Đulijano Belić: Škola fotografije - svjetlo

8/12/2019 ulijano Beli: kola fotografije - svjetlo

1/22

ulijano Belikola fotografije

verzija 4.0

SVJETLO

OVE MATERIJALE DOZVOLJENO JE DISTRIBUIRATI I KORISTITIISKLJUIVO BESPLATNO I U NEKOMERCIJALNE OSOBNE SVRHE

NIJE DOZVOLJENO KORITENJE OVIH MATERIJALA NA FOTO TEAJEVIMA, PODUKAMA,

U ASOPISIMA I SLINIM SITUACIJAMA BEZ IZRIITE DOZVOLE AUTORA

ZA SVE OSTALE INFORMACIJE KONTAKTIRAJTE AUTORA NA E-MAIL

Autor: ulijano Beli [email protected] http://jarac.net

Pula, X. 2005.


2/22

2

1 UVOD

Pogledajte moje fotografije, i vidjet ete moju duu.Zagrebite jo dublje, i vidjet ete moje srce.

Zaronite do kraja - i vidjet ete sve!

Uivajte u fotografiji!

Moda se u vama krije fotografski znalac, a da to ni neznate. Autor ovih tekstova je u neka prijanja vremenaprijatelju koji mi je govorio da imam talenta za fotografiju i da bi bilo dobro da proitam neku knjigu o fotografijigovorio: "Pane, nemam ti ja vremena za prouavanje fotografije. Pa ionako su mi fotografije dobre, digitalac mi

pokazuje kako je fotografija ispala. Ako ne valja, snimit u drugu." O kakva je to zabluda bila. A to sam otkrio venakon prvih prouavanja fotografskih tehnika i fotografske kompozicije. Zaista je fascinantno koliko malo jepotrebno da vae fotografije postanu mnogo bolje, a mogue je da otkrijete kao i autor ovih tekstova da ste

zapravo talent za fotografiju, i da vam fotografija postane znaajni dio vaeg ivota.

Hvala prijatelju Panetu na svim savjetima koje mi je do sada podijelio. Pane, imao si pravo! :-))

ulijano Beli, 2005.

----------------------------------------------------------------------------------

Kad sam se svojevremeno odluio intenzivnije pozabavim fotografijom i zaelio nauiti pravilnom fotografiranju,nisam ni slutio koliko je teko doi do literature s podruja fotografije na hrvatskom jeziku. Nove literature ima malo,a stare knjige se mogu nai, ak i vrlo kvalitetne, ali u njima nema modernih tehnologija, digitanih foto aparata,tekstova o obradi fotografija na raunalu i slino. Jedan od veih problema s kojima sam se susreo je dostaneobian, ali rijetko koja knjiga e vas uvesti u fotografiju pravim redoslijedom, ili e neka vana poglavljajednostavno nedostajati, ili e biti premalo praktinih primjera i slino. Da biste imali cjelu sliku o osnovamafotografiranja, najee nije dovoljno uzeti jednu knjigu, venekoliko njih i onda mukotrpno traiti poveznice istvarati kompletnu sliku o fotografiranju. Poetnik pritom esto zaluta jer naprosto nije siguran to i kojimredoslijedom prouavati.

Tekstovi koji slijede pokuaj su da ispravim takve nedostatke, i da sve zainteresirane uvedem u arobni svijetfotografije uz to je mogue manje lutanja i traenja. Kad sam se ja vetoliko muio da shvatim svijet fotografije,ne vidim ba ni jedan razlog zato bi se i drugi muili i gubili vrijeme otkrivajui toplu vodu koja veodavno postoji.Na alost, mnogo je dobrih fotografa, ali je malo onih koji e svoje znanje na jednostavan i lako razumljiv nainmoi prenijeti drugima. Znati je jedno, objasniti drugima je mnogo tee. Nadam se da sam tekstovima koji slijedeuspio pojasniti osnovne pojmove vezane uz fotografiju, kako biste to je mogue prije savladali teoriju, i nakon togadugo, dugo godina uivali u odlinim fotografijama.

Budite uporni! Savladavanje osnovnih fotografskih tehnika nije teko! Trai odreeno vrijeme, trud i ponetonovaca, ali ako se potrudite, bit ete nagraeni fotografijama kakve niste ni mislili da moete napraviti. Pritom nemorate postati profesionalni fotograf! Nauite pravilno fotografirati, i iznenadit ete se koliko e vam tozadovoljstva i lijepih fotografija donijeti.

Uivajte!


3/22

3

2 SVJETLOST I BOJE

2.1. Elektromagnetski spektar i vidljivi dio spektra boja

Svjetlost je jedan vid zraenja u obliku elektromagnetskih valova to se kree svuda oko nas, u cijelom svemiru. Ti

valovi kreui se naom okolicom, nailaze na sve to nas okruuje, odbijaju se od nekog objekta u prirodi, i ulaze unae oko. Nai oni ivci reagiraju na njega i prenose signale do mozga gdje se stvara "slika" predmeta od kojeg

se svjetlost odbila.

Ako nema svjetla, nema ni fotografije. U potpunom mraku ne moemo vidjeti nita, a foto aparat ne moe snimitinita bez dodatne rasvjete. Dakle, naim foto aparatima fotografiramo svjetlo koje osvjetljava objekte oko nas i kojaulazi u na foto aparat i ostaje zabiljeena na filmu ili senzoru foto aparata gdje se stvara slika.

Elektromagnetski spektar obuhvaa veliki raspon razliitih karakteristika. Ljudsko oko vidi jedan vrlo mali dioelektromagnetskog spektra. Glavna karakterisatika pojedinog dijela elektromagnetskog spektra je tzv. valnaduljinasvjetlosti. Kako je svjetlost energija, estice od kojih se svjetlost sastoji za cijelo vrijeme svoga putovanja"titraju" odreenom brzinom, radi lakeg shvaanja moemo to usporediti sa gibanjem vala na morskoj povrini.

