Na osnovi lanka 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, Skup tina Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, na 93. sjednici odr anoj 30. lipnja 2004. godine, usvaja

ZAKON

O ZA TITI VODA

I. OP E ODREDBE

lanak 1

Ovim zakonom ure uje se za tita voda

od zaga ivanja i nerazumne uporabe.

Za tita voda obuhva a o uvanje i reguliranje potrebnih koli ina voda, dobrog stanja, odr avanje obale i vodnog zemlji ta i dono enje odluka o postizanju racionalno-odr ive uporabe.

Ciljevi za tite voda

lanak 2

Za titom voda osigurava se odr iva uporaba voda radi o uvanja i pobolj anja njihove kvalitete, o uvanja prirodnih procesa i prirodne ravnote e voda, biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih stani ta koja ovise o vodama (u daljnjem tekstu: vodni ekosustavi), te osiguravanje potrebnih koli ina voda za razne namjene.

Na ela za tite voda

lanak 3

Polaze i od osnovnih na ela za tite ivotnog okoli a, za tita voda zasniva se na:

- ekonomskom pristupu vodama, provo enjem politike da korisnik pla a realnu nadoknadu za uporabu voda, a zaga iva nadokna uje tetu prouzrokovanu vodama;

- integritetu rije nih sljevova, uzimaju i u obzir dinamiku voda i prirodnih procesa i sklad i me uovisnost vodnih ekosustava u okvirima rije nog slijeva;

- u primjenama najboljih raspolo ivih tehnologija i novih znanstvenih spoznaja u ekologiji;

- odr ivoj uporabi voda, koja se zasniva na osiguranju funkcioniranja prirodnih procesa i odr avanju prirodne ravnote e vodnih ekosustava i na dugoro noj za titi i racionalnoj uporabi raspolo ivih vodnih resursa;

- principu predostro nosti prema kojem gdje postoje prijetnje od ozbiljnih i nepopravljivih o te enja nedostatak potpune znanstvene sigurnosti se ne e rabiti kao razlog za odlaganje mjera za sprje avanje degradacije ivotnog okoli a;

- sprje avanju prekomjernog optere ivanja voda i unapre ivanje odr ive uporabe voda.

Ovlasti u za titi voda

lanak 4

Za pojedina pitanja za tite voda mjerodavan je Br ko distrikt BiH (u daljnjem tekstu: Distrikt).

Preko svog ovla tenog odjela za za titu voda Distrikt e sura ivati s udrugama i drugim grupama gra ana, na na in utvr en ovim zakonom.

2 .

Planiranje i provo enje za tite voda

lanak 5

Za tita voda od optere enja, nerazumne uporabe i one i enja, uklju uju i i obale i vodno zemlji te u za ti enim i ugro enim podru jima, planira se i provodi tako da se osigura o uvanje prirodnih procesa, prirodne ravnote e vodnih ekosustava, za ti enih prirodnih dobara i podru ja kao i o uvanje pejza nih karakteristika voda sukladno ovom zakonu.

Svaki pojedinac je obvezan za tititi kvalitetu i koli inu voda rabe i ih tako da u najmanjoj mjeri utje e na ravnote u vodnih ekosustava, sukladno ovom zakonu.

Aktivnosti koje imaju za cilj sprje avanje negativnog utjecaja na stanje povr inskih i podzemnih voda propisuje gradona elnik Br ko distrikta BiH sukladno Aneksu II Okvirne direktive o vodama 2000/60/EZ, za podru je svakog rije nog slijeva ili dijela me unarodnog rije nog slijeva na teritoriju Br ko distrikta.

Naknade za optere enje voda

lanak 6

Naknade za vode za svako optere enje, uporaba i one i enje vode, izuzev uporabe vode za op u uporabu, regulirat e se Zakonom o fondu za za titu ivotnog okoli a.

II. DEFINICIJE

lanak 7

U smislu ovoga zakona sljede i izrazi imaju zna enje:

- voda za kupanje ozna ava vodu u kojoj je dozvoljeno kupanje na osnovi pravnog akta ovla tenog organa ili vodu u kojoj kupanje nije zabranjeno i u kojoj se obi no kupa veliki broj ljudi;

- voda za pi e ozna ava vodu koja ispunjava propisane standarde kvalitete i koja se mo e rabiti za pi e i proizvodnju i pripremu hrane;

- vode ozna avaju sve prirodne i vje ta ke povr inske i podzemne vode;

- vodni re im ozna ava skup prirodnih ili vje ta kih hidrolo kih, kemijskih i biolo kih karakteristika koje se odnose na povr inske i podzemne vode u odre enom podru ju u tijeku odre enog vremenskog razdoblja;

- vodno zemlji te ozna ava zemlji te stalno ili periodi no prekriveno unutra njim vodama, koje prema tome predstavljaju posebne hidrolo ke, geomorfolo ke i biolo ke uvjete koji definiraju vodne ekosustave i koji dopiru do obale. Vodno zemlji te tako er ozna ava i napu tena rije na korita i ljunkovita podru ja koja voda povremeno plavi. Zemlji te povremenih jezera ne ozna ava vodno zemlji te;

- direktno ispu tanje u podzemne vode ozna ava ispu tanje one i enih materija u podzemnu vodu bez prethodne perkolacije kroz tlo ili podtlo;

- ekolo ko stanje povr inske vode je definirano kvalitetom vodnog ekosustava s obzirom na njegovu strukturu i funkcioniranje;

- eutrofosko podru je ozna ava podru je u kojem je mogu e odrediti ili o ekivati sauraciju voda hranljivim materijama, posebno spojevima du ika i fosfora koje posebno ubrzavaju rast algi i vi ih oblika vodenih biljaka i na taj na in prouzrokuju ne eljeni poreme aj ravnote e organizama koji su nazo ni u vodi i poreme aj kvalitete vode;

- one i enje je izravno ili neizravno uvo enje supstanci ili toplote u zrak, vodu ili zemlji te, koje je rezultat ljudskih aktivnosti i koje mo e biti tetno po ljudsko zdravlje ili kvalitetu vodnih ili zemnih ekosustava koji izravno ovise od vodnih ekosustava, koje rezultira o te enjima materijalnog vlasni tva ili koje naru ava ili utje e na u ivanje ili druge vrste zakonske uporabe ivotnog okoli a;

- one i ena materija ozna ava bilo koju supstancu koja vjerojatno mo e prouzro iti one i enje, posebno one navedene u Aneksu VIII Direktive 2000/60/EZ;

3 .

- ispiranje se odnosi na vrste mineralne estice koje su isprane od strane povr inskih voda i koje se prenose du korita vodnih tokova ili koje flotiziraju vodenom strujom;

- ispitivanje podzemnih voda ozna ava odre ivanje geolo ke strukture hidrolo kih osobina nazo nih stijena i hidrodinami nih parametara vodnih tokova, primjena mjerenja i uzimanje uzoraka vode za analizu kemijskih, fizi ko - kemijskih i mikrobiolo kih svojstava vode;

- kvantitativno stanje je izraz stupnja do koga je podzemna voda pod utjecajem izravnih ili neizravnih eksploatacija;

- me udr avne vode ozna avaju povr inske ili podzemne vode koje teku du grani ne linije izme u dvije ili vi e dr ava ili koje teku preko grani ne linije;

- mineralna voda ozna ava podzemne vode koje ispunjavaju propisane kriterije za pi e i koje se crpe iz bunara, vodnih izvora ili sljevova;

- najbolje raspolo ive tehnike ozna avaju naju inkovitiju i najnapredniju fazu u razvoju djelatnosti i metoda rada koje su naznaka prakti ne pogodnosti odre enih tehnika za osiguranje osnove za grani ne vrijednosti emisije, odre ene da bi se sprije ile i gdje to nije prakti no mogu e smanjile emisije i utjecaj na ivotni okoli u cjelini;

