Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
u. u !UZV· !:i
tiO se oerlje-
=" Hrv. ~joju lall3l s
.,m 1»wetim u e dl ot'
LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRETPLATA 30 DIN. ZA INOZEMSTVO 60.-
0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI.
JOD! 1 II.
ibeni k, l
Peta oznaka Istina je cilj znanosti. Sva du
ga i mukotrpna istraživanja uče
njaka, od početka do danas, išla su 2a tim da pronadu istinu, i to što savršeniju i potpuniju.
Mi smo danas sigurni za mno-' ge istine. Znamo kako se oplođuje
i razvija cvijet, znamo kako nastaju razne bolesti i kako se vrti zemlja oko svoje osi ...
Svaka je istina lijepa, privlacČiva i draga. Nu ima istina koje odlučuju našim načinom života: našim mišljenjem i djelovanjem. - Nije li baš jedna takova istina i avierenje, da smo članovi prave, istinite Kristove Crkve?
N em a sumn je: Krist je osnovao samo jednu Crkvu. J baš ta, i samo ta, koju je On u početku o.snovao~ jedino je istinita! - A po čemu ćemo upoznati tu jedinu istinitu Kristovu Crkvu? Katekizam nam priprosto i jasno odgovara: Prava Kristova Crkva je: jedna, sveta, katolička i apostolska.
A sad nešto drugo<- Papa Pio X je, jedom prilikom, naglasio oovu duhovnu misao:
»U v i j e k u č i m o d a s u .č e t i r i o z n a k e i s t i n i t e erk v e I s u s a K r i s t a, i d a ima te oznake samo rim o k a t o l i č k a C r k v a . . . A.J i t i m a č e t i r i m o, z n a k am a t r e b a n a d o d a t i i p et u: - P rog a n j a n alec
Uvijek je bila s u d b i n a I.stine: progons.fvo. Nu za nijednu se istinu ne može reći da je 'bila tako dugo i krvavo proganjaM kao katolička istina!
Zar je potrebno, ići u prve v jekove kršćanstva, kad su Petru ot.sjekli glavu i Andriju propeli na križ? Kad su kršćani silazili u tamu podzemnih katakomba? Kad su njihove kosti hrskale u lavovskim
1 žvalama?
Ta sve to još i danas doživljavamo! Do.življavamo u 'vijeku koji sa gnjušanjem govori o ustanovi staropoganskog ropstva, koji :se naziva - valjda radi tog svoga gnjušanja - n a p r e d n i m .s l o. b o d o u m n i m.
Koliko se već godina samo pi-še o bespravnom položaju meksičkih katolika! I još uvijek trpe progonstva prvih kršćanskih v je kova. Naš besramni »Slo,bodoumnic< dvatdeseti vijek ne dopušta meksičkim ikatolicima, da javno, u crkvama,
Socijalni pogledi
Pra da Da na:tnje društvo je kao teški bo
le nik. I tom bolesniku treba pomoći. All kao što se uvi jek događa, dolaze zvan1 i 'ne;z,·ani lij ečnici. I čovjek pripro t radije povjeru je jednom nadrilij ečniku, nego da po Juša pametni savjet razborita liječnika.
jega boli pr t, a taj mu čovjek savj t uje da ot t ječe ruku, i pr t da ga neće više boljeti. Rafzbio mu se prozor na kuĆI, a taj mu kaže neka sruvi cijelu kuću. Smiješno, zar ne?
A ipak ima ljudi, koji šire takve prevratne mi li, s nakanom da. reformiraju naše dru tvo.
Ovaj socijalni nered je nastao radi toga, jer se premalo gledalo na pravedno t. Prevladao je pnncip sile. ~vemoćm kapital nije gledao u radniku čovjeka, o obu , nego oruđe pomoću kojega će se to više obogatiti. ije se obaztrao na to da i radnik ima pravo da žtv'i kako dolikuje čovjeku.
Da se ovo bijed'no tan je popravi, potrebno je da na obasja unce pravde. ačelo pravde nam nalaže da svakomu damo svoje. Pojedinci moraju dat držv 1 što joj pr ipada, a drža a pojedincima što je n j ihovo, i to tako 1 pojedinac poj dincu ima dati što mu pripada. To je zahtjev pra edno ti! Dakle onaj čovjek, koji na toji dati svakom u voje 1ma tu taJn u volju, taj Ima krepa t pravedno ti, on je praveaan.
All uv-tjek će biti nevolje na s ijetu. Kad je pravedno t progovorila s oju, on aa mora nastupiti ljubav. - Ljubi bližnjega svoga kao samoga ebe! - tako gla 1 zapovijed lj ubavi.
Ako 1 dao svom !Yratu ono to i mu dužan dati radi pravedno ti, a Ipak je on u nevolji - tada neka pri-
PO TOJA I U VJ ERI Kako katolička vje ra tvara čvr
te značajeve, nepokolbive u svom u-
mole, niti da primaju svete Sakramente! Ne samo što im to ne do .: puštaju, nego silom hoće da njihovu djecu zaraze najstrašnijim otrovom - otrovom bezvjerja.
Ni Hitlerova N jemačka ne da katolicima mira. Sve nade, koje su se bile zadnje vrijeme pojavile na njemačkom vjersko-kulturnom obzorju, rasplinuše se. - Za volju nekog staropoganskog duha, kojega neki nacional-socijalistički prvaci žele uskrisiti medu njemačkim narodom, zabranjuje se katolička štampa, ras puštaju se vjerska društva, zatvaraju se katolički vode, a proti redovnicima i redovnicama podižu se bučni i z lonamjerni sudski procesi.
A eto nam još i najnovijih prizora iz bratoubilačke Španjol-
POJEDI I BROJ 50 PARA ··- - -
Broj 42.
listopada 1936.
RUKOPISI SE E VRACAJ U - ADRESA
URED NišT V A I UPRAVE: šiBENIK pp. 17.
i ljubav skočt u pomoć ljubav. v. Toma kvin ki kaže: "Može dogoditi , da je nekomu potrebna pomoć i u onim t\'artma u ko jima mu nije nitko du
ža'll; ... zato da e ljudi među oimo podupiru, po trebno je bilo još dodatt zapovijed medu oblne ljubavi, po kojoj jedan drugoga podupire i u omrn tvarima u koj ima mu po pravedno tt nije ništa dužan ."
Ah ne smije se previše isticati ljubav na račun pravde, i nju tavljatt na prvo mjesto. Govore: kršćarn sh·o, koje je osnovano na zakonu Ljubavi - sve će urediti . o, ti premalo poznaju kr ćan tvo, odno no: poznaju ga samo s jedne strane. Pravo kršćan tvo ne naređuje samo ljubav nego u prvom redu zahtijeva pravednost. Odje ne vlada pravednost, gdje se ne vr njezini zakoni, tu i lj ubav malo pomaže. Onaj koji ističe da će se socijalno pitanje riješiti samo s ljubavlju, ne govon dobro. ajprije pravedno t, a nju neka prati posestrima ljubav.
Kapitalizam baca od \'remena do vremena mr vice među gladne loje\·e samo zato, da pokrije dužno ti koje zahtij va pravedno t. I to tako i drdržave koje u pod kapitali ti čkim uplivom radije govore o brizi do iromaha, nego d~ pravednim zakonoda v-tvom ot trane uzroke, koji toli ke slo
jeve bacaju u najveću bijedu. Dobro i hvalevrijedno je da se dru tvo brine za siromahe, oogatašima da e nametnu izvanredni porezi - al i u prvom redu treba štititi prava koja ima pojedinac.
I tom kad je pra edno t progovorila svoju zadnj u riječ, na tupa ljubav!
A. J.
vjerenj u, pokazuje nam' i Meksiko, zemlja progon tava, zatvaranja i ubijanja.
ske, koji se neprekidno nzzu kao karike u dugom, nedovršenom lancu. - Sve se tamo bezobzirno ruši. I stoljetne umjetničke k atedrale, i bogati muze ji, i stara sveučilišta, i domovi za uzgoj zapuštene djece, i bolnice, i ubožiš ta. Sve š io nosi katolički peča t! A o živim žrtvama da i ne govorimo.
Doživljavajući to i obazirući se unatrag, na duge povjesne v jeko,ve, zaista moramo reći: Pr og o n s t v o - to je peta oznaka jedne, svete, katoličke i apo to/ske Crkve.
