Dr. Norman W. Walker - Voda i vaše zdravlje

7/29/2019 Dr. Norman W. Walker - Voda i vae zdravlje

1/77


2/77

Dr. Norman W. Walker

VODAI VAE ZDRAVLJE

Mogunosti i rizici

Upozorenje za itatelje

Nak la dn ik bi e li o, kako u vl as ti to im e ta ko i u im e

autora ove knjige izriito upozoriti na to da sadraj

knjige treba itatelje informirati. Autorova nakana

nije da u njoj dijeli savjete za individualne zdravstve

ne probleme. Takve biste savjete trebali zatraiti od

svog lijenika.


3/77

Raunalni slog

MARINKO HARDI

Izdava

Karitativni fond UPT

NE I VI OVJEK SA MO O KR UHU'

A KO VO

DR. NORMAN W. WALKER


4/77

Naz iv iz vo rn ika

VVASSER

und Ihre Gesundheit

Chancen und Risiken

Nje maki iz da va

WALDHAUSEN VERLAG IN DER

NATURA VI VA VER GLA GS GmbH,

71256 WEIL DER STADT

7. Auflage 2006.

Knjiga se moe naruiti na adresu:

Knjinica

U PRAVI TRENUTAK

31400 AKO VO, pp 51

Tel/fax: (031) 811-774

e-mail: [email protected]

www.upt.hr

S a d r a j
mailto:[email protected]://www.upt.hr/http://www.upt.hr/mailto:[email protected]


5/77

6

7


6/77

8

P R E D G O V O R

Harvey i Marilyn Diamond

Uza sva postignua uvijek postoji velik broj ljudi

koji svoje znanje i svoje spoznaje dijele s drugima,kako bi se svijet i ivot mogli poboljati. Katkad takvi

ljudi steknu diljem svijeta ugled i priznanje za svojadjela i postanu jo za svog ivota poznate linosti.

Drugi daju svoj prilog u tiini i ostanu itav svoj ivot

relativno nepoznati. Oni tada meutim esto postanupo zn atim a i slav ni ma za ovj ean stv o na teme ljuznaenja njihovih zasluga tek kasnije, kad odu iz ovog

ivota. Upravo je takav ovjek bio dr. Norman W. Walker.

On je trietvrt stoljea provodio istraivanja o

tome kako se moe ostvariti dug, zdrav i plodan ivot.

Nj eg ov a spo so bn ost, da tu ne to sl o en ij u te mu sve de

na jed nos tav nu ivotnu formulu koju mogu milijuniljudi razumj eti i prov est i u djelo , uinila je njega i nje

gove knjige prihvaenima i cijenjenima u itavom

svijetu.

Mi smo imali sreu da smo s dr. Walkerom pismeno

kontaktirali. Njegove su rijei bile uvijek pune ljuba

vi, razumijevanja i jasno oitovale isti, nekomplici-

rani nazor 0 zdravstvenoj skrbi koji je lako budio

po uz da nj e. U nao j su bi bl io te ci nj eg ov e kn jige st alni


7/77

i esto koriteni izvor znanja i uvijek korisnih informacija.

Ve davno prije nego to je prehrana postala omil

jenom temom ra sp ra va sa vj et ov ao je dr. Walker svoj im ita te lj im a pr eh ra nu ko ja sa dr i to ma nj e me sn ihi mlijenih proizvoda i da stave svoje glavno teite na

pu nov ri je dn e, sv je e i ve ne nami rni ce iz bi lj no g c ar stva. Danas je konzumiranje sokova od voa i povra"posljednji krik", osobito u SAD-u. Ve prije vie od50 godina upuivao je dr. Walker na mnoge koristi toih donosi sa sobom redovito prijenje takvih sokova.

Uspjeh ostavlja za sobom tragove! U to nema sumnje. A sva tko mo e imati us pjeha ako je svjestan snage koja se krije u njemu.

Dr. Walker, koji je sam ivio kao najbolji primjer zasvoj jednostavni i slobodni ivotni nazor, bio je itavsvoj ivot aktivan i poletan. Rad u vrtu ispunjavao ga

je ve li ko m ra do u i ti me se svakodn evno ba vi o, i todo svoje smrti, kad je otia o s ovog svijeta u snu, bezbo li . Bil o mu je 116 go di na ! Da, us pj eh ui st in u os ta v

lja za sobom tragove!

10

P R E D G O V O R

11

Manfreda G. Langera

Dr. Walker je bio jedan od najznaajnijih lijenika i

nutricionista u SAD-u koji su se bavili istraivanjima

na podruju zdrave prehrane u korist ljudskog zdrav

lja. Njegove su knjige bile uzor za mnoge lijenike,

istraivae i pisce knjiga. Harwey i Marilyn Diamond,

autori bestsellera "Fit fur's Leben", isto su se tako

sluili iskustvima dr. Walkera u svojim prouavanjima vezanim uz prehranu.

Dr. Walker]t kao je dan od prvih up uivao na pozi

tivni uinak sokova voa i povra na zdravlje, a njego

va brojna objavljena djela znatno su pridonijela tome

da se danas u gotovo svakom amerikom kuanstvu

pij e mnogo sok ov a; no to su na a lost u vein i sl ua je

va pasterizirani tvorniki sokovi, a ne prirodni, svjee

iscijeeni.

Knjige dr. Walkera od tako su velikog znaenja dabi ih tr eba o pr oi ta ti sva tk o tk o tr ag a za to bo lj im

uinkom hrane na nae zdravlje. Radi toga smo

odluili izdati 1990./91. prijevode tih knjiga:

"Tdglichfrische Salate erhalten Ihre Gesundheit"

"Frische Frucht- und Gemiisesafte"

"Darmgesundheit ohne Verstopfung "

"Naturliche Gewichtskontrolle "


8/77

"Wasser und Ihre Gesundheit" - Chancen und Risi-ken"

Dr. Walker je svoju posljednju knjigu napisao u

dobi od 113 godina. On je do svoje smrti u 116. godiniivota bio u punoj snazi, obavljao radove u kui i vrtui jo se uvijek vozio biciklom.

On je nadivio svoje kritiare i sve one koji su muse podsmjehivali, te danas vai kao zaetnik prirod

nog, zdravog naina ivota.

12

P R E D G O V O R

13

Donalda S. Woodsidea

esto mo e spoznaja istine biti iskustv o koje plai,

ali istodobno donosi novu nadu.

Dr. Norman W. Walker je tijekom 40 godina napi

sao mnogo uvjerljivih knjiga o zdravlju, koje prije

svega daju nadu da svi mi moemo ivjeti bolje i zdra

vije, ako to elimo.

Knjiga /A: Walkera "Wasser kann Ihre Gesundheitzerstoren" nap isa na je za ljude koji razmil jaju o naoj pitkoj vodi, pitaju se kako ona utjee na nae

zdravlje i kako moemo izbjei probleme to ih moe

izazvati zagaena voda. Pomou ove knjige moi ete

bo lje ra zu mjet i i la k e rj e av at i jedan od na i h na j

vanijih zdravstvenih problema.


9/77

Prvo poglavlje

JE LI PROBLEM VODEUISTINU TAKO OZBILJAN?

"Brzo zovite lijenika!

Otac ima srani infarkt!"

Dogodi li se tako neto, tada se probudite i ponete

razmiljati. Je li srani napadaj ozbiljna stvar? Je li

zaepljenje koronarnih arterija ozbiljni problem? Je li

arterioskleroza koja sprjeava normalni optok krvi u

Vaim krvnim ilama problem koji se treba ozbiljnoshvatiti?

Kad je doao lijenik, opipao je pacijentu puis i

pr ov je ri o ci rk ulac ij u kr vi . Da , taj se sr an i na pa da j ui

stinu moga o sprijeiti. On je bio izazvan zaeplj enjem

krvnih ila.

to li je moglo dovesti do zaepljenja arterija ili

bi lo ko ji h kr vn ih i la , i me j e bi o iz az va n sr an i na pa

daj koji je mogao imati smrtonosne posljedice? Jed-

15


10/77

nostavno ostaci izmjene tvari - mnogo puta mineralnetvari iz vode.

Odgovor je jednostavan ako razmatrate probavni

pr oc es. Va pro ba vni sust av mo ra pr ob av it i sve tostavite u usta i progutate!

Pogledajte moju priloenu skicu probavnog sustava. im proguta te krutu hranu ili tekuinu, ona sekree kroz eludac i poslije kratkog vremena dospije utanko crijevo. Tanko je crijevo dugako oko 6-7 m.Sve to ste pojeli mora proi kroz njega i otprema sedalje u jetru radi daljnje raspodjele ili se, ako je neupo tr eb lj iv o, pr en os i dalje u de be lo cr ij ev o.

16

PROBAVNI SUSTAV

PROBAVNI I SEKRETORNI ORGANI

17


11/77

Voda sadri vapno (kalcij) - , ali vi ga ne moetevidjeti!

Tekuine brzo prolaze kroz mikroskopski sitne

krvne ilice u stjenkama tankog crijeva. Sve to sadritekuina u koloidnom obliku, odlazi zajedno s

tekuinom izravno u jetru. Koloidi su tvari u kojih su

estice tako sitne da 20.000.000 do 50.0 00.00 0 estica(jedna je din a estic a u koloi dnoj o topi ni veliine je 10

do 1000 A (angstrema) = 1 milijuntina do 1 desetti-

suina mm: t o znai da je 10.00 0.000 do 10 0.000estica poloenih u nizu dugakom jeda n cen tim eta r-

pr is ta ju ujedan ccm. S vodom do sp ij ev a da kle u je tr u

mnogo minerala, kao na primjer kalcija (vapna), magnezija i drugih.

18

Drugo poglavlje

TO SE DOGAA SMINERALIMA U VODI?

im tekuina, svejedno o kojoj se radil o, dospije u

je tru , filt rira se od sv ega stoje u njoj sadr ano s iz nim

kom vodika i kisika od kojih se sastoji ista voda.

ista je voda ona koja se ne sasto ji ni od ega dru

gog osim vodika i kisika. To je jedina voda koju mogu

krv i lim ra iskoristiti pri svom radu. Krv i limfa treba

ju za svoj rad is tu vo du .

Destilirana je voda najia voda koja postoji.

Bez obzira na to koje su mineralne tvari i drugi kemij

ski elementi sadrani u vodi, svi se procesom razla

ganja u jetri izdvajaju i otpremaju ili u krvotok ili

po hr an ju ju kao za li ha .

"Normalnom ili prirodnom" vodom moemo sma

trati svu vodu iz izvora, zdenca, rijeka i jezera, te iz

vodovoda. Ta je voda meutim oneiena mineral-

19


12/77

nim tvarima to potjeu iz doticaja sa zemljom, tlom,stijenjem i vodovodima.

"Prah si, u prah e se i vratiti" - to se ne odnosina duu.

Mineralne tvari u tijelu -, a tijelo se sastoji od minerala - iste su kao minerali od kojih je sastavljena

zemlja. ovje kov o je tijelo stvor eno iz zemlji nog praha. Postoji meutim velika razlika izmeu mineralnihtvari u tijelu i onih u zemlji. Ta razlika nije u vrsti ili

kakvoi minerala, ve u ivotnoj snazi. Mineralima uzemlji nedo staje ivot na snaga ili ivot. Svaka je pojedina mikroskopski mala stanica naeg tijela skup mi

neral nih atoma ivota. Vrsta, . kak voa i ko liinamineralnih tvari razliite su pri svakoj skupini stanica,u skladu s funkcijama i zadacima pojedinih stanica.

Vae stanice trebaju hranu

koja ne dovodi do zaepljenja

i stvaranja taloga

Stanice se moraju opskrbljivati hranom koja sadri

minerale. One ih trebaju, kako bi mogle ispunjavati

svoje zadatke. Minerali to ih neka stanica ili skupina

stanica ne moe iskoristiti, smetaju funkciji tih stani

ca. Mineralne tvari koje su vee od koloidnih estica

zaepljuju stanice!

Minerali u normalnoj, prirodnoj vodi prekrupni su,

pr egr ub i i ne ma ju i vo tn u sn ag u. On i su anorganske

20

kakvoe i neprikladni za potrebe stanice. Zbog toga ihstanice otklanjaju od sebe. Na taj nain nastaju tije

kom vremena velike nakupine takvih minerala koji

nisu ni vie ni manje od otpada.