- opasne supstance ozna avaju supstance ili grupe supstanci koje su toksi ne, postojane i podlo ne bioakumulaciji, i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju istu razinu zabrinutosti;

- optere enje voda ozna ava emitiranje supstanci ili energije u vodu;

- op a uporaba vode ozna ava uporabu na koju se ne primjenjuju specifi ne zabrane uvedene ovim zakonom (na primjer kupanje i navodnjavanje vrtova);

- plutaju i materijal ozna ava organske i druge plutaju e materijale (balvane, grane, li e, otpad i sli no);

- povr inske vode ozna avaju unutra nje vode, izuzev podzemnih voda;

- podzemne vode obuhva aju:

a) podzemne vode koje slobodno teku u podru jima s poroznim stijenama, b) podzemne vode koje se nalaze u aluvijalnim i terasnim sedimentima u priobalju

toka povr inskih voda, c) vodni resursi kao prirodni izvori podzemnih voda, d) mineralne, termalne i termo-mineralne vode;

- podru je rije nog slijeva ozna ava podru je kopna koje se sastoji od jednog ili vi e susjednih rije nih sljevova zajedno s njihovim podzemnim i obalnim vodama;

- podslijev ozna ava podru je zemlji ta s koga sve povr inske vode otje u pojedina nim tokovima malih vodotoka, rijeka i/ili jezera u odre enu to ku vodnog puta (normalno jezero ili otok rijeke);

- pravo na vodu ozna ava pravo na posebnu uporabu ili kori tenje vode;

- rije ni slijev ozna ava podru je zemlji ta s kojeg sve povr inske vode otje u pojedina nim tokovima malih vodotoka, rijeka i/ili jezera u more preko jednog rije nog utoka, rukavca ili delte;

- staja e vode ozna avaju prirodna jezera uklju uju i jezera koja se povremeno javljaju, ribnjake, pojili ta i ostale vodne bazene koji imaju stalno ili periodi no utjecanje ili istjecanje teku ih ili podzemnih voda. Staja e vode tako er ozna avaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultat postavljanja brana na teku e vode ili druge uporabe prostora;

- standard kvalitete ivotnog okoli a je koncentracija odre ene one i ene materije ili grupe one i enih materija u vodi, sedimentu ili bioti koja ne bi trebalo da bude prekora ena kako bi se za titilo zdravlje ljudi i ivotni okoli ;

- teku e vode ozna avaju prirodne vodotokove kao to su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodi nim tokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotoka ili njegovog zemljopisnog polo aja;

4 .

- termalna voda ozna ava podzemne vode iz bunara, vodnih izvora ili sljevova koje ispunjavaju propisane kriterije i imaju temperaturu ve u od srednje godi nje temperature podru ja;

- termo-mineralna voda je termalna voda s karakteristikama mineralne vode;

- unutra nje vode ozna avaju teku e i staja e vode na povr ini zemlji ta i sve podzemne vode na strani okrenutoj kopnu, osnovne linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda;

- uporaba ili kori tenje vode ozna ava aktivnost koja izaziva promjene vode, uporabu vode kao prirodnog resursa ili emitiranje supstanci ili energije u vodu;

- kemijsko stanje vode je definirano koncentracijom supstanci ili energije u vodi;

- kemijsko stanje vode je definirano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena;

- tetni utjecaji vode ozna avaju one utjecaje vode koji predstavljaju prijetnju po ivote ljudi ili njihovu imovinu kao i na ivotni okoli i ljudsko zdravlje.

III. PLANIRANJE ZA TITE VODA

Teritorijalna osnova za tite voda

lanak 8

Radi osiguranja integralne i dosljedne za tite voda, uzimaju i u obzir hidrografske karakteristike, jedinstvenost i koherentnost vodnog re ima u Distriktu ovim zakonom utvr uju se rije ni sljevovi, podsljevovi i dijelovi podsljevova, kao teritorijalna osnova planiranja i ostvarivanja za tite voda na teritoriju Distrikta.

Rije ni sljevovi i podsljevovi

lanak 9

Na teritoriju Distrikta utvr uju se rije ni sljevovi rijeke Save, Brke i Tinje koji se dijele na rije ne podsljevove.

Rije ni podsljevovi mogu imati svoje posebne dijelove (dijelovi rije nih podsljevova).

Podru ja rije nih sljevova i rije nih podsljevova kao i dijelova rije nih podsljevova zajedno s podzemnim vodama koje im pripadaju odre uje gradona elnik.

Mjerodavna organizacija rije nog slijeva

lanak 10

Za tita voda na podru ju rije nog slijeva, u dijelu koji se nalazi na teritoriju Distrikta, u ovlasti je organizacije rije nog slijeva.

Poslovi upravljanja za titom voda, koje obavlja mjerodavna organizacija rije nog slijeva, i na in obavljanja tih poslova ure uju se ovim zakonom.

Sva ostala pitanja od zna aja za mjerodavnu organizaciju rije nog slijeva (naziv, sjedi te, osnivanje, poslovi upravljanja vodama i drugo) utvr uju se posebnim zakonom, kojim se ure uje upravljanje vodama na teritoriju Distrikta.

Mjerodavna organizacija rije nog slijeva osniva se posebnim zakonom kojim se ure uje upravljanje vodama na teritoriju Distrikta.

5 .

Vrste planskih akata

lanak 11

Gradona elnik donosi akt o strategiji za tite voda i planova za tite rije nih sljevova, rije nih podsljevova i dijelova rije nih podsljevova.

Pored planova iz stavka 1 ovoga lanka, mogu se donositi pomo ni planovi koji se odnose na pojedina na pitanja za tite voda (pomo ni planovi).

Strategija za tite voda Distrikta

lanak 12

Strategijom za tite voda Distrikta utvr uje se politika za tite voda.

Strategija za tite voda Distrikta sadr i osobito:

1. Karakteristike rije nih sljevova na teritoriju Distrikta;

2. ciljeve i smjernice za:

- za titu voda od optere enja i pobolj avanje njihove kvalitete,

- o uvanje i regulaciju koli ine voda radi o uvanja ili uspostavljanja prirodne ravnote e, vodnih ekosustava biodiverziteta i pejza nih karakteristika,

- o uvanje i regulaciju koli ine voda radi osiguravanja zaliha vode za pi e i ostalih oblika uporabe voda,

- ekonomski prora un za tite voda,

- na in primjene me unarodnih obveza dr ave vezanih za oblast za tite voda na teritoriju Distrikta,

- mehanizme koordinacije za rije ne sljevove i rije ne podsljevove s entitetima i Vije em ministara BiH,

- na ela uspostavljanja mehanizama koordinacije za rije ne sljevove i rije ne podsljevove s drugim dr avama,

3. odre ivanje prioriteta za postizanje ciljeva za tite voda;

4. prora un sredstava koja su potrebna za primjenu strategije.

lanak 13

Strategiju Distrikta o za titi voda donosi Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika, za razdoblje od najmanje deset godina.

Strategija iz stavka 1 ovoga lanka mo e biti dio Strategije za tite ivotnog okoli a BiH.

Plan za tite podru ja rije nog slijeva

lanak 14

Plan za tite podru ja rije nog slijeva sadr i:

1. opis stanja rije nog slijeva, koji sadr i:

- administrativne, demografske i socijalno-ekonomske karakteristike,

- karakteristike povr inskih i podzemnih voda koje mu pripadaju, uklju uju i i grani ne vode,

- utjecaje i optere enja povr inskih i podzemnih voda koji su rezultat ljudskih aktivnosti, uklju uju i i procjenu i analizu provedenih mjerenja,

- odre ivanje osjetljivih i neosjetljivih podru ja, ranjivih zona i za ti enih podru ja prema ovom zakonu i za ti enih podru ja prema propisima koji se odnose na o uvanje prirode za koje su zna ajni vodni re im i kvaliteta vode,

6 .

