impresum

0 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

rijeËurednikaIzdaVa»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

Utinjska 40, 10020 Zagreb

www.oktal-pharma.hr

dIrektor

Branko Parag, mr. pharm.

redakcIja

Utinjska 40, 10020 Zagreb

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

GlaVna urednIca

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

lektorIca

Lea Zanki

Stru»nI koleGIj

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

mr. sc. Mladen DobroviÊ,

estetski kirurg

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

dermatovenerolog

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ginekolog

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

oftalmolog

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketInG

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

Utinjska 40, 10020 Zagreb

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

www.vasezdravlje.com

dIzajn I prIprema za tISak

HAND Design Studio

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490

©eferova 2, 10000 Zagreb

tISak

rotooffset - Tiskara MeiÊ

tel: 01/6570 964

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

naklada

90.000

Blagdani i zimski praznici su iza

nas. Sve se vratilo u normalu

zvanu svakodnevica - posao,

uæurbanost, stres, problemi...

RazmiπljajuÊi o tome, nisam

mogla, a ne prisjetiti se vaπeg iznimnog oda-

ziva na blagdansko nagraivanje knjigama,

a objasniti Êu i zaπto.

Vaπe dopisnice i pisma stizali su (i joπ uvijek

stiæu) iz svih krajeva Hrvatske (Zagreba i

okolice, Slavonije, Zagorja, Meimurja, Istre,

Dalmacije, Like...). Iako nismo mogli izaÊi

u susret svima, jako mi je drago πto ste

se s toliko æara i vjere u dobitak odazvali

nagraivanju. Naravno, æelja je bilo mnogo,

knjiga malo. Ali, vjerujem da niste izgubili

nadu da Êete drugi put biti bolje sreÊe. Tako

i treba. Nikad ne gubite nadu i mislite pozi-

tivno. Kolo sreÊe se prije ili kasnije moæe

okrenuti u vaπu korist. Samo je pitanje vjere,

vremena i, naravno, strpljenja.

Nisam mogla ne primijetiti (ipak sam sve

vaπe dopisnice i pisma proËitala) da je bilo

puno vas koji niste naveli koju biste knjigu

æeljeli, a to je i bila poanta nagraivanja -

dodijeliti knjigu koja Êe vam doista koristiti.

S druge strane, od svih vas koji ste napi-

sali koju biste knjigu

æeljeli veÊina je oda-

brala knjigu dr. Davida

Servana-Schreibera

„Ozdravljenje - lijeËenje

stresa, anksioznosti i

depresije bez lijekova

i psihoterapije”. S obzi-

rom na vrijeme u kojem æivimo i ubitaËan

svakodnevni tempo, vaπ izbor i nije zaËu-

dio.

Voena tom spoznajom i moguÊnoπÊu da

podijelimo samo dvije knjige dr. Servana-

Schreibera, pomislila sam da bi bilo dobro

prenijeti vam barem djeliÊ iskustava i spoz-

naja do kojih je autor doπao, a koja su pro-

mijenila njegov pogled na medicinu. Zato vas

pozivam da proËitate temu broja i doznate

neπto viπe. Moæda veÊinu toga veÊ znate, ali

niste osvijestili. U svakom sluËaju, æelim vam

da pronaete onu skrivenu unutarnju snagu

i napravite neπto dobro za sebe.

Jedna izreka kaæe: JuËer je povijest, sutra

je misterij, a danaπnji dan je dar. Prihvatite

svaki dan kao dar i sjetite se ovoga svako

jutro te zapoËnite dan s osmijehom.

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

BLAGDANSKO NAGRA–IVANJE »ITATELJA - Vaπe zdravlje br. 51Imena dobitnika bit Êe objavljena na internet stranici

www.vasezdravlje.com (rubrika obavijesti).

#52

# 5 � V a © e z d r a V l j e �

Sadræaj

www.vasezdravlje.comweb stranica koja brine o vaπem zdravlju

OZDRAVLJENJE . . . . . . . . . . . . . . . . 04ROZACEJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

dr. sc. Ivana nola

BOLNI SNO©AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Sandra kovaËeviÊ, dr. med.

IRITABILNI KOLON . . . . . . . . . . . . . . 28doc. dr. sc. Ivan Balen

DEBLJINA JE BOLEST . . . . . . . . . . . . 32Hrvoje ruæiÊ, dr. med.

KIRURGIJA OÆILJKA . . . . . . . . . . . . 30antun kljenak, dr. med.

PARNA KUPELJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Sandra Skoblar, vft.

POLINEUROPATIJE . . . . . . . . . . . . . . 42prof. dr. sc. Vida demarin, dr. sc. Vanja BaπiÊ kes

NAJPOZNATIJE REDUKCIJSKE DIJETE . . . . . . . . . . . 48

Suzana tomaπeviÊ, dipl. ing.

PREHRANA KOD OSTEOARTRITISA . . . . . . . . . . . . . . . . 48

prim. mr. sc. ksenija Berdnik Gortan, eva paviÊ, dipl. ing., Irena martinis, dipl. ing., Irena oreË, dipl. ing.

SVI RAZLOZI GU©ENJA . . . . . . . . . . 58nives tarle, dr. med.

NJEGA PUPKA NOVOROĐEN»ETA . . 62marina Gradinac, dr. med.

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREME∆AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

mladen Haupert, dr. med.

KRITIKA FREUDOVE PSIHOANALIZE . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

ozren podnar, prof.

RAZVOD BRAKA - ©TO RE∆I DJECI . . . . . . . . . . . . . . . 74

marija krmek, prof.

NESTEROIDNI ANTIREUMATICI . . . 78doc. dr. sc. Simeon Grazio

VJEÆBAJMO ZAJEDNO prevencija padova u starijih osoba . . . . . 82

mr. sc. mario kasoviÊ, mr. sc. jadranka VlaπiÊ, tatjana antoliÊ, prof.

SKI OZLJEDE - KOLJENO . . . . . . . . . 86Æeljko cipËiÊ, vft.

MEDICINSKI LEKSIKON kaπalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90VODI» KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda abdomena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

anton krniÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI temeljni postupci oæivljavanja odraslih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

Goran StokiÊ

BILJNA LJEKARNA poljska preslica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

dr. sc. Stribor markoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . 100STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . 102PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . 104

0 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

0�

Nove spoznaje o zdravlju uma i tijela

Prema knjizi Ozdravljenje - lijeËenje stresa, anksioznosti i depresije bez lijekova i psihoterapije, autor dr. david Servan-SchreiberUz dozvolu izdavaËa Planetopija d.o.o., priredila: carmen rivier-zurak, dr. med.

Svaki æivot je jedinstven… i svaki æivot je teæak. »esto smo i sami iznenaeni koliko zavidimo nekom drugom. Kad bismo postali netko drugi, ne bismo imali naπe uobiËaje-ne probleme - to je istina. Ali ima-li bismo druge - njihove probleme! Primjerice, da sam barem lijepa kao Marilyn Monroe. Marilyn Monroe bila je moæda najslavnija, najseksepilnija æena za kojom se æudjelo viπe od svih drugih æena njezine generacije. A ipak se uvijek osjeÊala usamljeno i svoju je nevolju utapala u alkoholu. Na kraju je umrla od prevelike doze barbiturata.

Postoje i ljudi koji, reklo bi se, æive u harmoniji. VeÊinom imaju osjeÊaj da je æivot velikoduπan. Uspijevaju uæivati u ljudima oko sebe

i malim zadovoljstvima svakodnevice: obrocima, snu, projektima, odnosima. Ne pripadaju nekom kultu ili specifiËnoj religiji. Ne æive u nekoj odreenoj zemlji. Neki su bogati, drugi nisu. Neki su u braku, drugi æive sami. Neki imaju posebne talen-te, drugi su priliËno obiËni. Svi su iskusili poraze, razoËaranja, mraËne trenutke. Nitko ne bjeæi od teπkoÊa.

Ali u cjelini, ti su ljudi, Ëini se, bolje opremljeni da prevladaju zapreke. Kao da imaju neku sposob-nost da prou kroz nevolju, dadu smisao svom æivotu, Ëini se da su bolje povezani sami sa sobom, s dru-gim ljudima i s onim πto su izabrali kao svoj oblik postojanja. Kako se postiæe takva otpornost? Kako Êemo izgraditi vlastitu sklonost prema sreÊi?

Prekretnica

Autor je proveo dvadeset godina studirajuÊi i prakticirajuÊi medicinu, uglavnom na velikim sveuËiliπtima Sjedinjenih Dræava, Kanade i Fran-cuske, ali i s tibetskim lijeËnicima i indijanskim πamanima. U tom razdo-blju, doπao je do nekih kljuËnih postupaka koji su se pokazali kori-snima i za njegove pacijente i za nje-ga samoga. A nisu bili posrijedi ni farmaceutski proizvodi ni uobiËajena psihoterapija.

Nakon diplome na medicinskom fakultetu, na pet godina napustio je medicinu da bi prouËavao kako se neuroni organiziraju u mreæe i proizvode misli i emocije te dokto-

ozdravljenjeSINERGIJA PRIRODE I UMA

# 5 � V a © e z d r a V l j e 0 5

t e m a B r o j a

rirao kognitivnu neurologiju. Nakon “tvrdog” znanstvenog obrazovanja, povratak u svijet klinike i staæiranje na psihijatriji bili su mu, zapravo, teπki. Rad s pacijentima Ëinio se previπe mekan, previπe neodreen, gotovo prelagan u usporedbi s konkretnim podacima i matema-tiËkom preciznosti na koju je navikao. Meutim, tjeπio se da uËi psihija-trijsku praksu na psihijatrijskom odje-lu Ëije je znanstveno i istraæivaËko usmjerenje meu najËvrπÊima u zem-lji (SAD). Nakon nekog vremena od dræavnog instituta za zdravstvo i pri-vatnih fondacija dobio je i dovoljno sredstava da pokrene vlastiti laborato-rij. Stvari nisu mogle izgledati bolje i moglo se oËekivati da Êe njegov inte-res za novim znanjem i Ëvrstim Ëinje-nicama biti zadovoljen. Meutim, u kratkom roku, nekoliko iskustava

potpuno je promijenilo njegov pogled na medicinu i smjer njegove karijere.

Jedno od tih iskustava bilo je putovanje u Indiju, u okviru organi-zacije LijeËnici bez granica, za koju je radio kao Ëlan Upravnog odbora za Sjedinjene Dræave od 1991. do 2000. U Indiji je radio s izbjeglicama iz Tibeta u Dharamsali, sjediπtu Dalaj Lame. Ondje je upoznao tradicionalnu medicinsku praksu Tibeta, u kojoj lijeËnici postavljaju dijagnozu bolesti i “neravnoteæe” detaljnim opipava-njem bila na oba zgloba i pregledava-njem jezika i urina. Ti lijeËnici primje-njivali su samo akupunkturu, tradi-cionalne biljne preparate i upute za meditiranje. I bili su jednako uspjeπni u tretiranju pacijenata koji su patili od kroniËnih bolesti kao i oni na Zapadu, ali su njihove terapije imale mnogo manje popratnih pojava i puno su manje koπtale. Njegovi psihijatrijski pacijenti patili su uglavnom od kroni-Ënih bolesti (depresija, anksioznost, bipolarnost i stres - sve su to kroniËne tegobe.)

Tako si je dr. Servan posta-vio pitanje je li prezir prema tradicionalnim pristupima kojem su ga poduËavali tijekom cijelog πkolovanja utemeljen na objektivnim Ëinjenicama ili neznanju. Dakako, dok zapadna medicina biljeæi uspjehe kod akutnih tegoba kao πto su upa-la pluÊa ili slijepog crijeva, ili lomova kostiju, daleko je manje sjajna u tre-tiranju kroniËnih stanja, ukljuËujuÊi anksioznost i depresiju.

Na temelju toga, kao i ostalih iskustava, doπao je do sedam prirodnih pristupa lijeËenju koji kori-ste vlastite iscjeliteljske mehanizme uma i mozga za oporavak od depre-sije, anksioznosti i stresa.

Metode lijeËenja, koje autor opi-suje, dijele isti cilj: jaËanje mehaniza-ma samoiscjeljenja koji se primjenju-ju na sve æivotne oblike - od pojedi-naËne stanice do cijelih ekosustava, ukljuËujuÊi i ljude. Svaka metoda na svoj naËin podræava stalno nastojanje

tijela da uspostavi koherenciju, vra-ti njegovu ravnoteæu. Stoga razliËite metode rade u sinergiji: nije nuæno izabrati jednu, na πtetu svih ostalih. Upravo suprotno, sve one meusobno se ojaËavaju.

Dok je istraæivao znanstvenu lite-raturu piπuÊi ovu knjigu, autor je otkrio da svaka pojedina metoda u stvari osnaæuje ravnoteæu parasim-patiËkog æivËanog sustava. Ta gra-na autonomnoga æivËanog sustava smiruje i ublaæava mnoge razliËite funkcije u tijelu i umu. Zato je lakπe osjetiti poboljπanje raspoloæenja i olakπavanje stresa, korisno djelo-vanje uspostavljanja srËane kohe-rencije, ako uz to vjeæbamo, jedemo viπe omega-3 masnih kiselina ili eli-miniramo tragove starih traumatskih emocionalnih iskustava kroz EMDR (izazvana imitacija brzih pokreta oka kakvi se odvijaju tijekom spavanja koja pomaæe u lijeËenju trauma), jer sve to pomaæe da se ponovno uspo-stavi ravnoteæa izmeu simpatiËkog i parasimpatiËkoga æivËanog sustava. Oni time pomaæu resetiranje emocio-nalnog mozga i odræavaju optimalan raspon njegova funkcioniranja.

Moderna medicina izgubila je sam pojam sinergije. Jedina velika transformacija u povijesti medici-ne dogodila se u Ëetrdesetim godi-nama proπlog stoljeÊa. Prvi put, zastraπujuÊe i smrtonosne bolesti mogle su biti pobijeene specifiËnim i pouzdanim tretmanom. Upala pluÊa, sifilis, gangrena, tuberkuloza - sve to pokleknulo je pred antibioticima. Ti novi lijekovi bili su tako djelotvorni da je sve πto je dotad bilo neizostav-no za medicinu odjednom izgledalo nebitno. Nije bilo vaæno brinu li lijeË-nici o pacijentu, nije bilo vaæno ni πto jede, Ëak ni æeli li ozdraviti. Pacijent uzima antibiotike i bolest se povlaËi. Stari stupovi medicine - odnos lijeË-nika i pacijenta, zdrava prehrana, stav pacijenta i tako dalje - izgledali su kao zastarjeli i pogreπni koncepti.

Od tog fantastiËnog napretka, rodila se nova medicina u zapadnom

Rekordan broj ljudi odlazi na psihoterapiju i troπi viπe lijekova nego ikad prije, no stres, anksioznost i depresija nastavljaju poprimati epidemijske razmjere. Standardni tretmani jednostavno nisu dugoroËno rjeπenje.

svijetu, medicina koja viπe nije uzi-mala u obzir proπlost pacijenta, nje-zinu ili njegovu mreæu odnosa, jaËi-nu njezine ili njegove æivotne sile, ili mehanizma samoizljeËenja. Novi i Ëisto mehaniËki pogled na pacijente i bolesti odmah se proπirio na cije-lu medicinu, daleko πire od podruËja zaraznih bolesti.

Danas se uËenje na zapadnim medicinskim fakultetima veÊinom fokusira na dijagnosticiranje specifiË-nih bolesti da bi se mogao odabrati specifiËan tretman. Takav je pristup jako uspjeπan u akutnim stanjima: kirurπko uklanjanje slijepog crijeva kod upale, penicilin za upalu pluÊa, kortikosteroid za astmatiËni napa-daj i tako dalje. Meutim, “specifiË-ni tretman” je pristup koji ne postiæe nikakvo pravo izljeËenje kod kroniË-nih oboljenja. Kod njih moderni zapa-dni pristup opÊenito pomaæe jedino u krizama, kao πto je napadaj astme ili infarkt - ne djeluje na oboljenje koje do njih dovodi.

Uzmimo kao primjer infarkt. Pacijentica dolazi u hitnu sluæbu na rubu smrti - blijeda, osjeÊa muËninu, guπi se, osjeÊa razornu bol u grudnom koπu. LijeËnici toËno znadu πto treba uËiniti: u trenu, kroz cjevËice u nosu dotjeËe kisik, nitroglicerin πiri njezi-ne krvne æile, beta-blokator usporava broj otkucaja srca, aspirin sprjeËava dodatno zgruπavanje, a morfij ublaæa-va bolove. Za manje od 10 minuta, æenin æivot je spaπen. Moæe normal-no disati, moæe razgovarati sa svojom obitelji, moæe se Ëak i osmjehnuti. U mnogo Ëemu, to je medicina u svom najboljem izdanju.

