Drzavni Ispit Socijalna Med

Drzavni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

SOCIJALNA MEDICINA

1. bolnice, domovi zdravlja, zavodi zajavno zdravstvo

Dom zdravlia: ustanova na primarnoj raziniprovodi mjere primarne zdravstvene zaStite u lokalnoj zajednici putem

opce/obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, hitne medicine, stomatologye i patronazne sluzbe (+/- medicina rada, laboratorij, fizikalna terapija i rehabilitacija, administrativne sluzbe)

znac"enje: koordinacija na primarnoj razini, organizacija primarne zdravstvene zaStite, kontrola i unapredenje kvalitete, planiranje i koordinacija preventivnih programa

sadrzava i higijensko-epidemiolos'ki odjel koji organizacijski pripada zavodu za javno zdravstvo

Bolnice: putem stacionara i poliklinic'ko konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zasftitu

koja obuhvaca dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju, te rad na medicinskim istrazivanjima, na zdravstvenom odgoju, na izobrazbi zdravstvenih radnika, sudjeluje u pracenju i proucavanju zdravstvenog stanja stanovnistva

sekundarna ili tercijarna razinadanas lijeCnici svih specijalnost Cine ponekad samo 5% zaposlenihHR: 5.7 postelja na 1000 stanovnika, duzina bolniCkog lijeCenja 12.7 danaSPECIJALNA: lijecenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od

odredene skupine bolesti ili odredenih dobnih skupina stanovnistvaOPCA (zupanijska); REGIONALNA (drzavna): ima najmanje: internu, kirurgiju,

pedijatriju, ginekologiju, laboratorije, radiologiju, anesteziju, prehranu bolesnikaprovodi polikliniCki rad putem specijaristic'kih ordinacija(poliklinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove u kojoj se

obavlja specijalisticko konzilijarna zdravstvena za§tita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolniCkog lijedenja)

Zavod za javno zdravstvo: nacionalni (HZJZ); zupanij ski - 21specijalizirane organizacije u zdravstvu, koje prate i istrazuju zdravstveno stanje

stanovnistva, pojavu i Sirenje zaraznih i odredenih kroniCnih nezaraznih bolesti, utjecaj ekoloSkih faktora na zdravlje, vode zdravstvenu statistiku, suraduju s medunarodnim organizacijama, pro vode istrazivanja..

godisnje se izdaje Hrvatski zdravstveno statisticki IjetopisHZJZ vertikalno povezuje 21 zupanijski zavod i njihove higijensko-epidemiolo§ke

odjele u domovima zdravlja

lb. timski radtimski rad je metoda koja omogucuje nekolicini osoba sa zajedniCkim ciljem, da

svoje sposobnosti najbolje iskoriste medusobnim upotpunjavanjem svojih vjeStina i iskustava

to je rad vise strucnjaka na rjesavanju jednog, zajedniCkog ciljamora biti povezan i koordiniran voditeljem timavoditelj tima mora imati slijedece kvalitete1. umijece organizacije i upravljanja2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima3. sposobnost uvazavanja tudeg misljenja4. sposobnost logiSkog rasudivanja i zakljucivanjavoditelj mora znati kako voditi tim tj. kako motivirati sve clanove da sudjeluju u

rjesavanju problemastil vodenja moze biti 1) orijentiran na postizanje cilja i/ili 2) orijentiran na dobru

atmosferu i suradnju medu struCnjacima

Strana 1

Državni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

2. komunikacija i problemisvaki komunikacijski sustav ima 1) poruku, 2) subjekte = primatelj i pošiljatelj, 3) put prijenosa,

4) uvjete u kojima se odvija1. PORUKA I SUBJEKTI

a. shvaćanje poruke ovisi o znanju, iskustvu —»važna je formulacijab. who, what, where, when, why

2. PUTEVI PRIJENOSAa. i zdravstveni radnik i pacijent mogu biti u ulozi 1) roditelja. 2)

odraslog. 3) djetetab. odnosi tijekom komunikacije mogu biti 1) komplementarni, 2)

konfliktni, 3) prikrivenic. javna komunikacija - u široj zajednici i grupamad. verbalna i neverbalna komunikacija

Komunikacija između liječnika i pacijenta1. Paternalistička: u hitnim situacijama (liječnik je onaj kojio odlučuje)2. Informativna: tijekom posjeta s laganom bolešću, ambulante3. Interpretativna: kod kroničnih bolesti (liječnik daje objašnjenja i savjete)4. Savjetodavna: javno zdravstvo (liječnik kao učitelj, prijatelj)PROBLEMI1. socijalne i kulturne razlike2. ograničene mogućnosti komunikacije (bol, umor, strah..)3. predrasude i zatvaranje4. sadržaj i način prenošenja poruke5. uvj eti u koj ima se komunikacij a odvij a (otvorena vrata, buka..)