- opis mre e monitoringa stanja povr inskih i podzemnih voda i za ti enih i ugro enih podru ja,

- odre ivanje postoje ih planova koji se odnose na konkretno podru je,

- popis institucija koje su ovla tene za pojedina na pitanja vezana za

upravljanje vodama i za titu voda;

2. ekonomski prora un za tite voda, reguliranje uvjeta drena a i uporabe vode;

3. ciljeve za tite voda u pojedina nim podru jima rije nih sljevova;

4. program mjera, uklju uju i i razvoj financijske osnove za postizanje ciljeva iz to ke 3 ovoga stavka;

5. opis djelatnosti i zaklju ci vezani za udio javnosti u pripremi plana, uklju uju i monitoring u lokalnim zajednicama;

6. odre ivanje ograni enja i uvjeta za uporabu vode.

Odredbe stavka 1 ovoga lanka primjereno se primjenjuju na odre ivanje sadr aja planova za rije ne podsljevove i dijelove rije nih podsljevova.

Detaljniji sadr aj planova iz prethodnih stavaka ovoga lanka propisuje gradona elnik.

lanak 15

Predlaga i planova obavje tavaju javnost o po etku pripreme pojedinih planova najmanje tri godine prije po etka razdoblja na koje se plan odnosi i osiguravaju udio javnosti u pripremi i usvajanje relevantnog plana.

Prije po etka pripreme pojedinih planova, predlaga poziva na suradnju ovla tene republi ke i lokalne organe, javne slu be, nevladine i druge organizacije, nositelje prava na vodu i ostale osobe, koje su, u podru ju koje je obuhva eno planom, vlasnici obale ili vodnog zemlji ta ili koje u tom podru ju imaju prebivali te ili sjedi te i upoznaje ih s prijedlogom sadr aja i rasporedom izrade i usvajanja plana. O po etku pripreme pojedinog plana i njegovom usvajanju ira javnost se obavje tava putem medija.

Sukladno stavku 2 ovoga lanka, predlaga osigurava i suradnju javnosti u tijeku pripreme plana i mora upoznati javnost s izvje em o napredovanju na pripremi plana najmanje dvije godine prije po etka razdoblja na koji se plan odnosi.

Predlaga mora objaviti nacrt plana najmanje godinu dana prije po etka razdoblja na koji se plan odnosi.

Osobe iz stavka 2 ovoga lanka mogu predlaga u plana podnijeti pisane primjedbe na nacrt plana u roku od est mjeseci nakon njegovog objavljivanja, a na njihovo tra enje predlaga im mora osigurati pristup dokumentima na osnovi kojih je plan izra en.

lanak 16

Plan za tite podru ja rije nog slijeva donosi gradona elnik na prijedlog ovla tene organizacije podru ja rije nog slijeva. Plan za tite rije nog slijeva mora biti sukladan sa strategijom za tite voda Distrikta.

Plan iz stavka 1 ovoga lanka ponovno se razmatra svakih est godina i ukoliko je potrebno, mijenja ili dopunjuje po postupku po kojem je donesen.

Izmjene i dopune plana vr e se na na in i po postupku njegovog usvajanja.

Planovi se objavljuju u ''Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH''.

7 .

Polazna osnova planiranja prostora

lanak 17

Predlaga akata prostornog planiranja moraju u tijeku pripreme ovih akata kao jednu od obveznih polaznih osnova uzeti u obzir ograni enja i uvjete iz planova za tite voda.

IV. ZA TITA VODA I VODNIH EKOSUSTAVA

lanak 18

Za tita voda i vodnih ekosustava uklju uje klasifikaciju povr inskih i podzemnih voda, zabrane i ograni enja koja se odnose na optere enja voda, posebne zabrane i ograni enja u za ti enim podru jima, kontrolu i prikupljanje podataka za za titu voda i druge mjere utvr ene ovim zakonom.

Ciljevi za tite kvalitete

lanak 19

Cilj za tite kvalitete voda je osiguravanje dobrog stanja voda i ivotnog okoli a, radi za tite ljudskog zdravlja i interesa potro a a.

lanak 20

Dobro stanje povr inskih voda ozna ava dobro ekolo ko i kemijsko stanje. Dobro ekolo ko stanje postoji ukoliko uvjeti na odre enoj lokaciji samo neznatno odstupaju od istih/prvobitnih stanja koje odgovara odre enom tipu vode. Ovi isti/prvobitni uvjeti se

utvr uju i klasificiraju na osnovi abioti kih kriterija kao to su visina, ispu tanje, re im protoka i sl., koji se odnose na izabrane referentne lokacije.

Dobro kemijsko stanje/karakteristike postoje ukoliko kemijske supstance koje se nalaze u vodi, sedimentima i bioti ne utje u na ljudsko zdravlje, raznolike zahtjeve potro a a i posebno na dobro ekolo ko stanje/karakteristike utvr ene prethodnim stavkom ovoga lanka.

lanak 21

Dobro stanje/karakteristike podzemnih voda ozna ava dobro kvantitativno i kemijsko stanje/karakteristike.

Dobro kvantitativno stanje/karakteristike ozna ava stalnu razinu podzemnih voda u duljem vremenskom razdoblju kojim se sprje ava tetan utjecaj na povezane povr inske vode i kopnene ekosustave. Dobro kemijsko stanje/karakteristike ozna avaju kemijsku kvalitetu vode koja nije tetna za zdravlje ljudi, ispunjava raznolike potrebe potro a a i sprje ava negativan utjecaj na kvalitetu ovisnih vodnih ekosustava povr inskih voda.

Grani ne vrijednosti i klasifikacija

lanak 22

Grani ne vrijednosti za kemijske, fizi ko-kemijske i biolo ke parametre za vode za kupanje, vode namijenjene za vodoopskrbu i za mineralne, termalne i termo-mineralne vode odre uje gradona elnik.

Shemu klasifikacije voda, sukladno utvr enim grani nim vrijednostima, propisuje gradona elnik. Mjerodavna organizacija rije nog slijeva vr i kategorizaciju svojih podru ja sukladno propisanoj shemi klasifikacije.

Planovima za tite rije nih sljevova osigurava se postizanje ciljeva za tite kvalitete voda predvi enih ovim lankom u vremenskom razdoblju za koji je donesen plan za tite rije nog slijeva. Shema klasifikacije i kategorizacija voda iz prethodnih stavaka ovoga lanka obvezan je element planova za tite voda.

8 .

1. OP E MJERE ZA TITE VODA

Ispu tanje otpadnih voda

lanak 23

Ispu tanje otpadnih voda i emisija toplote u povr inske vode i apsorpcija toplote s povr inskih voda mogu se vr iti samo na na in i pod uvjetima utvr enim ovim zakonom.

Zabranjeno je izravno ispu tanje otpadnih voda u podzemne vode.

Neizravno ispu tanje otpadnih voda i emisija toplote u podzemne vode i apsorpcija toplote iz podzemnih voda mo e se vr iti samo na na in i pod uvjetima odre enim ovim zakonom.

Zabranjeno je ispu tanje otpadnih voda u prirodna jezera, ribnjake, pojili ta ili prirodne vodne bazene sa stalnim ili periodi nim ulijevanjem ili izlijevanjem kopnenih i podzemnih voda, i ispu tanje u vodne bazene prilikom va enja ili uporabe sirovih minerala i drugih sli nih slu ajeva uporabe voda.