Zamislimo da smo pored mora i pue lagani vjetar. Vjetar svoju energiju prenosi na morsku povrinu i podievalove. Valovi su iroki, lijeni, s velikim razmakom izmeu pojedinih valova. 1 val sastoji se od 1 "brijega" i 1"doline". Valna duljina oznaava razmak izmeu 2 brijega ili dvije doline. Svjetlost takoe ima svoju energiju, a radilakeg shvaanja moemo rei da je Sunce kemijskom reakcijom stvorilo svjetlost koja putuje od Sunca premanama i ta svjetlost "titra" valovima odreene valne duljine, neto slino kao to valovi putuju morskom povrinom.

Pretpostavimo sad da je vjetar pojaao svoju snagu. Valova ima sve vie, i razmak izmeu dva vala, odnosno dvabrijega (valna duljina) je sada manji.

Slino se ponaa i elektromagnetski spektar. Razliiti dijelovi spektra imaju razliite valne duljine, a naravno da se iintenzitet pojedinih dijelova spektra mijenja. Neki su valovi vii, neki nii, odnosno neki dijelovi spektra imaju jai aneki slabiji intenzitet.

smjer kretanja vala (svjetlosti)

valna duljina

brijegbrijeg

dolina

1 val

smjer kretanja vala (svjetlosti)

valna duljina

brijeg

dolina

1 val


4/22

4

Pogledajmo sad kako izgleda elektromagnetski spektar, i koji dio mi vidimo.

Vidimo da je dio elektromagnetskog spektra koji ljudsko oko moe vidjeti vrlo uzak. Pogledajmo sad od ega sesastoji taj dio elektromagnetskog spektra.

Da bi vidjeli od ega se sastoji svjetlost koju moemo vidjeti, najjednostavnije je sunevu svjetlost propustiti krozstaklenu prizmu. Suneva svjetlost izgleda nam "bijela", no kad je propustimo kroz staklenu prizmu vidjet emocijeli spektar boja koji izlazi iz nje. Ovo se dogaa stoga to se "bijela" suneva svjetlost sastoji od razliitih bojakoje "pomijeane" izgledaju kao bijela boja, a kako svaka boja ima svoju valnu duljinu, razliite valne duljine seunutar prizme lome pod razliitim kutevima, i izlaze iz prizme na razliitim mjestima i mi ih vidimo kao spektar boja.

Vidimo da se spektar boja koje ljudsko oko moe vidjeti kree unutar valnih duljina od oko 700 do 400 nm (nano

metara). Na shemi nisu oznaene ba sve boje, vesu sve boje "zaokruene" na bliske vrijednosti, jer ih je tolikoda ih ne moemo sve prikazati.

Lijevo od valnih duljina od 700 nm nalazi se infracrveni dio spektra, odnosno preciznije dio tog spektra koji naszanima zove se "near infrared spectrum" - podruje blisko infracrvenom spektru, s valnim duljinama izmeu 700--1000 nm. Njega ljudsko oko ne moe vidjeti, ali nam je za svijet fotografije itekako bitan jer uz pomoinfracrvenihfiltra moemo zabiljeiti na filmu ili senzoru taj dio spektra i pritom dobiti sasvim neobine fotografije koje izgledajukao "crno-bijele", ali nam na njima plavo nebo izgleda tamno, biljke dobijaju bijelu nijansu, voda je gotovo crna,dakle moemo svijet oko sebe promatrati u infracrvenom dijelu spektra koji izgleda potpuno drugaije u odnosukako ga vidi ljudsko oko.

MIKROVALOVI

OVJEKUVIDLJIVA

SVJETLOST

RADIOVALOVI

INFRA CRVENIVALOVI

ULTRALJUBIASTIVALOVI

GAMAVALOVI

XVALOVI

valna duina 7 x 10-7m (700 nm) frekvencija 4 x 1014Hz energija 3 x 10-19J

valna duina 4 x 10-7m (400 nm) frekvencija 7,5 x 1014Hz energija 5 x 10-19J

PRIZMA

SUNEVASVJETLOST


5/22

5

2.2. Aditivno i suptraktivno dobijanje boja

ADITIVNO DOBIJANJE BOJA (dobijanje boja dodavanjem)Sve boje koje ine vidljivi spektar boja mogu se dobiti mijeanjem razliitih koliina triju boja: CRVENE, ZELENE IPLAVE. U sluaju fotografije to su tzv. PRIMARNE BOJE. U nekim drugim podrujima ljudske djelatnostima (npr.

slikarstvu) osnovne boje mogu biti i neke druge.Ukoliko se U TAMNOJ KOMORI (nema svjetla) tri primarne boje (oznaene brojevima 1, 2 i 3) jednakimintenzitetom usmjere na bijelu plohu, npr. sa tri reflektora, dobijemo slijedee:

Na plohi oznaenoj brojem 4, sve se tri boje poklapaju, i tu se dobije bijelaboja ukoliko su intenziteti tri osnovne boje bili jednaki.Na plohama 5, 6 i 7 ukoliko je intenzitet osnovnih boja jednak, dobiju se tzv.komplementarne boje, (5 = purpurna, 6 = plavo-zelena, 7 = uta).Ukoliko intenzitet osnovnih boja nije jednak, dobiju se na plohama 5, 6 i 7 sveostale boje, ovisno o intenzitetu osnovnih boja.

Ovaj se postupak dobivanja boja koristi najvie kod mijeanja svjetla, npr. ukatodnoj cijevi televizora ili raunalnog monitora, gdje mijeanjem 3 osnovneboje u razliitim intenzitetima svake od osnovnih boja dobijamo sve ostaleboje.

