V O D I » Z A Z D R A V I J I Æ I V O T

I S S N 1 3 3 2 - 2 3 2 X l i p a n j / s r p a n j 2 0 0 5 . BROJ 42 / godina VIII

BESPLATAN PRIMJERAK

H I T N I M E D I C I N S K I P O S T U P C I • V O D I » K R O Z P R E T R A G E

PutovanjaMisliti unaprijed i dobro se pripremiti...

KontracepcijaMotivacija obaju partnera preduvjet uspjeha

LPG endermologija Tretmani tijela i lica bez dobne granice

Hrkanje Rjeπenje iz stomatoloπke ordinacije

Tjelesni satPUT DO BOLJEG ZDRAVLJA

Hepatitis ABolest neËistih ruku

i loπih higijenskih uvjeta

Tajne i prednosti ljepote

Postoji li estetska diskriminacija

INTERVJUmr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ

Nova metoda u lijeËenju inkontinencije

Vjeæbajmo zajednoJednostavnije vjeæbe s malom loptom

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

Utinjska 40, 10020 Zagreb

www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb

tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

Lea Zanki

STRU»NI KOLEGIJ

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

mr. sc. Mladen DobroviÊ,

estetski kirurg

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

dermatovenerolog

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ginekolog,

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

mr. sc. Dubravko Smu�, kirurg

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

oftalmolog

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

Utinjska 40, 10020 Zagreb

tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

www.vasezdravlje.com

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

HAND Design Studio

tel/fax: 01/ 233 34 89, 233 34 90

©eferova 2, 10000 Zagreb

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ

tel: 01/657 09 64

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

NAKLADA

90.000

impresumurednika

RijeËRijeËurednika

0 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Ideje pokreÊu Ëovjeka. Ideje pokreÊu

svijet. Sve Ëime danas raspolaæemo

nekad je bila neËija ideja. Tako je

i prije sedam godina realizirana

ideja i izdan je prvi broj naπeg i

vaπeg Ëasopisa, s iskljuËivom namjerom da

sluæi vama, dragi Ëitatelji, da vas educira i

prenese vam brojna dostignuÊa farmaceut-

ske i medicinske znanosti usmjerena prema

poboljπanju i oËuvanju zdravlja, odnosno

borbi protiv bolesti.

Vjerujem da smo ovih sedam godina uspjeli

prenijeti vam mnoge spoznaje i dati puno

korisnih savjeta. Bili ste nam od velike pomo-

Êi jer ste nam svojim komentarima davali do

znanja da smo na pravome putu, a svojim

idejama obogaÊivali sadræaje tako da vam

sluæe kako je i zamiπljeno.

Hvala svima koji su dali

svoj prilog u opstanku

Ëasopisa Vaπe zdravlje;

vama dragi Ëitatelji na

vjernosti svih ovih

godina; svim poslo-

vnim partnerima koji

su prepoznali i podr-

æali vrijednost eduka-

cije kao jedinoga ispravna puta u oËuvanju

zdravlja i podizanju kvalitete æivota; svim

vanjskim suradnicima, lijeËnicima razliËi-

tih specijalnosti, koji su nesebiËno preno-

sili svoja znanja; i na kraju kolegama koji

podnose svoju urednicu, posebice njezino

raspoloæenje uoËi izlaska svakog broja.

Vjerujem da Êemo uz pomoÊ svih vas izdati

joπ mnogo brojeva Ëiji Êe sadræaji dati potre-

ban optimizam da se uhvatimo u koπtac s

onim πto se zove æivot. Naπa i vaπa vizija je

zdravlje, zato nastavimo naπ put s nadom

u bolje sutra.

Joπ jednom, od srca hvala svima.

Carmen River-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

prvo izdanje Ëasopisa Vaπe zdravlje, lipanj 1998.

#42

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 3

Sadræaj

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . . 04TJELESNI SAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . 06

Prema knjizi Tjelesni sat, Michaela Smolenskog i Linn Lamberg

ZDRAVLJE NA PUTOVANJU . . . . . . .12Marina Gradinac, dr. med.

LPG ENDERMOLOGIJA . . . . . . . . . . . 16dr. sc. Ivana Nola

GLJIVI»NE INFEKCIJE . . . . . . . . . . .22Marina Gradinac, dr. med.

OSTEOPATIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Bojan Nasteski, vft, SunËica Prπir, vft

KONTRACEPCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . 30mr. sc. Joπko Zekan, Anka DoriÊ, dr. med.

INTERVJU: NOVA METODA

U LIJE»ENJU INKONTINENCIJE . . . 34mr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ

HEPATITIS A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40prof. dr. sc. Boris VuceliÊ

STAFILOKOKNE INFEKCIJE . . . . . . . 46Zrinkka Boπnjak, dr. med.

ANTICELULITNI TRETMANI . . . . . . . 48Manuela ©apro, dipl. ing.

NEUROLOŠKA OSNOVA MUCANJA . . 56mr. sc. Nataša ŠuniÊ-TadiÊ

CEREBRALNA PARALIZA -

HABILITACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Zorana KlariÊ, vft

ANTIOKSIDANSI . . . . . . . . . . . . . . . . 64dr. sc. Nataπa MarπiÊ,

PRAVILNA PREHRANA . . . . . . . . . . . 66Zdravka BrajdiÊ

TAJNE I PREDNOSTI LJEPOTE . . . . . 72Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe s malom loptom . . . 80

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Tatjana AntoliÊ, prof., Gordana Furjan-MandiÊ, prof.,

UDLAGA PROTIV HRKANJA . . . . . . . 84Marija SoviÊ, dr. stom.

UDRUGE: OKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90mr. sc. Nadica BjelËiÊ

MEDICINSKI LEKSIKON proljev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92HITNI MEDICINSKI POSTUPCI trovanja hranom i vodom . . . . . . . . . . . 94

Ana MaliÊ, dr. med.

VODI» KROZ PRETRAGE dijagnostika virusnih hepatitisa . . . . . . . 96

Anka DoriÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA KOMORA». . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

Ivana Topolovec, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . . 100PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . . 103MALI OGLASI. . . . . . . . . . . . . . . . . 104

www.vasezdravlje.comweb stranica koja brine o vaπem zdravlju

0 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Vi pitate...Vi pitate...Vi pitate...Vi pitate......mi odgovaramo...mi odgovaramoDERMATOLOGIJA

dr. sc. Ivana Nola spec. dermatovenerolog, Zagreb

Dvadeset πest mi je godina, trener sam tenisa i imam problema sa znojenjem. Naime, jako se znojim ispod pazuha, πto mi ostavlja velike mokre mrlje na majicama, zbog Ëega mi je neugodno u druπtvu. Ne smijem podignuti ruke jer se to jako vidi, pa ih uvijek dræim prekriæene. Isprobao sam veÊ sva-kakve deo-stickove i deo-sprejeve, ali neuspjeπno. Pogotovo se znojim kad izaem vani, na piÊe, u trgovinu ili negdje drugdje. Dok sjedim kod kuÊe sve je redu. Tijekom ljetnog odmora na moru, nakon nekoliko dana kupanja pojaËano znojenje gotovo prestane, ali se ponovno javlja. I πake su mi uvijek hladne. Ne znam viπe πto da radim, pa vas molim da mi, ako moæete, odgovo-rite i pomognete.

Slaan J.

Kod vas je rijeË o hiperhidrozi ili pretjeranom znojenju, promjeni koja je uzrokovana konstitucinalnom hiperre-aktivnoπÊu znojnica, najËeπÊe nakon emocionalne napetosti. Terapijske su moguÊnosti razliËite - simpatektomija, farmakoloπki blokatori neurotransmite-ra u ælijezdu znojnicu, katkad i operati-vno odstranjivanje znojnica u podruËju pazuπne regije ili uporaba odgovaraju-Êih antiperspiranata. U najnovije vri-jeme koriste se i injekcije Botulinum toksina tipa A. U svakom sluËaju, bi-lo bi najbolje da se javite dermatologu i detaljno posavjetujete o terapijskim moguÊnostima.

Dok sam rekreativno iπao u teretanu, nakon nekog vremena dobio sam stri-je. Dotad o njima nisam niπta znao, ali sam ih imao prilike vidjeti kod moje mame, koja ih je dobila u trudnoÊi i jednom mi rekla kako to muπkarci ne mogu dobiti.U poËetku mi nisu smetale ni estetski ni fiziËki u smislu nekakva peckanja, a sad o njima razmiπljam gotovo sva-

kodnevno i smetaju mi svakom pogle-du. ProËitao sam neke struËne knjige o dermatologiji, endokrinologiji i zapravo sam doznao samo neke Ëinjenice, a ne kako ih rijeπiti i sigurno sprijeËiti. Je li moguÊe djelovati na strije hor-monima poput somatotropina (rHgh)? Radi li se u svijetu na ispitivanjima sredstava za uklanjanje ili Êe se neπto otkriti sluËajem kao πto se otkrilo i za Botulinum toksin? Joπ bih htio proËita-ti vaπe miπljenje o sprjeËavanju strija - jesu li bolje neke skupe kreme, jeftine, uzimanje cinka i sliËno?

Marko

Strije su i dalje veliki problem u svi-jetu. Nastaju, meu ostalim, i kao po-sljedica dobivanja velike miπiÊne mase u teretanama. Kod strija u koæi dolazi do promjena u kolagenim vlaknima, a ela-stiËna gotovo potpuno iπËezavaju. Sa-mo kreme protiv strija ne mogu rijeπiti problem. Danas se savjetuje LPG endermoloπka metoda ureajem Cellu M6 ko-ji djeluje na razini kolagena - raspodje-ljuje ga, vraÊa koæi bolju teksturu, strije postaju manje izraæene, a koæa ljepπa. No, napominjem, kod takve promjene strije ne mogu u potpunosti iπËeznuti. Meutim, i najmanji pomak u izgledu koæe kod ovog problema predstavlja ve-lik uspjeh.

INTERNA MEDICNAprof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, spec. internist, KBC Zagreb

©to znaËi pozitivan hemoglobin u mokraÊi?

Siniπa K.

U pitanju nedostaju mnogi elementi: dob i spol, je li bilo teπkoÊa s mokrenjem, je li se ikad dogodio “bubreæni” napa-daj, tj. postoji li sumnja ili dokazani ka-menci u nekom dijelu mokraÊnih puteva, je li otprije postojala sumnja na bolesti bubrega, jesu li se ËeπÊe dogaale upale

mokraÊnih puteva, je li postavljena su-mnja na neku drugu bolest osim bolesti bubrega itd.

U laboratorijskoj analizi mokraÊe mo-gu se naÊi mnogi elementi koji su uobi-Ëajen nalaz, ali i oni koji odudaraju od normale. No, osnovno je pitanje kako je provedena analiza mokraÊe - indikator-skim papiriÊima ili na drugi naËin. Nai-me, Ëesto se postavlja pitanje osjetljivosti (prema raËunu: stvarno pozitivan nalaz / stvarno pozitivan + laæno negativan na-laz, pomnoæen sa 100, kako bi se dobio postotak) i specifiËnosti (stvarno negati-van nalaz / stvarno negativan + laæno pozitivan, pomnoæen sa 100) pojedinih metoda u analizi mokraÊe. Ponekad se moæe dogoditi da je nalaz hemoglobina u mokraÊi pozitivan, πto znaËi nazoËnost krvne boje (analizirano indikatorskim papiriÊem), pa je tada potreban ponovni pregled krvne boje u mokraÊi, biokemij-skim naËinom, kao i istodobni pregled kod lijeËnika, koji Êe na osnovi te i po potrebi drugih ciljanih pretraga odluËiti treba li vas uputiti na preglede pomoÊu daljnjih dijagnostiËkih metoda, ili specija-listu internistu-nefrologu ili urologu.

LABORATORIJSKE PRETRAGEAna DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske me-dicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VI-ROGENAPLUS - poliklinika za dermatovene-rologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb

Potencijalni otac ima krvnu grupu A Rh faktor negativan, a majka krvnu grupu A Rh faktor pozitivan. Koju Êe krvnu grupu naslijediti dijete i koje su u tom sluËaju sve moguÊe opcije krvne grupe i Rh faktora. Postoje li ikakve opasnosti u toj trudnoÊi za majku ili novoroenËe?

Iva S.

Kako potencijalni roditelji imaju oboje krvnu grupu A iz ABO sustava

...mi odgovaramo

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 0 5

...mi odgovaramodijete koje Êe se roditi moæe imati neku od sljedeÊih kombinacija:

1. AA - πto znaËi da je od svakog roditelja dobio po jedan A gen,

2. AO - jedan ili svaki od roditelja moguÊi je heterozigot, pa ima recesi-vni gen O i dominantni gen A koji Êe se fenotipski dominantno pokazati kao grupa A,

3. OO - ako umjesto A gena kod oba heterozigotna AO roditelja naslijedi po jedan O gen.

Dakle, dijete moæe biti genotipski AA, AO ili OO, a fenotipski A (Rh+) ili O (Rh+) (jer se RhD antigen, koji odre-uje postojanje pozitivnog RhD antige-na Rhesus krvnogrupnog sustava tako-er nasljeuje dominantno), pa ako je jedan od roditelja pozitivan i dijete Êe biti pozitivno. Dobro je da je majka po-zitivna. Nepovoljna je situacija kad je majka negativna, a dijete naslijedi po-zitivan RhD antigen od oca. Tada majka koja je RhD (neg) moæe stvarati imuna protutijela protiv djeteta koje je naslije-dilo RhD (poz) gen, πto nije sluËaj u va-πem pitanju. Transfuzioloπki ne postoje opasnosti zbog moguÊih nepodudarno-sti u ABO i Rh sustavima krvnih grupa za majku i novoroenËe, s obzirom na krvnu grupu potencijalnog oca.

U nalazu piπe HCV-RNA, utvren geno-tip 3a. Moæete li mi objasniti o Ëemu je rijeË.

Siniπa K.

O pozitivnom nalazu virusa hepa-titisa C u krvi odreenoga genotipa. Odreivanje genotipa kod zaraze viru-som hepatitisa C vaæno je u epidemio-loπkom smislu, jer nam moæe pomoÊi u otkrivanju moguÊeg puta zaraze.

U svijetu je poznato oko devet gla-vnih genotipova virusa, a suptipovi obi-Ëno nastaju zbog endemske infekcije u odreenim regijama svijeta. Genotip 3a drugi je po uËestalosti, veÊinom za-stupljen u skupini inficiranih do 30 go-

dina starosti i rijetko u dobi iznad 50 godina. Mnoge studije upuÊuju na to da je najviπe povezan s HCV infekcijom u intravenskih ovisnika mlae dobi. Taj je genotip takoer predominantan na Taj-landu i u Indiji. NajËeπÊi genotip u Hr-vatskoj je 1b, a brojne studije pokazale su visoku prevalenciju toga genotipa u srednjoj i jugoistoËnoj Europi.

OTORINOLARINGOLOGIJAKreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringo-log i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

PoËetkom godine bio sam jako prehla-en, curio mi je nos, kaπljao sam. Poslije antibiotske terapije stanje se smirilo, ali sam nakon nekog vremena primi-jetio slabiji sluh uz osjeÊaj nelagode u uhu. Sve me to Ëini nervoznim, jer se moram naprezati dok s nekim razgo-varam. Pregledom kod otorinolaringo-loga utvreno je da imam jako uvuË-ene bubnjiÊe i dobio sam kapi za nos koje sam koristio tjedan dana. Otad je proπlo tri tjedna, a meni nije bolje. ©to trebam uËiniti?

Stipe K.

Potrebno je πto prije obaviti kontrol-ni pregled kod otorinolaringologa, pri Ëemu Êe se uËiniti dodatne pretrage uha (mikrootoskopija, tonski audiogram i timpanogram). Ne smije se zaboraviti ni pregled epifarinksa te procjena fun-kcije tube. U prvom redu treba isklju-Ëiti mehaniËku opstrukciju eustahijeve tube preko koje uho uspostavlja svo-ju ventilaciju i drenaæu, a nuæna je za dobru funkciju srednjeg uha. Ako se pretragama ustanovi provodna naglu-host uz „B“ tip krivulje timpanograma, nalaz ukazuje na nakupljanje sekreta u srednjem uhu koji se ne moæe spontano drenirati i ometa sluh, a nastao je kao posljedica preboljelog respiratornog in-fekta. Kad takvo stanje traje dulje od tri mjeseca unatoË terapiji, potreban je

kirurπki zahvat, miringotomija i ugra-dnja ventilacionih cjevËica u bubnjiÊ. Zahvatom se odstranjuje sekret, a cje-vËice koje ostaju neko vrijeme omogu-Êuju dobru ventilaciju srednjeg uha i oporavak funkcije eustahijeve tube.

SPORT I REKREACIJASlobodan Kuvalja, dr. med., Cybex centar, VoÊarska 106

OsjeÊam veÊ dulje vrijeme bolove u pre-poni, a sada nakon napora i na desnom boku. PoËinju mi se povremeno javljati Ëudni bolovi u desnom koljenu, a kod duljeg stajanja i u kriæima. LijeËnica me uputila ginekologu i na slikanje kukova. Ginekoloπki nalaz je uredan, a na snimci kukova utvrena je mogu-Êa poËetna artroza. ©to trebam uËiniti i koliko je to ozbiljno.

Marija H.

OËito je rijeË o ozbiljno poremeÊ-enim odnosima snage miπiÊa u kuko-vima, Ëime je naruπena statika kuka. Bol u preponi u ovom sluËaju upuÊuje na gubitak snage miπiÊa savijaËa kuka πto dovodi do nepravilna optereÊenja zgloba, ali i zdjelice. Kao posljedica ovakve miπiÊne neravnoteæe poreme-Êena je statika i koljena i donjeg dijela kraljeænice.

S obzirom na to da nisu vidlji-ve ozbiljne promjene na rengenskom snimku, stanje je potencijalno opasno u sluËaju da se u kraÊem vremenu ne provede ciljani program vjeæbi za otkla-njanje poremeÊaja.

PreporuËujem izokinetiËki test ko-ljena, kukova i kraljeænice, Ëime Êe se toËno utvrditi stupanj poremeÊaja koji se vjeæbama moæe djelotvorno otklo-niti.

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE - MI ODGOVARAMO

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja06

0 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Zamoljen da u jednoj reËenici

knjigu “Tjelesni sat” predstavi u naj-

boljem svjetlu, nakladnik Boæe »oviÊ,

direktor Kapitola, nakon pola minute

razmiπljanja rekao je: “Roditelji ne-

maju pojma koliko πtete Ëine dopuπta-

juÊi djeci da, dok oni gledaju televizor

ili Ëitaju, prespavaju u njihovu kreve-

tu, ni koliko je πtetno dræati upaljeno

svjetlo u sobama djece koja se boje

mraka. No, nije mi dovoljna samo je-

dna reËenica, jer se ovo objaπnjava

Kronobiologija priznata znanost

Povijest medicine preplavljena je

Ëinjenicama koje su bile poznate,

zaboravljene i ponovno pronaene, a

meu njima su i tjelesni ritmovi

Priredila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

noÊnim hormonom, melatoninom, πto zahtijeva joπ nekoliko rijeËi. Svaki dan, prije nego πto se probudite, vaπa tjelesna temperatura i krvni tlak ra-stu, srce tuËe bræe, a brojne ælijezde ubrizgavaju kortizol i druge hormone koji Êe vam uskoro trebati kako biste se pokrenuli. Svake veËeri, prije nego πto poete na spavanje, temperatura, otkucaji srca i krvni tlak padaju, a ti-jelo proizvodi noÊni hormon melato-nin. Taj hormon, za koji, siguran sam, veÊina ljudi nije Ëula, ima veliko zna-Ëenje za naπ organizam, pa tako i æi-vot. Knjiga pouËava πto trebamo Ëiniti da ne naljutimo melatonin i meha-

Prema knjizi Tjelesni sat, autora Michaela Smolenskog i Lynne Lamberg

T E M A B R O J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 0 7

nizme koje reguliraju on i ostali hor-moni te kako da si, poπtujuÊi prirodu, moæemo poboljπati æivot.”

Melatonin, u medicinskim istraæi-vanjima poznat veÊ pedesetak godina, kljuËni je razlog da je ono πto smo ne-koÊ nazivali bioritmom, puËkom za-bavom uz bok horoskopima ili tarotu, podruËjem u domeni alternativne me-dicine, preraslo u priznatu znanost, kronobiologiju i poslije kronomedi-cinu. Temeljna je postavka kronome-dicine da naπim tijelom i zdravljem upravlja unutarnji senzor, naπ vlastiti tjelesni sat.

Unutarnji senzor u pametnoj kuÊi

Arhitekti, piπu Smolensky i Lam-bergova, predviaju da Êe kuÊa budu-Ênosti biti “pametna” kuÊa, πto znaËi da Êe biti opremljena raËunalnim sen-zorima koji Êe zapamtiti navike, paliti svjetlo i radio u vrijeme kad obiËno ujutro ulazite u kuhinju, kuhati vam kavu, podeπavati grijanje ili klimati-zaciju... Ali, mi veÊ stanujemo u vrlo pametnoj kuÊi, pametnijoj nego πto bi ijedno raËunalo moglo biti. Ono πto tom nastambom upravlja, naπ unutar-nji senzor, tjelesni bioloπki sat, dvo-struka je nakupina æivËanih stanica koja oblikom i veliËinom odgovara malom tiskanom slovu “v”. Jednim imenom te se nakupine stanica nazi-vaju suprahiazmatiËna jezgra ili SCN. SCN je nazvan prema svom poloæaju - supra (u znaËenju iznad) optiËke hi-azme, tj. velikog Ëvoriπta æivaca koji prenose informacije od oka do mo-zga. SCN poËiva u hipotalamusu, koji se joπ naziva glavna tjelesna ælijezda, jer pomaæe regulirati disanje, otkucaje srca, tjelesnu temperaturu, krvni tlak, proizvodnju hormona te ostale vitalne tjelesne funkcije.

Tjelesni bioloπki vremenski sustav radi kao prava poslovna kompanija, a SCN sjedi u fotelji izvrπnog direktora. U kompaniji Tjelesni ritmovi d.o.o. æi-vËane veze u oku πalju SCN-u podatke o razini dostupnog svjetla. SCN tu-maËi te poruke i raspodjeljuje zadatke

svojim zamjenicima u hipotalamusu i obliænjoj hipofizi. Oni redom izdaju naredbe srednjem menadæmentu, di-jelovima sustava koji se nalaze negdje u mozgu i organima u cijelom tijelu, redom sve do pojedinih stanica, rade-Êi non-stop. IzvjeπÊa s terena utjeËu na povratak informacija do SCN-a, koji neprestano procesuira i mijenja radne zadatke.

NeobiËna ljudska ponaπanja, kao πto je putovanje kroz vremenske zone ili rad u smjenama, uznemiruju oso-blje. To je kao da istodobno dobivaju naredbe od dva πefa, dnevnog ravna-telja i noÊnog direktora. Neki radnici Êe posluπati jednoga, neki pak drugog upravitelja...

Stare kulture poznavale su tjelesno vrijeme

“Same od sebe, dooπe bolesti meu ljude, neke danju, neke noÊu”, pisao je grËki pjesnik Hesiod 700. go-dine prije Krista. GrËki lijeËnik Hipo-krat uoËio je prije tri stotina godina: “Tkogod se medicinom æeli baviti, mora najprije istraæiti godiπnja doba i πto se u njima dogaa”. Ipak su na-raπtaji lijeËnika tome pridavali malo pozornosti.

Nei Ching, klasiËni kineski spis o medicini, napisan 300. godine prije Krista, utvrdio je postavku o zdravlju kao ravnoteæi suprotnih principa: to-plog i hladnog, suhog i mokrog, pasi-vnog i aktivnog. Yin i Yang, mjesec i sunce, dan i noÊ, muæ i æena, zajedno predstavljaju cijeli svemir. Yin i Yang ostaju srediπnji koncept kineske medi-cine. Taj princip predstavljen je crte æom koji pokazuje sunce i mjesec u zagrljaju. AmeriËka akademija me-dicine sna, vodeÊa profesionalna or-ganizacija na podruËju sna, koristi taj simbol kako bi ilustrirala svoj cilj: optimiziranje sna i budnosti.

Spomenici koje su sagradile sta-re civilizacije odraæavaju poznavanje tjelesnog vremena kao i planetarnog vremena. Sjene koje stvara sunce na visokim kamenim ploËama Stonhen-ga izgraenog u jugozapadnoj Engle-

skoj prije nekih 4000 godina, pokazu-ju promjene u trajanju dana tijekom godine. Kronobiologinja Sue Binkley izvijestila je da jedan krug Stonhenga sadræi pravilan broj oznaka za izra-Ëun æenina menstrualnog ciklusa ili vjerojatnoÊe zaËeÊa.

RijeËi iz Biblije podsjeÊaju nas da su naπi preci ritmiËko ponaπanje uzimali zdravo za gotovo: “Za svaku stvar postoji godiπnje doba, i vrijeme za svaku svrhu pod nebom”. Popis ukljuËuje “vrijeme raanja i vrijeme smrti”, kao i “vrijeme ozdravljenja”.

»ak i pojam tjelesnih satova nije potpuno nov. Engleski pisac Robert Burton primijetio je joπ u sedamna-estom stoljeÊu: “Naπe tijelo je kao sat; ako i jedan kotaËiÊ nedostaje, svi ostali gube svoj prirodni red, i cijela graa trpi: takva je zadivljujuÊa umje-tnosti i harmonija koja Ëini Ëovjeka!

PoËetkom dvadesetog stoljeÊa ve-Êina lijeËnika u SAD-u bavila se svim oblicima bolesti i pacijenata. Ako su bili pozvani kasno uveËer, mogli su predvidjeti da je pacijent imao napad æeluËanog Ëira. Ako bi ih probudili pred zoru, mogli su oËekivati paci-jenta s napadajem astme ili æenu u trudovima. Jutro je donosilo srËane udare. Danas osoba koja pati od æe-luËanog Ëira moæe posjetiti gastroen-terologa; osoba koja ima problema s disanjem alergologa ili pulmologa; osoba koja trpi bolove u prsima, kar-diologa. Poroaji se sve viπe inducira-ju, prilagoeno volji majke i lijeËnika, i to tijekom dana. Samo pacijenti s ozbiljnim stanjima idu u bolnice, gdje dnevne aktivnosti briπu razliku izme-u dana i noÊi. Sadaπnjost ne poπtuje tjelesno vrijeme, πto ga Ëini relativno suvremenim fenomenom. Trend spe-cijalizacije u medicini umanjio je lije-Ënikovo poznavanje sveprisutnosti i znaËenja dnevnih ritmova za zdravlje i bolest.

Povijest medicine preplavljena je Ëinjenicama koje su bile poznate, za-boravljene i ponovno pronaene. Tje-lesni ritmovi su opet “vruÊa roba”. Ipak joπ je nekoliko velikih zapreka na putu njihova sveopÊeg prihvaÊanja.

08

0 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

MMnogo viπe pozornosti pridajemo

satovima koje nosimo na zapeπÊu

nego onima koje smo dobili

joπ u majËinoj utrobi

Godine 1996. AmeriËka medicin-ska udruga (AMA) zatraæila je od Gall up organizacije istraæivanje: znaju li lijeËnici i javnost da se simptomi mnogih uobiËajenih bolesti pogorπa-vaju u odreeno doba dana ili noÊi, a smiruju u drugome vremenskom ra-zdoblju? Kad se najËeπÊe javljaju srËa ni udari ili napadaji astme? Kad su simptomi sinuitisa, prehlade, kihanja te drugih alergija i peludne groznice najgori? Kad je srËani tlak najviπi?

• VeÊina lijeËnika odgovorila je pogreπno na svako postavljeno pitanje.

RijeË je o vremenu

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja

T E M A B R O J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 0 9

• ProsjeËna odrasla osoba takoer je pogrijeπila.

• »ak i osobe s bolestima uklju-Ëenima u ovo istraæivanje nisu raspolagale vaænim Ëinjenicama koje bi im mogle pomoÊi u pobo-ljπanju njihova zdravlja i, moæda, spasiti æivote.

• I lijeËnici i pacijenti æeljeli su vi-πe informacija o tome kako doba dana utjeËe na bolest i zdravlje.

Potraga za spoznajom

VeÊina nas ne zna na sat. Tjelesni sat. Mnogo viπe pozornosti pridajemo satovima koje nosimo na zapeπÊu ne-go onima koje smo dobili joπ u majËi-noj utrobi.

RuËni sat pokazuje samo jedno vrijeme: svjetsko. Na to vrijeme treba paziti ako se udajete ili æenite, morate li uloviti vlak ili æelite pogledati vijesti na TV-u. Ali niti jedan ruËni sat neÊe vam reÊi kad najbræe razmiπljate, kad najbolje zbrajate ili najËeπÊe udarate reketom tenisku lopticu. Pogledavπi na sat, moæete pomisliti “vrijeme je za jelo” ili “vrijeme je za spavanje”, iako vaπ æeludac nije prazan, ili ni-ste poËeli ni zijevati. Da biste osjeÊali glad ili pospanost, vaπ mozak mo-ra “paziti na vrijeme”, morate imati

SrËane bolesti i depresija lijeËe se svjetlom

Florence Nightingale, preteËa suvremenih medicinskih sesta-ra, tvrdila je da bi bolesni-kovo lice trebalo uvijek biti okrenuto prema svjetlosti. Borila se za osunËane prostori-je i otvorene prozore u bolnica-ma. Znanstvenici sa SveuËiliπta Alberta u Edmontonu, u Kanadi, nedavno su potvrdili te oπtrou-mne zamisli. Otkrili su da, ako se osoba koja je preæivjela ozbiljan srËani udar smjesti u sunËanu sobu, umjesto u neku tmurnu i zatamnjenu, svjetlost Êe uvelike poveÊati πanse za preæivljavanje. Ista terapija pomaæe i osobama koje pate od depresije - bræe se oporavljaju.

mozak s vlastitim satom. Bioloπkim satom. To je hardverski sustav koji povezuje vaπe dnevno ponaπanje s ri-tmovima naπeg planeta i radi u poza-dini naπih æivota, trenutaËno se prila-goavajuÊi okolnostima.

VeÊina nas misli da nam æivoti protjeËu u skladu sa svjetskim satom. I doista, Ëesto se bunimo da nas taj sat gazi, pritiπÊe, kao πto je govorio Shakespearov junak kralj Richard III - “vrijeme me uniπtava”. Æivot na br-zoj traci nas privlaËi, ali i pretvara u njegove robove. Na poslu, πaljemo tone i tone faks i e-mail poruka, Ëak i osobama u susjednim uredima. Ubr-zali smo svoj ritam prema ritmu inter-net vremena, strepeÊi zbog ikonice na zaslonu raËunala koja nas upozorava na kaπnjenje od nekoliko sekundi, za-slonu koje svojim oblikom podsjeÊa na veÊ zastarjelo stakalce satnog me-hanizma.

Tko joπ ima vremena posjeÊiva-ti prijatelje? Ili Ëitati knjige i Ëasopise nagomilane na noÊnim ormariÊima? Gdje i kad pronalazimo takozvano slobodno vrijeme za naπeg partnera ili djecu? Otprilike 47 milijuna Amerika-naca radi honorarne poslove tijekom vikenda.

Spoznaja da je noÊ pravo vrijeme za san izblijedjela je pred Ëinjenicom da su vam u bilo koje doba dana ili noÊi na raspolaganju stotine televizij-skih programa, kao i moguÊnost do-stave hrane u kuÊu, Ëak i u manjim mjestima. Ako ne moæemo zaspati ili spavati ili se, pak, ujutro razbuditi, skloni smo gunati zbog loπeg sna, ali pravi problem moæe biti pogreπno vri-jeme odlaska na poËinak. VeÊina ljudi ne zna da taj pokvareni sat mogu po-praviti i sami.

Tijekom voænje automobila pije-mo kavu, gutamo fast food hranu i brbljamo na telefon. Neki automobili Ëak imaju moguÊnost slanja telefaks poruka. U Americi maËke postaju sve omiljeniji kuÊni ljubimci, na uπtrb

pasa; maËke ne treba voditi u πetnju. ProsjeËna æena u New Yorku zarauje kao osobni agent za kupnju. Ona za svoju prezaposlenu klijenticu odabire odjeÊu… iz kataloga. Naπim æivotima dominira ono πto bi Stephen Berman, autor “Hiperkulture”, nazvao “moÊ sadaπnjeg trenutka”. Oponaπamo Lu-dog Zeca (iz knjige “Alica u zemlji Ëudesa”; Lewis Carrol, op. prev.), ne-prestano se æaleÊi: “Zakasnit Êu. Za-kasnit Êu, na vrlo vaænu stvar”.

Satni mehanizam u vaπem mo-zgu odreuje hoÊete li biti mrzovoljni ujutro prije nego πto popijete kavu, koliko brzo moæete napisati pismo i koliko precizno Êete provjeriti ima li u tekstu pogreπaka, koliko vremena vam treba da na biciklu prijeete de-set kilometara, hoÊete li zaspati kad Ëujete simfoniju, kad Êe vam se “akti-virati” Ëir, i tako dalje. Poput krokodi-la u Petru Panu, taj sat nosimo u sebi kamo god idemo. Mnogi meu nama ne Ëuju njegove otkucaje.

Æaruljom od 100 wata do redovite menstruacije (397)

Izlaganje svjetlu, od iznimne vaænosti za glavne dnevne ritmo-ve, moæe pridonijeti i redovitosti menstruacija. Æenama s nere-dovitom menstruacijom autori “Tjelesnog sata” preporuËuju da rabe nezasjenjenu svjetiljku sa æaruljom od 100 wata. Postave je otprilike metar od glave, upale u vrijeme odlaska na poËinak od 13. do 17. dana ciklusa i ostave ukljuËenu cijelu noÊ.

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja10

1 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

ZKronomedicina - πto znaËi za vas?

Kronomedicina vam moæe pomoÊi nositi se bolje s kratkotrajnim bolesti-ma kao πto su prehlade i gripa, aku-tnim bolestima kao πto su glavobolje i bol u leima te kroniËnim oboljenji-ma poput artritisa, visokog tlaka, bo-lesti srca, raka i sliËno. U knjizi Tje-lesni sat potanko se obrauju vaæna moderna dostignuÊa kako bi vam po-mogla u svakodnevnom æivotu.

Priloæeni dokazi proizlaze iz istra-æivanja provedenih u vodeÊim medi-cinskim centrima diljem svijeta:

Mnoge bolesti prekidaju normal-ne tjelesne ritmove. PoremeÊaj u tje-

Zanemarimo li naπ prirodni ritam,

kad-tad nastat Êe zdravstveni

poremeÊaji, koji Êe vremenom

postajati sve veÊi i veÊi

T E M A B R O J A

Idealno vrijeme za zubara - od 13 do 15 sati

Zubobolje su dva puta uËesta-lije izmeu 3 i 8 sati ujutro nego izmeu 15 i 20 sati, kad su najrjee. Taj ritam moæda je povezan s luËenjem protuupal-nog hormona, kortizola, kojeg noÊu doslovno nema u organi-zmu. LuËenje tog hormona javlja se naglo, otprilike u vrijeme kad se obiËno budite. I, kad vas kari-jes veÊ natjera zubaru, dokazano je da anestetik najbolje djeluje izmeu 13 i 15 sati. »ak tri puta dulje nego ujutro!

lesnom ritmu, primjerice u dnevnom ciklusu spavanja i buenja, vaæan je znak koji vam signalizira da se neπ-to dogaa. Prituæbe na umor i loπ san upozoravaju da je vrijeme za posjet lijeËniku za razliËite bolesti kao πto su AIDS, dijabetes, depresija i multipla skleroza.

Znakovi i simptomi mnogih bo-lesti variraju tijekom dana, mjeseca i kroz godinu. Neki poremeÊaji vrhu-nac imaju ujutro; srËani udar, moæda-ni udar, neki oblici glavobolje, pelu-dna groznica i reumatoidni artritis sa-mo su neki primjeri. Drugi se obiËno razbuktaju noÊu, ukljuËujuÊi astmu, giht, grËeve u dojenËadi, æeluËani Ëir i ægaravicu. VeÊina kroniËnih bolesti u æena pogorπava se u danima uoËi menstrualnog perioda. Kroz godinu, æene u predmenopauzi u proljeÊe Êe ËeπÊe pronaÊi kanceroznu kvræicu u dojci, a muπkarci rak testisa zimi.

Obrazac prema dobima dana po-maæe nam uoËiti uzroke mnogih bolesti. Pokaæete li svom lijeËniku shemu simptoma, moæda Êe mu to pomoÊi bræe i preciznije otkriti πto se dogaa. Zbog predvidljiva naglog po-viπenja tlaka ujutro i zgruπavanja cr-venih krvnih stanica, jutro je pogodno za srËane i moædane udare. Poreme-Êaj u dotoku kisika u mozak tijekom sna moæe izazvati jutarnje glavobolje.