· Nego za mnoge je, s obzirom na prošla i sada "( nja progon iva, opasnost da upanu u malodu nost, koja je prvi korak ka beznađu i očaju. - Medutim niko nema razloga za malodušnost. Proganja-
Progone ih i zlo tavl jaju, ali ni o taj u čvr ti kao litice od kremena !
ekt ameri čki novinar, pred neko diOba, povra tio se iz Mek ika i u jednom lL tu ovako opi u j živu katoli čku svi j st medu mek ičkim narodom:
Preko 30. 000 žena i dje\·ojaka obavlj a ju luwu kateh i ta. Kako se ne mi ju pojavljivati u javno ti, tu svoj u
te ku 1 o pasnu s lužbu obavljaju taj no u nov1m ka takombama. U tim katakombama, koje su danas prokopa.ne u raznim d jelovima Mek ika, katolici
taju tajno, poučavaj u se u nauci vjere i primaju vete akramente. Po-ebnom dozvolom sv. Oca donašaj u
s ećenici tajno u privatne stanove katolika v. Hostiju, pa ju stavljaju u po ebne tajne izdubine u zidovima, i tako hiljad!e i hiljade katoličkih obitelj i žive talno u zajednici sa euhari-tijskim Spasiteljem, koj i im 'i daje tu ilnu nagu u čuvanju i ispovijedanju
\·jere. -
RIJETKA RIJETKOST Koa tarih Orka je špor t 11io sred-
tvo za uzgoj jakog i plemenitog duha. All šport na vih dana je daleko od toga. Zato na tim više mora obraa o\·att vaka pojava duhovno ti kod vporti ta.
Američki rekorder, trkač Metcolfe, na berlin koj je olimpijadi po Ugao jedno od prvih mjesta. On je sada katolik, ali nekada to n ije bio. !(ad su novinari od njega tražili kah-vu izjavu, onda im n ije go orio o športu nego o auševnoj sreći, koju je našao u katoličkoj vjeri . Rekao im je i ovo: "Katolicizam mi je otvorio oči. Donio mi je novo životno veselje, utjehu i moć. U športu i učenju, u ojem fizi čkom i a u vevnom radu o lan ja m e na molitvu."
Rij etko kada tako govori ko ji vporti t, ali zato tim ljepše zvuči .
UCE I VJERUJU . . . Dok mnogi rnepismeni ili polu
pi ment Zl!1adu katkada prezirno go o:t-iti o vjer i i ka tol i čkoj Crkvi, dotle ml mozemo, vako malo \Tmeena, zabil ježiti obraćenja pr vih učenjaka i lmjir
nje v jere i Crkve je već da vno predviđeno i prorečeno. Sam osnivač Crkve, Krist, to je predvidio, i na to upozorio svoje vjerne.
Nije rečeno samo dvanaestorici apostola: »Zaista, zaista vam kažem, da ćete vi plakati i jaukati, a svijet će se radovati ... (e; ne vrijedi am o za njih prorov t vo: Progoni će vas . .. pozivaće va pred sudove radi imena mojega . . . z lostavljaće va i ubijati, mi leći da dobro djelo čine . .. - N ama svima je to rečeno! Za sve nas to vrijedi!
š to se bojite, ma/ovjerni? Zar nije nadodao » ... ali će se vaša žalo t pretvoriti u radost<c ?!
A ko konačno pobjeduje, njegova je pobjeda!
lg.
l
Stt. 2. ----------------------------------- --------------· -K __ A __ T_O __ L __ I __ K• ____________________________________________________ B_r_o~j---
žcvnika n:t kato licizam. l ncaavno su engl ke nov ine ja
vile, da je njihov u(enjak i pisac J. J e~ ic; lay pri tupio u ka tol i čku Crkvu .
J C\\ i· 'ay je pripadao !dot-kom pokretu.· a j pol<ret je ~a tao
m du intcl igenci j 111 u ngle koJ pred koj ih 60 godina, a \Tha mu je : prouČa\'a n jc 1 o tanka i raZ\·oja ka toli čke
rkv . ećina pri padnika t ga pokreta konačno uvida i t inu i prihvaća kato li čku vjeru . l ripatfnik k forl ko-r pokreta je b io i čuveni ~~g!e ki k~.l turni fi Lzof e\x man, koJI Je ka mJe postao ka rdi nal. ba" e\\ manov vto\'aklj bio je l e~ i· May. I sada, to, koraca po njcgO\oj tazi .
lE TVO
vako junašt o tmponira, a o -hit0 na moraju zaa iviti ju načke ženke duxe. I hvala Bogu da ima takvih
a u . a kra jnj-:: m jcveru američko
kopn1. pro tir ' pokraj ina lja ka. To je pokraj ina led i vj ečnog n ijega. tan ovnici Alja. ke nikada ne o jeća j u ugod no. t toplih unčani h zraka.
za v.:: t , već od godine l 7 1, rade u . lja ct ka t li čki mi ionari T
od 60.000 tano' nika 12 ti u ća je već ka tol ika .
l(a . 1 u drugim mi ij kim 7emljama, u Alja ct rade kat li čke kole i u•zgojnt zavod i. A te ykole i zavode v ~
de se tre mt i narke. Ima ih 52. Tamo živu i ne. hi<:11o rade, iako r rodu godin e i godin da e ne sa tanu s nije(\n tm hijel im čo jekom , i da se ne ogriju na uncu, pod kojim je odra lo n j iho,·o d j .: t' n j tvo i mlado t.
FR M SO TRECOREDAC
Nedjeljno evanđelje s poukont
XX. nedje lja po Duhovima
E A D LjE V. IVANA. 4, -16--53. U ono vrijem:.> bi ja!e v1elli kralj f.' l' čovjek, čiji je sin bolot'OO a l(ofomoamu. Cuv i 011aj, da Isus dolazi it Judeje rt Galileju, otide k njema: i molja e wr, do side , i oz'drovi mu i na, jrr je bio vw umoru .. A !sas mu reče : Alw ll r' 11idile znamen ja i čud'esa, li t' l'jerujete. Rr'če !I lli !.·raljet' čovje/t: Oo pode Mi prije nego umre sin moj. Rde mu Isus : Poeti, si".Jz tvoj ži11i. Vjero11a čovjek riječi, koju mu reče l u , i pode. A /wd on već sila; za 'e, reto e ga lu.ge, i javiše mu go-1/0reći, da ill njegov živi. Pitaše ih da/de to um, u koju mu /Ji lak !' . l rehase mu: Jučer o sedmoj uri pusti ga ognjica. Rotumije tada otac, da je /Jila ona ura, u koju mu reče Isus: s4.·t tvoj žit i: i t jl't'Ot'a o/1 i a v dom njegol' .
U l( :
" I \ jerova čovjek ri,j eči , ko ju mu reče l u " . reta n je laka v oo v jek! n tražt od l usa, da mu oiclra i ina. Traži čudiO . jegova je vjera tako jaka, aa ni časa ne umn ja u u pjeh.
va ga vjera vedri , daje mu života i nage; ona ga vesel t i vesela goni do
mu vome, gaje će za ta ln o naći \'Oga ina zdrava i ,vc ·ela.
To da je ČO \'j e ku vjera. Ali ne va kojaka j ra. ego V'jera u l usa
Kr i ta. Ona vjera, koja se ne o niva na lij epome čuv lvu, na "ćakulama" baka. i bakica, nego ,·jera, koju nam, kao savr menim ljudima, nameće na zdra razum.
Ova j kralj v čovjek nije vjero ao u I usa zato, jer ga je na to gonio
obit ljski uzgoj . e ! On 1je vjerovao za to, jer je vidio djelo l usovo. N jegovu je vjeru mnogo vremena izgrađivao razum ; on j , prije nego tje povjerovao, i pitivao ve razloge, hoće li ili neće vjerovati; i n je u tim razlozima b io trog. Tek kada je sve izračunao 1 pro\'j cr io, kada je sva dijela 1 r iječ i l usove pro ud io, tada je uzvjerova'O. I u toj vj rf je ostao tvrd'. Pun le v jere traŽI od I usa i sama vudesa . J J u mu iii čini. Cudesno ozd'ravl j:l nje_g()va ina!
P.o lij e ovoga kraljeva čovjeka miIlijuni i Jmil ijwni vj eroval i u Isu a. Za jega u, j krv VQ ju davali; gin uli su, jer u rna1i : zaštlo i za koga g inu .
G inuli u, jer u znali, da je Isu Istina ; 2l!1ali u, da izvan jegn nema na ovome vijctu reće ni blago lova. Vj erova li su, jer u znal i za d j e l a I-u ova. Zna li u, l'a je l u rekao:
11 Ako ne vjerujete meni, vjerujte !'jelima mojim."
Na ovo j rij eči I usovo j os n i va se vj era vih onih milijuna kr ćana . Djela I u va, 1 jegova čud'esa i uskr nu-će , :ra log u jere u jega.
Da na je mnogi krvćan in , po ebno mla i dć, če to u unakr noj vatri od napadaja pro(t\' vj ere u I usa. Cude se, aa e 1 članla može vjerovati : da je jedan čovjek i Bog, da je on Spasitelj vijela , da na u sv. Pričesti hrani vojtm Tijelom . . . Ali mi kato lici ipak ve to vjerujemo, ne za to, to nas je
tako majka ili baka učila; ne zato, jer nam tako svećen i ci propovijedaju sa oltara, nego zato jer znamo za djela Isu ova, koja nemože nitko učiniti o im Boga. I u je mrtve uskrisi ao; pa konačno je i sam u kr nuo iz groba. A može li to učinit i itko d'rugi o-im Boga!