3. primarna zdravstvena zaštita i što u nju spadaTIP ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: 1) samopomoć, uzajamna pomoć

2) liječnik opće medicine i suradniciTIP ZAJEDNICE: obitelj, škola, radna organizacija, mjesna zajednica, općina POPULACIJA: 1) samopomoć 1-50; 2) opća medicina 2000-50000 Uključuje primarnu medicinsku zaštitu i primarnu društvenu zaštitu Funkcije zdravstvenog radnika su: liječnik učitelj, organizator zajednice, lider zajednice, prijatelj, savjetnik, učenik, manager, voditelj/član tima Mora biti:

1. sveopće pristupačna2. organizirana u društvenoj zajednici3. prihvatlj iva poj edincima i zaj ednici4. puna suradnja građana5. prihvatljivi troškovi za pojedinca i zajednicu6. kao dio integralnog zdravstvenog sustava zemlje7. probleme rješavati u suradnji s drugim sektorima (intersektorska suradnja)zaštitu pružaju liječnici, medicinske sestre, zdravstveni tehničari i brojni drugi

stručnjaci neposrednim kontaktom sa stanovništvom, dispanzerskom metodom rada, brinući se za zdravlje i liječeći bolesne u ordinaciji i u kući bolesnika (dispanzerska metoda rada: aktivan i sistematski rad u provođenju cjelovite i sveobuhvatne (= kurativna + preventivna + socijalna) zdravstvene zaštite pojedinaca i populacijskih grupa)

1. dom zdravlja2. ginekolog3. pedijatar4. stomatolog5. higijensko epidemiološka služba6. zavod za javno zdravstvo7. zavod za zaštitu zdravlja8. hitna pomoć9. školska medicina10. medicina rada11. ljekarna

Strana 2Državni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

4. razlika između zdravstvenog radnika i zaposlenika u zdravstvuZDRAVSTVENI RADNIK: radnik koji je završio neku od zdravstvenih škola

1. srednje stručno: njega bolesnika, zdravstveni odgoj, medicinska sestra,primalja, zdravstveni tehničari fizioterapeutskog, laboratorijskog,radioterapijskog, zubnog, farmaceutskog smjera

2. više stručno: više medicinske sestre i zdravstveni tehničari3. fakultetsko: liječnik, stomatolog, farmaceut, medicinski biokemičarZAPOSLENIK U ZDRAVSTVU: nije završio zdravstvenu školu; socijalni

radnik, psiholog, pedagog, pravnik, ekonomist, zaposleni u knjigovodstvu, računovodstvu, vozači, čistači

5. Štampar - pravilaRAD I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE, 1926.

1. važnije je obavještavanje naroda od zakona2. najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravimo shvaćanje o

zdravstvenim pitanjima3. pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se

baviti svi, bez razlike4. socijalna terapija je bitnija od individualne5. liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku6. nesmije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam)7. u zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto,

kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu8. liječnik treba biti narodni učitelj9. pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog

značaja10. glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija

Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženjem mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja.

6. definicija zdravljaZdravlje (WHO, 1948.) je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne

samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

7. mortalitet = smrtnostOpći mortalitet - broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom područjuSpecifični mortalitet - mortalitet prema spolu i dobi (na 1000) ili prema određenoj

kategoriji bolesti (na 10 000 ili 100 000) u jednoj godini na određenom područjuLetalitet - postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti

8. fertilitetOpći fertilitet - broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi (15-49 god) u jednoj

godini na određenom područjuSpecifični fertilitet - broj živorođene djece rođenih od žena određene dobi na 1000 žena te iste

dobne skupineUkupni fertilitet - prosječan broj živorođene djece na jednu ženu u promatranoj godini

9. planiranje obiteljisvjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece, vremenu i razmacima između rađanja s osnovnim ciljem da dijete bude željeno MJERE:

1. mjere socijalne politike (osiguranje rada, školovanja, stambena politika)2. zdravstvena i socijalna zaštita materinstva, djeteta, obitelji3. seksualni odgoj djece i omladine


4. predbračna i bračna savjetovališta; genetska savjetovališta; savjetovališta zakontracepciju

5. osiguranje mjera za što sigurniji prekid neželjene trudnoćePROBLEMI:1. inducirani abortus2. adolescentom trudnoća3. neplodnost4. demografsko starenje stanovništva5. nagli porast stanovništva

ostvarenje ovisi o društvenom, ekonomskom i intelektualnom razvitku pojedinca i sredine

10. zdravstveni odgojnajvažnija opća mjera zdravstvene zaštite - bitan za očuvanje zdravljabitni su stavovi, znanje, umijeća, navikemjera zdravstvene zaštite kojom se putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog

ponašanja, te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postiže unapređenje zdravlja, sprječavanje, te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti

OSNOVNI OBLICI 1. osobni primjer2. savjetovanje - najčešći oblik; razumjeti sugovornika i pomoći mu da sam

shvati svoje ponašanje i donese svoje odluke - dvosmjeran procesa. identifikacija problema b. osvješćivanje bolesnika o problemu c. savjetovati akciju na neizravan način (tako da pacijent sam dođe do

zaključka)3. odgojne mjere - m ijenjanje navika i promjena stavova - dugotrajniji

proces; težište je na usvajanju novih znanja i uvježbavanju i st jecanjuiskustava i vještina u svakodnevnoj praksi - dvosmjeran proces

4. prosvjeć ivan je - š iren je is t ina i znanja - os lobađan je od s t raha odnepoznatog i neizvjesnosti

5. zdravstvene akcije i propaganda - širenje zdravstvenih poruka u zajednicii mobilizacija ljudi na provođenju nekih zdravstvenih zadataka; povezivanje sprivlačnim slikama, bojama, šalom, ugodom

6. zdravstveni odgoj u zajednici - poticanje, povezivanje i potporazdravstvenih samozaštitnih aktivnosti u zajednici

METODE: 1. Jednosmjerna

a. Predavanje - objašnjavanje, opisivanje, izlaganje, pripovjedanje,dokazivanje..

2. Dvosmjernaa. Rad s malom skupinom - seminar, tečajb. Individuama metoda - savjetovanjec. Vježbe

i. Rješavanje problemaii. Aktivan rad u zajednici

kratke poruke koje se šire i ponavljaju raznim putevima: usmenom predajom (poslovice, parole), pisanim materijalima, slikom, glazbom, propagandnim filmovima, sredstvima javnog informiranja

11. ocjena zdravstvenog stanja1. Demografski pokazatelj i

- opći i specifični mortalitet, očekivano trajanje života, fertilitet, morbiditet, prirodni prirast,dobna struktura stanovništva, nupcijalitet, divorcijalitet, stopa migracije

2. Socijalno ekonomski pokazatelji- bruto nacionalni dohodak, školovanost, % poljoprivrednog stanovništva, stanje okoline (stan,voda, prehrana)

3. Medicinski pokazatelj i


- somatska i mentalna razvijenost, specifični mortalitet, mortalitet dojenčadi, morbiditet(incidencija=učestalost, prevalencija=proširenost), registri

4. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti- broj stanovnika na liječnika, broj postelja na 1000 stanovnika, prosječno trajanje liječenja,godišnja zauzetost postelje, iskorištenost postelja, potrošnja lijekova

bitno je za:određivanje zdreavstvenog problema kako su zadovoljene zdravstvene potrebe stanovništva Koraci:

1. izabrati i omeđiti sustav2. sinteza informacija i utvrđivanje odnosa3. razmatranje problema, rješenja (argumenti: zdravstveni, ekonomski, društveni)

12. zdravstveni pokazatelji1. Demografski pokazatelji

- opći i specifični mortalitet, očekivano trajanje života, fertilitet, morbiditet, prirodni prirast,dobna struktura stanovništva, nupcijalitet, divorcijalitet, stopa migracije

2. Socijalno ekonomski pokazatelji- bruto nacionalni dohodak, školovanost, % poljoprivrednog stanovništva, stanje okoline (stan,voda, prehrana)

3. Medicinski pokazatelji- somatska i mentalna razvijenost, specifični mortalitet, mortalitet dojenčadi, morbiditet(incidencija=učestalost, prevalencija=proširenost), registri

4. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti- broj stanovnika na liječnika, broj postelja na 1000 stanovnika, prosječno trajanje liječenja,godišnja zauzetost postelje, iskorištenost postelja, potrošnja lijekova

13. zdravstveno stanje u svijetu i kod nas (mortalitet...)mortalitet dojenčadi 8.2 (najbolje u Švedskoj)očekivano trajanje života ?-76g, c?-70g (razvijene zemlje i do 5 god više)prirodni prirast - negativan14% populacije iznad 65 godinaopći mortalitet 10%okarcinomi - mortalitet $: 1. dojka, 2. kolorektalni; <$: 1. bronhi i pluća, 2. kolorektalni, 3.