Cilj je kronoterapije, ili lijeËenja u skladu s vremenom, ispraviti te uzroke u pozadini i umanjiti njihov nepovoljan utjecaj. Poznavanje vre-mena nastanka simptoma lijeËniku moæe pomoÊi u preciznijem i uËinko-vitijem lijeËenju.

Kvar tjelesnog sata moæe potko-pati zdravlje, pa Êete prekasno zaspa-ti, prerano se buditi ili patiti od de-presije. Kronoterapija vam nudi nove naËine na koje Êete “resetirati” svoj tjelesni sat i rijeπiti takve probleme.

Doba dana kad provodite lije ËniËka testiranja radi utvrivanja dijagnoze ili se podvrgavate medi-cinskom postupku utjeËe na rezul-tat. Primjerice, patite li od astme,

vaπe diπne funkcije variraju ovisno o dobu dana. Vjerojatno su najbolje u rano poslijepodne, a najloπije u rano jutro. Ako uobiËajeno idete na pregle-de u popodnevnim satima, vaπ lije Ënik moæe misliti da terapija odliËno djeluje. No, zakazujete li preglede ra-no ujutro, doÊi Êe do izraæaja ozbilj-nost vaπe bolesti.

Obrazac prema dobu dana upuÊuje na izmjenu mnogih ritmo-va. Kod veÊeg dijela populacije, u osoba koje su budne danju, a spavaju noÊu i slijede viπe-manje pravilne ra-sporede aktivnosti, najviπe i najmanje vrijednosti ritmova priliËno su predvi-dljive tijekom dana. Neki laboratoriji izvjeπtavaju veÊ o rezultatima istraæi-vanja koja upuÊuju na postojanje tzv. korektivnog Ëimbenika prema dobu dana. Suvremeni ureaji za praÊenje æivotnih funkcija u domovima zdra-vlja mogu vaπem lijeËniku pokazati kako se vaπ tlak, otkucaji srca, ciklusi aktivnosti i odmora te drugi pokazate-lji zdravlja mijenjaju tijekom 24 sata. RaËunalni programi mogu analizirati podatke i tako prikupljanje i procjenu podataka uËiniti jednostavnijima.

Vrijeme uzimanja lijeka je bitno. Ako uzimate ispravan lijek u vrijeme

koje je u skladu s vaπim organizmom i vaπom boleπÊu, to moæe pojaËati njegovu uËinkovitost i umanjiti neæe-ljene uËinke. KonaËan ishod je da Êe-te se vjerojatno osjeÊati bolje, bit Êete spremniji nastaviti s terapijom, neÊete viπe toliko Ëesto viati lijeËnika zbog pogorπavanja simptoma ili neæeljene reakcije na lijek te se neÊete trebati brinuti hoÊete li zavrπiti u bolnici na lijeËenju kroniËne bolesti.

Terapija bez lijekova moæe po-moÊi ispraviti poremeÊaje u vaπem tjelesnom satu. Izlaganje jakom svje-tlu, primjerice, danas se smatra do-brom alternativnom terapijom za oso-be koje pate od zimske depresije. Izla-ganje svjetlu pomaæe i starijim oso-bama koje loπe spavaju i πeÊu noÊu, kao i osobama koje rade u smjenama te onima koje putuju kroz vremenske zone.

NaËin na koji organizirate svako-dnevni æivot, u odnosu na spavanje, obroke i vjeæbanje, zajedno s osta-lim Ëimbenicima mogu uzrokovati poboljπanje ili pogorπanje simpto-ma bolesti te ubrzati ili usporiti vaπ oporavak. Patite li od nesanice, ali se tijekom sedam dana redovito bu-dite u isto vrijeme, bez obzira na to koliko loπu noÊ imali, vjerojatno Êete kroz neko vrijeme poËeti spavati bo-lje, umjesto da ste podlegli impulsu i ostali spavati dulje.

Niπta nas, dakle, ne sprjeËava ni-ti koπta da upoznamo naπ prirodni ritam, tj. naπ tjelesni sat, da ga nau-Ëimo osluπkivati i u skladu s njim po-stupati. Jer, ako njegove otkucaje za-nemarimo, kad-tad javit Êe se zdrav-stveni poremeÊaji koji Êe vremenom postajati sve veÊi i veÊi. U tome kako nauËiti osluπkivati, tj. “Ëitati” naπ tje-lesni sat, ponajbolje Êe nam pomoÊi knjiga Tjelesni sat, zanimljiv i nada-sve koristan zdravstveni priruËnik koji Êe nas jednostavno pouËiti kako doÊi do joπ boljeg zdravlja. Kao takav, trebao bi naÊi mjesto u svakoj obitelj-skoj biblioteci.

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 11

12

1 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Tijekom ljeta veÊina nas koristi za-sluæeni godiπnji odmor i otputuje do neke turistiËke destinacije. Koliko god promjena bila potrebna i æeljena, ona je za organizam ipak psihiËki i fizi-Ëki stresna. Da bismo doista uæivali, na neke stvari valja misliti unaprijed i dobro se pripremiti, pa vam donosi-mo nekoliko praktiËnih savjeta.

Po moguÊnosti planirajte putovanje unaprijed.

Prije puta obvezno posjetite lijeËnika i stomatologa kako biste na put krenuli u dobrom zdravstvenom stanju.

Ako ste kroniËni bolesnik:› Pobrinite se da ponesete svoju te-

rapiju u koliËini koja Êe biti dosta-tna za planirano vrijeme odmora. Ako ste planirali duæe putovanje, pobrinite se da dobijete dodatne recepte ili kratku povijest bolesti uz Ëitko ispisanu lijeËniËku preporuku

s generiËkim imenom lijeka i do-zom.

› Obavijestite lijeËnika o odrediπtu putovanja i informirajte se o mo-guÊim zdravstvenim rizicima koji-ma moæete biti izloæeni. To vrijedi i za djecu, trudnice, dojilje te starije osobe jer su zdravstveni rizici pove-zani s putovanjem kod njih veÊi.

Prije putovanja u inozemstvo:› Provjerite pokriva li vaπe zdravstve-

no osiguranje troπkove zdravstve-nih usluga koje Êete moæda trebati na putu (lijeËenje u sluËaju bolesti ili nesreÊe, lijeËenje u bolnici i sl.). Svakako ugovorite zdravstveno osiguranje koje odgovara odrediπtu vaπeg puta.

› Informirajte se o dostupnosti medi-cinske sluæbe u zemlji u koju putu-jete i gdje moæete dobiti lijeËniËku pomoÊ.

› Zbog klimatskih i drugih osobitosti, kao i naravi puta, u nekim zemlja-ma postoji poveÊana opasnost od zaraznih bolesti, a najËeπÊe su cri-jevne i bolesti izazvane kontaktom sa æivotinjama i insektima.

› Ako putujete u daleke egzotiËne krajeve, raspitajte se o cijepljenju prema propisima Svjetske zdra-vstvene organizacije i pribavite odgovarajuÊi dokaz o tome (na-raËasta knjiæica cijepljenja). Pu-tniËke agencije obiËno vas upute na potvrde koje morate pribaviti, a ako putujete u vlastitom aranæ-manu, potraæite savjet u Sluæbi za

Zdravlje na putovanju

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Da bi putovanje

bio uæitak, na neke

stvari treba misliti

unaprijed i dobro

se pripremitiepidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo u pripadajuÊoj æupaniji ili RepubliËkom zavodu za javno zdravstvo. Informacije moæete naÊi i na web stranici www.hzjz.hr.

Popis stvari koje biste obvezno trebali ponijeti:› zdravstvena knjiæica; potvda o do-

datnom zdravstvenom osiguranju; potvrda o cijepljenju

› dovoljne koliËine lijekova koje tro-πite; dodatne recepte ili lijeËniËku preporuku s Ëitko ispisanim gene-riËkim imenom lijeka i dozom; kra-tku povijest bolesti

› dodatne lijekove koje Êe vam prepo-ruËiti lijeËnik, ovisno o tome kamo putujete

› antiseptiËki sprej za dezinfekciju rana, koji djeluje na πirok spektar mikroorganizama (bakterije, gljive, viruse, protozoe), poput preparata na bazi oktenidina koji osim na ko-æi potpuno bezbolno moæete upotri-jebiti i na sluznicama

› lijek protiv bolova i visoke tempera-ture (npr. na bazi paracetamola)

› sprej protiv uboda insekata s dugo-trajnim djelovanjem (npr. Pellit)

› praπak s elektrolitima za nadokna-du izgubljenih minerala u sluËaju proljeva

› neki laksativ na biljnoj bazi (npr. Bekunis Ëaj ili draæeje)

› πumeÊe tablete kalcija protiv alergi-je (npr. Calcimed)

› sredstvo za zaπtitu od sunca (npr. iz palete Avene Sun)

› naoËale ili rezervne leÊe i dovolj-nu koliËinu otopine za njegu (npr. Complete, Total care).

Joπ bi bilo dobro ponijeti: › kutiju za prvu pomoÊ› toplomjer› sredstvo protiv kaπlja (npr. Prospan

πumeÊe tablete)› sprej za nos s fizioloπkom otopinom

(npr. Nisita), osobito ako putujete avionom, i kapi za suhe oËi (npr. Refresh Contacts)

› vlaæne maramice za dezinfekciju (npr. Kodan maramice)

› dovoljno rezervnih pelena ako pu-tujete s malom djecom

› ako ste u treÊem tromjeseËju tru-dnoÊe, trebali biste ponijeti tlako-mjer za provjeru krvnog tlaka i urin test-trake za mjerenje koncentracije glukoze i proteina u mokraÊi.

Savjeta nikad dosta, pa za kraj joπ nekoliko• Provjerite valjanost dokumenata.

Ponesite sa sobom i kopije dokume-nata, ali na mjestu izdvojenom od originala za sluËaj da ih izgubite ili budete pokradeni.

• Na svoju prtljagu uz adresu stano-vanja navedite i adresu odrediπta.

• Krenite na put diskretno da biste smanjili rizik od lopova.

• Ako putujete avionom, svakako pri-premite torbu s osnovnim potrepπti-nama za sluËaj da prtljaga kasni.

• Odjenite udobnu odjeÊu od priro-dnih materijala koja Êe dopustiti koæi da diπe (lan, pamuk,...). Ti-jekom duæih putovanja noge Ëesto otiËu, pa je vaæno da i obuÊa bude od prirodnih materijala i dovoljno πiroka. Cipele s visokim potpetica-ma nikako ne bi trebale biti izbor za putovanje.

• Na putu je najbolje piti flaπiranu vodu ili neko drugo piÊe (mineralna voda, sokovi, multivitaminski napi-tak).

• Alkoholna piÊa konzumirajte s oprezom, jer pospjeπuju dehidra-ciju, pogotovo na vruÊini. Vozite li sami, prema vaæeÊem zakonu u Hrvatskoj alkohol je potpuno zabra-njen. Ako putujete u inozemstvo, prije puta se raspitajte o njihovoj zakonskoj regulativi.

• Izbjegavajte Ëaj i kavu jer imaju diuretsko djelovanje, pa pospjeπuju gubitak tekuÊine. Ako ipak ne moæ-ete bez kave, odluËite se za onu bez kofeina.

• Na put ponesite hranu koja sadræi vlakna (svjeæe sezonsko voÊe i po-vrÊe), koje ujedno moæe posluæiti i kao osvjeæenje. Ako voÊe kupujete na putu, pobrinite se da ga dobro operete ili se odluËite za ono koje se moæe oguliti.

• Putujete li na udaljena mjesta i vo-zite sami, napravite kratak odmor najmanje svaka dva sata. Tijekom predaha priuπtite si laganu aku-presurnu masaæu vrata, ramena i gornjih dijelova lea ili jednostavno kratko proπetajte.

Sretan put i ugodan provod na odmoru!

14

1 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

U EU na snagu stupila nova klasifikacija faktora za zaπtitu od sunca

Avène dermatoloπki laboratoriji prvi su i jedni od rijetkih u oznaËavanju svojih proizvoda primijenili novu europsku klasifikaciju oznaka za visinu faktora zaπtite od sunca. Europ-sko udruæenje za kozmetiËku industriju COLIPA prihvatilo je novu metodu mjerenja faktorima SPF-a: od 2 (najmanji stu-panj zaπtite) do 50+ (najviπi stupanj zaπtite - svi proizvodi Ëiji je zaπtitni faktor bio jednak ili viπi od 60). Nova klasifika-cija je uvedena zato πto mnogi proizvoaËi primjenjuju au-stralski ili ameriËki sustav oznaËavanja zaπtitnih faktora, koji meusobno nisu usporedivi i samo zbunjuju potroπaËe.

To je iznimno bitno zbog Ëinjenice da je u posljednjih desetak godina zbog oπteÊenja ozonskog omotaËa znatno po-veÊana opasnost od πtetnih uËinaka ultraljubiËastih zraka.

Sa 250 godina iskustva i znanja, Avène dermatoloπki la-boratoriji istinski su lideri u segmentu medicinske dermokoz-metike i uvelike su zasluæni za stvaranje svijesti o πtetnom uËinku te nuænosti odgovarajuÊe zaπtite od oba tipa UV zraka - UVA i UVB. PrimjenjujuÊi tu spoznaju u razvoju Avène Sun linije proizvoda za zaπtitu od sunca, uspjeli su ujednaËiti razinu zaπtite od UVA i UVB zraka u svim svojim proizvodi-ma. VeÊina proizvoaËa nudi odgovarajuÊu zaπtitu od UVB

zraka, ali zaπtita od UVA zraka nije na potrebnoj razini. To je posebno vaæno kad se u obzir uzme podatak da su UVA zrake kao i UVB dugoroËno odgovorne za prerano starenje koæe i nastanak nekih vrsta karcinoma koæe.

Najnovija znanstvena istraæivanja iz Avène laboratorija

Melita Smolek, voditeljica Avène Sun linije proizvoda u Oktal Pharmi, osvrnula se na najnovija istraæivanja Avène dermatoloπkih laboratorija: „Avène laboratoriji godiπnje provode brojna znanstvena istraæivanja kako bi maksi-mizirali zaπtitu od sunca koju pruæaju njihovi proizvodi i sprijeËili neæeljene uËinke sunËanja. Najnovija znanstvena istraæivanja o utjecaju sunËeva zraËenja na koæu Avène dermatoloπki laboratoriji provodili su u raznim testovima u svakodnevnim i ekstremnim prilikama„.

Prvo istraæivanje pokazalo je kako u sluËaju koriπtenja Avène Sun 50+ spreja treba 23 puta veÊa koliËina UV zraËenja da bi se kod ispitanika pojavili osip i crvenilo, od-nosno solarna urtikarija.

Drugo istraæivanje ispitivalo je otpornost osoba svjetlije puti na pojavu crvenila koæe lica, ruku i lea, pojavu hiper-pigmentacije, a mjerena je i ukupna doza UV zraËenja kojom su osobe izloæene na 3500 m nadmorske visine. Dokazana je izuzetna fotozaπtita Avène Sun 50+ proizvoda i nakon ekstremna trodnevnog izlaganja suncu na visokim nadmor-skim visinama, bez pojave crvenila i opeklina.

TreÊe istraæivanje provedeno je u joπ ekstremnijim uvje-tima, na nadmorskoj visini od 4550 do 5730 metara, meu Ëlanovima triju planinarskih ekspedicija u Meksiku. Nakon prvog dana niti jedan sudionik nije imao znakove opeklina od sunca, a nakon drugog i treÊeg dana zaπtita od opeklina ostala je izuzetna kod Ëak 91 posto ispitanika.

Svi testovi potvruju i veliko zadovoljstvo kozmetiËkim svojstvima proizvoda kao πto su miris, boja, upijanje i hi-dratacija kod 90 posto ispitanika.

Novi standardi u zaπtiti od sunca

Avène dermatoloπki

laboratoriji prvi su primijenili

novu europsku klasifikaciju

oznaka za visinu faktora

zaπtite od sunca

P I E R R E F A B R E

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 15

Najavljena humanitarna akcija „Mala pomoÊ u borbi protiv melanoma”

Melita Smolek najavila je i poËetak humanitarne akcije

„Mala pomoÊ u borbi protiv melanoma”: „OdluËili smo

pokrenuti humanitarnu akciju u kojoj Êemo od 30. svi-

bnja do 30. kolovoza ove godine, odvojiti jednu kunu od

svakoga prodanog proizvoda iz Avène Sun linije, a priku-

pljeni iznos donirati Hrvatskoj ligi protiv raka za pomoÊ

oboljelima od melanoma”.

6 STUPNJEVA OSJETLJIVOSTI NA SUNČEVE ZRAKEFototip Kosa Put Sklonost opeklinama od sunca TamnjenjeI Crvena MlijeËno bijela Stalna +++ NeII Plava Svijetla Stalna ++ LaganoIII Boje kestena Svijetla Česta SvijetloIV Smea Zagasita Rijetka TamnoV (mediteranski) Tamno smea Zagasita Izuzetna Vrlo tamnoVI Crna Crna Ne Crno

INFORMACIJE O PROIZVODIMA IZ AVENE SUN LINIJE

Krema za zaπtitu od sunca SPF 50+ i sprej za zaπtitu od sunca SPF 50+

✹ za suhu i osjetljivu koæu lica i tijela✹ fototip I i II✹ za prevenciju pojave tamnih pigmentacija, fotoderma-

toze i smanjenje rizika od fotosenzibilizacije✹ kod postoperativne zaπtite oæiljaka✹ prilikom intenzivna izlaganja suncu (more, visoke pla-

nine, tropske zemlje)✹ poveÊava prag izbijanja solarne urtikarije na zaπtiÊe-

noj koæi 23 puta

DjeËje mlijeko za zaπtitu od sunca SPF 40✹ za osjetljivu djeËju koæu sklonu opeklinama od sunca✹ fototip II i III✹ prilikom intenzivna izlaganja suncu (more, visoke pla-

nine, tropske zemlje)

Emulzija za zaπtitu od sunca SPF 20✹ za normalnu, mjeπovitu i masnu koæu✹ osobito za koæu s aknama✹ koristi se i kao prijelaz s visokoga zaπtitnog faktora

(50+ ili 40)

16

1 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

LPG endermologijasofisticirani anti-ageing lica i tijela

LPG ureaji namijenjeni su za tre-

tmane tijela (Cellu M6) i lica (Lift 6).

Kod tijela se prije svega misli na tre-

tmane celulita, “viπka” koæe nakon

poroda i dijeta, limfedema kod æena

nakon operacije dojke i tretmane oæi-

ljaka. Na licu uklanja prve znakove

starenja, ublaæava uznapredovale bo-

re i promjene na koæi lica uzrokovane

prirodnim procesom starenja ili pak

znakove starenja izazvane pretjera-

nim utjecajem sunËevih zraka. Dakle,

ureajima se provodi cjelokupan anti-

aging tretman.

Savjetuje se poËeti kod prvih zna-

kova celulita, dakle kod djevojaka,

kako bi se smanjio i dræao pod kon-

trolom. Dakle, za celulit nema dobne

granice, naprotiv LPG se savjetuje svi-

ma.

Sofisticirani LPG endermoloπki tre-

tmani u dermatoveneroloπkoj ordina-

ciji dr. Nola pod kontrolom su derma-

tologa, a provodi ih fizioterapeut.

LPG Cellu M6 endermologija protiv celulita

Endermologija je neinvazivna me-

toda prilagoena svakoj æivotnoj do-

bi u kojoj se javljaju promjene koæe

poput celulita ili znakova starenja.

»injenica je da se vremenom mije-

nja cirkulacija i javlja se “naranËina

koæa”, uza smanjenu ËvrstoÊu koæe. Endermologija djeluje na jaËanje mi-krocirkulacije, vraÊa tonus vezivnom tkivu poboljπavajuÊi tako cjelokupni izgled koæe.

LPG ureaji u svijetu se koriste vi-πe od petnaest godina, svakodnevno im se podvrgava nekoliko tisuÊa æena u dermatoloπkim ordinacijama. Indi-vidualno se prilagoavaju ovisno o osjetljivosti koæe, nisu bolni, πtoviπe izazivaju osjeÊaj ugode.

LPG endermologija ureajem Cel-lu M6 djeluje na celulit, kvalitetu i izgled koæe. Naravno da metoda en-dermologije ne moæe zamijeniti dije-tu, ali djelujuÊi na celulit postiæe velik uËinak u oblikovanju tijela i volume-na. Tretmane je poæeljno kombinirati s tjelesnom aktivnoπÊu.

Ova sofisticirana metoda idealna je za nastavak i odræavanje rezultata plastiËne kirurgije, ponajprije liposu-kcije. Naime, njome se smanjuje volu-men masnog tkiva, ali ne moæe rijeπiti problem celulita i izgleda koæe. Zato se savjetuje LPG Cellu M6 endermo-logija.

Zbog djelovanja na masne naku-pine i stimulaciju kolagena, izvrsni

dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel: 01/461 91 91

MModerna LPG endermologija

ne poznaje dobne granice. Poæeljna je

veÊ kod prvih znakova celulita

ili pojave najmanjih bora

rezultati postiæu se i kod tretiranja “viπka koæe” nakon poroda i dijeta, oæiljaka, odræavanja siluete te kod oticanja nogu (po-sebno kod trudnica). Osobito dobar uËinak postiæe se kod lim-fedema ruke nakon operacije dojke, Ëiji rezultati omoguÊuju znatno bolju kvalitetu æivota. Postiæe se, naime, uspostavljanje novih drenaænih puteva, otplavljivanje viπka limfe i smanjuje se prekomjerno vezivno tkiva u oæiljku nakon kirurπkog za-hvata ili radioterapije. Dakle, rezultati se postiæu jedinstvenom tehnikom simultanog djelovanja na smanjenje edema (otoka) i fibroze u oæiljnom tkivu. Otok na ruci postupno se smanju-je, koæa postaje mekπa, a ruka gibljivija. Svi dobiveni rezulta-ti LPG metodom potvreni su na temelju znanstvenih studija provedenih na ameriËkim i europskim sveuËiliπnim klinikama.

Savjetuje se provoenje svih tretmana dva do tri puta tje-dno, u seriji od 15 do 20 puta, a potom, ovisno o potrebama osobe ili medicinskoj indikaciji, slijedi odræavanje jednom do dva puta tjedno, odnosno dva do tri puta mjeseËno. Cijena LPG Cellu M6 tretmana je 270 kuna.

LPG Lift 6 Cosmecanique lifting - prirodan i neinvazivan

LPG endermologija pruæa i tretman kojim se uËvrπÊuje ko-æa lica, vrata, dekoltea i grudi, odstranjuju i ublaæavaju bore, a koæi vraÊa njeænost i prozraËan ten. Lift 6 Cosmecanique najnovija je nekirurπka metoda koja daje uËinak prirodnog liftinga koji odgaa pojavu znakova starenja koæe, a koristi kombinaciju mobilnih zalistaka i vakuuma. Tijekom tretmana

izmjenjuje se brzina djelovanja putem sustava brzih vibracija kojima je cilj jaËanje strukture koæe i sustava sporih vibracija koji dreniraju. Takvim tretmanom, kojim se provode nepreki-dna, ritmiËna, mehaniËka mikropulsiranja, izravno se trodi-menzionalno stimulira svaki milimetar kvadratni koæe oko oËi-ju, lica, dekoltea i grudi. Time se postiæe prava gimnastika lica koja osigurava ËvrπÊu stukturu koæe i mlai izgled. RaËunalni program sastoji se iz tri dijela i odnosi se na viπak koæe na licu i dekolteu, zatim naboranu koæu i tzv. infiltriranu koæu. Djelo-vanje Lift 6 ureaja ugodno je i prirodno, jer se s obzirom na moguÊih devet razina intenziteta prilagoava svim tipovima koæe, Ëak i onoj najosjetljivijoj.

Cilj je tretmana stimulacija kolagena i otklanjanje prvih, znatno ublaæavanje starijih bora, odnosno smanjivanje zna-kova starenja. Jedinstvenim naËinom djelovanja prirodnim putem koæi vraÊa ËvrstoÊu i elastiËnost. Svi dobiveni rezulta-ti LPG metodom potvreni su na temelju znanstvenih studija provedenih na ameriËkim i europskim sveuËiliπnim klinikama.

Nema dobne granice, πto znaËi da su tretmani poæeljni πto ranije u æivotu, s pojavom prvih, najmanjih bora. Upravo se pravodobnim tretmanom mogu postiÊi najbolji rezultati Ëiji je cilj smanjivanje bora, jaËanje tonusa i prirodne strukture koæe te obnova glatkoÊe.

U poËetku se savjetuju svaki drugi do treÊi dan u seriji od 15 do 20 tretmana, nakon Ëega se preporuËuje odræavanje je-dnom tjedno do jednom mjeseËno, ovisno o godinama i izgle-du koæe. Cijena jednog tretmana je 170 kuna.

Cilj je tretmana stimulacija kolagena i otklanjanje prvih te znatno ublaæavanje starijih bora, odnosno smanjivanje znakova starenja

19

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 19

20

2 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Uravnoteæena opskrba stanica koæe

mikronutrijentima bitna je u procesu

usporavanja starenja stanica koæe

Usporite vrijeme,iznutra

Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Prema znanstvenim spoznajama, razlikujemo dva naËi-na starenja koæe:

• strukturalno starenje - neizbjeæan fizioloπki proces starenja, vidljiv kao boranje koæe zbog smanjenja ela-stiËnosti i tonusa

• fotostarenje - uzrokovano utjecajem ultraljubiËastih zraka.

VeÊ nakon 25. godine æivota usporava se prirodni pro-ces regeneracije koæe. No, nezaobilazan je i dodatan utje-caj stila æivota i brojnih Ëimbenika iz okoline koji mogu poveÊati potrebe za odreenim mikronutrijentima. Iako je starenje, pa time i starenje koæe, normalan bioloπki proces, pod utjecajem negativnih Ëinitelja iz okoline (loπa prehra-na, zagaen zrak, dim cigareta, sunËeve zrake...) moæe se i ubrzati. Promjene koje na koæi opaæamo su sve dublje bo-re na licu, koæi nedostaje vlage i opÊenito je umorna. Zato je uravnoteæena opskrba stanica koæe mikronutrijentima bitna u procesu usporavanja starenja stanica koæe, jer je nedostatna koliËina hranjivih tvari u uskoj vezi sa smanje-nom funkcijom stanica.

Prvi oralni anti-age proizvod

Merz Spezial Anti Age kapsule prvi su oralni anti-age proizvod na hrvatskom træiπtu namijenjen usporavanju procesa starenja koæe i odgaanju pojave znakova prijevre-menog starenja koæe.

Dugogodiπnja istraæivanja tvrtke Merz Pharmaceuti-cals rezultirala su osmiπljavanjem kapsula s inovativnom formulom za njegu koæe. Kapsule sadræe trojni kompleks: retinol, vitamin E i cink. Ta kombinacija mikronutrijena-ta odabrana je zato jer ima kljuËnu ulogu kada je posrijedi proces regeneracije stanica koæe, osiguravajuÊi visoku bio-loπku raspoloæivost:

• retinol potiËe proces obnavljanja stanica koæe te je Ëini mekπom i napetijom,

• vitamin E jedan je od najdjelotvornijih antioksidansa koji πtiti od djelovanja slobodnih radikala, a

• cink podræava proces biosinteze kolagena koji je sasta-vni dio stanica.

Kombinacija omega-6 i -3 masnih kiselina sadræanih u hidro-lipidnom kompleksu znatno pridonosi usporavanju procesa starenja koæe sprjeËavajuÊi gubitak vlage iz koæe.

Djelotvornost Merz Spezial Anti-Age kapsula dokaza-na je studijom EVA (Effect of Vital substances in the skin Aging). KoristeÊi objektivne znanstvene metode, ta studi-ja dokazala je bitno poboljπanje strukture koæe u pogledu poveÊana tonusa i vlage, ublaæavanja dubine i oπtrine bora na Ëelu te odliËnu podnoπljivost kapsula bez nuspojava.

Kapsule su namijenje onima koji æele usporiti prirodan proces starenja nakon 25. godine æivota i odgoditi pojavu znakova preuranjena starenja koæe.

Merz Spezial Anti Age kapsule uzimaju se dva puta dnevno, ujutro i naveËer.

22

2 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Koæne mikoze (dermatomiko-ze) tipiËne su infekcije uzrokovane gljivama (micetama). Gljive su siÊu-πni mikroorganizmi specifiËne grae. One koje uzrokuju koæne bolesti æive kao paraziti na ljudima i æivotinjama i nazivaju se dermatofiti (dermato-micete), a bolesti koje uzrokuju der-matofitoze (u literaturi romanskoga govornog podruËja u uporabi je i ter-min tinea).

Iako su poboljπani higijenski uvje-ti znatno ograniËili razvoj tih bolesti, one su joπ veoma uËestale, Ëemu sva-kako pridonosi njihova visoka prije-laznost, tj. zaraznost. Æivotni uvjeti, osobito u seoskim zajednicama, omo-guÊuju nastanak i πirenje mikoza, πto postavlja posebne terapijske i profila-ktiËke probleme.

Gljive su proπirene po cijelom svi-jetu i u svakoj regiji prevladava odre-ena flora dermatofita. Iako se nekad smatralo da domaÊini dermatofita nuæno moraju biti ljudi ili æivotinje,

danas su gljive izolirane iz zraka i ze-mlje. Zbog toga se pri objaπnjenju na-stanka neke dermatomikoze ne misli nuæno na prijenos (zarazu) s nekoga drugog biÊa, iako je to joπ najËeπÊi naËin infekcije. No, mnogi Ëimbenici upuÊuju na postojanje posebne predi-spozicije organizma za obolijevanje, tj. neke su osobe pogodnije za prihva-Êanje i razvoj gljiva.

Infekciji pogoduje nekoliko Ëimbenika

Zdrava koæa Ëovjeka odliËna je barijera za prodor dermatofita, dok vlaæna, posebno povrπinski oπteÊena koæa pogoduje nastanku infekcije. To je osobito izraæeno na mjestima koja se meusobno trljaju (izmeu prstiju πaka i stopala, koænih nabora, ispod dojki, na preponama, kod pretilih u naborima koæe trbuha i glutealne re-gije).

Infekcije (patogenost) ovise o in-vazivnoj sposobnosti gljiva, ali i o stanju imunoloπkog sustava Ëovjeka. »eπÊe su kod osoba sa smanjenom prirodnom otpornoπÊu organizma zbog drugih bolesti ili popratnog lije-Ëenja (imunosupresivnim lijekovima, antibioticima i dr.).

Prijenosu infekcije s Ëovjeka na Ëovjeka osobito pogoduje boravak u veÊem kolektivu, poput djeËjih vrtiÊa i πkola. U takvim okruæenjima Ëeste su gljiviËne infekcije vlasiπta jer se bolest moæe prenijeti i Ëeπljem. ©ire-nju nekih gljiviËnih infekcija pogodu-je i uporaba javnih kupaliπta, bazena i zajedniËkih higijenskih prostorija. Bolest se moæe prenositi i sa æivotinja na ljude i obrnuto.

Neke gljive mogu uzrokovati lokal-na æariπta, jer se paraziti lako prenose sa æivotinja na ljude s kojima dolaze u kontakt. Srediπte πirenja takvih æa-riπta ostaje ograniËeno na krug obite-

Zaπto gljive napadaju?Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Infekcija nastaje na vlaænoj,

povrπinski oπteÊenoj koæi, a osobito je

Ëesta na mjestima koja se

meusobno trljaju

Kultura Microsporum canis

D E R M A T O L O G I J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 23

lji ili manju zajednicu. I to zbog toga πto parazit pri prelasku sa æivotinje na Ëovjeka poveÊava svoju patogenost, a gubi je pri prelasku s Ëovjeka na Ëovjeka. Tako je dokazano da gljiva Microsporium canis gubi patogenu moÊ nakon tri prelaska. Neke gljive, poput Trychophyton schönleinii, koje parazitiraju samo na Ëovjeku, stalno su nastanjene kod veÊine populacije siromaπnih zemalja, gdje je higijena niskog stupnja. Prenosi se direktnim kontaktom ili indirektno preko pre-dmeta zajedniËke uporabe (Ëeπljevi, Ëetke....), a bolest koju izaziva zove se favus ili favozna tinea i jedna je od najstarijih poznatih gljiviËnih obo-ljenja. Pogaala je mnoge poznate li-Ënosti, poput Julija Cezara, za ko-jeg zli jezici tvrde da je nosio lovorov vijenac na glavi da bi prikrio gubitak kose na glavi.

Roænate strukture na udaru

Gljive najËeπÊe parazitiraju u ro-ænatim strukturama (povrπinski ro-ænati sloj epidermisa, dlake i nokti), jer imaju sposobnost iskoriπtavanja keratina, koji napadaju pomoÊu spe-cifiËnog enzima i dovode do njegove razgradnje (keratolize). Tako Tricho-phyton i Microsporium parazitiraju u dlakama, a Epidermophyton u roæ-natim stanicama gornjeg sloja koæe, uzrokujuÊi karakteristiËne patoloπke manifestacije koje s jedne strane iza-zivaju ispadanje kose, a s druge sli-kovite eritematozno-skvamozne mrlje na koæi bez dlaka.

Uz podjelu gljiviËnih bolesti koæe i kose prema vrsti uzroËnika (mi-

krosporoza, trihofitoza, epidermofito-za), moæemo ih dijeliti i prema ana-tomskoj lokalizaciji na bolesti vlasi-πta, lica, brade, trupa, prepona, πaka, stopala i noktiju.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËke slike i anamneze, a potvruje dokazom uzroËnika (kultura, nativni mikroskopski preparat i pregled fluo-rescentnom svjetiljkom, a znatno rje-e intrakutani test s ekstratom kultu-re /trihofitinski test/ i patohistoloπka analiza).

Lokalno ili sistemsko lijeËenje

LijeËenje dermatofitoza ovisi o kliniËkoj slici i smjeπtaju promjena. Uglavnom je dugotrajno i obiËno se nastavlja joπ dva tjedna nakon ne-stanka koænih promjena kako bi se izbjeglo ponovno javljanje bolesti.

Vlasiπte i nokti - Za lijeËenje glji-viËnih oboljenja vlasiπta i noktiju na-jËeπÊe se koriste sistemski antimikoti-ci koji se uzimaju peroralno (na usta). BuduÊi da su to lijekovi koji imaju mnogo nuspojava i potencijalno mo-gu imati hepatotoksiËno djelovanje (oπteÊenje jetre), ne smiju se uzimati bez lijeËniËke preporuke i kontrole.

Dermatofitoze ostalih lokaliza-cija - LijeËe se uglavnom samo pri-mjenom lokalnih antimikotika, a tra-janje lijeËenja uglavnom ovisi o loka-lizaciji. Lokalni antimikotici prosjeËno se primjenjuju dva do Ëetiri tjedna, a katkad i znatno dulje. Koæna obolje-nja izazvana gljivama vrlo Ëesto pra-ti umjeren do znatan svrbeæ, koji se pokuπava ublaæiti Ëeπanjem. Time se dodatno oπteÊuje koæa, pa se Ëesto razvija dodatna infekcija (superin-fekcija) bakterijama, tako da je nu-æno i antibakterijsko lijeËenje.

Od preparata koji se mogu samo-stalno koristiti kod gljiviËnih obolje-nja koæe i kose preporuËuje se an-tiseptik na bazi octenidindihydro-chlorida, koji uz to πto vrlo uspjeπno djeluje na gljive, uklanja i bakterije, Ëeste uzroËnike superinfekcije. Anti-septik treba obilato nanijeti na obo-ljelo mjesto i saËekati da se osuπi oko minutu da bi iskazao svoj potpun an-tiseptiËki uËinak.

Od opÊih mjera vaæno je djelova-ti na predisponirajuÊe Ëimbenike kao πto su prekomjerno znojenje, pojaËa-na vlaænost koæe, trljanje koæe o koæu (podruËja ispod pazuha, prepone, po-druËja ispod dojki) kao i odræavanje opÊih higijenskih mjera.

Trichophytia superficialis gole kožeMycodermitis (tinea)

Trichophytia superficialis capilitii

Gljive najËeπÊe parazitiraju u roænatim strukturama

28OOsteopatija potiËe zdravo

funkcioniranje Ëovjeka, ispravljajuÊi

mehaniËku neravnoteæu unutar i meu

tjelesnim strukturama

2 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Osteopatija je znanost, umjetnost, filozofija, globalno djelovanje... Ona je poseban i cjelovit naËin Ëuvanja zdravlja koji poËiva na principima i postupcima πto pri dijagnosticiranju i lijeËenju potiËu zdravo funkcionira-nje Ëovjeka, ispravljajuÊi mehaniËku neravnoteæu unutar i meu tjelesnim strukturama. Uz to, ona je i naËin lije-Ëenja pomoÊu kojega se u organizmu, djelovanjem na strukturu kostiju, utjeËe na æivËani sustav, uspostavlja poremeÊena ravnoteæa u organizmu, a u ravnoteæu se dovodi unutarnje disanje tijela kako bi se u organizmu aktivirale snage za izljeËenje.