Mt vjerujemo I u u, •jer znamo za jegova djela !
Po driiavi RAD Vf NA TURISTICKOM RUTU
nastavljeni su, jer je dozna1'en potre!Jan kref:flt, i to na dijelu od Pro ike do Biograda te od Vodica do Pirovca. Zaposleno je ne-ko liko stotina rad nika. J
IZGRA DNJA 7AGORSKOGA VODoVODA. Zapotel i su radovi na planiranju terena za izgradnju Zagorskog vodovoda. Radovi sc izvadaju u 3 dionice. Prva dionica ide od bTda Midera ,gdje će se izgradi ti glavni rel.ervoar, do Perkovibl, cfruga dionica grad i se u pravcu Drni , a treća u pravcu željezničke stanice neši ć. Na ovim radod ma ;aposler.o je više stotina radnika.
PLITSKA BOLNICA ne prima više bolesni ka , jer da su svi kreveti bolnice prepuni bol nika. Više je bolesnika već odbi-jeno.
OVI PA ROBROD , OCEANIJE". Naše patobrodlarsko društvo "Oceanija" nabavilo je novi parobrod, koj i je dobio ime' "Plavnik". To je deseti parobrod ovoga društva. Ima 3. OO tona i uredaj za 50 putnika . vr· it će prugu Jad'ran - Sjeverna Afrika, Spa njo's 'a, Marseille i ra trag.
C RIN R ICA I. REDA U ZEMU-1·
!KU odlukom mini tarstva financija premještena j ~ u Libinje 7adržavajući dosada -nj i djelokrug rada.
OB TA RADA NA UN KOJ PRU Zf. 7bog hladno'6e i t~e\•remena privre, meno je o't>ustavljen rad na gradnj i unsk pruge.
OPCI1 !<I IZBORI U VRBASKOJ BA1 OVJ;>.H iLVršcni su ll .' t .mj. Od' 15 općina vladina J RZ dobila je 102 općin
(6.J .60jo), J S 2 (i.30jo), Hoderina Jug Tar. Stranka 6 (3 BOjo), Udružena opozicij'
28 (1 7.7°/o ), DK l (0.6Pjo ). zemljorad nic 4 (2.50/o), neopredjeljeni 5 (3.2°/o), b HS 10 (6.30jo), dok će se u jednoj općin izbori obavit i naknadno l . t. m.
OBJ EDA HSS U SAVSKOJ BA 10 ~to u frama on i fo je već po- VINI. 11. t. mj. obavljeni u općinsk i izo
zna to L el jaku koj i ne prati vjet ke bori u dal jnih 1 O općina savske banovine događaj ~ , nit i čita ikak-ve novine. u svima je b. H s iznijela apsolutnu ve
Uz o tale ciljeve: fram a on ka taj- Swoj k swo ... e: činu.
na družba lma u vom programu i Jedina odlikovana tvornica voštanih SVJJeca DR l OROS ·e O HRVATSKOl'vl PI ogorčenu borbu prou katoličkoj Cr- TANJU. Na sjednici banovinskog odbor 'kvl i vim njezinim u tanovama. ĆULA.R GRGO - ŠIBENIK JRZ u Ljubljar. i min istar dr Koro.ec govo
I talijanski odvjetnik dr Cesaro rio je 0 budućim parlamentarnim izborim Te ta b1o je framason. aravno, ni je Diplomirani pčelar i voštarski majstor prema novom :<akonu, koji uvodi nepos1edn Imao nikakve vj ere, a uz to je kipio - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - i tajno glasovanje. Jo je kazao, da vlad od mržnje, kad tn doznao za kakav Počasna diploma l Trgovina fihog Počasna diploma i sre. d'ra Stojadinovića imade čvrstu volju, d uspjeh katoličkih boraca. Nu dr C. Te- ~uma
1909_ brena medalja Split 1925 riješi t. zv. hrvatsko pitanje. Ovo pitanj
sta imao je brata l i j ečn ika koji je, na vtcanol,! meda sa Počasna diploma i postaje sad aktuelno i nije isključeno da reću, bio duboko vjeran i odaln svo- Sarajevo 1923. vlastitoi pčelinjaha zlatna medalja poslije skupštinskih izbora doći do spora
joj katoličkoj vjeri. I taj !irat liječnik, Dubrovnih '1926. zuma izmedu Zagreba i Beograda. kao i la'eni vjernik, molio e za obra- Izradba umjetnog saća sa najmodernijim spravama. OPCI SKI IZBO RI U PRIMORSKO ćenje brata odvjetnika. jegove mo- BA OV It 1 za svih 96 općina obav iće s
litve ni u bile uzaludlne! Izradba buketa i yijenaca od naravno~ i umjetno~ ~ u nedjelju 15. studenoga, a u dr i n s k o
Jeanog dana došao je odvjetnik cvijeća. -- Izradba solidna -- Cijena u mJ· erene. • banovini . studenoga. Te ta na jea'r11cu svoje bivše braće VA2NE IZJAVE HRVAT Kili ZA frama ona 1 svečano im izjavio da STUPNIK . 11. t. mj. na hrvatskom zbor pre~~snjimas~v~, juje oo u- ~~~~~~~~~·~~~~~~~~~~~~~~~ u ~~~u m~u o~li m ~Ju~ Sute poznao J ti111u, koja nij e na njihovoj kazao je i O\'O: "Ideja hrvatske politič
stran i. N ROI NA KUPST!Ni\ otvoriće se N SA PRIV REDA I DEVALV CIJ A borbe prodrla je svuda, gdje god živu H
Dr Cesare Testa i tcllinas živi. Agi- u novoj zgrad i, koja će se svečano blago- LIR E. Us ijed devalvaćlje lire na i privr~L vati. a osnovu svijesti, koja daje život lan je VIan Katoličke kcije u vojoj slovit i I . l .mj. Senat i ar. Skupština nagu, naš pokret traži priznanje naše n nici l;gublće oko l OO milijuna di11ara, jer a omovini, a o vratu mu vi i trećored- sastaće sc 19. t. mj., da zaključe staro z:~- rodne inoivid'ualnosti. To je uslov, od' k k Šk l · · ta b t tr ' · u Italiji irriaj·u zamrznutih kredita u visini · · i k .
1 ·apu ar, Jer je po o ra eceg Sjedanje, a 20. t. mj. poč i nje njihovo novo jega nema od tupanJa n u ·ojem smjer
_r_a_·a __ \'_. _F_r_a_n_e_. ------------r-ea_o_v_it_o_za_sj-·e_d_ar-tj-c. ___________ o_d_6_5_n_,i_l i-ju_,_~a_li_ra_. __________ T_o_n_Jor: svatko dn zna, tko vodi ovu j
O ~ulturi i· kulturnim spomenicima Sto je koji narod kulturni ji, t im
je i viđeniji u tranom v~j lu . kulturu _a injavaju: Spomenici, zgraae, bibliot ke, muzeji, galerije, kol , a najviše rekordi.
vt se narodi o je sasvim naravno -- takmiče da podignu voju kulturu. Dižu 11najve'i i najteži" pomcnici na vijetu. ve novine pi u
o njima. · "Quen Mary", novo-agraclen i pa
rabrod, odnio je rekord u br~bni i tim pribav io lavu Engl zima. Olimpi jaaa u B rl in u je po kazala kdja je 'država na jkulturnija . ( aša lj o tala 7.adn ja.) eki av ija ti čari , kao dpl i, kaču iz a roplarna i tako o vaja ju !avne na;.we atmo f r kih orlova, kakača , l e tača, neu traš ivih bića . . .
jea nu r i j eč: borba za vi'(u kul turu.
Talro u n kt /.idbvi u Ru iji dobil i oalikovan jc 7.a varan je svjet kili idiota: "lentu počasnog b 1bož-nika" . (Zvučan naziv za kulturu dvadc etog v ijeka, što n , drugovi?!)
Crve m m il icioncri u S pan i j i prozvan t su "hero j i u borbi protiv mračnjaštva" . . . Ovo je svakako savrcm -
no ! tim već pon iženje dbživjeli u ont koji brane Spaniju od židov kih bratoubi lačkih namjera !
Mi lim da sad' znate što je kul-' tura!
Dakle, da jo j dnom ponovim : Kultura j borba naroda za zvučn im Jmenima i IJ1as lovima, borba pojedinaca da pro lave za jednicu. (Nije to ona kultura iz promog ili pretprošlog tolj eća !)
All zašto ela mi idemo tako daleko 1za glora i dolina. Pometimo malo pred vojim vratima. Zar možda koa na nema ni č ga čim blismo e mogh pono iti? O, ima i prcvi ! le moramo izlaziti iz Sib nika, pa želj eznicom u mu 7 je plita, Zagreba, Ljubljane. To rj jako daleko. A k lome je i 7Jima na lupila. tanimo mi rade u Sib niku! Tu nećemo platiti uJ laznic , da nag ledamo modernih t uda. Za t u pobrigali na i 11 o-ctja lizirani" drugovi!