Zabranjeno je uporaba ili kori tenje voda koja degradira kemijsko ili ekolo ko stanje voda u prirodnim jezerima, ribnjacima, pojili tima i drugim prirodnim vodnim bazenima sa stalnim ili periodi nim ulijevanjem i izlijevanjem povr inskih i podzemnih voda.

Uporaba gnojiva i sredstava za za titu bilja

lanak 24

Gnojenje ili uporaba sredstava za za titu bilja na obalnom zemlji tu zabranjeno je u irini zemlji ta od 10 metara od granice obale unutra nje vode.

Zone u kojima su podzemne vode zaga ene nitratima ili sredstvima za za titu bilja ili u kojima postoji vjerojatnost za pojavu zaga ivanja ukoliko se ne poduzmu adekvatne mjere u osjetljivim zonama odre uje gradona elnik. Mjerodavna organizacija rije nog sliva mo e u ovim zonama ograni iti, urediti ili zabraniti upotrebu vje ta kih gnojiva, prirodnih gnojiva ili sredstava za za titu bilja.

Pravila dobre poljogospodarske prakse za smanjenje zaga enja vode nitratima i sredstvima za za titu bilja utvr uje ministar mjerodavan za za titu ivotnog okoli a. Primjena dobre poljogospodarske prakse obvezna je u osjetljivim zonama.

Monitoringu voda u osjetljivim podru jima posve uje se posebna pozornost.

Plovidba i one i enje voda

lanak 25

Prijevoz tereta plovnim objektima koja kao pogonsko gorivo rabe naftu zabranjen je na unutra njim vodama, osim u izvanrednim slu ajevima za tite voda, spa avanja ljudi, ivotinja i imovine, provo enja policijskih zadataka i u slu aju vojne obrane.

Iznimno od prethodnog stavka ovla teni odjel Vlade Distrikta mo e dozvoliti da se pojedine povr inske/unutra nje vode i njihovi dijelovi rabe za prijevoz tereta ili uporabu plovnih objekata iz stavka 1 ovoga lanka, i tada se primjenjuju odredbe o op oj uporabi voda, njihovoj za titi od one i enja i o uvanju prirodne ravnote e vodnih ekosustava.

Zabranjeno je ispu tanje otpadnih voda izravno iz plovnih objekata, osim nezaga ene

vode za hla enje.

lanak 26

Zabranjeno je pranje vozila i drugih strojeva i ure aja u povr inskim vodama, ili na obali ili vodnom zemlji tu.

9 .

Nagomilavanje i odlaganje materija

lanak 27

Zabranjeno je ispu tanje, polaganje i odlaganje u vode supstanci ili objekata, koji zbog svoje forme, fizi kih, kemijskih ili biolo kih karakteristika ili drugih osobina, mogu ugroziti ivot ili zdravlje ljudi i vodne ekosustave, ote avati tok voda ili ugroziti vodne objekte i ure aje.

Zabranjuje se na vodnom i obalnom zemlji tu deponiranje i pretovar opasnih materija, bilo u vrstom, teku em ili plinovitom stanju te odlaganje ili deponiranje ekstrahiranih ili otpadnih materija ili drugih sli nih supstanci i odlaganje otpada.

Opasne supstance

lanak 28

Zabranjena je izgradnja na vodnom zemlji tu; ure aje ili ure aja namijenjenih proizvodnom procesu u koji su uklju ene opasne supstance, ure aje ili ure aji za upravljanje opasnim supstancama ili za njihovo skladi tenje i ure aje ili ure aji za odlaganje otpada.

Izgradnja ure aje i ure aja iz stavka 1 ovoga lanka iznimno je dozvoljena za potrebe luka i obranu zemlje.

Za izgradnju ure aje i ure aja sukladno st. 1 i 2 ovoga lanka na obalnom i vodnom zemlji tu gradona elnik mo e propisati posebne uvjete.

Prijevoz i pretovar opasnih materija na rijekama vr i se sukladno posebnim propisima o prijevozu opasne robe kojim se isklju uje mogu nost nekontroliranog ispu tanja ili svodi na najmanju mogu u mjeru.

Akcidenti

lanak 29

Osoba koja prouzrokuje ili je svjedok ispu tanja odlaganja ili deponiranja opasnih ili tetnih supstanci u vode ili na obalno ili vodno zemlji te, ili na zemlji te koje se nalazi u

za ti enom podru ju, kao i u slu aju neposredne opasnosti od navedenih aktivnosti, du na je odmah obavijestiti mjerodavnu organizaciju rije nog slijeva o doga aju ili neposrednoj opasnosti. Sukladno propisima o za titi od prirodnih i drugih katastrofa, mjerodavna organizacija rije nog slijeva mora u initi sve u svojoj mo i kako bi se tetne posljedice na ivotni okoli svele na najmanju mogu u mjeru.

Po uputama ovla tene organizacije rije nog slijeva, javno poduze e koje gospodari vodama na podru ju akcidenta obvezno je poduzeti sve mjere za uklanjanje opasnosti ili tetnih utjecaja zaga enja, odmah nakon to je obavije teno.

Tro kove otklanjanja posljedica zaga enja snosi subjekt koji je izazvao one i enje (po initelj) koji tako er snosi i tro kove provo enja mjera i aktivnosti iz stavka 2 ovoga lanka.

Mjere koje se poduzimaju u slu aju akcidenata propisuje gradona elnik na prijedlog ovla tenog odjela Vlade.

Optere ivanje povr inskih voda

lanak 30

Kod bilo kog optere enja povr inskih voda, obale ili vodnog zemlji ta, radi za tite biljnih i ivotinjskih vrsta i njihovih stani ta, koji ovise o vodi, mora se obratiti pozornost na:

- odr avanje uvjeta za reprodukciju tih biljnih i ivotinjskih vrsta;

- odr avanje odgovaraju ih uvjeta u njihovim zimskih skloni tima vodnih ekosustava;

10 .

- odr avanje ostalih uvjeta va nih za odr avanje i razvoj vodnih ekosustava i vrsta, uklju uju i zamjenu i oboga ivanje;

- o uvanje postignutog dobrog stanja voda.

Obveze iz stavka 1 ovoga lanka detaljno se odre uje u vodoza titnoj suglasnosti.

Za pojedine vrste optere enja vode obale ili vodnog zemlji ta, gradona elnik mo e,

sukladno propisima o o uvanju prirode, propisati detaljnije uvjete i metode za tite voda, koje sadr ava vodoza titna suglasnost, uklju uju i i obvezu prolaza za ivotinjske vrste.

O uvanje uvjeta drena e

lanak 31

Optere enje ivotnog okoli a mo e biti takvog intenziteta da osigurava o uvanje, u to ve oj mogu oj mjeri, stanja voda, vodnih ekosustava i smanjenje ugro avanja nizvodnog toka, a osobito uvjeta drena e.

Ekolo ki prihvatljiv minimalan protok

lanak 32

U slu aju uporabe ili kori tenja teku e vode, koje bi mogle smanjiti njen protok, ekolo ki prihvatljiv minimalan protok mora biti osiguran u tijeku cijele godine, osim onda kada je prirodni protok ni i od odre enog ekolo ki prihvatljivog protoka.

Ekolo ki prihvatljiv protok predstavlja najmanju koli inu vode koja osigurava o uvanje prirodne ravnote e vodnih ekosustava i pejza nih karakteristika vodotoka.

Ekolo kih prihvatljiv protok se odre uje odlukom o davanju prava na vodu na osnovi stru nog mi ljenja javnog poduze a ovla tenog za gospodarenje vodama.

Tro kove stru nog mi ljenja stavka 3 ovoga lanka snosi investitor na osnovi metodologije koju propisuje gradona elnik sukladno propisima o o uvanju prirode.

Vrste upotrebe ili kori tenja vode, prema stavku 1 ovoga lanka, propisuje gradona elnik.