Povijesne Ëinjenice

Njezin osnivaË dr. Andrew Still, roen 1828., vjerovao je da treba lije-Ëiti osobu u cjelini, a ne samo lokalni problem, istiËuÊi kako treba otkriti i

lijeËiti mehaniËku neravnoteæu koja se krije iza bolesti.

Svoju je teoriju i naËine lijeËenja razvio u osobito mraËno doba medi-cinske povijesti SAD-a. Iskustva koja je stekao kao vojni lijeËnik u vrijeme AmeriËkoga graanskog rata znatno su uzdrmala njegovu vjeru u medici-nu. Okrenuo se stoga prouËavanju Ëo-vjeka s osobitom pozornoπÊu na sve ono πto je svojstveno dobrom zdra-vlju. Uvjeren u to da su u Ëovjekovoj prirodi usaeni mehanizmi samoo-zdravljenja, poËeo je prouËavati ana-tomiju. BuduÊi da mu se praksa stal-no razvijala, dr. Still je 1892. osnovao AmeriËku πkolu osteopatije. Svoje je studente uËio da bolest moæe izazvati napetost, πok i ostale vrste trauma ko-je uzrokuju promjene u cirkulaciji kr-vi i u djelovanju æivËanog sustava. U to su vrijeme otvorene joπ neke oste-opatske πkole, koje su uz osteopatsku

tehniku htjele uvesti i lijekove, Ëemu se dr. Still protivio.

Nakon smrti Andrewa Stilla 1917. godine njegovi su uËenici nastavili ra-zvijati osteopatiju i osnivati nove πko-le. Jedan od njih, Martin Littlejohn, osnovao je Britansku πkolu osteopati-je, a Osteopatsko druπtvo Velike Bri-tanije utemeljeno je 1925. radi uzdi-zanja osteopatije na akademsku razi-nu pomoÊu istraæivanja, predavanja i objavljivanja rezultata.

U 120 godina otkako je dr. Still utemeljio osteopatiju, ona je postala disciplina raπirena diljem svijeta i di-jelom zdravstvenog sustava u gotovo svim zemljama engleskoga govornog podruËja, pa i u mnogim drugim. U Velikoj Britaniji je do 1996. bilo oko 2000 lijeËnika osteopata, a u SAD-u oko 38.000 osteopata, uz 17 visokih πkola za osteopatsku medicinu. Oste-opatija se sve viπe razvija i napreduje u mnogim zemljama, pa u Australiji postoje dvije visoke πkole i 350 re-gistriranih Ëlanova, a na Novom Ze-landu oko 100 Ëlanova, a oËekuje se i skoro otvaranje πkole.

Tijelo kao cjelina

HolistiËki pristup zdravlju podra-zumijeva da se svaki dio tijela proma-tra u sklopu cjeline, a cjelina je viπe od zbroja pojedinih dijelova. BuduÊi da su svi organi i svi tjelesni susta-

Nova ljekovita filozofija Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/617 12 74, www.medeor.hr

F I Z I K A L N A T E R A P I J A

Svrha lijeËenja u osteopatiji nije samo da se uklone simptomi nego da se popravi ono πto ih uzrokuje

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 29

vi meusobno povezani, ne moæemo mijenjati jedan dio, a da ne utjeËemo i ne mijenjamo cjelinu. To znaËi da uzrok teπkoÊa moæe biti daleko od mjesta na kojem se javljaju simpto-mi.

Svrha lijeËenja u osteopatiji ni-je samo da se uklone simptomi nego da se popravi ono πto ih uzrokuje. Za cijelog procesa lijeËenja osteopat je svjestan Ëinjenice da Êe ono πto uËi-ni na jednom dijelu utjecati na cijelo tijelo. Cilj je, dakle, dovesti pacijenta u najbolje moguÊe stanje, i to lijeËe-njem odreenog poremeÊaja Ëime se istodobno poboljπava opÊe stanje bo-lesnika. Tehnika lijeËenja zapravo se sastoji od korektivnih postupaka ko-jima se pri svakom tretmanu postiæe zadani cilj.

Osteopati pokazuju najveÊe za-nimanje za prouËavanje anatomije i fiziologije Ëovjeka. Znaju koliko je vaæno potpuno poznavanje toËnoga poloæaja i uloge svake pojedine kosti, ali i ostalih struktura tijela, πto je vrlo bitno kako bi se odredilo πto je nor-malno i zdravo funkcioniranje ljud-skog tijela. Uzrok bolesti i teπkoÊa vi-de u nepravilnostima u radu unutar ili izmeu organa.

Osnovnim æivotnim mehanizmom dr. Still je smatrao miπiÊno-koπtani sustav te je spoznao kako lomovi u tom osjetljivom mehanizmu mogu dovesti do bolesti. Zato je za osteo-pata fiziËki integritet cijeloga tijela najvaæniji Ëimbenik zdravlja, odno-sno bolesti.

Osteopat je tako struËnjak za bio-mehaniku ljudskog tijela. Svi smo u posljednje vrijeme svjedoci buenja novoga, globalnijeg pristupa ljudskom zdravlju. To se dogaa zbog sve in-tenzivnijeg istraæivanja i sve veÊe su-radnje u razliËitim naËinima lijeËe- nja. ZajedniËki rad postaje kljuËna osobina novoga razvoja medicinske vjeπtine.

Fizikalna terapija i osteopatija Razlika izmeu fizikalne terapije i osteopatije uglavnom je u njihovoj fi-

lozofiji. Fizioterapeuti su sastavni dio zdravstvenog sustava, rade u bolni-cama, ljeËiliπtima, toplicama ili imaju vlastite ordinacije. Ne koriste lijeko-ve nego tretmane rukama, vjeæbe i elektroterapiju. StruËnjaci su u svom podruËju i u raznim sluËajevima su-rauju s osteopatima. U posljednje se vrijeme sve viπe okreÊu holistiËkom pristupu zdravlju i postupanju s paci-jentima.

Indikacije za osteopatiju

RazliËite tehnike osteopatije uspje-πno se primjenjuju pri lijeËenju:

• bolova, stresa, nekih neurolo- πkih bolesti (cerebralna paraliza, mul-tipla skleroza, Parkinsonova bolest, stanja nakon moædanog udara, neu-ralgija),

• sportskih ozljeda (istegnuÊa, iπ-Ëaπenja, ruptura mekih tkiva, teniski lakat),

• ozljeda uzrokovanih traumama (trzajna ozljeda vratne kraljeænice, potres mozga, nagnjeËenja),

• tegoba koje se javljaju tijekom trudnoÊe,

• raznih poremeÊaja u djeËjoj dobi,• u lijeËenju bolesti zubi i Ëeljusti

(zubobolja, deformacije i bolovi u Ëe-ljusti),

• unutarnjih organa (crijeva, jetra, srce, pluÊa) i glave (glavobolja, migre-na, upala sinusa, vrtoglavica, πumovi u uπima, teπkoÊe s vidom),

• akutnih i kroniËnih bolesti su-stava za pokretanje (bolni sindrom kraljeænice, skolioza), organa s unu-tarnjim izluËivanjem (hormonalni po-remeÊaji),

• teπkoÊa s disanjem, gutanjem, bolesti nosa, hiperaktivnosti, teπkoÊa u ponaπanju i uËenju, lijeËenju tru-dnica, beba i djece.

Kontraindikacije za osteopatiju

Kontraindikacije su u osteopatiji poznate kao znakovi i simptomi koje osteopat dobiva pri prvom pregledu i u skladu s njima odreuje je li paci-jentu indicirana terapija. Kako je te-hnika neagresivna, kontraindikacija je vrlo malo.

Osteopat odliËno vlada znanjima iz anatomije, fiziologije i patologi-je organizma, samostalan je, radi po principima osteopatije i djeluje na fi-ziËko, psihiËko i emocionalno stanje pacijenta. Zato osteopatiju preporuËu-ju mnogi lijeËnici za uklanjanje kako jednostavnijih tako sloæenijih zdrav-stvenih problema.

U sljedeÊem broju: Sindromi prenaprezanja

30

3 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

BBila ona prirodna, mehaniËka, kemijska

ili pak hormonska, bez kontracepcijskih

sredstava ne moæe se planirati spolni æivot

Pred nama su ljetni praznici, vrije-me kad se mnogi od nas, osobito mla-di, prepuste uæicima toplih ljetnih no-Êi, otkriju ljubav, neki prvi, neki tko zna koji put. No, valja biti oprezan i hedonizmu se ne prepustiti “do kra-ja”, misliti na zamke riziËna spolnog ponaπanja i promiskuiteta, na poslje-dice od kojih su najozbiljnije spolne zaraze i neplanirana trudnoÊa.

Za siguran spolni uæitakmr. sc. Joško Zekan, dr. med., spec. ginekolog i porodniËar, Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb, predsjednik udruge Inicijativa za žensko zdravljeAnka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, Poliklinika za dermatoverenologiju, infektologiju i citologiju VIROGENAPLUS, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96, www.virogena.hr

G I N E K O L O G I J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 31

Osnovne informacije o kontrace-pciji mladima je dobro prenijeti veÊ na pragu adolesecencije, stoga psiho-lozi, pedagozi i zdravstveni radnici savjetuju roditeljima da o spolnosti, ljubavi, seksu, spolnim bolestima i kontracepciji razgovaraju mudro i pri-mjereno dobi, i to u vrijeme sazrijeva-nja, a najbolje izmeu sedme i dvana-este godine, jer ih poslije jednostavno neÊe sluπati.

ZahvaljujuÊi znanstvenim otkriÊi-ma i napretku medicine i tehnologije, metode i sredstva zaπtite i kontrace-pcije sve su bolji, pa je lakπe planira-ti spolni æivot, bez πtetnih posljedica

po opÊe i reproduktivno zdravlje. No, valja upozoriti na dva problema: na neispravan stav da o sprjeËavanju ne-æeljene trudnoÊe brigu mora voditi iskljuËivo æena i na pogreπno miπlje-nje kako su metode kontracepcije 100 posto sigurne. Da bi kontracepcija bi-la uspjeπna, oba partnera moraju biti motivirana!

NajËeπÊe prirodne metode

Meu najËeπÊim metodama kon-tracepcije su tzv. prirodne metode si-gurnih dana (kojih se dræe i parovi koji æele djecu pa naziv “kontracepcij-ske” za njih nije prigodan). Osnovne su metode:

• mjerenje bazalne temperature, pri Ëemu treba imati na umu da neka stanja i bolesti mogu poremetiti tjele-snu temperaturu,

• Ogino-Knausova kalendarska metoda, koja je neprikladna za æene s nepravilnim, prekratkim ili predugim ciklusima,

• Billingova ovulacijska metoda, temeljena na promjeni cervikalne slu-zi, koja je takoer priliËno subjekti-vna te

• simptotermalna metoda, koja je najpouzdanija.

Prekinuti snoπaj ili coitus inter-ruptus, tijekom kojega se muπko spo-lovilo izvuËe iz vagine prije ejakula-cije, pa ejakulat ne dospije u rodnicu i cerviks, takoer je prirodna metoda. »esto se prakticira u kombinaciji sa spermicidima i vrlo je nepouzdana. NajËeπÊe se primjenjuje ‘’u nuædi’’, kad par nema pri ruci niπta bolje.

U svakom sluËaju, sve prirodne metode su priliËno nesigurne, ali su svakako bolje od nikakve.

MehaniËka sredstva

Kontracepcijsko pomagalo koje primjenjuje muπkarac, a ujedno je do-bra zaπtita od nekih spolno prenosi-vih bolesti je kondom. Radi boljeg uËinka moæe se kombinirati s lokal-nim spermicidnim sredstvima. Prije

uporabe treba proËitati upute o Ëu-vanju i koriπtenju te provjeriti je li mu istekao rok valjanosti. Ne smije se nositi u dæepu ili novËaniku jer ga oπteÊuje toplina tijela. Stavlja se prije snoπaja, pri Ëemu je vaæno paziti da ne pukne i ne sklizne sa spolovila. Ne smiju se stavljati dva kondoma jedan na drugi, jer je zbog trenja lateksa o lateks rizik od pucanja veÊi.

Izuzetno hvaljeno i pouzdano kontracepcijsko pomagalo, koje uje-dno πtiti od prijenosa spolnih bolesti, je æenski kondom femidom, koji se odnedavno moæe nabaviti i u naπim ljekarnama. Djevojkama i æenama smeta jedino njegov neestetski izgled.

Dijafragma (cervikalna kapa) se postavlja u vaginu ispred cerviksa i πtiti od ejakulata. Sastoji se od ela-stiËnog prstena s tankom gumenom opnom i obiËno se koristi sa spermici-dnom kremom ili pjenom.

Kemijska sredstva

Spermicidi - lokalni kontracepti-vi (spermicidne pjene, kreme, æelei, vaginalete i spuævice) stavljaju se u rodnicu neposredno prije odnosa, a sadræe neutralnu bazu koja mehani-Ëki sprjeËava prodor spermija kroz cervikalni kanal te aktivne tvari koje biokemijskim djelovanjem uniπtava-ju spermije. Potpun uËinak postiæu desetak minuta nakon stavljanja u rodnicu, a djelovanje im se smanjuje nakon jedan do dva sata. Koriste se obiËno uz neku mehaniËku metodu (kondom ili dijafragmu) ili u kombi-naciji s metodom plodnih i neplodnih dana. Zbog kratkotrajna djelovanja katkad stavljanje treba ponoviti, a u nekih osoba, doduπe rijetko, izazivaju alergijske reakcije.

Kemijsko-mehaniËka sredstva

Jedna od najsigurnijih i najdugo-trajnijih metoda kontracepcije je in-trauterini uloæak ili spirala. Najviπe se savjetuje æenama koje su rodile, a

spirala je kontraindicirana kod æena koje su imale Ëeste upale genitalnih organa i male zdjelice. Djeluje kemij-ski i mehaniËki sprjeËavajuÊi ugra-dnju oploenog jajaπca u sluznicu maternice.

Najviπe se koriste plastiËne spi-rale obloæene bakrenom æicom, koje u nekih osoba mogu uzrokovati jaËe menstrualno krvarenje, ili hormonal-ni implantat, odnosno spirala uloæe-na u gestagenski cilindar. Hormonska spirala ujedno smanjuje menstrualne bolove i obilne menstruacije. Pravilno postavljena, smatra se 100 posto si-gurnom kontracepcijom jer djeluje ta-ko πto sprjeËava ovulaciju.

Prije postavljanja spirale treba obaviti pregled i papa-test, jer je kod nekih stanja i bolesti primjena spira-le kontraindicirana, πto treba utvrditi ginekolog. Æena koja se odluËi za spi-ralu na kontrolne preglede treba iÊi dva puta godiπnje. Spirala s dodatkom bakra vadi se i zamjenjuje u prosjeku

nakon tri do pet godina, a s hormoni-ma nakon godinu dana.

Intrauterina kontracepcija (spirala) ne πtiti od ektopiËnih trudnoÊa niti je zaπtita od spolnih bolesti i ne prepo-ruËuje se æenama koje joπ nisu rodile.

Kirurπke metode

Sterilizacija i vazektomija kirur- πke su metode koje se primjenjuju kod oba spola. Nisu potpuno trajne metode kontracepcije, jer je dokazano kako ipak postoji moguÊnost da muπ-karac ili æena nakon postupka sterili-zacije i vazektomije ponovno tijekom vremena postanu plodni. Sterilizacija se ne preporuËuje æenama koje joπ ni-su rodile.

Kontracepcija za æene koje doje

Dojiljama se obiËno savjetu-je kombinacija mehaniËke i lokalne

spermicidne kontracepcije. Za one ko-je koriste hormonalnu kontracepciju u tom se razdoblju savjetuju tablete ko-je u sastavu imaju samo gestagen.

Hormonalne kontracepcijske tablete

Prakticiraju se veÊ pola stoljeÊa. Ginekolozi najËeπÊe propisuju tablete koje sadræe razne kombinacije estro-gena i gestagena. Nakon prestanka njihova uzimanja jajnici ponovno normalno prorade kroz sljedeÊa tri mjeseca.

Mehanizmi djelovanja:• utjeËu na dozrijevanje jajaπca

i njegovo otpuπtanje iz jajnika,

• smanjuju moguÊnost prolaza spermija kroz cervikalnu sluzi

• djeluju na sluznicu maternice (endometrij) i Ëine je nesposobnom za prihvat jajaπca.

G I N E K O L O G I J A

Prethodni pregled - Prije propisi-vanja tableta ginekolog treba obaviti detaljan pregled, uzeti anamnestiËke podatke, a nakon pregleda i savjeto-vanja, uputiti pacijenticu na potrebne krvne testove, s posebnim naglaskom na biokemijske pretrage jetrenih fun-kcija i probirne testove koagulacije (zgruπavanja krvi). Ako su svi nalazi u redu i anamnestiËki nema podataka o nasljednoj trombofiliji i teæoj bolesti jetre, moæe se poËeti s hormonalnom kontracepcijom.

Uporaba - Tabletu treba uzeti pr-vog dana menstruacije i kontinuirano ih piti 21 dan. Slijedi sedmodnevna stanka, tijekom koje æena menstrui-ra, pa ponovno 21-dnevni ciklus uzi-manja tableta... Ako æena zaboravi uzeti tabletu, treba je popiti najdulje sljedeÊih 12 sati, inaËe postoji opa-snost od smanjenja uËinka. Zaboravi

li uzeti tabletu dulje od 12 sati ili pak nekoliko dana, svejedno treba popi-ti ostatak tableta do kraja ciklusa, a istodobno koristiti joπ neku metodu zaπtite. Napomena - U prvim mjese-cima primjene katkad se javlja slabije krvarenje izmeu dva ciklusa, πto nije opasno niti razlog za strah i presta-nak uzimanja jer obiËno traje dok se æena ne navikne na tablete. Kod ja-Ëih krvarenja, koja traju nekoliko ci-klusa, treba otiÊi ginekologu kako bi se otklonila sumnja na neke bolesti. Hormonalne tablete u izvanrednom sluËaju ginekolog moæe propisati i kao kontracepciju nakon nezaπtiÊe-noga spolnog odnosa koji se dogodio neplanirano u terminu ovulacije. Tada se propisuju veÊe doze, prema razliË-itim terapijskim algoritmima ovisno o vrsti pripravka, a djelotvorne su ako se uzmu najkasnije do 72 sata nakon spolnog odnosa.

Prednosti - Uz kontracepcijski uËinak, prednost je hormonalnih kon-traceptiva u tome πto se njima mogu regulirati neredoviti ciklusi, smanjiti preobilna krvarenja i bolovi, smanjiti rizik od razvoja karcinoma jajnika ili endometrija te nekih bolesti dojke.

Mjere opreza - Ako æena puπi, pati od pretilosti, hipertenzije, poviπenih masnoÊa u krvi i srËano-æilnih bole-sti, hormonske tablete mogu πtetiti, pa treba razmisliti o drugim vrstama kontracepcije. Tablete ne πtite od spol-nih bolesti.

Kontrolni pregledi - Na redovi-te kontrolne preglede svaka spolno aktivna æena trebala bi otiÊi jednom do dva puta godiπnje, a kod primjene hormonskih kontraceptiva ginekoloπki je pregled potreban i:

• ako ima neredovite menstrualne cikluse,

• ako tijekom sedmodnevne stan-ke nema menstrualnog krvarenja,

• ako se jave migrenozne glavobo-lje, grËevi, bolovi, oticanje ekstremite-ta ili poremeÊaj vida.

Da bi kontracepcija bila uspjeπna, oba partnera moraju biti motivirana, stoga je neispravan stav da o sprjeËavanju neæeljene trudnoÊe brigu mora voditi iskljuËivo æena. Uz to, pogreπno je miπljenje kako su metode kontracepcije 100 posto sigurne

Zbog inkontinencije u svijetu tr-pi oko 200 milijuna ljudi, od kojih je oko 65 milijuna æena sa stresnom urinskom inkontinencijom. Prema svjetskim statistikama, pogaa svaku sedmu æenu, a u Hrvatskoj svaku Ëe-tvrtu u aktivnoj dobi, izmeu 35. i 45. godine

O problemu inkontinencije ra-zgovarali smo s doktoricom Jelenom Schwenner-RadovnikoviÊ, urologi-njom u splitskoj bolnici Salus, u ko-joj se inkontinencija lijeËi najnovijom TVT metodom, odnosno ugradnjom polimerskog implantata.

Inkontinencija je socijalni i hi-gijenski problem koji se nikako ne

smije zanemariti - jer viπe od tride-set posto æena starijih od 65 godina i deset posto æena u dobi prije me-nopauze æali se na nekontrolirano ispuπtanje mokraÊe. Iako pogaa i muπkarce, mnogo se ËeπÊe javlja kod æena.

- Upravo tako, i to zbog nekoliko razloga, prije svega zbog anatomske razlike, odnosno kraÊe mokraÊne ci-jevi i πire zdjelice, poroda i hormo-nalnih promjena. No, nije nepoznata ni u djeËjoj i muπkoj populaciji. Kod muπkaraca je Ëesta u obliku poslije-mikcijskog kapanja, odnosno bjeæ-anja manje koliËine mokraÊe nakon mokrenja. Javlja se i tzv. paradoksna inkontinencija, ili inkontinencija zbog

prelijevanja, kao posljedica zapreke u otjecanju mokraÊe. Rijetko se mo-æe javiti nakon operacijskog lijeËenja bolesti prostate. Iako kod muπkaraca nije uËestala, i ËeπÊe je simptom pri-marne bolesti nego bolest po sebi, ozbiljnija je i teæe se lijeËi. Kod djece vrlo Ëesto predstavlja simptom neke od priroenih anomalija mokraÊnog sustava

Postoje li kod æena neki riziËni Ëimbenici za inkontinenciju?

- To je ponajprije dob jer s godina-ma uËestalost raste. Nasljedna je sklo-nost takoer bitna i inkontinencija se ËeπÊe pojavljuje kod osoba Ëiji su Ëla-novi obitelji imali taj problem. RiziËni su Ëimbenici i debljina, smanjena tje-lesna aktivnost te puπenje. U razvoju inkontinencije vaæni su i hormonalni utjecaji - ËeπÊa je kod æena nakon ula-ska u menopauzu s obzirom na to da se tada stanjuje sluznica mokraÊne

Razgovorala: Javorka LuetiÊ

NNova TVT (Tension free vaginal tape)

metoda primjenjuje se i u Hrvatskoj

Inkontinencija se uspjeπno lijeËi

34

3 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Intervju: mr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ, dr. med.,spec. urolog

I N T E R V J U

cijevi, smanjuje se “plastiËnost” mo-kraÊne cijevi, a postupno slabe i mi-πiÊi koji odræavaju mokraÊnu cijev u normalnu poloæaju. Upravo zbog toga poËetno lijeËenje inkontinencije i jest lijeËenje æenskim spolnim hormonima - estrogenima. Nadalje, inkontinencija moæe biti provocirana uzimanjem ne-kih lijekova (primjerice diuretika). Va-æno je istaknuti da u brojnim sluËaje-vima inkontinencija nije bolest sama po sebi nego je simptom drugih bole-sti - infekcija mokraÊnog sustava, ka-menca mokraÊnog mjehura te rijetko tumora mokraÊnog mjehura. »eπÊe je simptom neuroloπkih bolesti, npr. kod uznapredovalog oblika multiple skle-roze gotovo je u pravilu prisutna, za-tim Parkinsonove bolesti, Alzheimero-ve bolesti...

Je li toËno da se lijeËi samo tridesetak posto oboljelih?

- Taj je podatak vjerojatno toËan, jer inkontinencija se prihvaÊa kao normalna pojava, posljedica starenja, o tome se ne govori, ljudi se srame i nose s tim problemom πutke. Takav je pristup potpuno neprihvatljiv bu-duÊi da se, nakon πto se odredi toË-an uzrok, inkontinencija danas vrlo uspjeπno lijeËi, i to u viπe od 80 posto sluËajeva.

Zaπto se bolest javlja?- Dva su glavna tipa inkontinenci-

je: stresna, koja je posljedica slablje-nja miπiÊa dna zdjelice ili promjena u mokraÊnoj cijevi, i kod koje dola-

zi do nevoljnog bjeæanja mokraÊe za vrijeme neke tjelesne aktivnosti (ka-πljanja, kihanja), i urgentna inkonti-nencija, kod koje bolesnik ima naglu neodgodivu potrebu za mokrenjem, a πto je posljedica nekontrolirana grËenja miπiÊa mokraÊnog mjehura. Uzrok tome najËeπÊe je nepoznat, ali moæe biti posljedica neuroloπke bo-lesti, starenja, degeneracije æivËanih niti, karcinoma ili kamenaca u mokra-Ênom mjehuru... Stoga je uvijek kod pacijenta s inkontinencijom potrebno iskljuËiti navedena stanja kao moguÊe uzroke.

TreÊi tip inkontinencije je kombi-nacija prvih dvaju tipova do odre-enog stupnja, tzv. mijeπana inkonti-nencija. Zbog razliËita pristupa u lije-Ëenju veoma je vaæno odrediti o ko-jem je tipu inkontinencije rijeË. Urgentna inkontinencija se, za razliku od stresne, ne lijeËi operacijski. Kod nje je osnovno razluËiti je li posljedi-ca nekoga drugoga patoloπkog zbiva-nja u mokraÊnom sustavu, pa se treba lijeËiti otklanjanjem uzroka, ili je bo-lest sama za sebe.

Stresna inkontinencija u velikom se postotku lijeËi neoperacijski, hor-monalnom terapijom, vjeæbama za jaËanje miπiÊa dna zdjelice, elektrosti-mulacijom… Tim se mjerama moæe postiÊi poboljπanje, ali ne i izljeËenje. Definitivno izljeËenje postiæe se ope-racijskim zahvatom koji je u visokom postotku uspjeπan, Ëak u 90 posto sluËajeva.

Iako se inkontinencija klasiËnim operacijama lijeËi veÊ godinama, u novije vrijeme koristi se i TVT (Tension free vaginal tape) meto-da. U Ëemu su njezine prednosti?

- Cilj je operacije napraviti podr-πku mokraÊnoj cijevi i kreirati novi mehanizam kontinencije, odnosno za-dræavanja mokraÊe. To se na klasiËan naËin postizalo otvorenim operacij-skim zahvatima, tako da se mokraÊna cijev fiksirala iza stidne kosti. Danas se ugrauje polimerski implantat ta-ko da se trakica implantata postavlja oko mokraÊne cijevi koju podræava. Implantati se u Europi veÊ masovno ugrauju, a odnedavno i u nas. Pre-dnost je metode u tome πto je materi-jal izvanredno prilagodljiv tkivu, zbog Ëega je bitno smanjena uËestalost in-fekcije. Operativni se zahvat sada mo-æe napraviti ambulantno i u spinalnoj anesteziji, a traje oko trideset minuta. Oporavak je kratak, tako da pacijent moæe veÊ sutradan iÊi kuÊi.

Dodatne informacije:

Specijalna bolnica za urološke i

kirurške bolesti Salus - Split,

Moliških Hrvata 4, Split,

tel: 021/46 13 75, 46 13 76

faks: 021/46 13 77

36

3 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Ginkgo biloba najstarija je poznata biljna vrsta s povi-jeπÊu starom viπe od 250 milijuna godina. Zbog svoje izni-mne ljepote, ali i ljekovitih uËinaka na ljudsko zdravlje, budistiËki sveÊenici πtovali su ga kao sveto drvo. Danas u vrtovima budistiËkih hramova moæemo naÊi stabla ginka stara Ëak tri do Ëetiri tisuÊe godina.

Zbog svoje izrazite otpornosti na bolesti i otrove iz oko-line, ginko je najËeπÊe stablo drvoreda svjetskih metropola. Moæemo ga naÊi i u Hrvatskoj, a prepoznatljiv je po lepe-zastom listu.

Ljekovita svojstva ginka koriste se veÊ tisuÊama godina. Pedesetih godina proπlog stoljeÊa ginko se poËeo primje-njivati i u Europi, i to kod oslabljene moædane i periferne cirkulacije. Dok je stara kineska medicina rabila uglavnom plod ginka, danas se najviπe koriste pripravci koji sadræa-vaju ekstrakt lista ginka. Ekstrakt listova ginka poboljπa-va opskrbu mozga kisikom i glukozom, djeluje na πirenje krvnih æila i poboljπava protok krvi, sprjeËava sljepljiva-nje trombocita, regulira metabolizam i πtiti stanice i tkiva od oπteÊenja koja nastaju zbog pomanjkanja kisika. Ginko je djelotvoran lijek kod poremeÊaja prokrvljenosti mozga i ekstremiteta te sprjeËava pad koncentracije i memorije. Moæe pomoÊi i kod posebne vrste demencije koja se zove Alzheimerova bolest. Iako to nije lijek koji Êe izlijeËiti tu bolest, u ranoj fazi poboljπava pamÊenje i usporava njezino napredovanje

Ginkgo Belupo sadræava 24-postotni standardizirani ekstrakt lista ginka, jedini za koji je dokazano da posjeduje povoljne uËinke na smanjenu cirkulaciju glave, vrata, ruku i nogu. Za razliku od sliËnih proizvoda na træiπtu, jedino je

Ginkgo Belu-po biljni lijek Ëije je

doziranje namijenjeno lijeËenju.Vrlo je vaæno pravilno uzimati prepara-

te ginka. S obzirom na to da se aktivna supstancija biljke relativno brzo izluËuje iz organizma (vrijeme poluraspada t1/2 = 2-4 sata), preparate je nuæno uzimati nekoliko puta na dan. Stoga za potpun terapijski uËinak uzimajte Gink-go Belupo film-tablete tri puta dnevno. Za postizanje uËin-ka potrebno je dulje vrijeme pa se preporuËuje kura od tri mjeseca, nakon Ëega se savjetuje dvomjeseËna stanka.

Da biste izbjegli eventualne æeluËane tegobe, uzimaj-te ginko preparate nakon obroka i svakako traæite da vaπ izabrani preparat ginka ima film-ovojnicu. Ona je vaæan dodatni Ëimbenik stabilnosti i bolje podnoπljivosti samog preparata. Naime, suhi ekstrakt lista ginka koji se koristi u proizvodnji preparata jako privlaËi vlagu, pa je od iznimne vaænosti da jezgra s aktivnim supstancijama ima zaπtitnu ovojnicu.

Ginkgo Belupo nema utjecaj na metabolizam ugljiko-hidrata, pa se stoga posebno preporuËuje bolesnicima koji boluju od πeÊerne bolesti zbog njihova poveÊana rizika od razvoja ateroskleroze

Primjena Ginkga Belupo preporuËuje se svim osoba-ma koje imaju izraæene simptome poremeÊaja moædane ili periferne cirkulacije te osobama koje su preæivjele ishemij-ski moædani udar. Kako je u starijih, inaËe zdravih osoba, zbog ateroskleroze kao posljedice starenja krvoæilnog su-stava protok krvi smanjen, primjena Ginkga Belupo prepo-ruËuje se i svim starijim osobama.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

Ginkgo Beluporjeπenje za loπu cirkulaciju

Besplatni info-telefon: 0800-20-30-40 www.belupo.hr

38

3 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Posljednjih nekoliko godina artiËoka je ponovno izbo-rila svoje mjesto u europskim kuhinjama, a znanost poka-zuje sve veÊe zanimanje za liπÊe toga kvalitetna i ukusna povrÊa, izvora zdravlja.

Ova biljna vrsta s lijepim ljubiËastim cvjetovima, podri-jetlom s Mediterana, veÊini je ljudi poznata kao nadmoÊna povrtnica, s vrlo ukusnim mekanim i soËnim dijelovima cvjetne glavice. Zbog gorkih tvari koje potiËu izluËivanje æuËi, joπ je od davnina bila koriπtena kao pomoÊ pri pro-

bavi masnoÊama bogatih namirnica. ArtiËoku su uzgajali joπ stari EgipÊani, koji su poznavali i cijenili odliËne uËin-ke njezinih gorkih supstancija. Pretpostavka je da se prema zapadnoj Europi proπirila preko Grka i Rimljana, koji su je smatrali ekskluzivnom delikatesom, namijenjenom samo bogatima i privilegiranima. A od tridesetih godina dvade-setog stoljeÊa poznat je uËinak ekstrakta liπÊa artiËoke na sniæavanje razine lipida u krvi.

Danas se Ëesto koristi za poboljπanje okusa u pripremi brojnih jela, primjerice kao dodatak pizzama. No, artiËoka je mnogo viπe od obiËna povrÊa, a njezino je djelovanje joπ jednom dokazano promatranjem uËinkovitosti i podno- πljivosti Cirkulin ArtiËoka preparata tijekom osam tjedana kod pacijenata s poviπenim kolesterolom u krvi.

Ispitivanja su pokazala...

Sudjelovalo je osam lijeËnika opÊe medicine, koji su kod svojih pacijenata promatrali i biljeæili uËinkovitost i podnoπljivost dodatka prehrani koji sadræi ekstrakt listova artiËoke. Jedna tableti sadræi 400 mg suhog ekstrakta listo-va artiËoke, πto pribliæno odgovara 5000 mg svjeæe artiËo-ke, a potiËe prirodnu probavu namirnica bogatih masno- Êama.

U ispitivanju koje je trajalo osam tjedana, sudjelovao je 71 pacijent s poviπenim vrijednostima kolesterola u krvi

Izvor: Gesundheitsreport, 4/2003, ‘’Artischokes - more than a vegetable - Post-marketing surveillance study in the case of increased blood lipids’’ (rezultati ispitivanja djelovanja ekstrakta artiËoke)

Prevela i prilagodila: Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

ArtiËoka viπe od povrÊa

ZZbog gorkih tvari koje potiËu

izluËivanje æuËi, od davnina je

korištena kao pomoÊ pri

probavi masnoÊa

(38 æena i 33 muπkarca, prosjeËne do-bi od 54 ± 9 godina i prosjeËne teæi-ne od 79 ± 15 kg), koje je moguÊe re-gulirati dijeteskim mjerama. Preporu-Ëeno im je uzimanje jedne tablete tri puta na dan, uza svaki glavni obrok. Nitko od sudionika nije bio pretho-dno lijeËen lijekovima protiv poviπe-nih masnoÊa u krvi. Ipak, tri Ëetvrtine njih veÊ se prije ispitivanja pridræava-lo dijete sa smanjenim unosom ma-snoÊa, a neki su to Ëinili i dulje od go-dinu dana.

Na kontrolama nakon Ëetiri i osam tjedana od poËetka ispitivanja, bilje-æeni su neæeljeni uËinci, a na kraju ispitivanja zabiljeæeni su i obraeni podaci o uËinkovitosti i podnoπljivo-sti. Dokazano je da je, osim dijetet-skim mjerama, moguÊe dodatno sniæ-enje masnoÊa u krvi uzimanjem pre-parata koji sadræi ekstrakt artiËoke.

Podnoπljivost - Samo je jedan pa-cijent opazio smetnje i prekinuo tre-tman nakon Ëetiri tjedna. Na kraju promatranja ostali su u suradnji s lije-Ënicima dali svoje miπljenje o podno-πljivosti. Pacijenti i lijeËnici veÊinom su se sloæili da je terapija vrlo dobre i/ili dobre podnoπljivosti (viπe od 93 posto), a manje od sedam posto njih ocijenili su je zadovoljavajuÊom ili lo-πom.

UËinkovitost - Rezultati ispitivanja pokazali su sniæenje razine ukupnog kolesterola kod otprilike tri Ëetvrtine pacijenata. Detaljnije:● kod 19 posto pacijanata zabiljeæ-

eno je sniæenje ukupnog koleste-rola izmeu 6 i 10 posto

● kod 22 posto za 11 do 20 posto, a● kod 13 posto za Ëak viπe od 20

posto.

Nakon mjerenja razine LDL (loπ-eg) kolestrola na kraju ispitivanja kod 49 posto pacijenata zabiljeæeno je sni-æenje za πest do 20 posto. HDL (do-bar) kolesterol lagano se povisio kod 23 pacijenta. Ipak, polovica ispitanika pokazala je sniæenje u razini HDL ko-lesterola u rasponu od 10 do 20 posto.

Zadovoljstvo pacijenata uËincima procijenjeno je kao pozitivno. Viπe od 96 posto njih potvrdilo je da su vrlo zadovoljni ili zadovoljni postignutim rezultatima.