Mol im vas, pođimo malo u šetnju. Putem ć mo razgovarati o sad1a -njim vjet kim prilikama .. .
Evo, sad'a mo sc uputili. Idemo na Subić vac. Vrijed110 je, pdjatcljt, aa nadi še mo malo zraka ll
borovoj tmi ... Tamo piše: Ne vodi sobom životinj . o, niko e toga ne a'rŽI.
loj mo! Eno klupe ! Možemo malo sje ti. Umorili smo e od' uspinjanja. Nu šoo to č ilc.1. le? Srp 'i čekić je
to, drugovi! Tu u i "kul turne rij eči i tzrazi" ... To će naša d'jeca pročitati , d'a 1 · na po tanu "l.;ult!lma".
Pomalo i nervozno id~mo prema" id'i lici ".
.Ja sam veseo što mogu voj im prijateljima pokazati 11 kulturu". l a ba§ zato ih i voaim da promotre "kulturne pomenike" grada Sibenika . .. Na "Vi
d1lici" će biti igurno oduševljeni! Pogled 111a iben ik i filoZ'Ofija nepriznatih "kulturnih filorofa" sa 11 SOcij.1Lnom d'ušom" igurno će ih odu evit i.
I pun ponosa, stao sam na "Vidi lici" .
- Na mje. tu mo. -to tu, velim, pogledaj t . Na ogradi ... 11 filorofski" natpi i sa :z!nakom srpa i čekića ... Vel tm: -- to je znak napr d!nog rad
ni ll naš pano , v lim, li na-i pl l teri!
ni pogleda e. tado da čitaju, a lice im e zgrči i po 1v1.
Sto in1 je sada? Zar im se zgrčilo lice od oduševlj nja?
ramo ta ! . . . Pro lota ! . . . Obori e pr ijatelji na men . -- Zar si nru zvao na yctn ju, da nam to poka-ž ? uj! . . .
tao sam zapanjen. Pa ti ljudi nemaju ni pojma o 11 kultu ri" . O "filorofiji" današnjice. O metodama l(omint J1t1e i nj nih agitatora. Pa mora da se mladež otruj , ako mislimo da napolwn d'Oclemo do diltlalw·e prole-
tarijata. A na~ dj ea morajp da bud 11soci jalizirana" od "napreanih so · jaJn ih radnika". Tu je i sa vim dobr reklama slobodne ljubavi. Pa što m ond'a psuju? ...
l bez riječi opro§taja moji prijatelji okrenuše i otiđoše.
ja sam o tao sam sa vojim m l1ma •.. Promi ljam: kada b'uclu do tranc1 iz atugih kulturnih d'rža.va n
1,,Vidllicu " i pfitali za prevod onih "fi lozof kih" izraza, pa kad im se tačn pr v~d , zar neće s oduševljenjem g vor i ti 'O ku! turi našeg narod'a ... prOZ\'aće na najkulturnijim narodb na vijetu, ko ji se db vrhunca "sodja lizirao"!
"i b ni k je dioi ta po tigao rek'ord poaizanju "kulturnih" pomenika p klupama 1 ogradama javnog gibensko parka " ubićev a. S R, srp i čekić pTljavštine. Zar oo nije dokaz da n moramo ići u Split, Zagreb ili Ljul: k janu da gledamo muzeje? ... Sto ć nam ti uć_g()di~ja kultura Hrvata? St će :nam jera. i moral predaka? Ta rr Imamo kao uzor ,;naprednu" Rusiju
Na koncu, nakon vih tih gorki lšala .1 \dr',n ih i tima, evo i ozlYiljnog l
pita: Mož li s ih."' plemenit i pam trun od't1:<evljavah :m "kulturu", koj svoje najoclu vl~enije pristalice i š ritel je odHkuje "lentom počasnog tk bDžn ika"?
Evtigma1
A. l\
.. KATOLIK•
--~--~------------------·------------------
niju t t ko govori u njeno lm a rodno edin t-vo je t'!kcijn, ako n odgo\ an\ osj ';lj ima narodne du •. jezlrno j dinstvo nle ~ovoljno . /a to u najbolji doknt. Englezi
merikancl, koji Imadu jedan jeTik, a tiva u naroda, :t dokaz ·u l SY:tjrard, koji lnadu 1 je1lka, n j dan u narod." -stoga dan:t odr/ . .an je lik! hrvatski rbor
J Dubrovniku, na kojemu je bilo oko 20 1iljnda ure nika. Kao l1a lanik dra Marka .;<>vario je dr Bari a m o l j a n , koji je
ed u ostalim ka:t.10 i ~vo: ,.Davna je i ·tim, da e narodi ne tvarnju dekretima, ;eć ih stvara am<> Bog. T ml, koji e ovdje 1alazimo l 100 godina ni mo propali ni za velikih bura l10luju, a kamoli da na ugrozi )vaj povjetarac. Po toji rp k!, hrvat ki i ·lovcnačk i narod. vaki sa vojom tradicijom, kulturom i narodnim o jec'ajlma: l o ·e dekretima ne može nivelirnti. !!rvatsko itanje ne mate biti predtnet političkoga
nale7 .. :mja. 'e bude li ono rije eno, kako lo raži hrvat ki narod, hrvatsko pilanje ostaje
i dalje na dnevnom redu. Ml sporuum shvaćamo o.tbi'jr.o, ali bez en lime.ntalnosti, vije ni, da je hr\'atski narod došao u ovu državu a \Ojam tradicijom i kulturom . \'jerujemo, da ćemo ovu borbu dokoni'·ati na čast i ' la' u hn·alskog naroda. 1 a toj liniji ostajemo i zh i natrag ne moiemo." -
proizvađa
jedino
ŠIBENI~
RASPUST SLOBODNIH MISLIL CA POLJSKO j. Vlasti s u donijele odluku,
kojom se raspušta Društvo slobodnih mislilaca u Varšavi sa njegovih 20 podružnica i oko 20 hiljada članova.
AM RICKA DJECA PROTI EMQ-
RALU. U Americi udružila su se katolička
djec1 od l O do 18 godina u "Križarski rat omladine za po pomaganje čiste književnosti." Udruženih je već 60 hiljada djece. Clano' i su s e obvezali, da ne će čitat i nijedne knjige ni nijednoga časopisa, kojr donose nemoralne stvari ili romane o z.ločir nima; da r:e će posjećivati nijedan nedostojni film niti slušati kakve nepristojne prenose na radiju; svim raspoloživim sredstvima će naprotiv podupirati katoličku štampu i katoličku književnost.
~u. liii: a. U vrtu mojega . rca raste jed'an
c~jetak osobitoga čara i ljepote. Taj CVIjetak mi je mio i drag jo iz djetinjskih elana. A to nije niko drugi već crvena ruža - 'kraljica cvijeća! ...
Crvena kao grimiz, mirisna poput najfinijeg parfema - mila i draga svakome.
Kad je ve elo proljeće ulilo u svako I:Yiće okrepe i nage, počeo je taj orag1 cvijetak pokazivati voje nakite. Nijesam mu htio prekinuti nit života prije nego otvori i pokaže sve zlatne dvore.
Svijetle sunčane zrake pretvara le su prašnike svježih cvjetova u zrnca !zlata 1 bisera ... I još je rastao.
Tek onda, kad je otkrio ve voje riznice i blago, kad' e je nauživao bijeloga d~ i sufnčanih zraka, vedre noći i blage rose, prišao sam bliže k njem !lj i rekao: 110 drag)i i mi li cvijete, došao je čas, kad moram tvome žiću reći: Stoj!
- Ah ne! Sto velim? Ti će~ i unaprijea živjeti! Tvoja mila 'boja resiće oltar Marije - ruže nebeske - a tvoj miris napunjaće kuću Božju.
Zatim sam mahnu'O nožem' i on je bio presječen. Uz pjev moga srca. i skladne mil'Ozvuke velike prirode odnio sam taj cvijet pred oltar Marijin.
Klečeći pred Njezinim oltarom IJliJta nijesam m'Ogao izreći ... Tek kada su ml tri, četiri vrele suze 'kanule niz
• Samo tm enom Ljudi razlikuju na vis načina.
Razlikuju fXl ra i, ro narodno ti, po vjeri, p t:lkžu .. RazlikO\ anje po vjen j' izmedu važnijih. I ljudi d njega dd , jer e svojom vjerom pono .
Pa 1 uni · ponosimo svojom vje-rom. i čitav ,e na~ narod pano ·i vojom pradjedov kom 'jcrom; vjerom
Branimira, Tomisl:l\a, \' re ilr.ira, Zr in'6kih i o. talih nasih pr a ka. imamo 1 zn'.'<to! Po na. oj vjer i po tali mo inovi veopć i pr:l\ e Crkve, udovi otaj · tv nog ti j la l r i tovog, a ta vj ra bila je uj dno i brižni nštitnik, čuivar 1 t melj na.eg narod11og op tanka 1 života.