Meutim, unatoË dramatiËnosti moÊne intervencije, bolest koja se ispod toga krije - progresivno zaËe-pljenje arterija - nije ni dotaknuta. Do danaπnjeg dana, najdjelotvorniji zahvati za lijeËenje ovog oboljenja zbunjujuÊe su netehniËki. Gotovo “nemoderni”. Sastoje se od kombina-cije prevladavanja stresa, vjeæbanja

i bolje prehrane. Sinergija izmeu tih promjena u naËinu æivota moæe potaknuti temeljito ËiπÊenje arterija.

Isto vrijedi i za anksioznost i depresiju. To su kroniËna oboljenja, ni malo sliËna akutnim infekcija-ma ili slomljenim rukama. KroniËno oboljenje nastaje kroz sloæeno meudjelovanje izmeu tjelesnih sustava koji su poËeli loπe funkcioni-rati. Hrani ga i neki oblik “zagaenja” izvana, u obliku neprilagoene prehrane, traumatiËnih dogaaja ili kroniËno bolnih odnosa. Nakon godina loπeg funkcioniranja i tro-vanja izvana, naivno bi bilo misli-ti da bi jedan zahvat ili Ëak jedna vrsta zahvata mogla sustavno urav-noteæiti sustav ili ga usmjeriti na put samoizljeËenja. Svi lijeËnici koji u praksi rade s kroniËnim bolestima, ma kojeg tipa, slaæu se u tome. Siner-gija izmeu nekoliko intervencija jedi-ni je naËin da se obrne dugotrajno stanje koje se uËvrstilo u tijelu. »ak najzadrtiji psihoterapeuti i bioloπki psihijatri prisiljeni su priznati da je za kroniËne oblike depresije kombinacija psihoterapije i lijeËenja djelotvornija nego bilo koji tretman zasebno. To je nedavno potvrdila velika i impre-sivna studija s nekoliko sveuËiliπnih srediπta, objavljena u New England Journal of Medicine.

Da bismo pobijedili kroniËno oboljenje, moramo se koristiti svim mehanizmima samoizljeËenja do kojih imamo pristup. Kroz nekoliko intervencija, moramo izgraditi siner-giju lijeËenja veÊu od zamaha same bolesti. U tom duhu je autor u knjizi i predstavio razliËite metode. Iako je svaka od tih metoda prouËavana poje-dinaËno i potvrena je njezina dje-lotvornost, najdjelotvorniji tretman je pronaÊi kombinaciju koja je najprik-ladnija za pojedinaËnu osobu, koja ima najviπe πanse transformirati bol te osobe i vratiti joj æivotnu energiju.

Izgradnja vlastitog plana

U Centru za komplementarnu medicinu na SveuËiliπtu u Pittsbur-ghu, smislili su jednostavna pravila koja pomaæu u izboru najbolje kom-binacije za svakog pacijenta. Svakog pacijenta vodili su kroz proces korak po korak, a svaki sljedeÊi tretman bio je nadogradnja prethodnog. Koriπteni su sljedeÊi principi:

Vjeæbanje srËane koherencije Prioritet je da nauËimo kontroli-

rati naπe emocionalno biÊe. Cijelog æivota, svatko od nas razvija svoju najdraæu metodu ublaæavanja stre-sa u naglaπeno stresnim vremenima. NajËeπÊe, potiËu nas da primijenimo ovo ili ono zato πto netko zarauje prodajuÊi tu metodu, a ne zato πto je osobito djelotvorna ili korisna za naπu emocionalnu ravnoteæu. Moæda smo nauËili oslanjati se na Ëokoladu, sla-doled, pivo, viski ili cigarete kad god osjetimo prve ubode “stresa”, ili se moæda samo sklanjamo u anestetiËko djelovanje televizije. To su daleko najËeπÊe opcije koje su u upotrebi kad nam æivot ne daje ono πto æelimo ili oËekujemo. Ako smo pomoÊ potraæi-li u konvencionalnoj medicini, ovi svakodnevni mali pomagaËi najvje-rojatnije su uznapredovali do lijeko-va protiv anksioznosti, kao πto su Valium, Ativan ili Xanax, ili do anti-depresiva.

Dakako, kad god je moguÊe, sva-tko bi bio u mnogo boljem stanju da za postizanje ravnoteæe izmeu razmiπljanja, emocija i osjeÊaja povje-renja u ono πto æivot moæe pruæiti koristi sposobnosti za samoizljeËenje emocionalnog mozga i tijela.

Tako se u Pittsburghu potiËe pacijente da otkriju svoju sposobnost kontroliranja vlastite srËane koheren-cije i onda koriste to stanje kad god se suoËavaju s neizbjeænim izazovima postojanja, umjesto da traæe utjehu u cigaretama ili Ëokoladi. Ako nauËi-

mo kako uÊi u stanje koherencije, to moæe zamijeniti druge manje zdra-ve i Ëesto manje djelotvorne metode ublaæavanja stresa u samom trenutku kad se dogaa.

Da bismo nauËili poveÊati svoju srËanu koherenciju do maksimuma, potrebno je:

• Redovito provoditi trening srËane koherencije. Najbolje je poËeti s dva duboka, polagana udaha. To Êe odmah stimulirati parasimpatiËki sustav i poËet Êe primjenjivati djeliÊ fizioloπke “koËnice”. Da bi djelo-vanje bilo maksimalno, moramo zadræati paænju usredotoËenu na disanje sve dok ne ispustimo dah, a onda nekoliko sekundi zaustavimo disanje, dok sljedeÊi udah ne poËne sam od sebe. Smisao je u tome da nam um pluta s izdahom do toËke kad postaje lagan, pun i raskoπan u grudima. Da bismo srËanu koheren-ciju poveÊali do maksimuma, bolje je da paænju usmjerimo upravo na podruËje srca, 10 do 15 sekundi nakon πto se disanje umiri. Tada, na drugom stupnju, zamislimo da diπemo kroz srce (ili srediπte grud-nog koπa, ako srce joπ ne osjeÊamo izravno). Dok nastavljamo polako i duboko disati (bez napora), vizua-liziramo - i zaista osjeÊamo - kako svaki udah i izdah prolaze kroz kljuËne dijelove tijela. Zamislite da svaki udah kisika hrani tijelo, a svaki izdah ga oslobaa otpada koji mu viπe ne treba. TreÊi stupanj sastoji se od toga da postajemo svjesni osjeÊaja topline ili prostra-nosti koji se razvija u grudnom koπu; mislima i dahom odræavamo i njegujemo taj osjeÊaj. Prilikom ove vjeæbe, ljudi katkad primijete blagi osmijeh na svojim usnama, kao da se proπirio iz sjaja u grudnom koπu. To je jednostavan znak da je koherencija uspostavljena. Ostali znakovi su osjeÊaj lakoÊe, topline ili πirenja u grudima.

t e m a B r o j a

Disanje i tehniku mentalnog fokusi-ranja treba vjeæbati barem 10 do 15 minuta svake veËeri prije spavanja. To je dobro vrijeme za vjeæbanje jer mnogim ljudima moæda treba pomoÊ da se iz naporne kuÊne ili radne okoline okrenu prema sebi i pripreme za noÊ. To je odliËno vrijeme da se ponovno poveæemo sa svojom unutarnjom sræi i osje-timo zahvalnost i toplinu prema tijelu i srcu koji su nas nosili kroz dnevne uspone i padove, kao i svakog dana, kao od prvog dana naπeg postojanja. Ovakva primjena, prije spavanja, u vrijeme kad pred nama ne bi trebalo biti nikakvih drugih zahtjeva, moæe nam samo poboljπati san i na taj naËin viπe nego nadoknaditi tih nekoliko minuta potrebnih da uspostavimo vezu i uæivamo u iskustvu. Uz to, to nam pomaæe da se sjetimo kako se moæemo osjeÊati iznutra kad se potrudimo povezati se sa svojim srcem. A uvjeæbavanje tog osjeÊaja olakπava nam da ga izazovemo kad nam je najpotrebniji - u stresnim situacijama!

• Najvaæniji korak je da vjeæbamo postizanje koherencije kad god nam u æivotu krene loπe, jer to naπu fiziologiju gura u kaos. NajveÊa neposredna promjena u naπem stanju bit Êe sposobnost da stvori-mo koherenciju u srcu i umu baπ onda kad stvari ne idu kako treba: kad zapnemo u prometu, kad na nas viËe gnjevni vozaË, kad nam

dijete doe iz πkole s groznim ocje-nama, ili kad se suradnik na poslu podsmjehuje ideji koju smo upravo iznijeli. U svim tim situacijama, imamo samo dva izbora: naÊi se u situaciji i osjeÊati se grozno iznutra, ili naÊi se u situaciji i osjeÊati kohe-renciju.

• Mnogi ljudi mogu doæivjeti lagani osjeÊaj opuπtanja, ili topline, ili lakoÊe u grudima, koje nastupa s koherencijom bez kompjutorskog sustava biofeedbacka. Meutim, nekima je puno lakπe vjeæbati kohe-renciju ako sami sebi mogu doka-zati da je zaista proizvode u svom srËanom ritmu. U tu svrhu, moguÊe je nabaviti program koji radi na veÊini osobnih kompjutora, testirati se i vidjeti koliko se napreduje iz jednog tjedna ili mjeseca u drugi i koliko se lako uspijeva ostvariti koherenciju.

SuoËavanje s bolnim uspomenamaSljedeÊi korak je da, kad god

je moguÊe, prepoznajemo proπle dogaaje koji i dalje izazivaju bol-ne emocije kad u sadaπnjosti pomi-slimo na njih. Ako nam razgovor ili samo razmiπljanje o neËemu πto se dogodilo u proπlosti izaziva suze, ili potiËe snaæan osjeÊaj gnjeva, znaËi da to nije razrijeπeno. Svako sjeÊanje na koje aktivno nastojimo ne misliti najËeπÊe je ono koje je ostavilo bol-ni oæiljak u naπem emocionalnom mozgu. Mnogi pacijenti skloni su podcijeniti vaænost patnji iz proπlosti.

Ne vide kako stare rane i dalje uvje-tuju njihovo iskustvo æivota, stal-no obnavljajuÊi oπtricu - ili moæda samo smanjujuÊi njihovu sposobnost da doæive zadovoljstvo. No, neko-liko seansi EMDR-a Ëesto je dovolj-no da oËiste posljedice starih patnji i potaknu izgradnju novog i skladnijeg pogleda na æivot.

Rjeπavanje sukoba i obogaÊivanje odnosa

Nakon rada na proπlosti, vaæno je identificirati kroniËne sukobe u najvaænijim odnosima u sadaπnjosti: kod kuÊe, s roditeljima, djecom, part-nerima, braÊom i sestrama, na poslu sa πefom, suradnicima ili zaposleni-cima. Ti odnosi uvjetuju naπ emocio-nalni ekosustav. Ako stalno zagauju struju naπega emocionalnog æivota, na kraju nam blokiraju mehanizme prilagoavanja i samoiscjeljivanja.

S druge strane, ako su proËiπÊeni, moæemo krenuti putem ravnoteæe i unutarnje harmonije. Katkad je rjeπavanje starih traumatskih rana dovoljno da naπi odnosi nau novi æivot. Osloboeni duhova proπlosti, Ëesto moæemo pronaÊi potpuno nove - i zdravije - naËine komuniciranja s ljudima koji su nam vaæni u æivotu.

Ako nauËimo kako biti djelotvo-ran emocionalni komunikator - putem nenasilne argumentirane komunika-cije - dobit Êemo izravan i moÊan naËin da u naπe odnose unesemo viπe ravnoteæe. Svi bismo trebali stalno teæiti djelotvornijim naËinima komu-niciranja s drugim ljudima. Osim pri-

mjene tehnika opisanih u ovoj knjizi, postoje korisne radionice za uvjeæ-bavanje boljih komunikacijskih teh-nika. Kad se najvaæniji sukobi nalaze u podruËju bliskih osobnih odnosa, problem traæi intervenciju braËnog ili obiteljskog terapeuta.

• Da bismo poËeli uËiti kako Êemo se djelotvorno izraziti kroz zdravu emocionalnu komunikaciju, potreb-no je znati πest toËaka za rjeπavanje sukoba”:

S (source = izvor) - Za poËetak, potrudite se komunicirati s oso-bom koja je izvor problema i ima moguÊnost rijeπiti ga. To moæe zvuËati kao straπno oËito, ali to Ëesto nije naπa prva reakcija.

T (time i place = mjesto i vrijeme) - Pobrinite se da se rasprava odvija u povoljno vrijeme i u zaπtiÊenom, privatnom prostoru.

A (amicable approach = prijateljski pristup) - Ako æelite da druga strana Ëuje πto æelite reÊi, morate se prvo uvjeriti da ta osoba sluπa.

O (objective = objektivno ponaπanje) - Nakon toga, morate doÊi do sræi problema. Objasni-te ponaπanje koje motivira vaπe nezadovoljstvo, ograniËavajuÊi opis na ono πto se dogodilo, niπta viπe, bez ikakve aluzije na donoπenje moralnog suda.

E (emotion = emocija) - Nakon opisa Ëinjenica moraju uslijediti emocije koje ste doæivjeli kao rezultat tih Ëinjenica. Morate izbjeÊi zamku priËanja o svojoj ljutnji, koja je Ëesto najoËitija emocija.

N (need = potreba) - Kad izrazite svoju istinsku emociju, moæete stati, ali joπ je djelotvornije ako spomenete svoje iznevjerene nade ili potrebu za koju smatrate da nije prepoznata. Metodu πest toËaka treba prepisati na karticu i redovito je primjenji-vati. Treba poËeti od ljudi kojima vjerujemo, a onda Êemo, kad steknemo viπe samopouzdanja,

to proπiriti i na druge odnose. Na kraju bi ta metoda trebala postati dio naπe prirode.

• Kako bismo obogatili i ojaËali naπe odnose, trebamo nauËiti znaËenje akronima BATHE (“Kupka za srce”) i zapisati ga na karticu. NajËeπÊe se koristi u komunikaciji s osobama koje su doæivjele snaæan πok.

B (background = pozadina) - Da bismo se povezali s nekim tko pati, moramo prvo utvrditi πto se dogodilo, πto je izazvalo tu bol. To Êe nam opisati odgovarajuÊi na pitanje: “©to ti se dogodilo?”

A (affect = osjeÊajno stanje) - Pitanje koje sada brzo trebate postaviti je: “Kako se ti zbog toga osjeÊaπ?” To vam se moæe Ëiniti namjeπteno, ili sramotno oËito, ali ne biste vjerovali πto sve moæete saznati.

T (trouble = briga) - Najbolji naËin da izbjegnemo utapanje u emociji jest da zaronimo duboko, na dno, na najtvre mjesto, u srce patnje. Samo se s tog mjesta moæemo odgurnuti natrag prema povrπini. Kad rijeËima izrazimo emocije, moramo iskoristiti energiju koja se u tom trenutku skuplja oko glavnog izvora problema pitanjem: “A πto vam najviπe pomaæe da se s tim suoËite?” To pitanje okreÊe paænju sluπatelja prema snagama oko njih, koje im mogu pomoÊi da se snau ili preuzmu vodstvo.

E (empathy = empatija) - LijeËnici koji nauËe ovu metodu mogu se vrlo brzo povezati sa svojim pacijentima i pomoÊi im. Kad pacijenti odu od lijeËnika s uvje-renjem da se netko zaista brine za njih i osjeÊajem da imaju saveznika u svojoj borbi, to je ono πto pomaæe, barem djelomiËno. Dakako, to je cilj i kad pomaæemo prijatelju ili osobi koju volimo.

PoËet Êemo s odnosom u kojem nam nije lako usporiti i sluπati; vjerojatno Êemo baπ u takvom

1 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

t e m a B r o j a

odnosu vrlo brzo vidjeti najveÊi napredak. Prvi put, moæda to Ëak moæemo uËiniti i preko telefona - nitko neÊe vidjeti da se sluæimo karticom.

Maksimalna koliËina Omega-3 Gotovo svatko moæe imati koristi

od promjene u prehrani koja pono-vno uspostavlja nuænu ravnoteæu izmeu omega-3 masnih kiselina i drugih izvora masnoÊe. Svatko bi trebao barem razmisliti o izmjena-ma u prehrani, poveÊavanjem riblje komponente (ili biljnih izvora ome-ga-3 masnih kiselina) i smanjivanjem nezdravih masnoÊa. Prije nego πto uzmu uobiËajeno propisani antide-presiv, ljudi bi trebali razmisliti ne bi li imali koristi od uzimanja doda-tka omega-3, osim i uz promjene u prehrani.