Destilirana voda ispire iz tijelanataloene anorganske minerale

Destilirana voda posjeduje osobitu sposobnost ma

gneta. Ona moe uzeti nataloene minerale, te ih

pom ou krvi i li mfe ot pr em it i u bub re ge , pu tem ko ji h

se izluuju iz tijela.

Taj se nain izluivanja minerala pogreno naziva

"izluivanjem". Tvrdnja da destilirana voda izluuje

minera le iz tijela, pos ve je pogrena. Destili rana voda

ne izluuje minerale iz tijela, ve sabire i uklanja mi

neralne tvari to su ih stanice tijela odbacile i koje su

se nataloile, a mogu se smatrati smeem to ometa

funkcije tijela.

Pokuajte dva do tri tjedna ne piti nita drugo osimdestilirane vode. Dajte pregledati mokrau prije nego

to zaponete s tim. Bit ete zaueni kakve ete mi

neralne taloge nai u svojoj mokrai nakon samo 3

tjedna. Nita ne moe nadomjestiti osobno iskustvo!

Ostaci minerala u Vaem tijelu potjeu od pijenja "pri

rodne" vode. Izluivanje mineralnih tvari, ako pijete

destiliranu vodu, uvjerljiv je dokaz za ispravnost moje

tvrdnje.

21


13/77

Sok od povra dobiven iz mrkve, cikle ikrastavca divno je sredstvo za ienjebubrega

Vie od pola stoljea viao sam taloge u mokrailjudi koji su bili naviknuti piti velike koliine prirodnevode (ili napitaka koji su bili pripremani vodom iz vodov oda ili zde nca ). Bilo je to zaud no! Svjei su sok ovi od prijesnog povra iva organska voda. U njima sumineralne tvari u udesnoj ravnotei, usklaenosti,

ba ka kv e su po tr ebn e za pr eh ra nu tj el esni h st an ic a iza unutarnje ienje. Ako su sokovi od povra prijesni i svjei, tada je voda sadrana u njima uistinu destilirana voda, a destilira je priroda. To su sokovinajbolje vrste i kakvoe. Hrana kakvu treba tijelo.

Destilirana voda isti tijelo

od vapnenih taloga!

Ne po st oj i voda ili bi lo ko ja dru ga te ku ina ko jamoe "izluiti" minerale iz stanica i tkiva tijela, im

su minerali kao organski elementi postali sastavnim

dijelovima tijela. Tjelesne stanice i tkiva odbacuju

samo anorganske mineralne tvari. Anorganske mine

ralne tvari mogu uzrokovati zaepljenja u areterijama

ili jo opasnije tete, ako se ne izbace iz organizma. Te

se mineralne tvari moraju dakle odstraniti, a to je

mogue upravo s destiliranom vodom.

22

Koje minerale treba tijelo?

Priroda nije predvidjela da minerale to ih treba

nae tijelo pribavljamo sebi pijenjem "prirodne"

vode. Minerali to ih trebaju stanice naeg tijela usvrhu izgradnje, dolaze iz prirodne prijesne hrane. Je

dina je iva hrana ona koja sadri sve enzime i svedruge vitalne tvari za ovjekovu prehranu, a to su

svjee, prijesno povre, salate, voe, zainsko bilje,

orasi i sjemenke koji su u otvorenoj prirodi primali

sunanu energiju, te se tako mogu nazivati i

sunanom hranom.

to je glavni uzrok veine bolesti?

Iskljue li se nesree, kao i tegobe koje se mogu

pr ip is at i st re su i emo cionalni m po re me aji ma , ta da je

glavni uzrok svih bolesti u ovjeka pogreno vladanje

pri pr ehr ani . Va n o je os im to ga pa zi ti ist od obn o na to

da bude uklonjeno sve to ometa normalni optok krvi

(taloi, zaepljenja ). Vano je brinuti se za to da ostacipro ba vn og pr oc es a i dr ug e otp adne tvar i re do vi to na

putaju cr ij evo il i dr uge or ga ne iz lu iv an ja .

23


14/77

Tree poglavlje

BRIGA O LJUDSKOMTIJELU

Ja se u svojoj raspravi o prednostima i nedostacima

destilirane vode bavim iskljuivo zdravstvenimaspektima i uz to vezanim argumentima za ili protiv

destilirane vode ili prirodne vode.

Ono to nas zanima, to je djelovanje vode na nae

zdravije, nae dobro osjeanje i ivotni vijek.

Pripremite se za svoju starost!

Mene osobito zanima dugotrajni uinak stalnog pi

je nj a vode i njez ine up ot re be za pr ip ra vl ja nj e jela. U

toku od 30,50 ili 70 godina raunajui od danas mogu

se javiti mnoge tegobe i ozbiljne bolesti koje se vie

ne mogu promijeniti.

Ako je ovjek u starosti obogalj en ili nemoan ,

tada se to moe pripisati ovdje opisanim uzrocima,

25


15/77

tako da biste se time trebali ve sada pozabaviti s cilj em pr ev enc ij e.

Upoznajte samoga sebe

Upoznajte se sa svojim tijelom, s onim nevjerojat

no siunim "graevnim kamenjem ivota" od kojega

se sastoji Vae tijelo. To su stanice to ine tkiva, od

kojih je izgraen svaki dio Vaeg tijela.

Vae se tijelo sastoji od milijardi i milijardi sitnog,neizmjerno siunog ivotnog graevnog kamenjakoje se naziva stanicama.

Postupajte dobro sa svojim pluima!

Ako vie ne moete uzeti u svoja plua kisik, tadaje gotovo! Sv ret ak - kr aj! Kisi k je bez izni mk e naj vaniji i najnuniji element Vaeg ivota uope.

Kisik se uzima iz zraka to ga udiete svojim

pl uima . On se ta da iz pl ua otprema krvl ju u st an ic e.Svaki poremeaj funkcije Vaih plua znai umanji

vanje Vae vitalnosti u buduim godinama.

Ako su stanice dobile kisik, tada mogu mineralne

tvari preinaiti u organsko stanje, u kojemu se one

mogu upotrijebiti za razne i brojne dijelove tijela, kao

na primjer miie, ivce, sluznice, vezivna tkiva itd.

26

Najbol ji su mi ne ra li sa dr a ni u pr ij esn om pov ru,

salatama, vou, ljekovitom bilju, orasima i sjemenka

ma. Ti su minerali sastavni dio sokova tih prirodnih

pr oi zvo da . Ta bi lj na -v od a, so ko vi , re zu lt at su de st il acije tijekom rasta biljke, pri emu se koriste vlaga zra

ka i voda iz zemlje. Ta se biljna voda obogauje

enzimima i predstavlja prirodni "ivotni sok". To je

ista destilirana voda.

27


16/77

PROBAVNI SUSTAV

etvrto poglavlje

ORGANSKI I ANORGANSKIMINERALI

Minerali su u "prirodnoj" vodi neaktivni. Oni nesadre enzime, ivotne enzime. Priroda se pobrinulada tim mineralnim tvarima i elementima da ivot ra

stom i sazrijevanjem biljaka. Tijekom rasta biljakapr ima kori jenj e mi ner al e iz ze ml je , pr ei na uj e ih uive organske elemente i sabire ih u stabljici, u listovima, u sjemenkama, u cvjetovima i plodovima.

Stoga je dakle prirodno da pijenje sokova od

svjeeg prijesnog povra i voa doprema stanicama itkivima tijela hranu najvie kakvoe u obliku veoma

finih minerala koji su obogaeni enzimima.

Nektar za stanice Vaeg tijela

Vae stanice pohlepn o uzimaju organske mineralne

tvari. Time poinje pravilna izgradnja i obnova Vae-

2928


17/77

ga tijela. Tako se mogu izbjei bolesti koje su zbog

pog ren e pr ehr an e mu ile nara taj e ljudi i pri do no si le

skraenju ivota. Preuranjeno starenje, staraka sla

bo st i nemo mo gu se sprijeit i ili vr eme ns ki od god iti

ako se tijelo opskrbljuje ivom hranom i svakodnevnopi je de st il ir an a voda . Je de nj em sv je eg, pr ij es no g

po vr a, sa la ta i voa omo guavate sv om tijelu da se

br zo op skrb i pr ij eko po tr ebn im mi ner al ni m tva ri ma .

Znanje stjeete itanjem, mudrost primjenom

Siguran sam da ova knjiga mora uvjeriti i najveegskeptika da se ponajprije mora pridavati vrijednost

pr avi lno j pr eh ra ni , uz im aj ui u ob zi r pot re be ti je la .

Spoznat ete da ljudsko tijelo ne moe bez mineralnih

tvari u hrani. Zadovoljenje elje za nekom odreenom

hranom posve je druga stvar. Apetit je elja duha, dok

glad predstavlja zov stanica za ishranom.

Kultivirajte svoju glad -Ovladajte svojim apetitom!

Svoj apetit moete zadovoljiti svim to Vam dikti

raju Vae elje. Tada je vrsta i kak voa mine rala ono g

to jedete i pijete od malog znaenja. Treba li zadovol

je nj e ap et it a biti cil j je de nj a i pi jenja, tada mo e te je

dino sami sebe uiniti odgovornima za posljedice.

30

Tada ste rtva svojih nekontroliranih elja. Kakve Vasgod tegobe budu naposljetku muile, to e biti posljedica onoga to ste posijali. Ako ste nauili vladati el

jama sv og apet it a i sv oj iz bor us re do to uj et e na hran u

koja najbolje izgrauje i obnavlja Vae tijelo, tada etestanicama i tkivima svoga tijela davati ive mineralnetvari to ih oni i trebaju. Tada ete biti obdareni zdravljem, energijom, ivotnom snagom, vitalnou i dul

j im iv oto m. Mor ate me u ti m svoj e cr ij ev o od r av at iistim. Nakupljanje tvari truljenja u crijevu uzrokujevie tete nego to veina ljudi eli vjerovati.

31


18/77

Peto poglavlje

NORMALNA VODAOPTEREUJE VAU KRV

elite li znati zbog ega nastaju taloi kalcija, magnezija i drugih minerala u venama i arterijama Vae

ga tijela, tada morate svakako znati neto o krvi ikrvnim ilama svoga tijela. Bez znanja ne moete sebistvoriti nikakvo miljenje. Kako se inae moete

odluiti trebate li u sebe uzimati normalnu, prirodnuvodu i radi toga morati trpjeti opisane posljedice, ili

trebate piti destilir anu vodu i time biti sigurn i da initepr av u st va r?

Sastav Vae krvi:

Vaa se krv sastoji 50-60% iz tekuine, a od toga je

90% tekuine - da, 90% - destilirana voda (ista H 2 0) ,

8 do 9% bjelanevina, a manje od 1% supstancija to

ih krv prima na svom putu kroz tijelo. Te se supstanci

je sa st oj e od ne is ko ri st iv ih mi ner ala , ka o to su ka lc ij ,

magnezij itd. te aminokiselina, masti, mokrane tvari,

33


19/77

mokrane kiseline, amonijakovih soli i mnogo drugoga. Vae tijelo sadri samo oko 5 litara krvi, a svaka

po je di na ma la ka p krvi sastoj i se od preko 5.000.000

stanica. Svaka je stanica u Vaem tijelu sastavljena odmilijuna atoma mineralnih elemenata. Svaka kap Vaekrvi protee kroz Vae srce vie od 100.000 puta svaka 24 sata. Mala koliina od 5 litara koja proe krozVae srce, daje koliinu od oko 165.000.000 litara krvitijekom ivotnog vijeka od samo 70 godina.

Ni jedn a se pump a na svijetu ne moe usporedi ti sVaim srcem!

Ljudi nisu nikada konstruirali mehanizam pumpe

koji moe obavljati posao to ga vri Vae srce i pritom podnositi optereenja to ih mora svakodnevnosvlad avat i Vae srce. A Vae je srce ma lo poput stisnute ake, irine oko 9 cm i debljine oko 6 cm. Ono Vam

je bil o dano kao ro e nd an sk i da r i mog lo bi traja tistoljeima kad bi dobivalo ispravnu hranu.

34

esto poglavlje

MINERALNE SE TVARIMOGU OPASNONAGOMILATI

elite li popiti 25.000 litara izvorske vode?