Ljud'i, koji nazivaju katolicima, naćt ćete po čita' om vijctu. T kad bi te tm reki i da n i u l<atolici, teško bi t
ih uvr ijedil i. sad dolazi ono najgore: mnog'o
njih, iako pono 10 priznavaju ino\'Ima katoličke Crk e, ne žive po nauci t auhu Crkve. l(ao da j katolicizam vjera riječi, a n djela! - I baš raa1 ovakvog poima!!1ja - bolj nepoiman ja - kr ćan ke vjere, doxli smo do ovahog ž lo nog tanja u S\ Ljetu. Ovakvima j vjera samo ukras! I mo rad1 ovakvih Crkva i vjera se kle-
11 Bl M KO '
e kada U\ jeren l komuni ta A. B. Liberov objavio je pod O\'im na lo\'Om bra uru, u Bruklinu, u kojoj obja njava, na neobično uvjerljiv način, zašto j pre tao biti komuni t. vo· joj bra urt on e obraća . vim američkim komuni tima i objavnjava im kako u on1 talan predmet pot mjeha od strane ov jet ld h korn sara. U daljem vom Izlaganju imo i on pojeainačno i ove čin j nice:
111\omuni:z.a.m ponizio ru ku
mladež.
Komunizam je ugu io sve slobo-ae.
Komunizam je upropastio zanat-stvo.
Komunizam je neprijatelj raanog naroda.
!(om un izam je povećao bmj rad-n ih časova.
Komunizam snizio nedjeljne naan1ce.
l( om un izam je nepri jate! j žena. Komunizam je natjerao žene da
rade po tvornicama. Komunizam · prin udio djecu da
ruku ju trojevima. aj i roma niji narod na S\ ijetu
u Ru i - to je od njih uči nio komunizam.
lijednn tranac, koji je u posijecinje vrijeme radio u Ru iji, !11ije o tao komuni ta.
ijeaan ru ki radnik ili eljak
obraz, u ne pobožno izgovoriše riječi: ,.Marijo ,primi ružu - Znak svete ljuba i. A srce moje, Majko, Po Svome uprav i!"
-.J -veče:rma..Jo..J dši:asl. Tiha proljetna noć pomalo pu
šta voja krila. ve sporije puvta se 1 tone, jer neće da vojim dolaskom pre tra_I se tricu zemlju. Po koja zv1jezdica 'Opaža se kroz crne i tmaste oblačine, a bijeli e mjesec nazire po srea'lni neba .. .
iko se ne čuj . J agani vjetrić širi krila u tihu proljetnu noć.
a pro:coru voje soblice tojim ja, s ićušan crvak Bo ž j i, i zuri m slab1m oČima u oaleke nebe ke krajeve. I kao da više ne živim! Moj duh leb'di daleko, aaleko gore, izmedu neb'a i zemlje. Moja misao luta iza onih vijetlih zvjezdica. Luta sad tam'O, sad amo - i mij anom se miri ...
Miram i zadbvoljan sj dah na po-telju i počnem moliti: ,,0 e, sve je
Tvoje ... " I u ta j čas srce mi se rall!gra 'i vojim kucaj ima kao da zbori: f ja sam Očevo ... -otsad~, Oče, kucaji moji biće samo 111a s lavu Tvoju ...
Ponovno upravih pogled na visoko nebo, a tihi šapat po drugi put zazuji na mojim u nama: Velik i i '<litvan, Bože, u tvorenjima vojim. Umjetniče najveći , uresi me bjelinom ljilja'!la i mirisom crvene ruže . . .
Mldw Validžić
već·u. j ima: bt ti katolik i i-, tod hno antgc izr:tbljt\'ali nijl' n i-; ta trašno. Priznavati c;c katolikom, a ob0-ža va t 1 1ark a i n j gO\ ma teri al i.r:1111 ,
klanja ti e l.enj ln\1 i S laljmu, lJ JC z..a njih a vim razumljivo. toliki111 majka ma nemajkama ub itt ('>-) nek liko n ·vin ih bića na naj tra ·niji nači n, nije li :Šta, g roi'no. 1u r ·dk im da n i u dobr ka tolikinje, pa da vidiš!
Ko u l- rancuskoj i Spanjolskoj sačinjava ,,Pučku frontu"? V efi m bro jem katolici. I ti isti .. katolici" ruš crkve i o ltare. pred mje ec dana i>: \ i u u proce iji. T još c;u vij ·će no ili! T it neki mini lar-komuni ta a v1onom e ra lio iz 1adrida u Barcelonu, da mo/e sa vojom bratov"'tinom vcč:ano prh.u-.tvO\ati proce iji Velikog
Petka. dana ? Da m je i previr Ž<1-lo tan prizor!
To u oni koji, mdrl.avši ime katoličko, žive pogan ki! A takvi u najgon. I najopa<niji! To u ljud i koji će vojtm imenom trgovati, i koji ć· vjeru, za najmanju kori t. okrenuti kao kabanicu! To u j ud i obije ljWJi grobovi l
elika je tvar biti katolik, nu ne samo 1menom!
Dis.
koji je pobjegao iz Ru ije, nije o tao komunista.
Bto sam nekad komuni t ni-sam vi e komuni t" .
KRIZU KOLODV R KOJ C:EK I
.. Prije mnogo godina sagradili su Ru 1 . u Mandžur kom lučkom gradu Harbtnu kolod\ or sa kri/em u čekaoni~i. ~(ada su Ru i Harbin prepu -tili Kmeztma o tao je ovaj križ i dalje na
om mje tu. edavno zatražili u be..-:bo_~nici man~žur ke via ti da se ovaj k·n~ od .. tram .. Glavar /elje21I1ičke potaJe 111J htto udO\oljiti be7božnici
ma, jer je opazio da dnevno pred tim križem kleče muževi, žene i <fljecaf i da e mole vome Bogu. Glavar željezničke po taje poganin pitao je te ljude šta nalaze u svojoj molitvi pred tim križem. Oni su mu odgovorili da im molitva pred tim križem daje jakosti i utj h u njihovom životu. ato je ovaj glavar poganin dao nalog da križ imade i dal j o ta ti u ovo j kolodvor-koj č-ekaonici." (.. edjelja" br. 40)
KIDA JE KOJE NI T KID
E U-
Jedna od t rij ki najvažnij ih reformi koje u prethodile novom u ta
u u Ru iji, ne umnjivo je ukidanje Oepeu-a, političke policije.
To je bilo 10 rpnja 1934 godine. Od ovog događaj~ ov kivalo i uki-danje tero ra.
All se ova nada nije ostvari la: Umje to Oepeu-a o novan je " arodni Komesarijat za unutrašnje po love" koj1 je imao jedno "Odjeljenje za drža nu zaštitu" a to oclj ljenje je Imalo tačno i te zadatke kao i Oepeu. . a čelu ovog novog Komesarijata Je po tavljen Jagoda, koji je ranije b1o š f O peu-a.
ma dakle izgleda da će, u lij~d. pisanog univtenja Oepeu-a, ma ta bttl promijenjeno u policijskim običaj ima, omilj nim u zemlji ovjeta.
Zvanični ladin organ 11 lz\'e tija" (27-XI-35) otvor no priznaje da je novoosnovani Komesarijat u tvari samo produ.lenje Oepeu-a, i nada sc da će vršiti svoju dužno t upotreblljavajućl i te načine. a ime, on izražava svoje zadovolj tvo povodom toga to se na čel u ovog Komesarijata nalaze " tan čekisti" koje je kolovao virepi Dzeržtnski i koji sjajno ispunjavaju voj zadatak 11 kolovođa r vol ucije".
Sto ćemo, kad vugdje ne može biti lijepo kao u Ru iji ...
IIOGROM I REDOVI LJUDI"
l(ako zvanični li t .. Izve tija" od ll - VIII- o. g. (b. 1 6) javlja, u gradu mol n k koji ima oko 100. OO tanovnika, vlada velika ne ta ica hlje
ba. "U prodaji hlj eba", pi e ovaj li t, .. nastal! su veliki za l ji, i ibbg toga e doe vuda pred prodavaonicama kru
ha ogromni redo i ljudi kako toje i č kaju bezuspješno po vi~e sati. Stanovnici Smolenska dobivaju dnevno 3 tona hljeba manj nego ranije.
S tr. 3
Po svijetu 36 .\Hl IJU SI< lll CJf{J\fJO\A, koj ! l
maju vl e od miliju n stanovnika, irn ·1 na svijetu . N·1 j\ ·(i grad je New-York ,pak redom l oklo, london, lkrlln, \oskva, Ch icago, l'a1 11, e J ;J ka Le , llam burg, Rim itd.