• Razmislite o ukljuËivanju dodatka ribljeg ulja u prehranu; poËnimo jednim gramom EPA (eikosapenta-noiËke kiseline) (za depresiju vje-rojatno najvaænije omega-3 kiseline) dnevno. Popratnih pojava je vrlo malo, osim povremene meke stolice ili blagoga æeluËanog poremeÊaja, ako poËnemo s dozom koja je za

naπ æeludac prejaka. Ako osjeÊa-te riblji okus, pazite da dodatak prehrani uzimate na poËetku obro-ka, ili naveËer, kad idete u krevet.

• Provjerite kod lijeËnika uzimate li npr. Varfarin, aspirine ili neki dru-gi lijek koji utjeËe na zgruπavanje krvi, jer omega-3 mogu smanjiti zgruπavanje. Moæda Êe biti potrebno smanjenje doze u vaπoj terapiji.

• PostojeÊi podaci pokazuju da su omega-3 kiseline vaæne za razvoj fetusa i pomaæu u prevenciji postporoajne depresije. Meutim, poseban oprez je uvijek vaæan kad se bilo πto uzima u trudnoÊi (naroËito prva 3 mjeseca), ili za vrijeme dojenja. Dakle, ako namje-ravate zatrudnjeti ili dojite, trebate pitati lijeËnika savjetuje li vam da uzimate omega-3 dodatak, i πto misli o tipu nadopune koju biste uzimali.

FiziËka aktivnost kao izvor dobrog raspoloæenja

PreporuËivanje redovnog pro-grama fiziËkog vjeæbanja postao je uobiËajeni savjet svih vrsta lijeËnika. Meutim, to se vrlo rijetko dogaa kod ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, iako je korisno djelovanje jasno utvreno. Ova moguÊnost svi-ma je otvorena, a traæi samo ulaganje od 20 do 30 minuta tri puta tjedno.

• Ne zaboravite, za smanjivanje stre-sa i anksioznosti vaæna je redov-nost, a ne intenzitet.

• Izaberite aktivnost koju smatrate “igrom” ili vam je barem vrlo ugod-na. Ne prisiljavajte se na trËanje ako viπe volite plivati. I ne postavljajte si prevelike zahtjeve za uspjehom. Jedina “neadekvatna” vjeæba je kad uopÊe ne vjeæbamo! Ako poËnete sa 10 minuta sporog kaskanja i to Êe biti puno bolje nego da ne radi-te niπta. Kad ostanete bez daha, odmah usporite do hoda. Kad opet

poËnete opuπteno disati, moæete ponovno ubrzati. Nakon nekoliko tjedana ovakvog vjeæbanja, osjeÊat Êete se sve ugodnije i primijetit Êete da viπe ne morate stati gdje i kada ste prije trebali. Ali trebat Êe neko-liko tjedana. Budite strpljivi i dobri prema sebi.

• Ako je moguÊe, pridruæite se grupi vjeæbaËa-istomiπljenika, koji vas mogu i motivirati i pomoÊi u krizi. Dakako, pogreπno bi bilo da se pri-druæite grupi ljudi koji su u puno boljoj formi od vas i zbog kojih Êete se osjeÊati obeshrabreno. Ne radi se o usporeivanju s drugima, nego o pronalaæenju podrπke i motivacije da nastavite nekoliko puta tjedno, tjedan za tjednom.

• OpÊenito, uspjeh u programu vjeæ-banja svodi se na tri rijeËi: zadovolj-stvo, ljudi i ustrajnost.

Buenje sa suncem Kao i vjeæbanje, u istom duhu svi

bismo trebali razmisliti o unoπenju joπ jedne neinvazivne promjene u naπe navike, kako bi naπe tijelo moglo ima-ti koristi od mirnijeg buenja ujutro. Da bismo svakog dana podesili naπ bioloπki sat potrebno je samo zamije-niti naπu dreËavu budilicu s blagim buenjem uz pomoÊ simulatora zore.

• Kao prvo, trebamo se dræati redo-vnog rasporeda: iÊi na spavanje u pribliæno isto doba svakog dana i buditi se u isto vrijeme. Studije koje se bave pacijentima koji imaju uspone i padove u raspoloæenju pokazuju da uz redovni raspored spavanja lakπe ostaju usklaeni i zadræe ravnoteæu. To moæe biti teπko kad osjeÊamo stres zbog broj-nih stvari kojima moramo u æivotu prisustvovati, ili kad se osjeÊamo depresivno pa nam je san naruπen. Ipak, to je vaæan korak u ponov-nom usklaivanju naπih bioloπkih ritmova.

1 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

t e m a B r o j a

• Zatim, pokuπajte iskoristiti regula-tivni utjecaj buenja u zoru. Ljeti moæete jednostavno ostaviti zavje-se otvorene (iako na taj naËin ne moæete kontrolirati kad Êe vas zora probuditi; to se mijenja svakog dana pomalo).

• Da biste mogli kontrolirati kad Êe vas probuditi zora, treba vam simu-lator zore. Takve je ureaje moguÊe nabaviti na træiπtu (SAD).

• Da bi simulator zore kontrolirao vaπe vrijeme buenja (umjesto pri-rodnoga dnevnog svjetla, u sluËaju da je to ranije od vremena kad se budite), pazite da vam zavjese ili rolete potpuno spreËavaju prodi-ranje vanjskog svjetla. Dakako, to nije problem zimi, kad se obiËno budimo prije Sunca.

• Treba podesiti da se svjetlo poËne paliti 30 do 45 minuta prije æeljenog vremena buenja. Moæete ekspe-rimentirati s trajanjem koje vam najbolje odgovara (iako svi simula-tori zore nemaju isti raspon moguÊ-nosti).

• Uz sve korisno djelovanje, simu-latori zore nam ne omoguÊuju da smanjimo potrebnu koliËinu spa-vanja. Svejedno nam treba dovoljno sna da bismo se sutradan osjeÊali osvjeæeno.

Stimuliranje meridijana Akupunktura, treba to priznati,

vremenski i novËano predstavlja veÊe

ulaganje od nekih drugih metoda. U Pittsburghu preporuËuju tretman akupunkturom uglavnom pacijentima koji nemaju samo depresiju ili su ank-siozni, nego i trpe fiziËke bolove ili imaju druge fiziËke probleme za koje je poznato da reagiraju na ovu meto-du. U takvim sluËajevima, kineske igle mogu se koristiti za oba problema istovremeno. Kad je fiziËka bol stalno optereÊenje za tijelo, prevladavanje depresije jako je teπko, ali buduÊi da je akupunktura pokazala rezultate kod oba tipa simptoma, u ovakvim sluËajevima moæe biti vrlo korisna.

Dobrim struËnjacima treba vreme-na da naprave punu procjenu simp-toma i njihova uzroka prije nego πto nam poËnu stimulirati tijelo iglama. StruËnjak treba biti blag i briæan, a ubodi igala praktiËno bezbolni. ©toviπe, akupunkturist treba biti spre-man suraivati s vaπim konvencional-nim lijeËnikom i lijekovima. »uvajte se praktiËara koji obeÊavaju previπe, ili onih koji vas æele udaljiti od kon-vencionalnih pristupa koji su za vas bili djelotvorni.

Traæenje πire povezanosti Na kraju, za veÊinu nas, pravi

osjeÊaj mira moæe se dostiÊi jedino kad smo ustanovili kako moæemo pridonijeti zajednici u kojoj æivimo i osjeÊati se ugodno u ulozi koju u njoj imamo. I πire od toga, mnogi pro-nalaze utjehu u osjeÊaju - fiziËkom doæivljaju u tijelu - povezanosti, ne samo s drugima oko nas, nego i s puno veÊom tajnom koja nadilazi nas same. Oni koji imaju sreÊu osjeÊati

takvu povezanost Ëesto doæivljavaju nadahnuÊe koje je veÊe od jednosta-vnog osjeÊaja dobrobiti. OsjeÊaju da crpe energiju iz onoga πto daje smisao samom æivotu, u dobrim vremenima i u teπkoÊama.

• Odvojite vrijeme i razmislite o mje-stima i ljudima izvan okvira uæe obitelji meu kojima se osjeÊate najviπe “kod kuÊe”, zbog Ëijeg vam postojanja svijet izgleda kao bolje mjesto. Ovo mjesto ili grupa moæe biti park u vaπem gradu, ili πuma, lokalna πkola, javna kuhinja, zbor, crkva ili hram, moæda skloniπte za æivotinje, ili Ëak plesna grupa za salsu.

• Postoje li kakvi odreeni ciljevi, uvjerenja ili filozofije u koje istinski vjerujete? Ono za πto mislite da vaπ æivot na ovom planetu moæe uËiniti boljim? To se moæe odnositi na pisa-nu kulturu, ali i na oËuvanje pri-rode, ili osjeÊaj pribliæavanja tajni univerzuma i povezanosti svih biÊa.

• Ako moæete spojiti taj dubinski osjeÊaj da ste “kod kuÊe” s idejama u koje zaista vjerujete, i pronaÊi aktivnost ili grupu koja utjelovljuje i jedno i drugo, razmislite kako biste se mogli ukljuËiti, kako moæete dati svoj doprinos takvi kakvi jeste, u svom gradu, u okviru svojih moguÊ-nosti.

Epilog

Kako je briljantno objasnio neuro-log doktor Damasio, pedeset godina nakon Camus, ono πto daje dubinu i osjeÊaj usmjerenosti naπim æivoti-ma valovi su osjeÊaja koji se podiæu iz ovih izbora smisla da oæive naπe tijelo inaπe emocionalne neurone. I zato, njegujuÊi svaki od tih kljuËnih, temeljnih aspekata naπe vlastite lju-dskosti moæemo napokon oslobodi-ti silu s kojom smo svi roeni: naπ instinkt za iscjeljivanje.

# 5 � V a © e z d r a V l j e 1 �

13

Bez recepta u ljekarnama. Prije primjene proËitajte uputu! Za detaljnije informacije obratite se lijeËniku ili ljekarniku.

Ne zanemarite depresiju

www.belupo.hr bezreceptni@belupo.hr

Besplatni info telefon: 0800-20-30-40

H R V A T S K A K V A L I T E T A Z A E U R O P S K U B U D U ∆ N O S T

Depresija je vrlo raπirena bolest i meu najranije je opisa-nim bolestima u povijesti medicine. Koliko je raπirena, svje-doËi podatak Svjetske zdravstvene organizacije da viπe od 10 posto svjetskog stanovniπtva boluje od depresije. Smatra se da je broj oboljelih i veÊi jer mnogi koji od nje pate ne prepoznaju svoje tegobe kao depresiju i zbog toga ne traæe pomoÊ. Kod veÊine oboljelih, depresija se javlja prije Ëetrde-sete godine æivota, a zabrinjavajuÊi je podatak kako od nje obolijeva sve viπe mlaih ljudi.

Æene podloænije, muπkarci ËeπÊe neotkriveni - Istraæi-vanja pokazuju kako svaka peta æena i svaki deseti muπkarac doæive barem jednu depresivnu epizodu u æivotu, πto upuÊuje na to da su æene dvostruko podloænije obolijevanju. Ta Ëinje-nica povezuje se s hormonalnim promjenama u æenskom organizmu tijekom æivota, pa se tako govori o predmens-trualnoj depresiji, klimakteriËnoj depresiji i postpartalnoj depresiji (porodiljna tuga).

Iako muπkarci manje obolijevaju, smatra se kako su manje skloni traæiti pomoÊ, pa depresija u njih vrlo Ëesto ostaje neotkrivena.

Ishodiπte u mozgu - Depresija moæe pogoditi svakoga, a razlozi su ne sa-mo razliËiti, nego i brojni. Nastaje kao posljedica naruπena kemizma mozga, pri Ëemu se nikako ne mogu zanemariti ostali vaæni Ëinitelji, kao πto su psihoso-cijalni uzroci, genetska predispozicija te naËin æivota i utjecaj okoline. Tako, pri-mjerice, teπki æivotni uvjeti, stres, smrt bliske osobe, kod nekih promjena posla, mogu biti uzrokom depresije.

Sve se Ëini besmislenim - O depre-siji moæemo govoriti kad se osoba osjeÊa neraspoloæeno, iscrpljeno, utuËeno, izgu-bljeno, bespomoÊno, sve joj izgleda crno i ne vidi izlaz iz postojeÊe situacije. Gubi se interes i zadovoljstvo u uobiËajenim aktivnostima, sve se Ëini besmislenim, niπta ne priËinjava zadovoljstvo. Uz to,

smanjena je seksualna æelja - u æena je vrlo Ëesto prisutna frigidnost, a u muπkaraca impotencija. Javljaju se i problemi sa spavanjem - bilo da se brzo zaspi, a onda rano ili uËestalo budi, ili se javlja pretjerana potreba za spavanjem. Osobe koje pate od depresije sklone su samopodcjenjivanju i sa-mooptuæivanju. Za trajanja depresivne epizode oteæana je koncentracija, a pamÊenje oslabljeno.

Aktivin H za bolje raspoloæenje

S obzirom na to da se depresija danas moæe uspjeπno lijeËiti, iznimno je vaæno na vrijeme prepoznati simpto-me i potraæiti pomoÊ. Kod blage do umjereno teπke depre-sije uspjeπni rezultati postiæu se terapijom biljnim lijekom Aktivinom®-H, koji sadræi standardizirani ekstrakt gospine trave. Ta je biljka od davnih vremena poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za poboljπanje raspoloæenja, a danas je priznaje i sluæbena medicina kao uËinkovit lijek u lijeËenju

blage do umjereno teπke depresije, i s uspjehom se koristi i u najrazvijenijim europskim zemljama.

Aktivin®-H djeluje na srediπnji i vegetativni æivËani sustav. Otklanja potiπtenost, melankoliju, tjeskobu, ner-vozu, razdraæljivost, maloduπnost i bezvoljnost, kao i prateÊe pojave kao πto su nesanica, Ëeste krize plaËa, umor i poremeÊaj apetita.

Minimalno razdoblje uzimanja Aktivina®-H je Ëetiri do πest tjedana, a prvi uËinci vidljivi su nakon dva tjedna terapije. No, kako bi se postigao pravi rezultat, lijek treba primjenjivati dulje, odnosno joπ neko vrijeme nakon ne-stanka simptoma. Aktivin®-H siguran je lijek kliniËki dokazane djelotvornosti, koji se dobro podnosi i nema vremen-skog ograniËenja primjene.

1�

1 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

PSumnjivo crvenilo lica

dr. sc. Ivana nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, SpecijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, 01/4619 191

Promjene mogu izbiti naglo, pa ne

moraju odmah biti prepoznate kao

rozaceja, nego kao alergijska reakcija

Rozaceja je promjena na koæi lica koja se manifestira pojavom crve-nila u predjelu obraza, uz razvoj proπirenja malih krvnih æila, a katkad i pojavom manjih do veÊih gnojnih “priπteva”. Takvu promjenu na koæi lica Ëesto prate i subjektivni simpto-mi, kao πto su svrbeæ, æarenje i ste-zanje. Oboljeli se vrlo lako zacrvene pri ulaska u toplu prostoriju s hlad-noga zraka ili se jako zacrvene pored izvora topline.

Razvoj kroz nekoliko stadija - Ovisno o stupnju prisutnosti nave-denih promjena, rozaceja se dijeli u Ëetiri tipa:

Eritematozni tip - prevladava crvenilo obraza uz proπirenje krvnih æila. Katkad se crvenilo moæe ogra-niËiti samo na koæu u predjelu donjih vjea.

Papulopustulozni oblik - javljaju se crveni ËvoriÊi i gnojni priπtiÊi na crvenoj koæi lica, proæetoj malim krv-nim æilama.

Fimatozni oblik - karakterizira ga pojava zadebljanja æljezdanog i veziv-nog tkiva ili bujanje vezivnog tkiva i krvnih æila na koæi lica. Promjene su uoËljive na koæi obraza, Ëela, a kod muπkaraca i u predjelu nosa (moæe doÊi do pojave gomoljastog nosa).

Okularni tip - obuhvaÊa promje-ne na oku, najËeπÊe u vidu konjukti-vitisa, praÊene crvenilom oËiju, svr-beæom, peËenjem, suhoÊom i irita-cijom na svjetlost.