želudac, 4. prostatamortalitet: $ 1. moždani udar, 2. kronična ishemijska bolest srca, 3. insuficijencija srce, 4. akutni

infarkt miokarda; c? 1. moždani udar, 2. akutni infarkt miokarda, 3. rak bronha i pluća, 4. kronična ishemijska bolest srca 5. insuficijencija srca, 6. ciroza jetre

divorcijalitet 11-20 rastava na 100 sklopljenih brakova (razvijene zemlje više)50000 novorođene djece godišnjepismenost 97.7%GNP $1800 (Švicarska $33610)16% poljoprivrednog stanovništva (razvijene zemlje manje)

$400 za zdravstvenu zaštitu pojedinca na godinu (SAD $4000)8.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (SAD najviše)dužina liječenja 1) klinike 9.8 dana, 2) bolnice 8.7 dana, 3) kroničari 32.2 dana (u razvijenim

zemljama kraće)iskorištenost kreveta 90% (nemamo više kreveta ni hospitalizacija nego zapad ali je duži prosječni

boravak u bolnici)

14. uzroci smrti - neposredni i definicija oštećenja, nesposobnosti, invalidnostiOSNOVNI UZROK SMRTI:1. bolest ili povreda koja je izazvala tok događaja koji su neposredno doveli do

smrti2. ^ okolnosti nesretnog slučaja ili nasilja koje su izazvale smrtonosne povredeOŠTEĆENJE (impairment): gubitak ili abnormalnost psihološke, psihosocijalne

ili anatomske strukture ili funkcijeNESPOSOBNOST (disabilitv): promjena ili manjak sposobnosti za izvođenje aktivnosti koja se

smatra normalnom za ljudska bića


OPTEREĆENJE (invalidnost; handicap): zaostajanje neke osobe zbog oštećenja ili nesposobnosti koja mu ograničava ili onemogućuje ispunjavanje svoje normalne uloge (primjerene dobi, zanimanju..)

15. registri - koji, čemu služe, dokumentacijaPODATCI: definirani (što i kako), strukturirani (dobne skupine, vremenska razdoblja),

šifriraniPRIKUPLJANJE PODATAKA:1. registri2. zdravstveni kartoni3. bolnička statistika4. podatci zdravstvenog osiguranja5. prijave6. popis stanovništva7. terenska istraživanjamogu se prikupljati 1) kontinuirano. 2) godišnje. 3) posebnim istraživanjima DOKUMENTACIJA je indikator kvalitete rada i služi za:1. obaveznu evidenciju koja je od šireg interesa2. potrebe komunikacija i administracije

3. za vlastite potrebe lij ečnikaOBAVEZNI DIO: izvještaji, financijski dokumenti, RTG, laboratorijski podatci.. DODATNI DIO: za potrebe liječnika (npr. za istraživanja) PROBLEMIMA ORIJENTIRANA DOKUMENTACIJA1. temeljni podatci2. lista problema3. planovi za rj ešavanj e problema4. bilješke o praćenju stanjaDOKUMENTACIJA ZA INTERVENCIJU I E VALUACIJU INTERVENCIJE 1. terapijski plan2. etapna epikriza3. sažetak o stanju i liječenjuREGISTRI osiguravaju kontinuitet zaštite; bitna je preglednost (grupiranje po primarnim

zajednicama - škola, obitelj), jednostavnost i pouzdanost1. rak2. TBC3. dijabetes4. psihoza5. ishemična bolest srca6. ovisnici....

16. mjere zdravstvene zaštite (prevencija...)standardni medicinski i ini postupci za identifikaciju zdravstvenog stanja i zdravstvene intervencije PREMA CILJU

1. preventivne (aktivne - poduzimaju se na inicijativu stručnjaka)2. kurativne (pasivne - poduzimaju se na inicijativu pacijenta)PRIMARNA PREVENCIJA (zdrave osobe)1. Čuvanje i unapređenje zdravlja

a. Osiguranje rada i profesionalne orijentacijeb. Odgoj i obrazovanjec. Zdravi uvjeti životad. Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potrebae. Rekreacija i fizička kulturaf. Čuvanje obitelji i zajedništva

2. Sprečavanje bolesti i oštećenjaa. Imunizacijab. Osobna higijenac. Protektivna hranad. Suzbijanje pretilostie. Nepušenje i umjereno piće


f. Sanitacija okolineg. poznavanje mjera samozaštite

SEKUNDARNA PREVENCIJA (rani stadij bolesti)1. Pravodobno otkrivanje i intervencija

a. Pobolj šanj e rutinske dij agnostikeb. Sistematski pregledic. screeningd. Praćenje epidemiolške situacijee. Suzbijanje strahaf. Osposobljavanje za samopregled

2. Potpuno liječenje i sprečavanje nesposobnostia. Dijeta, njegab. Kontinuitet u liječenju i podršcic. Osamostaljenje bolesnika u široj i neposrednoj okolinid. Izbjegavanje jatrogenih oštećenja

TERCIJARNA PREVENCIJA (došlo je do posljedice)l. Rehabilitacija i sprečavanje invaliditeta

a. Medicinska rehabilitacijab. Profesionalna rehabilitacijac. Socijalna rehabilitacija

