pokoj.

DVE T KE PROPOVIJEDL ne-djelju 29 ov. mj. biće u katedrali prva advcntskn propovijed. Tako isto i u tri daljnje nedjelje. Počinje u 5 s. uvečer iza sv . ružarja . Iza propovijedi biće blagoslov sn Presvetim.

DEVET ICA GO Pl OD ZACECA - počinje 29 ov. mj . obavlja e u katedra­li i u crkvi sv. franc. U katedrali počinje svake večeri u 5 s., n u crkvi sv. Frane u nedjelju u 4 s., dok je u ostale dane u 6 s.

V . DRU APO TOL - slavi se u ponedjeljak 30 ov. mj. u crkvici sv. Ante na Gorici. jutro u 6 sati biće lekcije i pjevana sv. Misa . Popodne u 4 s. blago­slov o. Pre vetim.

C T \ . LUCE -počinj e u petak 4 prosinca u samostanskoj crhi v. Lucije. vake večeri biće u 6 . blago lov a Presvetim.

BLA DA SV. l3ARB RE djevice i mučenice - biće proslavljen u petnl-. 4 pro inca u svctičmoj crkvi. predvečer­je biće pjevan e lita nije. n blagdan biće u 6 s. lekcij e, zn tim pjevana sv. Misa.

10 . . pjcvunn sv. \i sa. Popodne blago· o Presve tim .

PRVI PETAK bi će u crkv i S\'. h •rtn n u 6 i p6 ·. znje dni čku ·v . .f\'\i a za Kri :ittri cc. večer u 7 s. bingo lov sa Pre­sveti m i posveta. Za Kri ža rc i ka t. muž -ve biće u ovoj crkvi u 7 . blagoslov n Pres' e tim.

Križarske vijesti

TJEO K TOLlCKE 'T MPE. Prema već rnnije danom uopćcnju bit će o d 23. Xli do zaključno l. l. tjednn križarske !;tampe. Tc dane će Križari po­scbn upotrijebiti zn pro irenje naše kri­žt,rskc š to.mpc, zn traženje trctplatniku, tc opće uređivanje računa za tumpu. U tom radu dužni su sudjclo vnti svi Križari.

sto kazalo, da će ga naći u kući pr d kojom ima mnogo iromaha.

kad mu je kralj Dagobert po­klonio kuću a zemljištem u Pari­zu, on ju je i tog ča a pretvorio u % nski samostan.

Elig ij, iako svjetovnjak, igrao je 'rl veliku ulogu u crkycnom živ tu fra ncuske. Kad su ·e po­čela š irit i neka zam mna krivo­vjerja po gradu Parizu. nas toja­njem na "'eg ·vcca bio je sazvan cr­b ·eni sab r u Parizu koji je do­kraj čio kri ovj rje.

lza mrti k:uij , , no jonskog bi kupa, na opću želj u grad~n-t a, bi je · hgij imenovan za nJe­

go og na ljednika. Baš u toj bi-kupiji bio je tao nai eći broj

krivovjeraca. . bi kup upotrebio je vu voju rječito t i veto t da ih obrati. I u pio je. Ali iše do­brotom i vetošću nego vojom rječito · ću. Pogani su e di vili nje­go , oj etosti i li ·tom o ta ljali pocJan tvo a prih aća li Kri. tovu vjeru.

Bog je našeg sveca već za ZI­vota bio ukrasio raznim čudesima. Tako je u kri ivao i mrtve. Na njego u riječ bjes mučni duhovi izlazili bi iz ljudi. kao š to je na Spa iteljevu rijeć u ahla mokva. iako je i na njegovu u. ahnuo orah. radi kojeg u bil na ta le neke za­dje ice . Pa e je tako do lo ce i punila ona Kri tova riječ: >>Ko vjeruje u mene, djela koja ja tvo­rim i on će t oriti, i veća od ovih.«

U 70 godini ži ota os jetio je da mu ile malakšu i da mu se približuje konac. Pred mrt sa­zvao je voje vcćenike i učenike, te e njima oprostio i izljubio. Zatim je klopio ruke, • aputajući Simunovc riječi: >) ad otpu ti slu­gu vogu miru«, i ra tane se sa o­vim svijetom g. 659.

snovann su u Bogoljama na otoku Hvaru, okružje hvars ko, u Kraljevskoj Sutjesci, okružje nraj evo, u sv. Jurju kod Senja, okružje enj- ušnk, te u O sijeku treće đačko kri ž. brat tvo.

REFERENT Z a PIONIRE. Rcferentom zn pionire po tao j e brat icnk Fedor, pa neka sc kandidati zn pionire obraćaju na njega. Rad n pionirima nalazi sc u odre­đenom rnzvoj u.

PRIREDBE EDJ ELJU 29. Xl. U nedj elj u 29. Xl. bit će pro lava križnr kog dana u nmoboru. udj elu je izn lanik VKB dr Protulipnc.