Uklanjanje materijala

lanak 33

Uklanjanje materijala kao to je ljunak, pijesak i sl. dozvoljava se samo u onoj mjeri i na na in, kojim se osigurava da se prirodni procesi ne e znatno izmijeniti, da ne e biti uni tena prirodna ravnote a vodnih ekosustava i da se ne e pove ati negativan utjecaj na vode.

Bli e uvjete i metode uklanjanja i vra anja materijala, kao i kriterije kojima se odre uje koli ina materijala koja se uklanja, propisuje gradona elnik.

2. POSEBNE MJERE ZA TITE VODA

Za ti ena vodna podru ja

lanak 34

Mjerodavna organizacija rije nog sliva odre uje za ti ena podru ja radi za tite vodnih tokova ili dijelova vodnih tokova putem kojih podzemne vode teku prema slivnim podru jima da bi se rabile za javnu opskrbu vodom za pi e, fla iranje prirodne vode za pi e ili za uporabu mineralne, termalne ili termomineralne vode za proizvodnju pi a, za tite protiv zaga enja ili

11 .

drugih vrsta optere enja voda, koja bi mogla utjecati na zdravstvenu podobnost vode i na njenu koli inu, i za za titu podru ja iznad tokova vode iz kojeg povr inske vode otje u ili se slijevaju u vodni tok.

U cilju uspostavljanja razli itih razina za tite, za ti eno vodno podru je se klasificira u za ti ene vodne pojaseve.

Za titu voda u za ti enim vodnim podru jima organiziraju i provode ovla tene organizacije rije nog sliva i javno poduze e ovla teno za gospodarenje vodama, svako u okviru svojih ovlasti.

Pravila za tite voda u za ti enim vodnim podru jima utvr uje gradona elnik sukladno odredbama ovoga zakona, a osobito:

- mjere, zabrane i ograni enja u za ti enim vodnim podru jima i pojedina nim za ti enim vodnim pojasevima (u daljnjem tekstu: re im za tite voda);

- metoda financiranja za tite i odr avanja podru ja;

- nadzor provo enja propisanog re ima.

Privremena za tita

lanak 35

Ukoliko se otkrije izvor vode koji je bitan za opskrbu vodom za pi e, ili izvor mineralne, termalne ili termomineralne ili druge podzemne vode za proizvodnju pi a, gradona elnik na prijedlog ovla tene organizacije rije nog slijeva mo e donijeti odluku o privremenoj za titi podru ja na kojem se izvor nalazi.

Odlukom o privremenoj za titi iz stavka 1 ovoga lanka odre uje se:

- granice za ti enog vodnog podru ja;

- privremeni re im za tite voda u za ti enom vodnom podru ju i pojedina nim za ti enim pojasevima;

- metode financiranja za tite i odr avanja podru ja;

- nadzor provo enja propisanog re ima.

Za tita iz stavka 2 ovoga lanka mo e biti na snazi samo do stupanja na snagu akta o odre ivanju za ti enog vodnog podru ja na osnovi lanka 35 stavak 1 ovoga zakona.

Za tita voda u podru ju iz stavka 1 ovoga lanka vr i se sukladno lanku 35 stavak 3 ovoga zakona.

Re im za tite voda

lanak 36

U za ti enom vodnom podru ju mogu se ograni iti ili zabraniti aktivnosti koje mogu ugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje izvora voda. Vlasnicima ili drugim posjednicima zemlje u za ti enom vodnom podru ju mogu se odrediti obveze da sprovedu ili dozvole provo enje mjera za za titu kvantitete i kvalitete izvora vode.

Ograni enja iz stavka 1 ovoga lanka odnose se na:

- zabranu ili odre ivanje posebnih uvjeta uporabe prostora;

- zabranu ili ograni enje izvo enja odre enih aktivnosti;

- zabranu ili ograni enje prijevoza roba ili ljudi.

Pravo vlasni tva na zemlji tu koje se nalazi unutar za ti enog vodnog podru ja za opskrbu vodom za pi e mo e se opozvati sukladno propisima o eksproprijaciji ukoliko je nemogu e posti i za titu kvalitete i kvantitete izvora vode na osnovi ograni enja i zabrana iz stavka 2 ovoga lanka.

12 .

Za ti ena podru ja rezervi povr inskih voda

lanak 37

Pored za ti enih podru ja iz lanka 34 i lanka 35 ovoga zakona, mjerodavna organizacija rije nog slijeva mo e odrediti za ti ena podru ja rezervi povr inskih voda.

Podru ja iz stavka 1 ovoga lanka uspostavljaju se na osnovi odre enih rezervi povr inskih voda koje se, s obzirom na svoje kemijske, fizi ko - kemijske ili mikrobiolo ke karakteristike, klasificiraju u najvi i red.

U podru jima iz stavka 2 ovoga lanka, optere enje prostora i aktivnosti koje mogu ugroziti kemijsko ili kvantitativno stanje povr inskih voda, mogu se ograni iti ili zabraniti.

Osjetljiva podru ja

lanak 38

Osjetljivim podru jima u smislu ovoga zakona smatraju se:

- prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke vode i obalne vode za koje je utvr eno da su eutrofske ili koje u bli oj budu nosti mogu postati eutrofske ukoliko se ne poduzmu mjere za tite;

- povr inske slatke vode, namijenjene za uporabu vode za pi e koje bi mogle sadr avati ve u koncentraciju nitrata od one utvr ene zakonom;

- podru ja u kojima je nu na dodatna obrada kako bi se postigla kvalitetna voda dobrog stanja.

Manje osjetljiva podru ja su podru ja gdje ispu tanje otpadnih voda ne izaziva tetne utjecaje na ivotni okoli ili gdje nije vjerojatno da e se takvi utjecaji pojaviti u budu nosti kao rezultat morfolo kih, hidrolo kih ili specifi nih hidrolo kih uvjeta koji postoje u tom podru ju, uzimaju i u obzir rizik da bi se ispu teno one i enje moglo prenijeti na susjedna podru ja u kojima mo e prouzrokovati tetne utjecaje na ivotni okoli .

Osjetljiva i manje osjetljiva podru ja odre uje gradona elnik sukladno kriterijima utvr enim u stavku 1 i 2 ovoga lanka.

U osjetljivom ili manje osjetljivom podru ju, gradona elnik mo e odrediti obveze izgradnje i opremanja za ure aje za preradu otpadnih voda (uklju uju i i minimalne vrijednosti pre i avanja i grani ne vrijednosti za efluente), uzimaju i u obzir i broj stanovni tva na podru ju. Za osjetljiva podru ja mogu se primijeniti stro i kriteriji za ure aje za preradu otpadnih voda.

Mjerodavna organizacija rije nog slijeva mo e odlu iti da se u osjetljivom ili manje osjetljivom podru ju mogu ispu tati komunalne otpadne vode, i to samo ukoliko su pre i ene do utvr enih grani nih vrijednosti.

U osjetljivom podru ju posve uje se posebna pozornost monitoringu voda.

Vodna podru ja namijenjena za kupanje

lanak 39

Podru ja namijenjena za kupanje utvr uju se u planu za tite rije nog slijeva a prostornim planom lokalne zajednice utvr uje se podru je namijenjeno za organizirana kupanja.

U podru ju iz stavka 1 ovoga lanka nije dozvoljeno podizanje stalnih ili privremenih ure aja ili drugih prepreka koje bi sprje avale slobodan prolaz du voda.

13 .

Kupali na podru ja moraju biti za ti ena od one i enja i od ostalih oblika uporabe ili pojava koje bi mogle utjecati na podobnost vode za kupanje.

U cilju za tite od zaga enja, aktivnosti koje bi mogle ugroziti zdravlje ili ivote kupa a moraju biti ograni ene ili zabranjene u vodnim podru jima namijenjenim za kupanje.