SUPTRAKTIVNO DOBIJANJE BOJA (dobijanje boja oduzimanjem)Ukoliko izmeu izvora "bijelog" svjetla (npr. reflektor) i vaeg oka, postavite filtre obojene u komplementarne boje(boje 5, 6, i 7 sa prethodne slike), dobivamo slijedee:

Svaki filter oduzima jednu boju, i to:Na plohi oznaenoj brojem 8, tri filtra se preklapaju, i oduzeli su svaki svojuboju, i polje je crno (nema svjetla).Na poljima 1, 2 i 3, oduzimanjem po dvije boje dobiju se osnovne boje sasheme iznad (od kojih se na prethodnoj shemi dobiju komplementarne boje 5, 6i 7).Ovaj je postupak vrlo vaan upravo u fotografiji, jer slika na negativu filmanastaje upravo suptraktivnom metodom.


6/22

6

2.3. Zato objekti imaju odreenu boju

Zato razliiti objekti u prirodi pod dnevnom ili umjetnom rasvjetom imaju odreenu boju? Ukoliko je neki predmetodreene boje, npr. zelene, to je zato to se sastoji od takve materije koja odbija zelenu boju, a ostale upija(apsorbira), pa nam zelena boja odbijena od objekta kojeg promatramo daje osjeaj da je on zelen. Mi dakle vidimosvjetlost (boju) koja se odbila od objekta kojeg promatramo.

Ukoliko je objekt kojeg gledamo bijel, taj objekt odbija gotovo sve boje. Ukoliko je crn, on apsorbira gotovo sve bojepa nam izgleda crn. Izmeu te dvije krajnosti su sve ostale boje, kad objekt reflektira neke, a upija druge boje, papoprima odreenu boju ili nijansu boje.Neki objekti koji jako dobro odbijaju svjetlo su npr. snijeg i voda koji odbijaju oko 90% svjetlosti. U prirodi nemaobjekta koji odbija 100% svjetlosti.

suneva svjetlost sadricijeli spektar boja

komponenta svjetlosti zelene boje se zbog sastavapodloge odbila od podloge i time podloga izgledazelena

podloga - komad zelenog papira

podloga je upila sve boje osimzelene

suneva svjetlost sadricijeli spektar boja suneva svjetlost se zbog sastava papira gotovo u

potpunosti odbila od papira pa on izgleda bijel

podloga - komad bijelog papirapodloga nije upilanijednu boju

suneva svjetlost sadricijeli spektar boja

nijedna boja se nije odbila od papira,pa on izgleda crn

podloga - komad crnog papira

podloga je upila sve boje


7/22

7

2.4. Kontrastne i skladne bojePoznavanje odnosa boja u vidljivom dijelu spektra moe nam mnogo pomoi kod fotografiranja.Kad vidiljivi dio spektra koji smo prethodno pojasnili umjesto kao traku prikaemo spojenih krajeva u krug, moemona njemu prikazati meusobni odnos boja.

KONTRASTNE BOJEKontrastne boje su boje koje nisu susjedne na krugu boja. Npr. crvena i zelena, zelena i plava, ali nikako ne zelenai plava, jer su susjedne na krugu boja. Koristimo ih uglavnom kad elimo istaknuti neki motiv na fotografiji u odnosuna okolinu.

Kontrastne osnovne boje Kontrastne komplementare bojeNa lijevom krugu smo u iz sredita kruga boja povukli tri crte prema osnovnim bojama (crvena, zelena, plava). Nadesnom crteu smo tri crte zaokrenuli i smjestili ih prema komplementarnim bojama. Kako god zavrtili te tri crte,boje na krajevima su uvijek u najveem kontrastu, jer se nalaze na suprotnim krajevima kruga boja.

Pogledajmo i dva primjera primjene kontrastnih boja.Na slici lijevo vidi se da smo utoj boji brnistre (mediteranska biljka) kaopodlogu stavili plavu boju neba, kako bi naglasili i istaknuli ljepotu brnistre. Akopogledamo gornje crtee, vidimo da smo upotrijebili dvije komplementarneboje koje su u kontrastu. Plava boja oku djeluje vrlo ugodno, i ne ometa pogledsa glavnog motiva na fotografiji (cvijeta).

Grb na krovu crkve Sv.Marka u Zagrebu prekrasan je upravo zbog koritenjakontrastnih boja. Posebno to dolazi do izraaja kod sunanih dana kad jaina

svjetla daje dodatni arm, eleganciju i ljepotu.


8/22

8

SKLADNE BOJESkladne boje su susjedne boje na krugu boja, npr. uta i zelena. Koristimo ih uglavnom kad elimo na fotografijinaglasiti da su dva objekta na fotografiji u skladu, kad se nadopunjavaju.

Na lijevom krugu smo iz sredita povukli dvije crte i time omeili sve boje izmeu jedne nijanse plave i nijansezelene, dok smo na desnom krugu omeili sve nijanse izmeu nijanse zelene i smee. Sve boje koje se nalaze

izmeu dvije crte su susjedne, skladne su i jedna drugu nadopunjavaju.Pogledajmo i prekrasan primjer primjene skladnih boja.

U ovom sluaju vidimo primjenu skladnih boja, u rasponu od crvene-naranaste-ute do zelene. Vidimo da se crveno-naranasto-ukasta boja niime ne istieiznad zelene pozadine, vese sasvim ugodno uklapa u nju, a boje se meusobnonadopunjavaju. Ako pogledamo gornji desni crte, vidimo da su te boje susjednena krugu boja.


9/22

9

2.5. Tople i hladne boje

Boje kod ljudi izazivaju razliite osjeaje. Ponekad nam se ini da pojedinafotografija "zrai" toplinom, dok emo za neku drugu rei da izgleda "hladno". Tonije sluajno.