Dakle, bolest ima nekoliko stadija. U poËetku se javlja crvenilo nosa i obraza, koje moæe biti prolaznog tipa, a kod nekih ljudi postaje trajno, uz postupno πirenje malih krvnih æila. NelijeËeni oblici bolesti s vremenom mogu poprimiti izgled oteËenog lica s pojavom ËvoriÊa i gnojnih priπtiÊa. Promjene mogu izbiti naglo, pa ne moraju odmah biti prepoznate kao rozaceja, nego moguÊe kao alergijska reakcija. Stoga je u poËetku vrlo vaæ-no ËeπÊe kontrolirati bolesnika, kako

bi se pratio tijek bolesti i na vrijeme uvela antibiotska terapija, u poËetku u vidu kreme ili losiona, a kasnije, ako je potrebno, i u obliku tableta. Vaæno je istaknuti da se ne poseæe odmah za kortikosteroidnim priprav-cima kako ne bi doπlo do komplici-ranja stanja na koæi lica.

Pravi razlog pojave nepoznat - Smatra se da u nastanku ulogu prije svega ima tip koæe s vrlo reaktiv-nim krvnim æilama koje se πire i na najmanje podraæaje, kao πto su topli-na, jaËe zaËinjena hrana ili kaloriËno piÊe. Probavne smetnje i izloæenost suncu pogorπavaju bolest. ZamijeÊe-no je da stres i hormonalni pore-meÊaji takoer mogu utjecati na pogorπanje bolesti.

Kortikosteroidne kreme i kor-tikosteroidne kapi za nos i oËi mogu takoer biti razlog razvoja rozaceje.

Danas se smatra da ulogu imaju i mikrobijalni organizmi. Meu nji-ma se spominje grinja (Demodex follicularum), koja normalno obi-tava u izvodnim kanalima ælijezda lojnica, a kod odreenih osoba ima veliku ulogu u razvoju rozaceje. Postoje Ëak istraæivanja koja pojavu rozaceje dovode u vezu s bakterijom Helycobacter pylori u æelucu, jer izljeËenjem æeluËanih smetnji dolazi i do smirenja simptoma rozaceje.

Nepredvidiv tijek - Rozaceja ima kroniËan i nepredvidiv tijek. Trajanje je teπko prognozirati, jer na pojavu i tijek bolesti utjeËe nekoliko Ëinitelja koji se meusobno isprepliÊu

# 5 � V a © e z d r a V l j e 1 5

d e r m a t o l o G I j a

IskljuËenje Ëinitelja rizika u kom-binaciji sa specifiËnom terapijom - LijeËenje rozaceje poËinje nakon uzimanja anamnestiËkih podataka, kliniËkog pregleda i laboratorijske obrade bolesnika. Prije poËetka tera-pije lijekovima bolesniku treba detalj-no objasniti prirodu bolesti i potre-bu iskljuËivanja svih Ëinitelja koji bi mogli dovesti do pogorπanja kliniËke slike. Prije svega to je izbjegavanje boravka na vjetrovitom prostoru, izbjegavanje vruÊih piÊa, kofeina, veÊih napora, zaËinjene hrane, kon-zumiranje alkohola te svih prepa-rata koji sadræe alkohol i iritiraju koæu. Osobe koje pate od rozaceje tijekom ljeta moraju koristiti kreme sa zaπtitnim faktorom i obvezno nositi πeπir ili kapu te sunËane naoËale.

U terapiji rozaceje kremama koris-te se one koje ubrajamo u pripravke iz domene dermatoloπke kozmetike ili kreme iz domene lijeka, Ëiji izbor

Diroséal kremas termalnom vodom Avène

Sitne kapilare lica posebno su reaktivne, πire se, pa do-lazi do razvoja neestetskog crvenila na licu. Diroseal krema namijenjena je ublaæavanju crvenila, s tim da ima dvostruko djelovanje na lokalizirano crvenilo - preventivno i terapijsko. Njeæna zelenkasta nijansa kreme neutralizira vidljivo crve-nilo koæe.

Aktivni sastojci • Retinaldehid C.T.® koji podebljava povrπinski sloj koæe,

ËineÊi mikrocirkulaciju manje vidljivom• H.M.C. i dekstran sulfat djeluju na jaËanje stijenke

kapilara.

NaËin primjene - Nanijeti Diroséal kremu jednom dnevno na crvenilom zahvaÊene dijelove lica (srediπnji dio lica i obrazi), tijekom intezivnog tretmana u trajanju od tri mjeseca.

ovisi o tipu koæe i teæini kliniËke slike. Od krema se koriste pripravci koji sadræe benzoil peroksid, azalaiËu kiselinu, sulfur, takrolimus, metroni-dazol, eritromicin, fucidinsku kise-linu ili klindamicin. Od lijekova koji se uzimaju u obliku tableta koriste se tetraciklinski antibiotici, a u teæim sluËajevima i isotretinoin.

Radi uklanjanja proπirenih kapila-ra na koæi lica, koriste se ureaji kao πto su laser ili IPL (intense pulsed light), koji djeluju na smanjenje broja krvnih æila u koæi. Valja naglasiti da

niti laserski niti IPL tretman nisu tret-mani koji odmah rjeπavaju problem, nego se moraju ponavljati, s postup-nim postizanjem rezultata, odnosno smanjenjem crvenila. Treba reÊi da su ti tretmani neπto skuplji, zbog cije-ne ureaja, a rezultati nisu trajni, πto je, pak, u skladu s prirodom bolesti. Takvi podaci moraju se bolesniku objasniti, πto moæe nametnuti pitanje Ëemu onda lijeËenje ako se problem ne moæe trajno rijeπiti? Tretmani roza-ceje, kao i ostali dermatoloπki tret-mani, svakako imaju smisla, jer se njima sprjeËava razvoj posljedica na koæi lica koje su katkad nepopravlji-ve. ZnaËi, lijeËenje je obvezno jer simptome rozaceje svodi na najmanju moguÊu mjeru, a kod nekih bolesni-ka postigne se i potpuno izljeËenje. Naravno da je uspjeh individualan, jer ovisi o razlozima pojave rozaceje i individualnim reakcijama osobe na poduzete mjere lijeËenja.

18

1 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

Vitamini za dijabetiËareSanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Pojava πeÊerne bolesti ne oËituje se jasnim simptomima, nego se promjene u organizmu najËeπÊe manifestiraju kao umor, prekomjerna æe i pojaËano mo-krenje. Rano otkrivanje πeÊerne bolesti vrlo je vaæno, jer omoguÊuje pravodobno lijeËenje i sprjeËavanje razvoja komplika-cija, stoga se preporuËuje redovito provje-ravati razinu πeÊera u krvi.

Prema procjenama struËnjaka, mnogi oboljeli od πeÊerne bolesti svoju bolest mogu dræati pod nadzorom samo promje-nom naËina æivota. To ukljuËuje smanji-vanje eventualne prekomjerne tjelesne teæine, provoenje optimalne tjelesne ak-tivnosti i pridræavanje preporuËenog reæima prehrane.

Prehrambene preporuke za oboljele od πeÊerne bolesti u naËelu se ne razlikuju od onih za zdrave osobe. Tako se preporuËuju voÊe, svjeæe povrÊe, oraπasti plodovi, æitarice, tjestenina, integralna riæa i opÊenito integralni proizvodi, ali uz osvijeπten odnos prema ugljikohidratima. Ugljikohidrati se u metaboliËkim procesima pretvaraju u glukozu (πeÊer) koja stanice opskrbljuje energijom. S obzirom na to da jednostav-ni ugljikohidrati iz πeÊera, slatkiπa i bijelog kruha dovode do brzog porasta razine πeÊera u krvi, unos tih namirnica valja ograniËiti. Ugljikohidrati iz integralnih proizvoda, prirodne riæe i povrÊa omoguÊuju pak ravnomjerno raspolaganje ener-gijom, jer ne dovode do naglog porasta razine πeÊera u krvi. Osim πto usporava porast πeÊera u krvi nakon jela, integral-na hrana sadræi i viπe vitamina i minerala. Ta je Ëinjenica od posebne vaænosti, jer kod oboljelih od πeÊerne bolesti potreba za vitaminima, mineralnim tvarima i elementima u tragovima moæe biti poveÊana, a opskrba nekima od njih i dodatno oteæana zbog dijetnog reæima, a neki nutrijenti, poput vitamina B skupine i magnezija, mogu se pojaËano izluËivati zbog promijenjenog metabolizma.

Nedostatak inzulina kod oboljelih od πeÊerne bolesti iza-ziva poremeÊaj u metabolizmu πeÊera, ali i u metabolizmu proteina i masti. Zbog potonjeg moæe doÊi do pojaËana ta-

loæenja masti i kolesterola na unutarnjim stijenkama krvnih æila, uz slabljenje cirku-lacije i razvoj krvoæilnih bolesti.

©eÊerna bolest poveÊava i moguÊnost oksidativnih oπteÊenja, πto moæe izazvati mnoge druge poremeÊaje. Stoga se prepo-ruËuje obilato uzimanje namirnica boga-tih antioksidansima, koji Êe pridonijeti ravnoteæi nastanka i odstranjivanja slo-bodnih radikala. U tom smislu, vitamini C i E te element u tragovima selen imaju vaænu zadaÊu u zaπtiti stanica.

Dobra opskrba vitaminima B sku-pine osobito je vaæna za metabolizam ugljikohidrata, za proizvodnju energije

prijeko potrebne za rad svih organa u tijelu. Uz to, vitamini B skupine pridonose zdravlju æivËanog sustava.

Elementi u tragovima, kao πto su krom i cink, te mine-ral magnezij vaæni su za ravnoteæu vrijednosti πeÊera u krvi. Krom poveÊava aktivnost inzulina i tako smanjuje njegovu koliËinu potrebnu za odræavanje normalne razine πeÊera u krvi te mu omoguÊuje bolju uËinkovitost u prijenosu πeÊera iz krvi u stanice tkiva, a njegov nedostatak dovodi do nerav-noteæe u metabolizmu glukoze.

Iz linije Doppelherz preporuËujemo...

Doppelherz® aktiv Vitamini za dijabetiËare preporuËuju se za ciljanu opskrbu oboljelih od πeÊerne bolesti vitalnim tvarima, jer jedna tableta dnevno daje vaæan doprinos u pokrivanju poveÊanih potreba za vitaminima, mineralnim tvarima i elementima u tragovima.

Vaæno je istaknuti da nadoknada vitamina i minerala ne moæe zamijeniti propisano lijeËenje. Treba slijediti savjete o preporuËenoj prehrani, provoditi tjelesnu aktivnost, odræa-vati poæeljnu tjelesnu teæinu i redovito uzimati lijekove koje je propisao lijeËnik.

20U

Bolan snoπaj signal na uzbunu mr. sc. Sandra kovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva,

Dom zdravlja æeljezniËara, Zagreb

Uspostave li partneri kvalitetnu

komunikaciju i otvoreno razgovaraju o

svemu πto remeti njihov seksualni æivot,

postotak izljeËenja veÊi je od 95 posto

Potreba za seksualnim odnosom meu osnovnim je bioloπkim potre-bama, odmah nakon potrebe za zrakom, vodom i hranom. Po tome bi dobro senzualno umijeÊe trebalo biti uroeno svakom pojedincu, no ono je Ëesto potisnuto nerealnim prikazi-vanjem seksualnih odnosa na filmo-vima - osobe od svojih partnera Ëesto oËekuju da pokaæu “filmsko” umijeÊe,

koje se vrlo Ëesto prikazuje na nerea-listiËan naËin, πto izaziva frustrirajuÊe emocija.

Dobar seksualni æivot nerijetko se povezuje s doæivljavanjem vlasti-tog tijela: æena koja nije zadovoljna svojim fiziËkim izgledom Ëesto neÊe biti zadovoljna ni u seksualnim odno-sima. UzimajuÊi sve u obzir, moæe se reÊi da Êe se izmeu 25 i 50 posto

parova u zajedniËkom æivotu barem jednom susresti s problemom seksu-alnih disfunkcija, poremeÊaja koji dovode do nezadovoljavajuÊih sek-sualnih odnosa. O muπkim seksual-nim disfunkcijama, poput problema s erekcijom, preranom ejakulacijom i impotencijom, mnogo se piπe, a æene su u tom sluËaju zapostavlje-ne. U Hrvatskoj se govori o oko 40 posto æena koje pokazuju seksual-nu disfunkciju, poput pomanjkanja æelje i energije, teπkoÊe uzbuivanja i nemoguÊnosti postizanja seksualnog uzbuenja (orgazma).

Jedna od seksualnih disfunkcija je bolan snoπaj ili dispareunija (grË. dys-ne + pareunos = koji kraj nekog leæi). Dolazi do ulaska penisa u rod-nicu (penetracija), ali æena pritom ne uæiva nego joj to izaziva razliËite stupnjeve bola, od nelagode do prave bolnosti. Bol pri seksualnom odnosu moæe se javiti kod æena svih dobnih skupina, Ëak i kod onih koje iza sebe imaju godine uæivanja u kvalitetnim

G I n e k o l o G I j a I p o r o d n I © t V o

seksualnim odnosima. Bol je signal za uzbunu koji nam naπe tijelo πalje i od nas traæi akciju. Nema razloga da se ikakva bol trpi, niti da æene ne potraæe pomoÊ u rjeπavanju svojih intimnih problema.

Uzroci mogu biti organski (tjele-sni) i psihiËki. Organski uzroci bol-nog snoπaja su upalne bolesti spolnih i mokraÊnih organa, oπteÊenja sluzni-ce rodnice kontraceptivnim sredstvi-ma (kondom, dijafragma, spermicidne kreme, intrauterini uloπci - spirale...). Kod æena u perimenopauzi i post-menopauzi, zbog nedostatka spolnih hormona, dolazi do atrofije (stanjenja sluznice) vulve (velike i male usne) i rodnice te suhoÊe koja znatno naruπava kvalitetu spolnog æivota.

Psiholoπki uzroci bolnog snoπaja su grubost i/ili nezainteresiranost

partnera, πto uzrokuje nedovoljnu stimulaciju i predigru, zbog Ëega je smanjeno izluËivanje sluzi u rodnici.

Temelj svakoga kvalitetnog odnosa dvoje ljudi je komunikacija, bez koje se ne moæe raËunati na svladavanje teπkoÊa u seksualnom æivotu. Ona zato mora biti polazna toËka i u tera-pijskom pristupu. Ako partneri uspo-stave kvalitetnu komunikaciju i mogu otvoreno razgovarati o svemu πto remeti njihov seksualni æivot, posto-tak izljeËenja je veÊi od 95 posto, posebno ako je problem nov, pa je lijeËenje bræe i uËinkovitije.

Prepoznajte problem i potraæite pomoÊ

Ako æena ima bolan snoπaj, potrebno je utvrditi karakter i intenzi-

tet bola. Ako tijekom menstruacijskog ciklusa postoji tupa jednostrana bol, koja postaje oπtra i probadajuÊa za vrijeme penetracije, u oko 30 posto sluËajeva rijeË je o folikularnoj cisti (“vodena” cista), koja se dijagnosti-cira ultrazvuËno. Nije opasno stanje i takve ciste povlaËe se same od sebe za dva do tri mjeseca. Ako je dijagno-za potvrena, seksualni odnosi mogu se nastaviti, s tim da se sat vremena prije uzme kapsula ili ËepiÊ Ketonala, Voltarena ili nekog drugog ibuprofen-skog pripravka, uz prakticiranje “gor-njeg” poloæaja æene radi bolje kontro-le ulaska penisa u rodnicu.

Bol za vrijeme i nakon odno-sa moæe se oËitovati svrbeæom, iri-tacijom i jakim crvenilom rodnice i vulve, s osjeÊajem æarenja i peËenja. Takva situacija nalazi se kod glji-viËnih infekcija koje ne moraju biti popraÊene karakteristiËnim sirastim iscjetkom. Valja provesti terapiju kan-didijaze kod oba partnera, uz apsti-nenciju za trajanja terapije, a poslije se preporuËuje odnos s kondomom sve dok se lokalna terapija od tri dana s vaginaletama ne ponovi nakon menstruacije.

Kako kandida spada u fizioloπku floru rodnice, moæe se Ëesto namnoæi-ti i uzrokovati navedene tegobe kod snoπaja. Da bi to preveniralo, treba koristiti posebne preparate za intim-

nu njegu, izbjegavati preËesto noπenje tanga gaÊica, a svaki put kad se iz bilo kojeg razloga troπi antibiotski preparat, stavljati vaginalete protiv gljivica u rodnicu.