ODR ž E PRJRED13E. nedjelju 22. xr. održane s u križn r. ke vcčnno ti uz proslavu kri ~nr . kog dann u Pregrad i. gd je je u imc VKB udjel vn o brat tjepnn Ramljak, tc u Klo ·tru Po drnvsko m, gdje je J:!ovorio brat dr icnk.

KRJ ž R Kl KAL E ' DAR. Kri.i.arski kal ndnr treba dn ima svaki Križnr. toji 3 din ncuveza n, uvezan 6 din . Dobiva e kod prnvc Kri ž. straže, Palmotićeva 3.

ekn knl endnr naru čuju društn1 kupno u većem broju radi manje poštarine.

MARIBOR Br. 44 -----"l<RIZARSKI ALBUM". - Veliko Kri-

žarska Bratstvo u Zagrebu namjerava o No­voj God ini 1937. za svoje članove i sve prij:~teljc hrva lske katoličke omladine, or­gaui 7ovane u križa rskoj organizaciji, izd:tti \'e.i ki reprventat ivni "Križarski Album". Na eoma finom papiru bit će otisnuto · oko

250 naj aznovrsniji h sl .ka: poznatih križar­. ki h i kri.i.n ri čkih radnika, društava, prija lelja, kongresa, križarskih manifestacija, zbo­rovanja, akadem ija , povoraka, te čajeva, skup­ština, iLiožbi, izleta, glazbi, te mnoštvo raz­nih drugih slika iz križarske akcije. Osim fi nog papira album će imati i veoma uku­san uvez, tako da će moći uvijek poslužiti kao lijep dar. Redakcija albuma povjerena je !ručnom oaboru, koji će se pobrinuti, da a lbum bude doista knjiga prvorazred'ne kvalitete. Uza sav veliki broj slika i prvo­razrednu i zradbu , cijena će a lbumu biti sa­mo JO (deset!) dinara u pretprod'aji, a kasnije će cijena biti 20 din. Album će sa­drl<tva i i kra tku povijest križarske organiza-

je. Uz pogodovnu cijenu od deset din. moći će album dobili samo oni, koji se do­p:sni com j ave najkasnije do 25. s tudenoga o. g. na ad resu Vel. Križarskog Bratstva (Lagreb, Palmotićeva 3). Album će se tampati prema broju onih, koji ga naruče

do 25. XI., pa će tek minimalan bro~ biti stavljen za ka niju prodaju.

-~---------------------Sitne vijesti n-rtmt='n· ~

PRO ~IRE JE SOLA E NA PAGU. Uprava državnih monopolo. zaključila je, d. izvrši proširenje solane na Pagu i za tc rado Ye odredila je kredit od 2 milijuna l 399 hiljada 911 dinara. Proširenje će se izvršiti početkom iduće godine.

PERZIJSKI OFICIRI KUPUJU KO-JE. Ovih dann stigli su perzijski oficiri

i trgovci, dn po hrvat kom zagorju kupuju l konje zn perzijsku vojsku. Dosad su ku­pili već vi e stotina.

1A HRVAT KOM SVEUCLLISTU ZAGREBU upisano je u zimskom se­

me tru oko 5 hiljada daka, među kojima u 301 bogo lova.

, V E , TRA E DR2A VLJANE, zapo­slene u ipadovim poduzećima, nadzorni odbor dlučio je da otpusti iz službe, kao i da izvr; i progresivno smanjenje plaća vojih činovnika .

'\ILO RD ICE U ZLATARU pro­sin \'i le su prošlih dana 70 godišnjicu svoga d oln kn. proslavi su sudjelovali i nad­biskup dr Bauer i dr Stepinac te hrv. za-topnik dr lvnn Pernar, kao izaslanik dra \ a čeka.

T TERES ZA NAS BUHAC porastao je u jemnčkoj, pak je nade, da ćemo tamo moći izvesti još neprodani buhač.

. Šibenska katedrala o- j v th elana se obogatila jednim novim radom drvodjelska - rezburskog majstora, našeg ugrnda­ninn

D. Josipa ni~olićB ikolić je za stolnu

rkvu izradio tri vrlo li­jope ispovijedaonice iz bor va drva u skladnom romnnskom stilu. Izrad­ba je solidna. Cijene ' 'coma umjerene. - Svi koji u ispovijednonice vidjeli, laskavo su sc o njimn ·izrazili. Zato mu sc ovim putem zahva­ljuje i preporuća ga dru­gim crkvama

Crkovinnrstvo sv. Jako­vo -šibenik

Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica KralJa Tomislava 53. - Sibenik_ Tiskara »KACIC« (0. B. Buljević)

ne u: ka k sina Pen j sine ta je

f\ e i

strm živo š nje ramo Juče

stajk nem dne nam< j e dl p on la,

la:

se OJ tjele ea u liva pn e

Ko ć da i tam~

Tom slad! pi i mo z lad; Dl K E

Lli

izra uma ču i mr lo še. Ino

b t i s n Ud be Po Po