Na lijevom krugu boja, podijelili smo cijeli krug na dva dijela. Vidimo da boje urasponu od ljubiaste do ute spadaju u tzv. "tople" boje. One nas asociraju navatru, zalazak sunca, uareni metal, toplinu. Npr. kod zalaska sunca svjetlostima jaku crvenkastu ili naranastu nijansu, i u nama izaziva osjeaj ugodnosti,topline.S druge strane, nalaze se boje u rasponu od plave do zelene. One nas asocirajuna vodu, led, hladnou.

Pogledajmo nekoliko primjera.

Cvijee kod ljudi uglavnom izaziva vrlo pozitivne reakcije. esto se poklanja urazliitim prilikama kad elimo nekome rei da nam je drag, a veliku ulogu u

naem poimanju te ljepote cvijea igraju upravo tople boje. U ovom sluaju tosu crvena kao simbol uzbuenja i topline, i uta boja koja nas (ponekadpotpuno nesvjesno) asocira na veselo raspoloenje. Dodatno je isprepletenosti oblik ove dvije boje dao dodatnu dinamiku i zanimljivost cvijetu.

Zalasci sunca su vrlo esto izvori predivnih toplih boja, najee crvenkastih,utih i naranastih nijansi. One osim zanimljivih oblika, uvijek u sebi imajuveliku dozu toplih boja koje u nama izazivaju osjeaj ugode i ljepote.

Ova fotografija prikazuje noni snimak makete starog dijela grada u Puli.Plava boja dolazi od umjetne rasvjete, i u zimskoj noi sve zajedno djelujehladno, tuno, i gotovo nestvarno. Plava boja je ovdje naglasila upravo takavugoaj. Englezi ak imaju i frazu: "I'm feeling blue", ili u prijevodu osjeam setuno (plava boja u engleskom jeziku simbolizira tugu, loe raspoloenje islino). Vrlo esto u fotografiji upravo namjernim isticanjem plavkastekomponente na fotografiji elimo istaknuti atmosferu, dati fotografiji dozu

dramatinosti.


10/22

10

Ovo je tipian primjer kad smo nezanimljivo sivo nebo namjerno "poplavili", i dalifotografiji dozu dramatinosti. Drvee je bez lia upravo zimi, kad je ionako hladno,gola drvea izgledaju tuno, a plavom bojom dodatno smo pojaali osjeaj hladnoe, istablo i grane napravili gotovo tunima.

Ovdje vidimo sjajan primjer kako se isti motiv moeprikazati na dva potpuno razliita naina. Lijeva fotografijaima kao glavnu nijansu plavu boju. Ta nas fotografijaasocira na zimu, hladnou, moda ak i usamljenost.Desna fotografija asocira zahvaljujui crvenim nijansama

na toplinu, ljetno vrijeme, daje osjeaj ugode.

Dakle, manipulacijom bojama dali smo fotografiji potpunorazliito znaenje i simboliku.

2.6. Svjetliji dijelovi na fotografiji su dominantni

Ljudskom oku nije svejedno kako rasporedimo boje, odnosno svijetlije i tamnije tonovena fotografiji. Nae oko najlake primjeuje svjetlije tonove i na njima se najviezaustavlja na pogled (potpuno nesvjesno), tako da moramo paziti kako slaemoelemente koji ine nau fotografiju.Na fotografiji lijevo, sunce u pozadini zauzima vrlo mali dio fotografije, ali zahvaljujuinjegovom sjaju ak i s tako malom povrinom koju zauzima primjeuje se kaonajvaniji element na fotografiji.Uz tako sjajne elemente nae fotografije, uglavnom je zgodno oko njih staviti mnogoprostora, tako da se jedan mali ali sjajan element kompenzira sa veom koliinomtamnijih dijelova. U ovom sluaju postignut je dobar balans malog svjetlog sunca ivelike tamne povrine koju zauzima silueta ovjeka i okolina na fotografiji.


11/22

11

2.7. Priguene bojePriguivanje boja koristimo da bi naglasili neki ugoaj, stvorili atmosferu i slino.Boje se mogu priguiti na mnogo naina. Prirodno to se dogaa kod magle u krajoliku, dima, smoga, kod slabogveernjeg svjetla i slino. Umjetno, kod male koliine raspoloive rasvjete u zatvorenom prostoru, namjernosnimajui neotro, snimajui kroz prozor s kapljicama kie i na mnoge druge naine. Snimanje prema izvoru svjetla

jo je jedan nain priguivanja boje.Magla na fotografiji lijevo, sasvim je omekala i priguila boje. Iako jefotografija snimljena u proljee, trava ne izgleda jarko zelena, veprilinosivkasta, bijela boja cvjetova na vokama se gotovo i ne vidi, a crvenkastaistarska zemlja gotovo da je neprepoznatljiva.Za vrijeme sunanog vremena, sve bi boje bile "na svom mjestu".Priguenim bojama dobili smo jaku dozu mistinosti na fotografiji.

Zalazak sunca ponekad daje zaista udne boje. U ovom primjeru nebo jegotovo nestvarno smee, a more vrlo izraeno plavkasto sivo. Koliko godizgledalo neobino, ali nije koriten nikakav filter. Fotografija je nastalakoritenjem velike arine duljine (380mm), i zapravo prikazuje jedan mali dioovjekovog vidnog polja, i mali dio horizonta. No ba to daje poseban ar ovojfotografiji.

Ova je fotografija nastala snimanjem prema suncu, a ono je vrlo jak izvorsvjetla.