Zabrane i ograni enja u podru jima namijenjenim za kupanje propisuje mjerodavna organizacija podru ja rije nog slijeva sukladno ovom zakonu i propisima iz oblasti za tite ivotnog okoli a.

Ozna avanje za ti enih podru ja

lanak 40

Za ti ena podru ja i kupali ta moraju biti ozna ena.

Za ti ena vodna podru ja ozna ava javno poduze e ovla teno za opskrbu vodom za pi e, osim za ti enih podru ja ija voda je mineralna, termalna, termomineralna ili druga povr inska voda za proizvodnju pi a, u kom slu aju odgovornost ima onaj tko zadr ava pravo na vode.

Ozna avanje kupali ta osigurava ovla teni odjel Vlade.

Na in ozna avanja za ti enih podru ja i kupali ta propisuje gradona elnik.

Renaturalizacija povr inskih voda

lanak 41

U cilju pobolj anja naru ene prirodne ravnote e vodnih ekosustava povr inskih voda, mjerodavna organizacija vr i njihovu renaturalizaciju, sukladno planovima rije nog slijeva i rije nih podsljevova.

Planovima iz stavka 1 ovoga lanka utvr uje se klasifikacija renaturalizacije u urnu, potrebnu i preporu ljivu, i odre uju se mjere i na in renaturalizacije.

Renaturalizacija se realizira prema programu koji donosi mjerodavna organizacija rije nog slijeva u suradnji s organizacijom ovla tenom za o uvanje prirode, a program odobrava gradona elnik.

Kriterije klasifikacije iz stavka 2 ovoga lanka utvr uje gradona elnik.

Naknada

lanak 42

Vlasnik zemlji ta koje se nalazi u za ti enom vodnom podru ju mo e zahtijevati od lokalne zajednice razmjenu svog zemlji ta za drugo odgovaraju e zemlji te na istom podru ju, ili njegovu kupovinu, u slu aju da ograni enja i zabrane iz lanaka 36

43 ovoga zakona u zna ajnoj mjeri onemogu avaju vlasnika u uporabi zemlji ta ili ukoliko je kori tenje zemlji ta trajno onemogu eno.

Ukoliko lokalna zajednica ne ponudi odgovaraju e zemlji te i ukoliko nije zainteresirana za kupovinu, vlasnik mo e zahtijevati naknadu tr i ne vrijednosti zemlji ta.

Tro kove razmjene, kupovine ili naknade iz stavka 1 ovoga lanka snosi lokalna zajednica koja se opskrbljava vodom za pi e iz za ti enog vodnog podru ja.

Ukoliko je za ti eno vodno podru je namijenjeno iskori tavanju termalnih, mineralnih ili termomineralnih i drugih povr inskih voda za proizvodnju pi a onda tro kove razmjene, kupovine ili isplate naknada snosi nositelj prava na vode.

Naknada se utvr uje prema propisima o eksproprijaciji, sukladno odredbama ovog zakona.

14 .

3. VODOZA TITNA SUGLASNOST

Slu ajevi izdavanja suglasnosti

lanak 43

Vodoza titna suglasnost izdaje se u slu ajevima izravne uporabe ili kori tenja voda za:

1. privatnu opskrbu vodom za pi e ili opskrbu vodom za pi e predvi eno kao javna komunalna slu ba;

2. tehnolo ke svrhe; 3. kupali ta; 4. proizvodnju toplote; 5. navodnjavanje poljogospodarskog zemlji ta ili drugih podru ja; 6. proizvodnju elektri ne energije i hidroelektranama s ukupnim potencijalom dijela

vodotoka koji se rabi manjim od 1 MW; 7. pogonske vodne mlinove, pilane ili sli ne ure aje;

8. uzgoj vodenih organizama, osim za uzgoj u ribnjacima sukladno propisima koji reguliraju slatkovodno ribarstvo;

9. izgradnju luke; 10. za ispu tanje otpadnih voda i emisiju toplote u vode; 11. druga optere enja voda, koja prevladavaju op u uporabu sukladno ovom zakonu

za koje nije potrebna koncesija.

Vodoza titna suglasnost izdaje se i za uporabu vode u tehnolo ke svrhe, ako se rabi voda s ure aja i ure aje, koja su namijenjena za opskrbu vodom za pi e.

Listu aktivnosti izravne uporabe ili kori tenja voda za koju nije potrebna vodoza titna suglasnost, utvr uje gradona elnik Br ko distrikta BiH.

Ukoliko izravno kori tenje ili uporaba vode nije na listi iz stavka 3 ovoga lanka, smatra se da je za tu aktivnost potrebna vodoza titna suglasnost.

Voda se mo e rabiti bez prethodno pribavljene vodza titne suglasnosti u slu aju za tite od po ara i radi poduzimanja urnih i sanitarnih mjera.

Svrha i karakter suglasnosti

lanak 44

Vodoza titna suglasnost obvezno se prila e uz zahtjev za izdavanje ekolo ke dozvole, odobrenja za gra enje, vodogospodarske dozvole ili drugih dozvola ili odobrenja propisanih posebnim zakonom.

Vodoza titna suglasnost je uvjet za izdavanje dozvola i odobrenja iz stavka 1 ovoga lanka, a mo e se pobijati albom protiv dozvole ili odobrenja, koje je doneseno na osnovi

vodoza titne suglasnosti.

Vodoza titna suglasnost donosi se po posebnom postupku koji propisuje gradona elnik.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti

lanak 45

Formular zahtjeva za izdavanje vodoza titne suglasnosti propisuje ovla teni odjel Vlade, a isti mora najmanje sadr avati:

15 .

- podatke o zahtjeva zahtjeva, - podatke o vodi koje podnositelj zahtjeva namjerava rabiti, - podatke o namjeni uporabe, - podatke o pravu na vodu podnositelja zahtjeva, - detaljan opis vrste, obima i namjene prava na vodu koje podnositelj zahtjeva eli

dobiti, - vremensko razdoblje za koji se tra i uporaba vode.

Zahtjev za izdavanje vodoza titne suglasnosti podnosi se ovla tenoj organizaciji rije nog slijeva.

Izdavanje suglasnosti

lanak 46

Vodoza titnu suglasnost izdaje ovla teni odjel Vlade za podru ja rije nog slijeva. Vodoza titna suglasnost izdaje se:

- ako je uporaba vode mogu a na osnovi plana za tite voda rije nog slijeva;

- ako uporaba vode ne degradira, ograni ava ili onemogu ava ostvarenje prava na vodu drugih korisnika.

Vodoza titna suglasnost ne mo e se izdati za postoje e ure aje i ure aje koji ispu taju otpadne vode ili opasne i tetne materije u vode, atmosferu ili zemlji te.

Vodoza titna suglasnost se izdaje za odre eno vrijeme ne dulje od 15 godina.

Va enje vodoza titne suglasnosti mo e se produljiti na zahtjev korisnika ako svi propisani uvjeti za izdavanje suglasnosti postoje u vrijeme produ enja va enja suglasnosti.

Sadr aj suglasnosti

lanak 47

Vodoza titna suglasnost sadr i:

1. podatke o korisniku prava na vodu,

2. detaljan opis vrste, obima i svrhe prava na vodu,

3. duljinu trajanja,

4. na in i uvjete uporabe, uklju uju i obveze monitoringa, koje korisnik prava na vodu i mora po tovati tijekom ostvarenja prava na vodu,

5. odre ivanje pla anja prava na vodu i vodne naknade,

6. mjere koje je korisnik prava na vodu du an provesti kada pravo na vodu istekne,

7. ostale obveze koje korisnik prava na vodu mora ispuniti sukladno ovom zakonu i propisima koji su izdani na osnovi ovoga zakona.