Pri fantastinoj slici o Vaem srcu i Vaoj krvi tre

bali bi ste post at i sv jesn im a da ovjek koji dn evno po

pije oko 1 li tre pr ir od ne vo de , uz to jo i dr ug e na pi tk e

- uzme u sebe tijekom ivotnog vijeka od 70 godina

oko 25.000 litara tekuine.

Usporedimo li ljudsko srce s motornom pumpom,moemo se jedino s potovanjem diviti tom udesnom

djelu prirode. Zdravo srce kuca 80 puta u svakoj mi

nuti i pritom pumpa oko 4,5 do 5 litara krvi. To iznosi

ve za jedan dan, dakle za 24 sata, 115.200 otkucaja i

6480 pumpanih litara. U 70-godinjem ivotu kuca

srce vie od 2,9 milijardi puta i pumpa preko 16,5 mi

lijuna litara.

35


20/77

Pritom moe srce jo vie nego samo isto meha

niki pumpati. Kad mirujemo ili spavamo, kuca ono

odgovarajue usporeno i uravnoteeno. Obavljamo li

neki posao ili trimo na duge pruge, srce odmah reagi

ra i kuca odgovarajue snanije i bre; ono smjestazaudnom sposobnou prilagoavanja danoj tjele

snoj situaciji povisuje svoju snagu pumpanja, kako bi

cjelokupni organizam opskrbilo s vie krvi, jer samo

time postaje moguom pojaana tjelesna aktivnost.

elite li da 120 kg vapna proe kroz Vaetijelo?

Anorganski mineralni elementi koji su sadrani u

vodi i ne mogu ih stanice iskoristiti, dijelom se taloe

u tijelu, prije svega u venama, arterijama, miiima i

zglobovima. Sve te tvari ine ukupno oko 80-120 kg

tijekom 70 godina! Te se mineralne tvari sastoje od

kalcija (vapna), magnezija i drugih mineralnih tvari.

Da kak o, ne ostaje sve u tijelu. Veinu tih minerala uzi

maju sreom krv, limfa i voda, te se njima izluuju iztijela. Tko moe meutim rei koliko je jo ostalo u

venama, u arterijama, te u miiima i zglobovima?

Preuranjeno starenje, obogaljeno i bolesno tijelo

moe dati odgovor. To moda moe rei onaj "otac

koji je pretrpio srani infarkt".

Proitajte jo je dn om na prvoj strani kn jige: " Ota c

ima SRANI INFARKT!" Mislite na to da milijuni

36

ljudi stalno piju posve normalnu, prirodnu vodu i dal

je i ve . Ho e li on i pr ijev re me no um ri je ti ?

Na jv ea ar te ri ja u ti je lu , ao rt a, i ro ka j e oko 2,5 cm

u promjeru, ali to nije kriterij za to, ako se promatraju

veliina i broj mikroskopski sitnih kapilara koje supo ra zm je t en e u i tavom t ijelu. Si un e k ap ila re u Va

em tijelu ine mreu koja bi, da se rairi na tlu, prek

rila povrinu od preko 6000 kvadratnih metara. Kad bi

se sve sitne kapilare poredale jedna za drugom u nizu,

tada bi te mikroskopski siune cjevice inile zajed

no 100 km.

Koliko je mnogo tih malih krvnih ilica zaepljeno

kalcijem, magnezijem i drugim mineralima iz prirodne vode?

37


21/77

Sedmo poglavlje

VODA JE ODUVIJEKUGROAVALA OVJEKA I

IVOTINJU

Vi moda mislite da su opasnosti pijenja prirodne

vode novo otkrie ili pomodna pojava. Tu ste

meutim posve u krivu! Vratimo se u vrijeme oko

1845. godine , skoro 150 godina unaza d. Dak le, ve je

1845. Mr. Abel Haywood informirao ljude o smrtono

snim opasn ostim a to vrebaju u prirodnoj vodi. On jeo tome i pisao, te upozoravao ljude.

Vi moete produljiti svoj ivot!

On je u Engle skoj napi sao znans tveni rad o toj

temi i u njemu ustanovio:

"Ne bi se trebalo govoriti da se ivot ovjeka ne moe

znatno produljiti u odnosu na njegov sadanji ivotni

39


22/77

vijek, jer to nije tako... Ope miljenje koje je prih

vaeno irom svijeta bilo je dovoljno da bi se ismija

vali, pa ak i kanjavali, katkad i smru, oni koji su seusudili izrei neto to odudara od opeg miljenja,

iako su iz toga nastale velike radosti za same progoni

telje. "

Sljedei je citat isto tako uzet iz knjige Mr. Haywo-

oda. (Natpisi potjeu od mene.)

Sto ini ljude ukoenima?

"Kruti, zemljani materijal to nakupljanje??! u tije

lu donosi okotavanje, ukoenost, staraku slabost i

smrt, sastoji se prije svega od kalcijevog fosfata ilikotane supstancije, kalcijevog karbonata ili vapna i

vapnenog sulfata ili sadrene buke, k tomu povremenood magnezija i drugih zemljanih supstancija. "

Staraka ukoenost poinje ve u djetinjstvu!

"Vidjeli smo da proces okotavanja i koenja tijelapoinje ve u djetinjstvu, nastavlja se bez prestanka

sve dok tijelo ne prijee iz relativno tekueg stanja u

zemljasto, kruto i neaktivno stanje koje zavrava

smru! Budui da dojenaka dob, djetinjstvo, mla

dost, zrela dob, starost, starake slabosti izmeu mla

dosti i starosti predstavljaju razna tjelesna stanja

izaziva se vea gustoa, otvrdnulost, ukoenost radi

sve veeg udjela vapnenastih zemljastih materijala."

40

Odakle dolazi zaepljenje arterija?

"Sada se postavlja pitanje to je izvor vapnena

stog, zemljastog materijala koji se nakuplja u tijelu ?

ini se da se moe promatrati kao aksiom da se svekruto u tijelu neprestano krvlju izgrauje i obnavlja.

Ako je tako, tada se sve to sadri te krute tvari dobiva

iz krvi. Krute tvari sadre fosfate i kalcijeve karbonate

koji su dakle bili uzeti iz krvi, gdje ti zemljasti materi

jali bezuvjetno postoje."

Tvari to ih sadri voda izgledaju strano!

"Izvorska voda sadri mnotvo zemljastih sastav

nih dijelova koji strano izgledaju. Koliina karbona

ta i drugih vapnenih spojeva to ih sadri voda

prosjene kakvoe moe tijekom 40 godina stvoriti

stup od tvrdog vapnenca ili mramora visine odraslog

mukarca, ako ovjek svakodnevno pije uobiajenu

koliinu. Tolike koliine mineralnih tvari uu dakle u

ovjekovo tijelo tijekom tog vremenskog razdoblja."

U vodi ima dovoljno mineralnih tvari da

potpuno zaepe tijelo!

"Koliina vapna u izvorskoj vodi tolika je daje ve

koliina koja se dnevno popije dovoljna da zaepi cje-

41


23/77

vasti sustav tijela i time uzrokuje staraku slabost i

smrt, mnogo prije nego to navrimo 20 godina. To

sprjeavaju meutim bubrezi i drugi organi izluivan

ja koji otpad najveim dijelom izbacuju."

Samo jedan dio minerala iz vode ostaje u tijelu

"Organi mogu meutim izluiti samo jedan dio

tvari. Pretpostavi li se na primjer da se svakodnevno

prime u tijelo 10 dijelova, tada se 8 ili 9 dijelova mogu

izluiti, a 1 ili 2 dijelu ostaju negdje u tijelu."'

Za nas oslabljujui proces koenja tijela stalnonapreduje

"Taj se proces nastavlja iz dana u dan, iz godine u

godinu. Tijekom vremena taloi se u tijelu sve vie

krutog materijala, dok se ne izgubi gipkost djetinjstva

i zavlada stanje oslabljujue ukoenosti; to se tada

(pogreno) naziva 'visokom starou'. "

1 Napo mena : sljedei su citati uzeti iz knjige koju je Mr. Abel

Haywood objavio u Engleskoj 1845. godine.

42

Vapno u loncima i ajnicima

"Poznati primjer zemljastih taloga moete nai u

Vaem loniu ili aparatu za grijanje vode. Svaka

domaica zna da posuda koja je stalno u upotrebibrzo dobije na dnu i na stjenkama tvrdi talog vodenog

kamenca. U roku od 12 mjeseci moe ga se nakupiti

koliina od 2-3 kg."

Para ostavlja za sobom mineralne tvari

"Ne smijemo se dati obmanuti i misliti da je zbogvodenog kamenca koji se uhvatio za dno i stjenke

lonia sada voda osloboena vapna. Tono je dodu

e da se pri kuhanju vode gubi neto vapna, ali glavni

dio taloga ostaje unutra. Talog potjee samo od dijela

vode koja se pretvorila u paru. "

Filtriranje vode je beskorisno

"Filtriranje vode je beskorisno, jer zemljaste tvari

o kojima se ovdje govori ostaju i u toj filtriranoj

vodi."

43


24/77

Bistra, prozirna voda isto je tako punamineralnih tvari

"Izvorska voda, koliko god bila bistra i prozirna,

ipak je optereena znatnom koliinom tvari koje dovode do zaepljenja u tijelu, te je stoga neprikladna ili

barem slabo prikladna da se pije. "

44

Osmo poglavlje

USPOREDITE PROLOSTSA SADANJOU

Ako je ve prije 145 godina bio problem vode takoozbiljan, to bi Mr. Haywood rekao o naem dananjem problemu s vodom? Tada jo nije bilo problemas klorom, jo nije bilo fluoridacije vode.

Industrija jo nije bila suoena s go lem im proble

mom uklanjanja otpada.

Postoji velika opasnost od ovapnjenja arterija.

Tisue i tisue ljudi umiru upravo iz tog razloga. Dodavanje otrovnih tvari vodi za pijenje neoprostivo je

po ma nj ka nj e sp os ob no st i pr edv i an ja u nae m dana

njem vremenu.

Vi morate znati to pijete!

Vodu to sadre otrovne (ako ne i smrtonosne) sa

stojke upotrebljavaju neupueni ljudi za pie i pri-

45


25/77

pr av lj an je jela, ne pr id aj ui uope poz ornostkonanom uinku na njihovo zdravlje i ivotni vijek.

ini se uzaludnim pokuavati pomoi ljudimakoji uope ne ele da im se pomogne!

Postoje dvije mogunosti prosvjeivanja koje suuinkovite. Prva je mogunost posjeivanje domov aza stare ljude i bolnika odjela za lijeenje i njegu tee

po kr etl ji vi h ljud i. Tu n o je i bolno gl eda ti ljude koji

su sami sebe doveli u loe zdravstveno stanje, a da u

svom ivotu nisu postali svjesnima toga da su si samije lom i pi em pr ip re mi li pu t u napr ed uj uu pr ij ev re menu slabost i nemo, a da se i ne spominje prijevre

mena smrt.

Druga je mogunost za duboku spoznajupro uavanj e ljudi srednje dobi ko ji su um rl i i le e naobdukci jskom stolu, kako bi se ustanovio uzrok smrti.Pogledajte velik broj osmrtnica ljudi koji su sami sebe

ubil i , jer im je manjkalo o s n o v n o g z an ja o

p r a v i l n o m n a i n u p r e h r a n e , o na inuizluivanja njihovog tijela i o kontroli svojih osjeaja.Ja sam vidio i prouavao nebrojene takve ljude i

nauio svoju lekciju!

46

Deveto poglavlje

"SOFT DRINKS"?(Bezalkoholna pia poputlimunade, Cole i drugih)Sto nije s njima u redu?

Kako biste znali da su "Soft Drinks" (dakle bezal

koholna pia) tetni za Vae zdravlje i mogu ga ak

unititi, biste li ih tada pili?

Milijuni su djece danas pogoeni oteenjima

mozga i drugim bolestima koje su bile uzrokovanenaoko bezazlenim bezalkoholnim piima!

Ova tvrdnja nije nikako neosnovana. To je vano

otkrie medicinskog istraivanja! Zbog konzumiranja

napitaka i prehrambenih namirnica koji su umjetno

obojeni i zainjeni, pate milijuni kolske djece u da

nanje vrijeme od ozbiljnih tegoba. Ti se zdravstveni

47


26/77

po re me aji di jagn os ti ci ra ju kao o te en je mozga, toznai povrede u mozgu koje izazivaju iznenadno oslo

baa nje pr ek om jer ne i van e en er gi je.