Sve su boje mnogo tamnije, priguene, nego to su zaista bile u tom momentuda nam je sunce dolazilo sa strane. Nebo je lagano "isprano", nije intenzivnoplave boje, brodovi su gotovo izgubili atribute boje, more je mnogo tamnije ijedva plavo, a fotografijom dominira sunce iako zauzima manji dio fotografije,no ima dominantni utjecaj na nju. to je izvor svjetlosti jai, to e boje nafotografiji biti vie potisnute, i manje e dolaziti do izraaja.


12/22

12

2.8. Koritenje uzoraka boja na fotografiji

U prirodi vrlo esto uoavamo podruja na kojima seponavljaju, meusobno nadopunjavaju ilisuprotstavljaju plohe razliitih boja, pritom sve zajednoinei jedan uzorak boja.

Na fotografijama lijevo vidimo dio parka koji je zasaencvijeem. Meusobnim ispreplitanjem boja, i njihovimskladom postignut je sjajan ugoaj i oku ugodnafotografija.

2.9 Tonalitet objekta ovisi o njegovom okruenju

Pogledajmo najprije gornji crte. Krugovi koji se nalaze unutar kvadrata 1 do 6 su uvijek iste nijanse. Nozahvaljujui razliitim nijansama podloga na koju smo smjestili krugove, ini nam se da je krug na krajnje lijevojpodlozi najtamniji, a to vie idemo prema desno, krugovi nam izgledaju svjetlili.

To je samo optika varka, i moramo imati na umu da krug iste boje stavljen na razli

ite nijanse podloge izgleda kaoda i sam mijenja nijansu.

Slina je stvar s bojama.Zeleni krug na razliitim podlogama (uta i plava) djeluje kao da ima razliitunijansu zelene. No rijeje ponovno o optikoj varci, jer su oba zelena kruga istenijanse boje.


13/22

13

3 KARAKTERISTIKE SVJETLA

3.1. Izvori svjetlostiIzvore svjetlosti koje ljudsko oko moe vidjeti moemo podijeliti na:

Prirodne izvore - sunce, zvijezde, munje Umjetne izvore - nastaju izgaranjem plinova, ulja, svijea i slinih tvari, te isijavanjem razliitih kovina,arnih niti i slino. Umjetna rasvjeta samo djelomino zamjenjuje sunevo svjetlo, a jedna od velikih manaveine umjetne rasvjete je ta da daju mnogo toplinske energije, a malo svjetlosne. Obina arulja takoveinu svoje energije pretvori u toplinu, a ne u svjetlo zbog koje je koristimo

3.2. Temperatura pojedinih vrsta svjetlaSvaki objekt koji nas okruuje, ukljuujui i nas same, ima neku svoju temperaturu. Za fotografske potrebe, ona seizraava u stupnjevima Kelvina. Pogledajmo shemu s nekim vrijednostima vezanim za fotografiju (raspon skale jevei od 2000 - 8000 K, ali je skraen zbog jednostavnosti prikaza).

Moda djeluje zbunjujue da svjetlo arulje ima zapravo najmanju temperaturu. Isto se odnosi i na mnoge drugeovjeku svakodnevne stvari, npr. vatru. Toplina arulje i vatre s kojima mnogi od nas imaju i poneko loe iskustvokad ste se opekli, asocira nas da arulja i vatra imaju veliku temperaturu. No zapravo je to vrlo niska temperaturakad govorimo o temperaturi svjetla.Promjene svjetlosti u tijeku dana drastino utiu na nae fotografije.

svjetlo odbijeno od snijega i vode

fluorescentne cijevi 5000 - 6700 K (postoje i one od oko 3200 K)

fluorescentne cijevi 3200K (postoje i one od 5000 - 6700 K) halogeni reflektori (sa arnom niti od volframa - tungsten)

velike sjene, plavo nebo

jutarnje i popodnevno svjetlo

podnevno sunce

oblano nebo, magla

izlazak i zalazak sunca standardna arulja 50W

svijea

standardna arulja 150W

elektroniki flash

prosjeno dnevno svjetlo sjeverne hemisfere


14/22

14

Pozicija sunca je najvaniji faktor koji utjee na prirodnu svjetlost. Poetkom i krajem dana, sunce je nie premahorizontu, i svjetlost dolazi sa strane, te daje dulje sjenke. Suprotno tome, sredinom dana svjetlost je u najvie nanebeskom svodu, i sjenke su najkrae. Osim toga, ljeti u naim krajevima sunce dostie veu "visinu" nanebeskom svodu, za razliku od zimskog perioda, kad je stalno "sa strane".Pogledajmo kako izgleda suneva svjetlost u razliitim dijelovima dana.

U jutarnjim i dnevnim satima, sunani dan bez oblaka daje prekrasneplave nijanse neba, koje se jako dobro nadopunjuju sa okolnim

ambijentom.Plava nijansa prevladava jer je crvena boja filtrirana prolaskomsvjetlosti kroz atmosferu.Ovakvo plavo nebo ima oko 6700 K, ali ukoliko je ono izrazito jakomoe imati i mnogo vie.

Zalasci sunca su fenomenalni jer daju nebu crvene i naranaste bojekoje u ostalim dijelovima dana ne moemo vidjeti. Posebno su izraene

ljeti neposredno prije zalaska sunca.Crvena nijansa prevladava jer je plava boja filtrirana prolaskomsvjetlosti kroz atmosferu.Vidimo da je cijeli horizont crvene nijanse, a ako pogledamo na gornjushemu temperaturne skale, vidimo da takvo svjetlo ima oko 2800 K.

Temperaturu svjetla plavkaste nijanse ovdje smo iskoristili da bi doarali dramatinost"napada" raka na fotografa. :)) Radilo se zapravo o snimku u akvariju, gdje je autorfotografije u stvarnosti namjerno "krivo" podesio "white balance", pa je cijela fotografijadobila jako izraene plavkaste nijanse. No, kao to vidite, to u ovom sluaju uope nijeloe, dapae izgleda sjajno.