LijeËnici su uspjeh tretmana pro-cijenili vrlo dobrim u 28 posto sluËa-jeva, dobrim u 35 posto, umjerenim u 24 posto, a nezadovoljavajuÊim u 13 posto sluËajeva (samo devet paci-jenata).

Potvrena uËinkovitost

Rezultati ispitivanja potvrdili su zakljuËke drugih studija o uËinkovi-tosti preparata koji sadræe ekstrakt listova artiËoke, πto potiËe probavu masnoÊe i sniæava poviπenu razinu kolesterola u krvi kad druge dijetetske mjere ne daju rezultate.

Cirkulin ArtiËoka draæeje pripra-vljene od koncentriranog ekstrakta ar-tiËoke mogu se nabaviti u ljekarnama i biljnim ljekarnama.

U pogledu uËinkovitosti, rezultati ispitivanja pokazali su sniæenje razine ukupnog kolesterola kod otprilike tri Ëetvrtine pacijenata koji su sudjelovali u ispitivanju

40

R

4 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Hepatitis A virus (HAV) najËeπÊi je uzroËnik virusnog hepatitisa. Gla-vni naËin prijenosa od osobe do oso-be je fekalno-oralnim putem. Kolika je zaraznost, pokazuje podatak da 70 do 90 posto osoba izloæenih virusu dobije bolest. Virus se nakon infe-kcije umnoæava u citoplazmi jetrenih stanica (hepatocita), a oπteÊenje jetre nastaje primarno zbog imunoloπkog odgovora domaÊina, iako je opaæen i citopatski uËinak virusa u kulturi jetrenih stanica (oπteÊenje u samoj stanici). Premda je tijekom akutne infekcije virus prisutan u krvi, za πi-

Hepatitis Abolest neËistih ruku

prof. dr. sc. Boris VuceliÊ, FACG FACP, proËelnik Zavoda za gastroenterologiju, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

RiziËni su Ëimbenici u naπoj sredini

direktni kontakt sa zaraæenom osobom,

hranom i vodom, zatim rad ili boravak

u centrima za dnevnu njegu, uzimanje

droga te putovanje u endemsko podruËje

I N T E R N A M E D I C I N A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 41

renje infekcije najvaænije je njegovo izluËivanje fecesom. Inficirane osobe su najinfekcioznije tjedan dana nakon pojave simptoma, no virus se u nekih bolesnika stolicom moæe izluËivati dulje vrijeme. Virus se u stolici nala-zi u visokim koncentracijama i nakon izluËivanja se lako πiri meu popula-cijom jer je otporan na degradaciju od Ëimbenika okoliπa. Stoga su virusom kontaminirani voda i hrana vaæan izvor πirenja infekcije. OËito je da se rizik infekcije moæe smanjiti izbjega-vanjem kontakta s inficiranim osoba-ma te pridræavanjem strogih higijen-skih mjera. Tako u endemskim kraje-vima (odreena ograniËena podruËja s masovnim obolijevanjem) treba prokuhavati vodu za piÊe i izbjegavati nekuhano voÊe i povrÊe.

Prirodno kretanje bolesti

Iako je HAV prisutan svugdje u svijetu, prava je uËestalost podcijenje-na jer je bolest u mnogim sluËajevima blaga i neprepoznata, a epidemioloπ-ka slika hepatitisa A ovisi o ekonom-skom stanju pojedine zemlje. U razvi-jenim zemljama se hepatitis A javlja sporadiËno, no opaæaju se manje epi-demije svakih sedam do deset godina. Katkad se bolest ËeπÊe javlja sezonski u jesen ili ranu zimu, πto se objaπnja-va poveÊanom izloæenoπÊu djece viru-su hepatitisa A tijekom ljeta.

Bolest se najËeπÊe javlja u stari-je djece i adolescenata, kad je ËeπÊe praÊena simptomima, πto omoguÊava bolju registraciju i uvid u uËestalost. Istodobna pojava nekoliko sluËajeva u takvim uvjetima upuÊuje na konta-minaciju izvora pitke vode ili izbija-nje bolesti u institucijama zatvorenog tipa.

RiziËni su Ëimbenici u naπoj sre-dini direktni kontakt sa zaraæenom osobom, hranom i vodom, zatim rad ili boravak u centrima za dnevnu nje-gu, uzimanje droga te putovanje u en-demsko podruËje. UËestalost hepatiti-sa A u nezaπtiÊenih putnika u zemlje u razvoju je 3:1000 putnika na mjesec za putnike koji tamo kratko ostaju i borave u dobrim hotelima zapadnog standarda, a raste na 20:1000 putnika na mjesec u onih koji borave dulje i u loπim uvjetima. Populacije s rizikom su radnici u kanalizaciji, osoblje koje Ëisti u bolnicama, osoblje u jaslica-ma i medicinsko osoblje koje radi na djeËjim odjelima, osobito medicinske sestre. Seroprevalencija (prokuæenost, tj. prisustvo protutijela na HAV) u ra-

zvijenim zemljama varira od 13 posto u ©vedskoj do 62 posto u Australiji.

Hepatitis A je endemiËan u ze-mljama u razvoju s loπim higijenskim uvjetima. VeÊina osoba u takvim se uvjetima zarazi veÊ u djetinjstvu, da-kle u dobi kada je bolest najËeπÊe blaga i bez simptoma, zbog Ëega su epidemioloπki izvjeπtaji nepotpuni, a procjena uËestalosti preniska. Do de-sete godine veÊina je osoba u takvoj zajednici imuna, a zaπtitna antitijela prisutna su u gotovo svih odraslih.

Od asimptomatske do jako teπke bolesti

KliniËki tijek hepatitisa A ima ti-piËno Ëetiri stadija: inkubaciju, pro-dromalni stadij, stadij æutice i stadij oporavka. KliniËka prezentacija kreÊe se od asimptomatske bolesti do rije-tkog, brzorazvijajuÊeg fulminantnog hepatitisa (< 0,1%), a primarno ovisi o dobi bolesnika. Najteæe oblike bole-sti imaju bolesnici stariji od 50 godi-na, dok su djeca najËeπÊe bez æutice i bez simptoma. TrudnoÊa ne utjeËe na teæinu bolesti, a nema ni poveÊa-ne fetalne smrtnosti. Bolest je mnogo teæa ako se javi u osoba s bolesnom jetrom. Smrtnost je niska (djeca 0,1 posto, adolescenti i odrasli do 39 go-dina 0,4 posto, stariji od 40 godina 1,1 posto).

Razdoblje inkubacije - Traje 15 do 50 dana s prosjekom od 25 dana. Bo-lesnik je infektivan 14 do 21 dan prije pojave æutice te sedam, osam dana nakon pojave æutice. Serum i slina znatno su manje infektivni od stolice, dok urin i sperma nisu.

Prodromalno razdoblje - Kara-kteriziraju ga umor, slabost i mala-ksalost, gubitak apetita, muËnina i povraÊanje te rjee bolovi u trbuhu, vruÊica, glavobolja, bolovi u miπiÊima i zglobovima, proljev. Prodromalni simptomi, s izuzetkom anoreksije, ne-staju s pojavom æutice.

Stadij æutice - Æutica nije uvijek prisutna, πtoviπe oblik bez æutice je

Prava je uËestalost virusa hepatitis A podcijenjena jer je bolest u mnogim sluËajevima blaga i neprepoznata, a epidemioloπka slika ovisi o ekonomskom stanju pojedine zemlje

I N T E R N A M E D I C I N A

4 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

3,5 puta ËeπÊi. UËestalost æutice ovi-si o dobi bolesnika. U djece mlae od pet godina bolest je u viπe od 90 po-sto sluËajeva bez simptoma, dok je u odraslih u 70-80 posto sluËajeva sim-ptomatska. U bolesnika sa æuticom ta-mna mokraÊa javit Êe se u viπe od 90 posto sluËajeva tjedan do dva od po- Ëetka prodromalne faze. Æutica je Ëe-sto praÊena svrbeæom.

Stadij oporavka - Bolest u veÊine bolesnika traje manje od dva tjedna, uz potpun oporavak oko 60 posto bo-lesnika za dva mjeseca, a kroz πest mjeseci praktiËki svih bolesnika.

Nalazi - Pregledom se nae bol-na i blago poveÊana jetra u 85 posto, poveÊana slezena u 15 posto te pove-Êani limfni Ëvorovi vrata u 15 posto bolesnika. Laboratorijski se tijekom prodromalne faze nau poviπene ami-notransferaze koje su najviπe nepo-sredno prije pojave æutice (inicijalne vrijednosti mogu biti veÊe od 500 IU/L, da bi tipiËno padale tjedno za 75 posto). Bilirubin pada sporije, no nor-malizira se u viπe od 85 posto sluËaje-va tijekom tri mjeseca.

Hepatitis A udruæen je s mnogim manifestacijama na drugim organima od kojih su najËeπÊe kratkotrajni koæ-ni osip (14 posto) i bolovi u zglobovi-ma (11 posto).

Postoje i dvije atipiËne forme bo-lesti, a to su kolestatski hepatitis i bolest karakterizirana ponovnim napadima. Æutica kod kolestatskog hepatitisa traje dulje od 12 tjedana i praÊena je svrbeæom, umorom, pro-ljevom i gubitkom teæine. Oblik s po-novnim napadima javlja se u πest do 12 posto sluËajeva, a karakteriziran je ponovnim napadom nakon Ëetiri do 15 tjedana trajanja smirenja.

IgM i IgG protutijela Dijagnoza se postavlja otkriva-

njem protutijela u serumu (RIA ili ELISA metodom). Akutna infekcija karakterizirana je IgM protutijelima

koji su prisutni tijekom 16 do 40 tje-dana i najviπa su u akutnoj fazi i ra-noj fazi oporavka, a ne mogu se viπe otkriti tri, Ëetiri mjeseca nakon po- Ëetka bolesti. IgG protutijela javljaju se u ranoj fazi oporavka i ostaju po-zitivna godinama. Njihova detekcija, dakle, znaËi razvoj imuniteta nakon prijaπnje izloæenosti, odnosno prebo-ljelu bolest.

Otkrivanje virusa Ëesto nije mo-guÊe jer se veÊina bolesnika lijeËniku javlja u fazi kada virusa viπe nema u stolici. InaËe, identifikacija HAV u sto-lici i tjelesnim tekuÊinama moguÊa je pomoÊu elektronske mikroskopije, no to je skup i nepraktiËan naËin. Stoga se za detekciju HAV-RNA u serumu i tjelesnim tekuÊinama koristi PCR te-hnika.

Zaπtita imunizacijom

Davanje zaπtitnih protutijela (pasivna imunizacija) - Imuni se-

rumski globulin (ISG) sadræi brojne humane imunoglobuline, preteæno IgG klase, u specifiËnim koncentraci-jama. Anti-HAV (protutijela na hepa-tits A virus) obiËno je prisutan u titru viπem od 1:1000. Daje se intramusku-larno (u miπiÊ), moæe i trudnicama i dojiljama. Najviπa koncentracija pro-tutijela postiæe se 48-72 sati nakon davanja, a zaπtita traje nekoliko mje-seci. Ako se ISG primijeni prije izloæ-enosti virusu ili tijekom faze inkuba-cije, πtiti od razvoja kliniËke bolesti. Nuspojave primjene ISG, poput osipa, vruÊice i bolova u zglobovima, javlja-ju se u manje od jedan posto sluËa-jeva. Indikacija za davanje ISG prije izloæenosti virusu hepatitisa A je pla-nirano putovanje u endemske krajeve, kada nema vremena za cijepljenje. U sluËaju izloæenosti virusu A ISG treba odmah dati.

Cijepljenje (aktivna imunizacija)Cjepivo mora biti imunogeno (tre-

ba poticati organizam na imunolo- πki odgovor, tj. stvaranje protutijela) i visokodjelotvorno. Indikacije za cije-pljenje su putovanje u endemsko po-druËje te pripadnost riziËnoj skupini, bilo u smislu Ëeste izloæenosti (ovi-snici o drogama, homoseksualci ili promiskuitetni heteroseksualci), bilo u situaciji kada bi moguÊnost obolije-vanja mogla biti velika (npr. bolesnici s kroniËnom bolesti jetre).

Suportivna terapija

Akutni hepatitis A u pravilu traje nekoliko tjedana, zavrπava bez kom-plikacija, a nema ni razvoja kroniËnog hepatitisa. Iz tih razloga potrebna je samo suportivna terapija te rijetko ho-spitalizacija (kod jako izraæenih pro-dromalnih simptoma). Kortikosteroidi se mogu dati u sluËaju rijetkoga pro-duæenoga kolestatskog hepatitisa. Kod intenzivnog svrbeæa koristan je kole-stiramin. Rijetki fulminantni hepatitis te hepatitis A koji se nadovezuje na teπku bolest jetre zahtijevaju katkad transplantaciju jetre.

44

4 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Protiv opstipacije na prirodan naËin

Opstipacija je stanje koje se javlja kad kretnje crijeva postanu manje uËestale, a stolica tvrda i suha, πto oteæava ispraænjavanja. Neki od glavnih uzroka su:

• suæenje ili blokada dijela debelog crijeva ili rektuma (zavrπnog crijeva), πto onemoguÊuje prolaz stolice,

• smanjenje crijevne peristaltike πto usporava prolaz stolice,

• pojaËana dehidracija stolice, koja tada postaje tvrda masa Ëije je odstranjivanje oteæano

• uzimanje premale koliËine tekuÊine i vlaknastih tvari u prehrani, πto oteæava tvorbu stolice normalne konzistencije

• psihosomatska opstipacija, povezana s nelagodom ili nesnalaæenjem u novoj okolini.

Prehrana, tekuÊina, fiziËka aktivnost... Velik broj sluËajeva opstipacije mogao se sprijeËiti pravil-

nom prehranom. Neke od namirnica koje su u narodnoj me-dicini priznate kao sredstva za poticanje probave su jabuke, bademi, datulje, avokado, cikorija, endivija, πljive, laneno sjeme, groæe, mango, papaja, ananas, smokve, soja, orasi i perπin. Nije teπko zamislili koliko se raznih salata ili juha moæe pripremiti od tih namirnica.

Kod pojave opstipacije najprije bi trebalo primijeniti pra-vilo “duple petice”, πto znaËi uzimati dnevno pet vrsta voÊa i pet vrsta povrÊa. Svako voÊe i povrÊe bogato vlaknima je dobrodoπlo. U svakodnevnoj prehrani trebalo bi uzimati i πto viπe proizvoda od punovrijednih æitarica, a smanjiti

unos mesnih preraevina, masnoÊa, proizvoda od rafini-ranog braπna i mlijeËnih proizvoda. Namirnice koje u slu-

Ëaju opstipacije treba izbjegavati su banane, Ëokolada, riæa,

kolaËi, bomboni i razne grickalice, ribane jabuke, mlijeko,

bijeli kruh i pecivo te Ëajevi bogati taninima, jer usporavaju

kretnje crijeva i uzrokuju tvru stolicu.

PreporuËuju se i sokovi od voÊa i povrÊa. Mnogi ljudi

grijeπe kod pripreme svjeæih sokova u domaÊinstvu, jer ko-

riste aparate πto odstranjuju veÊinu vlakana, a ona su baπ

ono πto æelimo, jer su osobito korisna u sluËaju opstipacije.

Koliki je preporuËeni dnevni unos vlakana? OpÊenito, nu-

tricionisti preporuËuju 20-35 g na dan, odnosno 10-13 g na

1000 unesenih kcal.

Ostale mjere koje bi trebalo primijeniti su pojaËati fi-ziËku aktivnost, izbjegavati dugotrajno sjedenje i piti pu-no tekuÊine - dvije, tri litre na dan, najbolje vode, no kako

smo veÊ spomenuli, preporuËuju se i sokovi od svjeæeg vo-

Êa i povrÊa.

©to joπ preostaje?

Ako i nakon primjene svih spomenutih mjera problem

opstipacije nije rijeπen, preporuËuje se uzeti biljni laksativ.

Jedna od napoznatijih i najdulje primjenjivanih biljaka s

laksativnim djelovanjem je sena. Senozidi sadræani u seni

ubrajaju se meu manju grupu biljnih komponenata koje su

prirodni pro-lijek. Oni sami bioloπki nisu djelotvorni i samo

neki od njihovih metabolita proizvode laksativni uËinak. Se-nozidi se aktiviraju u debelom crijevu uz pomoÊ crijevne

flore i stimuliraju izluËivanje vode i elektrolita. S obzirom

na to da djelovanje nastupa osam do dvanaest sati nakon

uzimanja, pripravak je dobro uzeti naveËer prije spavanja.

Tijekom noÊi potiËe se probavni proces, tako da laksativni

uËinak nastupa ujutro.

U ljekarnama je dostupno nekoliko pripravaka sa senom,

pa svatko moæe izabrati oblik koji mu najviπe odgovara - kla-

siËan biljni Ëaj, instant Ëaj za brzu pripremu ili draæeje.

Velik broj sluËajeva opstipacije

mogao se sprijeËiti

pravilnom prehranom...

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

46

4 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) je gram-pozitivna kugla-sta bakterija. S obzirom na to da na-kon dijeljenja stanice ostaju meuso-bno povezane i nastaju nakupine sli- Ëne grozdovima, otud naziv rodu (prema grËkom staphyle = grozd, coccus = zrno).

Prirodno mu je prebivaliπte Ëovje-kova koæa te povrπina brojnih drugih sisavaca i ptica, a moæe se naÊi i na sluznicama te u crijevu kao prolazna flora. NajËeπÊe se nae u predvorju nosa, pazusima i preponama, dok podruËje oko anusa rjee naseljava. Nakon poroda stafilokok naseljava koæu i predvorje nosa novoroenËeta, sluznicu nosnog dijela ædrijela i Ëesto probavni sustav i vaginu, a kod mno-gih ostaje trajno. U sluËaju oπteÊenja koæe ili sluznice, stafilokoki dospije-

vaju u tkivo i ondje izazivaju lokalnu infekciju. Prisutni su i na predmetima opÊe uporabe, ali i u mlijeku te dru-gim prehrambenim proizvodima, gdje najËeπÊe dospijevaju preko Ëovjekovih ruku.

TipiËni oblici stafilokoknih infe-kcija su lokalne infekcije na koæi (furunkul, karbunkul, impetigo, celu-litis), a vrlo Ëeste su i postoperativne infekcije kirurπkih rana i opeklina te infekcije dojki nakon poroda. Iz svakoga lokalnog æariπta infekcija se moæe πiriti limfom ili krvlju po cije-lom tijelu te izazvati sepsu i udaljenu gnojnu upalu bilo gdje u organizmu. Pri πirenju infekcije Ëesto nastaje oste-omijelitis dugih kostiju i endokardi-tis. Stafilokoki mogu izazvati i teπku upalu pluÊa u operiranih bolesnika ili kao komplikaciju virusne respiratorne

infekcije, osobito gripe i gnojnog me-ningitisa. NajËeπÊi su uzroËnici trova-nja hranom.

Primjer otporne bakterije

Meu nesporogenim bakterijama stafilokoki su najotporniji na nepo-voljne uvjete okoline, no osjetljivi su na sve dezinficijense koji su danas u bolniËkoj uporabi. Staphylococcus aureus je bakterija koja lako i brzo razvija otpornost na antibiotike. Tako je veÊ nakon prve uspjeπne primjene sulfonamida 30-ih godina proπloga stoljeÊa brzo razvio otpornost prema njima.

Ubrzo nakon uvoenja penicilina poËetkom 40-ih razvila se otpornost i na taj antibiotik zbog proizvodnje betalaktamaze. Pedesetih godina, s uporabom tetraciklina, streptomicina i eritromicina, javlja se otpornost i pre-ma tim antibioticima. ©ezdesetih su u lijeËenje stafilokoknih infekcija uve-deni oksazolil penicilini, otporni pre-ma stafilokoknoj betalaktamazi. Prvi je bio u primjeni meticilin, no uskoro je otkrivena otpornost i prema njemu.

Pojava promjene ciljnog mjesta djelovanja betalaktamskih antibiotika naziva se meticilinska rezistencija. ObiËno se prati otpornost prema tetra-ciklinima, eritromicinu, klindamicinu

Zlatni stafilokok baπ i nije tako zlatan

Zrinka Boπnjak, dr. med., lijeËnica na specijalizaciji iz mikrobiologije, KliniËki zavod za kliniËku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12, Zagreb TTipiËni oblici stafilokoknih infekcija

su lokalne infekcije na koæi, Ëesto i

postoperativne infekcije kirurπkih rana i

opeklina te infekcije dojki nakon poroda

J A V N O Z D R A V S T V O

Staphylococcus aureus - MRSAStaphylococcus aureus - preparat obojen po gramu

Staphylococcus aureus

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 47

i aminoglikozidima, pa govorimo o viπestruko otpornim sojevima. Metici-linska rezistencija javlja se u jedan do 50 posto Staphylococcus aureusa, no postotak otpornih sojeva varira od ze-mlje do zemlje, kao i u razliËitim po-druËjima i bolnicama jedne zemlje.

Novi izazovi u hrvatskom zdravstvu

Takozvani sojevi MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) vodeÊi su uzroËnici bolniËkih in-fekcija, ukljuËujuÊi bolesniËku upalu pluÊa te komplicirane infekcije koæe i mekih tkiva. Imaju veliko kliniËko, ali i ekonomsko znaËenje, osobito u bolniËkoj populaciji. U Hrvatskoj se u bolniËkoj populaciji izolira prosjeËno 30 do 40 posto MRSA od svih stafilo-koknih izolata.

U posljednjih nekoliko godina so-jevi MRSA imaju veliko znaËenje i u izvanbolniËkim sredinama. Za razliku od viπestruko otpornih bolniËkih MRSA sojeva, izvanbolniËki su otpor-ni uglavnom na betalaktamske anti-biotike.

BolniËke i izvanbolniËke MRSA sojeve razlikujemo na molekularnoj razini i prema otpornosti na antibio-tike. Da bismo utvrdili kako je neki soj doista izvanbolniËki, uz moleku-larne metode nuæna je i analiza epi-demioloπke pozadine pojedinca kod kojeg je izoliran izvanbolniËki MRSA soj. U epidemioloπkom ispitivanju æe-limo doznati je li boravio u bilo ko-jem tipu zdravstvene ustanove, pa i u staraËkom domu te bavi li se kojim grupnim sportom. Dalje je bitno je li osoba homoseksualne orijentacije, a vaæni su i mnogi drugi podaci koji olakπavaju otkrivanje.

Danas smo u Hrvatskoj suoËeni s novim izazovom Ëije je ime izvanbol-niËki steËena MRSA (CA MRSA). Da bi πiri krug ljudi, koji se struËno ne bavi stafilokoknim infekcijama, razu-mio πto je MRSA infekcija i kako se ona dobiva, evo nekoliko naputaka.

Je li MRSA opasniji od osjetljivog stafilokoka? - Infekcije koje uzrokuje MRSA nisu drukËije niti teæe od onih πto ih izaziva osjetljivi zlatni stafilo-kok. Problem je u tome πto se zbog otpornosti na mnoge antibiotike infe-kcije koje uzrokuje MRSA lijeËe anti-bioticima koji su Ëesto toksiËni i ima-ju viπe nuspojava od onih kojima se lijeËe infekcije uzrokovane osjetljivim zlatnim stafilokokom.

Kako sam dobio MRSA? - MRSA je ipak bakterija koja se zasad ugla-vnom nalazi u bolnicama, a izvan njih rijetko. ©iri se dodirom, bilo izra-vno ili neizravno, pa se moæe dobiti i izvan bolnice. Moæe naseliti bilo ko-jeg bolesnika u bolnici, osobito one koji ondje dulje borave, imaju teæu osnovnu bolest ili su nedavno prima-li antibiotike. Otkriva se uzimanjem bakterioloπkih briseva koæe ili nosa, odnosno briseva rane, mokraÊe, krvi ili iskaπljaja.

Zaπto moram biti u izolaciji? - BuduÊi da se MRSA πiri dodirom, ne-kad bolesnik mora leæati u zasebnoj sobi ili odvojen paravanom od ostalih kako bi se sprijeËilo πirenje na druge bolesnike. Osoblje koje dolazi u dodir s oboljelim odijeva poseban ogrtaË ili pregaËu i mora nositi rukavice.

HoÊe li MRSA πtetiti mojim ukuÊanima? - Osobe koje ostaju kli-

conoπe nakon izlaska iz bolnice i kod kuÊe nastave s terapijom, moraju obratiti pozornost na higijenu ruku i pranje odjeÊe nakon presvlaËenja, o Ëemu dobiju posebne upute. MRSA ne πkodi zdravim ljudima, no ako netko od ukuÊana boluje od teæe bolesti ili ima otvorenu ranu, mora se zaπtititi.

Prekomjerna tjelesna teæina jedan je od vodeÊih problema modernog doba. Poput epidemije poprima sve veÊe razmjere. Prema broju stanovni-ka koji boluju od pretilosti, upravo su najrazvijenije zemlje vodeÊe. NajËeπ-Êi uzroci te “bolesti” s jedne su stra-ne neredovita i nepravilna prehrana - brzi i visokokaloriËni obroci bogati zasiÊenim mastima i ugljikohidrati-ma, premalo voÊa i povrÊa bogatog vlaknastim tvarima, a s druge nedo-voljna fiziËka aktivnost, svakodnevni stres, hormonalni poremeÊaji i nezao-

bilazna genetska predispozicija. Uz to πto naruπava estetiku, debljina pove- Êava rizik za nastanak razliËitih bole-sti - od endokrinih i kardiovaskular-nih do zloÊudnih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, vi-soki krvni tlak i πeÊerna bolest ËeπÊi su tri do Ëetiri puta kod pretilih oso-ba. Kao posljedica poveÊane tjelesne teæine u 80 posto æena javlja se celu-lit. Ono πto ohrabruje jest Ëinjenica da se za svaki izgubljeni kilogram æivot produljuje za Ëetiri mjeseca.

Da bismo se othrvali tom proble-mu i poboljπali opÊe stanje organi-zma, treba voditi raËuna o tome πto jedemo i kad jedemo. Bit je pravilne prehrane u odræavanju kljuËnih hor-monalnih sustava, tj. uspostavljanje hormonalne ravnoteæe. Dokazano je da redovitim obrocima i pravilnim izborom namirnica odræavamo opti-malnu razinu inzulina u krvi i tako sprjeËavamo debljanje. PreporuËuje se pet dnevnih obroka - tri glavna i dva meuobroka. Idealno bi bilo da izmeu pojedinih obroka ne proe vi-πe od dva i pol do tri sata kako bi se sprijeËilo naglo izluËivanje inzulina u krv kao jednog od kljuËnih hormona odgovornih za stvaranje masnih za-liha.

Svaki obrok trebao bi sadræavati sve nutrijente (ugljikohidrate, bjela-nËevine i masti). ZnaËi, nije poæeljno izbacivati pojedine nutrijente nego je-sti manje rafiniranih namirnica, pose-

48

4 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, kozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Najbolji rezultati u tretiranju

problema debljine i celulita postiæu se

kombinacijom nekoliko razliËitih metoda

Anticelulitni tretmani

bice onih koje sadræavaju velike koli-Ëine πeÊera i zasiÊenih masti. Drugim rijeËima, treba preferirati puno voÊa i povrÊa, neljuπtenih æitarica, laganijeg mesa, viπe ribe, pogotovo plave, Ëaπu dobrog crnog vina, a od masti koristiti biljna ulja dobivena hladnim preπa-njem (maslinovo, buËino).

VoÊe i povrÊe najvaæniji su izvo-ri vitamina (C, B-kompleks, E) i mi-nerala (magnezij, kalij, fosfor, natrij, æeljezo) koji su nuænih za odvijanje metaboliËkih procesa ugljikohidrata i masti te za sintezu mnogih vaænih spojeva. Uz to, sadræe puno vlakana koja usporavaju izluËivanje inzulina te reguliraju i omoguÊuju normalnu probavu.

Treba izbjegavati previπe zasolje-nu hranu jer natrij iz soli zadræava tekuÊinu koja se nakuplja u meusta-niËnim prostorima i oteæava cirkula-cju, pridonoseÊi stvaranju celulita vi-dljiva u obliku jastuËastih nakupina.

Pijenje puno tekuÊine ubrzava metabolizam, potiËe rad bubrega i omoguÊuje preuzimanje viπka tekuÊi-ne, tj. odræava procese izmjene teku-Êina. Dnevno bi trebalo popiti barem dvije do dvije i pol litre vode ili neza-slaenog Ëaja. Pri mrπavljenju poma-æu i specijalne Ëajne mjeπavine koje pospjeπuju metabolizam i Ëiste tijelo od toksina, otpadnih tvari i slobodnih radikala.

©to viπe tjelovjeæbe i boravka na svjeæem zraku ubrzava cirkulaciju i sagorijevanje masnih stanica. Najbo-lje je brzo hodanje, barem sat vreme-na na dan.

PomoÊ iz kozmetiËkog studija

Najbolji rezultati u tretiranju pro-blema debljine i celulita u kozmetiË-kom studiju postiæu se kombinacijom nekoliko razliËitih metoda, od manu-

elnih do preparativnih i aparativnih. Elektrostimulacija je elektrote-

rapijski tretman visokosofisticiranim aparatom koji putem niskofrekventnih struja djeluje na razgradnju masnog tkiva i celulita, miπiÊima vraÊa tonus i ËvrstoÊu, potiËe perifernu mikrocirku-laciju i otklanja naranËinu koru. Miπi-Êne kontrakcije potiËu se putem elek-troda koje se postavljaju na ciljane (problematiËne) dijelove tijela s naku-pinama masnog tkiva i celulita. Ako se tijelo prethodno ili nakon elektro-stimulacije tretira odreenim prepara-tom za drenaæu ili se nanese antice-lulitna krema, pojaËava se razgradnja masnog tkiva jer je prodiranje prepa-rata bræe i bolje.

Kombinira se i aromaterapija bandaæama, metoda koja se temelji na toplo-hladnom uËinku aromatiË-nih zavoja. Glavne supstancije su ter-moaktivna ulja koja djeluju na sniæ-avanje unutarnje temperature i tako

K O Z M E T O L O G I J A

stimuliraju tijelo na potroπnju dodatne energije, tj. razgradnju masnog tkiva. UËinak je viπestruk - razgradnja masnih stanica i celulita, limfna drenaæa i vidno poboljπanje elastiËnosti i to-nusa koæe.

Termoaktivna ulja dolaze u obliku krema, losiona i ulja koji se umasiraju u problematiËna podruËja ili cijelo tijelo, a tretira-na zona omata (bandaæira) elastiËnim zavojima natopljenim u specifiËni losion za redukciju masnoÊa i celulita. Tijelo se potom umata u foliju radi boljeg termouËinka.

Terapija blatom jedna je od najstarijih metoda koja datira joπ iz doba Kleopatre. Visokovrijedne supstancije termalnog bla-ta, termalne vode, aktivnog joda, brπljana, divljeg kestena, bre-ze i guarane aktivno djeluju protiv masnih nakupina i celulita s izvanrednim uËinkom. Izvana djeluju poput pilinga, dajuÊi koæi dugotrajan osjeÊaj glatkoÊe i zategnutosti.

Terapija algama je metoda u kojoj se najviπe koriste dvije vr-ste algi - alga laminarija i alga morski hrast. ZahvaljujuÊi visokoj moÊi upijanja tekuÊine i vezanja toksina iz koæe i potkoænog tki-va, alge doslovce cijede lokalizirane jastuËaste nakupine, a zbog visokog sadræaja joda i mnoπtva minerala otapaju celulit i masno tkivo.

NaËin primjene sliËan je blatoterapiji. Da bi se pojaËalo pro-diranje aktivnih supstancija, nakon nanoπenja blata ili algi tijelo se umata u foliju i termodeku te zagrijava do odreene tempe-rature. Dok zbog pojaËane cirkulacije aktivne supstancije bolje prodiru, iznojavanjem se kroz koæu oslobaaju mnogi toksini iz tijela.

Anticelulitna ruËna masaæa je vrlo uËinkovita metoda ko-jom poboljπavamo poremeÊenu mikrocirkulaciju, stimuliramo metabolizam i limfni sustav te ubrzavamo izluËivanje otpadnih tvari. Pomaæe ubrzanom i poboljπanom prodiranju aktivnih sup-stancija iz anticelulitnih krema i drenaænih ulja.

Lifting tijela je elektroterapijski tretman pomoÊu struja niske frekvencije koji se koristi kod mlohavog i opuπtenog tkiva, loπeg tonusa miπiÊa te jastuËastih masnih nakupina i celulita. Snaæni elektroimpulsi dubinski razaraju masno tkivo, pospjeπuju cirku-laciju, obnavljaju (regeneriraju) oslabjela kolagenska i elastiËna vlakna u koæi, a miπiÊima vraÊaju prirodnu napetost (tonus). Tretman se izvodi pomoÊu dvije elektrode kojima se, uz aktivni gel za uËvrπÊivanje tkiva, obrauju problematiËna podruËja.

Limfna drenaæa je neizostavan tretman svakog programa mrπavljenja i uklanjanja celulita. Njome se potiËe optok limfe u tijelu i tako ubrzava otplavljivanje toksina i otpadnih tvari iz or-ganizma. KolajuÊi cijelim tijelom, odnosi otpadne tvari i odlaæe ih u limfne Ëvorove smjeπtene u odreenim zonama po tijelu ko-ji sluæe kao filtri. Tijekom tretmana stimuliraju se upravo te zone (toËke) kako bi se ubrzao optok. Moæe se izvoditi ruËno ili po-moÊu aparata za limfnu drenaæu.

Uz prethodne upute o prehrani i pijenju tekuÊine, ovakvim naËinom tretiranja masnog tkiva i celulita moæe se znatno uma-njiti tjelesna teæina i rijeπiti celulit s problematiËnih podruËja bez velikih odricanja.

51

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 51# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 51

Visoki krvni tlak (hipertenzija) jedan je od riziËnih Ëim-benika koji pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih æila, vo-deÊih uzroka smrtnosti i glavnoga javnozdravstvenog pro-blema u Hrvatskoj. Istraæivanje bolesti koja ne boli otkriva da viπe od polovice ljudi ne zna da ima poviπen krvni tlak i tu se krije najveÊa opasnost - sa zakaπnjenjem se otkrivaju ozbiljne posljedice na mozgu, srcu i bubrezima. Pravilno lijeËenje visokog tlaka moæe smanjiti smrtnost od kardiova-skularnih bolesti za 20 posto. U naπoj zemlji oko 1,4 mili-juna stanovnika ima poviπen krvni tlak, a reguliran je samo kod 160.000 oboljelih.

Doæivjeli ste srËani udar?

Preæivjeli ste, to je najvaænije, jer treba znati da svaki treÊi Ëovjek ne preæivi prvi sat od poËetka srËanog udara. Vjerojatno imate izmeu 40 ili 50 godina starosti, od bolesti srca vam je veÊ umro netko u obitelji, ne kreÊete se dovolj-no, puπite...

©to je srËani udar? Srce pumpa krv bogatu kisikom i hra-njivim tvarima kroz tijelo 24 sata na dan. Samo srce opskr-bljuje se krvlju kroz srËane arterije. Kod bolesti srËanoæil-nog sustava stvaraju se naslage kamenca i masnih tvari duæ unutarnjih stijenki arterija. Taj proces zvan ateroskleroza razvija se postupno tijekom mnogo godina. Masne naslage ili kamenac mogu se odvojiti od stijenke i dovesti do stvara-nja krvnih ugruπaka koji smanjuju protok krvi.

Kada do srca dopire premalo krvi (ishemija), moguÊa je bol u grudima. Ona moæe biti blaga i povremena, ili izraæe-nija i postojana, dovoljno oπtra da onemoguÊuje normalan svakodnevni æivot. Ako ugruπak iznenada prekine veÊi dio

ili cijelu opskrbu srca krvlju, dolazi do srËanog udara. Sta-nice srËanog miπiÊa ne dobivaju dovoljno kisika, pa poËinju odumirati. ©to je srce dulje bez protoka krvi, to je i njegovo oπteÊenje veÊe.

Jedan od Ëimbenika koji znatno poveÊava rizik za na-stanak srËanog udara je poviπeni krvni tlak. Samo je jedan siguran naËin da doznate imate li visok krvni tlak: provje-rite ga! Mjerenje krvnog tlaka brzo je i bezbolno.

Kako se lijeËi poviπen krvni tlak?

Osobe koje imaju normalan tlak, ali ukupno veÊi rizik uvjetovan naslijeem te bolesnici s poviπenim krvnim tla-kom trebaju promijeniti æivotne navike (nefarmakoloπko li-jeËenje). Kada to nije dovoljno, treba poËeti s farmakoloπkim lijeËenjem, odnosno uzimati lijekove. Za lijeËenje hipertenzije postoje brojni lijekovi razliËitog mehanizma djelovanja, a te-rapiju odreuje lijeËnik za svakog bolesnika posebno.