RADI 1(, ]edan od kornunb;ti kih vo Ja , koji je ua[>Y n jo' l I'<, ,da je u tamn ici nenadno po' udio Strij<"ljan je voda poljskih soc ijalista Dombšk i. 1.1ko stnhovlada u RusiJi post 1je S\'C strašni ja tc prožJI;'·· i w oje ore,·e l djecu.
KO\\ N l TiCK"· I'ROP ·\uA 'D A a izložbi katolii'ke š tam(X' u Valibnu izloženi su upr<t\'O taprepašćujući dokumrnil o komunistic'koj propagandi u En leskoj, FrancuskoJ, l elgfji, S\ aj a s~oj, jeJinjenim Drža,·ama <\merike, Sp1njo!skoj, Kanadi,
leksiku, \rgenlfl'i , Uru rvaj u i Australiji. vi ti dokumenti svjedoče ne amo u o
pasnos' i i ~ , o l zirn osti tc ruq!ačke propaga nde, vU:I i o orrc, da svom tom akciJOm sl tematski upravlja •ama sovje ka vb1da. To e napose 'idi što se tiče ' panjolske, gdje je i ·tcm:t!ska i neumorna akcija \\os kve porela jo g. l C)28. Prema tome nije č udo, što se napol.on do;lo do sac\a~n]ega
strašnog bra ou bi at'-kor rata. I IT LIJA JE DFVALVIRAL LIRU
i sta bilizirala je na teraju od 90 lira z:t l funtu i 19 lira ta l dolar. Lira je u !ijed toga naglo pala, pak sc sada na mjenjačni-
rna moie dohilf 40 do 12 lire za 100 dinara. Da povišic1 cijena u unularnjo li l -lije ne bi ug-ro,ila ,e koristi 0\·o aa novog uredenja talijan kog novca, odredeno je, da sc r ij ne nekih najvainijih proizvoda potrebnih ta .l ivot ni u.t koju cijenu nesmiju povi iti još u canne na žitarile snižene od 75 na .J7 1:1 kvintal. l to tako jako s u snižene carine i na uvol stoke, mesa, maslinovog ulja i jaja .
0\ A f-O RMACIJA FASISTICK[ MILTCIJ E ir.. r;ena j t: u italiji. Fa ' i t ičld bata~ joni i za lučaj mobilizacije o taj u r ed irnuti i tako po ·taju s:~stavni dio jedne sa mostalne operativne vojske, dok je dosad vaki fa i s tički milicior er, koji je ujedno bio vojni obve.tanik, u slučaju mobilizacije dolazio u svoju jedinicu u redovnoj vojsci. Formiran je 121 bataljon stalne faši ti čke milicije pn·oga pozh·a sa isto tolikim brojem bataljona drugoga po ·va, a grupisani su u 14 teritorijalnih komand,· i 29 grupnih komandi.
D E A L V AC I J A ĆEHOS- O , ACKE KR U E. Cehoslovačk i parlamenat i senat prihvatili u nacrt zakona o devalvaciji čehoslovačke krune za 13.3 do 18.7 posto.
BALKA Ij D U ATE I završena je. U ovogodišnjim b:llkanskim !akoatletskim igrama prvo mjesto o ·ojila je Grčka, a jugoslavija drugo.
DUG IERICKIH JEDI JE ' IH DR2,\ A dostigao je 34 milijarde dolara.
KOt 1GR KAT LICK! H 1 OVI .RA održan je koncem pro loga mjeseca u Rimu . a njemu je bilo zastupana 30 katolinih narodno ti. tvorio ga je l>apin drž. tajnik kardinal Paccelli, koji je govorio francu ki, španja! ki, engleski, njemački i talijan ki
Bi EUCILIS1 I PROFESOR Ge-org Re.nard zaređen je za •e tl:nika u
1anq-u u Francuskoj. 1AJVECE RK E NA SVIjETU. aj
veća crkva na vijetu je crk-va sv. l etra u Rimu, u kojoj mogu da tanu 54 hiljade ljudi. Zatim dola;.e po redu : milanska stolna crkva (za 37 hiljada), sv. Pa la u Londonu (za 32 hiljade), katedrala u Kolnu (za 30 hiljada), tolna crk-va u Bologni (za 25 hiljadh!) i t. d .
U !TALIJ l K! UT JE CARl A na s\'injsku masJ i !aninu.
R\D J REK I TA I Fl A 1 1 Ar CA U BELGIJI. Predstavnici , iranke reksista i fl aman k ih nacional ista radi li čno ti programa vojih Iranaka zakljui:ili su uradnju u zajedn ičkim akcijama naročito protiv komunizma.
HIT O POJAC \'A JE TALIJ N-l i li VOj1 Ill GA na kopnu. u zra-
'ku i ijla moru zaključila je ta lijan ka vlada na svojoj zadnjoj sjednici.
D BOJ U A TRijAr KOJ j -I, kao s~ed h·o za pranje čast l, naj · t role
je zabranjen. O U VLAD U MADZARSKOJ
stavio je Darany bivši ministar poljopri
vred .
~aši dopisi Soline (Dugi otok)
PROSt. V K.RTlAR KOO DA Pro lih dana mjesec-J rujna oddano je u ~ olinama kriiarsko sb vlje. To_ su dana dohrlili K1 ibri i Kri:lar!cc, sa svoj tm d'u-
l
Str. 4.
hovnicima, iL Dragova i \ log Rala da z;tjcdno a I'Ojom brarom: j 's!rarna i L Solina prosi a~ e Kr i ·ta u l: u hari ·tiji, zakunu mu ~(; d.t će ,\tu '·jerno ·!užiti, za jega /i\jeti i umrijeti. - lu su 1\tu oni re-kli. ']\·oji ·mo i 1 voji mo ostali!
I ri dana prije je Ycle č. J \rn~ ri ć, duho\'llik .olinsldh l ' riža i l ri/.a rica, odri.1o du ho\ ne ,je/.bc. koje u dobro u pjdc. :t s:tm dan prosb\C odr;bo je sv Alisu i propo' ijed o l uharist iji prof. bog slovlja don J\latc G:trković.
U 15h poC: li su sliz:tv:tli go-tl iz okolice. Do~! a su br:tć.l ~ SGt ne iz Dragova u potpu nom broju i mali J(riiari it \/ ' log 'Rata J s ·oj im duhovn ikorn i brojnim prijat lj ima.
Po lij podnevno lav lj e po~elo je velikom pol'orkom . Pm·orb je po'la oko sela i sler:-la e pred mj esto priqlr:tv l j eno z..1 gl:l\ ni dio la ·lj.t.
Blago lov 7Jl tal'a l( rižara i l rii.ar ic:l obavio je ,·c l eč. duhovn ik J Arncr~~ i odrbo lijepu pro po' ijed. Goste je pozdrav io pre! ·jedn ik sol in hih l ri/ara. G. ~ško Ugl~ i ć iz Vdog Rata govorio je o temi ,,l ape i Hn·J ti' '. O " Kril<lrstvu j duhovnoj obnod HrvJta" govorio je veleč. trić
ndrija. KJd je glavni dio proslave r-io, go ti su nJ počeli o tavl jati. J mi
smo ih rdačno i prJtili uz pozdrave i poklike. a pro Javi u se otpjevale križar-ska himna i Ujepa 11a~ i poslani su pozdravi preuzv. Or Jeronimu Mileti i na m vod! dru Protulipcu . Nave' je bil{l iluminacija sela.
Da je proslava ovako lijepo u pjela zasluga je mlad g j nJda ·e a 'Inog župnika vcleč. Josipa A rnerića .
A. O. - Agronom
Ćvrljevo POS ET OVE K PELE. edavno,
uprav godina dana, odlomak župe CvrljevaUtore G. posvetili su nmo groblje na mjestu zvano "karaula" . 1 isu bili zadovoljni da ostanu arno na tome, nego su Preuzv. biskupa zamolili ,da im dozvoli i kapelu . Tako je i bilo. Preuzvišeni udovolji želji njihovoj, a oni svim silama stavili e, da bar privremenu kapelu u· ·ne. Kad su lo postigli, odreae, da je posvete u čast sv. Mihovila na 29. IX. Biskup dade dopust za blagoslov o. Božidaru Jelinčiću mjesnom župniku, koji je to i obavio uz prigodni govor. Prvi je sv. Misu odslužio agi ln i župnik, osobito na gospodar kom polju, o. Fr. Borić i dzrekao dirljivu propovijed. Bilo je i suza. Narod je najverom pomnjom prat~o sv. obredle i o tao cio dan veseo i radostan. iako je bila ki" . ajviše za to ima zasluga Mate Bari vi ć, koji je to i potakao.
! . G.
·-----------------
BRAT TVO osnovano je u l(ra ici, okružje enjsko.