15/22

15

3.3. Podeavanje "White balance" - prilagodba foto aparata vanjskoj rasvjetiVidjeli smo da na temperaturnoj skali razliite svjetlosti imaju razliitu temperaturu. Kako to utjee na fotografiju?Pogledajmo primjer.

Gornje fotografije prikazuju noni snimak Augustovog hrama u Puli. Primjeujete da je lijeva izrazito crvena, dok jedesna potpuno drugaija, vrlo bliska kako je i izgledala gledajui ljudskim okom. Zato je lijeva onako crvena?

Problem lei upravo u rasvjeti. Augustov hram je, pogotovo ljeti, zbog efektnijeg izgleda, nou osvjetljen jakimreflektorima sa arnom niti. Takva arulja ima temperaturu ovisno o jaini oko 3200 K, i daje vrlo izraenucrvenkastu nijansu. No kako to da nae oko to ne primjeuje u tolikoj mjeri kako je to zabiljeio foto aparat? Naeoko se vrlo lako i brzo prilagoava vrsti rasvjete, tako da oko samo u velikoj mjeri kompenzira crvenkastu nijansu.Tako u stvarnosti, crvenkastu svjetlost reflektora sa arnom niti nae oko vidi mnogo manje kao crvenu od fotoaparata.Da li i foto aparat ima takvu "kompenzaciju"? Ima. Klasini foto aparati to rjeavaju razliitim filmovimanamijenjenim za svaku pojedinu rasvjetu, ili u kombinaciji sa raznim "korekcijskim" filtrima. Na digitalnim fotoaparatima kompenzacija je izvedena uz pomo"white balance" podeavanja. Kako radi "white balance"?


16/22

16

Pogledajmo jo jednom shemu.

Prva gornja fotografija lijevo je nastala na nain da je foto aparatu ostavljeno da sam procijeni koji je tip rasvjete upitanju ("white balance na AUTOmatskom nainu"). Foto aparat je ovoga puta (krivo) zakljuio da se radi o dnevnojrasvjeti, to je relativno est sluaj kad imamo jak reflektor sa arnom niti. Aparat "vidi" jako svjetlo, i ponekadzakljui kako je rijeo dnevnom svjetlu, pogotovo kad se u okolici nalazi jo kakav drugaiji izvor svjetla, npr.fluorescentne arulje, pa aparat ostane "zbunjen" i postavi postavke za krivu rasvjetu. Fotografija gore lijevo jecrvena jer arulja sa arnom niti ima crvenu svjetlost u odnosu na dnevno svjetlo (na koje se aparat postavio).

Gornja desna fotografija ima ispravnu boju svjetla, jer je postavka za "white balance" postavljena na "tungsten"(volfram), to odgovara rasvjeti koja je uporabljena u ovom sluaju, dakle arulji sa arnom niti.

Cijela filozofija lei u tome da aparat mora ispravno prepoznati o kakvoj se rasvjeti radi, i podesiti se na nju. Ukolikose rasvjeta detektiva krivo, dolazi do pomaka prema (najee) crvenoj, zelenoj, utoj ili plavoj boji.

Na koji je nain foto aparat "popravio" boje? Ukoliko svjetlost ima boje koje su na crvneom dijelu skale ili blizunjega (npr. arulje sa arnom niti), aparat korigira vrijednost prema plavoj boji odnosno plavom dijelu skale. Ukolikoje rijeo svjetlosti u plavom dijelu skale (npr. oblano nebo, fluorescentne cijevi), aparat korigira vrijednost prema

crvenom dijelu skale.Upravo na taj nain i radi runo podeavanje "white balance" opcije na mnogim foto aparatima. Imamo skalupodijeljenu u odreen broj jedinica izmeu crvene i plave. Obino je poetna vrijednost u sredini. Korigiramovrijednost u jednu ili drugu stranu, ovisno o tipu rasvjete. Ova je opcija obino potrebna kad predefiniranevrijednosti na foto aparatu nisu dovoljne, pa je potrebno fino podeavanje (posebno korisno kod rasvjete smijeanim tipovima svjetla).

Zapravo, cijelo vrijeme foto aparat balansira boje prema sredini, prema "bijelom", dnevnom svjetlu, pa otuda i naziv"white balance" (balans bijelog- podeavanje prema bijelom, kad su boje onakve kakve ih mi vidimo u stvarnosti,naravno otprilike, nikad ne moemo dobiti ba tone boje koje inae vidimo).

halogeni reflektori (sa arnom niti od volframa - tungsten)

prosjeno dnevno svjetlo sjeverne hemisfere - BIJELO SVJETLO


17/22

17

Na fotografiji lijevo vidimo zanimljivu situaciju. "White balance" je biopodeen na AUTO. Vidimo da su crvenim krugovima zaokruenerasvjete koje imaju razliite boje svjetla. 1 - svjetlo ima "bijelu" boju 2 - svjetlo ima zelenu boju 3 - svjetlo ima plavu boju 4 - svjetlo ima utu boju

Dakle vidimo da na jednoj jedinoj zgradi imamo etiri vrste rasvjetnihtijela, to se na fotografiji lijepo i vidi. Foto aparat nikad ne moe"izjednaiti" te boje i prikazati ih u istoj nijansi, vemoemo samopokuati sa runim postavkama "white balance" doi na vrijednostboja koje nam najvie odgovaraju, ili istaknuti jedan tip rasvjete uodnosu na druge.

Zbog svega navedenog, na digitalnim foto aparatima obino postoje slijedee opcije podeavanja "white balance": auto - radi u velikom rasponu vrsta rasvjete, gdje foto aparat sam pokuava odrediti vrstu rasvjete.