Belupo je farmaceutska tvrtka koja uz πiroku paletu kardi-oloπkih proizvoda ima dva lijeka za lijeËenje visokoga krvnog tlaka, a koji nose prestiæan znak Hrvatske kvalitete.

NauËite æivjeti s visokim krvnim tlakom • Poviπen krvni tlak moæe se uspjeπno lijeËiti.• Pridræavajte se uputa lijeËnika.• Ako ste poËeli terapiju jednim lijekom, budite strpljivi

i nemojte samoinicijativno prestati s lijeËenjem. • Dajte si vremena za prilagodbu lijeku. Za to moæe biti

potrebno i nekoliko tjedana. • Stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih æila te bubreæ-

nih bolesti znatno se smanjila. To poboljπanje velikim dijelom moæe se pripisati ranom otkrivanju i uspjeπnom lijeËenju poviπenog krvnog tlaka.

Æana TomiËiÊ Suπanj, dr. med.

54Tihi ubojica!

5 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

www.belupo.hr

Visoki krvni tlakpodmukli uzrok srËanog udara

Tihi ubojica!

56

5 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

S

Dokazana neuroloπka osnova mucanja

mr. sc. Nataša ŠuniÊ-TadiÊ, prof., logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora Logoped, BelostenËeva 3, Zagreb, tel. 01/466 62 22, tel./faks: 01/466 60 51, e-mail: logoped@zg.htnet.hr, www.logoped.hr

StruËnjaci upozoravaju da se terapija

mucanja mora temeljiti na multidimen-

zionalnom pristupu - motoriËkom,

spoznajnom i psiholoπkom

KliniËari i istraæivaËi koji su se bavili problematikom mucanja godi-nama se nisu mogli sloæiti oko toga πto ga zapravo uzrokuje, tako da je postojalo nekoliko modela. Onaj koji se odræao objaπnjavao je mucanje abnormalnim moædanim procesui-ranjem usko povezanim s govorom. Samuel Orton i Lee Travis godine 1928. ponudili su neuropsiholoπki model mucanja, objasnivπi da je ono zapravo rezultat nedovoljno razvijene dominacije hemisfera. Iako Ortonov i Travisov model nije u cijelosti pri-hvaÊen, ideja o atipiËnom moædanom procesuiranju odræala se i u ostalim teorijama.

L O G O P E D I J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 57

Rasvijetliti model aktivnosti mozga

Ni danas nema spoznaja o tome πto toËno izaziva mucanje, no vodeÊi svjetski kliniËari napravili su velik pomak u otkrivanju popratnih Ëimbe-nika koji djeluju na mucanje i na nje-govu terapiju. Osoba koja muca stoga se moæe nadati da se ipak mnogo moæe postiÊi u terapiji, bilo da je rijeË o govornom ili psiholoπkom aspektu.

Istraæivanjem promjena postignu-tih kod osoba koje mucaju tijekom terapije, razvijale su se nove tehnike, a terapijski programi postajali su sve uËinkovitiji. Ostao je, meutim, pro-blem odreivanja korijena mucanja.

Tijekom istraæivanja, koje je tra-jalo 12 mjeseci, æeljelo se rasvijetliti model aktivnosti mozga kod osoba koje mucaju, tj. odgovoriti na to kako oni doæivljavaju terapiju kroz inten-zivan bihevioralni tretman (promjena Ëesto negativistiËkog stava prema cjelokupnoj terapijskoj tehnici). Na poËetku je obavljeno inicijalno PET skeniranje (skeniranje mozga) kako bi se usporedio uzorak aktivnosti mozga u osoba koje mucaju i onih koje ne mucaju, s tim da su se biljeæile promjene aktivnosti mozga tijekom i nakon πto su osobe koje mucaju za-vrπile s terapijom. PET skeniranjem se zapravo dobiva odreena neuroloπka slika koja pridonosi upoznavanju pri-rode ljudskoga neuroloπkog sustava i njegove organizacije. StruËnjaci tako mogu mjeriti krvni tlak i ostale fizioloπke promjene u mozgu tijekom spontanih radnji ili odreenog zada-tka πto ga osobe koje mucaju izvode.

ZahvaljujuÊi istraæivanju doπlo se do spoznaje da odrasle osobe koje

mucaju imaju model atipiËne aktiva-cije u mozgu kada πapuÊu ili glasno iπËitavaju rijeËi. Vrlo je zanimljivo da osobe koje mucaju, a ne sudjeluju u procesu terapije mucanja, pokazuju poveÊanu aktivnost lijeve i desne hemisfere mozga u odnosu na osobe koje ne mucaju. PoveÊana aktivnost u obje hemisfere zapravo se odraæava na to kako osobe koje mucaju proce-suiraju govor, koji je napetiji, s veÊim naporom i bez automatizma.

Kako je vrijeme odmicalo, istra- æivanje se pojaËavalo dodatnim pra- Êenjem. Iako su terapijski zahtjevi bili priliËno naporni, govor je vremenom bivao teËniji.

Nakon godinu dana inicijalnog tretmana, PET skeniranjem utvrena je smanjena aktivnost u mozgu, πto je, prema rijeËima struËnjaka, bilo uvjetovano vrlo rigoroznom vjeæbom, kontrolom i razvijanjem vjeπtina potrebnih za teËan govor. Intenzivan tretman, popraÊen bihevioralnim tehnikama, vjeæbama te velikim trudom i naporom, rezultirao je time da se kod osoba koje mucaju dobio automatiziran i teËan govor s manje napetosti.

Tiπe Ëitanje - bolja kontrola

Studija takoer upozorava na razlike izmeu osoba koje mucaju i onih koje ne mucaju tijekom tiπeg Ëitanja. Naime, osobe koje mucaju tijekom tiπeg Ëitanja pokazuju poveÊa-nu aktivaciju u prednjem dijelu kor-teksa (kore velikog mozga). Prednji dio korteksa vaæan je jer sudjeluje u odreenim zadacima.

VeÊ je poznato da odrasle osobe koje mucaju imaju vrlo jaku tendenci-ju da prilikom Ëitanja uoËavaju odre-ene teπke glasove (p, t, k, b, d, g...) ili vokale, i to s ciljem pripremanja na eventualne napetosti ili nefluentnosti u govoru. SliËno tome, pomoÊu PET skeniranja kod osoba koje mucaju moæemo vidjeti poveÊanu aktivaciju u prednjem dijelu korteksa, tako da se moæe predvidjeti kad i na kojim

rijeËima bi mogle zamucati.KoristeÊi se tehnikom tiπeg Ëitanja,

u jednom dijelu studije istraæivalo se podruËje prednjeg dijela korteksa, i to odmah nakon tretmana i poslije godinu dana. Zabiljeæeno je veliko smanjenje aktivacije u prednjem dijelu korteksa, πto su istraæivaËi objasnili ti-me da se osobe koje mucaju prilikom tihog Ëitanja koncentriraju upravo na kontrolu i tehniku govora.

Nade u ozdravljenje ima

Godinu dana nakon terapije doka-zano je da je upravo grupa ljudi koja je u njoj sudjelovala vrlo uspjeπno otklonila negativistiËko ponaπanje, inaËe Ëesto kod osoba koje mucaju. Istraæivanje je rezultiralo spoznajom da se osoba koja muca viπe ne treba “muËiti” kako bi predosjetila ili pre-dvidjela “teπke rijeËi”, nego je bolje da se koncentrira na to da svu svoju energiju preusmjeri na korisne vjeπti-ne koje je nauËila tijekom terapije.

Mucanje moæe biti koliko priro-eno toliko i steËeno. Sa sigurnoπÊu se moæe reÊi da osobe koje mucaju imaju atipiËnu moædanu aktivnost kad govore, tako da je potvreno kako mucanje ima neuroloπku osnovu. No, neobiËno je da se u desnoj hemisferi javljaju atipiËne moædane aktivnosti i onda kad je govor teËan, πto se objaπnjava time da i sama moædana aktivnost moæe imati odreene rela-tivno stabilne, a moguÊe i spoznajne neuroloπke procese.

Vjeruje se da bi se terapija trebala sve viπe temeljiti na procesima koji ukljuËuju neuroloπku kontrolu, jer se na taj naËin viπe upoznaje sama pro-blematika mucanja. A svi pokazatelji govore da terapija mora obuhvaÊati multidimenzionalni pristup i da se treba temeljiti kako na motoriËkom i kognitivnom (spoznajnom) tako na psiholoπkom planu. U svakom slu-Ëaju, osobama koje mucaju terapija pruæa mnogo nade u ozdravljenje, bilo da je rijeË o govornom ili psiholo-πkom aspektu.

58

5 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Tijekom trudnoÊe, poroda ili nepo-sredno nakon poroda mogu se javiti razliËite komplikacije koje ugroæavaju razvoj djeteta. Kod neke mogu uzro-kovati privremeni ili trajni razvojni poremeÊaj i nazivaju se neuroriziËni faktori, a djeca izloæena njihovu dje-lovanju neuroriziËna djeca.

NeuroriziËna djeca mogu imati prolazne ili trajne poremeÊaje. Prola-zni se oËituju u dojenaËkom razdo-blju, u vidu sindroma razdraæljivosti ili sindroma distonije (promjenjiv to-nus* - napetost miπiÊa, moæe one-moguÊiti, tj. promijeniti oËekivanu izvedbu motoriËkih zadataka). Uz medicinsku intervenciju i pravodobnu habilitaciju, znatan dio njih nestaje nakon 12. mjeseca æivota. Deset od 100 neuroriziËne djece imaju poslije znakove “malih nedostataka”, a kod manjeg broja djece dojenaËki pore-meÊaji ipak prelaze u trajne razvojne poremeÊaje, koji se mogu oËitovati u blaæem ili teæem obliku.

Ako je roditelj ili lijeËnik zakljuËi da dijete kasni u razvoju, tj. da odstu-pa u odnosu na normalan (oËekivan) motoriËki razvoj, ono Êe biti upuÊeno

na fizikalnu terapiju. U svakom sluËa-ju, treba istaknuti vaænost i neuspore-divost rane, tj. pravodobne habilitacije kad se s tretmanima (vjeæbanjem) po-Ëinje tijekom prve godine æivota.

Ovisno o stupnju oπteÊenja, s neu-roriziËnim djetetom u veÊoj ili manjoj mjeri bavi se cijeli rehabilitacijski tim. Njegovi svi Ëlanovi jednako su bitni: fizioterapeut, radni terapeut, de-fektolog-rehabilitator, logoped, lijeËnik neuropedijatar, lijeËnik fizijatar, ostali lijeËnici specijalisti (genetiËari, gastro-lozi, oftalmolozi itd). Fizikalnu terapi-ju neuroriziËnog djeteta provodi educi-rani fizioterapeut koji se kroz πkolova-nje i rad opredjeljuje za rad s djecom. On se bavi motoriËkim razvojem dje-teta, prati i priprema njegov tjelesni odgovor na zahtjevnu okolinu i odra-stanje. Svim Ëlanovima tima krajnji cilj je isti - osposobiti dijete za πto kvalitetniji i πto funkcionalniji æivot. Dok se svaki od struËnjaka bavi svojim podruËjem, u isto vrijeme svi zajedno funkcioniraju kao jedan, stavljajuÊi di-jete kao cjelinu u centar tima. Zajedni-Ëki prate njegove potrebe i odluËuju o prioritetima i sljedeÊim fazama.

Odgoena dijagnoza

NajËeπÊi naziv za poremeÊaj postu-re i pokreta nastao zbog oπteÊenja ili anomalija razvoja nezrelog mozga je cerebralna paraliza. OπteÊenje do ko-jeg moæe doÊi prije, tijekom ili nakon poroda neprogresivno je, tj. ono samo neÊe se pogorπavati, ali je i neizljeËi-vo. MotoriËki razvoj takvog djete-ta karakteriziran je odstupanjem i kaπnjenjem. Ipak, na odstupanja se kvalitetnom habilitacijom (fizioterapi-jom i ostalim metodama) moæe utje-cati. Pravilnim se informacijama fizio-terapeut, roditelj i ostalih Ëlanovi tima nastoje doprijeti do neoπteÊenih dije-lova æivËanog sustava, uz koriπtenje rezervnih potencijala srediπnjeg æivËa-nog sustava u prvim mjesecima æivota.

U prethodnim se recima moæe na-slutiti i odgovor na pitanje: HoÊe li moje dijete dobiti cerebralnu para-lizu? Do dijagnoze cerebralne paralize moæe proÊi i nekoliko godina u æivo-tu neuroriziËnog djeteta. Ipak, cere-bralna paraliza ne moæe se dobiti kao nekakva zarazna bolest, niti Êe se iz nekakva lakπeg poremeÊaja razviti ce-rebralna paraliza kao teæi. Nju kara-kteriziraju specifiËno oπteÊenje mozga i odstupanja na motoriËkom, ali i sen-zoriËkom, pa i kognitivnom te socio-emocionalnom planu. Ta odstupanja se prate, pa zato i treba toliko vremena da se donese konaËna dijagnoza. Do-tad se daju viπe opisne dijagnoze tipa cerebralne smetnje kretanja, senzomo-toriËki poremeÊaj koordinacije itd.

Zorana KlariÊ, viπa fizioterapeutkinja, Tobia - zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju

Cerebralna paralizapravodobna i prilagoena habilitacija

Svim Ëlanovima rehabilitacijskog tima

krajnji je cilj isti - osposobiti dijete za πto

kvalitetniji i πto funkcionalniji æivot

N E U R O L O G I J A / F I Z I K A L N A M E D I C I N A

a

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 59

Roditelje se mora upozoriti da i za-nemareni oblici lakπih oπteÊenja i od-stupanja mogu vremenom prerasti u probleme za dijete i okolinu bez obzira na to πto dijagnoza djeteta nije cere-bralna paraliza!

KliniËka slika cerebralne paralize moæe biti vrlo razliËita od djeteta do djeteta, pa Êe se razlikovati i tretman. Ipak, kod veÊine djece (koja Êe raditi po Bobathu) tretman Êe se usmjeriti k normalizaciji posturalnog tonusa* (pojednostavljeno - stalna, normalna napetost miπiÊa) te orijentaciji glave i tijela u srediπnju ravninu*. Tonus miπiÊa ne smije biti ni previsok ni pre-nizak, tako da svojim intenzitetom mora omoguÊiti pokret i antigravitacij-ski pokret. Orijentacija na srediπnju ravninu omoguÊuje orijentaciju na za-datak, igru, jelo itd.

Usporedno s normalizacijom tonu-sa, radi se i na postizanju onih kretnji koje i dijete bez teπkoÊa Ëini kako raste i napreduje, primjerice podizanje gla-vice u potrbuπnom poloæaju, okretanje s lea na trbuh i obratno, sjedenje, pu-zanje, itd.

Dijete moæda neÊe proÊi kroz sve te faze, ali na roditeljima je, fiziote-rapeutu i ostalim Ëlanovima tima da djetetov æivot uËine maksimalno kvali-tetnim sukladno njegovim moguÊnosti-ma i postignuÊima.

Postoji li najbolja tehnika?

Danas su roditeljima dostupne brojne informacije o razliËitim tehni-kama, tj. naËinima u djeËjoj fizikalnoj terapiji, pa se tako svugdje moæe pro-Ëitati o terapiji po Bobathu, Vojti, Peto tehnici itd. U svjetskoj praksi neπto je raπirenija Bobath terapija, na koju djeca izvrsno reagiraju, a u Europi i terapija po Vojti.

Neki kombiniraju vjeæbanje s djecom prema nekoliko tehnika, pa odatle i Ëesto pitanje roditelja: Koja je tehnika najbolja? Najbolje teh-nike nema, odnosno svako dijete na razliËite pristupe razliËito reagira. Tehnike pristupaju djetetu s razliËitih strana, ali s istim, veÊ prije navede-nim ciljem, i stoga odabir nije pro-blem. Vremenom i prvim rezultatima roditelj Êe uoËiti πto joπ dodatno nje-govu djetetu odgovara: terapijsko ja-hanje, hipoterapija, vjeæbanje u baze-nu, masaæe itd. U odabiru se treba ru-kovoditi reakcijama djeteta i savjetom fizioterapeuta.

Djetetov fizioterapeut trebao bi prije svega uvesti roditelje u pravil-no rukovanje s djetetom s teπkoÊama, tj. pokazati kako kretanje u svako-dnevnim aktivnostima (presvlaËenje, noπenje, igra, hranjenje, sjedenje u krilu, itd.) prilagoditi potrebama i teπ-

koÊama djeteta - handling. Na taj na-Ëin dijete kontinuirano prima pravi-lne informacije; ako je po handlingu dobro pozicionirano, ono na neki na-Ëin vjeæba u svakom trenutku, u kon-taktu s Ëlanovima obitelji, pa i onda dok se bavi nekom drugom aktivnoπ-Êu. Izrazito je vaæno da handling po-znaju i ostali ljudi iz djetetove blizine.

Roditelji i vjeæbanje

Roditelji od samog poËetka treba-ju ozbiljno shvatiti svoju ulogu u ti-mu, ulogu onih koji s djetetom najvi-πe rade i Ëiji Êe trud biti kljuËna toËka napretka. HoÊe li biti krivi za loπe stanje djeteta, neπto je πto roditelje Ëesto brine. Ako se savjesno Ëini sve πto se moæe kako bi dijete svaki dan provelo prihvaÊajuÊi pravilne moto-riËke informacije i napredovalo i ako je ono suraivalo, veselilo se i igralo, napravilo se sve ono na πto roditelji mogu utjecati kako bi djetetu bilo do-bro. Ipak, djeca s teπkoÊama u razvo-ju mogu biti osjetljivija od druge dje-ce, ili boleæljivija od njih, traæiti dru-kËiju paænju, ili viπe paænje od druge djece, pa Êe u nekim razdobljma (kri-

Slika 1 a i b: PojaËan tonus fleksora potkoljenice

b

N E U R O L O G I J A / F I Z I K A L N A M E D I C I N A

6 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Slika 2 a i b: Tonus fleksora potkoljenice nakon primjene Botulinum toksina tipa A

znim) ono i pomalo stagnirati ili na-zadovati. To je neπto na πto se direk-tno ne moæe utjecati. Roditelja to ne smije obeshrabriti, ne treba odustajati nego teæiti svome cilju.

Kako dijete bude napredovalo i raslo, od njega Êe se traæiti sve viπe i broj zadataka (vjeæbi) se poveÊava. Svako je dijete, kao πto su i njegovi problemi, razliËito, pa je i fiziotera-pijski tretman (vjeæbe) individualan. Zato generalni odgovor na pitanje ro-ditelja “Koliko sati dnevno trebam vjeæbati s djetetom?” fizioterapeut ne moæe dati, jer se i trajanje vjeæbanja prilagoava potrebama svakoga po-jedinog djeteta. Ipak, najËeπÊe dne-vni tretman treba trajati izmeu 30 minuta i sat vremena, ovisno o dobi, kondiciji i paænji djeteta. Sve osta-lo dijete dobiva putem handlinga. To znaËi da su handling i vjeæba nuæni svakodnevno.

Nakon procjene, lijeËnici specijali-sti (ortoped, neuropedijatar, fizijatar) preporuËuju primjenu injekcije Botu-linum toksina tipa A u spastiËne miπi-Êe, Ëime se postiæe smanjenje tonusa. UËinak je ograniËenog trajanja (3-6 mjeseci), nakon Ëega se miπiÊ vraÊa u stanje prije primjene. Tijekom djelo-vanja Botulinum toksina tipa A (zbog smanjenog tonusa u odnosu na poËe-tni i posljediËno veÊih djetetovih mo-guÊnosti) potrebno je poveÊati inten-zitet vjeæbanja. Kako zbog poveÊane

elastiËnosti miπiÊa prilikom vjeæba-nja dijete nije ograniËeno bolovima, a i opseg pokreta poraste, razdoblje djelovanja Botulinum toksina tipa A treba iskoristiti za poveÊanje broja i zahtjevnosti funkcionalnih zadataka, primjerice uvoenje nekih novih polo-æaja i rad na elastiËnosti mekih tkiva. ZahvaljuÊi intenzivnijem vjeæbanju, s postupnim prestankom djelovanja Bo-tulinum toksina tipa A oËekujemo za-dræavanje nekih novonauËenih zada-taka. Zapusti li se fizioterapija tijekom djelovanja Botulinum toksina tipa A, nakon prestanka njegova djelovanja dijete moæe biti u loπijem stanju nego prije primjene.

BuduÊnost djetetova napretka

UËestalost konzultacija s fiziotera-peutom je individualna. Jedno od na-jËeπÊih pitanja koje roditelj postavlja terapeuta jest hoÊe li moje dijete ikad hodati? Neuroloπki je sustav, kao i sam pojedinac, pun moguÊnosti i Ëe-sto je spreman iznenaditi, pa se odgo-vor na takvo pitanje i ne moæe dati. Ipak, iskusan fizioterapeut veÊ Êe na-kon nekoliko tretmana moÊi pribliæno odrediti motoriËki maksimum djeteta i time cilj do kojeg Êe kvalitetnim vje-æbanjem uspjeπno doÊi.

Meutim, koliko god je vaæna ustrajnost pri vjeæbanju i ovladavanje

handlingom, roditelji ne smiju posta-ti robovi vjeæbanja i smjestiti “izvjeæ-bavanje” djeteta u centar dana, zabo-ravljajuÊi da je njihovo dijete ipak di-jete, æeljno igre, maæenja, i da je ono Ëlan obitelji koja ima i druge obveze i zanimanja.

Roditelji Ëesto pitaju: kad ne treba vjeæbati? U sluËaju da je dijete bole-sno, ima probavnih tegoba, pa Ëak i kad je umorno, a posebice pospano, ne treba pretjerivati. Djetetu treba vremena za oporavak ili san i u tom sluËaju treba priËekati bolji trenutak za vjeæbu. Zato se moæe joπ jednom istaknuti vaænost pravilna handlinga koji osigurava dobre motoriËke infor-macije za dijete i kad ono ne vjeæba.

Mali rjeËnik pojmova

tonus - stanje spremnosti miπiÊa tijela na odræavanje posture ili izvoenje pokreta

klijenut uda - zahvaÊenost toga uda ili udova promjenama s obzirom na tonus i fun-kciju - nefunkcionalnost i abnormalna nape-tost miπiÊa

srediπnja ravnina - pojednostavljeno, zamiπljena ravnina tijela koja ga dijeli na dvije polovice - lijevu i desnu

a

b

Mi smo svi aneli s jednim krilom. Moæemo poletjeti

jedino ako se zagrlimo i pomognemo jedni drugima.

S ponosom moæemo istaknuti da smo dobrotvornom akcijom Hvala ti, moj dobri anele - 1 zajedniËki uspjeli:

• upozoriti cjelokupnu hrvatsku javnost na problematiku osoba s invaliditetom,

• pruæiti neposrednu pomoÊ 102 osobama s invaliditetom u rjeπ-avanju potreba koje oni ni sami ni uz pomoÊ dræave nisu mogli zadovoljiti,

• potaknuti pronalaæenje sustavnih i trajnih rjeπenja financiranja posebnih potreba osoba s inva-liditetom koje sada ne rjeπava dræava kroz djelokrug nadleænih institucija te

• doprinijeti mijenjanju svijesti.

Prije zavrπetka prve akcije u HSU-TI (Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida) pristizao je velik broj novih zamolbi za pomoÊ. Nakon upuÊivanja tih zamolbi u centre za socijalnu skrb dobivena je prava i tuæna slika stanja tih osoba. Opravdanost njiho-

vih zahtjeva i druπtvena odgovornost obvezuju nas da nastavimo s istom inicijativom.

S tim ciljem je 10. studenoga 2004. poËela nova dobrotvorna akcija pod nazivom Hvala ti, moj dobri anele - 2, medijskom prezentacijom video-spota, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana MesiÊa. Cilj je prikupiti sredstva koja bi pomogla sruπiti prepreke zbog kojih su osobe s invaliditetom nepravedno graani drugog reda. Oni taj problem ne mo-gu rijeπiti ni sami ni uz pomoÊ obi-telji, a ni dræava im svojim resursima ne moæe pomoÊi.

Svrha akcije je zadovoljavanje potreba viπe od 90 osoba s invalidi-tetom i jedne ustanove koja skrbi za njih. Ona ujedno predstavlja i skro-man pokuπaj da se Hrvatska ukljuËi u svjetske trendove i pribliæi zemljama koje imaju razvijenu i aktivnu socijal-nu politiku. Svijest o druπtvenoj od-govornosti pojedinca sve je prisutnija i u naπem druπtvu, πto dokazuje ma-sovna potpora graana tom i sliËnim projektima.

Hrvatska glazbena scena se dru-gi put ukljuËuje u ovu dobrotvornu akciju sudjelovanjem u novom glaz-benom spotu ‘’Moje zlato, moje

najdraæe’’ koja Êe medijski predsta-vljati akciju. Svi zajedno potaknut Êemo da se graani ukljuËe u priku-pljanje sredstava putem telefona

060 600 400.

Hvala svima koji se na bilo koji naËin odluËe pomoÊi ovome humanom projektu!

62

6 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Sumnjate li na manjak magnezija?

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Odgovorite na pitanja u testu i doznat Êete biste li trebali posu-mnjati da vaπa prehrana ne sadræi dovoljno magnezija!

Da Ne

OsjeÊate li se Ëesto umorno i iscrpljeno?

Reagiraju li vaπi miπiÊi na dodir i pritisak osjetljivoπÊu i bolnoπÊu?

Patite li od æestokih bolova u ramenima, rukama, leima i nogama?

Oporavljate li se teπko nakon sportske aktivnosti?

Patite li od grËeva i bolova u miπiÊima, posebno u zatiljku i ramenima?

Jeste li podloæni grËevima u miπiÊima i listovima, odnosno je li vas ikad noÊu uhvatio grË u listu?

Imate li ikad osjeÊaj gluhoÊe, bockanja ili probadanja koje ide od zatiljka u ruke ili od straænjice u noge?

Spotaknete li se ili padnete li lako?

Pijete li viπe od πest πalica jake kave dnevno?

Uzimate li redovito lijekove, primjerice diuretike za izmokravanje, sredstva protiv bolova, laksative, digita-lis, tablete za kontracepciju, cisplatin, ACE-inhibitore ili kortizon?

OsjeÊate li se fiziËki slabo i neaktivno, primjerice zbog svakodnevnog stresnog ritma ili bolesti?

Pijete li redovito alkohol?

Magnezij je vrlo vaæan mineral, kako u prirodi tako za ljudski orga-nizam, ali njegovu ulogu u oËuvanju zdravlja Ëesto zanemarujemo. U pri-rodi se moæe naÊi u Zemljinoj kori, koja ga sadræi neπto manje od dva posto (u obliku karbonata, silikata, klorida, sulfata i dr.), zatim u morskoj vodi i izvorima mineralnih ‘’gorkih’’ voda, a sastavni je dio i klorofila, ze-lenoga fotosintetskog pigmenta, speci-fiËnog za sve biljne vrste.

U ljudskom tijelu 60 posto magne-zija pohranjeno je u kostima, 39 po-sto nalazi se u stanicama, a samo oko jedan posto u serumu i izvanstaniËnoj tekuÊini.

Namirnice najbogatije magnezijem su sojine i suncokretove sjemenke, bademi, pivski kvasac, kikiriki, mahu-narke, æitarice i πpinat. No, u novije vrijeme i one su osiromaπene njime. Zbog kiselih kiπa, uporabe umjetnih gnojiva i intenziviranja sjetvi tlo je sve siromaπnije, pa je i magnezija u biljkama manje, πto utjeËe na kvalite-tu prehrane ljudi i æivotinja.

Uz to, uzroci nedostatka magne-zija u tijelu mogu biti i smanjen unos zbog neuravnoteæene dijete, loπija apsorpcija zbog gastrointestinalnih bolesti ili pojaËano izluËivanje kod li-jeËenja diureticima, prekomjerne upo-rabe laksativa ili alkoholizma.

PoveÊane potrebe za magnezijem imaju mladi u razvoju, starije oso-

Ako ste uz dva ili viπe pitanja stavili kriæiÊ u rubriku DA, to upuÊuje na vje-rojatan nedostatak magnezija. PreporuËujemo vam da prehranu dopunite preparatom magnezija (npr. Biolectra® Magnezij πumeÊe tablete, Biolectra® Magnezij 240 forte πumeÊe tablete ili Biolectra® Magnezij Direkt mikro granule).

be, trudnice i dojilje, osobe sa stresnim i zahtjevnim poslom, sportaπi, srËani bolesnici i bolesnici koji uzimaju diuretike ili digitalis, osobe na dijetama za mrπavljenje te oboljeli od πeÊer-ne bolesti.

Uloga magnezija u tijelu

Brojne su uloge magnezija u tijelu. Jedna od najËeπÊe spo-minjanih je sudjelovanje u viπe od 300 enzimatskih proce-sa. Kad se magnezij veæe s ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organi-zma energijom potrebnom za sve metaboliËke procese.

Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane staniËne membrane, πto dovodi do porasta razlike po-tencijala izmeu unutarstaniËnog i izvanstaniËnog prostora i porasta praga podraæljivosti miπiÊnog vlakna. Takvo djelovanje odraæava se na srËanome miπiÊu, gdje se smanjuje aritmija, na smanjenoj uËestalosti grËeva skeletnih miπiÊa te na smanjenu moguÊnost pojave prijevremenih kontrakcija maternice kod trudnica.

SljedeÊa je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod stanica srËanog miπiÊa, πto rezultira πirenjem kr-vnih æila i boljom opskrbom stanica kisikom.

Kao Ëetvrta uloga navodi se koËenje oslobaanja neuro-transmitera potaknutog kalcijem. Farmakoloπki uËinak oËi-tuje se u smanjenoj podraæljivosti æivËanih stanica i manjem otpuπtanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podiæu srËanu frekvenciju i steæu periferne æile. Tako magnezij sprjeËava razvoj srËanih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

Magnezij se moæe primijeniti na tri πiroka indikacijska podruËja:

ginekologija - trudnoÊa, dojenje, PMS, dismenoreakardiologija - kroniËne srËane bolesti, aritmija,

poviπen krvni tlaktetaniËki sindrom - grËevi u listovima, napetost u

miπiÊima, migrena.

SluËajevi kad je dodatno uzimanje magnezija kontraindi-cirano su zatajenje bubrega, bradikardija (usporen rad srca), AV blok (atrioventrikularni blok u prijenosu elektriËnih impul-sa izmeu pretklijetki i klijetki), ileus (zapletaj crijeva) i dehi-dracija.

6464

6 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Antioksidansi Ëuvari naπeg zdravlja

dr. sc. Nataπa MarπiÊ, dipl. inæ. molekularne biologije, Mala radionica savrπenstva d.o.o., I. Vranovinski ogranak 2, Zagreb, tel.: 01/611 50 63, 098/27 74 23

Najjednostavnije reËeno, antioksi-dansi sprjeËavaju oksidaciju drugih tvari, a u bioloπkim sustavima sluæe za neutralizaciju slobodnih radikala. Iako razliËite tvari mogu djelovati kao antioksidansi, jedno im je zajedniËko - sposobnost da stabiliziraju ravnote-æu nesparenih elektrona i neutralizira-ju potencijalno πtetno djelovanje slo-bodnih radikala, a da istodobno sami ne postanu nestabilni.

Slobodni radikali - nuæni, ali i opasni

Slobodni radikali su molekule ko-je imaju nespareni elektron i stoga su

izuzetno reaktivni (nestabilni su, lako reagiraju s drugim tvarima u okolini), a u æivom svijetu imaju vrlo vaænu ulogu jer se proizvode u normalnim fizioloπkim procesima. Izvor slobo-dnih radikala je i proces dobivanja energije u stanicama, u kojem dolazi do reakcije glukoze s kisikom kako bi se dobila energija kroz oksidacijsko-redukcijske reakcije u mitohondriji-ma. Tako je proizvodnja slobodnih radikala poveÊana pri tjelovjeæbi, jelu i tijekom borbe protiv bolesti. Manji dio slobodnih radikala dolazi iz oko-liπa. Primjerice, slobodni radikali u koæi mogu nastati djelovanjem ultra-ljubiËastog zraËenja. Uz to, okruæeni

smo razliËitim zagaivaËima koji su Ëesto i sami slobodni radikali i mogu nepovoljno utjecati na razliËite me-taboliËke procese. Opasni su zbog toga πto, da bi postigli ravnoteæu, na-ruπavaju stabilnost drugih molekula u okolini, a katkad pokreÊu lanËane reakcije koje se mogu oteti kontroli. No, istodobno su i nuæni za opstanak. Koriste se u meustaniËnoj komuni-kaciji, za obranu od bakterija i drugih πtetnih agensa.

Kako se u priËu uklapaju antioksidansi

BuduÊi da su slobodni radikali po-put oksiradikala - nusprodukti proce-sa kojima se dobiva energija u sva-koj stanici - konstantna su prijetnja u unutraπnjosti tijela. Stoga se u ljud-skom tijelu antioksidansi sintetiziraju endogeno (unutar stanica, tamo gdje su nuæni). To su glutation sulfhidrid, superoksid dismutaza katalaza, skva-len i koenzim Q10. Posljednja dva antioksidansa po strukturi su izopre-

PPojedinaËne stanice imaju vrlo sofisticirane sposobnosti samoizljeËenja,

a upoznavajuÊi ih, nauËit Êemo kako ojaËati prirodni obrambeni sustav

N U T R I C I O N I Z A M

noidi, skvalen je vaæan sastojak svake membrane u stanici, a koenzim Q10 prisutan je u mitohondrijima. Izopre-noidni antioksidansi dobivaju se iz hrane i za njih se kaæe da su egzoge-ni. To su tvari kao πto su vitamini E i A, likopen, ß-karoten i flavonoidi.

U biljnom i æivotinjskom svijetu izoprenoidni antioksidansi sluæe kao zaπtita u vanjskom omotaËu. Tako se, primjerice, likopen nalazi u rajËici kao zaπtita od πtetnih vanjskih utjecaja, kao i ß-karoten u mrkvi. Sjetimo se kako se uvijek govori da se najdrago-cjenije tvari u voÊu i povrÊu nalaze u kori. Zaπtitni omotaË ljudske koæe, se-bum, sastoji se od 12 posto skvalena, vrlo snaænog antioksidansa koji pred-stavlja uËinkovitu prirodnu zaπtita.

Oksidativni stres u podlozi teπkih bolesti

PoveÊana koliËina slobodnih radi-kala dovodi do oksidativnog stresa, zbog Ëega nastaju oksidativna oπteÊe-nja, smrt stanica, oπteÊenja tkiva i ra-zliËite bolesti.

Nova znanstvena disciplina, bio-logija slobodnih radikala, otkrila je da je temelj iznenaujuÊe brojnih i vrlo teπkih bolesti danaπnjice zapravo oksidativni stres i oπteÊenja do kojih on dovodi. Mnogi oblici malignih bo-lesti rezultat su oksidativnog oπteÊ-enja DNA i mutacija koje zbog toga nastaju. Neki od simptoma starenja, primjerice ateroskleroza, pripisuju se oksidaciji kolesterola vrlo niske gu-stoÊe (LDL-C), upravo slobodnim ra-dikalima. Negativan utjecaj slobodnih

radikala mehanizam je oπteÊenja koji moæe dovesti i do razliËitih autoimu-nih bolesti, πeÊerne bolesti, reumat-skih bolesti, srËanog udara, bolesti bubrega (glomerulonefritisa, tubular-nih intersticijski bolesti), infektivnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest), dermato-loπkih poremeÊaja (npr. fotosenziti-vnost, psorijaza). Vaænu ulogu ima i u nastanku alergija kao πto su astma i atopiËki dermatitis te upalnih bole-sti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti. Zanimljivo je da oπ-teÊenja jetre koja nastaju zbog pretje-rane konzumacije alkohola, ne nasta-ju od alkohola nego uglavnom od slo-bodnih radikala koji se u tim stanjima pojaËano produciraju. Dokazano je i da slobodni radikali iz dima cigareta inaktiviraju alfa 1-antitripsin u pluÊi-ma πto dovodi do emfizema pluÊa.

Kako vratiti prirodnu ravnoteæu?

SreÊom, stanice i tkiva koriste kompenzacijski mehanizam kojim smanjuju oksidativni stres, sintetizira-juÊi veÊu koliËinu endogenih antioksi-dansa. Za zdravlje je izuzetno vaæno da se neutralizira sav viπak slobodnih radikala, kako bi se ponovno usposta-vila naruπena ravnoteæa.