Ti poremeaji dovode do tekoa pri koncentraciji, pri itanju i pisanju. Isto se tako mogu ustanoviti neobini prisilni naini ponaanja. Tisimptomi nestaju ako se u prehrani strogo izbjegavaju umjetno obojena pia i prehrambene namirnice.

Kad su se djeci pod strogim nadzorom uskraivala vbezalko holna pi a i sve prehramb ene nami rni ce s do

datkom umjetnih bojila i aroma, pokazalo se da su tadjeca u roku od 3 tjedna opet bila u normalnom stanju.S druge su se strane tegobe vratile poslije samo nekoliko sati ako se popio samo gutljaj ili pojeo samo zalogaj nekog umjetno obojenog ili aromatiziranog

pr oi zvo da . To j e veom a oz bi lj an problem i na nj eg a bise trebali upozoriti svi roditelji. To je dokaz rizika iopasnosti uivanja proizvoda koji su spravljeni s um

jetnim bo j ili ma i aro mama . To m su opasnoupogoena sva djeca no rm al ne ili na tp ro sj ene in te li gencije.

I odrasli mogu pretrpjeti tetu

Zaposleni u uredima i drugdje koji stalno piju "SoftDrinks" mogu isto tako pretrpjeti modane pore-

48

meaje. Oni se osjeaju dobro raspoloeni dok piju te

napitke i jo neko vrijeme poslije toga. Ali to je dobro

raspoloenje samo privremeno i brzo proe. Poslije

toga ih mui umor, pomanjkanje koncentracije i gla

vobolja.

Destilirana je voda najzdravija

A k o nij e n a r asp ol ag an ju s v j e e , p r i j e s n opo vr e i voe, ta da nem a zd ra vi je g i boljeg sr eds tvada se utai e nego stoje destilirana voda. Ona donosi veu korist i bolji uinak od bilo koje druge vode.

"Soft Drinks" sadre kalcij. To je opasno

Kalcij i druge mineralne tvari koje su sadrane u

vodi tih napitaka uzrokuju tegobe zaepljenjem

kivnih ila. Sastojci "Soft Drinks" nose meutim u

sebi prikr ivene opasn osti. Sastojci poput umjetnih

aromatskih dodataka i bojila djeluju mnogo bre odkalcija. Oni djeluju na kemijske reakcije tijela.

Koji su to sastojci?

eer je jedan od najtetnijih sastojaka tih pia.

Ljudi su razvili takozvani "slatki jezik" i vole sve to

je sl at ko . Ta su sl atk a um je tn a pi a pri lag o ena daka-

49


27/77

ko loj ovjekovoj sklonosti slatkom, bez obzira na posljedice.

Zato je eer tako tetan?

emu uo pe to pitanje? Vjerujem da danas svatkozna da eer izaziva nadraenost i slabljenje sluznicatijela, a zubima, kostima i krvi otima veliki dio kori

snih mineralnih tvari. Upalne bolesti dinih puteva iprob avni h or ga na proi st jeu iz upotrebe bijelog i

smeeg eera. Bolesti grla, nosa, grudi i koemogu se esto pripisati upotrebi bijelog i smeeg

eera. Ako se ljudsko tijelo preoptereuje eerom,te jelima i piima to sadre eer, trpi zbog toga vital

nost tijela i to moe biti esto uzrok oteklina i prekomje rn og - st va ranj a sluzi (v id i i "Zdrava hrana bez

sluzavosti" prof. Amolda Ehreta). Upalne se bolesti

ire i pogoravaju ovisno o konzumiranim koliinamaeera. Upale slijepog crijeva velikim su dijelom uz

rokovane prekomjernim uivanjem prehrambenih namirnica i napitaka zaslaenih eerom. Dijabetes

(eerna bolest) i rak mogu se isto tako pripisati prekomjernom uivanju eera, ba kao i poliomyelitis(djeja paraliza).

To su po mome miljenju dobri i dovoljni razlozida se eer ocijeni kao tetan.

50

Jesu li natpisi na bocama i omotima od nekog

znaenja za Vas?

Provjeravajte naljepnice, kako biste ustanovili tokupujete? Jeste li Vi i Vaa djeca kupovali "Soft

Drinks" u bocama ili limenkama? Jeste li Vi i Vaa

djeca ve kupovali one male vreice s prakom koje

mu se samo treba dodati voda; da bi se pripremio napi

tak (limunade, oranade)? Jeste li i tamo proitali to

na njima pie? Biste li kupili robu i kad bi na omotu ili

boci pi sa lo "Otrov"? Ov dj e pi e to on a zn ai i raz mi

slite o tome:

"Otrov je supstancija koja unoenjem u organizam

izaziva kemijskim putem tetni ili smrtonosni uinak;

ono to uprlja ili uniti istou; ono to ima pogubni

utjecaj, ono to rastvara, razara. "

Sjetite se toga svaki put kad kupujete prehrambene

namirnice svake vrste i vie neete pogrijeiti, bit ete

zdraviji. Nauite svoju djecu da itaju to pie na bo

cama i omotima.

Koji se sastojci nalaze u umjetnim piima i

prehrambenim namirnicama?

Ne vj ero jat no je , ali is ti ni to da vi e od 80%, da, ui

stinu vie od 80% svih proizvedenih napitaka i preh

rambenih namirnica sadri kemijske tvari u obliku

umjetnih bojila i aroma.

51


28/77

Iako ljudsko tijelo podnosi mnoga optereenja,ipak je ono veoma osjetljiv mehanizam koji je predo

dreen da se prehranjuje i odrava po odreenim prirodnim i fiziolokim zakonima. Ako se tijelo pravilno

opskrbljuje u skladu s prirodnim zakonima, tadamoemo raunati sa sjajnim zdravljem i dugim, ugodnim ivotom.

Navede li nas meutim na a pet it na to da unosimou sebe napitke i prehrambene namirnice koje nisu u

skladu s prirodnim zakonima, tada su posljedice boli,bo le st , mun ina i p r i j e v r e m e n o s t a r e n j e . V i -

dimo kakav rizik postoji ako pijete "prirodnu vodu" s

njezinim sadrajem anorganskog kalcija, zbog ega semogu zaepiti vene i arterije. Postoje meutim jo

mnogo vei rizici, ak akutne opasnosti ako unosimou sebe prehrambene namirnice i napitke u kojima su

sadrane kemijske tvari, jer se tada izaziva u tijelu kemijska reakcija koja moe dovesti do ozbiljnih pore

meaja. Najvea opasnost postoji a ko je time pogo enmozak, to se moe dogoditi zbog kemijskih sastojakau mnogim piima.

Prikazat u listu umjetnih sastojaka to sam ih prepis ao s ne ki h bo ca, li me nk i, vr eic a i omota s po li cavelikih trgovina!

Umjetna bojila: rijetko ete nai anilinske bojenavedene njihovim imenom. One se obino oznaava

ju kao "um jet no bo ji lo ". Neke od tih bo ja sa dr e ki se

linu i trebali biste poznavati barem one najgore.

52

Reakcija na njih moe biti razliita u raznih tipova lju

di .

A M A R A N T H (crvena), B O R D E A U X

(smea), O R A N G E (uta) i P O N C E A U (skrletno

crvena) proizvedena su iz spojeva duika i benzola. A

be nz ol se do biva pri dest il ac ij i ug lj en a. Up ot re bl ja va

se kao pogonsko gorivo, slui i kao sredstvo za ota

panj e sm ola , gume itd. , te pr i pr oi zv odn ji bo ja . Te su

boje kao kemi jsk e su ps ta nc ij e t et ne , jer o teuj u

ivani sustav i lenu modinu. GVINEJSKO

ZELENA (tamno zelena) je bojilo koje se dobiva re

akcijom kloroforma s benzolom i aluminijevim klori

dom. Kloroform ima slatkasti okus. On se

upotrebljava kao omamljujue sredstvo za uspavlji-vanje ljudi; izaziva ja k gastro enter itis (upal u elu ca i

crijeva) i potpuno besvjesno stanje ako se uzima za

unutarnju upotrebu.

Aluminijev klorid dobiva se ugrijavanjem alumini

ja i kl or a. Up ot re bl jav a se u ra fi ne ri ja ma ulja u pr oc e

su proizvodnje ulja. Djelovanje aluminija na tijelo

oituje se u neuralgiji, gubitku energije, oteenjima

koe, zaepljenju, nadraaju na povraanje, gubitkuteka i mnogim drugim tegobama.

NAFTOL ( ut ) se sastoj i od du ika i benz ola,, ek-

strahiran iz ugljena, te je dakle proizvod kamenoug-

ljenog katrana. Upotrebljava se u proizvodnji bojila.

Proizvodi kamenougljenog katrana mogu imati ozbil

jna tetna dj el ov an ja na ti je lo . Ra k je samo jedan od

rizinih initelja.

53


29/77

TARTRAZIN (ut) se dobiva iz reakcije acetilena idiazome tana. To je otrovna kemik alija koja se unatotome upotrebljava kao bojilo u piima i prehrambenim namirnicama. Rije "'otrovna" trebalo bi Vas upozoriti i uzbuniti.

Kad na naljepnici proitate "umjetno obojeno", neznate koja su bojila bila upotrebljena.

Umjetni okusi

Kao pri umjetnim bojilima, tako postoje nebrojene

supstancije to se dodaju piima i prehrambenim na

mirnicama da bi se to vjernije oponaao neki okus, na

pr im je r ne ko g voa. Pon ueni pr oizv od vjer oj at nonije nikada bio ni u blizini oponaanog voa i zato se

dodaju umjetne supstancije, kako bi proizvod uinile

ukusnim. Navest u nekoliko primjera.

K a r a m e 1 se dob iva ugr ija van jem eera ili me

lase ili glukoze s amonijakom na preko 170 C. Ako se

dodaje karamel kao crvenkastouto bojilo, to daje

slatkasti zain. Karamel moe izbaciti krv iz ravno

tee. To donosi srane tegobe koje se pojaavaju zbog

pr is ut no st i am on ij ak a. Pr i u iva nj u pr ek om je rn ih

koliina mogu se javiti psih iki i drugi por emeaji,

osobito u djece.

LIM UNS KA KISELINA je u organskom obliku

sadrana u citrusima. U tom je stanju ugodna kao

osvjeavajui napitak. Ako se meutim limunska ki

selina kemijski proizvodi i upotrebljava u bezalkohol-

54

nim piima, tada povisuje sadraj kiseline u tijelu.

Kad bi se u napicima upotrebljavala prirodna, organ

ska limunska kiselina, veoma bi porasla njihova cije

na. Limunska se kiselina moe naprotiv kemijskim

pu tem pr oi zv od it i ve oma je ft in o, ali mo e do ve st i donastanka zloudnih gnojnih ireva u ustima i tumora u

dvanaesniku.

Biste li voljeli da Va "Soft Drink" sadri u

sebi meksike ui?

CO CH IN EA L je bojilo koje se sastoji od suenih

ui to se uzgajaju na kaktusim a u Mek sik u, ali i u dru

gim podrujima Srednje i June Amerike. Posebne se

vrste kaktusa sade u velikim koliinama samo radi uz

goja Cochineal ui. enske se ui prikupljaju, ugrija-

vaju, sue i usitnjavaju u prah. To daje blistavocrvenu

boju . Bo ji lo So ch in ea l se ri je tko na vo di po d nj eg ov im

imenom, ali se esto moe nai u nekom proizvodu

po d oznakom "u mj et no bo ji lo ". Po zna t je jo i kao

QUILLAJA.

to biste trebali znati o Cola napicima!

CO LA je vrsta oraha iz June Amer ike i Afrike

koji sadri 2% kofeina, teobromin i tanin. To je veoma

slino kavi. Ve pri malom doziranju djeluje na mo-

55


30/77

zak, izazivajui razdraljivost, nemir i druge poremeaje. Pri veem doziranju izaziva nesanicu, kljenutsranog miia, greve i druge tegobe.