Baza podataka i monitoring

lanak 48

Mjerodavna organizacija rije nog slijeva du na je izraditi i odr avati informacijski sustav za tite voda na svom teritoriju.

Informacijski sustav za tite voda rije nog slijeva zasniva se na:

1. stalnom monitoringu kvalitete i kvantitete voda,

2. informacijama koje se sakupljaju putem postupaka izdavanja dozvola, suglasnosti i koncesija,

3. podacima iz monitoringa koji vr e sami korisnici voda,

16 .

4. vodnim knjigama i katastrima,

5. javnom monitoringu.

Sustav monitoringa kojim upravlja mjerodavna organizacija rije nog slijeva sadr i bar sljede e elemente:

- za povr inske vode:

1. koli inu i prostor protoka koji utje e na ekolo ko i kemijsko stanje i ekolo ki potencijal voda;

2. ekolo ko i kemijsko stanje i ekolo ki potencijal voda;

- za podzemne vode: kemijsko i kvantitativno stanje;

- za za ti ena podru ja, pored elemenata iz alineja 1 i 2 ovoga lanka i elemente sadr ane u zakonskim propisima po kojima je odre eno podru je progla eno za ti enim.

Bazom podataka o za titi voda upravlja se putem kompjuteriziranog Geografskog informacijskog sustava (GIS) i Interneta.

Gradona elnik donosi propise o jedinstvenom sadr aju i metodologiji baze podataka za tite voda rije nog slijeva, posebno o gusto i lokacija za monitoring, u estalosti i metodologiji uzorkovanja, listi obveznih parametara, metodama analize i algoritmima procjene i nizu pogona koji su obavezni da sami sprovode monitoring ili na drugi na in osiguraju podatke vezane za za titu voda.

V. ORGANIZACIJA ZA TITE VODA

Upravljanje za titom voda

lanak 49

Za titom voda rije nog slijeva upravlja mjerodavna organizacija podru ja rije nog slijeva, na na in i pod uvjetima utvr enim ovim zakonom.

Sastav upravnog odbora

lanak 50

Upravni odbor ovla tene organizacije podru ja rije nog slijeva sastoji se od lanova koje imenuje:

- jednog lana, gradona elnik;

- jednog lana iz poduze a ovla tenog za gospodarenje vodama;

- jednog lana iz osnovnog komunalnog poduze a iz podru ja rije nog slijeva;

- jednog lanka iz nevladinih organizacija koje se bave za titom ivotnog okoli a.

U slu aju da neka institucija ili grupacija iz stavka 1 ovoga lanka ne imenuje lana upravnog odbora, imenovanje vr i gradona elnik.

Ovla tenost i rad upravnog odbora

lanak 51

Upravni odbor:

1. donosi plan za tite voda rije nog slijeva;

2. donosi statut i akt o organizaciji rada i usustavljivanju radnih mjesta ovla tene organizacije rije nog slijeva uz suglasnost gradona elnika.

3. donosi godi nji program rada i financijski plan, te usvaja izvje a o radu i godi nje obra une;

17 .

4. odlu uje o drugim pitanjima utvr enim statutom i drugim op im aktima.

Upravni odbor radi na sjednicama koje se odr avaju najmanje jednom mjese no.

Sjednica upravnog odbora mo e se odr ati ako sjednici pribiva ve ina od ukupnog broja lanova, a odluke na sjednici donose se ve inom glasova nazo nih lanova, ako statutom ili

drugim op im aktom ovla tene organizacije rije nog slijeva nije za dono enje pojedinih odluka propisana posebna ve ina glasova.

Na in rada Upravnog odbora utvr uje se poslovnikom.

Zajedni ka zasjedanja

lanak 52

Upravni odbor zasjeda zajedno s upravnim odborom odgovaraju e organizacije istog rije nog slijeva iz entiteta, svakog drugog mjeseca, radi:

- utvr ivanja elemenata, pokazatelja i metodologije za izradu, pripremanje i utvr ivanje planova za tite voda rije nog slijeva u oba entiteta;

- uspostavljanja suradnje i koordinacije u procesu izvr avanja planova za tite voda rije nog slijeva;

- utvr ivanja programa zajedni kog monitoringa, procjena stanja voda, istra ivanja, razvoja i drugih zajedni kih aktivnosti;

- razmjene informacija, konzultacija, pru anja uzajamne pomo i, koordiniranja sustava komunikacije, upozoravanja i uzbunjivanja u kriti nim situacijama, informiranja javnosti i drugih pitanja od zajedni kog interesa.

Nadzorni odbor

lanak 53

Nadzor nad radom upravnog odbora vr i nadzorni odbor, vode i ra una o specifi nosti slijeva.

Nadzorni odbor ovla tene organizacije rije nog slijeva sastoji se od tri lana koje imenuje:

- dva lana, gradona elnik;

- jednog lana iz nevladinih organizacija koje se bave za titom ivotnog okoli a.

Na in rada nadzornog odbora utvr uje se poslovnikom.

Administrativni poslovi

lanak 54

Administrativne, stru ne i druge poslove u oblasti upravljanja za titom voda rije nog slijeva, utvr enog ovim zakonom, obavljaju organizacijske jedinice ovla tene organizacije rije nog slijeva, utvr ene aktom o organizaciji rada i usustavljivanju radnih mjesta.

Upravitelja ovla tene organizacije podru ja rije nog slijeva imenuje i razrje ava gradona elnik.

Sredstva za financiranje rada ovla tene organizacije podru ja rije nog slijeva osiguravaju se u Fondu za za titu ivotnog okoli a, prora unu Distrikta na podru ju rije nog slijeva sukladno s godi njim financijskim planom ovla tene organizacije podru ja rije nog slijeva.

Godi nji financijski plan ovla tene organizacije rije nog slijeva donosi upravni odbor uz suglasnost gradona elnika.

18 .

VI. NADZOR

Upravni nadzor

lanak 55

Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega, provodi ovla teni odjel Vlade.

Inspekcijski nadzor

lanak 56

Inspekcijski nadzor nad provo enjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi njega vr i inspektor za za titu ivotnog okoli a Vlade Br ko distrikta (u daljnjem tekstu: inspektor).

Zadatci inspektora

lanak 57

Inspektor vr i nadzor:

- nad stanjem voda i vodnog re ima; - nad primjenom standarda emisija i zabrana; - nad kr enjem zabrana optere ivanja voda i drugih zabrana i ograni enja odre enih

ovim zakonom; - nad pona anjem pravnih i fizi kih osoba i izvr avanju svojih obveza utvr enih

ovim zakonom i propisima donesenim na osnovi ovoga zakona.

-

lanak 58

Inspektor je ovla ten da rje enjem odredi:

- zabranu ili ograni enje ostvarivanja prava na vodu, ukoliko se to pravo ostvaruje bez vodoza titne suglasnosti odnosno odgovaraju e dozvole ili koncesije, ili u suprotnosti s njima;

- prekid izgradnje ili druge vrste uporabe investitora ukoliko se ove aktivnosti provode bez vodoza titne suglasnosti ili u suprotnosti s njom;

- privremeni prekid aktivnosti, ukoliko su prekr ene odredbe zakona;

- zabranu uporabe ure aja ili postrojenja ukoliko se rabe bez vodoza titne suglasnosti ili koncesije ili u suprotnosti s njima;

- zabranu ili ograni enje ispu tanja ili drena e supstanci u vode, ukoliko se ove aktivnosti provode u suprotnosti s odredbama ovoga zakona i vra anje na prethodno stanje;

- uklanjanje nanosa iz povr inskih voda, ukoliko se vr i suprotno ovom zakonu;

- sanaciju tete i vra anje u prethodno stanje;

- poduzimanje rehabilitacijskih mjera za eliminiranje izvora i posljedica pretjeranog optere enja voda ili predlaganje ovla tenoj organizaciji rije nog slijeva dono enje i provo enje programa rehabilitacije, sukladno s propisima kojima se ure uje za tita ivotnog okoli a.

alba na rje enje inspektora ne odla e izvr enje rje enja.