Ponekad foto aparat potpuno krivo "procijeni" vrstu rasvjete, i onda samo runo podeavanje pomae

(ukoliko ga va foto aparat ima) PRE / one touch white balance (razliiti foto aparati imaju razliita imena) - obino podrazumijeva

podeavanje "white balance" tako da usmjerimo foto aparat u list bijelog papira i time kaete foto aparatuda je to bijela boja pod odreenom rasvjetom. Poeljno je pritom da imate ne bilo kakav bijeli papir, vepostoje tzv. "sive karte", koje je najbolje kupiti od poznatih proizvoaa foto opreme (vrlo su cijenjeneKodakove), a te karte na jednoj strani imaju bijelu podlogui na nju se podeava "white balance" (sivastrana se koristi za neto drugo). No ako ih i nemate, nije problem. Pokazalo se da moderni digitalni fotoaparati dobro podeavaju white balance i na obini bijeli list papira.

daylight ili sunny (dnevno svjetlo ili sunano) - podeavamo kad fotografiramo u sredini dana i kad jesunano

incandescent ili tungsten - podeavamo kad fotografiramo pod rasvjetom klasine arulje ili reflektora saarnom niti, to je vrlo est sluaj (tungsten = wolfram, arulja sa arnom niti, najee od wolframa)

fluorescent - podeavamo kad fotografiramo pod rasvjetom cijevi sa plinom (esto krivo nazvane neonke).Pritom moramo znati da postoje fluorescentne cijevi sa vrlo velikim rasponom temperature, tako da postojeone od 3200 K koje imaju svjetlo gotovo jednako svjetlu arulje sa arnom niti, ali postoje i cijevi satemperaturama od oko 5000 - 6700 K (daje plavkaste nijanse), te s rasponom od 2.700-3.200, koje dajeukaste i zelenkaste nijanse, pa o tome morate voditi rauna.

cloudy - podeavamo kad fotografiramo po oblanom vremenu manual (rune postavke) - na mnogim foto aparatima imate mogunost da na ekranu dobijete malu skalu, i

runo podeavate koliko ete kompenzirati boje prema crvenom ili plavom dijelu temperaturne skale. Ovoje esto najsporiji, ali i najtoniji nain odreivanja "white balance"

flash - podeavamo kad fotografiramo uz pomobljeskalice skala u stupnjevima Kelvina (K) - napredniji aparati imaju mogunost da podesite aparat na tono

odreenu temperaturu. Tako ete ako radite sa halogenom rasvjetom (reflektor sa arnom niti) za kojuznate da ima temperaturu od 3.200 K postaviti na foto aparatu upravo tu vrijednost white balance i dobit

ete ispravne boje.


18/22

18

3.4. Direktno (primarno) i indirektno (sekundarno, raspreno, difuzno) svjetlo

DIREKTNO SVJETLO

Izravno svjetlo dolazi do nas direktno iz jednog (jakog) izvora svjetlosti, npr.od sunca ili od svjetla arulje. Radi vrlo jake kontraste izmeu objekata koji su

osvjetljeni i onih koji su u sjeni.Fotografija lijevo prikazuje sunani sat na rovinjskoj rivi, a moemo vrlo dobrozapaziti vrlo jake razlike izmeu svjetlijih i sjenovitih dijelova sata.

INDIREKTNO (SEKUNDARNO, DIFUZNO, RASPRENO) SVJETLORadi se o svjetlu koje do objekta kojeg fotografiramo ne dolazi direktno, vese odbija od raznih drugih objekata,

prolazi kroz njih, lomi se i na objekt kojeg fotografiramo dolazi ne samo iz jednog smjera, nego iz mnogih smjerova,i samim time ne dolazi do jakih sjena, jer je objekat osvjetljen iz mnogih smjerova.Najei naziv za ovaj tip svjetla je difuzno ili rasprenosvjetlo, pa emo ga i mi ovdje koristiti.Difuzno svjetlo nastaje npr. prolaskom suneve svjetlosti kroz oblake, kada se svjetlost lomi kroz oblake i na zemljupada iz mnogih kuteva, tako da po potpuno oblanom vremenu gotovo da nema sjena, jer svjetlost dolazi iz gotovosvih smjerova.

Lijeva fotografija prikazuje sunan dan bez oblaka, gdje svjetlost dolazi direktno do Arene u Puli i okolnog prostora,stvara jake sjene, i radi velike kontraste svjetlo-tamno.Desna fotografija napravljena je na istom mjesto po potpuno oblanom vremenu. Svjetlost dolazi iz gotovo svihpravaca, i vidimo da uope nema sjena, kontrast svjetlo-tamno je vrlo mali.

U fotografiji esto trebamo mekanu rasvjetu, bez otrih sjena. Ako neki reflektorusmjerimo ravno u neije lice, dobit emo otre sjene, to esto ne elimo. Stoga sekoriste izvori svjetla poput studijskih bljeskalica (fle, blic) koji se usmjeravaju u kiobranekoji s unutarnje strane imaju specijalan materijal koji raspruje svjetlo i alje ga u smjeruobjekta kojeg fotografiramo. To je vrlo est nain dobijanja difuznog (rasprenog) svjetlau fotografiji.Slian efekat moemo dobiti i ako obian reflektor sa arnom niti od 500W usmjerimo uzatvorenoj prostoriji u strop. Svjetlo e se odbiti od stropa i rasprit e se i jako lijepo ipodjednako osvjetliti objekt kojeg fotografiramo. Naravno, strop mora biti bijele boje, ilieventualno srednje sive, da odbijeno svjetlo od stropa ne poprimi boju stropa.