COCAje biljka koja raste posvuda u Junoj Americi, Javi i Indiji. Listovi koke sadre alkaloide, meduostalima kokain. Ta biljka izaziva stimulaciju mozga iobino seksualnu podraljivost. Povisuje djelatnostsrca i dovodi do vee podraljivosti ivaca. Poslijetoga slijedi duhovna, moralna i miina depresija. Privremeno nema osjeaja gladi i ei, ali kad proe djelovanje, tada oni postaju veoma snanima. Javlja se

pri vr emeni os jeaj ve dr in e i dobrog os je an ja . Ka tk admoe ovjek djelovati smeteno, ak slaboumno.

KUKURUZNI KROB je proizvod koji se dobivamljevenjem kukuruza i zatim njegovim ispiranjemnatrijevim hidroksidom. Tim se postupkom odstranju

ju va nj sk i ov oj i kl ica (k li ca je i vo tna su ps ta nc ija ,embrij ili ivot sjemena u biljci). Potom se tretira oto

p inom iz su mp or no g di ok si da , kako bi se sp ri je ilovrenje.

Tada se iscijedi ulje, a od ostatka klica naine sepre a njem ko la i ko ji ma se ta da hr an e kr av e i ovce.

Krupnija se zrnca krobi upotrebljavaju kao stona

hrana, dok se ostatak, bijelo brano, proisti natrije

vim hidroksidom (luinom) i prodaje za ljudsku preh

ranu. Natrijev hidroksid upotrebljava se obino za

bi je lj en je , za pr oi zv od nj u sa pu na i za ra fini ranje in du

strijskih ulja. Konzumiranje kukuruznog kroba nema

56

smisla, jer on moe zaepiti filtarska tkiva vezivnog

tkiva, vena i arterija.

KUK UR UZN I SIRU P je prozirna, gusta glukozakoja se dobiva iz kukuruza (pa i iz penice). krob se

ugrijava zajedno s kiselinama, kako bi se sprijeila

kristalizacija. Kukuruzni se sirup upotrebljava kao

je ft in o sl ad il o. On se u pr oba vnom su st av u br zo pr et

vara u alkohol i moe u tijelu otopiti vitamine topljive

u masti. A moe se umijeati i u funkciju guterae,

osobito onda ako postoji sklonost eernoj bolesti.

DE KS TR OZ A je prirodni eer koji se nalazi u

ivotinjskim i biljnim tkivima. Industrijski se

DEKSTRIN proizvodi razlaganjem krobi pomou

kiselina. Pomijea li se to s jodom, dobiva se crvena

bo ja . Taj se ke mi js ki pr ipr av ak up ot re bl ja va pr i pr oi z

vodnji ljepila, kao nadomjestak za gumu, pri proiz

vodnji "Soft Drinksa" i piva. Takav proizvod moe

izazvati mnogo razliitih bolesti, te tjelesne i duevne

po re me aje . On re me ti no rma lne funkci je i va ca i

miia, te cerebrospinalne tekuine ili likvora.

GLUKOZA (groani eer) nastaje u prirodi pri

pr eo br az bi ug lj ik oh id ra ta . In dust ri jski se pro izv od i

ugrijavanjem kroba s kiselinom, da bi se dobila jefti

na eerna smjesa za "Soft Drinks".

57


31/77

KALIJEV KLORID se nalazi u ivotinjskim i biljn im tek uina ma u org anskom sp oj u. In du st ri js ki seumjetno proizvodi za sredstva za gnojenje, a upotrebljava se pri bezalkoholnim piima.

KALIJ EV FOSFAT je kiselinska ko mpone nta prisredstvima za gnojenje, a upotrebljava se i u bezalkoholnim napicima obraen vodom koja sadri ugljinu'kiselinu, da bi se pia gazirala.

NATRIJEV CI TRAT se u medi cini pr op is uj e pr i

nekim bolestima spolnih organa i organa za izluivanje mok rae. Up ot re bl ja va se i kao dod atak u bez al ko

holnim piima, da bi im se dao limunskokiseli okus.

SAHARIN se dobiva iz kamenougljenog katrana.

On je o ko 300-500 puta slai o d sir ovog eera, ali

nema nikakvu hranjivost. Naprotiv! Kao stoje pri sva

kom proizvodu iz kamenougljenog katrana, tako i sa-

harin ima kiselu reakciju na tijelo. Svaka anorganskakisela reakcija na tjelesni sustav ima tetno djelovanje

na funkcije endokrinih lijezda u tijelu.

NATRIJEV FO SF AT na la zi se u kr vi i u mok rai.

Umj etno p roizve den je sredst vo za bojenje, a upotre b

ljava se kao apretura za svilu. I taj se proizvod koristi

za bojenje bezalkoholnih napitaka. Kao sve kemijski

pr oi zve de ne su ps ta nc ij e, tak o i na tr ij ev fosfat ut jee

58

na normalne funkcije endokrinih lijezda remetei

njihovu ravnoteu.

SOL koja se upotrebljava u bezalkoholnim piima

ista je kao norm alna kuhinjsk a sol. Sol, b ez obzira na

koji se nain dobiva, ugrijava se na veoma visokoj

temperaturi, kako bi se sprijeila njezina vlanost, da

se moe besprijekorno sipati iz soljenke. Pri prekom

jernom tr oen ju so li bi la j e us ta no vl je na ve a ue st a

lost tumora i raka. Uistinu se pokazalo da su se u

paci jena ta s tum or ima , koj i su opet po el i j es ti so l na

kon to su je se neko vrijeme odricali, vidljivo

po veali ti tu mo ri . Obi ln a up ot re ba so li mo e uz ro ko vati visok, ak prekomjerno visok krvni tlak, osim

toga srane i bubrene tegobe. Prekomjerno konzumi

ranje soli moe isto tako dovesti do tegobe s uima i

sinusima. To se ustanovilo i kao initelja ivanim na

pe to st ima , re umati zmu i j ak im os ip ima na ko i.

SECER. O eeru sam pisao ve na poetku svograzmatranja o bezalkoholnim napicima ("Soft

Drinks"), ali mislim da bi bilo nemarno kad ne bih jo

jednom uk az ao na va n os t iz bj eg av an ja bi je lo g i

smeeg eera u interesu ouvanja dobrog zdravlja!

Prije nego to doem do kraja teme "Soft Drinks",

elim radi toga jo jednom upozoriti na tetna djelo

vanja eera na nae tijelo.

59


32/77

eer je nesumnjiv o veo ma vaan za izmjenu tvari.

U krvi je eer uvijek sadran i naziva se krvnimeerom. On je nuni sastojak u tijelu. Bijeli se eer

moe meutim isto tako slabo usporediti s krvnim

eerom kao to se kesten moe usporediti s kestenja-sto smeim konjem! To se tie i usporedbe bijelog ilismeeg eera s medom, pa i sa eerom u svjeem

vou.

Ne da jte se obm an ut i izrazom " is ti e er" to se

upotrebljava u promidbi eera. Oznaka " isti

eer" ne govori nita drugo nego da je iz proizvoda

odstranjeno sve to je od znaenja za njegovu hranji-

vost. Ostala je prazna, beskorisna supstancija kojapr ola zi kr oz e lu dac i pre tva ra se u alko ho l, pr ij e nego

to je jetra uope imala mogunost prerade.

Zato ljudi piju "Soft Drinks"?

Pitanje zato ljudi piju "Soft Drinks" bilo je za

mene dug o vremena prava zagonetka . to ovjeka pri

jei da u svoje ti je lo ne un os i net o t o mu moe napo

sljetku donijeti razne tegobe? Ili moda ljudi nisu

svjesni tete to je sebi time nan ose ? Dijabete s

(eerna bolest) je klasina posljedica upotrebe bije

log eera u prehrambenim namirnicama i piima.

Srani infarkt, bolest koja dolazi od zaepljenja vena i

arterija, esto je posljedica unoenja previe eera u

organizam, bez obzira u kojem obliku.

60

Majke bi morale svoje bebe i odrasliju djecu tako

odgajati da se klone prehrambe nih namirnica i napita

ka kojima su dodane umjetne arome ili su zaslaeni

bi je li m ili sm eim e e ro m il i ak umj et nim sl ad il i-

ma. One bi im trebale podrobno objasniti kakve kasni

je po sl je di ce pr ij et e i kak ve se t et e mora ju pr et rp je ti .

Majkama je dakako mnogo stalo do zdravlja, dobrog

osjeanja i dugovjenosti njihove djece. Bijeli i smei

eer mogu meutim ak i za petnaest posto skratiti

ivotni vijek ovjeka.

Isplati li se poputati sklonosti slatkim delicijama i

napicima ? Ja kaem NE!

Proitajte naljepnice na svemu to kupite!

Budite oprezni - Nauite razlikovati!

63


33/77

Deseto poglavlje

TO SE KRIJE U AI PIVA?

Pivo ima na neki nain opojno, tako rei hipno-

tiko djelovanje za gotovo svakoga tko ga redovitopi je . Pros je ni sadra j alk oh ol a u pi vu iznosi 3 do 5%.

Openito se misli da je pivo bezazleno pie zbog niskog postotka alkohola u njemu. To je meutim po

greno miljenje. Pivo dovodi zapravo do ozbiljnedegeneracije.

Alkohol je tetan

Alkohol je jedina supstancija koja bez ikakvih za

prek a pr ol az i kr oz el uane st je nk e, izr av no ul az i u

krv i izravno dospijeva u prostore mozga. Zato se ne

moe predvidjeti ponaanje ovjeka kad popije neko

alkoholno pie.

Mali sadraj alkohola u pivu ne izaziva trenutnu re

akciju, kao to se to dogaa pri konzumiranju koktela

63


34/77

ili jakih pia kao to su viski, votka, ampanjac islino.

Pivo djeluje sporo

Alkohol u pivu ima mnogo skrivenije uinke. Vri

j em e t o proe od kon zu mi ran ja ae pi va kao pot icaj

nog sredstva i njegove reakcije na tijelo obuhvaa

razdoblje od tri faze u kojima se dogaa reakcija.

Pivo remeti osjetila

Na prvom se mjes tu tr eba sp omenut i vr ij em e po ti canja i dobrog osjeanja. Tako se remete osjetila i

pot iu i vana sred i ta .

Pivo razdrauje oit

Na drugom je mjes tu ma li sa dr a j alkohola koji je

upravo dovoljan da izazove razdraenost oita, sredita tijela, solarnog pleksusa. Takva je aktivnost pod

mukla, jer nema niega to bi moglo djelovati protiv

toga ili uspostaviti ravnoteu. este male doze neke

supstancije pokazuju se dugorono daleko uinkoviti

j ima od jedne ve like do ze . Na pr im je r: ak o bi se od je

danput unijele u tijelo vee koliine kaicijevog fosfata

(=gips), otpri like jedna juna lica ili jed na puna ali

ca, tada bi tijelo bilo za nekoliko minuta ili sati zaep-

64

ljeno. Ako se meutim kalcij ev sulfat kao

bi ok emi js ka sol uzim a u mi li ju nt im dj el ii ma jednogagrama, moe imati povoljni uinak i ve se dogaalo

daje izlijeio gnojne ireve, plune bolesti itd.

Pivo moe izazvati ozbiljne tegobe

Na tre em je mjes tu da hme lj u pivu ima ne zdra vo

djelovanje na tijelo.

Hmelj koji se dodaje pri proizvodnji piva slui kao

zainsko sredstvo. Tek malo ljudi poznaje tetan

uinak hmelja na zdravlje. teta to nastaje zbog kal

cija i drugih minerala u vodi (kao tvari koje zaepljujukrvotok), pogorava se prenaglaeno dobrim raspo

loenjem to nastaje uslijed male koliine alkohola u

pi vu . Ia ko se hm el j med ici nsk i da je kao to ni k i po ti

cajno sredstvo, moe se sa zdravstvenog gledita rei

da on kodi ivcima i izaziva gubitak osjetljivosti od

nosno otrine ula. Hmelj ima i hipnotiki, uspavlju

jui uin ak i moe do ves ti do deli riu m tre me nsa .

Ostale bolesti to potjeu od hmelja mogu biti histerij e , ne sa ni ce, probavne sm et nj e, reuma tizam i na -

draenost mokranih puteva i mjehura.

tetni uinci pijenja piva

Ovaj e Vam prikaz dati sliku o tome kakve su ka

snije tetne posljedice, uinak doziranja piva u malim

65


35/77

koliinama. Uinci pijenja piva mogu potrajati nekoliko sati, dok ivci prenose stimulativne impulse odoita prema vanjskim ili perifernim ili motorikimivanim sreditima. Kad oni tamo stignu, vjerojatno

je da u veoj ili manjoj mjer i po reme te ak ci je i funkci je ovj ek a.