T CAJ U JELSI. Tečaj za otok !!var u Jelsi bit će od 20- 25. X. o. g. a te čaj u će se drža li predavanja o radu Križa ra. a bH će i niz prak!i čkih uputa . Prijave e ša lju na župn i ured Jelsa.
ODR2 NE PRIREDBE. nedjelju 11 - X. održane su križarsk-e priredbe u većem stilu u Varaždinu. gdje je . udjelovala kr iž. glazba, a govmili su dr Beluhan i dr Protulipac sa !rane V. !(. !3 .; u Otočcu , gdje je V. l( . B. zastupao I. Mrakovčić; u Ca7mi ,gdje je V. K. B. za lupao I. Glovacki; u Podravskim etama, gdje je govorio dr Ci k; u Miholjancu , gdje je govorio L Tubaković; u Siraču, gdje je govorio O. Flajpan . Taj da n su b1le i p ri~ redbe u Zagrebu K. B. Kačić , na kojoj je govorio . Sendta i K. B. Grič, na kojoj je govorio prof. Sa rić .
KRI ?.ARSKI K LEND R. Križarski kalendar iLlazi oko 25. X. 'i već se sada upozoruju l(ri7.ar i, da ga naba,·e. !(al ndar će biti vrlo 7.anlmiv.
NAJAVLJE E PRIREDBE. U nedjelju 18. X nema druge priredbe nego u Zagre~u i u Po1e . U Pože;:ri je pro lava krliA1rskog da111 1 to popodne, a govorit će na njoj dr Beluhan i g. Majer \ilutin -
nedjel ju 2· . X. je priredba u arajevu, 11a koju ide dr. Protulipac, u Martinskoj V i, na kojoj g01·ori Raml jak, u Remetama, argovcu, Rijeci.
l j LN! D KRTZ R TVA U godini l 037 ima l će Križari svoj ~cijal ni aan ne'lo ranij nego ove godine. cijalnl da n (-e poče ti na blagdan sv. josi pa 19 !ožujka i {ir~at će se prema prilikama mje-
ta kroz travanj i vibanj . Već sada e upozoruju druxtva na laj dm . Zajcdn ic:1 Seljač ke J(rl iar ke om ladine i Radn i(· ke križarske omladine dal će polJnje upute o proslavi i organizaciji ovog dana .
" KATOLIK« -- -- -------- ----------·----------------------
ale dar Listopad
IN~IIs 20 Ned. OO DUh. SV Luka r. 19 Petar Alkantm, or. u. 20 Ivan KancJ], or. s. 21 Hllarlon. - ur~ula , dJ. m. e. 22 Kordula, m. P. 23 lgnacl], b. s. 24 l Rafael arkanaeo
Sv. Luka Cet iri u čo' jeka , koji u nam
opisali život 1 'n:.~ uk l u l( ri ta, koji u nam predalt blagu, e elu vijest
vandelje. Treć i medu njima je v. Luka.
apo tol ko d~ba je bio v. Luka liječn ik u niiohij i. ko 43 godine e obrat1 i pridruži ,._ Pavlu aposto
lu . Po tao mu j-. vjerni pr a tilac i pomagač. a drugom putovanju god. 5 u g radu Troadi u Maloj Aziji, pridruži mu e, i dođo e u Filipe.
!(ad je Pa,·ao o tputovao iz Filipa1
o ta ,·t tu Lu ku da upravlja novoo novanim crkvama. ekoliko godina ka-nije krenuo je Pa vao na treće svo je
apo to! ko pu tovan jie f ponovo se svrati u Filipe. ad mu e Luka pridruži 1 nikad ga vi e ne o tavi. Bio mu je
j ran na vim njegovim putovanjima1
u vim nevolja ma i m uka:ma, u stradanju 1 progon h'lL
I doi ta, kad je Pavao bio zatvoren u Rimu, pi e on Kolo anima: "Po-
- -
zaravlja va. Luka, lij · čnik ljubezni, i Dema". A ilemonu piše: " Pozdravlja te Epafra, koj 1 je sa mnom sužanj u J ri tu L u u, Marko, ri tarko, D ema i I uka, pomagači moji ."
J od v. Pavla je Luka b io i u arugo m užanj tvu. Iz toga, naime 1
vremena potječe Pavlovo pi mo učen iku Ti mot ·j u, u kome mu javl ja aa u ga Vl o tavili, a "Luka je arn kod
mene." Za voga prijatelja Teofila i dru
ge koj t u e obratili na kr ća.n tvo, nap isao je Luka Evanđelje i Djela -po tolska. U prvoj knjizi o pi uje život 1 a j lovanj pa itelja našega. Dogodaje je napi o po redu, kao to su mu apo tolJ kazali, koji u ve to vidjeli. U d rugoj knjiti ne opi u je eljela vij u apo tola nego o obito Petra 1 Pavla.
Iza mrt1 v. Pa la propovijedao je ime I u ovo po l la. liji, a lmaci j i i Macedonij i, kako 'llam o tom govori stara crkvena predaja. O Tijegovoj smrtt ni ta ne znamo stalno.
I a niji pisci spominju da se je v. Luka bav1o i slikarstvom, zato je
on za titnik ne samo liječnika nego i \ikara.
!ikari ga obično slikaju s volom, jer njegt:)VO evanđelje počinje žrtvom tarea Zaharije.
Spom null smo prije da je on blio pomagač v. Pavlu. l mi vi moramo biti pomagači u vinogradu o podnjem. većenik, župnik ne može vuda doprij eti 1 zato mu mi moramo biti ruka pomoćnica. Time ćemo se odazvaItl i gla u na eg v. Oca Pape ' !<'oji nas poziva na udjelovarnje u apo tolatu Crkv , a to je l(atolička kcija.
Zivot Sibenika 2ALOBNO BOGOSLU2JE ZA BLA-
OPOK. KRALJ ALEK ANDRA L Pro§. log petka - 9 o. mj, na uspomenu druge godi njice tragične smrti Nj . Veliča n l va blagopok. Kralja Aleksandra I, bilo je u katedrali žalobno bogoslužje, kojemu u prisustvovali, uz ostali narod, prestavnici svih mj nih vlasti .
UPOZORENJE SVIMA BRATSTVIMA IBEN KOG OKRU ZJA. PoLivlju se sva
Bratstva "i nsh-e biskupije i na tega d1jela bivše zadarske nadbiskupije, da nam odmah jave, na koju adresu žele, da im redovito ša ljemo dopi e. aša adresa je : Or. Ante Kreše Zor ić, ravnatelj Bi k. sjemeni ta -ibenik. - Bog živi! ~ Odbor.
G. A T BRE K VIC, pomoćnik u cipelarskoj trgovini " Peko", premješten je u Dubrovnik, gdje će kao glavni poslovoda preuzeti novootvorenu fUlijalu firme " Peko" . - Zao nam je, da nas g. Brešković o t:wlja, jer se u našem gradu uvijek isticao kao oduxevljeni pristaša organizirane ka toli čke omladine, a u zadnje vrijeme 'bio je i 'JXltpretsjeclnik ibcn kog l(ril<lrskog
kružja. - 1a od lasku je, preko našeg lista, aao po7aravit i ve prljallje i 'l:Ilance. koje pri odlasku ni!je stigao pozdravili. -G. Breškoviću želijmo mnogo sreće u novom rad'u .
Ml I.J KA EDJELJ . Ove nedjelje e, po čitavom katoli čkom ljetu, slavi Mi-
sijska nedjelja, dan koji je po većen promicanju i pomaganju katoličkih mi ija. Taj dan će sc po crkvama kupljati milo linja za misije, a vjerni ·ma se preporuča da što us rdnije mole 7.a pro irenje svele Kristove vjere, koja je od počet ka do danas napad~na, a ipak, it godine u godLnu, stalno napreduje.
J\HLODARI UBOSI(OM DOMU U SIB IK ZA l LOVOZ. - Da poča te uspomenu p k. r š u l e K u !z m a n ić : Je-
re Matači ć pk. Mate 20 difrt'lra, Dino trkalj- 1\ ilić 20, Sime Antić 30, Ivo Tarle 20, Am, lija Lu ić 20, Ante Blažević 20. Juraj l(ne.Lević 1 O, Stipe Sare 50. - Da počasle uspomenu p k. B er i D rute r : Marko Jakovljević 20, Ivo Tarle 20, Grgo Radić 20, Vice Bujas l O, Zvonimir Mirković l O, Ive Strkalj 1 O. - Da po časte u pomenu p k.
n e M a t a v u l j : Braća Skarica pk. Dume 20, "ime Antić 50, Ungaro Josip l O, ObiJel j Drage Perković 20, Grgo Mari ić 30, Sime l(uvač 20, lavomir inčić 20, Peta!' ulinović 20, Male Guloznić 20. Ante Fan
tulin 20, Obi elj Merlak pk. Ivana 30, Urlić Simun, sreski načelnik 20, Ruđer Inchiostri 20, Jere Matačić i o bilelj 20, Or l(ažimir Pasini 20, Pavao Gole 30, Dr Ju raj j urin 20, jerko B. i č ić 50, Marko Jakovlje,, i~ 20, tipe SJ re 50, l(rstc Antu nac 1 O, bi~ telj Tambača pk. jo e 20, Or jeko lav Ri mondo 20, bitelj Dr Ivčić 30, M.arija ud. Gazzari 25, Mate Cukrov 30, lve Strkalj 20, . Mangi ni 1 OO. - Da počasti uspomenu p k. A l f r e d a i k o l ić : ime Antić l OO. - Da poča li u po menu p k. B r a n k a M i l e t a : Tona Matković 1 5. - Da počasti uspomenu pk. O u m e B a l jk a : Vi !vtontanari 15, Dr ~\arko Tarle 20. - Da počasti uspomenu p k. I v a n a ' o v a k : Dino Milić-Slrkalj 20. - Harna
Uprava blagodari!