Æene koje su rodile imaju 80 posto veÊu πansu da Êe osjetiti bol kod odnosa, jer je njihova meica kod poroda preventivno zarezana - epi-ziotomija. Takva bolna osjetljivost ne bi trebala trajati dulje od tri mjese-ca. Ako perzistira, moæe se pokuπati s masaæom bolnog podruËja jednom dnevno lubrikantom. Masaæom se desenzibiliziraju æivËani zavrπeci i koæa postaje elastiËnija. Ako takva terapija ne daje rezultata, prije odno-sa se to podruËje moæe namazati kre-mom koja u sebi ima anestetsku kom-ponentu, Ëime se smanjuje, odnosno uklanja osjet bola. Zadnja moguÊnost je operativni zahvat kojim se moæe ukloniti osjetljivo tkivo.

Bolan odnos moæe uzrokovati i maternica s miomima (dobroÊudnim izraslinama miπiÊnog tkiva materni-ce). Tijekom odnosa æena osjeti da penis “udara” u neπto tvrdo, a inaËe ima bolove u kriæima tijekom mens-trualnog krvarenja, osjeÊa povreme-na probadanja i poveÊanu potrebu za mokrenjem. Æene s miomima tri se puta ËeπÊe æale na bolan snoπaj nego ostala æenska populacija. Definitivna dijagnoza postavlja se ultrazvukom, a odluka o daljnjem postupku, nakon kojeg bi seksualni odnosi trebali biti bez smetnji, uzima u obzir opseg smetnji i dob pacijentice.

Endometrioza, straga zavalje-na maternica, upalne bolesti crije-va, izrasline u zdjelici, kratka rod-nica..., takoer su stanja kod kojih postoji bolan snoπaj i koja treba otkri-ti i na njih terapijski djelovati.

SuhoÊa rodnice - Æene u perime-nopauzi i postmenopauzi imaju pro-blema s bolnim snoπajem zbog izrazi-te suhoÊe rodnice. Na træiπtu postoje

lokalni pripravci estrogena koje, pre-ma preporuci ginekologa, æena stavlja u rodnicu dulje vrijeme, nakon Ëega rodnica postaje dovoljno vlaæna, a snoπaj prestaje biti bolno iskustvo.

SuhoÊa rodnice moæe se javiti i u reproduktivnoj dobi, i to kod æena koje uzimaju antidepresive i oral-nu kontracepciju. Kod njih se mogu javiti smanjena spolna æelja (libido) i onemoguÊeno seksualno uzbuenje. Æene koje doje imaju sniæenu razinu estrogena i suhu rodnicu, pa takoer mogu imati bolan snoπaj. Tegobe pre-staju kad se prestane uzimati tera-pija koja dovodi do vaginalne suhoÊe, odnosno prestankom dojenja. Dotad se mogu koristiti lubrikanti na bazi vode koji se stavljaju u rodnicu prije odnosa.

U donjoj treÊini velikih usa-na s obje strane smjeπtene su male ælijezde, tzv. Bartolinove ælijezde, Ëija je funkcija vlaæenje rodnice kod seksualnog uzbuenja. Kad doe do upale Bartolinove ælijezde, obiËno jednostrano, snoπaj je izrazito bolan, a pulsirajuÊa bol i vruÊina u velikoj usni traju joπ satima nakon odnosa. Terapija se sastoji u zarezivanju (inci-ziji) oteËene ælijezde, oslobaanju najËeπÊe gnojnog sadræaja te osta-vljanju male rupice (drenaæa) dva do tri tjedna da se ælijezda posuπi.

Bolan snoπaj poremeÊaj je koji se lijeËi i koji je izljeËiv. Dijagnoza bolnog snoπaja temelji se na opseæ-noj anamnezi poËetka i karaktera smetnji, te detaljnom kliniËkom preg-ledu i odgovarajuÊim dijagnostiËkim postupcima. LijeËenje je sloæeno i Ëesto traæi tzv. multidisciplinarni pris-tup, tj. suradnju lijeËnika razliËitih specijalnosti (ginekolog, psihijatar, urolog). Temelj za pozitivne rezul-tate terapijskog pristupa svakako je otvoren odnos seksualnih partnera i povjerenje u lijeËnika koji rjeπava pro-blem.

# 5 � V a © e z d r a V l j e � �

23

� � V a © e z d r a V l j e # 5 �

2�Prvi æenski afrodizijak

Epimedium (Yin Yang Huo, Horny Goat weed) tradicio-nalna kineska medicina koristi veÊ viπe od dva milenija kao pomoÊ za erektivne disfunkcije muπkaraca ili kao alternativ-nu terapiju estrogenu za probleme æena u menopauzi. LiπÊe grma damiana koje raste u Meksiku, tamoπnji su starosje-dioci Azteci koristili kao afrodizijak i ujedno blago umirujuÊe sredstvo. Poznatije je djelovanje biljke mate koja se u juænoj Americi ponegdje kao stimulans koristi ËeπÊe nego kava ili Ëaj. Korijen sarsaparille prati reputacija afrodizijaka karip-skog podruËja. Zajedno, te biljke djeluju kao afrodizijak za æene, koji stimulira i opuπta, potiËe cirkulaciju i pojaËava osjeÊaj dodira. Tako Femi-X tablete djelotvorno potiËu æenski libido - poveÊavaju æelju za seksualnim odnosom i æenama pomaæu ostvariti veÊi uæitak u seksu.

Koncept seksualnog zdravlja

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, seksualnost je integralni dio osobnosti svakoga ljudskog biÊa, Ëiji razvoj i iskazivanje poËivaju na zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, kao πto su potreba za dodirom, intimnoπÊu, iska-zivanjem osjeÊaja, uæitkom, njeænoπÊu i ljubavi. Prava na seksualnu slobodu, integritet i zaπtitu, privatnost, jednakost i uæitak - koji je izvor fiziËke, psihiËke i duhovne dobrobiti - zajamËena su i Deklaracijom, kao i pravo na kontinuiranu seksualnu edukaciju te na oËuvanje seksualnog zdravlja.

Osim zadovoljstva seksualnim æivotom, seksualno bi zdravlje znaËilo i izostanak seksualnih smetnji. Ali podaci domaÊih i svjetskih istraæivanja govore kako se Ëak treÊina æena suoËava sa seksualnim problemima. To su najËeπÊe gubitak æelje i izostanak orgazma. Znanstvenici smatraju kako se veÊina poremeÊaja kod æena prije moæe pripisati nedovoljnoj uzbuenosti i stimuliranosti za spolni Ëin, nego fiziËkim uzrocima.

Uz svakodnevni stres ili probleme u vezama, ne Ëudi πto neke æene tijekom godina mogu i posve odustati od potrage za seksualnim uæitkom. Savjeti i u nas sve prisut-nijih struËnjaka za seksualno zdravlje su razliËiti, a poËetak svakoga novog iskustva moæe biti odustajanje od uobiËajenih mitova o seksu. Jedna je od Ëestih predrasuda i stav kako seksualnom odnosu niπta ne moæe pomoÊi.

ProizvoaË: Femi-X A/S, Ostre Havnevej 31, DK 5700 Svendborg, Danska, www.femi-x.comUvoznik: A i A d.o.o., Draga 4, 52440 PoreË

Nakon toliko stoljeÊa razvoja medicine i joπ duljeg poz-navanja ljekovitih svojstava biljaka u tradicionalnim zajed-nicama stvoren je prvi æenski afrodizijak. Ne Ëini se vjerojat-nim, ali za Femi-X ipak se moæe reÊi kako je prvi medicinski istraæen i razvijen biljni preparat za seksualnu stimulaciju æena, πto znaËi i prvi æenski medicinski afrodizijak. Ali ipak nije i “æenska Viagra”. Prema rezultatima kliniËkih istraæi-vanja, Femi-X na æene djeluje bolje nego Viagra na muπkarce, a πto je joπ vaænije, za razliku od Viagre, potpuno je biljna tableta.

Tradicionalne biljke i suvremena medicina

Femi-X tablete jedinstvena su kombinacija biljnih sa-stojaka za poboljπanje seksualnog æivota æena koje se suo-Ëavaju sa seksualnim problemima i onih koje samo æele po-veÊati kvalitetu svoga seksualnog doæivljaja.

Djelotvornost Femi-X biljnog pripravka, koji proizvodi danska tvrtka Medic Group A/S, moæe se zahvaliti jedin-stvenoj kombinaciji biljaka koje su na razliËitim kontinenti-ma tradicionalno bile poznate po afrodizijaËkim ili srodnim stimulirajuÊim svojstvima. Danski su znanstvenici prvi put u idealnom omjeru spojili sastojke Ëetiriju poznatih biljaka.

25

# 5 � V a © e z d r a V l j e � 5

Moæe li cirkulacija biti bolja… Vedrana kuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN - Galenski laboratorij

UËinkovitost biljnih proizvoda, meu

kojima su i oni sa standardiziranim

ekstraktima ginka i Ëeπnjaka, dokazuju

brojne kliniËke studije, ali i zadovoljni

korisnici

Glavobolja, vrtoglavica, slabo pamÊenje i koncentracija, πum u uπima i slab sluh, grËevi, trnci i osjeÊaj hladnoÊe u nogama ili rukama najËeπÊe se povezuju s poremeÊenom ili posustalom cirkulacijom. ©toviπe, teπko je pronaÊi odraslog Ëovjeka koji ne osjeÊa neki od simptoma vezanih uz proble-me s cirkulacijom. ©to je Ëovjek stariji, tegobe su izraæenije, Ëemu pridonose i aterosklerotiËne promjene na krvnim æi-lama, poveÊana koncentracija masnoÊa u krvi i visok krvni tlak. Zbog svega toga, na razliËite naËine pokuπavamo po-praviti stanje.

Uz opÊe savjete o prehrani i stilu æivota, izuzetnu uËinko-vitost pokazali su odreeni biljni proizvodi. Njihovu uËinko-vitost dokazale su brojne kliniËke studije, ali i zadovoljni korisnici. U tu grupu svakako spadaju proizvodi sa standar-diziranim ekstraktima ginka i Ëeπnjaka.

Ginko je danas toliko popularan da gotovo nema oso-be koja ne zna za njegove pozitivne uËinke na cirkulaciju. Potvreno je da poboljπava protok krvi, a time i opskrbu stanica kisikom i hranjivim tvarima. PotiËe mikrocirkulaciju u mozgu, rukama i nogama, πtiti stanice od degenerativnih promjena, relaksira stijenku krvne æile, prevenira nakupljanje i sljepljivanje trombocita, a ima i antioksidativno djelovanje. Sve to dovodi do poboljπanja oslabljelih moædanih funkcija, poboljπanja pamÊenja, koncentracije, smanjenja vrtoglavice, πumova u uhu, nesanice, zbunjenosti, straha… Takoer, noge Êe biti manje hladne, bit Êe manje grËeva, a kod intermitentne klaudikacije hodat Êe se dulje bez bolova u nogama.

Stari, dobri Ëeπnjak biljka je na koju ne smijemo za-boraviti, jer je medicinski gledano vrlo svestrana. Posebno je zanimljiva primjena vezana uz cirkulaciju. Znamo da Ëeπnjak smanjuje razinu triglicerida i kolesterola, posebno πtetnog LDL-a, a poveÊava razinu korisnog HDL-a. Tako se u odreenoj mjeri prevenira ateroskleroza. Potvren je uËi-nak blagog sniæenja poviπenoga krvnog tlaka i smanjenja viskoziteta krvi.

Uzmite obje, zajedno su snaænije

Ali, moæe li se napraviti joπ viπe? Moæe! UËinci ginka i Ëeπnjaka meusobno se nadopunjuju, pa je tako i borba protiv tegoba snaænija i odvija se na nekoliko razliËitih ra-zina. Uzajamno djelovanje tih dviju biljaka, koje priznaje i sluæbena medicina, svakako treba iskoristiti, osobito u danaπnje vrijeme kad su bolesti povezane s problemima cir-kulacije (poput moædanog udara) meu vodeÊim uzrocima obolijevanja i smrtnosti i kad je dobrodoπao svaki doprinos u borbi protiv njih.

VodeÊi se time, JADRAN - Galenski laboratorij proizveo je VITALIA Ginkalin kapsule, jedinstvenu kombinaciju snaæ-nih, standardiziranih ekstrakata ginka i Ëeπnjaka. Standardi-zacija ekstrakata pruæa sigurnost korisniku koji uvijek zna πto i koliko uzima, a udruæeno djelovanje ginka i Ëeπnjaka potvruje se osjetnim smanjenjem ili izostankom brojnih simptoma koji prate poremeÊenu i slabu cirkulaciju. Time se poboljπavaju fiziËka i psihiËka vitalnost i kvaliteta æivota, posebno starijih ljudi.

� 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

26

K

Beta-1,3 glukan prirodni aktivator imunoloπkog sustava

tatjana ristiÊ, dipl. ing., nutricionist

Kad Beta-1,3 glukan doe

u kontakt s receptorom na

makrofagu, makrofag se doslovce

ukljuËi i postaje Ëak do sedam

puta djelotvorniji u prepoznavanju

i uniπtavanju uzroËnika

AmeriËki i norveπki znanstvenici otkrili su i izolirali moÊnu prirodnu supstanciju koja je sposobna poveÊati djelotvornost naπih obrambenih stanica do 700 posto.

Ta supstancija ne spada u grupu lijekova, vitamina, mi-nerala ili ljekovitih biljaka, nego je rijeË o dugolanËanom polisaharidu skrivenom u staniËnoj stijenci kvasca (Saccha-romyces Cerevisiae), nazvanom beta-1,3 glukan. Molekule beta-glukana razgranati su polimeri glukoze, od kojih oko 85 posto Ëini 1,3-glukoza, a tri do pet posto 1,6-glukoza.

Potpun uspjeh istraæivaËa na harvardskom sveuËiliπtu uslijedio je tek otkriÊem specifiËnog receptora (Dectin 1) na povrπini stanica imunoloπkog sustava, preko kojeg do-lazi do aktivacije vezanjem beta-1,3 glukana, πto izaziva snaæan imunoloπki odgovor organizma na napad razliËitih uzroËnika.

Uvaæeni norveπki znanstvenik dr. Jan Raa to ovako raz-laæe: “Beta-1,3 glukan istinsko je Ëudo prirode, koje moæe prirodno i sigurno aktivirati kljuËne komponente naπega imunoloπkog sustava. Aktiviranje poËinje sa stanicama makrofaga, granulocita, neutrofila i NK-stanica (engl. Na-tural Killer - stanice prirodne ubojice) koje Ëine prvu cr-tu obrane naπeg organizma protiv virusnih, bakterijskih i gljiviËnih napada. Makrofagi imaju sposobnost prepozna-vanja, proædiranja i uniπtavanja svih vrsta uzroËnika boles-ti (bakterije, virusi, gljivice, mrtve, mutirane ili tumorske stanice)”. Kad Beta-1,3 glukan doe u kontakt s receptorom na makrofagu, makrofag se doslovce ukljuËi i postaje Ëak do sedam puta djelotvorniji u prepoznavanju i uniπtavanju uzroËnika bolesti.

Obrambeni sustav koji se bori protiv razliËitih zaraznih i toksiËnih agensa sastoji se od leukocita (bijele krvne sta-nice), sustava makrofaga i limfnog tkiva. Posebne funkcije makrofaga u imunoloπkom sustavu su sljedeÊe:1. Makrofagi u limfnom tkivu direktno kontaktiraju s

mnogim limfocitima. Kad uniπte strane organizme, pre-daju antigeni materijal iz tih organizama limfocitima i aktiviraju ih na stvaranje protutijela.

2. Drugi proizvod imunoloπkog sustava su senzibilizirani limfociti (“T-stanice”) koji mogu uniπtiti strani organi-zam i izazvati upalnu reakciju u napadnutom tkivu. Neki od proizvoda T-stanica uzrokuju gibanje makrofa-ga prema upalno promijenjenim tkivima i njihovu akti-vaciju, Ëime pomaæu u svladavanju infekcije.

Postoje makrofagi koji su pokretni i “lutaju” po tkivi-ma, no veÊina monocita nakon dolaska u tkiva postaje makrofagima i fiksira se u tkivima, gdje ostanu mjeseci-ma ili Ëak godinama, sve dok se ne ukaæe potreba za oba-vljanjem specifiËnih zaπtitnih funkcija. Tkivni makrofagi u razliËitim tkivima razliËito izgledaju i razliËito se nazi-vaju: Kupfferove stanice u jetri, tkivni makrofagi u limfnim Ëvorovima, slezeni i koπtanoj sræi, alveolarni makrofagi

u alveolama pluÊa, tkivni histiociti, klazmatociti ili fiksni makrofagi u potkoænom tkivu i mikroglija u mozgu.