Degener acija bubrega i mozg a

Zakljuci se temelje na istraivanjima u naroda civiliziranog svijeta: Nijemaca, Engleza, Australaca iAmerikanaca. Razna istraivanja pokazuju odreeni

uzorak koji je dovoljan da bi se izvukao pouzdan zakljuak. On pokazuje usku povezanost kako uinak pijen ja pi va mo e do ve st i do pro pad anj a bubr eg a inekih podruja mozga.

Pivo se pilo ve prije 6000 godina

Prema arheolokim se otkriima ustanovilo da se

pi vo pi lo ve pr ije 60 00 go di na . Pr oi zvo dil o se fer mentacijom itarica i tako je dobivalo svoj alkoholnisadraj.

Zabiljeeno je da su se u Egiptu prije 5000 godina,

dakle prije Krista, proizvodile etiri vrste piva, i to iz

itarica koje su rasle u zemlji. Faraoni su plaali svo

j im se lj ac im a za rad etir im a kruhovima i dj em a

kriglama piva, umjesto da su im davali novac.

66

Ramz.esTrei od Egipta prinosio je kao rtvu svo-

j im bog ovi ma up rav o pi vo .

Kasnije, oko 1200. godine prije Krista, hvalio se

faraonRamz.es daje kao rtvu svojim poganskim bo

govima prinio 465.000 krigli piva.

Fermentirane itarice - pivo

Stoljeima su se uzgajale itarice za proizvodnju

piva vren je m. Je a m, pen ic a i zo b bi le su na je e

vrste koritene u tu svrhu. Hmelj se povremeno doda

vao ve prije 40-50 stoljea.

Pivo je odgovorno za bolesti mjehura

i bubrega

injenic a je da se bolesti mjehura i b ubre ga

najee javljaju u spomenutim civiliziranim zemlja

ma gdje je potronja piva najvea.

Svake se godine proizvedu milijarde

hektolitara piva

U 1999. godini bil o je u svijetu proiz ved eno 1.345

milijardi hektolitara piva. Od toga je samo u SAD-u

bi lo pro izve deno 23 6, 5 mi li juna he kt ol it ar a. U Za pad

noj i Istonoj Euro pi iznosila je proizve dena koliina

67
http://ramz.es/http://ramz.es/http://ramz.es/http://ramz.es/http://ramz.es/http://ramz.es/


36/77

oko 469,4 milijuna hektolitara, pri emu je na Njemaku otpalo otprilike 112,8 milijuna hektolitara

piva.

Ako pijete pivo, nemojte rei: ne pijemtoliko mnogo da bi to za mene bilo tetno.To je LA!

Tipino je da ljudi koji piju pivo tvrde kako ne piju

toliku koliinu da bi im to moglo ugroziti zdravlje. To

je meut im samoobmana. Kako se tegobe onih ko ji

pi ju pivo ne pr im je uj u u roku od jednog ili dva da na ,

ostaje injenica da se tegobe koje se javljaju mnogokasnije ne pripisuju pravom uzroku. Ne misli se na ta-

loge kalcija i magnezija koji nastaju od vode s kojom

je proizvedeno pivo i os ta ju u ti je lu .

Vodi se dodaje gips

Pri proizv odnji piva potreb na je tvrda voda , tako dapivovare est o mo ra ju do da va ti do 35 pu ta vi e mi ne

ralnih tvari nego to ih ve ima u vodi. Za to se uzima

ju vel ike ko li ine ka lc ij ev og su lf at a. Sv rha je te

pr imj ese pov eanje sadra ja ka lc ij a u vod i.

Sto mislite o tome? Ljudi piju pivo ne mislei pritom uope na gips to ga piju s pivom i koji im zaep-ljuje arterije.

68

Svaki onaj koji pije pivo trebao bi ovo znati!

Osjeao bih se krivim za nemar kad bih u ovoj knji

zi propustio pisati o najrairenijim navikama muka

raca i ena, meu kojima je dakako pijenje piva uvijek

i svakim povodom. Ne namjeravam nikoga odgovara

ti od toga da pije pivo ako on to eli. Kad proita ovo

po gl av lj e moe in it i ono t o sm at ra is pra vni m. Po

gledajte detaljno sliku na kojoj se vidi koje sve organe

oteuje pivo.

Uzmite sebi nekoliko minuta vremena dazavirite u bubrege

Mnogi ljudi misle da bubrezi predstavljaju tek

obine posude za tekuine, s nekoliko tajanstvenih,

automatski uprayljanih ventila. To nije tako! Popreni

pr es je k bub re ga po ka zu je ve lik br oj si tn ih kr vni h i li

ca svrstanih u skupine to tvore kanalie koji su na

po etk u iri nego na kraju gdje is tj ee krv. To su e nj ena ispustu uzrokuje pritisak. Smisao se sastoji u tome

da se krv moe osloboditi velike koliine tekuina i

supstancija koje se trebaju izbaciti. Pritom se radi o

mineralnim solima i drugim tvarima koje su sadrane

u vodi, kao na primjer mokrana kiselina itd. Te strane

supstancije odlaze dakle pod pritiskom u Ijevkastu

izboinu gornjeg dijela mokraovoda, cijevi kojom

tekuine izlaze iz bubrega.

69


37/77

PIVO OTEUJE OVE ORGANE

A odavde potjeu bubreni kamenci!

Moete zamisliti kako je u tim okolnostima jedno

stavno da sitne estice kalcija i druge supstancije, te

minerali, polako zaepe te veoma uske proLze. To jetada moment kad se i kako stvaraju bubreni kamenci.

Takvi su bubreni kamenci esto prvi korak pri razvo

ju bo le st i mo kr ani h pu te va .

Kalcij koji dospijeva u bubrege isti je onajkalcij koji se taloi na primjer na dnu ajnika.

Opet moram skrenuti Vau pozornost na taloge kojise stvaraju na dnu lonaca u kojima se esto kuha voda.

Pritom je svejedno je li voda meka ili tvrda. Taloi

koji se tako nakupe svjedoci su kalcija i drugih mine

rala koji ostaju na dnu nakon stoje voda kao para na

pu st il a lo na c. Od go va ra ju i os ta ci mi ne ra la pr ol az e i

naim venama i arterijama kad pijete vodu iz vodovo

da, zden ca, s izvora , iz rijeka itd. Srani napadi , srani

infarkt, artritis, reuma i mnoge druge bolne bolestimogu se pripisati takvim talozima u tijelu.

71


38/77

Jedanaesto poglavlje

VINO I ALKOHOLNAPIA?

Zar ne mogu popiti au vina?

Vina i druga alkoholna pia zasigurno nemaju mje

sta u ovoj knjizi, jer se pri proizvodnji ne upotrebljava

voda. Ovdje su meutim na mjestu neke napomene o

tetama to ih alkohol nanosi naem zdravlju, a koje

nisu opepoznate. Ta su pia odgovornija od ikojeg

drugog initelja nae civilizacije za razorene brakove,

za smrtonosne nesree, zloine, razne vrste kriminala,za sve stoje loe, ruilako i nemoralno.

Sadraj alkohola u vinu iznosi oko 10-15%.

"estoka pia" sadre u sebi mnogo vei postotak al

kohola to izaziva u onoga koji ih pije duevno i tjele

sno ponaanje protivno njegovoj osobi.

73


39/77

Alkohol dospijeva odmah u mozak!

Najgo re su po sl je di ce u iva nj a alko ho la o te enj a

ljudskog mozga. Alkohol je jedina supstancija koja

kroz stjenke eluca dospijeva izravno u krvotok. Krv

ga prima u sebe i brzo otprema u mozak. U mozgu nastaju najvaniji i za vitalnost najznaajniji osjetilni

impulsi.

elite li da se Va mozak rastopi u alkoholu?

U ljudskom tijelu postoji mnogo stanica koje se sa

stoje od elemenata to su topljivi u alkoholu ili on imana njih opasno tetni utjecaj. Kao primjer za to

moemo uzeti kristalni eer analogno glukozi. eer

post oj i u modanom tk iv u i poznat je pod imenom

"galaktoza". Alkohol brzo napada tu supstanciju. Ona

je usko povezana s modanom tekui nom ko ja

pomou hi potala mus a u pr edj el u sr edn je g mozga re

gulira onu jabuicu, ui i osobnu ravnoteu. Pri pre

komjernom uivanju alkohola moete brzo primijetitimutne oi, neprecizni sluh i teturajui hod. Ako se

modana supstancija otopi i pojavi u mokrai, to po

kazuje da postoji ozbiljna bolest koja se naziva "dia

betes in si pi du s" . Od sv ih napitaka ko ji h bi st e se

trebali kloniti svakako su na prvom mjestu alkoholna

pi a.

74

Dvanaesto poglavlje

MORSKA VODA

Nikako ne pijte morsku vodu!

Morska voda nije ni u kojem sluaju prikladna za

pi e. Ni vo da iz sl an ih j ezera ne moe se upo tr eb lj ava

ti za pie.Veoma visok sadraj natrijevog klorida (kuhinjske

soli) koji je sadran u svim tim vodama ugroavaivot svakoga tko pokua piti takvu vodu.

U sva su vremena pomorci i drugi ljudi koji sudoivjeli brodolom morali umrijeti kad su potroili

zalihu svjee vode. Pokuavali su utaiti e morskom vodom, jer ih silna u izluivala. Pijenjem tevode otili su naposljetku u smrt.

Morska voda i ostala slana voda

moe se destilirati

Morska voda i voda iz slanih jezera moe se destili

rati i time se dobije ista slatka voda. Natrijev klorid i

75


40/77

drugi minerali ostanu u spremniku naprave za destilaciju. Para tada sadri samo vodik i kisik i daje bistru,destiliranu vodu.

Morska je voda puna mineralnih elemenata

Mor ska voda iz oceana sadri svih 16 minera la koji

su potrebni za odranje ljudskog tijela, a k tome jo

sadri 43 elementa u tragovima koji postoje u

ovjejem tijelu. Morska voda ima meutim toliko vi

sok sadraj natrijevog klorida da nije prikladna za

ljudsko konzumiranje.

Upotrebljavajte samo 4 kapi morske vodeodjedanput - samo jedan utrcak!

Mor ska je voda iz oceana dragoc jena ako se dodaje

u sitnim esticama od 4 do 8 kapi na jednu au ili Vi

litre napitka to ga elite piti. Ja sam tako male

koliine morske vode uzimao tijekom duljeg razdob

lje i izvukao iz toga mnogo koristi. Morska voda koju

ja upotrebljavam po tjee s pa ci fi ke obale Ka li fo rn ij e

i zove se "Catalina Sea Water". Svoje zalihe kupujem

u bocama u trgovinama prirodne hrane.

Morska je voda slina ljudskoj krvi

Analiza morske vode pokazuje njezinu veliku

slinost s ljudskom krvi. Ta bi injenica trebala biti od

76

velike vrijednosti pri transfuzij ama krvi. injenica je

daje morska voda pri transfuzijama sigurnija od ljud

ske krvi. Upotrebljava li se za transfuziju krv iz "ba

naka krvi", tada ne postoji jamstvo daje ona potpuno

zdrava.

Proizvod/ Faktor vitalne energije

(Hipotetiki potencijal)

Destilirana voda 500

Destilirana voda s dodatkom

4 kapi "Catalina morske vode"

0,5 litre 900


8 kapi "Catalina morske vode"

na 0,5 litre 9.00 0

"Catalina morska voda " 90.000

Pitka voda iz vodovoda u mome

stanu u Phoenix/Ari zona 2

Ista voda iz vodovoda, ali

s dodatkom 8 kapi

"Catalina morske vode"

na 0,5 litre 1 0 0

Voda iz velik og slanog jez era ^77


41/77


8 kapi vode iz velikog slanog

jezera na 0 ,5 li tr e 1

Staklenka od 2 litre sa svjeimsokom od prijesnog povra

(mrkve/celera/perina i pinata)

s dodatkom od 4 kapi "Catalina

morske vod e" 7.000

Transfuzije krvi su opasne

Morska voda je sigurnija

Postoje razni tipovi krvi koji su se pokazali nepod

noljivima za cirkulaciju krvi i za zdravlje pacijenata

razliitih rasa. U crnaca postoji na primjer krvna stani

ca koja u bijelih pacijenata izaziva hepatitis. Krvne

stanice Azijaca mogu u bijelih kavkaskih pacijenata

uzrokovati tuberkulozu. Krvne stanice razliitih rasa

ne bi se nikada trebale mijeati.