19/22

19

Lijeva fotografija prikazuje osvjetljenje usmjeravanjem blica direktno u tkaninu sa lijeve bone strane. Dobili smootre sjene koje odvlae panju sa ljepote tkanine, i naprosto smetaju.Desna fotografija prikazuje osvjetljenje s istim blicem, ali kojeg smo usmjerili u bijeli strop, a odbijeno svjetlo je bilodovoljno raspreno da su otre sjene nestale, a pritom smo i "omekali" rasvjetu koja sad nije pretjeranointenzivna. Koulja je od svilenog materijala koji i inae "ne voli" prejako svjetlo, jer je sam po sebi njean. Kreacijapripada modnoj dizajnerki Nini Topiiz Pule.


20/22

20

3.4. Smjer svjetlaSvjetlo moe na objekt fotografiranja padati iz razliitih pravaca. etiri su glavna sluaja.

BONO SVJETLO

Na ovom primjeru vidimo utjecaj bonog svjetla na objektekoje fotografiramo. Svjetlo pada sa strane, i radi sjene kojesjajno izgledaju, imaju veliku duinu, a osim toga doizraaju dolazi izbrazdano drvo na lijevoj fotografiji, dakleistaknuli smo udubine i bore na drvu.Bono svjetlo je jako poeljno i omiljeno svjetlo kodfotografa, ba zbog toga to istie detalje i dubinu naobjektu kojeg fotografiramo, te gotovo uvijek dovodi do igresvjetla i sjena koje gotovo uvijek izgledaju vrlo dinamino ioku ugodno.

SVJETLO KOJE DOLAZI OKOMITO NA OBJEKT KOJEG FOTOGRAFIRAMO

Ukoliko svjetlo dolazi okomito na objekt koji fotografiramo, sjene su male,kratke, i gube se detalji na objektu snimanja, te se dobija osjeaj "plitkoe"objekta snimanja, kao to pokazuje fotografija lijevo.Ovakav smjer svjetla nije privlaan, i u veini sluajeva ne daje dobrerezultate, no ako nemate izbora ponekad ete biti prisiljeni koristiti i ovakavsmjer svjetla.

POZADINSKO SVJETLO (koje dolazi iza objekta kojeg fotografiramo)

Pozadinsko svjetlo vrlo esto koristimo da bi istaknuli pojedine dijelove objekta kojegfotografiramo. Tipino, ako nam sunce ili umjetna rasvjeta dolaze iza objekta kojegfotografiramo, ili poneto iznad njega, vrlo je lako i efektno istaknuti kosu, ili kao uovom sluaju dlakavu kapu, i pritom dobijemo zanimljivu svjetlosnu koronu narubovima kose ili u ovom sluaju eira.Pritom e nam lice esto ostati u sjeni jer svjetlo je sa suprotne strane, pa je zgodnolice dodatno osvjetliti blicem, kako bi "razbili" tu sjenu.

Drugi est primjer su fotografije lijevo kojepokazuju kako smo pozadinsko svjetloiskoristili da bi istaknuli strukturu lista.


21/22

21

Lijeva fotografija prikazuje kako smo pozadinsko svjetlo iskoristili da bi dobili siluetutornjeva. Fokusirali smo na sunce, a kako je ono jak izvor svjetla, foto aparat je objekte uprvom planu (more i tornjevi tvornice) potamnio stvorivi siluete, to smo i eljeli.Ujedno smo dobili i odsjaj sunca u oblacima i predivnu atmosferu.

OSVJETLJENJE KOJE DOLAZI IZNAD OBJEKTA KOJEG FOTOGRAFIRAMO

Svjetlo koje dolazi s gornje strane, pogotovo ako dolazi iza objekta kojegfotografiramo, ima tendenciju da radi vrlo rune sjene na licu, posebno ispodnosa i oiju. Ukoliko osoba koju fotografiramo nosi eir, situacja je jo gora.

U tim sluajevima moemo upotrijebiti bljeskalicu, koja e ponititi sjeneizazvane osvjetljenjem odozgo. Bljeskalicu pritom moramo postaviti u modprisilnog okidanja jer ona sama nee bljesnuti jer e (sasvim logino)procijeniti da ima dovoljno svjetla.Sredinom dana, pogotovo ljeti, sunce je vrlo visoko na nebu i jakog jeintenziteta. Sjene na objektima koje fotografiramo su vrlo kratke jer je sunce

gotovo okomito, pa i cijela fotografija osim to je najee presvjetla, djeluje vrlo "plitko". To svakako nijenajsretnije vrijeme za dobru fotografiju.


22/22

22

SADRAJ:

1 UVOD .......................................................................................................................................................................2

2 SVJETLOST I BOJE.................................................................................................................................................32.1. Elektromagnetski spektar i vidljivi dio spektra boja ...........................................................................................32.2. Aditivno i suptraktivno dobijanje boja.................................................................................................................5

2.3. Zato objekti imaju odreenu boju.....................................................................................................................62.4. Kontrastne i skladne boje...................................................................................................................................7

2.5. Tople i hladne boje.............................................................................................................................................92.6. Svjetliji dijelovi na fotografiji su dominantni......................................................................................................102.7. Priguene boje .................................................................................................................................................112.8. Koritenje uzoraka boja na fotografiji...............................................................................................................122.9 Tonalitet objekta ovisi o njegovom okruenju...................................................................................................12

3 KARAKTERISTIKE SVJETLA ................................................................................................................................133.1. Izvori svjetlosti..................................................................................................................................................133.2. Temperatura pojedinih vrsta svjetla.................................................................................................................133.3. Podeavanje "White balance" - prilagodba foto aparata vanjskoj rasvjeti.......................................................153.4. Direktno (primarno) i indirektno (sekundarno, raspreno, difuzno) svjetlo......................................................18

3.4. Smjer svjetla.....................................................................................................................................................20

Documents

Đulijano Belić: Škola fotografije - svjetlo