RAZLIKA IZMEĐU UNAPREĐENJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI1. Unapređenje zdravlja - svi ljudi, splet svih zdravstvenih problema, laičke

skupine (lokalne, općinske, županijske)

2. Prevencija bolesti - rizične grupe, specifična patologija, preventivniprogrami

17. intervencijaintervencija (pravodobno uplitanje u redoviti tijek bolesti) je skup mjera poduzetih s namjerom da

se ukloni ili smanji rizik, odnosno izliječi, zaustavi ili uspori bolest i tako spriječi njen puni razvoj, invaliditet ili smrt

1. Primarna - uklanjanje uzroka i unapređenje općeg zdravstvenog stanja dabi se spriječio nastanak bolesti (često izlazi iz okvira zdravstva)

2. Sekundarna - prepoznavanje osoba s nalazom ili oboljelih u dovoljnoranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvojmanifestne bolesti ili zaustavilo njeno napredovanje

3. Tercijarna - prepoznavanje i zbrinjavaje onih stanja koja se nisu moglaspriječiti ni liječiti ili je do posljedica došlo i usprkos liječenju

JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM1. proširenost i učestalost2. ozbiljnost posljedica3. zabrinutost sa strane stanovništva4. mjere intervencije (preventivne, kurativne)5. prihvatljive (etički, cijenom, posljedicama) metode intervencijeMJERE INTERVENCIJE1. unapređenje zdravlja2. prevencija bolesti3. otkrivanj e bolesti/bolesnika4. liječenje5. rehabilitacijaFAKTOR RIZIKA - osobina, događanje ili okolnost koja, kad je prisutna kod pojedinca ili

skupine, povećava vjerojatnost pojave nekog poremećaja, bolesti, oštećenja, nesposobnosti ili smrti1. Ranjivost (biološki faktor rizika)2. Sklonost (osobitosti ponašanja)3. Ugroženost (fizički, kemijski i socijalni faktori rizika u okolini)

Strana lDržavni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

18. razlike između 4 tipa zdravstvene i socijalne politike u Europi(Skandinavizacija)

POLITIKA - društveni proces usklađivanja ciljeva i interesa pojedinih društvenih grupaSocijalna politika uključuje:1. zdravstvena politika2. politika zapošljavanja i rada3. stambena politika4. politika obrazovanja5. politika kulture6. politika socijalne zaštitesocijalna politika zajedno s ekonomskom politikom čini politiku razvoja Formiranje ciljeva —»strategija —> planovi i programi

Prema cilju zdravstvena politika može biti:1. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi)2. utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi)

Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti:1. preraspodjelom već ostvarenih sredstava2. stvaranjem novih društvenih odnosa

Vrsta socijalne politike ovisi o ekonomskom statusu i političkoj stabilnosti;1. SOCIJAL DEMOKRATSKA (Skandinavija)

a. Cilj: puna zaposlenostb. Osnovno pravo: pravo na radc. Naglasak u praksi: opći standard i služba za sve građane

d. Daljnji razvitak: jačanje lokalnih zajednica2. LIBERALISTIČKA (Engleska)

a. Cilj: puni rastb. Osnovno pravo: socijalna sigurnostc. Naglasak u praksi: obavezno opće osiguranjed. Daljnji razvitak: dualni sustav: osiguranje i tržište

3. KORPORATIVISTIĆKA (Njemačka')a. Cilj: puni rastb. Osnovno pravo: naknade kod rizikac. Naglasak u praksi: osiguranje zaposlenihd. Daljnji razvitak: trojni sustav: država, radnici, poslodavci

4. KATOLIČKA (južna Europa)a. Cilj: neodređenb. Osnovno pravo: deklarativnoc. Naglasak u praksi: privatne institucije, milosrđe, obiteljd. Daljnji razvitak: veća prava građana, socijala

područja socijalne politike:1. kolektivna i društvena potrošnja2. politika životnog standarda3. briga za društvene djelatnosti4. socijalna zaštita prilikom prirodnih nepogoda ili osobnih nevolja5. oblik i način usmjeravanja društvenog razvoja komplementaran ekonomskoj

politici

mjere socijalne politike1. stimulativne mjere (zapošljavanje, potpora obitelji, obrazovanje)2. mjere osiguranja i smanjenja povećanih individualnih rizika i rizika

pojedinih grupa3. represivne i normativne mjere


19. sustav zdravstvene zaštitezdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice važna j e intersektorska suradnj a i podj ela poslova OSNOVNI ELEMENTI

1. davaoci usluga - samo oni koji su osposobljeni i plaćeni za pružanjezdravstvene zaštite

2. korisnici - cijelo stanovništvo3. osiguravatelj - posrednik

a. dobrovoljna osiguranjab. obavezna osiguranjac. državni fondd. ministarstvoe. lokalna vlada

KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav1. sustav mora biti jasan2. sveobuhvatan3. potpun (sva medicinski indiciram zaštita)4. strukturiran tako da obuzda troškove5. plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema

mogućnosti plaćanja)6. sustav mora jačati moral liječnika i pacijentaHR - ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI:1. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera

za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja.2. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima

koje se provode na mjestu življenja i rada3. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja

najviše moguće razine zdravlja.4. Osnovna načela su: sveobuhvatnost, dostupnost i cjeloviti pristup u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijalizirani pristu u specijalističko

konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštitiPROCJENA SUSTAVA1. zdravlje kao društvena vrijednost (visoko, umjereno, nisko)2. ravnoteža između kolektivizma i individualizma3. podijeljena odgovornost (stupanj (de)centralizacije)OCJENA SUSTAVA PREMA ADMINISTRATIVNOJ KONTROLI 1. vladina «-* privatna2. centralizirana«-»decentralizirana3. pluralistička <-» unificiranaza ocjenu je bitno:1. relevantnost2. obuhvat3. efektivnost (odnos između stvarnog i željenog)4. efikasnost (postizanje što većeg stupnja zdravlja s raspoloživim sredstvima)

20. zdravstveno zakonodavstvoHR - ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI:1. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera

za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja.2. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima

koje se provode na mjestu življenja i rada3. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja

najviše moguće razine zdravlja.PROMJENE ZBOG:1. politički i ekonomski sustav2. demografske promjene3. zdravlje za sve4. rast troškova za zdravstvenu zaštitu (raste brže od GNP)


osnovna načela zdravstvene zaštite su: sveobuhvatnost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijalizirani pristu u specijalističko konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti

PROMJENE U HR:1. privatna praksa2. zakup3. suvlasništvoZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO KOJE REGULIRA PRIMJENU MEDICINE1. ono koje isključuje svaku praksu koja se ne temelji na znanstvenoj medicini

(Francuska)2. tolerantno, dozvoljava alternativnu medicinu uz određene uvjete (SAD,

Njemačka)3. ono koje uključuje i izjednačuje mjere znanstvene i alternativne medicine

(Kina)

21. zdravstvena ekonomika - racionalno trošenjerazvijene zemlje troše više na zdravlje i potrošnja je u stalnom porastu (brže od GNP)IZVORI FINANCIRANJA1. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi)2. osiguranje3. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti4. dobrovoljni prilozi5. izravno privatno plaćanje zdravstvenih usluga6. ev. Pomoć izvanal, 2, 3 su odlučujući; najbolje je kombinirati sva tridržavno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno trošenje, slabiju

kvalitetu usluga i birokratizaciju; privatno je štedljivo, ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju

RASPODJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja, u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima

RACIONALNO TROŠENJE:1. dobra financijska administracija i kontrola2. znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana

(moguća ušteda i do 30%)

22. intersektorska suradnjazdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih

sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednicesuradnja je možda najhitnija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naročito u unaprijeđenju

zdravljaSEKTORI:1. obrazovanje2. industrija3. poljoprivreda4. transport. . .

23. zdravstveno osiguranjeprethodnom uplatom stječe se pravo na kompenzaciju u slučaju rizika za koji se osoba osiguralaobavezno <-» neobavezno (privatno)pojedinačno <-»• grupno <-» državnokratkoročno <-» dugoročno (u HR - mirovinsko i invalidsko osiguranje)nacionalno (visoki stupanj solidarnosti) - usluge su gotovo besplatne <-» osiguranje koje obuhvaća

mali dio rizika, a ostali rizici se osiguravaju dobrovoljno ili plaćaju izravnoZdravstveno osiguranje je u HR obavezno, državno i kratkoročno

24. zdravstveno planiranjel tim opće medicine - 1700 osoba


ginekolog (u PZZ) - 6000 žena higijensko epidemiološka služba - 50 000 l tim školske medicine - 5000 djece laboratorij-41 000 ljekarna-5000 stomatolog - 2500

25. zdravstvena politikazdravstvena politika je dio socijalne politike, koja zajedno s ekonomskom politikom čini

politiku razvojaPrema cilju zdravstvena politika može biti:1. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi)2. utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi)Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti:1. preraspodjelom već ostvarenih sredstava2. stvaranjem novih društvenih odnosaVRSTE: (prioriteti)1. produktivna/selektivna (najperspektivniji za budućnost - djeca, vojska,

radnici)2. neo-libertarna (najvažniji za razvoj - poduzetnici, vlasnici, bogati)3. Politika «Zdravlje za sve» (svima jednaka šansa, jednaki uvjeti,

smanjivanje razlika)4. politika zadovoljavanja minimalnih potreba (zadovoljiti egzistencijalne