Sadraj soli u velikom slanom jezeru u Utahuvei je est puta od onoga u moru

U slan im je jez er ima tu zems tva sadraj soli (znai

natrijevog klorida) est puta vei nego u moru.

78

Veliko slano je zer o u Utahu obuh vaa podruje od

oko 3.750 kvadratnih kilometara. Njegova visoka

koncentracija soli i njegov vodostaj odravaju se ispa-

rivanjem vie ili manje nepromjenjivima.

Sadraj soli velikog slanog jezera vei je est putaod onoga u oceanu. Sadraj natrijevog klorida u vodi

velikog jezera iznosi oko 15 do 25 posto volumena

minerala.

Na tr ij ev kl or id u mo rs ko j vo di ini na pr ot iv samo

3,5 posto cjelokupn og udjela minerala.

Morska voda ima vitalnu energiju

Moda je najvanija razlika izmeu morske vode i

vode u tuzemnim slanim jezerima u tome da morska

voda posjeduje vitalnu energiju koja jedva da postoji

pr i vodi iz tuz emn ih slan ih jezera, ako uop e po st oj i.

Ne pokuavajte u slanim jezerima loviti ribu!Tamo nema ribe!

Dokaz je nedost atka vitalne energije u ve likom sla

nom jezeru da u tom jezeru ne ivi ni jedna jedina riba.

Ni u drugim sl an im jezerima nem a ri ba , na pr im jer u

Mrtvom moru u Izraelu. Kad bi ribe bile stavljene u ta

jezera, odma h bi ug inu le . Oceani su meutim pun i

79


42/77

riba svih vrsta i veliina. Za to postoji dakako razlog.Pogledajte one prije prikazane analize raznih voda.

Te su me brojke uvjerile u vrijednost filtrirane morske vode. Moja obitelj i ja ve smo dulje vrijeme pro

vodili to dodavanje morske vode.Ta lista pokazuje da se dodavanjem slane vode iz

tuz emni h jez era destiliranoj vodi smanjuje vitalna

energija u razmjeru 6:1. Nadalje se destilirana voda

dovodi u stanje koje nije bolje od vode iz vodovoda,

izvor a itd. U tom je sluaju ve oma vjerojatno da stani

ce tijela ne prime minerale, ve je mnogo vjerojatnije

da oni budu izbaeni. Sto sprjeava da se nakupljaju

kalcij, magnezij, te koncentrirani natrijev klorid, i

stvaraju talog u tijelu?

Jesu li Vam jasna moja objanjenja?

Stvorite svoje miljenje!

Ne nal azi m raz log a za ra sp ra vl ja nj e o toj te mi . Po

slije dvostruke provjere mojih istraivanja naao sam

odgovor za sebe i on mi se ini ispravnim i uvjerlji-vim. Cini mi se smijenim i besmislenim troiti vrije

me i rijei na neto stoje za mene jasno kao sunce.

80

Trinaesto poglavlje

VODA JE UVIJEK VODA!Je li uistinu tako?

Pri vodi postoje razlike!

Tono je daje svaka voda tekua iznad 0 stupnjeva

Celzijusa i daje mokra. Slinost prestaje meutim pri

usporedbi izmeu raznih vrsta voda.

Mislite li da je kinica ista?

Postoji kinica koja predstavlja istu destiliranu

vodu u obliku pare. Tek kad pone kondenzacija i

voda pada dolje kao kia, postaje optereenom svim

moguim elementima i oneienjima to ih moe na

svom putu primiti iz atmosfere. Destilirana voda ima

ba ka o i ki n ic a os ob inu da pri ma u sebe sv e ono s

im doe u doticaj. Kad kinica dospije na zemlju nije

81


43/77

vie mnogo bolja od prirodne vode koja se ve nalazina zemlji.

Slana voda

Postoji morska i druga voda to sadri sol koja nijeprikl adna za pi e ni za pr ip ra vl ja nj e prehrambenih na mirnica.

Promatrajte tvrdu vodu

Postoji tvrda voda koja sadri veoma mnogo kalci

ja , ma gne zija i dr ug ih mi ner ala . Ako se ta voda de st ilira u paru, ostaju svi minerali i druge supstancije kao

talog na dnu posude za destilaciju. Kad para proekroz rashladni sustav, postaje istom, destiliranomvodom.

Meka voda

Meka je voda isto tako puna minerala to ih je pri

mila u sebe tijekom svog doticaja sa zemljom i stije

nama. Na prvom su mjestu kalcij i magnezij. Koristi li

se meka voda kao pie ili za obradu prehrambenih na

mirnica, tada mineralni elementi prolaze kroz tijelo i

gotovo bez iznimke ostavljaju za sobom svoje taloge.

Meka se voda moe destilacijom lako pretvoriti u

istu vodu bez minerala i drugih supstancija.

82

Mineralna voda iz mineralnih izvora.

Postoje nebrojeni mineralni izvori ija voda sadri

suviak jednog ili vie mineralnih elemenata. Mine

ralne se vode stoljeima koriste u ljekovitim kupaliti

ma. Te su izvorske vode bez sumnje pomogle nekim

ljudima, dok veini ljudi mogu esto koristiti vie psi

holoki. Duh ima, kao to znate, jak utjecaj na tijelo.

Vjerujemo li dovoljno snano u to da trebamo sum

po rn u kup ku , tada e mo se ku pa ti u su mp or as to j vodi

i poslije otii kui s osjeajem zahvalnosti u sebi. Pi

je nj e su mp ora st e vo de je na jzad is to to li ko t et no kao

pi jenje bi lo ko je pr ir od ne vo de . I su mp or na se voda

moe meutim destilirati.

Trebate li piti destiliranu vodu - ili ne?

Mnogi ljudi misle da se destilirana voda ne smije

pi ti !

Drugi kau meutim da ako se neto eli piti, tada

bi to tr eb al a bi ti samo de st il ir an a vo da !

Tko ima pravo?

Ni ma ko li ko vr st ar gu me nt ne e za dr ti , nera zbo

riti duh uvjeriti vie od povrne tvrdnje! Nema na-

domjestka za iskustvo! Iskuajte sami i pijte 30 dana

83


44/77

samo destiliranu vodu kad god oednite. Ali popijtenajmanje 3 do 4 ae dnevno. Ustanovit ete da uistinu postoji velika razlika izmeu destilirane i prirodnevode. Ljudi koji misle da se ne treba piti destiliranavoda, jer ispire minerale iz tijela - , samo su 50% u

pr avu. A t ko savjetuje da se pi je de st ili ra na vod a, taj je100% u pravu ...

Sto su injenice?

Taloi koji obloe dno lonca u kojemu se esto

kuha v oda, vidljiv su do kaz za to da je para u obli ku

destilirane vode napustila lonac, dok svi kruti sastojci

vode zacementiraju njegovo dno.

Iste te sastojine to su sadrane u prirodnoj vodi na

isti se nain taloe u Vaem tijelu ako se radi o neisko-

ristivim anorganskim mineralima.

Samo se neiskoristivi minerali ispiru iz tijela -,ali ne i oni koji su sastavni dijelovi stanica i

tkiva

Stanice naega tijela ne mogu iskoristiti mineralekoji su sadrani u prirodnoj vodi. Iz tog ih razloga stanice odbacuju i tako oni ine rizini faktor u sustavu

naeg krvotoka.

Destilirana voda ima sposobnost primiti u sebe te

neiskoristive minerale i putem bubrega izbaciti iz tije-

84

la. Tko dakle kae da destilirana voda ispire iz tijela

mineralne tvari, ima stoga pravo samo u tom pogledu-, a to je ipak samo 50% istine. Destilirana voda nemoe otopiti odnosno isprati mineralne tvari koje su

po st al e sa st avn im di je lo m tj el es ni h st an ic a i tk iva.

Ona uzima samo minerale iz prirodne vode koji su bilinataloeni u tijelu, jer su ih nae stanice odbacile.

To su minerali to ih je prirodna voda na svom du

gom putu primila u sebe iz stijena i zemlje. Mineralne

tvari to su bile odbaene od tjelesnih stanica nemaju

vrijednosti za tijelo, naprotiv, radi se o otpadu to ga

destilirana voda uzima i zatim izbacuje iz tijela.

Moe li destilirana voda izdvojiti kofein izalice kave i dovesti do njegovog izbacivanja iztijela? NE!

Destilirana voda nema sposobnost izdvojiti loe

supstancije koje su bile unijete u tijelo s loom hra

nom i piem. Kad bi ona imala sposobnost izdvojiti

kofein iz brojnih alica kave i izravno ga otpremiti u

bu br eg e, da ga on i iz ba ce iz ti je la , ta da se ljudi koj ipiju ka vu ne bi uope tr eb al i za br in ja va ti zbo g teta

to ih ona uzrokuje u njihovom tijelu. Milijuni ljudi

svakodnevno piju kavu i ne misle ni trenutka na to da

ona ometa rad jetre i bubrega, te oslabljuje rad srca.

85


45/77

Atom se pridruuje atomu i tako se kalcij

moe nagomilati u masu teku 120 kg

elio bih Vas podsjetiti na rijei sjedne od prethod

nih strana, gdje je bilo govora o 120 kg kalcija ili vapna to tijekom godina prou kroz ovjekovo tijelo ako

on pije prirodnu vodu. Toliki teret kalcija ne moe

ostati neprimijeen, osobito onda ako zbog njega tipi

Vae vlastito tijelo. Ako te tegobe nisu dovoljne da

po st an et e p r i s t a o m d e s t i l i r a n e v o d e ,

tada bih volio znati to bi Vas jo moglo navesti na to?

aa vode st oje popijete vie puta na dan tijekom jed

nog ili dva tjedna ili jedne ili dvije godine nee Vam

zaepiti ile do te mjere da ete teko oboljeti. Ne, djelovanje je veoma sporo, iako ne i manje kumulativno.

Jedna se siuna estica pridruuje drugoj, sve dok ne

bu de pr ek asn o da se jo ne t o uini pr ot iv tog zl a.

Klju je problema u preventivi! Ne upotrebljavajte

vie nedestiliranu vodu!

Ionizirana voda nije destilirana voda!

Postoji "ionizirana" voda koja se oznaava kao de-

mineralizirana. Pri tome se radi o postupku koji je su

vie kompliciran da bi se mogao objasniti u ovoj

knjizi. Postoje autoriteti koji kau daje masa od um

jetne sm ole , kroz koju mo ra vo da pro tei, zapra vo le

glo bakterija. Iako se tvrdi da taj postupak "praktino"

86

odstranjuje sve minerala i da je takva voda ravna de

stiliranoj, ja ne dijelim to miljenje.

A sada u jo nabrojati razne vrste vode:

- prirodna (ili sirova) voda

- tvrda voda- meka voda

- kuhana voda

- kinica

- voda koja nastaje topljenjem snijega

(praktino kinica)

- filtrirana voda

- ionizirana voda

- posve ista voda = destilirana voda

Ja elim biti siguran, te upotrebljavam samo istu,

pa ro m de st il ir an u vo du .

Aktualni popis tvrtki koje

pr od aj u ap ar at e za de st ila ci

ju mo ete na upit dobi ti pri

servisu za itatelje nakladnekue Waldthausen u naklad

noj kui Natura Viva GmbH,

Postfach 1203, D-71256

Wiel der Stadt (Fax

+49[0]7033/1380817, mail:

[email protected]).

87
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


46/77

etrnaesto poglavlje

VODA U OVJEKU I UPRIRODI!

ovjek moe ivjeti bez zraka samo nekoliko minuta. Bez vode moe ovjek ivjeti samo 3 do 4 dana,

u odreenim okolnostima i uvjetima moe preivjeti

jedan ili dv a tj edna . Ljud i su u pu st in ji um rl i za dva ili

tri dana ako im nije bilo mogue pribaviti kap vode za

pi e. Na ta kv im po dr uj im a nema dov ol jn o vl ag e ak

ni u nonoj atmosferi.

to ini voda u Vaem tijelu?