Usmeno rje enje

lanak 59

Mjere iz lanka 58 stavka 1 ovoga zakona inspektor mo e odrediti i usmeno, ako:

- postoji neposredna opasnost od zaga ivanja vode do pote ko a u opskrbi vodom za pi e zbog su e i drugih prirodnih doga aja;

- postoji neposredna opasnost od poplava, bujica, klizi ta, odrona ili lavina;

- vlasnik ili posjednik obalnog ili vodnog zemlji ta ne dozvoljava prijelaz preko svog zemlji ta ili izvo enje radova koji se odnose na za titu voda;

19 .

- postoje drugi razlozi utvr eni zakonom.

Okolnosti iz stavka 1 to ke 2 i 3 ovoga lanka, utvr uju se prema propisima koji se

odnose na prirodne katastrofe.

Vr enje inspekcijskog nadzora

lanak 60

Inspektor ima pravo na nesmetan pristup obali ili vodnom zemlji tu i pravo da u e u vodogospodarske ure aje koji su namijenjena posebnoj uporabi ili kori tenju.

U vr enju nadzora nad poslovima koji vr i pravna osoba, inspektor mo e od odgovorne osobe zahtijevati da:

- omogu i vr enje inspekcijskog nadzora u svim vodnim ure ajima, nad svim postrojenjima i ure ajima i na otvorenim prostorima pravne osobe;

- dostavi na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje nadzora;

- obavijesti o poduzetim mjerama u vezi s otklanjanjem utvr enih nedostataka i nepravilnosti.

Pravna osoba iji rad podlije e nadzoru, du na je omogu iti provo enje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pru iti sve potrebne podatke i obavijesti.

Ukoliko postoji sumnja da je po injeno kazneno djelo, koje se goni po slu benoj du nosti, inspektor e osigurati mjesto na kome je djelo po injeno i tragove, ako postoji opasnost od njihovog uni tenja, te o tome obavijestiti policiju.

Primjerak zapisnika dostavlja se pravnoj osobi kod koje je inspekcijski pregled izvr en.

VII. UDIO JAVNOSTI

lanak 61

Na udio javnosti i pristup informacijama u procesu za tite voda po ovom zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o za titi ivotnog okoli a i odredbe ovoga zakona.

Mjerodavna organizacija rije nog slijeva podr ava javni monitoring izme u ostalog i putem osiguravanja redovite obuke, opreme i profesionalne potpore za one koji provode ovaj vid udjela javnosti.

VIII. FINANCIRANJE

Financiranje za tite voda

lanak 62

Financiranje aktivnosti propisanih ovim zakonom se osigurava iz Fonda za za titu ivotnog okoli a, prora una Distrikta, sukladno Zakonu o fondu za za titu ivotnog okoli a.

IX. KAZNENE ODREDBE

Prekr aji

lanak 63

Nov anom kaznom od 1.000 do 10.000 konvertibilnih maraka (KM) kaznit e se za prekr aj pravna osoba, ako:

- ispusti otpadne vode direktno u podzemne vode ( lanak 24 stavak 3);

- neizravno ispusti otpad, odnosno emitira ili apsorbira toplotu iz podzemnih voda suprotno zakonu ( lanak 24 stavak 2);

- ispusti otpadne vode u prirodno jezero, ribnjak, pojili te ili drugi prirodni vodni rezervoar koji se stalno ili privremeno ulijeva ili odlijeva u unutra nje ili podzemne vode ili u

20 .

vodne rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili uporabe mineralnih sirovina ( lanak 24 stavak 4);

- uporabi ili koristi vode iz prirodnog jezera, ribnjaka, pojili ta i drugog prirodnog vodnog rezervoara koji se stalno ili privremeno ulijeva ili odlijeva u unutra nje ili podzemne vode na takav na in da se unaza uje njihovo ekolo ko i kemijsko stanje ( lanak 24 stavak 5);

- gnoji ili rabi sredstva za za titu bilja na obalnom zemlji tu ili u zabranjenim zonama, suprotno zakonu ( lanak 25 stavci 1 i 2);

- prijevozi teret ili plovi na naftni pogon na unutra njim vodama suprotno zakonu ( lanak 26 stavak 1);

- ispu tanje otpadne vode iz plovnih objekata direktno u vodu ( lanak 26 stavak 3);

- pere vozilo ili drugi stroj i ure aj u povr inskoj vodi ili na vodnom zemlji tu ( lanak 27);

- ispusti ili odlo i supstancu ili predmet u vodu suprotno zakonu ili ispusti otpadne vode ( lanak 28 stavak 1);

- odlo i ili pretovari opasne supstance u vrstom, teku em ili plinovitom stanju, odlo i ekstrahirani ili otpadni materijal ili drugu sli nu supstancu ili otpad ( lanak 28 stavak 2);

- rabi vodu za op u uporabu u podru ju u kome je takva uporaba zabranjena ili ograni ena ili je u suprotnosti s propisima;

- ne omogu i privremeno uporabu svoga zemlji ta;

- ometa sloboda prilaz vodi preko svog zemlji ta ili onemogu ava op u uporabu vode;

- podi e privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemlji tu ime se sprje ava slobodni prilaz vodi;

- onemogu ava slobodan prilaz obali ili vodnom zemlji tu javnim slu bama;

- onemogu ava rad ure aja i mjerne opreme za istra ivanje, iskopavanje i bu enje, testirno pumpanje, uzimanje uzoraka zemlji ta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i mjerenje supstanci;

- rabi ili provodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima uklju uju i mo vare to bi moglo ugroziti njihov vodni re im ili prirodne karakteristike;

- uklanja aluvije u suprotnosti s propisanim uvjetima, na inima i kriterijima ili kr i obveze ili na in vra anja aluvija i unutra nje vode;

- djeluje u eutrofskom podru ju u suprotnosti s odredbama ovog zakona;

- rabi obale i vodno zemlji te ime pogor ava re im ispu tanja;

- ne poduzima aktivnosti radi sprje avanja negativnih posljedica vode na povr inama koje su o te ene ili izmijenjene uslijed gra enja;

- provodi aktivnosti ili rabi prostor u rizi nim podru jima u suprotnosti s uvjetima utvr enim

u planu upravljanja podru jem rije nog slijeva;

- ne poduzima aktivnosti ili rabi prostor u rizi nim podru jima u suprotnosti s uvjetima utvr enim u planu upravljanja podru jem rije nog slijeva.

Za prekr aje iz stavka 1 ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov anom kaznom od 500 do 1.700 konvertibilnih maraka (KM).

Nov anom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM kaznit e se fizi ka osoba za prekr aje iz stavka 1 ovoga lanka.

X. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

Podzakonski akti

lanak 64

Podzakonske akte sukladno odredbama ovoga zakona gradona elnik e donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

21 .

U slu aju da gradona elnik ne donese propise u propisanom roku, du na je da svaka tri mjeseca nakon isteka roka, podnese izvje e Skup tini Br ko distrikta o razlozima zbog kojih propis nije donesen i poduzetim mjerama za njegovo dono enje.

Stavljanje izvan snage

lanak 65

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaju va iti odredbe posebnih propisa koje reguliraju pitanje za tite voda, a koje nisu usugla ene s ovim zakonom.

Stupanje na snagu

lanak 66

Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u ''Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH''.

Broj: 0-02-022-170/04 Br ko, 30. lipanj 2004. godine

PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA

Mirsad apo, dipl. pravnik

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.