Tijekom prvog sata napada uzroËnika, makrofagi predsta-vljaju prvu crtu obrane, tako da u tkivima prisutni makrofagi odmah poËinju proces fagocitoze.

Otkriveno je i da beta-1,3 glukan djeluje kao dobar ËistaË slobodnih radikala, tj. antioksidans te da πtiti od zraËenja, otrova i teπkih metala. Dr. Donald Carrow izvodio je kli-niËke testove na pacijenticama oboljelima od karcinoma dojke koje su bile podvrgnute terapiji zraËenjem, koje su uz redovitu terapiju uzimale i beta-1,3 glukan. ZakljuËio je da se zbog postojanja receptora na makrofagima za beta-1,3 glukan moæe reÊi kako je jedan od najmoÊnijih stimulatora imunoloπkog odgovora.

Beta-1,3 glukan poveÊava imunoloπku aktivnost za

50 do 120 posto unutar prvih 72 do 96 sati oralnog uzi-manja.

Vaæno je razumjeti da jednom aktivirane stanice makro-faga imaju sposobnost mobilizacije cijele vojske, rezer-vi i specijalnih jedinica obrane. Aktivacijom makrofaga poËinje proizvodnja niza pomoÊnih supstancija u procesu imunoloπkog odgovora organizma, kao πto su protuupalni citokini (IL-1, IL-6), TNF-alfa (engl. tumor necrosis factor - proteini koji pomaæu u uniπtavanju kancerogenih stanica), interferon i dr. Makrofagi zatim aktiviraju fibroblaste, πto po-

tiËe zacjeljivanje oπteÊenja. Ukratko, aktiviranje makrofaga rezultira kompletnom imunoloπkom reakcijom koja napada sve uljeze punom snagom dok ih ne porazi.

Dosad je provedeno viπe od 1600 studija o djelovanju beta-1,3 glukana na najpoznatijim svjetskim sveuËiliπtima i istraæivaËkim institutima, kao πto su Harvard, Oxford, Mayo, Brown Cancer Center i drugi. KliniËke studije pokazuju znat-na smanjenja i nestanak virusnih, bakterijskih i gljiviËnih infekcija, reduciranje tumora, poboljπanja kod hematoloπkih bolesti (stimulira proizvodnju matiËnih stanica koπtane sræi i time ubrzanu produkciju leukocita, trombocita i eritroci-ta), bræe zacjeljivanje rana i ozljeda, a pacijenti na terapiji zraËenjem bili su poπteeni ozljeda na koæi koje se javljaju zbog zraËenja. Izvanredan uËinak zabiljeæen je i kod au-toimunih bolesti (lupus, alergije, astma, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), ateroskleroze (pomaæe smanjenju LDL kolesterola i sprjeËava nastanak plaka) te poslijeoperativnog oporavka. Beta-1,3 glukan poveÊava i djelotvornost terapije razliËitim lijekovima, kao πto su antibiotici, antimikotici i antiparazitici.

Makrofagi imaju sposobnost prepoznavanja, proædiranja i uniπtavanja svih vrsta uzroËnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice, mrtve, mutirane ili tumorske stanice)

28

� 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

Sindrom iritabilnog kolonadoc. dr. sc. Ivan Balen, dr. med., spec. gastroenterolog, OpÊa bolnica “dr. Josip BenËeviÊ”, Slavonski Brod

Skup simptoma u kojima dominira poremeÊaj u radu motorike cijele pro-bavne cijevi uz promjene u ritmu sto-lice i bolove u trbuhu, a bez moguÊnos-ti dokaza bilo koje poznate organske bolesti, zovemo sindrom iritabilnog crijeva. Ostali nazivi, kao iritabilni, ner-vozni ili spastiËni kolon, mukozni ili spastiËni kolitis i sl., nisu opravdani, jer danas znamo da nije rijeË samo o poremeÊaju debelog crijeva, niti o upa-li. S obzirom na to da su Ëesto prisutni i poremeÊaji u radu jednjaka i æeluca, moæda bi sretniji naziv bio sindrom iritabilne probavne cijevi.

PoremeÊaj je vrlo Ëest i diljem svije-ta se smatra najËeπÊim poremeÊajem zbog kojeg se bolesnici s probavnim bolestima javljaju specijalistu. Ovisno o dijelu svijeta, taj sindrom zahvaÊa 20 do 50 posto svih gastroenteroloπkih bolesnika, dvostruko je ËeπÊi kod æena i smatra se da se javlja kod 10 do 15 posto populacije.

Uzroci i posljedice

Uz poremeÊaje u radu crijeva, ne nalazimo nikakvih makro ili mikro-skopskih promjena na crijevima, kao ni biokemijskih ili mikrobioloπkih ab-normalnosti. KljuËni poremeÊaj je u po-kretljivosti crijeva, katkad udruæen sa sliËnim poremeÊajem u radu jednjaka i æeluca. Mogu biti posrijedi pojaËani pokreti crijeva, a Ëesto i rijetki i uspo-reni.

Kad se govori o uzrocima, spominju se mnogi Ëimbenici, od konstitucio-nalnih i psihosomatskih do neurohu-moralnih, endokrinih i drugih.

Konstitucija se spominje kao mo-guÊi uzrok, jer se isti poremeÊaj Ëesto ponavlja u nekoliko generacija iste obi-telji. Uvijek ostaje otvoreno pitanje nas-ljedne sklonosti, ali i moguÊe sliËnosti u pripremi i vrsti hrane koja se konzu-mira, a prenosi se s majke na kÊer.

Stres poveÊava aktivnost crijeva uz spazme i uËestale stolice, a kod depre-

sije javljaju se sporost i lijenost crije-va uz usporene kontrakcije. Katkad je vrlo teπko razluËiti koliko su anksioz-nost i napetost posljedica tegoba koje bolesnik ima s probavom, a koliko su probavne tegobe uzrokovane psihiËkim stanjem bolesnika.

Dio bolesnika ima pojaËan gastro-koliËni refleks, a manifestira se br-zim nagonom na stolicu odmah nakon obroka, u principu poslije veÊine obro-ka. Povezanost hrane i gastrointesti-nalnih hormona (holecistokinina, VIP-a, glukagona, sekretina i dr.) takoer moæe znatno utjecati na rad crijeva i cijele probave. Treba misliti i na utje-caj pojedinih lijekova, ako ih bolesnik uzima (npr. antibiotici koji mijenjaju crijevnu floru ili kolinergici i antikoli-nergici koji mijenjaju peristaltiku).

Moderan naËin æivota i naËin prehrane (brza, konzervirana hrana, preosjetljivost na aditive, konzervanse ili druge sastojke hrane) vjerojatno jako utjeËu na pojavu bolesti. Katkad takvo stanje godinama smatramo funkcio-nalnim, da bi samo kasnije ipak otkrili da je rijeË o, primjerice, celijakiji odra-sle osobe ili nepodnoπenju mlijeËnog πeÊera (laktoze).

Jaki grËevi crijeva, koji se ne kreÊu crijevom normalno, nego najËeπÊe stoje na mjestu, karakteristika su tog stanja. Kod normalnih osoba u mirovanju crije-vna se peristaltika smiruje i ima vrlo malo crijevne aktivnosti, a kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva nasta-vljaju se aktivnosti s nefunkcionalnim grËevima. To je jaËe izraæeno kod onih koji imaju proljeve, jer kod njih puno

KKarakteristika ovog poremećaja su

nefunkcionalni grËevi crijeva, katkad

udruženi sa sličnim poremećajem

u radu jednjaka i æeluca

# 5 � V a © e z d r a V l j e � 9

I n t e r n a m e d I c I n a

viπe tekuÊeg sadræaja iz tankog crijeva ulazi u desnu stranu debelog crijeva, a kod onih koji su skloni opstipaciji to se obiËno ne vidi. Hormon kolecistokinin uvijek je poviπen za probavne aktiv-nosti, pa neki smatraju da je pojaËana osjetljivost crijeva na kolecistokinin od-govorna za grËeve i bol u trbuhu, ali i uzrok pojaËana gastrokoliËnog refleksa odmah nakon jela.

Jedan od uzroka poremeÊaja moæe biti i nedovoljna koliËina celuloznih vlakana u hrani (celuloza, semicelulo-za, pektin i lignin). Prisustvo vlakana u crijevu vrlo je vaæno zbog mehanizama kojima se u debelom crijevu zadræa-va dovoljna koliËina vode. Bakterije u debelom crijevu razlaæu celulozu na vodu, ugljiËni dioksid, metan i masne kiseline kratkih lanaca. Upravo masne kiseline imaju najvaæniju ulogu u za-dræavanju volumena stolice, jer se ne resorbiraju nego osmotski na sebe pri-vlaËe vodu.

©arolika simptomatologija

TipiËni znaci su kroniËni zatvor, proljevi i bol u trbuhu. Zatvor je obiË-no uporan, uz stolicu od jednom do dva puta tjedno. Proljevi se mogu ja-vljati u bilo koje doba dana, uz grËeve i bolove u trbuhu. Treba reÊi da je kli-niËka slika sa zatvorom stolice ËeπÊa kod æena, a kod muπkaraca se daleko ËeπÊe javlja proljev.

KroniËni zatvor - Kod bolesnika kod kojih dominira kroniËni zatvor pro-blem se obiËno javlja veÊ u mladosti, nekad i u djetinjstvu, a kod æena vrlo Ëesto u prvim trudnoÊama. Neredovi-ta stolica obiËno traje godinama, prije nego πto bolesnik zatraæi lijeËniËku po-moÊ, vjerojatno zato πto u poËetku ne-ma jaËih bolova i nadutosti. Stanje s godinama postaje sve teæe, bolovi u trbuhu i nadutost sve izraæeniji, pa se javlja i potreba za lijeËniËkom in-tervencijom. Uz zatvor se Ëesto javljaju teæina nakon jela, ægaravica, bol u

æliËici, ispod oba rebrena luka i u pod-ruËju sigmoidnog crijeva u lijevom donjem dijelu trbuha. Nadutost koja prati nefunkcionalne grËeve obiËno je posljedica nepravilne raspodjele zraka u trbuhu, katkad uz viπak plinova u crijevu. »esto se javlja i sindrom lije-nalne fleksure, tj. bol i nadutost pod lijevim rebrenim lukom, na prijelazu popreËnog u silazni dio debelog crijeva. Kao posljedica nadutosti javlja se priti-sak na oπit i srce, pogotovo u sjedeÊem poloæaju. Raznolikost simptoma samo potvruje da je poremeÊaj motorike pri-sutan u cijeloj probavnoj cijevi.

Proljev - Kad dominira proljev, πto je ËeπÊe kod muπkaraca, slika je priliË-no πarolika. Katkad izgleda kao bakte-rijska infekcija hranom (trovanje hra-nom), πto znaËi da poËinje iznenada, s grËevima u trbuhu i veÊim brojem kaπastih i vodenastih stolica. Kako se infekcija nikad ne moæe dokazati, a napadi se javljaju Ëesto, postaje jasno da je posrijedi funkcionalni poremeÊaj. Kod drugih bolesnika javljaju se samo dvije do tri stolice ujutro, odmah po-slije doruËka ili nekad nepravilno tijekom cijelog dana. Zanimljivo je da Ëak i oni bolesnici koji imaju velik broj stolica tijekom dana, nikad nemaju nagon u noÊi. TipiËno je da nema po-remeÊaja sna, niti noÊnog ustajanja radi stolice.

Kod manjeg broja bolesnika izmjenjuju se razdoblja proljeva s razdobljima zatvora, ili Ëak bez tego-ba s normalnim ritmom stolice. Drugi primjeÊuju da im jutarnje uzimanje tekuÊine, kave, soka ili alkoholnog piÊa djeluje kao jak podraæaj na stolicu. Kod bolesnika s proljevima obiËno se uz grËevite bolove javlja lagana mukla bol u donjem dijelu trbuha.

Rijetko se javljaju bolesnici koju imaju puno sluzi u stolici (mukozni kolitis), no kod njih treba biti oprezan, jer sliËnu kliniËku sliku moæe dati veÊi polip (slika 1A i B) ili vilozni adenom debelog crijeva.

1A. Pseudopolipoza

1B. Polip u sigmoidnom debelom criijevu

2. Hemoroidalni Ëvorovi (unutarnji)

O sindromu iritabilnog crijeva go-vorima ako bolesnik ima tegobe naj-manje tri mjeseca u godini, πto ne mora biti u kontinuitetu, a prisutni su bol u trbuhu koja popuπta nakon stoli-ce, uËestali broj stolica, obiËno kaπastih ili sluzavih, zatvor i nadutost, a kat-kad i “stolica poput olovke” zbog grËa zavrπnog dijela debelog crijeva (obiËno prijelaza iz sigmoidnog crijeva u rek-tum). Potonji simptom javlja se i kod malignih bolesti crijeva, ali tada je to trajan znak kad se jednom pojavi, a u funkcionalnom poremeÊaju prisutan je samo povremeno, uz razdoblja s

normalnom debljinom stolice. »esto su prisutna i krvarenja iz hemoroida (slika 2), odvojena od stolice.

Difuzna bol - Bolesnici Ëesto ne lokaliziraju bol nego se æale na bol difuzno, gotovo u cijelom trbuhu, za razliku od bo-lesnika s vrijedom na dvanaesniku, ili bolesnom guπteraËom, æuËi ili bubregom, koji priliËno precizno lokaliziraju bol koju osjeÊaju. TipiËna je osjetljivost na dodir cijeloga debelog crije-vo. Desno, u visini pupka, obiËno se pipa poËetni dio debelog crijeva ispunjen zrakom i tekuÊinom, oba zavoja debelog crijeva pod rebrenim lukovima su osjetljiva, a sigmoidni dio crijeva u lijevom donjem dijelu trbuha napet je i osjetljiv. Nakon neπto ËvrπÊeg pritiska i masaæe trbuha, osjetljivost i bol nestaju, πto je vrlo karakteristiËno za ovo funkcionalno stanje, jer u sluËaju organske bolesti (tumora, upale i vrijeda ili Ëira), tegobe se na pritisak pojaËavaju.

IskljuËiti sve ostalo

Iako po anamnezi i pregledu bolesnika moæemo lako po-sumnjati na ovo funkcionalno stanje, put do dijagnoze ipak je dug i naporan, prije svega zato πto mnoga stanja i organske bolesti mogu oponaπati ovaj sindrom. Drugi problem je u tome πto nemamo test kojim dokazujemo da je rijeË o sindromu iri-tabilnog crijeva, nego dijagnozu postavljamo tako da moramo iskljuËiti sve druge bolesti i stanja, πto dijagnostiku Ëini opseæ-nom i skupom.

©to je sve potrebno: • laboratorijske pretrage - sedimentacija eritrocita, kom-

pletna krvna slika, pregled mokraÊe, ureja i kreatinin, πeÊer u krvi, transaminaze (Sgot,Sgpt), gama-GT, alkalna fosfataza, Fe i UIBC

• kompletan pregled stolice - od koprokulture preko stoli-ce na parazite do biokemijskih analiza, traæenja ostataka masti i druge hrane do citoloπke analize stolice i testova na krv u stolici

• rendgenske pretrage - pasaæa tankog crijeva i eventualno pregled debelog crijeva u dvostrukom kontrastu

• ultrazvuk - cijelog trbuha• endoskopske pretrage - endoskopski pregled jednjaka,

æeluca i dvanaesnika, uz eventualnu duboku duodeno-skopiju radi uzimanja materijala za mikroskopsku analizu sluznice tankog crijeva. SliËno je potrebno i kod kolono-skopije, tj. πto dublje uÊi i u tanko crijevo radi uzimanja materijala za mikroskopsku analizu sluznice.

Kao prvo treba iskljuËiti rak debelog crijeva. Ovi bolesnici nemaju ËeπÊe rak crijeva nego ostala populacija, ali nisu od njega ni zaπtiÊeni. Simptomi su sliËni, no ipak se razlikuju, a endo-skopska pretraga crijeva sa sigurnoπÊu moæe dokazati malignu bolest (slika 3). Ako je posrijedi divertikulitis, bolesnici obiËno

# 5 � V a © e z d r a V l j e � 1

I n t e r n a m e d I c I n a

imaju temperaturu i poviπene leukocite, pa se lako razlikuje. Iako bolesnici Ëes-to imaju divertikulozu, divertikle Ëesto nalazimo i kod ljudi koji imaju druge bolesti ili nemaju nikakvih tegoba.