Ljudsko se tijelo sastoji 60 do 75 posto od vode. To

je is ta de st il ir an a vo da. On a sa dr i samo sa st oj ke to

ih prenosi, dakle hranu za tijelo ili otpad koji se putem

organa izluivanja treba izbaciti iz tijela.

89


47/77

Proizvodi od itarica, kao to su kruh, pecivo,kolai itd., isuuju ovjeka

Na jv ie je is u en ih ljudi me u onima koji ive od

pre raenih nam irn ic a, kr uh a i me sa, ako pi ju premalovode, s iznimkom moda svoje kave ili aja ili "Soft

Drink sa".

Proizvodi od itarica sadre veinom samo oko

7-13% vode. Prosjeni sadraj vode u kruhu iznosi

samo 30-40%.

Sve biljke sadre destiliranu vodu

Jeste li ve razmiljali koliko je vode potrebno da

bi bi lj ke mogle ra st i?

Poite na selo i pogledajte oko sebe. Primijetit ete

da praktino sve na zemlji ima vodu u svom tijelu ili

svojoj biljnoj grai. Svaka travka, svaki grm, svaka

bi lj ka , svako dr vo sastoji se 50-95% od vo de. To je de

stilirana voda, voda iz atmosfere i drugih izvora, koju

bi ljka automa tsk i dest il ira na pr ir od an na in. Iz ko rijena ra st u kl ic e i ml ad ic e iz tla u atm osf er u i bi lj ka od

mah pone prikupljati i destilirati vodu iz zemlje i

zraka.

Bez vode bi zemlja propala! Pogledajte uvis i otkrit ete daje nebo puno vlage, iako ju ne moete vid

je ti kao vodu. Nevi dl ji va vl aga po tj ee od is pa ra va nj a

90

pr os tr an ih po vr i na mo ra, jezera, ri jeka itd. To je de

stilirana voda. To je uistinu krv ivota nae zemlje.

100 g vlakana u biljnom svijetu trebaju 60litara vode da bi mogla rasti!

Biljni svijet ini najvei dio proi zvod a na zemlji. U

svom prirodnom, prijesnom stanju sastoje se povre,

salate, voe, orasi i sjemenke - koji su predodreeni

za ljude -, te zrnje, trava i sijeno izmeu 60-95% od

vode. To je ista destilirana voda. Biljni svijet treba ti

j ekom rasta pr os je no 60 li tara vod e za sa mo 100 g

bi ljnih vl ak an a.

Vjerovali Vi to ili ne - da bi izraslo 50 kg bilja po

trebno je 80.000 litara vode.

Razmislite! Bog, Svemogui, daje dakle izmeu

75 do 80.000 litara vode da bi ovjeku darovao 50 kg

pov ra i 'o a.

Vi biste trebali svakodnevno izluiti iz svogtijela 4 litre vode!

Ljudsko tijelo treba izluiti oko 3,5 - 4 litre

tekuine ili vlage kroz pore na koi ili putem drugih

organa izluivanja, da bi se sprijeilo prekomjerno

gomilanje otpadnih proizvoda. Tijelo bi se bez obnav

ljanja ubrzo isuilo. Ovdje neu spominjati tegobe to

91


48/77

se javlj aju zbog poma njkanj a vode i oslabljuju tijelo.

Rijetko se poklanja pozornost koliini vode to se pri

ma hranom i piem. Tom bi se problemu vode trebala

svakodnevno poklanjati osobita pozornost. Svakog

bi ste dana tr eb al i uz et i u se be do vo lj no te ku ine da za

dovoljite potrebe svog organizma, kako bi on mogaonormalno funkcionirati.

Ne bojte se starakih tegoba -pijte biljne sokove

Svako je povre i voe puno organske destilirane

vode i ti su sokovi osobito dragocjeni. Sokove prima

organizam veoma brzo. Za zdravlje tijela vano je po

pi ti na jm an je po la do jedne li tre parom de st il ir an e

vode i dodatno piti svjee, prijesne sokove povra i

voa. O tome itajte i u mojoj knjizi "Svjei sokovi od

voa i povra".

I Vae tijelo proizvodi vodu!

Uistinu moramo biti zahvalni naem svemoguem

Bogu za divnu i udesnu anatomiju kojom nas je ob

dario . Pomisl ite sam o na jedi nstv eni rad Vaeg tijela,

kako bi sprijeilo da ga unitite. Sve je to za Vas, a Vi

niste toga ni najmanje svjesni!

92

Promatrajte zadivljujui nain na koji je Vae tijelo

u stanju svojim sposobnostima samo sebi pribaviti

odreenu koliinu vode, vlastitu destiliranu vodu, i to

oksidacijom eera, masti i bjelanevina. Oksidacija

100 g masti naega tijela donosi primjerice 100 mlvode.

Jeste li znali da se Vi 70% sastojite od vode?

Pijenje vode nema samo svrhu utaiti e. Voda je

glavni sast avni dio tijela. Vie je od 70 % tijela destili

rana voda. Nasuprot tome sadri tijelo samo oko 5 litara krvi.

Voda u ljudskom tijelu mora bezuvjetno biti desti

lirana voda, jer je destilira na voda u stanju uzeti u se be

mnoge neistoe koje se nalaze u tijelu u krutom ili

tekuem stanju i dovesti do njihovog izbacivanja pu

tem bubrega.

Voda odrava podjednaku temperaturu Vaeg

tijela pri vruini i hladnoi

Voda je u Vaem tijelu potrebna da bi tijelo

odravala na najprikladnijoj temperaturi. To se po

stie putem kontrolnog temperaturnog mehanizma u

podruj u moz ga, pomo u sk up ine vla ka na po zn ati h

93


49/77

po d ime nom hip ota lamu s. Jo e biti rij ei o tim l ijezdama sl ini m or gan ima .

Sto bi uinila ena kad ne bi imala dovoljnovode da moe briznuti u pla?

Voda je potrebna pri Vaim procesima disanja. Vi

znate kako je neugodno kad su Vam nozdrve tako suhe

da su nadraene, dok Vam s druge strane smeta kad su

Vam nozdrve premokre zbog prekomjerne vlanosti.

Isto bi tako nedostatak vode u suznim lijezdama

pr akt ino onemo gui o e ni da pod emo cion alnimstresom plae. To bi svakako bilo pogubno u nekim

pri likama ! No mnogo je va n ij e da ma nj ak su zn e

tekuine izaziva veoma brzo ozbiljna oteenja oka,

kako u ena tako i u mukaraca.

Jedite voe, salate i povre

Od velike je vanosti porijeklo vode. Ve sam na

glasio daje destilirana voda ivotno vana. U sokovi

ma svjeeg, prijesnog povra, voa i salatama ne

nalazimo samo istu vodu, ve i hranu koja temeljito i

br zo na najbolj i na in preh ra nj uje st an ic e ti je la . Za h

valjujui tome postii ete sjajno zdravlje i neete

trpjeti od gubitka energije i vitalnosti.

94

Mnogi ljudi smatraju vodu neim to je samo po

sebi razumljivo kad su edni ili pripravljaju jela. Voda

je ta ko op a roba da j oj ri je tko tk o po sv euje svoje mi

sli dokle god je raspoloiva. Vlada li meutim djelo

mina ili ak potpuna oskudica vode - bilo to zbognekog nesretnog sluaja ili zbog dogaanja u prirodi -,

tada tek malo ljudi zna koliko je vode u skrivenom

obliku sadrano u svjeem povru i prijesnom vou.

Voda Vam daje toplinu i energiju

elite li imati toplinu i energiju, trebate destiliranuvodu. Hrana stoje unesete u sebe ini za Vas vie od

same opskrbe stanice Vaeg tijela. Toplinu i energiju

dobivate ako jede te ispravnu hranu. Uzmite u obzi r da

se 25% toplinskih vrijednosti hrane koju ste pojeli po

troi znojenjem kroz pore Vae koe i Vaim disanjem

pl uim a. Ve samo to is pa ri va nj e iz ba ci do jedne litre

vode iz Vaeg tijela.

Gubitak vode kroz pore Vae koe vei je pri

vruem vremenu i onda kad vrite naporan tjelesni rad

pri ko je mu se gu bi mno go zn oj a. Pr i jakom znojen ju

moe tijelo lako izgubiti ak oko 4 litre vode u jednom

satu.

95


50/77

Kako gubite vodu iz svog tijela?

Neovisno o gu bi tk u vo de zn oj en je m moe do i dogubit ka pros jeno jo 2 do 3 litre vode tij ekom 24 sataizluivanjem tekuina putem bubrega i izmetina pro-

bavnih or ga na .

Pri prekomjernom unoenju napitaka u tijelo odgo

varajue je vea i izluena koliina tekuine. To je

osobito sluaj kad se pije pivo u veoj koliini.

96

Petneaesto poglavlje

LIJEZDE SLINOVNICE

lijezde slinovnice u

Vaim ustima trebaju

neprestano vodu

Meu mnogim funkcijama pri kojima tijelo nepre

stano treba vodu ne smije se previdjeti lijezde slinov

nice. Bez njih ne biste bili u stanju probavljati svoju

hranu. Usta bi Vam bila tako suha da biste izgubili ra

zum. Postoje tri vrste lijezda slinovnica i trebali bistese upoznati s njima, kako biste razumje li na koji se

nain odrava ispravna ravnotea vode u Vaem tijelu.

Podune lijezde slinovnice nalaze se u obrazima.

Poteljusne slinovnice (mandibula znai donja vilica)

nalaze se u stranjem podruju usta ispod Vae donje

eljusti.

97

Donje podjezine slinovnice (lingua je jezik) nala


51/77

j p j ( g j j )

ze se ispod Vaeg jezika.

Pogledajte priloenu skicu.

Osim lijezda slinovnica ima i sam jezik lijezde s

porama ko je se na po vr i ni ot va ra ju . To su "serozne"

lijezde ("serozan" znai vodnjikav), a uz to postoje i

"mukozne" lijezde (sluzne lijezde) na gornjoj strani

jezika i mijeane l ij ez de na donj oj po vr in i. Razliku

j em o se ro zne i mukozne l ij ez de . Serozne l ij ez de

imaju vie vodunjavu izluevinu, mukozne lijezde

sluzavu izluevinu, a mijeane imaju serozne i mu

kozne udjele.

lijezde slinovnice su aktivne pri procesima pro

bave hra ne i pia. Je zine su l ij ez de meutim nepre

stano aktivne, kako bi odrale vlanima usta i jezik.

Cjelokupno izluivanje tekuine iz tijela iznosi

oko 1 Vi litre tijekom 24 sata. Trebalo bi Vam postati

ja sno kol iko je va no up ot re bl ja va ti is tu vodu!

Moete li zamisliti kakav bi okus u ustima izazivalo

nakupljanje kalcija (vapna) kad ne bi neupotrebljivi

minerali bili potpuno izbacivani iz Vaeg tijela?

Odakle te lijezde dobivaju neprestano svojuvodu?

Da, odakle te lijezde primaju svoju vlagu? Iz de

stilirane vode koja uvijek kola Vaim tijelom, iz zaliha

vode u Vaem tijelu!

9 8

lijezde slinovnice

lijezde slinovnice izluuju slinu, da bi pokrenule probavnipro ces . Postoje dru ge lijezde na gornjo j i donjoj strani jez ika ,iji je zadatak neprestano odravati vlanima jezik i usta.(Budui da na ovoj slici nije prikazan jezik, ne mogu se prikazante posebne lijezde.)

99


52/77

Sve te lijezde trebaju oko 1 Vi litre dnevno. Ako nema dovoljno vode ili je ona oneiena, mobe se uslijed toga javitisuhoa jezika i usta. Jezik i usta mogu postati neugodno suhima.Slina je osim toga tako nedostatna da ne moe udovoljiti poetnoj fazi probave. Posljedica toga mogu biti srane boli, probavnesmetnje itd.

Od velike je vanosti briljiv izbor svih napitaka!

100

esnaesto poglavlje

POHRANJIVANJE VODE UVAEM TIJELU

Voda u Vaim miiima

Pohranjivanje vode u tijelu i

Documents

Dr. Norman W. Walker - Voda i vaše zdravlje