U Ot D NA EG LISTA darovali su : Da počas ti uspomenu p k. d o n ,l i će C u rk o v ić a : Don Frane Iva nković (Nunić) 50. - Da poča ti uspomenu p k. m e l i j e B l a ž v ić : Don Petar VI a anović (PI'imo ten) Din 10. Uprava harno 7.ahvaljuje.
VELC. DO M RIJ MILI , pri-godom imendana Preuzvi~enog Apo' tolskog Aaminljstratora, poklonio je u fond Bisk. Dač. j men išla 100 Oi'n . - Uprava harno zahvalj uje.
Dobre knjige l l OC A I Z P \ONA CR. l VA U
iJ S J ~ TI l PROsL Tl jest na lov bro' ure, u kojoj je od 'tampano predavanje prot. . Matu lića , odr/ano u plitu. Prikazan je jezgrovito ra kol s analirom njegovih uzroka kao i nj 'e pos ljedi za kr -ćanstvo. Prikat.ane su i dogmatsko-di ci'plin-kc rat like obiju crkvi, l' duh pravos lavlja.
Brošura e mo/.c dobiti kod Hrvatske !(njižare 11 plltu. - ijena 2 Dinara.
,. R.U r OLIST" !(ALL DA R ZA G D. 1937. prv im e godi lem ( 1936) monio Ulcdn l' tvo ,.Runoli ta" kao novajlija medu tol ikim na' im uglednim kalendarima
i tom predstaviti svojoj ci j . čitalačkoj publici. To sada dobrim d ijelom otpada. jer ga i onako premnogi znadu i imadu.
vom 2. godi tu je formal - prema /elji mnog-ih - pro"iren. Broj lranic:1 izno i 256, a k li ja preko 1 OO. ILO tavlj ene su sve stali lilke i podaci pn·og godi'ta.
1ije nam moguće i crpljivo nanizali gradu ,.R.unoli ta", ove rnJic i edne enci klop dije voj vr t i, koja će beL sumnje svakoga za nimali. Za !u pana je interesantnim rti rama : aeronau tlka, meteorologija, sport,
~ilm i kino, tehnika, umjetno t, geografija, tili ti ka, horoskop, hirologija, opllka, itd .
lj na je 8 Din . po komadu. !(od većih narudžbi (o obito zavodima i društvima) daju se posebni popu tl. va korespondencija ide na :tdr u: Uredništvo i uprava "Runoli ta", Zagreb, I. pošt. pretinac 147.
(Palmoti va 31) STEFEI(, Antu11o iz Cakovco. Godinu
je dana oakako se pojavila prva knji:Uca Antuna i l Ca kovca. U ovo kratko vrijeme, gdje su se samo pokazale ove ukus'it'c i poučno zabavne knjiiice ,svuda su ih primili \'clikim oduševljenjem. ajveći je dokaz o~ obljubljeno ti da je knjižica Striček u- jednom mje ecu do/h•jela l I. izdanje. Poželjno bi bilo da se ove v cio-poučne knjižice pro;i e u sdm krajevi ma na·e domovine. Ci_ jena pojeainoj knjižici l Din.
Da bi knjilice Antuna iz Cakovca mogle izlazi ti redovito barem svaki drugi mjesec, kao što to mnogi žele, o novali smo "Fond knji l.i Antuna iz Cakovca" te se ovime preporuča la stvar dobrim i plemenitim srcima.
dre a: Salezijanci, Zagreb - Vlaška ul. 38.
Što drugi piRu
SLOBODA -- ALI SLOBODA SILE! Sovjet k1 ustav ostavlja svim dr
žavljanima vjersku slobodu. Clan 124 u tavnog projekta do lovno p:)navlja 1sti član ranijeg ustava. A l i on ne dozvoljava vjersku propagandu, dok je protuvjerska p r o p a g a n d a d o p u š t e n a . · Ca:k j e 1 priva tna vjerska Tiastava najstrožije zabranjena, 1 po zakonu se kažnjava.
O im toga, jed'no pravilo, koje, Jako nije odredeno zakonom, ostaje na snai1 i ,upravlja čitavim životom cijele nacije: vaki onaj koji pripada nekoj vjerskoj zajednici, ili za koga se samo zna da pohađa crkvu, nema ni najmanjeg izgleda za uspjeh u btilo ko joj službi, pa bila ona politička1 admini trativna ili civilna. 'I, kako je cio ekonom k1 život zemlje Sovjeta poa državnom kontro ~om, ovo pravilo stavlja jernika pred odluku: ili da se odrekne vjere, ili da padne u najgoru bijeau. ("Informacija" -- Beograd)
VELIKA MA IFESTACIJA Volja portugalskog Tiaroda da još
jednom pokaže svijetu svdju čvrstu volju u borbi protiv komunizma, došla je do s,rog punog izraza na v~likoj manife taciji održanoj 29 prošlog mjeseca u L1sabonu. Na poticaj narodnih rad'ničkih sindikata održana je ova velika manifestacija, na kojoj je učestvovala vi e desetina hiljada ljudi IZ svih društvenih slojeva, a 111aročito iz radničkih krugova. U svom govoru raonik pomor kog ar enaJa Gilberto Aroteja iznio je trahote koje podlnosi radnik u Ru iji 1 'i n izdržljivo stan'je koje je ve teže i oča!jnije za sve naroa'ne rna e, a naročito za radnike i el jake.
Po lij e go ora pret tavnika svih pri utnih korporacija dbnesena je rezolucija/ u kojoj se između ostaloga kaže, da će čitav portugalski narod i dalje voditi borbu protiv razornih elemenata, pod velikom nacionalnom za tavom, ah iza velike ideje brat tva među narodima radi općeg dobra i pobjeae kulture u vijetu. (, 1 Informa~ cija")
O JET KI UCITELJI BEZ STANOV
Organ azov ko-crnomor !rog po-dručja "Molot" od 1-L III. 1936 (Br. 4562) objavljuje lijed'eći dopis l vode gradskog od'jeljen•ja za narodnu na tant pokrajinskog glavnog mjesta l(ra n dara, . Aballdna:
"U kra n odar kim školama kao 1 ranij tanuje 220 11 tranih" ljudi. Pn tom e u po tojeć-e školske prostorij e do skrajna ti preop1erećene. Uslij d oskudice u stanovima čitav niz razreda morao je biti mješten u učitelj kim obama, trpezarijama i hod1-
nicima. 20 učitelja neobično teško pate zbog neclb tatka tanova. a zauzimanje odjeljenja za narodnu nasta-
u, pret jedni tvo državnog Sovjeta donijelo j 1 dodu e1 izvje ne odluke o 1zaavanju tanova uči teljima, ali u tpak v ov od1uke o tale na papiru".
To arugim riječima znači, da u kol kim pro tarijama u l(ra nodaru tanuju , ovj t ld ilnici, d'ok e kolska
dj ea zbijena u u ·kim pro torrjama i hodnicima ,,poučavaj\-!", a učitelji moraju u miz rnim 1 ro tarijama i tzv. 1"komunalnim tanovima", da tanuju zbijeni po p t do osam u jednoj obi.
D!PLO.Mll~ O je pro lih dana na filozof kom fakultetu zagrebačkog sveučilišta odličnim u pjehom nax građanin g. Dane Crljen. - ekn 'primi j naše čestitke!
Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACićcx (0. B. Buljević)
u~ U v
~iganls predak se obaz uspore virno i ~
Zar
slušali London Tokia? gao mi~ kao po Da ćem na d • zemlje~
Ob Put neb dimnja~
pe/eri žicama lasi ma.
dvadese kliknu/i slučajer,
oni usk Ali
Prevari ikada p voljnih
Uz civi/i,ac va zem top/jen vot. L i ivo t j
raca br o d l Vih svak~ J e l a l
e· Jemo ~~ kriJ
l
E, ltljet; fl
110 Proj Predak kriza i
l
La, lijepu l Pod na· U loj l
»A, bit; sre l.a. ltlor J ntu ilk ' o Ini Ga Pr l e e ...... lllože;