Crohnova bolest i ulcerozni kolitis mogu imati sliËne simptome, pogotovo blaæi oblici, ali prije svega kao sindrom iritabilnog crijeva u kojem dominiraju proljevi, a ne zatvor. Katkad je po simp-tomima teπko razlikovati anomalije ko-lona (kao npr. Hirschprungova bolest odraslih, mobilni cekum i dr.).

Procesi u maloj zdjelici (tumori æenskih spolnih organa, upale jajnika ili postoperativna stanja s priraslicama na crijevima) mogu imitirati simpto-me iritabilnog crijeva. Kad se tegobe s crijevima pogorπavaju za vrijeme menstruacije, treba misliti i na endo-metriozu crijeva.

Lamblijaza, amebijaza i balan-tidijaza takoer mogu izazivati vrlo sliËne tegobe, pa dokaz tih mikroorga-nizama u stolici ili sadræaju dvanaes-nika iskljuËuje iritabilni sindrom (slika 4). Bolesnici s ulkusom dvanaesnika katkad imaju i simptome iritabilnog crijeva, a tegobe se smiruju usporedo s cijeljenjem ulkusa.

Od endokrinoloπkih bolesti hipoti-reoza uvijek ide uz opstipaciju, a kod hipertireoze su Ëesto prisutni prolje-vi. Od rijetkih bolesti, treba misliti i na akutnu intermitentnu porfiriju, koja se javlja s pozitivnom obiteljskom anamnezom, zatim trovanje olovom i olovne kolike. Svakako valja iskljuËiti celijakiju kod odraslih i deficit lakto-ze kad se ne razgrauje mlijeËni πeÊer, πto ima za posljedicu proljevaste sto-lice.

UpornoπÊu do zadovoljavajuÊeg uËinka

Kad se jednom postavi dijagnoza, treba poËeti lijeËenje. Jedan od pro-blema kojem treba ozbiljno pristupiti je psihiËko stanje bolesnika, s obzirom

na to da su obiËno napeti i zabrinuti, Ëesto zbog straha od maligne bolesti. Zato treba mnogo vremena posvetiti razgovoru i postupno uvjeravati bole-snika da nije rijeË o opasnom stanju. Kod bolesnika koji imaju depresiju ili jaËe izraæen anksiozno-depresivni po-remeÊaj potrebna je i pomoÊ psihijatra, a kod veÊine ostalih dovoljno je uspo-staviti odnos meusobnog povjerenja, uz povremenu primjenu anksiolitika u sluËaju pogorπanja.

Kad se dijagnoza postavi nakon kompletne obrade, obradu ne treba viπe ponavljati, nego samo kontrolirati osnovne laboratorijske nalaze barem jednom godiπnje. Promijene li se ili pogorπaju simptomi, potrebno je ci-ljano ponoviti pretragu koja bi mogla objasniti promjenu simptomatologije. Ovisno o tegobama, to moæe biti gas-troskopija, ultrazvuËni pregled ili ko-lonoskopija.

Kako se moæe javiti rak crijeva, tre-ba imati na umu da Êe biti teæe prepoz-nati simptome negoli kod ljudi koji nisu oboljeli, pa je zato potrebna redovita kontrola kako bi se na vrijeme prepoz-nala pojava organske bolesti.

LijeËenje kod opstipacije provoditi se promjenom naËina prehrane. Treba inzistirati na hrani bogatoj celulozom (voÊe, kuhano i svjeæe povrÊe). Kruh, riæa i tjestenina trebaju biti od inte-gralnih æitarica, a Ëesto je potrebno dodavati i mekinje, nekoliko ælica prije ili uz obroke u vodi, mlijeku, jogurtu i sl. Mineralna voda bogata magne-zijem moæe se uzeti zagrijana na sobnu temperaturu ujutro prije doruËka, ali i tijekom dana u manjoj koliËini prije ruËka i veËere.

Od lijekova se moæe pokuπati s ci-sapridom (Digenol 3x10 mg prije je-la), osobito kod bolesnika koji imaju ægaravicu. Kod jaËe nadutosti i bolova moæe se uzeti spazmolitik (najbolje mebeverin - Rudacol 3xl tbl.), πto ima

povoljan uËinak na bol, a bez jaËeg ometanja peristaltike.

Vrlo je vaæno preporuËene mjere provoditi uporno i trajno. U poËetku se tegobe mogu i pogorπati, ali upornost na kraju dovodi do zadovoljavajuÊeg uËinka, iako tegobe, i pored zadovolja-vajuÊe regulacije stolice, ne prestaju potpuno, a povremeno se i dalje jav-ljaju pogorπanja s bolovima u trbuhu i nadutoπÊu.

U sluËaju proljeva terapija je neπto jednostavnija. PreporuËuju se dijeta s manje celuloze, izbjegavanje slatkog mlijeka, konzervirane i masne hra-ne, smanjenje obroka i spazmolitici za smanjenje tegoba. Kod jaËih prolje-va katkad treba ordinirati difenoksilat ili loperamid. Kao i kod opstipacije, lijeËenje je dugotrajno, iako se neπto lakπe postiæu poboljπanja. Rijetko se dogodi da iz nejasnih razloga bolest prestane, nego veÊinom, kao i kod ops-tipacije, slijedi dugotrajno lijeËenje.

3. Tumor silaznog debelog crijeva

4. Paraziti u sigmoidnom debelom crijevu

32

� � V a © e z d r a V l j e # 5 �

Bucmasto nije sinonim za zdravo

Hrvoje ruæiÊ, dr. med., spec. interne medicine - kardiolog, Specijalna bolnica za kroniËne bolesti, Rockefellerova 3, Zagreb

Gubitkom tjelesne teæine stvaramo

vlastito psihiËko zadovoljstvo, ljepπi smo

sebi i okolini, i ono najvaænije, zdraviji

smo jer debljina je prije svega bolest

Premda je joπ od Hipokratova vre-mena dobro poznato da debeli lju-di kraÊe æive, zdravstveni aspekt tog problema popriliËno je zanemaren. Nevjerojatno je da se na debljinu gle-da ponajprije kao na estetski nedo-statak. U nekim kulturama bucmasto dijete sinonim je za zdravo dijete, pa je u takvim sredinama gotovo nemo-guÊe dokazati da je debljina bolest. ©to to zapravo dugovjeËne ljude Ëini dugovjeËnima? Uz genetsku predispo-ziciju, to je svakako Ëinjenica da se u æivotu nisu prejedali i da su se redo-vito bavili tjelesnom aktivnosti. Na japanskom otoku Okinava æivi najviπe stogodiπnjaka, a njihova izreka ja “hara haci bu”, ili u prijevodu “jedi toliko da ti æeludac ne bude posve pun”. Takav tradicionalan naËin prehrane kljuË je dugovjeËnosti.

Evoluiramo li u novu vrstu

Problem debljine u suvremenom æivotu poprimio je takve razmjere da se pitamo evoluira li Ëovjek u neku

novu vrstu kuglastog oblika. Sve viπe zabrinjava i pojava ozbiljne deblji-ne kod djece i adolescenata, πto je zasigurno povezano s prehrambenim navikama u obitelji. Danas je debljina poprimila epidemijske razmjere, oso-bito u razvijenim zemljama, najviπe u Americi i NjemaËkoj, ali i kod nas. To je dovelo do pokuπaja rjeπavanja pro-blema na nacionalnoj razini, pa je u naπoj zemlji u pripremi tzv. akcijski plan za debljinu Ministarstva zdrav-stva RH.

Poviπena razina πeÊera i masnoÊa u krvi, koja nastaje nakon preobilnih obroka, povezana je s nastankom ate-roskleroze, poviπenoga krvnog tlaka, πeÊerne bolesti, nekih oblika malignih bolesti (karcinom dojke i crijeva), neplodnosti i s koronarnom boleπÊu, od koje umire svaki drugi stanovnik Hrvatske. PoveÊana tjelesna teæina, pak, uzrokuje apneju u snu (presta-nak disanja tijekom sna), bolove u zglobovima i kraljeænici, pojaËano znojenje, varikozitete (proπirenja)

vena, umor... Stara izreka “sto koraka nakon ruËka za sto godina æivota”, uz uvjet da se nismo prejeli, vrlo je jed-nostavan model kako ostati zdrav i u poznim godinama.

Globalni problem debljine doveo je i do nastanka “nove” bolesti poz-nate pod nazivom metaboliËki sin-drom, o kojoj se posljednjih 20-ak godina mnogo raspravlja. Zapravo je rijeË o stanju trajnog prejedanja, koje onda dovodi do poveÊane ugroæeno-sti za nastanak srËanog i moædanog udara. Premda se u laiËkim krugovi-ma misli da su lijeËnici htjeli izmisliti neku novu bolest, posrijedi je potreba da jedan specijalist lijeËi sve kompo-nente te bolesti (debljina, hiperten-zija, hiperlipidemija, inzulinska rezi-stencija).

Vjetar u lea

Debljinu je bolje sprijeËiti nego lijeËiti, pa bi pravilne prehrambene navike i redovite tjelesne aktivnos-ti trebali biti dio naËina æivota, uz logiËan uvjet nepuπenja. No, za one koji su poroËni i teπko im je promije-niti ustaljene æivotne navike, medika-mentno lijeËenje debljine trebalo bi biti povoljan vjetar u lea, dok ne usvoje pravilne æivotne navike.

U Hrvatskoj su u prodaji dva lijeka za lijeËenje pretilosti s potpuno razliËitim mehanizmom djelovanja, generiËkog imena sibutramin i orli-stat. Prema vlastitom iskustvu s pre-

I n t e r n a m e d I c I n a

tilim pacijentima, debljinu bi trebalo poËeti lijeËiti sibutraminom, lijekom koji, djelujuÊi na centar za sitost i ubrzavajuÊi bazalni metabolizam, dovodi do prosjeËna gubitka tjelesne teæine izmeu pet i 10 posto u prva tri mjeseca lijeËenja, odnosno od dva do Ëetiri kilograma mjeseËno, πto izraz zdravo mrπavljenje i podrazumije-va. VeÊi gubitak kilograma u kratkom razdoblju znaËi i veÊi rizik za ponov-no nakupljanje neæeljenih kilograma i tzv. jo-jo efekt. Lijekovi za lijeËenje debljine pacijentima omoguÊuju da se pridræavaju zadane redukcijske dijete i postupno dovode do dugotraj-na smanjenja, ali i odræanja tjelesne teæine.

Vaæno je napomenuti da je gubi-tak tjelesne teæine individualan i ovisi o nizu Ëinitelja, od kojih je vjerojatno najvaæniji motivacija, bilo zbog zdrav-lja - jer znamo da gubitkom tjelesne teæine pada i krvni tlak, sniæavaju se masnoÊa i πeÊer u krvi, smanjuju

bolovi u kraljeænici... - bilo zbog estetske komponente.

Pod lijeËniËkim nadzorom

LijeËenje treba provoditi pod vodstvom lijeËnika internista: kar-diologa, endokrinologa ili lijeËnika opÊe obiteljske medicine. Naæalost, pacijenti prije svega dolaze lijeË-niku zbog komplikacija debljine, a lijeËenje same debljine u drugom je planu. Stoga se, ne znajuÊi πto drugo, samoinicijativno upuπtaju u kupnju razliËitih “mumbo-jumbo” prepara-ta, koji obeÊavaju mrπavljenje bez imalo truda, koji su cijenom itekako konkurentni, ali im je uËinkovitost nedokazana, a nuspojave neprihvatlji-ve. Nakon razoËaravajuÊeg rezultata, pacijenti gube motivaciju i nerijetko postaju depresivni.

Medikamentnom terapijom, dakle lijekovima za lijeËenje pretilosti, uz struËno vodstvo lijeËnika, dobivamo

poËetni poticaj u vidu gubitka tjelesne teæine koji stvara psihiËko zadovolj-stvo i poboljπava motivaciju za poËe-tak vjeæbanja. HoÊe li to biti πetnja, voænja biciklom, plivanje, fitness, pilates, trËanje, ostaje na pacijentovu izboru i savjetu lijeËnika.

Uspjeπno lijeËenje debljine svakako treba voditi lijeËnik u kojeg Êete prije svega imati povjerenja i koji je upoznat s naËinima lijeËenja deblji-ne. Jer on je taj koji bi trebao ocijeniti kad Êe vam preporuËiti redukcijsku dijetu i tjelovjeæbu, kad medikament-nu terapiju, kad ugradnju “balonËiÊa” u æeludac, a kad kirurπki zahvat u vidu πvedske podesive vezice.

Gubitkom tjelesne teæine stvara-mo vlastito psihofiziËko zadovolj-stvo, ljepπi smo sebi i svojoj okolini, te ono najvaænije i nikad dovoljno naglaπeno, zdraviji smo jer debljina je ponajprije bolest.

3�

� � V a © e z d r a V l j e # 5 �

IPrirodom protiv masnoÊa

ana laziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Istodobno s prilagoenim reæimom prehrane

i fiziËkom aktivnoπÊu, preporuËuje se koristiti

farmakoloπki djelotvorne lijekove

prirodnog podrijetla

Bolesti srca i krvnih æila glavni su uzrok smrtnosti u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Ateroskleroza je proces degenerativnih promjena na unutar-njim stijenkama krvnih æila, πto rezul-tira zadebljanjem i gubitkom elastiË-nosti stijenki krvnih æila.

»imbenici rizika u nastanku kar-diovaskularnih bolesti su brojni, ali i lako promjenjivi, uz iskljuËenje onih na koje ne moæemo utjecati (dob, spol, obiteljska anamneza). Oni na koje moæemo utjecati su prestanak puπenja, sniæenje prekomjerne tjele-sne teæine, kontrola visokoga krvnog tlaka, fiziËka aktivnost i, najvaænije, sniæenje poviπenog kolesterola i trigli-cerida.

Kolesterol - MasnoÊa koje najviπe ima u namirnicama æivotinjskog podrijetla. Sam po sebi nije πkodljiv jer je esencijalni sastojak staniËnih membrana i prekursor æuËne kiseline, spolnih hormona i kortikosteroida. BuduÊi da je netopiv u vodi, do krvi ga prenose posebni lipoproteini. Lipo-

protein LDL (zloËesti kolesterol) potiËe nakupljanje masnoÊa na stijenkama arterija, a HDL (dobri kolesterol) sma-tra se ËistaËem arterija, jer prenosi kolesterol s periferije u jetru. Upravo se prema odnosu ukupnog kolestero-la i HDL kolesterola moæe procijeniti rizik od nastanka krvoæilnih bolesti. Taj odnos trebao bi biti manji od pet za muπkarce, odnosno do 4,5 za æene.

Trigliceridi - Predstavljaju zdruæe-ne tri molekule masnih kiselina s molekulom glicerola. BuduÊi da molekula glicerola nastaje metabo-lizmom πeÊera, a masne kiseline u pravilu procesom probave masti unesenih hranom, poviπena vrijed-nost triglicerida u krvi ovisi o prehra-ni, osobito ako je bogata mastima i πeÊerima.

Statini - Lijekove koji se propisuju za sniæenje razine kolesterola u krvi nazivamo statinima. Uzevπi u obzir brojne nuspojave koje mogu izazvati (muËnina, proljev, jetrene i miπiÊne smetnje, rabdomioliza), statini i sliËni lijekovi trebali bi biti izbor za sekun-

darnu prevenciju, znaËi onda kad je veÊ doπlo do uznapredovale ateroskle-roze koja prijeti infarktom, ali ne i izbor za primarnu prevenciju, kad je dijagnosticirano samo poviπenje razi-ne kolesterola, ali nije se javila bolest.

Tajna crvene riæe

Istodobno s prilagoenim reæi-mom prehrane i fiziËkom aktivnoπÊu, preporuËljivo je koristiti farmakoloπki djelotvorne lijekove, ali prirodnog podrijetla. Jedan od takvih prirodnih sastojaka je fermentirana crvena riæa. RijeË je o riæi fermentiranoj poseb-nim kvascem Monascus purpureus koji luËi crveni pigment. Najnovije znanstveno otkriÊe je da crvena riæa sniæava kolesterol i trigliceride u krv-noj plazmi. Promjena parametara u krvi je znakovita: ukupan kolesterol se smanjuje za 10 do 30 posto, ukup-ni trigliceridi za 15 do 25 posto, LDL kolesterol za 10 do 20 posto, a HDL kolesterol podiæe se za 7 do 10 posto. Kao πto je poznato, sniæavanje LDL kolesterolske frakcije u korist HDL frakcije preduvjet je za prevenciju ateroskleroze. Djelovanje crvene riæe sliËno je djelovanju statina i ostalih standardnih antikolesterolskih prepa-rata, ali bez ikakvih nuspojava.