Starenjem se, meutim, smanjuje sposobnost tijela da sintetizira prijeko potrebnu koliËinu endogenih antioksi-dansa - skvalena, glutation sulfhidrida i koenzima Q10. A suvremeni naËin æivota, dim cigareta, ispuπni plinovi, zraËenja, pojaËano UV zraËenje zbog

ozonskih rupa, neki lijekovi, razliËite πtetne tvari u hrani, stres, pa i neke zdrave navike kao πto je intenzivna fiziËka aktivnost, poveÊavaju koliËinu slobodnih radikala kojima smo svako-dnevno izloæeni.

Vrlo Ëesto ljudi koriste antioksi-danse u razliËitim dijetetskim doda-cima kako bi odræali dobro zdravlje, preventivno se zaπtitili od razliËitih bolesti i usporili procese starenja u organizmu. Takav je pristup u naËelu ispravan, no u struËnoj literaturi po-stoje velika neslaganja u vezi s prikla-dnim dozama pojedinih pripravaka.

Antioksidansi kao normalni sastoj-ci prehrane spominju se svakodne-vno, ali se gotovo nikad ne razmiπlja o tome kako oni djeluju na staniËnoj razini. Vrlo Ëesto se ljudi zaËude kad doznaju da pojedine stanice mogu sintetizirati neke od tvari koje su im potrebne kako bi odræali puno zdra-vlje. No, vlada veliko zanimanje za tvari koje sluæe za unutarnje procese zacjeljivanja tijela. PojedinaËne stani-ce imaju vrlo sofisticirane sposobnosti samoizljeËenja. UpoznajuÊi njih, nau-Ëit Êemo kako pomoÊi i ojaËati priro-dni obrambeni sustav. NutricionistiË-ka istraæivanja, pak, dat Êe nam infor-macije dragocjene za naπe dugoroËno zdravlje. Stoga Êe vrlo skoro zanima-nje ljudi koji æele æivjeti zdravo biti usmjereno na spoznaje o tome kako hranjive tvari djeluju na staniËnoj ra-zini, kako bi prehrambene navike mo-gli prilagoditi stilu æivota, specifiËnom riziku od oboljenja, a moæda i vlasti-tim genetskim predispozicijama.

VeÊina nas o tijelu poËinje voditi raËuna tek s izlaskom prvih proljetnih sunËevih zraka, no cijela je godina idealno razdoblje da se tijelo dove-de u formu. Sigurno vam je poznato kako su glavni uzroci suviπnih kilo-grama u 90 posto sluËajeva pretjeran unos hrane i izostanak tjelesne akti-vnosti. Za utvrivanje stanja uhranje-nosti organizma Ëesto se koristi utvr- ivanje mase tijela izraæene kao BMI (Body Mass Index = Indeks Tjelesne Mase), Ëije su vrijednosti u sluËaju pothranjenosti manje, odnosno u slu-Ëaju pretilosti veÊe od odreenog po-stotka za skupinu kojoj osoba prema dobi pripada.

Preporuke pravilne prehrane

Zdravstvene studije su neosporno dokazale loπ uËinak na organizam nu-tritivno siromaπne hrane - visokoma-

sne, slane, bogate πeÊerom i siromaπ-ne dijetalnim vlaknima, præene i brze hrane. Zato bi sljedeÊi principi pra-vilne prehrane trebali svim odraslim zdravim osobama posluæiti kao vodiË u odabiru namirnica.

• Raznovrsno se hraniti - Obroci moraju sadræavati glavne skupine na-mirnica: mlijeko i mlijeËne proizvode, meso, ribu i zamjene (soja kod vege-

tarijanaca), æitarice i proizvode od æi-ta, povrÊe i voÊe.

• Uravnoteæiti unos s potroπnjom energije - Mnoga oboljenja (visoki kr-vni tlak, rak, πeÊerna bolest, infarkt) direktna su posljedica pretjerane tjele-sne teæine.

• Prehranu zasnivati na æitarica-ma, povrÊu i voÊu

• Odabirati hranu s niskim udje-lom masti, zasiÊenih masnih ki-selina i kolesterola - Crveno meso (svinjsko, govee, janjeÊe) najveÊi je izvor kolesterola i zasiÊenih masti, nepoæeljnih u prehrani. Kao zamjena za crveno meso preporuËuju se riba, piletina i puretina.

• Kontrolirati unos jednostavnih πeÊera - ©eÊer je prazna kalorija koja u dnevnoj prehrani niπta ne znaËi s obzirom na to da ima dovoljno dru-gih ugljikohidrata. Zato ga je najbolje preskoËiti ili zamijeniti umjetnim sla-dilom.

• Kontrolirati unos soli - Pove- Êan unos soli moæe za posljedicu ima-ti nastanak hipertenzije (poviπeni kr-vni tlak) u kasnijoj æivotnoj dobi.

• Izbjegavati ili umjereno unositi alkohol i kavu

Procjena prehrambenog statusa organizma

Za procjenu prehrambenog statu-sa koristi se nekoliko metoda, a jedna od njih je odreivanje udjela masnog tkiva u organizmu pomoÊu Omron body fat mjeraËa masnog tkiva. Na-ime, mjerenjem elektriËne provodlji-

©to znaËi pravilno se hraniti?

Piramida zdrave prehrane

ZZa procjenu prehrambenog statusa

organizma koristi se nekoliko metoda,

a jedna od njih je odreivanje

udjela masnog tkiva

Zdravka BrajdiÊ, apsolventica na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu, Herba Laboratorij

66

6 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

vosti (bioelektriËne impendance) po-moÊu elektriËne struje malog napona i unoπenjem podataka za spol, dob, visinu i tjelesnu masu, dobiva se ko-liËina masti u tijelu. Istim aparatom dobiva se i vrijednost ITM-a (Indeksa Tjelesne Mase), koja se takoer kori-sti za procjenu prehrambenog statusa organizma.

Udjel masnog tkiva u organizmu odreuje Herba Laboratorij. Uz odre-ivanje prehrambenog statusa, daju se i preporuke za kure mrπavljenja kao i savjeti vezani uz pravilnu pre-hranu.

Pravilnom prehranom do æeljene teæine

Umjereno mrπavljenje pomaæe i pridonosi osjeÊaju vitalnosti. U dijeta-ma za mrπavljenje ili odræavanje vitke linije vaæno je prevariti glad uzima-

njem veÊeg broja uravnoteæenih obro-ka tijekom dana, uz dodatak namirni-ca bogatih vlaknima (biljnog podrije-tla) za stvaranje osjeÊaja sitosti i regu-liranje probave. NajveÊa je opasnost u svakoj dijeti unos πeÊera (rafinirani, bijeli πeÊer), i to najËeπÊe pijenjem za-slaenih napitaka. Umjesto njih treba piti negaziranu vodu i nezaslaene biljne Ëajeve.

Poznavanjem naËela zdrave pre-hrane, praÊenjem tjelesne teæine i fi-ziËkom aktivnoπÊu svatko moæe odre-diti reæim zdrava mrπavljenja koji mu najbolje odgovara. A savjesniji mogu potraæiti i savjet nutricionista!

Ako ste zdravi, dobro se osjeÊate, s ponekim kilogramom viπka ili manj-ka, pretjerano se ne umarate i kakvo-Êa uzimanja obroka je ujednaËena, tada nemate razloga mijenjati naËin æivota i prehrane. Meutim, manje korekcije u prehrani, poneki kilogram

manje i umjerena voÊno-povrtna di-jeta dobro Êe vam doÊi uoËi ljeta i to-plijih dana, jer je nakon zime ËiπÊenje organizma od nakupljenih πtetnih tvari uvijek korisno.

Ako ste smanjili unos kalorija, a ne dobivate æeljene rezultate, nemojte smanjivati obrok na nerazumno nisku razinu, nego poËnite s tjelesnom akti-vnoπÊu.

Patite li od povremenih ili Ëestih zatvora (opstipacija), posebice u stari-joj æivotnoj dobi, pomoÊi Êe vam voÊe i povrÊe, ili druge namirnice s mnogo vlakana. Isto tako, hrana bogata ba-lastnim tvarima i prehrambenim vla-knima ublaæit Êe smetnje i bolove kod hemeroida ili divertikula.

Prehrana zasnovana na masnoj hrani i visokom unosu bjelanËevina optereÊuje organizam, kao i pretjerani unos soli koji poveÊava rizik od viso-koga krvnog tlaka.

Dakle, umjerena tjelovjeæba, pre-hrana bogata voÊem i povrÊem, cjelo-vitim æitaricama, a siromaπna zasiÊe-nim masnoÊama, odgovarajuÊi unos tekuÊine te poneki pripravak za bræe i uËinkovitije mrπavljenje koji Êe vam pomoÊi pri skidanju suviπnih kilo-grama teπko se mogu nazvati ærtvom koju morate podnijeti kako biste u zrcalu vidjeli sebe u potpuno novom izdanju.

zdrava odrasla osoba sportaπi osobe iznad

40 godinazdravstveni problemi

muπkarci 12-20% 5-10% 25% > 22%

æene 20-30% 15-20% 35% > 32%

stupanj uhranjenosti BMI vrijednosti

pothranjenost < 19

odgovarajuÊa tjelesna teæina 19,1 - 25

prekomjerna tjelesna teæina > 25

prekomjerna tjelesna teæina 25,1 - 30

Æelite li smrπaviti?

Tablica 1 - ProsjeËan udjel masnog tkiva s obzirom na dob, spol, tjelesnu aktivnost i zdravstveni status

Tablica 2 - IzraËun stupnja uhranjenosti pomoÊu formule BMI (kg/m2) = TM (kg) / TV (m2)TM = tjelesna masa (u kg)

TV = tjelesna visina (visinu u cm pretvoriti u metre i dobivenu vrijednost kvadrirati)

Primjer izraËuna Indeksa Tjelesne Mase (ITM):Ako odrasla osoba ima tjelesnu teæinu 58 kg i tjelesnu visinu 165 cm (1,65 m),

ITM se raËuna na slijedeÊi naËin:58 / (1,65)2 = 58 / 2,7225 = 21,30

ITM je 21,30 πto je unutar granica odgovarajuÊe tjelesne teæine (19,1-25,0).

SLIM DRINK napitak za mrπavljenje pomaæe da veÊ u tri dana vidite rezultate vaπe dijete.Sadræi jabuËni ocat, med i ljekovito bilje koji pomaæu u smanjivanju osjeÊaja gladi, ubrzavaju izmjenu tvari i skidaju suviπne kilograme. SIRUP OD SMOKVE I ©LJIVE pomaæe kod povre-menih ili Ëestih zatvora, te regulira probavu.

SLIM DRINK - sadræi jabuËni ocat, med i ljekovito bilje koji pomaæu u smanjivanju osjeÊaja gladi, ubrzavaju izmjenu tvari i skidaju suviπne kilograme.

Dostupno u ljekarnama, drogerijama i veledrogerijama Medika, Farmacija i Farmakon.Za struËne savjete nazovite Herba Laboratorij - tel. 01/233 17 46, herba@zg.t-com.hr

N U T R I C I O N I Z A M

©to je to jo-jo efekt?

Ako je gubitak kilograma tijekom dijete drastiËan, orga-nizam reagira tako da poËinje πtedljivije troπiti energiju, πto uspo-rava metabolizam i mrπavljenje. Nakon povratka na uobiËajene dne-vne energetske potrebe poveÊava se udjel masnog tkiva na raËun miπiÊne mase. Rezultat je zaËarani krug ili jo-jo efekt, jer se dobiva veÊa teæina nego πto se dijetom izgubila.

6868

6 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Zaπto ima sve viπe alergiËara?

Alergija je neuobiËajen i specifiËan odgovor naπega imunoloπkog sustava na razliËite Ëimbenike iz okoliπa kao πto su pelud, sunce, æivotinjske dlake, lijekovi, hrana, otrovi insekata.... To- Ëni uzroci poveÊanja broja oboljelih od alergije nisu poznati. Postoji nekoliko teorija, koje spominju porast zagaenja i mijenjanje cijelih ekosustava, zatim zapadnjaËki naËin æivota, dakle stres naπ svagdaπnji, i svakako genetiku. Sve to utjeËe na sve ËeπÊu pojavu nepoæelj-nih reakcija na tvari iz okoliπa, odno-sno na razvoj preosjetljivosti u obliku alergijske reakcije. To pokazuju i rezul-

tati istraæivanja koji upozoravaju na to da svaki drugi stanovnik Zapadne Europe boluje od neke vrste alergije, a najËeπÊi je alergijski rinitis od kojeg pati 15-30 posto populacije. Procjene su da u Hrvatskoj ima izmeu 700.000 i 1,400.000 pacijenata s alergijskim ri-nitisom.

Kako prepoznati alergijski rinitis

Alergijski rinitis kroniËna je upa-la sluznice nosa uzrokovana nekim od alergena. Javlja se u dva osnovna oblika: trajni i sezonski. Kod sezonskog oblika smetnje se javljaju u odreenom dijelu godine, a najËeπÊi su alergeni

peludi trava, stabala i korova te sun-ce. Kod trajnoga alergijskog rinitisa smetnje veÊinom traju cijelu godinu jer je prisutna gotovo stalna izloæenost alergenima, a najËeπÊi su grinje, ku-Êna praπina, dlake æivotinja, tekstilna vlakna i sl.

Simptomi koji se javljaju su zaËe-pljenost nosa, pojaËana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje, osjeÊaj suhoÊe ili sekreta u nosu koji se ne moæe ispuhati te, povremeno, krvarenje iz nosa. Mogu biti prisutni svrbeæ koæe i sluznica te suzenje i crvenilo oËiju.

Kihanje, svrbeæ oËiju i koæe - zaπto?

U definiciji s poËetka teksta navodi se da je alergija neuobiËajen odgovor naπega imunoloπkog sustava na razliËi-te Ëimbenike iz okoliπa. Zaπto kaæemo neuobiËajen? Zato πto imunoloπke sta-nice oboljelih od alergije prepoznaju realno bezopasne tvari kao πto je pelud kao potencijalno opasne, pa zato do-lazi do burna imunoloπkog odgovora. Naime, kod osoba alergiËnih na, pri-mjerice pelud, razvijaju se protutijela

Svjetska zdravstvena organizacija kao

bitan korak u lijeËenju alergijskog rinitisa

navodi izbjegavanje alergena

Alergeni napadajumoæemo li ih izbjeÊi?

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

koja, vezana u kompleks s peludnim alergenom, daju signal imunoloπkim stanicama za pokretanje cijelog niza reakcija koje zavrπavaju oslobaanjem histamina i drugih tvari (kao πto su prostaglandini i leukotrieni) koje izazivaju upalu i alergijske simptome. Drugim rijeËima, kod osoba alergiËnih na pelud po-stoji reakcija preosjetljivosti na peludna zrnca, pa se razvijaju simptomi peludne alergije, a kod osoba bez alergije isto peludno zrnce neÊe izazvati nikakve probleme.

Da pojednostavnimo, zamislimo jedno peludno zrnce koje se zalijepilo na naπu nosnu sluznicu. Taj kontakt izaziva cijeli niz imunoloπkih reakcija koje zavrπavaju razvijanjem simptoma pe-ludne alergije. Dakle, bitan je kontakt peludnog zrnca s nosnom sluznicom, πto vrijedi i za ostale inhalacijske alergene, dakle one koje udiπemo (praπina, grinje, æivotinjske dlake…).

Izbjegavanje alergena preduvjet uspjeπna lijeËenja

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za lijeËenje aler-gijskog rinitisa kao bitan korak navode svakako izbjegavanje alergena. To znaËi da je u sluËaju alergije na praπinu ili grinje potrebno iz prostorija u kojima boravimo ukloniti πto je moguÊe viπe tekstilnih predmeta (tepihe, tapiserije, tekstilne igraËke za djecu,...), a poæeljno bi bilo i nabaviti antialergijske madrace, pokrivaËe i jastuke. Naime, praπina i grinje vole se zadræavati u tekstilnim predmetima i povrπinama. Prostorije treba redovi-to Ëistiti (vlaænom krpom, a ne metlicom koja diæe praπinu u zrak), prozraËivati i odræavati nisku vlagu (manju od 50 posto) i ne zagrijavati ih previπe (oko 220° C).

©to se tiËe peludi, u doba cvatnje biljaka na koje je osoba alergiËna poæeljno je, koliko je to moguÊe, izbjegavati otvorene prostore, dakle viπe vremena provoditi u kuÊi ili stanu. Dobro je izbjegavati izlete u prirodu, voziti se zatvorenih prozora na automobilu, koristiti zaπtitnu masku prilikom koπnje trave i ra-da u polju. Tuπiranje i pranje kose prije spavanja pomaæu da se odstrani pelud koja se preko dana nakupila na tijelu i kosi.

Svakako je vrlo korisno pratiti kalendar cvatnje peludi i in-formacije koje govore o koncentraciji peludi u zraku. Dobro je kad pada kiπa jer ispire pelud i smanjuje rizik, dok je vjetrovito vrijeme nepogodno s obzirom na to da tada pelud leti i πiri se.

U sprjeËavanju kontakta s inhalacijskim alergenima moæe pomoÊi i novi preparat Nasaleze, koji na mehaniËki naËin πtiti od kontakta alergena s nosnom sluznicom i tako sprjeËava aler-giju djelujuÊi na njezin uzrok.

Dobro je kad pada kiπa jer ispire pelud i smanjuje rizik, dok je vjetrovito vrijeme nepogodno s obzirom na to da tada pelud leti i πiri se

Vjerojatno vam se barem jednom u æivotu dogodilo da ste nakon kupanja, tuπiranja ili pranja kose osjetili kako vam je voda uπla u uho i odjednom slabije Ëujete. Pri poremeÊaju u izluËivanju uπne masti nakupljaju se i stvaraju naslage koje sla-be sluh, a u dodiru s vodom bubre i izazivaju osjeÊaj pritiska i zaËepljenosti uha. U tom sluËaju obiËno poseæete za πtapiÊima s vatom, nastojeÊi odstraniti “ono neπto” πto vam smeta, ali tako moæete samo joπ dublje potisnuti nabubrelu nakupinu uπne masti u koπtani dio zvukovoda. Tada obiËno zatraæite lijeËniËku intervenciju jer sebi ne moæete viπe pomoÊi. Zato, kad je zvukovod posrijedi, savjet je: NE GURATI U ZVUKOVOD NIKAKVE PREDMETE radi ËiπÊenja ili samopomoÊi jer moæete samo pogorπati stanje, a u sluËaju “snaænije ili nespretnije” in-tervencije Ëak oπtetiti koæu i posljediËne izazvati upale ili rup-ture (prsnuÊa) bubnjiÊa.

Kako biste izbjegli sve moguÊe neugodnosti, preporuËuje-mo vam Cerustop, sterilnu uljnu otopinu za ËiπÊenje uha po-moÊu koje Êete na siguran i medicinski prihvatljiv naËin otopiti stvrdnutu uπnu mast i iz zvukovoda odstraniti ljuskice i ostalu neËistoÊu.

Paæljivo odabrani sastojci me�usobno se nadopunjuju i omo-guÊuju vrlo jednostavno ispiranje uha: nezasiÊeni trigliceridi i parafinsko ulje omekπavaju uπnu mast, izopropil-izostearat je otapalo s dubinskim djelovanjem, PEG (polietilenglikol)-40-sor-bitol heksaoleat i PEG-40-sorbitan peroleat emulgiraju i aktivno djeluju kod ispiranja, a BHA/BHT (butilhidroksianizol i tolnol) kao i vitamin E imaju dodatno antioksidativno djelovanje.

Cerustop se bez bojazni moæe primijeniti u djece i odraslih. Oprez je potreban jedino ako se sumnja na perforaciju bubnjiÊa ili kad znate da ona veÊ postoji, jer je u tim sluËajevima primje-na kontraindicirana, kao i zbog upalnog procesa u zvukovodu. Kod poremeÊaja u izluËivanju uπne masti redovitom uporabom Cerustopa mogu se sprijeËiti stvaranje naslaga i moguÊe po-sljedice. Zato se Cerustop posebno preporuËuje korisnicima sluπnih pomagala.

I zvukovod treba njegovati

Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

72

JJesu li privlaËni ljudi poπteeni u æivotu?

Brojna istraæivanja provedena na tu temu

daju potvrdan odgovor

Postupa li okolina s privlaËnim ljudima bolje nego s manje privlaËni-ma? Je li poæeljno izgledati dobro na fotografiji priloæenoj uz zamolbu za posao? Dobivaju li aktraktivni uËe-nici bolje ocjene? Brojna istraæivanja provedena na tu temu daju potvrdne odgovore.

Ljepota ne utjeËe samo na uspjeh u ljubavi. Istraæivanja pokazuju da zgodni uËenici dobivaju viπe pozorno-sti i bolje ocjene, lijepi pacijenti imaju kvalitetniju njegu kod lijeËnika, a zgo-dni optuæenici izvlaËe blaæe presude od manje zgodnih kolega.

7 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Tajne i prednosti ljepoteOzren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Vaænost privlaËna izgleda odraæa-

va se i na financijsku dobit obaju spo-

lova u svim zanimanjima, pri Ëemu

manje zgodni muπkarci prolaze joπ

loπije od manje zgodnih æena. Istra-

æivanje provedeno na londonskom

sveuËiliπtu Guildhall na 11.000 oso-

ba starih 33 godine pokazalo je da

manje privlaËni muπkarci zarauju u

prosjeku 15 posto manje od onih koji

su ocijenjeni privlaËnima, dok æene

ostvaruju 11 posto slabije prihode od

ljepπih kolegica. Studija o uspjeπnosti

odvjetnika pokazuje da ljepota nepo-

P S I H O L O G I J A

sredno poboljπava izglede za dobiva-nje partnerskog odnosa u odvjetniË-kom druπtvu.

Prema dr. Gordonu Patzeru, koji je viπe od 30 godina prouËavao odnos druπtva prema osobama ovisno o nji-hovoj privlaËnosti, ljudska su biÊa “programirana” da prema privlaËnim ljudima postupaju bolje. »ak je istra-æivanje na bebama pokazalo da neka lica, neovisno o rasi, gledaju dulje, a prednost daju onima koja i odrasli do-æivljavaju ljepπima.

Oko lijepih se viπe trudimo

- Pokusi provedeni u skladu s vrlo strogim kriterijima navode na zaklju-Ëak kako ljudi ulaæu velike napore da ugode privlaËnim ljudima bez obzira na spol, jer æele da ih privlaËni ljudi prihvate i zavole. Povrh svega, privla-Ëne okolina procjenjuje nadarenijima, poπtenijima, uviavnijima i bistrijima od manje privlaËnih, vjerojatno ih ta-ko nehotice nagraujuÊi za zadovolj-stvo koje im pruæaju svojim lijepim izgledom - navodi Patzer

Brojni pokusi dokazuju velike dru-πtvene prednosti ljepotana. U jednom je istraæivanju skupini æena dano da proËitaju istovjetan (zapravo izmi-πljen) izvjeπtaj o nemirima u uËio-nici. Uz izvjeπtaj priloæena je slika navodnog krivca za nemire. Nekim je æenama “podvaljena” fotografija privlaËnog, a drugima manje privlaË-nog djeteta (o privlaËnosti su se pret-hodno izjasnile druge æene u ranijem istraæivanju). Ispostavilo se da su æe-ne kojima je uz izvjeπtaj o nepodopπ-

tinama priloæena slika ruænijeg dje-teta zakljuËile da je ono zacijelo kri-vo za ono za πto je optuæeno, dok su ispitanice kojima je uz identiËan tekst priloæena fotografija zgodnijeg klin-ca bile mnogo blaæe u prosudbama, smatrajuÊi da je dijete vjerojatno laæ-no optuæeno!

Prednosti koje ljepπi ljudi imaju u odnosu na manje lijepe tolike su da se moæe govoriti i o estetskoj diskri-minaciji. Francuski pisac Michel Ho-uellebecq napisao je da æivimo u dru-πtvu izrazito visokog stupnja diskri-minacije na temelju fiziËkog izgleda. - Ako ste zgodna cura, dobit Êete sve, a ako ste ruæan momak, neÊete dobiti niπta. Ruæni Êe morati izumrijeti - re-kao je utjecajni autor, dok je ameriË-ka psihologinja Nancy Etcaff napisala

Vaænost privlaËna izgleda odraæava se i na financijsku dobit obaju spolova u svim zanimanjima, pri Ëemu manje zgodni muπkarci prolaze joπ loπije od manje zgodnih æena

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 73

Prototip visoko privlaËnoga æenskog lica • osunËana koæa • uæe lice • viπe jagodice • pune usne • uæi nos • malo veÊi razmak izmeu oËiju • tamnije i uæe obrve • tamnije, guπÊe i duæe trepavice • tanje vjee • bez bora i podoËnjaka • bez sala

Prototip visoko privlaËnoga muπkog lica Sve isto kao kod æenskog, plus: • gornji dio lica πiri od donjeg • izraæeniji podbradak • naglaπenija donja Ëeljust • bez bora izmeu nosa i krajiËaka usana • gusta kosa

bestseler Opstanak lijepih, u kojemu razrauje tezu da je pri-vlaËan izgled vrlo vaæna komponenta u evoluciji.

©to je uopÊe ljepota?

Ljepota, dakako, nije samo vizualan pojam nego velikim dijelom i sluπni, no kako je vid ipak najvaænije osjetilo, doæi-vljaj ljepote i sve πto iz njega proizlazi odnosi se prije svega na vizualne podraæaje. ©to Ëini neko lice lijepim? Kakve su razlike izmeu lica koje doæivljavamo viπe ili manje atraktivnim?

BuduÊi da se razliËitim ljudima mogu sviati razliËite stva-ri, nema dvojbe da ista stvar moæe biti istodobno i lijepa i ru-æna, ovisno o promatraËu. No, promatraËi (dakle, ljudi) na πirokom su uzorku ipak sliËni, pa su nam u prosjeku sliËna i poimanja ljepote. DugoroËni istraæivaËki projekt proveden na sveuËiliπtima u njemaËkim gradovima Regensburgu i Rostocku dao je uvid u obiljeæja ljepote i æivËane mehanizme koji su-djeluju u njezinu doæivljavanju. Utvreno je da su privlaËna æenska lica uæa od neprivlaËnih, da imaju tamniju koæu i pu-ne, njegovane usne. Kod privlaËnih lica razmak izmeu oËiju je veÊi, vjee su tanje, trepavice brojnije, duæe i tamnije, obrve uæe i tamnije, jagodiËne kosti uzdignutije, a nos uæi. Zanimlji-vo je da su i muπka lica ocijenjena privlaËnim takoer uæa, tamnije koæe, punijih usnica itd., kao i kod æena. Dodatak za muπkarce je privlaËnost istaknute donje vilice i podbratka. Kod oba spola vrijedi pravilo: viπe simetrije, veÊa privlaËnost. Simetrija nije, kao πto neki misle, popularna zato πto bi upu-Êivala na bolje zdravlje nego zato πto su naπi æivËani sustavi programirani tako da lakπe “obrauju” jednostavne forme, a pravilnost poput simetrije uzrokuje manje stresa.

U oku promatraËa

Utvrdili smo privlaËne mjere i proporcije te znamo πto se veÊini svia, no je li ljepota objektivno svojstvo promatranog predmeta ili naπ ugodni doæivljaj prilikom promatranja nekog predmeta ili osobe?

“Ljepota je u oku promatraËa”, glasi nenadmaπna definicija ljepote. Razmislimo kako prepoznajemo da je neπto lijepo. In-telektualnim promiπljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka izmeu oËiju? Ili se pouzdajemo u mnogo jednostavniji krite-rij: u osjeÊaj koji doæivljavamo kad smo izloæeni podraæaju, primjerice, pojavi druge osobe?

“Ljepota je u oku promatraËa”, glasi nenadmaπna definicija ljepote. A kako prepoznajemo da je neπto lijepo - intelektualnim promiπljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka izmeu oËiju?

- Da bismo ispravno pojmili ljepo-tu, dovoljno je upitati se zaπto æelimo biti u doticaju s lijepom osobom ili stvari. Æelimo to zato πto nam opaæa-nje takvog predmeta pruæa ugodu. Ta je ugoda, koju zovemo svianjem, je-dini razlog zbog kojeg volimo lijepo. ©toviπe, moæemo zakljuËiti da je ona glavni sastojak ljepote - smatra ameri-Ëki znanstvenik Rabah Oudjani.

Ljepota kao droga?

Psihologinja Nancy Etcoff prouËa-va kako naπ mozak doæivljava i obra-uje ljepotu. Utvrdila je da su lijepa lica ona pri Ëijem se promatranju akti-viraju moædani centri za ugodu. Lije-pim, dakle, doæivljavamo ono lice ko-je nam je podraæilo izvjesne moædane strukture, za koje se zna da reguliraju osjeÊaj ugode. Posebno je zanimlji-vo da su pri promatranju lijepih lica

podraæeni isti dijelovi mozga koji se aktiviraju pri konzumaciji ovisniËkih tvari, odnosno droga!

Ispitanici u slavnom Etcoffinom istraæivanju imali su zadatak ocije-niti ljepotu muπkih i æenskih lica, a pritom im je snimana moædana akti-vnost metodom brain imaginga. Pri-mijeÊena je podudarnost izmeu stupnja aktivacije moædanih centara za ugodu, visine ocjene dodijeljene odreenom licu te vremena prove-denog u promatranju lica suprotnog spola ocijenjenih lijepim. No, kad bi muπki ispitanici promatrali muπka li-ca koja su prethodno sami ocijenili privlaËnima, smanjivala bi se spome-nuta moædana aktivnost: razumljivo, jer biologija nam nalaæe da zgodnog pripadnika istog spola doæivljavamo kao suparnika, pa je koliËina ugode koju osjeÊamo promatrajuÊi ga bitno manja.

P S I H O L O G I J A

7 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

SAMOUVJERENO DRÆANJE POVE∆AVA PRIVLA»NOST

Ohrabrenje osobama koje se osjeÊaju prikraÊenima kada je ljepota posrijedi pruæaju psiho-lozi tvrdnjom da i osobnost igra ulogu u privlaËnosti. Iako je tjelesna privlaËnost presudna za ostavljanje prvog (ponekad laænog) dojma, postoji i drugi dojam kojim moæete popraviti tue miπljenje o sebi.Alternativni, netjelesni faktor privlaËnosti je samopouzdanje, odnosno dojam samopouzdanja koji osoba odaje. Iako se osjeÊaj samouvjerenosti ne moæe doslov-no nauËiti, niπta vas ne sprjeËava da se pokaæete samouvjerenima: uspravno dræanje, uvuËen trbuh, uzdignuta glava i osmijeh (ali ne vidljivo namjeπten, dakako!). Vjeæbajte dræanje koje karak-terizira samouvjerene ljude, povoljni rezultati mogu doÊi vrlo brzo.Prema Gordonu Wainrightu, autoru knjige “NauËite govor tijela”, svatko moæe poveÊa-ti kvocijent privlaËnosti odræa-vanjem dobrog kontakta oËima, æivahnim gestama, pokazi-vanjem zanimanja za sugo-vornika, paæljivim sluπanjem i dobrim odijevanjem. VeÊina ovih savjeta navodi na poziranje, ali nakon prvih pozitivnih iskustava s okolinom razvit Êete i spontano samopouzdanje. Jedan je eksperiment pokazao da marljivost i dobra suradnja s okolinom takoer poveÊa-vaju privlaËnost. Sudionici arheoloπkog iskapanja bili su prema estetskom kriteriju ocijenjivani prije i poslije iska-panja. Ispostavilo se da su mar-ljiviji dobili bolje ocjene priv-laËnosti nego uoËi projekta, a manje marljivi i neskloni sura-dnji slabije.

78

7 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

U

Cayenne paprikacrvena, ljuta, ali zdrava

Dunja Veselko, Oktal Pharma

Uz to πto je popularan zaËin,

cayenne paprika koristi

se i u tradicionalnoj

istoËnjaËkoj mediciniAmeriËki starosjedioci od davnina su upotrebljavali ca-

yenne papriku (Ëitaj kajen; botaniËko ime - Capsicum fru-

tescens/Capsicum spp; uobiËajeni nazivi - kapsaicin, Ëili, ljuta ili crvena paprika) kao zaËin u hrani i svojevrsni lijek. Cayenne paprika je grm koji raste u suptropskim i tropskim podruËjima Ëiji su zreli plodovi izrazito crvene boje.

Glavni sastojak cayenne paprike je kapsaicin, no sadræi i karotenoide, vitamine A i C te flavoniode. Upravo kapsaicin daje ljut i zaËinski okus cayenne paprikama. Premda djeluje tako da zagrijava, kapsaicin zapravo stimulira dio mozga za-duæen za regulaciju tjelesne temperature i sniæava je. Upravo iz tog razloga u tropskim i suptropskim krajevima ljudi kon-zumiraju cayenne papriku jer im pomaæe da lakπe podnesu vruÊine. Uz to, kapsaicin ima snaæno analgetsko djelovanje kad se primjenjuje lokalno na koæu. Ublaæava bol tako πto uniπtava kemijsku “supstanciju P” koja se nalazi u æivËanim stanicama i zaduæena je za prijenos osjeta bola u mozak, s tim da je uËinak privremen.

Popularnost cayenne paprike proπirila se cijelim svijetom, pa je postala vaænim zaËinom, naroËito u kreolskoj kuhinji, ali i u Kini, Meksiku, juænoj Italiji te sjeveroistoËnoj Aziji. Plodovi se mogu jesti sirovi ili kuhani, no najËeπÊe se kao

zaËin upotrebljavaju suπeni i usitnjeni u prah.Uz zaËinsku popularnost, cayenne paprika koristi se u

tradicionalnoj indijskoj ayurvedi te kineskoj, japanskoj i korejskoj medicini za pomoÊ kod probavnih problema, za stimulaciju apetita, bolove u miπiÊima, smrzotine i dr. U Eu-ropi i Americi topiËki preparati koji sadræe cayenne papriku uglavnom se koriste za olakπanje bolova vezanih uz: osteo-artritis, reumatoidni artritis, bolove u miπiÊima i zglobovima i poboljπanje cirkulacije

Uz navedeno, kapsaicin i drugi sastojci cayenne paprike djeluju i na:

• smanjenje agregacije (nakupljanja) trombocita• dijabetiËku neuropatiju• postoperativnu bol (mastektomija - odstranjivanje

dojke ili amputacija udova)• miπiÊnu bol uzrokovanu fibromialgijom• bolove uzrokovane Raynaudovom bolesti• bolove kod herpes zostera (neuralgija) i dr.

Premda pomaæu, imajte na umu da kreme i gelovi koji sadræe kapsaicin ne mogu izlijeËiti primarnu bolest, pa se svakako pridræavajte uputa i ne nanosite kremu ili gel na oπteÊenu koæu, rane ili sluznicu.

Jeste li znali?• Kapsaicin je jedan od glavnih sastojaka sprejeva za

samoobranu. • Moæe se naÊi i u sprejevima protiv nametnika kao

πto su mravi i æohari.• Postoje tvrdnje da cayenne pomaæe i pri sagorijeva-

nju masnog tkiva, no to nije dokazano.• Cayenne je naziv Porsheova terenskog vozila.

M E D O P H A R M

Koktel sa πkampima

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 79

Cayenne® krema

• Krema za zagrijavanje i opuπtanje fiziËki optereÊenih zglobova i miπiÊa.

• Pomaæe kod reumatskih tegoba, bolova u miπiÊima i zglobovima, nagnjeËenja te kod sportskih ozljeda.

• Pomaæe kod smetnji cirkulacije te kod masaæe i gi-mnastike.

Cayenne® krema sadræi dragocjene sastojke kao πto su kapsaicin, avokado ulje i bogata je E vitaminom. Kapsaicin je sastojak iz cayenne paprike, Ëiji su suhi plodovi poznati kao Ëili paprika i ljuti zaËin. Avokado ulje, bogato vitamini-ma i nezasiÊenim masnim kiselinama, pogodno je za njegu osjetljive koæe koju Ëuva od isuπivanja. Vitamin E pospje-πuje obnovu koæe.

Nakon primjene, aktivne tvari pobuuju izmjenu tvari u koæi, pospjeπuju cirkulaciju i izazivaju ugodnu toplinu u zglobovima i miπiÊima. Osobito je djelotvorna u podruËju ramena, ruku i koljena.