potrebe, građani ispod granice siromaštva)PITANJA: 1. Koliko sredstava treba dati za zdravstvenu zaštitu, na koji način ta sredstva

osigurati, na koji će se način vršiti plaćanje2. Kojim grupama dati prioritete, koje i koliko? Kako će se rješavati

socijalna i zdravstvena stanja ugroženih3. Kakav će biti utjecaj stanovništva na orijentaciju zdravstvene zaštite,

upravljanje zdravstvom i na samozaštitno organiziranje4. Koji su trenutni zdravstveni prioriteti i koliko će se dati za njihovo

rješavanje5. Koji će biti stav prema zdravstvenoj tehnologiji6. organizacija i upravljanje zdravstvom; Politika prema odrednicama

zdravstva (obrazovanje stručnjaka, osiguranje lijekova, tehnologije..)7. kakva će biti suradnja, podjela poslova, razgraničenja nadležnosti i utjecaj

na druge društvene djelatnostiVažna komponenta uspješne zdravstvene politike je REALIZAM koji određuju sredstva, snage

(ljudi), vrijeme i politička voljaUspješnost ovisi i o jasnoći ciljeva, točnosti očekivanja, izboru načina, tehnike i pripreme

izvršilaca, te načinu praćenja i vrednovanja učinaka u praksi

26. povelja iz Ottavve, Kanadaprvi formalni dogovor o promociji zdravlja na međunarodnoj razini, 1986. «Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi žive, gdje se vole, rade i igraju» PRIORITETNA PODRUČJA1. izgraditi zdravu j avnu politiku2. stvoriti okolinu koj a potpomaže3. podržavati akcije zajednice4. razvij ati osobne vj eštine5. preusmjeriti zdravstvenu službuPromocija zdravlja = proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede

svoje zdravlje«ambijent za zdravlje« - zdravi okoliš, škole, gradovi, bolnice

27. unapređenje zdravljanajviši domet zdravstvenog djelovanjaCILJ: pojedincima i zajednici omogučiti povećanu kontrolu nad faktorima koji uvjetuju zdravlje


Unapređenje zdravlja je napredovanje k blagostanju i ostvarenju optimalnog sklopa ponašanja s društvenim, okolinskim, biomedicinskim i drugim odrednicama da bi se izbjegli zdravstveni rizici

Bitno je obilježje aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom

Akcija je usmjerena determinantama zdravlja a ne uzrocima bolestiMETODE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA1. prosvjećivanje i obrazovanje2. zakonodavstvo3. porezne i administrativne mjere4. organizacijske promjene5. razvoj zajednice6. samonikle aktivnosti lokalne zajedniceZADACI:1. pristupačnost zdravstvene zaštite2. stvaranje povoljne okoline3. jačanje socijalne podrške4. promicanje stilova života koji unapređuju zdravlje5. informiranost pojedinaca i zajednicePRIMJERI:1. Škole koje promiču zdravlje2. Pokret Zdravi grad3. Bolnica-prijatelj djeceMJERE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA1. Osiguranj e rada i profesionalne orij entacij e2. Odgoj i obtazovanje3. Zdravi uvjeti života4. Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba5. Rekreacij a i fizička kultura6. Čuvanje obitelji i zajedništva

28. «Zdravlje za sve za 21 stoljeće»glavni izazov europske regijeinvestiranje u zdravlje i očuvanje zdravlja je bitan dio socio gospodarskog razvoja zajednicejedini je trajni CILJ: postići puni potencijal zdravlja za sve VRIJEDNOSNI PRINCIPI1. zdravlje je temeljno ljudsko pravo2. nužna je pravičnost i solidarnost između zemalja3. bitan je pojedinac, grupe, institucija i zajednica u cjelini (intersektorska

suradnja)STRATEGIJE1. međuresorski pristup2. odabir programa i ulaganja u razvoj zdravstva vođen kriterijem njegovog

učinka na zdravlje3. integrirana PZZ orijentirana obitelji i zajednici4. participativni razvojni proces koji uključuje sve relevantne partnere za

zdravlje u domu, školi, na radnom mjestu, u zajednici i nacionalno

21 CILJ-6 grupa1. solidarnost i pravičnost među državama regije2. unaprijediti i očuvati zdravlje cijelog života (zdrav početak života, zdrav

radni vijek, zdravo starenje)3. smanjiti incidenciju i prevalenciju bolesti i povreda (unapređenje

duševnog zdravlja, smanjenje zaraznih bolesti, smanjenje nezaraznih bolesti,smanjivanje povreda)

4. intersektorska suradnja (zdrava i sigurna okolina, suodgovornost sektora,smanjenje alkohola, pušenja, droga, mjesta za unapređenje zdravlja)