Kako je primijeniti Potrebno je istisnuti oko 3 cm kreme i masirati bolno

mjesto dva, tri puta na dan. Za zagrijavanje miπiÊa Cayenne® krema se umasira 10 do 15 minuta prije sportskih aktivnosti. Na mjestu nanoπenja javlja se osjeÊaj æarenja, lagane topli-ne i crvenilo. Prilikom daljnje uporabe Cayenne� kreme, taj osjeÊaj postupno slabi, no to ne znaËi da krema gubi djelo-tvornost. Ako utrljavate kremu na ruke ili prste, priËekajte 30 minuta, koliko je dovoljno da se dobro upije, prije nego

πto ih operete u toploj vodi sapunom. Mjesta na koja ste nanijeli kremu ne treba zamotavati ili bandaæirati. Da bi se postigla najbolja uËinkovitost, valja redovito tretirati bolna podruËja Cayenne�kremom. Za uklanjanje boli potrebno je neko vrijeme, ovisno o tipu bolova. Tako je, primjerice, kod osoba koje pate od artritisa za popuπtanje bolova potreban tjedan do dva, kod osoba koje pate od neuralgije olakπanje nastupa za oko dva do Ëetiri tjedna, itd. Ako imate osjetljivu koæu, najprije testirajte proizvod na manjoj povrπini.

Upozorenja • Ne smije se nanositi na oπteÊenu koæu ili

kod akutnih upalnih procesa na koæi.

• Izbjegavati kontakt sa sluznica-ma i oËima.

• Nakon uporabe dobro oprati ru-ke sapunom i vodom.

• Na oboljelim mjestima ne pre-poruËuje se istodobna primjena dodatnih izvora topline.

• FiziËka aktivnost, znojenje ili vanjski izvori topline (npr. vruÊi tuπ) mogu pojaËati zagrijavajuÊi uËinak. Kod osjeÊaja prejakog zagrijavanja djelovanje se moæe ublaæiti ispiranjem vodom.

• Dræati preparat izvan vidokruga i dohvata djece.

Kreolska kuhinja iz koje dolazi ovaj recept bazira se na

francuskoj kuhinji s primjesama πpanjolske, afriËke i tali-

janske. Poznata je po zaËinima, pa je i ovaj koktel od raËiÊa

zaËinjen kajenskim paprom (cayenne pepper), vrlo ljutim

zaËinom koji se dobiva iz osuπenih cayenne papriËica.

Vrijeme pripreme: 35 min

Energ. vrijednost obroka: 235 kcal / 986 kJ

Sastojci za 4 osobe500 g oËiπÊenih raËiÊa

60 g mladog luka

50 g stabljike celera

Za salatni preljev50 ml maslinova ulja

2 æliËice senfa

2 æliËice jabuËnog octa

1/2 æliËice papra

1/2 æliËice kajen (Ëili) papra1/2 æliËice soli

Postupak1. RaËiÊe kratko prokuhajte u kipuÊoj vodi, a zatim do-

bro ocijedite.2. Mladi luk (bijeli dio) nareæite na kolutiÊe, a stabljike

celera na manje komadiÊe.3. Maslinovo ulje pomijeπajte sa senfom i jabuËnim

octom, dodajte papar, kajenski papar, sol i sve dobro izmijeπajte.

4. Kuhane raËiÊe pomijeπajte s narezanim povrÊem, prelijte pripremljenim dresingom i dobro ohladite (oko dva sata).

PosluæivanjeKoktel od raËiÊa posluæite kao predjelo.

SavjetTvri dio stabljike celera odreæite, a po potrebi povrπin-ski dio ogulite.

80

8 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Vjeæbajmo zajednojednostavnije vjeæbe s malom loptom

mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Gordana Furjan-MandiÊ, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Mala lopta za vjeæbanje (u stranoj literaturi spominju se nazivi overball, fitball, gymball ili softball) idealna je za vjeæbanje svih miπiÊnih skupina. Lopta kao rekvizit pogodna je za ko-rektivne i rekreativne programe svih dobnih grupa vjeæbaËa, a osobito za stariju i najmlau populaciju. Primje-

njiva je u mnogim specifiËnim tipo-vima programa kao πto su: aerobika, programi istezanja i relaksacije, pro-grami jaËanja, ravnoteæe i koordinaci-je, programi kontrole tijela te osjetilni (proprioceptivni) programi. Mnoge su koristi vjeæbanja loptom, pa Êemo spomenuti samo najvaænije:

• utjecaj na poveÊanje i ravnoteæu miπiÊne snage, osobito kraljeænice,

• poveÊanje fleksibilnosti i pokretlji-vosti kraljeænice,

• pozitivan utjecaj na krvnoæilni su-stav,

• pozitivan utjecaj na diπni sustav.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: StojeÊi stav, raskorak u πirini kukova, koljena la-

gano savijena, lopta u desnom dlanu, lijevi dlan na lopti.

Opis vjeæbe: Istodobno s obje ruke potiskivati loptu kontrahira-juÊi miπiÊe ruku i ramenog pojasa. Pri kontrakciji izdisati, a prilikom opuπtanja udisati.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 2

PoËetni poloæaj: Sunoæni stav, opruæenom rukom pridræavati loptu boËno uz tijelo.

Opis vjeæbe: Iz uspravnog stava kontinuiranim izdahom izvodimo otklon trupa uz istodobno potiski-vanje lopte k tijelu i prema podu. Udahom se vraÊamo u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije svakom rukom po 10 ponavljanja.

S P O R T I R E K R E A C I J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 81

Vjeæba broj 3

PoËetni poloæaj: Sunoæni stav uz predruËenje, lopta meu dlanovima.

Opis vjeæbe: Izvodimo iskorak naprijed, pri Ëemu koljeno prednje noge ne smije prijeÊi vrh stopala. Stra-ænja natkoljenica okomito se spuπta na pod dok istodobno dlanovima pritiπÊemo loptu. Pri iskoraku izvodimo izdah, a pri povratku u poËetni poloæaj udah.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije svakom nogom po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 5

PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leima, noge savijene u kolje-nima, opruæenim rukama loptu prisloni-ti na natkoljenice.

Opis vjeæbe: Podignuti od poda gornji dio lea te ru-kama gurati i istodobno potiskivati loptu na noge i prema koljenima, pritom ne savijati vrat i ne gurati bradu na prsa. Polako se vraÊati u poËetni poloæaj. Pri kontrakciji izdahnuti, a pri relaksaciji udahnuti.

Izvoenje vjeæbe: 3 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 4

PoËetni poloæaj: SjedeÊi poloæaj s oslonjenim ruka-ma o pod. Lea su ravna. MiπiÊi tr-buha su stegnuti. Koljena su pogr-Ëena. Lopta je meu koljenima.

Opis vjeæbe: Kontrahirati miπiÊe gornjeg dije-la nogu te potisnuti koljeno jedno prema drugom. Pri kontrakciji udi-πemo, a pri relaksaciji izdiπemo.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 15 ponavljanja.

S P O R T I R E K R E A C I J A

8 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Informacije:VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32

Vjeæba broj 6

PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leima, ruke opru-æene pored tijela u πirini ra-mena, noge savijene u kolje-nu i podignute okomito iznad tijela. Lopta izmeu koljena i stopala prekriæena.

Opis vjeæbe: Izdahom koljenima spuπtati loptu boËno pored tijela, uda-hom vratiti u centar te spusti-ti na drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 7

PoËetni poloæaj: LeæeÊi na trbuhu, ruke u uzru-Ëenju, lopta izmeu dlanova.

Opis vjeæbe: Udahom podizati loptu od po-da, stegnuti miπiÊe lea i stra-ænjice te noge potiskivati u pod. Izdahom spuπtati loptu na pod.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 8

PoËetni poloæaj: Sijed raskoraËni, lea ravna, lopta izmeu nogu, dlanove osloniti na loptu.

Opis vjeæbe: KlizeÊi rukama po lopti uz kontinuirani izdah izvodimo duboki pretklon. Nastojati ne savijati koljena. Loptu gu-rati πto dalje od tijela uz isto-dobno izdisanje. Udahom se vraÊamo u poËetnu poziciju.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 5 ponavljanja.

Hrkanje je ozbiljan problem s ko-jim se, priznali to ili ne, mnogi susre-Êu. Na to upuÊuje i Ëinjenica da u ra-zvijenim zemljama pribliæno 40 posto populacije hrËe, a postotak raste i do 60 posto kod 60-godiπnjih muπkaraca.

Hrkanje kao zvuËni fenomen ja-vlja se zbog titranja mekog tkiva u usnoj πupljini, prije svega mekog ne-pca i uvule (nepËane resice). Tijekom spavanja, naime, dolazi do smanje-nja, odnosno popuπtanja tonusa miπi-

Êa vrata i ædrijela, pa tako promijenje-na tkivna napetost rezultira djelomi-Ënom ili potpunom opstrukcijom diπ-nih puteva. Osobito tijekom spavanja na leima.

Hrkanje je jaËe izraæeno kod goja-znih ljudi i nakon konzumacije alko-hola i sedativa. Kod prekomjerne tje-lesne teæine katkad je dovoljno izgu-biti samo nekoliko kilograma (πest do deset) da bi se znatno ublaæilo hr-kanje. Kad je alkohol posrijedi, nije

ga poæeljno konzumirati u veËernjim satima, jer je dovoljna jedna Ëaπa da potakne hrkanje. Osim πto je neugo-dno za okolinu, hrkanje je Ëest uzrok braËnih razmirica i zbog njega partne-ri spavaju u odvojenim sobama. ©to je najvaænije, nije bezazleno jer mo-æe biti znak opstrukcijske apneje ili hipopneje (respiratornog zastoja koji traje viπe od 10 sekundi), koja zbog smanjena dotoka zraka rezultira sma-njenjem koncentracije kisika u krvi. Uz to πto su hrkaËi pospani tijekom dana, smanjena im je koncentracija i imaju glavobolju, apneje mogu uzro-kovati ozbiljnije vaskularne bolesti jer nakratko prekidaju opskrbu mozga ki-sikom. PoveÊana je opasnost i od po-viπena krvnog tlaka, srËanog infarkta i moædanog udara.

84

8 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Da biste ponovno mirno spavali... Marija SoviÊ, dr. stom.,

privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

Iskustvo je pokazalo da je silensor sto

posto djelotvoran u rjeπavanju problema

hrkanja, a pomaæe i kod apneja

Rjeπenje iz stomatoloπke ordinacije

Nekoliko je metoda kojima se pokuπava rijeπiti problem hrkanja. Osobe koje imaju problema s hrka-njem dosad su se za pomoÊ obraÊale uglavnom lijeËniku otorinolaringo-logu, Ëiji pristup u tretiranju hrkanja

moæe biti kirurπko odstranjenje resice i dijela mekog nepca kako bi se olakπ-ao prolaz zraka ili koriπtenje tzv. ma-ske za disanje.

Danas postoji joπ jedno vrlo uËin-kovito rjeπenje, a ovaj put se za po-moÊ valja obratiti stomatologu koji Êe izraditi odgovarajuÊu udlagu, tzv. silensor. Za razliku od dosadaπnjih terapijskih moguÊnosti koje su priliË-no invazivne, nepraktiËne i relativno skupe, silensor udlaga protiv hrkanja je oralna naprava prihvatljiva za pa-cijenta jer je mala i udobna za noπe-nje, a ujedno je najmanje invazivna metoda terapije. Naknadno iskustvo u praksi pokazalo je i da je 100 posto djelotvorna u rjeπavanju problema hr-kanja, a pomaæe i kod apneja. Kao i druge oralne naprave, silensor otvara ædrijelni prostor kada je donja Ëeljust pomaknuta naprijed.

Kako, kad i za koga

Da bi se izradila udlaga, treba uze-ti dobru anamnezu, precizan otisak i precizno procijeniti meuËeljusne odnose. Temeljem otiska dobiva se ra-dni model po kojem se izrauje.

Udlage su na boËnoj strani pove-zane sa spojnicama koje gornju i do-nju Ëeljust dræe u odreenom poloæ-aju. Princip rada udlage je takav da ograniËava pokrete donje Ëeljusti u smjeru prema natrag i dolje. Drugim rijeËima, laganim pomicanjem donje Ëeljusti prema naprijed sprjeËava se zapadanje Ëeljusti i jezika, a tako i zatvaranje diπnog puta. S obzirom na to da su prilikom koriπtenja silensora moguÊi mali pomaci Ëeljusti, udlaga je vrlo ugodna i djelotvorna naprava.

Silensor je vrlo djelotvoran kad je hrkanje uzrokovano suæenjem di-πnih puteva, no njegova uporaba ni-je iskljuËena ni u sluËajevima kad je disanje kroz nos oteæano ili potpuno onemoguÊeno, primjerice zbog poli-pa. Naime, zahvaljujuÊi naËinu izra-de, silensor ne sprjeËava disanje na usta. No, odreena stanja, kao πto su prekomjerna debljina i/ili pojaËana

konzumacija alkohola, mogu smanjiti uËinkovitost silensora, pa je u takvim sluËajevima uspjeπnost terapije upi-tna.

Relativna kontraindikacija za pri-mjenu silensora postoji kod bolova i πkljocanja Ëeljusnog zgloba, no i ta-kvi pacijenti mogu dobiti udlagu, ali tek nakon analize anamnestiËkih po-dataka, tzv. funkcijske analize kojom se otkriva uzrok problema i odreuje terapija drugim odgovarajuÊim udla-gama.

Uvjet za izradu silensora je da su svi zubi sanirani i protetski zbrinu-ti. Tek nakon toga kreÊe se u njegovu izradu. Vaæno je napomenuti da se silensor moæe izraditi i kod djelomi-Ëno bezubih pacijenata, ali ne i kod potpune bezubosti. U tom sluËaju ne moæe se osigurati ispravna stabilizaci-ja proteze na leæiπtu, pa zato ni udla-ga protiv hrkanja ne moæe dræati Ëe-ljusti u potrebnom poloæaju.

slika 1 - silensor

slika 2a - Protok zraka prilikom hrkanja

slika 2b - Protok zraka uz silensor - pomicanje donje Ëeljusti naprijed pomoÊu silensora odræava prohodnost diπnog puta

S T O M A T O L O G I J A

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 85

86Kad naπi prirodni zubi zakaæu, zubna proteza omoguÊuje

nam da se ponovno smijemo i ævaËemo normalno. No, privikavanje na nju nije uvijek lako te zahtijeva vrijeme i puno strpljenja. Strano tijelo u ustima izaziva osjeÊaj nela-gode, strah od priËanja ili jela... No, nemojte se uzbuivati jer rijeË je o prolaznom razdoblju privikavanja kroz koji su proπli mnogi prije vas.

Kako si olakπati razdoblje privikavanja

• U poËetku Êe vam se Ëiniti da govorite Ëudno i nerazu-mljivo, πto je normalno jer se jezik mora naviknuti na strano tijelo u ustima. Korisno je Ëitati na glas i priËati s ukuÊani-ma i prijateljima pred kojima ne osjeÊate neugodu. ©to viπe vjeæbate, prije Êete svladati neugodu.

• Nosite protezu cijelo vrijeme. Skidanje uveËer prije spa-vanja samo produljuje razdoblje navikavanja.

• Prva dva tjedna jedite mekπu hranu i manje komade, a izbjegavajte hrskavu i ljepljivu hranu (npr. jabuke, ævakaÊe gume i sl.).

• Ponaπajte se uobiËajeno, jer u tom sluËaju nitko sa sigurnoπÊu ne moæe reÊi da nosite zubnu protezu. Uz to, imajte na umu da vas vaπi novi zubi Ëine mlaima!

Savjeti za dugotrajno ugodno noπenje proteze

• Redovito posjeÊujte svog stomatologa i kontrolirajte stanje zubne proteze.

• Obratite pozornost na uËinkovito ËiπÊenje zubne pro-teze, jer svaki ostatak hrane moæe izazvati upalu. Protefix tablete za ËiπÊenje uËinkovito obavljaju funkciju ËiπÊenja i deodoriranja zubne proteze, a dostupne su u pakiranjima po 32 i 66 komada.

• Ako imate problema s fiksacijom zubne proteze, uzmite Protefix proizvod za uËvrπÊivanje primjeren vaπem problemu prianjanja (Protefix praπak, krema i jastuËiÊi) i imajte ga uvijek pri ruci, pa Êete se u svakom trenutku osjeÊati sigur-no, bezbriæno i samopouzdano.

Protefix za ugodniji æivot sa zubnom protezom

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Poπtovani Ëitatelji,obavjeπtavamo vas da od sljedeÊeg broja otvaramo Protefix stomatoloπku ordinaciju. Ako imate pitanja vezanih uz zubne proteze, moæete ih poslati na adresu:

Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom - Za Protefix stomatoloπku ordinaciju

Na vaπa pitanja odgovarat Êe lijeËnici stomatologije.

88

8 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

GrËevi i probavne smetnje u dojenaËkoj dobi

GrËevi u trbuhu Ëesto se javljaju kod dojenËadi u dobi od jednog do Ëetiri mjeseca. Uzrokuje ih progutani zrak koji dolaskom u crijeva izaziva njihov pojaËan rad i bol. Kako je prirodni ritam crijeva neπto æivahniji noÊu, tako se i grËevi ËeπÊe javljaju predveËer i noÊu. Ako dijete ima jake grËeve, stolica moæe biti rijetka i zelenkasta. UËestali bolovi, ispreki-dan san i nedovoljno spavanja Ëine dijete razdraæljivim, Ëi-me se joπ viπe ubrzava rad crijeva i peristaltika, a posredno i teæina problema.

©to uËiniti?• Ako dijete doji, treba prihvatiti cijelu bradavicu zajedno

s aureolom, jer se na taj naËin sprjeËava gutanje zraka.• Ako se hrani na boËicu, duda mora imati dobar odzraËni

ventil, dovoljno velik da dijete moæe povuÊi sadræaj boËice, a opet ne prevelik da vuËe previπe, πto samo potiËe dijete na stalno izbacivanje i ponovno prihvaÊanje dude. Tako se usisava i zrak.

• Hranjenje treba raspodijeliti u dva dijela - nakon pr-vog dijela obroka dijete treba podignuti na rame i postaviti u uspravan poloæaj, njeæno ga lupkajuÊi po leima. Time se olakπava izbacivanje nakupljenog zraka, a u æelucu stvara mjesto za preostalu hranu.

• Nakon 45-minutnog hranjenja djetetu treba osigurati πto uspravniji poloæaj - treba ga polegnuti na neko poviπeno mjesto, staviti u sjedalicu ili na tvrdi jastuk kako se hrana ne

bi podigla, a s njom i æeluËana kiselina prema ustima (tako nastaju dodatno æarenje i bol u jednjaku).

• OzraËje u kojem se dijete nalazi treba biti umirujuÊe - njeæne kretnje, majËin glas, priguπeno svjetlo i tiπina po-maæu mu da se opusti, a samim time opuπta se i njegov probavni sustav.

• Leæanje na trbuhu ili noπenje djeteta na podlaktici takoer olakπava izbacivanje zraka iz probavnog sustava.

• Njeæna masaæa trbuha u smjeru kazaljke na satu - ma-saæom se potiskuje zrak prema straænjem otvoru djeteta i olakπava ispuπtanje nakupljenih plinova.

Dentinox iz svog asortimana nudi:Carminativum Babynos® - Kapi protiv nadutosti u

dojenËadi i djece, s ekstraktima komoraËa, kamilice i korijan-dra. Kapi na blag, ali uËinkovit naËin pomaæu u otklanjanju probavnih smetnji.

Bäuchlein - Salbe Babynos® - Mast s ekstraktima anisa i kima za masaæu trbuha dojenËadi i djece. ZahvaljujuÊi ulju kima i anisa, istodobno njeguje koæu te pospjeπuje probavne procese opuπtajuÊom masaæom trbuha. Proizvod je kliniËki i dermatoloπki ispitan.

Problemi koji prate nicanje prvih zubiÊa

Neugoda i bolovi prilikom nicanja zubi - Prilikom ni-canja, zubi moraju probiti desni πto izaziva crvenilo i osjeÊaj boli. Dijete je nervozno, teπko mu je jesti i spavati i Ëesto plaËe, pa mu treba pomoÊi. Dentinox N je otopina za ublaæa-

Njeæna ruka bilja protiv novoroenaËkih muka

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

vanje bolova kod nicanja zubi. U svom sastavu ima lidokain koji kao lokalni anestetik djeluje na mjestu primjene, omoguÊavajuÊi bezbolno i lako nicanje prvih zubiÊa, mlijeËnih zubi u cijelosti i kutnjaka. SprjeËava upalu desni, upalu sluznice usne πupljine i pojavu boli. Sadræi i ekstrakt kamilice za pojaËan protuupalni i umirujuÊi uËinak.

Sisanje prsta - Dijete joπ u majËinoj utrobi sisa prste, πto je

normalna faza u razvoju sve do njegove druge godine æivota. VeÊina djece spontano prestaje sisati prst izmeu druge i Ëetvrte godine, no neka uËestalo sisaju dudu ili prst i nakon tog vreme-na. U njihovu sluËaju javljaju se problemi u rastu zubiÊa koji se izvrnu prema van ili ne izrastu potpuno te ostaju kraÊi nego πto bi to bili prirodno. A tada nema druge nego potraæiti savjet stomatologa ortodonta koji Êe odrediti izradu zubnog aparatiÊa pomoÊu kojeg Êe se ispraviti stanje.

©to vi moæete uËiniti za zdrave i pravilne zubiÊe vaπeg djeteta?

• PotiËite dijete da pije iz Ëaπe - Hranjenje na boËicu trebalo bi prestati izmeu 12. i 14. mjeseca djetetova æivota.

• Nemojte uspavljivati dijete boËicom mlijeka ili Ëaja - Sa-mo male bebe moraju po noÊi jesti. Djeca koja imaju zubiÊe ne smiju se uspavljivati mlijekom, sokom ili Ëajem, jer on sadræi πeÊer koji izaziva kvarenje zubi, tj. karijes. A kada nastupi ka-rijes, poËinju problemi za vas i vaπe dijete - visoka temperatu-ra kao posljedica upale zubnog mesa, bolovi u zubu i uËestali posjeti stomatologu, koji, bez obzira na struËnost i paænju, za dijete znaju biti i te kako traumatiËni.

• Od nicanja prvih zubiÊa navikavajte dijete na oralnu higijenu - Kad dijete dobije prve zubiÊe, prije spavanja mu ih oËistite uz pomoÊ vode i vatiranog πtapiÊa. Kada dovoljno po-raste, kupite mu primjerenu Ëetkicu i zubnu pastu i usadite mu naviku redovita pranja zubi.

• Ne zaboravite redovite stomatoloπke preglede - Od nicanja prvih zubiÊa dijete treba voditi u stomatoloπku ordinaciju na pregled. Tako Êe se osloboditi straha od stomatologa i priviknuti na novo okruæenje.

Griæenje noktiju - Iako je to prije svega ruæna navika, moæe biti povezana s nepravilnim rastom zubi, pa je treba πto prije ukloniti. Griæenje noktiju moæe biti povezano s psiholoπkim problemima djece te brigama i nervozom koji iz toga proizlaze. Zato nemojte zanemariti tu Ëinjenicu, jer vam dijete moæda æeli neπto reÊi, a ne zna kako.

Spasonosno rjeπenje iz Dentinoxa je Daum-exol®, zaπtitni

lak za nokte koji se dobiva iz ekstrakta crvene paprike i okta-aceta. Djeluje tako da zbog gorka okusa odvraÊa od navike si-sanja prstiju i griæenja noktiju.

90mr. sc. Nadica BjelËiÊ, dipl. ing., potpredsjednica udruge Oko

9 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima izmeu 700 i 900 djece s razliËi-tim oπteÊenjima vida i dodatnim teπ-koÊama u razvoju, koje su zbilja veli-ke zbog mnogostrukih oπteÊenja. Rad s njima trebao bi obuhvaÊati stimu-laciju vida, defektoloπki i logopedski tretman te odgovarajuÊu fizioterapij-sku habilitaciju koja uzima u obzir da oni slabo ili gotovo niπta ne vide. Na æalost, u zdravstvenim institucijama ne postoji multidisciplinarni pristup u najranijim godinama æivota. VeÊina naπe djece na habilitacijskom je pro-gramu u Maloj kuÊi. PostojeÊe udruge (osim udruge roditelja PUÆ) u svom programu imaju samo jedan tip oπte-Êenja: vid, motorika, kognitivan ra-zvoj, razni sindromi itd.

Humanitarni rad - Udruga Oko osnovana je u jesen 2001. kako bi sa-vjetima i psiholoπkom podrπkom po-mogla roditeljima djece koja imaju sliËne probleme. Jednom mjeseËno sastaje se grupa psiholoπke potpore pod vodstvom educirana psihologa, a za to vrijeme djeci je osigurana odgo-varajuÊa skrb sa studentima radne te-rapije (svake srijede od 18 do 20 sati; adresa Njegoπeva 3, telefon 098/69 69 39). Æelja nam je poboljπati i kva-litetu æivota naπe djece, pa smo zato osnovali igroteku KoKo gdje se mogu posuditi specijalne igraËke posebno birane za naπu djecu i prevladavanje problema koji ih muËe. To nisu samo

zvuËne igraËke, nego i igraËke za ra-zvoj taktilnog i mirisnog osjeta te fi-ne motorike kod djece s oπteÊenjem vida. S obzirom na to da su vrlo sku-pe, poËetna sredstva donirala nam je ZagrebaËka banka 2002. godine, a na uskrsnom πtandu iste godine humani-tarnom prodajom vlastitih prigodnih artikala prikupili smo prvih 2000 kn.

SljedeÊeg Uskrsa organizirali smo veliku prigodnu humanitarnu prodaju na Cvjetnom trgu, uz svesrdnu podr-πku sportaπa, manekenki, umjetnika, poznatih ljudi s estrade i pod pokro-viteljstvo predsjednika Stipe MesiÊa. Prikupljenih 15.000 kuna uloæili smo u nabavu specijaliziranih testova za kabinet testiranja funkcionalnog vida djece Male kuÊe.

Za Uskrs 2004. sakupili smo oko 2000 kuna za nabavu taktilnih sli-kovnica, a ove smo ih godine kupi-li joπ viπe sredstvima dobivenim od MOBMS-a.

Edukacija - Radi bolje informira-nosti roditelja o znakovima odstupa-

nja od normalna razvoja, u suradnji s ostale dvije udruge roditelja (PUÆ i RODA), izradili smo edukativni letak Roditelji, obratite paænju!, koji se 1. oæujka 2003. poËeo dijeliti svim ro-diljama u Hrvatskoj. Novac za tisak osigurao je DZZOMM. Izradili smo i letak ©to ako… kao psiholoπku po-moÊ roditeljima djece s teπkoÊama. U realizaciji obaju projekata nesebiËno su nam pomagali ljudi Ëiji je jedini cilj bio dobrobit naπe djece. Ove go-dine dobili smo i dodatna sredstva od MOBMS-a za nastavak akcije.

Od HT-a besplatno smo dobili prostor za naπu web stranicu http://www.udruga-oko.hr. ZahvaljujuÊi nesebiËnu radu dobrih ljudi, danas imamo kvalitetnu web stranicu sa svim podacima o aktivnosti udruge, o igroteci KoKo (opisni i slikovni), bibli-oteci taktilnih slikovnica (opisni i sli-kovni), kao i podatke o svim ljudima, organizacijama i tvrtkama koji nam pomaæu u razvoju civilnog druπtva.

PoËetkom 2005. izdali smo edu-kativnu knjiæicu Iskustvo majke

Udruga Okoza našu i vašu djecu

nedonoπËeta za Ëiji je tisak sredstva osigurao MOBMS. Knjiæi-ca je raena u suradnji s vrhunskim struËnjacima iz razliËitih podruËja, a besplatno se dijeli roditeljima nedonoπËadi.

S Akademijom za razvojnu rehabilitaciju, KlaiÊeva 16, radi-mo na zajedniËkom projektu o Bobath baby handlingu.

Druπtveni æivot - Radimo i na poboljπanju druπtvenog æivo-ta roditelja putem radionica za roditelje i zdravu braÊu i se-stre, na kojima nekoliko puta na godinu izraujemo asortiman koji nudimo na humanitarnim prodajama. Godine 2003. prvi smo put organizirali i edukativno zajedniËko vikend druæenje roditelja, djece i terapeuta Male kuÊe na Bjelolasici. Istu akciju ponovili smo i 2004., a ove godine planiramo druæenje u Fu-æinama uz posjet spilji Vrelo, jednoj od rijetkih u Europi ko-ju mogu posjetiti i osobe u kolicima. Glavni je sponzor tvrtka Portus d.o.o.

Socijalna osjetljivost - Od Ministarstva rada i socijalne skr-bi traæili smo da se zaposli barem jedan defektolog za patro-naæni rad u Centru Sloboπtina, πto nam je odobreno. Podnijeli smo i zahtjev za izmjenom Zakona o porezu na dohodak, koji je prihvaÊen. Sada traæimo izmjene Zakona o radu tako da se omoguÊi roditeljima djece s najteæim oπteÊenjima da se mogu posvetiti cjelodnevnoj skrbi djeteta i nakon sedme godine æi-vota.

Sa Savezom slijepih, Savezom djece s cerebralnom parali-zom, udrugama PUÆ i Down sastavili smo popis problema ko-ji muËe roditelje djece s posebnim potrebama i proslijedili ga HZZO-u, nadleænim ministarstvima i saborskim zastupnicima koji su aktivno ukljuËeni u rjeπavanje navedenih problema. Uz to, pridruæili smo se akciji koja zahtijeva poπtovanja zakona o isplati 1. mirovinskog stupa za roditelje koji rade polovicu radnog vremena. S udrugama roditelja PUÆ i Down syndrom aktivno sudjelujemo u traæenju promjena edukacije na ERF-u, naËina rada u centrima socijalne skrbi i sveukupne ukljuËeno-sti rehabilitatora u æivot naπe djece.

Aktivno smo ukljuËeni i u rad zaklade Izazov, koja radi pod pokroviteljstvom nizozemske vlade i Ministarstva vanj-skih poslova, a kojoj je cilj unaprjeenje æivota ljudi s pose-bnim potrebama i njihovih obitelji.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OŠTEĆENJEM VIDA I DODATNIM POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

KUŠLANOVA 59a10 000 ZAGREBtel: 098/69 69 39žiro račun: 2360000-1101582508www.udruga-oko.hrudruga-oko@zg.t-com.hr

92

9 2 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

medicinskileksikonleksikon

uËestale tekuÊe ili polutekuÊe stolice bli-jedoæute boje

konzumiranje hrane zagaene toksinima bakterijskog podrijetla (stafilokok)

nekoliko dana difuzni abdominalni bolovi, inapetencija, muËnina, katkad viπe ili manje poviπena tem-peratura

nijedna Alimentarna intoksikacija

stolice manje koliËine, uËestalije u kasnijoj fazi bolesti

alimentarna infekcija salmonelom (sirovi plo-dovi mora, itd.)

obiËno nekoliko dana u kasnijim fazama

umor, difuzni miπiÊni i zglo-bni bolovi, vruÊica, bolnost abdomena, stanje konfuzije i sopor

serodijagnoza (Widalova reakci-ja), koprokultura

Salmoneloza (tip paratifusa)

brojne stolice (do 20 dnevno), tekuÊe s obil-nom sluzi i tragovima krvi

alimentarna infekcija uzrokovana Shigellom, koja proizvodi toksin

10-15 dana vruÊica, stanje protracije ili dehidracije (suha usta i usnice, itd.), povraÊanje, abdominalni bolovi (katkad vrlo jaki)

koprokultura Bakterijska dizenterija (ili πigeloza)

polutekuÊe, sluzave stolice s prisutnoπÊu krvi

intestinalne infekcije parazitima (ameba), Ëeste u tropskim po- d-ruËjima

postoje akutni obli-ci koji traju 1-2 tje-dna te kroni- Ëni oblici koji traju mnogo godina

difuzni abdominalni bolovi, opÊe propadanje, hepatome-galija (poveÊanje jetre), laga-no poviπena temperatura

traæenje amebe u fecesu, rektosko-pija

Amebijaza

brojne (do 15-20 dne- vno) tekuÊe stolice, bezbojne ili blijedoæute

infektivnog (virus), neu-roznog (psihosomatski) ili fizikalnog podrijetla (ledeni napitci, itd.)

nekoliko dana povraÊanje, najprije alimen-tarno, zatim mukozno i bili-jarno, stanje bitne prostra-cije i opÊeg propadanja, vruÊica, dehidracija, kardio-cirkulatorni kolaps, agitacija nakon koje slijedi obamrlost i somnolencija

koprokultura Gastroenteritis

umjerene koliËine, ËvrπÊe stolice

pogrjeπke ili pretjeri-vanje u prehrani

1-3 dana difuzni abdominalni bolovi, katkad povraÊanje

nijedna Loπa probava

razliËite koliËine s tekuÊim ili polutekuÊim stolicama

toksiËne tvari prisutne u hrani

nekoliko dana muËnina i povraÊanje, difu-zni abdominalni bolovi

pretraga suspektne hrane

Trovanje hranom

tekuÊe ili polutekuÊe stolice umjerene koli-Ëine

psihiËki (strah, emocije, itd.) ili fiziËki Ëimbenici (hladnoÊa)

obiËno dvije ili tri iznenadne stolice u uskoj vezi s uzro- Ënim faktorom

katkad difuzni abdominalni bolovi

nijedna Neurozni kolitis

mekπe stolice, evakua-cije uvijek s bolnim abdominalnim napa-dima

poveÊana sekrecija hor-mona πtitnjaËe

viπe ili manje dugo, sa Ëestim recidivi-ma, ovisno o djelo-tvornosti terapije

abdominalni bolovi, pove-Êani tek uz gubitak teæine, tipiËne oËne promjene, laga-no poviπena temperatura, poveÊanje srËane fre- kvencije ili arterijskog tlaka, srËane aritmije, umor i irita-bilnost

razina hormona πtitnjaËe u krvi, ultrazvuk i scinti-grafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

tekuÊe stolice katkad pomijeπane s krvlju

generalizirana alergijska reakcija na lijekove ili hranu

nekoliko sati abdominalne kolike, muËni-na i povraÊanje, kardiocir-kulatorni kolaps, urtikarija i svrbeæ koæe, katkad bron-halna astma

nijedna Alimentarni anafilaktiËki πok

Proljev

Obiljeæja Uzrok Trajanje Pridruæeni simptomi Pretrage Dijagnoza

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 93

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa - MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

polutekuÊe stolice, Ëesto s tragovima krvi, sa 4 ili viπe praænjenja dnevno

upala crijeva nepozna-tog podrijetla sa stva-ranjem brojnih ulcero-znih lezija

postoje blagi oblici kroniËnog tijeka i teæi obli-ci brzog i fulmi-nantnog tijeka

difuzni abdominalni bolovi, mrπavljenje, anemija

irigografija, kolo-noskopija

Ulcerozni kolitis

izrazito tekuÊe stolice putridnog zadaha

odgovorna je toksiË-na tvar (enterotoksin) koju proizvodi stafi-lokok koji se razvije u crijevu za vrijeme anti-biotske terapije

akutno ili suba-kutno ovisno o koliËini i traja-nju antibiotske terapije

vruÊica, povraÊanje, dilatacija abdomena, arterijska hipoten-zija, dehidracija, stanje πoka

koprokultura, irigografija, kolo-noskopija

Pseudomembra-nozni kolitis

proljev s polutekuÊim stolicama koji se izmje-njuje s razdobljima opstipacije

stvaranje divertikula (malih lokalizira-nih proπirenja) duæ debelog crijeva

kroniËno abdominalna dilatacija s osje-Êajem napetosti i meteori-zmom (prisutnost poveÊane koliËine zraka u crijevima)

irigografija Intestinalna diver-tikuloza

polutekuÊe ili meke stolice prije ili nakon jela

poveÊana pokretlji-vost crijeva zbog anksi-oznih stanja ili psihiËke napetosti

varijabilno nesanica, anksioznost, irita-bilnost

irigografija Iritabilni kolon

hemoroidi zbog pro-ljeva s polutekuÊim stolicama pomijeπa-nima s krvlju, koje se izmjenjuju s razdo-bljima opstipacije

kroniËna upala crijeva nepoznatog podrijetla

kroniËno abdominalni bolovi u donjem desnom podruËju, lagano poviπena temperatura, anemi-ja, opÊe propadanje

radiografija pro-bavne cijevi, iri-gografija, kolo-noskopija

Regionalni ente-ritis (ili morbus Crohn ili segmen-talni enteritis)

brojne polutekuÊe masne stolice

promijenjena sluznica crijeva s kompromi-tiranom sposobnoπÊu apsorpcije

kroniËno progresivno mrπavljenje, ane-mija, smanjenje ili zastoj tjele-snog razvoja u djece, rahitis ili osteoporoza

specijalistiËki testovi za procje-nu intestinalne apsorpcije (ksi-lozni test, test apsorpcije vita-mina B12, itd.)

Intestinalna mala-psorpcija, celija-Ëna spru

nepravilna emulzija mekπih ili poluteku-Êih stolica

tuberkulozna infekcija crijeva

subakutno ili kroniËno

difuzni abdominalni bolo-vi, subfebrilna temperatura, abdominalna napetost

traæenje baci-la tuberkuloze (Kochova bacila) u fecesu, radio-grafija probavne cijevi

Tuberkuloza cri-jeva

brojna praænjenja vodenastih stolica nekoliko sati nakon jela

razvoj klica u crijevima kao posljedica kirurπ-kog zavata na æelucu (resekcija æeluca)

kroniËno blagi ili jaËi bolovi u podruËju æeluca, regurgitacije

endoskopija pro-bavne cijevi

Sindrom slijepe vijuge nakon resek-cije æeluca

evakuacija polutekuÊih stolica uz bolne abdominalne napade

pretjerana sekrecija hormona πtitnjaËe

subakutno mrπavljenje, lagano poviπ-ena temperatura, psihiËka napetost, tremor, problemi s oËima, arterijska hipertenzija, srËane aritmije

razina hormo-na πtitnjaËe, ultrazvuk i scin-tigrafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

zadah po alkoholu ili fetidni, ako postoji i insuficijencija jetre

kroniËna pretjerana konzumacija alkohol-nih piÊa

kroniËno probavne smetnje (muËnina, povraÊanje, itd.); inapetenci-ja; psihiËke smetnje

KroniËni alkoholi-zam

Proljev

Obiljeæja Uzrok Trajanje Pridruæeni simptomi Pretrage Dijagnoza

94 hitni

9 4 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Trovanje hranom

Kao πto je poznato, bez hrane i vode æivot se ne moæe ni zamisliti. Naravno, uvjet je da odgovaraju osno-vnim higijenskim zahtjevima, jer u protivnom mogu ometati normalan i ugodan æivot, a katkad biti i uzrokom bolesti. Hrana i voda, dakle, mogu postati sredstvo prijenosa zaraznih bolesti. A ako do zagaenja hrane do-e u veÊem prehrambenom objektu, moæe se pojaviti i epidemija zarazne bolesti u kojima ponekad u kratkom roku oboli i veÊi broj ljudi.

U πirem smislu, pojam “trovanje hranom” obuhvaÊa sva oboljenja ko-ja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, primjeri-ce otrovnih gljiva. No, takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga πto je hrana zagaena razliËitim bakterijama i njihovim otrovima. Ta su trovanja poznata joπ pod nazivom alimentarne toksikoinfekcije.

UzroËnici trovanja hranom pripa-daju obiËno jednoj od tri skupine ba-

kterija - salmonele, stafilokoki i klo-stridije. Bolesti izazvane tim klicama u mnogoËemu su sliËne i oËituju se naglim poËetkom, poviπenom tempe-raturom, bolovima u trbuhu, povraÊa-njem ili proljevom.

NajËeπÊi uzroËnici trovanja hra-nom su salmonele, kojih je poznato viπe od 500 razliËitih vrsta i tipova, a proπirene su meu æivotinjama koje Ëovjeku sluæe kao izvor hrane, pa je zaraæeno meso najËeπÊi uzrok zaraze. Simptomi trovanja poËinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaraæene hra-ne, i to naglo sa zimicom, poviπenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraÊanjem i proljevom. U veÊini sluËajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, ponekad zbog povraÊanja i proljeva organizam moæe izgubiti toliko tekuÊine i elek-trolita da mogu nastupiti i po æivot opasne komplikacije, ako se pravodo-bno ne provede nadoknada.

Druga, nimalo rjea vrsta trova-nja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz

Trovanje hranom i vodommedicinski postupci

diπnog sustava kliconoπa mogu do-spjeti u hranu. Na pogodnim æiveæ-nim namirnicama kao πto su sladoled, kolaËi s kremom ili majoneza, stafi-lokoki stvaraju poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti. Prvi simptomi javljaju se veÊ nakon tri do πest sati u vidu bolova u trbu-hu, povraÊanja i proljeva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika tro-vanja hranom tjelesna temperatura moæe biti samo neznatno poviπena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i pro-lazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naroËito je Ëesta ljeti i obiËno je vezana uz konzumaci-ju slastiËarskih proizvoda.

TreÊa vrsta trovanja hranom po-tencijalno je smrtonosna, a rijeË je o konzumiranju hrane koja je zaga- ena sporama bakterije Clostridium botulinum koja proizvodi toksin. Bo-tulinum toksin moæe se naÊi u kon-zerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumi-ranja. Javlja se glavobolja, zamuÊen vid ili dvoslike, slabost miπiÊa, pa i paraliza. Ovo je trovanje najËeπÊe po-vezano s konzumiranjem neispravnih konzervi.

LijeËenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetal-ni reæim prehrane kojem je cilj Ëajem i slanim juhama nadoknaditi izgublje-nu tekuÊinu i elektrolite, a samo u te-æim sluËajevima moraju se nadomje-stiti infuzijom. Prevencija trovanja hranom je jako vaæna i sastoji se u higijenskom rukovanju æiveænim na-mirnicama.

Hrana i voda koje ne odgovaraju

osnovnim higijenskim zahtjevima, mogu

postati izvor zaraznih bolesti, pa Ëak i

pravih epidemija

Ana MaliÊ, dr. med., Oktal Pharma

Savjeti •Ne kupujte hranu oπteÊene ambalaæe.•Prije pripreme temeljito operite ruke vodom i sapu-

nom, kao i hranu i pribor kojim se sluæite pri pri-premi jela.

•Kuhajte hranu dovoljno dugo. •Prije skladiπtenja uvijek provjerite rok uporabe.

Jednom odmrznuto meso nipoπto nemojte ponov-no zamrzavati. Ostatke hrane vratite u hladnjak najdulje dva sata nakon serviranja.

Trovanje vodom

Kao i kod zagaenja hrane, i do zagaenja vode dolazi na razliËite naËine, πto uvelike ovisi i o podrijetlu vode. Da bi Ëovjek zadovoljio svoje fizioloπke potrebe, sluæi se vo-dom razliËita podrijetla: atmosferskom (cisterne), povrπin-skom (vodovodi) i podzemnom (bunari). Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vo-dovod pruæa higijenski besprijekornu vodu. Meutim, ako doe do zagaenja vodovoda, javljaju se velike hidriËne epidemije u kojima u kratkom vremenu moæe oboljeti velik broj ljudi. Posljedice zagaenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna æutica, pa i djeËja paraliza.

Dezinfekcija vode za piÊeVoda sumnjive kvalitete mora biti proËiπÊena, fil-trirana i dezinficirana. Postoji nekoliko naËina za uniπtavanje πtetnih klica u vodi:• kuhanjem: kuhajte vodu da kipi 5 do 10 minuta• tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obiËno se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode• jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se 6 do 8 kapi jodne tinkture, a mjeπavina mora zatim odstajati najmanje pola sata

medicinski postupci

96Posljednjih dvadesetak godina,

nakon otkriÊa pet najËeπÊih hepato-tropnih virusa (imaju afinitet prema jetrenim stanicama) koji uzrokuju akutne i kroniËne upale jetre (HAV-Pi-cornavirus, HBV-Hepadnavirus, HCV-Flavivirus, HD-Delta nekompletan virus, HEV-Calcivirus), primjenom imunoloπkih metoda seroloπke dija-gnostike (dokaz antigena virusa i pro-tutijela domaÊina u krvnim uzorcima) i otkriÊem metoda molekularne dija-gnostike kojima se dokazuju virusni genom, broj kopija i genotip virusa u ispitivanom serumu, nastupilo je do-ba moderne dijagnostike i terapije vi-rusnih hepatitisa.

Seroloπka dijagnostika

Da bi se otkrilo koji je virus uzro-kovao hepatitis, provode se testovi iz krvi. Za dokaz seroloπkih markera (biljega) na hepatotropne, ali i neke nehepatotropne viruse (adenovirusi, cytomegalovirus, Epstein-Bar virus, Herpes simplex virus i drugi), danas se koriste EIA (enzimimunoloπke) metode, koje odlikuje visoka speci-fiËnost, osjetljivost, ponovljivost, uz relativno nisku cijenu te brzo i jedno-stavno izvoenje. Takvim testiranjem, nakon vaenja uzorka od 5 do 10 mi-lilitara krvi (a da testirana osoba ne mora biti potpuno nataπte) rezultat je poznat veÊ za nekoliko sati.

DijagnostiËki markeri hepatitisa A

Hepatitis A πiri se feko-oralnim putem, a danas se riziËnim skupina-ma smatraju putnici u zemlje s loπim higijenskim prilikama i pripadnici ho-moseksualne populacije.

Nakon neπto viπe od mjesec dana od infekcije virusom HAV u krvi infi-cirane osobe testom se mogu otkri- ti protutijela IgM i IgG anti-HAV. IgM klasa nestaje iz krvi za oko πest mje-seci od nastupa infekcije, dok IgG ostaje u krvi doæivotno kao rezultat preboljelog hepatitisa A. Za osobe koje imaju pozitivan nalaz anti-HAV smatra se da su ili prokuæene ili, u sluËaju da su cijepljene HAV cjepi-vom, imaju zaπtitni titar anti-HAV protutijela u krvi.

DijagnostiËki markeri hepatitisa B

Hepatitis B prenosi se spolnim pu-tem, parenteralno preko krvi i sa za-raæene trudnice/majke na dijete. Oso-ba se moæe inficirati tijekom posjeta

stomatologu, kod tetoviranja, pediki-ranja, piercinga, akupunkture. U rizi-Ëne skupine spadaju spolni partneri inficiranih osoba, zdravstveni radnici, intravenozni narkomani i djeca zara-æenih majki. Prema epidemioloπkim procjenama, u svijetu od njega boluje oko 300 milijuna ljudi, a od posljedica te bolesti godiπnje umre oko 250.000 ljudi. U Hrvatskoj je oko 80.000 klico-noπa virusa B, pa se svrstavamo u ze-mlje niske pojavnosti, s manje od dva posto zaraæenih stanovnika. Protiv te bolesti postoji cjepivo koje je uvrπte-no u program cijepljenja djece, a nji-me se cijepe i osobe koje pripadaju riziËnim skupinama.

U ranoj fazi hepatitis B akutne in-fekcije iz krvi je moguÊe dokazati sa-mo antigene HBsAg i HbeAg, zajedno ili pojedinaËno. Nakon pojave antige-na meu prvim protutijelima u krvi inficirane osobe javljaju se anti-HBc IgM i ukupni anti-HBc. Nastankom tzv. serokonverzije dolazi do nestan-ka antigena i pojave specifiËnih anti-HBe i zaπtitnih anti-HBs protutijela, a iz krvi nestaje IgM anti-HBc. Nakon oporavka od preboljelog hepatitisa B u krvi ostaju doæivotno anti-HBc i anti-HBs protutijela, a ponekad i an-ti-HBe.

U osoba sa slabijim imunitetom katkad se testiranjem krvnog uzorka pronae samo izolirani nalaz anti-HBc protutijela koji moæe uputiti na

Suvremena dijagnostika virusnih hepatitisa

Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS - poliklinika za dermatovenerologiju,

infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96, www.virogena.hr

Enzimimunoloπke metode odlikuju visoka specifiËnost, osjetljivost i ponovljivost, uz relativno nisku cijenu te brzo i jednostavno izvoenje

vodiËkroz pretrage

9 6 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

kroz pretrage

97moguÊu viremiju (prisustvo virusa u krvi) niskog stupnja.

Ako je marker HBsAg pozitivan vi-πe od πest mjeseci, i ne nestaje iz kr-vi, njegov dokaz upuÊuje na sumnju da osoba boluje od kroniËnog B he-patitisa.

Kod infekcija tzv. mutantima viru-sa moguÊi su atipiËni seroloπki nalazi, pa testiranje treba proπiriti molekular-nom dijagnostikom.

DijagnostiËki markeri hepatitisa C

Taj oblik virusne upale jetre naj- ËeπÊe se prenosi parenteralnim pu-tem, a izuzetno je Ëest u ovisnika o intravenskim drogama. MoguÊ je pri-jenos sa zaraæene majke na dijete, ali puno rjee od hepatitisa B. U svijetu se procjenjuje da je C virusom zaraæ-eno 170 milijuna osoba. Cjepivo pro-tiv te infekcije ne postoji. Poznato je devet glavnih genotipova virusa C, oznaËenih od 1 do 9, a neki su podi-jeljeni u podtipove, od koji su najËe-πÊi europski tipovi 1a, 1b i 2c, dok je genotip 3 najzastupljeniji meu riziË-nom skupinom ovisnika. NajËeπÊi ge-notip u Hrvatskoj je 1b.

Kao probirni test (screening) na hepatitis C u krvi se odreuje serolo- πki marker anti-HCV protutijelo.

DijagnostiËki markeri hepatitisa D

RijeË je o istodobnoj infekciji nepo-tpuna hepatitis Delta virusa (HDV) koji se ne moæe umnoæavati bez prisustva povrπinskog antigena virusa hepatitisa B. U tom sluËaju ishod bolesti Ëesto je kroniËan, a ponekad se razvije i fulmi-natni oblik upale jetre s teπkom kliniË-kom slikom.

U krvi se tada dokazuje HD antigen koji je pozitivan u cirkulaciji tjedan do dva uz IgM i IgG anti-HD protutijela. Superinfekcija i HD-koinfekcija B he-patitisa odreuje se prema pojavi odre-enih markera B i D infekcije.

DijagnostiËki markeri hepatitisa E

To je endemski oblik hepatitisa, koji se sliËno A hepatitisu πiri feko-oralnim putem. Seroloπki se dokazuju anti-HEV protutijela. Od trenutka stva-ranja do osam mjeseci od nastupa in-fekcije u krvi se nalazi IgM klasa pro-tutijela koja potom nestaju, a ostaju IgG anti-HEV protutijela koja su u krvi prisutna nekoliko godina.

Molekularna dijagnostika

I dok seroloπka dijagnostika u pro-

biru ima svoje prednosti (uz visoku

osjetljivost i specifiËnost) u smislu br-zog i relativno jeftinog naËina razliko-vanja vrste virusa koji je uzrokovao infekciju jetre, razvojem molekularne biologije dogodila se revolucija u dija-gnostici koja je omoguÊila dokaziva-nje virusnih genoma.

Molekularna dijagnostika virusnih hepatitisa osobito je korisna metoda za razlikovanje infektivnosti i neinfe-ktivnosti, nedavne ili kroniËne infe-kcije i praÊenje rezultata terapije, πto se osobito odnosi na dijagnostiku vi-rusnog hepatitisa B i C.

Osim πto se u serumu PCR meto-dom odreuje kvalitativno prisustvo HBV-DNA i HCV-RNA, odreuje se broj kopija virusa po mililitru krvi te genotip virusa. Jedna od najvaænijih primjena molekularne dijagnostike je praÊenje uËinkovitosti interferonske terapije u lijeËenju kroniËnih oblika B i C hepatitisa. U odreenim intervali-ma tijekom primjene terapije provje-rava se broj virusnih Ëestica u serumu pacijenta i time definira uspjeπnost terapije.

Odreivanje HCV genotipa ima i epidemioloπku vaænost jer moæe po-moÊi u otkrivanju moguÊeg puta i izvora infekcije.

DAR »ITATELJIMAIme i prezime:

Adresa:

Grad i poπtanski broj:

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 97

Virogena Plus - poliklinika za derma-tovenerologiju, infektologiju i citolo-giju, Buæanova 7, Zagreb, nagrauje prvih πest Ëitatelja koji poπalju svoje podatke na adresu redakcije. Dovoljno je oznaËiti koji dar æelite u za to predvienom prostoru i ispunjeni kupon sa svojim podacima poslati na adresu:

Oktal Pharma d.o.o.Za Virogena Plus

Utinjska 40, 10020 Zagreb

testiranje na neki od seroloπkih markera hepatitisa A, B, C, sifilisa ili HIV-a iz uzorka krvi prema izboru (tri Ëitatelja)

dermatoveneroloπki pregled i konzultacije (tri Ëitatelja)

98 biljna

9 8 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

ljekarna

Biljka: KomoraË (Foeniculum vulga-re Mill.).

Porodica: Umbelliferae - πtitarke.

Ostali nazivi: KoromaË, moraË, slatki kopar, janeæ.

Podrijetlo: KomoraË je jedna od naj-starijih poznatih ljekovitih biljaka πto su ih koristili stari EgipÊani, Ri-mljani i Grci.

Staniπte: Raste po kamenjarima Hr-vatskoga primorja, Dalmacije i Ma-kedonije, a mnogo se uzgaja i di-ljem svijeta. U nas ga najviπe ima u primorskim krajevima i na otocima.

Srodne vrste: Anis (Pimpinella ani-sum L.), celer (Apium graveolans L.), kim (Carum carvi L.).

O biljci: KomoraË je dvogodiπnja bilj-ka koja naraste do dva metra u vi-sinu. Ima perasto razdijeljene listo-ve i æute cvjetove koji tvore πtitke. Plod je duguljast, rebrast i malo spljoπten, jakog mirisa i slatkastog okusa.

Ljekoviti dio biljke: Plod, korijen i cijela biljka.

Sastav: EteriËno ulje 2-6 posto, ma-sno ulje i slobodne masne kiseline 20 posto, bjelanËevine i aminokise-line 20 posto, kalij, kalcij, sumpor i fosfor.

Droga: Foeniculi fructus - plod komo-raËa. Poluzreli plodovi komoraËa koriste se u raznim ljekovitim pri-pravcima, a iz njih se dobiva i lje-kovito eteriËno ulje koje se takoer koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima.

Djelovanje:

• karminativno - protiv nadimanja i probavnih tegoba

• spazmolitiËki - protiv grËeva (po-sebno u probavnom sustavu)

• ekspektorativno - pospjeπuje iskaπljavanje

• aperitiv - za pospjeπivanje apetita

• tonik i afrodizijak - regulira ciklu-se mjeseËnice

• laktacijsko - pospjeπuje izluËi-vanje mlijeka

• antiseptiËko - zaustavlja razmno- æavanje mikroorganizama

KomoraËIvana Topolovec, mr. pharm, Oktal Pharma

• diuretiËko - stimulira funkciju bubrega i pospjeπuje izluËivanje mokraÊe

• antireumatsko - protiv reumatskih bolova.

Indikacije:

• Probavni sustav - protiv æeluËanih i crijevnih tegoba, nadimanja i grËeva; za poboljπanje apetita.

• Diπni sustav - gripa, prehlada, produktivni kaπalj.

• Urogenitalni sustav - regulira ciklus mjeseËnice, pospjeπuje laktaciju i normalnu funkciju mo-kraÊnih puteva.

• Lokomotorni sustav - oblozi s ete-riËnim uljem komoraËa ublaæavaju reumatske bolove.

• Koæa - eteriËno ulje u oblozima djeluje antiseptiËki.

Neæeljeni uËinci: Nisu poznati.

Kombinacije: Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom u pripravcima za poboljπanje proba-vnih smetnji. U kulinarstvu se mo-æe upotrebljavati kao zaËin.

»uvanje: Plodovi - u suhim i zatvore-nim staklenim spremnicima zaπtiÊe-no od svjetlosti; ostatak biljke - osu-πen u dobro zatvorenim kartonskim kutijama.

100struËnezanimljivosti

1 0 0 V A © E Z D R A V L J E # 4 2

Ne odustajte od pokuπaja da prestanete puπiti!

Objavljeno: 6. lipnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

PuπaËi koji su neuspjeπno pokuπali prestati puπiti, ne bi se smjeli obeshra-briti.

Studija je pokazala da veÊini puπaËa treba nekoliko pokuπaja odvikavanja prije nego πto potpuno prestanu puπiti, tvrdi Walter Farke iz NjemaËkog centra za ovisnosti (DHS) u Hammu. “Nor-malno je da treba nekoliko pokuπaja. To je proces koji ne moæe uspjeti preko noÊi”, izjavio je. Najbitnije je da se puπaË doista æeli odviknuti. “Namje-ra mora biti jasna”, rekao je Farke. Oni koji nisu sigurni, obiËno ne uspijevaju. Nije dobro odmah prestati puπiti, bolje je odrediti datum kako bi se izbjegle stresne situacije. Drugi je naËin po-stupno smanjivanje broja cigareta, za πto je potrebno mnogo samodiscipline. NajveÊi uspjeh u odvikavanju puπaËi postiæu kad potpuno prestanu puπiti, uz pomoÊ antinikotinskih flastera ili akupunkture, ako su potrebni. Kriz-no razdoblje nakon prestanka razliËi-to je za svaku osobu, kaæe Farke. “Ni-tko se toga ne smije bojati. Teπko je, ali moguÊe”, rekao je. Nakon najviπe dva tjedna simptomi krize prestaju, a on-da ovisi o osobi je li se doista rijeπila navike. “Neki bivπi puπaËi Ëak i nakon nekoliko godina u nekim situacijama osjete potrebu za cigaretom. Kao da su morali reÊi zbogom velikoj ljubavi”, rekao je.

Troπite kalorije glasno se smijuÊi

Objavljeno: 5. lipnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Æelite li potroπiti joπ koju kaloriju, grohotom se smijte 10 minuta na dan, preporuËuju znanstvenici.

Premda se smijeh, kad je rijeË o troπenju kalorija, ne moæe usporedi-ti s trËanjem, voænjom bicikla ili di-zanjem utega, znanstvenici tvrde da se glasnim smijehom 10 do 15 minuta na dan moæe potroπiti, ovisno o tjele-snoj teæini, 10 do 40 kalorija, πto je je-dnako komadiÊu Ëokolade. Za one koji su redovito smiju, to je, prema pro-raËunima, jednako dva kilograma na godinu, rekao je dr. Maciej Buchowski iz Medicinskog centra sveuËiliπta Van-derbilt u ameriËkom Nashvilleu na eu-

ropskoj konferenciji posveÊenoj pretilo-sti. Od smijeha se ljudi osjeÊaju dobro, a smijeh je opisan kao najbolji lijek. Buchowski vjeruje da su on i njegovi kolege prvi u svijetu mjerili koliËinu energije potrebne za smijeh. Izabrali su 100 studenata, prijatelja ili parova, i mjerili potroπnju energije svakoga pa-ra dok su u metaboliËkoj komori gleda-li inserte iz komedija. Zatvorena pro-storija omoguÊila je znanstvenicima da izmjere koliko energije proizvodi smijeh, a istodobno su pratili rad srca ispitanika. Znanstvenici nisu studen-tima rekli koji je cilj pokusa, samo su ih uputili da ne razgovaraju i da se ne miËu. “Nije lako uhvatiti iskren smijeh jer ako ljudima kaæete da Êete proma-trati smijeh, smijat Êe se na silu”, do-dao je Buchowski na kongresu. Na Ëetverodnevnome europskom kongre-su posveÊenom pretilosti sudjelovalo je 2000 znanstvenika iz 80 dræava.

Štetan uËinak kemikalija na muπke bebe

Objavljeno: 29.svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Ftalati, kemikalije prisutne u svakodnevnim proizvodima, mogu πtetiti razvoju muπkoga reprodukti-vnog sustava, upozoravaju ameriËki znanstvenici.

Ftalati se koriste u izradi plastiË-nih predmeta, maziva i otapala, a pri-sutni su i u kozmetici, medicinskoj opremi, igraËkama, bojama i amba-laæi. Istraæivanja znanstvenika s Uni-versity of Rochester utvrdila su da je izloæenost ftalatima povezana s veÊim izgledima za pojavu genitalnih nepra-vilnosti kod muπkih beba. Rezultati se temelje na pregledima 134 djeËaka i analizi krvi njihovih majki. Pokaza-lo se da æene koje u krvi imaju viπu ra-zinu kemikalija povezanih s ftalatima ËeπÊe raaju djeËake kod kojih se te-stisi nisu spustili i kod kojih je udalje-nost izmeu genitalija i anusa manja nego obiËno. Sinovi tih æena imali su veÊe izglede da Êe im testisi i penis bi-ti manji nego πto je uobiËajeno. Znan-stvenici dodaju kako za pojavu tih ne-pravilnosti nije bila nuæna izloæenost iznimno visokoj razini ftalata. Ranija istraæivanja provedena na æivotinjama pokazala su da ftalati zbog utjecaja na razinu hormona mogu πtetiti reproduk-tivnom razvoju. IstraæivaËi vjeruju da

ftalati negativno utjeËu na proizvodnju muπkoga spolnog hormona testostero-na, koji osim na razvoj genitalija utjeËe na razvoj brojnih tkiva u organizmu, ukljuËujuÊi i mozak.

Oruæje protiv superbakterija stiæe iz mora

Objavljeno: 25. svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Britanski znanstvenici vjeruju da bi bakterije iz mora koje æive na dubini od 300 metara mogle biti uËinkovite u borbi protiv superbakterija.

IstraæivaËi sa sveuËiliπta u Kentu i Newcastleu utvrdili su da bakterija Ëije je staniπte u podmorju Japana moæe uniπtiti bakterije koje su postale otpor-ne na djelovanje antibiotika. VeÊ su prijaπnja istraæivanja pokazala da bak-terije iz porodice actinomyceti imaju antibiotiËka svojstva, no britanski znanstvenici otkrili su da nova vrsta, verrucosispora maris, proizvodi jedin-stven antibiotik nazvan abyssomicin C. KljuËno je to πto bakterije iz podmorja joπ nisu bile u kontaktu sa superbakte-rijama, pa one joπ nisu stekle otpornost na njih. Pojava superbakterija posljedi-ca je pretjerane uporabe antibiotika te predstavlja velik problem u bolnicama u sve veÊem broju zemalja.

Dojenje utjeËe na krvni tlakObjavljeno: 24. svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Dojena djeca imaju manje izgle-de da Êe u odrasloj dobi patiti od poviπenoga krvnog tlaka, utvreno je u studiji britanskih znanstvenika.

IstraæivaËi s University of Bri-stol procjenjuju da pozitivan uËinak dojenja na krvni tlak odgovara uËinku redovite tjelovjeæbe u odrasloj dobi. ©to je dulje dijete bilo dojeno, to su manji izgledi za pojavu visokoga krv-nog tlaka, utvreno je u istraæivanju u kojem je sudjelovalo 2000 djece. Znan-stvenici nisu otkrili zbog Ëega dojena djeca imaju manje izglede za pojavu hipertenzije, no vjeruju kako je rijeË o utjecaju nezasiÊenih masnih kiseli-na prisutnih u majËinu mlijeku. Ranija istraæivanja pokazala su da dojenje smanjuje izglede za pojavu infekcija kod djece te razvoj osteoporoze i raka jajnika kod majki.

OD SADA I RADIO EMISIJA

VA©E ZDRAVLJEOKTAL PHARMA I VOJO ©ILJAK U SURADNJI!

Razgovori s lijeËnicima i

farmaceutima o najËeπÊim

tegobama i moguÊnostima lijeËenja.

Nagradna igra za najbræeg sluπatelja!

SVAKOG PONEDJELJKA

Hrvatski radio Osijek 102.0, 102.4 i 105.3 MHz / 10:30 - 11:00

Hrvatski radio Zadar 101.8, 103 MHz / 11:00 - 11:30

Hrvatski radio Pula 96.4, 101.3 i 100.0 MHz / 11:30 - 12:00

Hrvatski radio Split 102,0 MHz / 12:00 - 12:30

Hrvatski radio Dubrovnik 105.0 MHz / 12:30 - 13:00

Hrvatski radio Rijeka 104,7 MHz / 13:15 - 13:30

Radio Sljeme 88.1 MHz / 16:45 - 17:00

SVAKOG UTORKAObiteljski radio

89,7 MHz / 11:10 - 11:30

Sluπajte nas i uËinite neπto

za svoje zdravlje!

Nagrađujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40. 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Nagradni pojam 2

Ime i prezime

Adresa

Poπtanski broj i grad

103

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 10 3

predstavljamoknjige

Montignacovom metodom protiv preko-mjerne tjelesne teæine djece i mladeæi

Pretilost meu djecom i mladima, kao uostalom i meu odraslima, poprima alar-mantne razmjere u cijelome svijetu. Sluæ-bene preporuke koje se uglavnom svode na smanjen kalorijski unos i redovito kretanje nisu se pokazale uspjeπnima. Nikad nije bilo toliko pretile djece, mladeæi i odraslih, pa je poziv na uzbunu razumljiv i opravdan.

HipokaloriËne dijete dugoroËno nisu uË-inkovite jer se organizam navikava na sma-njen unos hrane i rezultat je nerijetko joπ jaËe debljanje. Tjelesna aktivnost, dakako, viπestruko je korisna, ali bez promjene pre-hrambenih navika u djece sklone debljanju takoer ne daje zadovoljavajuÊe dugoroËne rezultate.

Knjiga DjeËja pretilost stiæe kao pravo os-vjeæenje, donosi originalne ideje i pruæa no-ve nade. Kad shvatite temeljna naËela meto-de, kao πto je nuænost odabira ugljikohidrata niskoga glikemiËnog indeksa, i kad upozna-te prehrambeni sastav namirnica, otvorit Êe vam se mnoge moguÊnosti koje Êete koristiti u oblikovanju svakodnevne prehrane. ZaËu-dit Êete se koliko ima “dobrih” namirnica ko-jih se vaπe dijete smije najesti, a da se pritom ne deblja. Brojni savjeti i upute o pravilnoj prehrani djece (joπ od vremena prije njihova roenja) pomoÊi Êe vam da sprijeËite budu-Êu pretilost vaπeg djeteta ili da se uspjeπno borite protiv veÊ postojeÊe.

Koraljka Penavin

Nakladnik: Naklada Zadro, Zelengaj 45a, Zagreb

Prodaja: pouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/457 81 57 uz 20 posto popusta, e-poπ-tom naklada-zadro@zg.htnet.hr ili u svim veÊim knjiæarama.

Izdanje: 2005. godinaCijena: 180 kuna

DJE»JA PRETILOSTMichel Montignac

©TO SVE ANA ZNA... ZDRAVA HRANA

Simeon MarinkoviÊ

Serija slikovnica Prvi pojmovi - Preklapa-lice namijenjena je najmlaim Ëitateljima. Stranice koje se preklapaju i crteæi iza njih pretvaraju slikovnicu u zanimljivu igraËku. Dok djetetu Ëitate ovu knjigu, razgovarajte s njim o tome πto u njoj piπe, paæljivo sluπajte djeËja pitanja, poπteno se trudite pri odgo-varanju, ne izbjegavajte reÊi “ne znam”, a ponekad pitajte svog maliπana “©to ti misliπ da to znaËi…” da biste provjerili koliko di-jete razumije ono πto je proËitalo i πto mi-sli o tome.

U slikovnici ©to sve Ana zna... Zdrava hra-na Ana savjetuje djeci kako i πto trebaju jesti da bi bila zdrava i vesela. S radoπÊu pere ru-ke, bira svjeæu i zdravu hranu, jede umjere-no, ponekad se zasladi slatkiπima, ali u tome ne pretjeruje. Rado dijeli hranu s prijatelji-ma, ne voli brzu hranu, a voli voÊe i povrÊe, nemasno meso i ribu. Uz jelo pije svjeæe so-kove i - VODU.

Kata IvankoviÊ

Nakladnik: Nika, Jordanovac 51, ZagrebProdaja: U knjiæarama.Izdanje: 2005. godinaCijena: 27 kuna (za Ëlanove djeËjeg kluba

knjige Nika - 23 kn)

KAKO SE RIJE©ITI CIGARETE?

dr. Jean-Loup Dervaux

PriruËnik Kako se rijeπiti cigarete jedan je od najuspjeπnijih priruËnika te vrste, a mnogim je Francuzima pomogao rijeπiti se te πtetne navike. U ovom su priruËniku la-ko i pregledno prikazane tehnike priprema-nja terena za prestanak puπenja, uËinkovi-ta provoenja odluke, sprjeËavanja dobiva-nja kilograma nakon prestanka puπenja te oËuvanja mira bez duhana. Na kraju knjige nalazi se 20 savjeta koje treba slijediti, 20 pogreπaka koje treba izbjegavati te mudre izreke i rjeËnik.

Dr. Marija Posavec o knjizi je rekla: “Odlu-ka o prestanku puπenja kljuËna je stepenica na putu do odvikavanja, no postojanje pri-ruËnika koji nas vodi na tom nimalo lakom putu do apstinencije moæe biti od velike po-moÊi, a nekima je i nuæno potreban”.

Evo πto nam poruËuje sam autor: “Proπ-lo je veÊ dugo vremena kako æelim napisati knjigu poput ove i evo... to se dogodilo! Pre-stao sam puπiti prije dvadesetak godina, pri-znajem, ne od prvog pokuπaja. Kako bilo da bilo, veÊ dugo æelim podijeliti uæitak i ponos koje sam iskusio pomaæuÊi drugim puπaËima da prestanu puπiti. �elim Vam mnogo hrabro-sti i uspjeha na vaπem putu odvikavanja. Ja sam uspio, i vi to moæete.”

Ivica PrtenjaËa

Nakladnik: Profil International d.o.o., Ka-ptol 25, Zagreb

Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/481 20 88, 488 22 79 ili faks 01/488 22 77 uz 25 posto popusta (49 kuna) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni.

Izdanje: 2004. godinaCijena: 65 kuna

Iznajmljuje se

novoureeni poslovni prostor za lijeËniËke, farma-ceutske, kozmetiËke ili sliËne potrebe na duæi rok.

Maksimirska 81 (ugao Jordanovac - iznad ljekarne)10000 Zagreb

Informacije na tel. 01/2319-147 ili 098/977 65 80

mali sglasiAVÈNE CENTAR, MartiÊeva 4, Zagreb (u sklopu drogerije Vaπe zdravlje)

U vrhunski opremljenom dermokozmetiËkom savjetovaliπtu oËekuju vas svakodnevni pregledi koæe, uz preporuku dermatokozmetiËkih proizvoda namijenjenih upravo vaπem tipu koæe.Uz cjelovitu liniju Avène proizvoda temeljenih na blagotvornom ljekovitom uËinku Avène termalne vode, upoznajte se s viπe od 120 proizvoda poznate francuske farmaceutske kuÊe Pierre Fabre

RADNO VRIJEMEpon-pet 7.00-20.00subota 7.30-15.00tel: 01/467 05 80

PoliklinikaPodobnik prof. dr. sc. Slava Podobnik ©arkanji, dr. med., spec. neurolog

neuroloπki pregled color i power dopler karotidnih i vertebralnih arterija (CDFI, PDFI) transkranijska dopler sonografija (TCD) elektroencefalografija (EEG) pimjena Botulinum toksina u lijeËenju neuroloπkih bolesti akupunktura

Lovranska 8, Zagrebtel./faks: 01/369 06 03

Poliklinika Svjetlost prof. dr. sc. Nikica GabriÊ, dr. med., spec. oftalmolog

• ambulantni pregledi i operativni zahvati uz primjenu suvremene tehnologije • excimer laser, fotorefraktivna keratektomija (PRK) • operacije mrene (UZV - PHACO emulzifikacija), strabizma, glaukoma i halaziona (jeËmenca), manje

estetske operacije na vjeama • vitrektomije

Radno vrijeme: pon. - Ëet. 9-20, pet. 9-15

PlaÊanje: gotovina, Ëekovi, kreditne kartice (amex, din, visa, master)

BukovaËka 27, 10000 Zagrebtel: 01/230 43 77 • faks: 01/230 44 16 • e-mail: info@svjetlost.hr • www.svjetlost.hr

POLIKLINIKA VILIPOLIKLINIKA VILIpoliklinika za ginekologiju i porodiljstvo, internu medicinu,

urologiju, psihijatriju, dermatologiju i venerologiju

prof. dr. sc. Viπnja Latin i suradnici

Prilaz Gjure DeæeliÊa 32/I, Zagrebtel: 01/ 484 60 60, 484 60 61

faks: 01/484 60 57

V O D I » Z A Z D R A V I J I Æ I V O T

I S S N 1 3 3 2 - 2 3 2 X l i p a n j / s r p a n j 2 0 0 5 . BROJ 42 / godina VIII

BESPLATAN PRIMJERAK

H I T N I M E D I C I N S K I P O S T U P C I • V O D I » K R O Z P R E T R A G E

PutovanjaMisliti unaprijed i dobro se pripremiti...

KontracepcijaMotivacija obaju partnera preduvjet uspjeha

LPG endermologija Tretmani tijela i lica bez dobne granice

Hrkanje Rjeπenje iz stomatoloπke ordinacije

Tjelesni satPUT DO BOLJEG ZDRAVLJA

Hepatitis ABolest neËistih ruku

i loπih higijenskih uvjeta

Tajne i prednosti ljepote

Postoji li estetska diskriminacija

INTERVJUmr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ

Nova metoda u lijeËenju inkontinencije

Vjeæbajmo zajednoJednostavnije vjeæbe s malom loptom