5. reorijentacija (integrirani zdravstveni sustav, rukovođenje, financiranjezdravstva i alokacija resursa)


6. formiranje zdravstvene politike za bolje zdravlje u budućnosti(istraživanja, mobiliziranje partnera za zdravlje, strategija «zdravlje za sve»)

29. Alma-Ata 1978. (SSSR)Zdravlje za sve do 2000 godine (SZO + UNICEF) Raspravljano o problemu primarne zdravstvene zaštite1. definicija zdravlja2. pitanje nejednakosti zdravstvenog stanja zemalja3. važnost društveno - ekonomskog razvoja4. pojedinac sudjeluje u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite5. vlada mora osigurati zdravstvene i društvene mjere6. PZZ mora biti dostupna poj edincu i obitelj i7. PZZ se temelji na znanosti, tehnologiji i socijalnim metodama8. duh zajedništva (suradnja među zemljama)9. adekvatna raspodjela svjetskog bogatstva

30. GodineWHO-1948. AlmaAta-1978. Otawa -1986. Health-2000.

31. kvaliteta rada u zdravstvu (razlike između stručnog nadzora i kvalitete rada)KRITERIJI1. struktura jedinice koja pruža zaštitu (oprema, sukladnost uvjeta

standardima, kvalifikacije i iskustvo osoblja, organizacija i financiranje)2. procesi zdravstvene zaštite (pregledi, pretrage, intervencije)3. ishod zdravstvene zaštite (promjena u zdravlju kao posljedica intervencije)OSIGURANJE KVALITETE RADA1. ocjena kvalitete (opažanje, mjerenje, uspoređivanje i vrednovanje kvalitete

zdravstvene zaštite)2. kontrola kvalitete (postupak po kojem se provodi ocjena kvalitete zaštite

uz mjere intervencije na temelju nalaza)3. unapređenje kvalitete (poduzimanje pozitivnih mjera da se osigura visok

standard zaštite: na temelju ocjene, mjere stimulacije, potpore i ciljaneedukacije)

STRUČNI NADZOR (zakonski regulirana kontrola kvalitete zdravstvene zaštite)1. ekstrainstitucionalno (skupina stručnjaka ministarstva zdravstva)2. institucionalno

32. reforme u zdravstvuFAKTORI KOJI UTJE Č U NA PROMJENE ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE ZA Š TITE 1. politički i ekonomski sustav (tržište, vlasništvo, privatni inicijativa,

poduzetništvo)2. demografske promjene (stanje stanovništva, očekivano vrijeme života,

natalitet, migracije, školovanje)3. ekonomsko blagostanje (GNP, stanovanje, komunikacije)4. poimanje zdravlja (prevencija i promocija zdravlja, kvaliteta života)5. rast troškova za zdravstvenu zaštitu (razvijenost infrastrukture, broj

stanovnika na liječnika, broj kreveta na 1000 stanovnika, način plaćanjazdravstva, tehnika)

KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav1. sustav mora biti j asan

2. sveobuhvatan3. potpun (sva medicinski indicirana zaštita)4. strukturiran tako da obuzda troškove5. plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema

mogućnosti plaćanja)


6. sustav mora jačati moral liječnika i pacijenta Bitan je:1. Način plaćanja2. organizacija rada3. vlasništvo (zakup, privatna praksa, suvlasništvo)CILJEVI REFORME:1. poboljšana djelotvornost - kompeticija2. inovacije3. odgovornost4. kontrola potrošnje5. efikasnost (djelotvornost)i efektivnost (učinkovitost)6. povećana dostupnost

33. financiranjeHR 8.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (u SAD više) $400 za zdravstvenu zaštitu stanovnika na godinu (SAD $4000) 55% bolnička zaštita, 20% lijekovi, 15% primarna zaštita IZVORI FINANCIRANJA1. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi)2. osiguranje3. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti4. dobrovoljni prilozi5. izravno privatno plaćanj e zdravstvenih usluga6. ev. Pomoć izvanal, 2,3 su odlučujući; najbolje je kom binirati sva tridržavno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno trošenje, slabiju

kvalitetu usluga i birokratizaciju; privatno je štedljivo, ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju

RASPODJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja, u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima

RACIONALNO TROŠENJE:1. dobra financijska administracija i kontrola2. znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana

(moguća ušteda i do 30%)3. ŠOŠIĆ

1. pojam integrirane zdravstvene zaštite2. ocjena zdravstvenog stanja stanovništva3. borba protiv raka4. zdravstvene odgojne mjere5. financiranje zdravstvene zaštite6. tercijarna prevencija7. tercijarna zdravstvena zaštita8. poliklinika - struktura i organizacija9. planiranje zdravstvene zaštite

Strana 14

Documents

Drzavni Ispit Socijalna Med