Ekstrakt soka Bergamot naranËe, bogatog aminokiselinama, vitamini-ma, mineralima i flavonoidima, kao i DHA (Omega3) morskih algi iz bioloπkog uzgoja, u sinergistiËkom djelovanju s crvenom riæom izravno djeluju na smanjenje naku-pljanja triglicerida i kolesterola na stijenkama arterija i razrjeivanje krvi, smanjujuÊi na taj naËin rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

� 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

36

P

(Ne)prihvatljiv oæiljak razlog viπe za korekciju

antun kljenak, dr. med., FEBPS, spec. djeËje kirurgije, voditelj Debra ekspertnog tima, Klinika za djeËje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KlaiÊeva 16

Pacijenti Ëesto traæe kozmetiËko poboljπanje

oæiljka, no pri tome je neizmjerno vaæno imati

potpuno realistiËan pristup i oËekivanja

Kirurπka revizija oæiljka moguÊa je opcija za pacijente s oæiljkom od ozljede ili nakon kirurπkog zahvata. Prema svojoj definiciji, revizija oæilj-ka provedena po naËelima plastiËno-rekonstrukcijske kirurgije podrazu-mijeva grupu tehnika koje se koriste s namjerom da se oæiljak uËini estetski i funkcionalno prihvatljivijim. To se Ëesto postiæe i tehnikom “preorijenta-cije” oæiljka u smjeru prirodnih linija tijela. Naravno, uspjeh izravno ne ovisi samo o primjeni najprikladnije tehnike, nego i o zahtjevnosti i teæini samog oæiljka.

Tko je dobar kandidat - Kandidat za reviziju oæiljka treba biti dobroga opÊeg stanja, bez akutnih bolesti ili drugih ozbiljnih medicinskih stanja. Neizmjerno je vaæno imati potpu-no realistiËan pristup i oËekivanja. Premda niti jedan oæiljak ne moæe

biti potpuno izbrisan, u plastiËno-rekonstrukcijskoj kirurgiji veÊi je broj pristupa i tehnika kojima se moæe postiÊi prihvatljiviji izgled oæiljka. Uz tehniku lasera, injekcijske prepa-rate i brojne druge naËine i moguÊ-nosti lijeËenja oæiljaka, kirurπke teh-nike utemeljene na vjeπtini koriπtenja skalpela i dan-danas Ëesto su nezao-bilazne u postizanju æeljenog cilja. »im se poËne ozbiljnije razmiπljati o uklanjanju oæiljka, mudro je uputiti se specijalistu s iskustvom u podruËju plastiËne kirurgije. Jer, dobar savjet, utemeljen na znanju i iskustvu, prvi je korak u donoπenju odluke.

Najprikladnija anestezija - Ovis-no o oæiljku, dobi pacijenta i izabra-noj tehnici revizije, potrebno je iza-brati najpovoljniju vrstu anestezije. Manji zahvati katkad se mogu uËiniti u lokalnoj ili provodnoj anesteziji,

a za veÊe se preporuËuju vrste opÊe anestezije.

Prognoza - Prema “pravilu palca”, postoji 90 posto πanse da Êe oæiljak nakon revizije biti bolji, devet posto da Êe i nakon revizije biti gotovo isti, odnosno jedan posto da bi ga izve-dena korekcija mogla uËiniti estetski manje prihvatljivim nego πto je bio prije korekcije.

©to nakon kirurgije - Nakon pro-vedenog tretmana oæiljka, iznimno je vaæno pridræavati se svih uputa lijeËnika. Od opÊih uputa potrebno je pridræavati se trajne zaπtite mjesta oæiljka od izravnog izlaganja sunËevoj svjetlosti. Primjerene masaæe i kupke mogu djelotvorno utjecati na konaËni rezultat tretiranog oæiljka.

Karakteristike oæiljka

Bilo da je posljedica ozlje-de, kirurπkog zahvata ili opekline, zahvaÊeni dio tijela uvijek je viπe ili manje izobliËen, jer se oæiljkasto tki-vo veÊinom sastoji od kolagenskih stanica. Zbog toga su oæiljci gotovo uvijek drukËije boje od okolne koæe, nemaju ælijezde znojnice niti folikule dlaka ili kose.

Opseænost i tvrdoÊa oæiljka ovise o mnogim Ëiniteljima, primjerice o veliËini i dubini rane, krvnoj opskrbi tog podruËja, opÊem i lokalnom zdrav-stvenom stanju, dobi pacijenta, mje-

W-plastika - Ëesta tehnika plastiËne kirurgije za poboljπanje oæiljka

Oæiljak koæe obraza prije i poslije revizije

stu rane, debljini i boji koæe i dr. Neki ljudi, pak, imaju veÊe sklonosti stvori-ti izboËen i upadljiv oæiljak (keloid).

Oæiljci koji najËeπÊe zahtijevaju dodatnu plastiËnu korekciju su, pri-mjerice, hipertrofiËni, keloidni, opseæ-ni oæiljci s posljediËnom kontraktu-rom lokalne koæe.

Pod pojmom hipertrofiËni podrazumijeva se oæiljak koji nastaje unutar granica incizije (reza), s tankim slojem zacrvenjene koæe

koja izrasta iz podloge. Za razliku od hipertrofiËnog oæiljka, keloidi su tamnije boje i prerastaju rubo-ve rane. NajËeπÊe su smjeπteni u podruËju ramena, uπke, vrata i prsne kosti. Kontraktura kao posljedica teæih oblika oæiljaka posebice nastaje kao rezultat gubitka veÊe povrπine koæe u podruËju rane, a tipiËne su i za duboke i opseæne opekline. Zbog funkcijskih poremeÊaja, zahtijeva kirurπki tretman.

Tablica 1 - UzroËne kategorije abnormalnih oæiljaka

Kategorija oæiljka Primjeri uzroka

Traumatsko ili nepravilno cijeljenje rane

opekline, oguljotine, razderotine

Estetski loπe usmjereni oæiljcioæiljci koji ne prate prirodne linije, primjerice lica, dugi ravni oæiljci

Oæiljci koji su primarno loπe zacijelili infekcija, napetost rubova i sl.

Ovisni o prirodi same bolesti akne, ospice, keloidi

Tablica 2 - Usporedba keloida i hipertrofiËnog oæiljka

Keloid HipertrofiËni oæiljak

NajËeπÊi izgled taman svijetao

IspupËenje iznad razine koæe da ne

Reakcija na tretman ne da

Testovi koji omoguÊavaju razliku ne ne

Pregled struËnjaka, najbolja dijagnoza

da ne

MoguÊnosti tretiranja oæiljaka

Ne Ëiniti niπta - Takav pristup katkad spaπava pacijenta od drugih kasnijih problema zbog pokuπaja lijeËenja oæiljka.Primjena steroidnih lijekova - Primjena steroidnih lijekova moæe smanjiti crvenilo hipertrofiËnog i keloidnog oæiljka. Terapija se primjenjuje u obliku injekcija izravno u oæiljkas-to tkivo. Postupak se moæe ponavljati nekoliko puta, ali valja paziti na kontraindikacije.Primjena preparata za ublaæavanje oæiljaka - U farma-ceutskoj ponudi postoje brojni preparati iz ove grupacije. O konaËnom izboru najbolje je posavjetovati se s lijeËnikom ili farmaceutom.Primjena fizikalne terapije - Kupke, masaæe, elektro-terapija, mangetska terapija i druge tehnike, pravilno pri-mijenjene, mogu znatno poboljπati lokalni nalaz, ali i opÊe zadovoljstvo pacijenta.Silikonske gel ploËice - Silikonske gel ploËice postavljaju se na oæiljak i nose 24 sata na dan.Kirurπka tehnika Z-plastike - Brojne su prednosti Z-plas-tike, klasiËne metode revizije oæiljka. NaËelo operacije je preusmjeravanje linije i napetosti oæiljka, koristeÊi se malim trokutastim lokalnim zaliscima. Novooblikovani oæiljak slijedi prirodne linije tijela i stoga je manje uoËljiv. Postoje i brojne sliËne tehnike, primjerice W-plastika, Y-V plastika i dr.Dermoabrazija - Dermoabrazija omekπava i stanjuje povrπinu oæiljka. KlasiËna dermoabrazija Ëetkicama ima viπi stupanj rizika od novijih tehnika dermoabrazije (primjerice dermoabrazije tekuÊim kristaliÊima).Laser - Laserska terapija daje dobre rezultate ako je na temelju dobre indikacije izabran dobar tip lasera, uz znanje i iskustvo operatera koji primjenjuje laser. Postoji nekoliko tipova lasera koji se uspjeπno koriste. »esto se koristi CO2 i Erbium YAG laser, NdYAG laser i drugi.Tkivni ekspanderi - Tkivni ekspanderi su “baloni” koji se postavljaju pored oæiljka ispod lokalne zdrave koæe, s namjerom da se rastezanjem lokalne zdrave koæe dobije dovoljno “materijala” za rjeπavanje koænog defekta nakon odstranjenja oæiljka.Koæni presadci - Nekoliko tehnika koristi zdravu koæu pacijenta razliËite debljine za rjeπavanje oæiljka. Ovisno o dubini uzetog presatka na mjestu donora, tj. na mjestu odakle je transplantat uzet, takoer je moguÊ nastanak oæilj-ka.Injekcija kolagena - Injekcije kolagena koriste se za oæilj-ke koji su ispod razine lokalne zdrave koæe. Rezultat takve terapije uoËljiv je odmah, ali ne mora biti trajan. MoguÊe su neæeljene lokalne reakcije koæe.

� 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

�0

Blagodati parnih kupeljiSandra Skoblar, viπa fizikalna terapeutkinja, info@vedacentar.com Izvor: web magazin za njegu tijela www.celulit.hr

Toplina i para pomaæu u optoku krvi

i limfe, u procesu pojaËana znojenja

otpuπtaju se toksini i tako potiËe

detoksikacija organizma

Parna ili turska kupelj jednostavno znaËi “kupanje” u prostoriji ispunje-noj zasiÊenom parom, a temelji se na bioloπkom djelovanju topline u obliku vruÊeg i vlaænog zraka (tem-peratura zraka iznosi izmeu 40 i 50° C, a relativna vlaænost zraka 80 - 100 posto).

Iako je u Europu doπla s Istoka, obiËaj istodobnog odræavanja tjele-sne higijene i duhovnog ËiπÊenja bio je poznat mnogim starim civilizacija-ma. VeÊ od antiËkih vremena Rimlja-ni su poznavali pozitivan uËinak pare na tijelo i duπu. AntiËke terme bile

su raπirene u svim glavnim rimskim gradovima, ali nisu nedostajale ni u manjim sredinama. Malo kasnije, par-ne kupelji raπirile su se po arapskim zemljama, gdje se nazivaju hammam, πto Europljani prevode kao parna ili turska kupelj. PrimjenjujuÊi suvreme-nu tehnologiju, u danaπnje vrijeme tisuÊljetna tradicija primjene termote-rapije moguÊa je u svakoj kupaonici.

Korisna djelovanja

Sa svojim tonificirajuÊim i relak-sirajuÊim svojstvima, parna ili turska

kupelj jedna je od boljih metoda u borbi protiv stresa kojemu smo svako-dnevno izloæeni. Parna kupelj raj je za tijelo i duπu, osigurava relaksaciju i osjeÊaj ugode, posebice nakon stre-sna i naporna dana. Mogu je koristiti ljudi svih æivotnih dobi, uz kontrolu tlaka i respiratornih smetnji.

UËinak topline i pare oËituje se u tome πto pomaæe optoku krvi i limfe otpuπtajuÊi toksine u procesu pojaËa-na znojenja i tako potpomaæe detok-sikaciju organizma. Toplinom uzro-kovano πirenje pora olakπava prodor pare u koæu i odstranjivanje odumrlih stanica i neËistoÊa, πto rezultira sjaj-nom, elastiËnom i mekom koæom. Visoka temperatura parne kupelji sti-mulira i vitalne funkcije, pospjeπuje imunitet i daje tijelu dodatnu ener-giju.

S druge strane, inhalacija tople pare i mirisnih esencija omoguÊuje hidrataciju pluÊa i tretmane kod razliËitih smetnji diπnog sustava, kao πto su astma, puπaËki bronhitis, kro-niËni kaπalj i sliËno.

# 5 � V a © e z d r a V l j e � 1

k u l t u r a t I j e l a

Dodatno korisno djelovanje je πto u kombinaciji s hladnim tuπem poboljπava cirkulaciju, pomaæe ukla-njanju celulita i obnavljanju tkiva.

Da bi se postigli optimalni rezulta-ti za zdravlje, ljepotu i psihiËko zado-voljstvo, parnu kupelj treba upotre-bljavati tri puta tjedno, s tim da se ta tri odlaska mogu rasporediti na jedan, dva ili tri dana. Zbog umora koji nastupa nakon tretmana, preporuËlji-vo je kupelj koristiti u popodnevnim i veËernjim satima.

Parna kupelj preporuËuje se oso-bama koje pate od nesanice, loπe cirkulacije, suhe i oπteÊene koæe, miπiÊne napetosti, reumatskih tegoba, bronhitisa…

AromatiËna parna kupelj - Da bi se pospjeπio blagotvoran uËinak vruÊeg i vlaænog zraka na zdravlje, u generator pare mogu se staviti ete-riËna ulja, tj. visoko koncentrirani ekstrakti biljaka, trava i cvijeÊa. Time se postiæu ispunjenost cijele turske kupelji æeljenim mirisom, dodatna relaksacija i veÊi terapeutski uËinak.

Svako eteriËno ulje razliËito tera-peutski djeluje na organizam - krije-pi i osvjeæava, stimulira ili umiruje, proËiπÊava diπne puteve, djeluje anti-septiËki i antibakterijski, a neki Ëak i anticelulitno.

Procedura u parnoj kupelji

• tuπiranje (moguÊe je koristiti i whir-pool za zagrijavanje tijela)

• Kneipp kupke - naizmjeniËne toplo-hladne kupke za noge u dvije zasebne kadice, koje se provode u sjedeÊem poloæaju. Temperatura tople vode je 34 - 37° C, a hladne 18 - 20° C. Potkoljenice su u vodi. Provodi se naizmjeniËno umakanje, dva puta po pet minuta u toploj vodi, a izmeu i na kraju 10 - 30 sekundi u hladnoj vodi. Kneipp kupke koristimo prije ulaska u kupelj, za vrijeme stanke i na kraju boravka u kupelji. Ove kupke imaju izuzetan terapeutski uËinak.

• prvi ulazak u parnu kupelj koji traje 10 do 15 minuta - potrebno je isprati svoje mjesto za sjedenje na grijanim klupama

• nakon izlaska iz parne kupelji treba dvije do tri minute hodati u hladnijem prostoru (frigidarium). MoguÊe je odabrati jedno od slje-deÊa tri izbora frigidariuma:• zalijevanje tijela prohladnom

vodom pet do 10 minuta - pro-vodi se postupkom zalijevanja iz gumene cijevi u smjeru od nogu prema gore, najprije desna pa lijeva strana - stopala, listovi, bedra do straænjice, zatim unu-tarnja strana bedara, desna ruka, lijeva ruka, lea, trbuh, prsa, vrat i na kraju lice i glava

• postupno tuπiranje hladnom vodom - slap (provodi se po istom principu kao i zalijevanje prohladnom vodom) ili samoma-saæa ledom

• postupno uranjanje cijelog tijela u prohladnu vodu - hladni bazen

• odmaranje u leæeÊem poloæaju, uz utopljavanje; relaksacija traje 10 - 15 minuta, uz rehidraciju (voda, Ëaj ili prirodni voÊni sok)

• Kneipp kupke - aktiviraju mehani-zam koji tijelo rjeπava nakupljene topline

• cijeli postupak ponavlja se jedan do tri puta

• na kraju slijedi 15 do 30 minuta odmora

Nekoliko korisnih savjeta

• Za parnu kupelj odvojite najmanje sat i pol.

• Ako se bavite nekom sportskom aktivnoπÊu, koristite parnu kupelj samo pola sata nakon zavrπetka.

• Prije odlaska u parnu kupelj nemojte piti alkohol i nemojte ulazi-ti gladni ili puna æeluca, jer i jedno i drugo stanje previπe optereÊuje krvotok.

• Prije parne kupelji skinite sav nakit, uklonite πminku i istuπirajte se. Prije ulaska preporuËuju se Kneip-pove kupke (uz topla stopala lakπe Êete se znojiti).

• U parnoj kupelji morate biti goli, pa prije ulaska skinite kupaÊi kostim. Vodom iz crijeva isperite mjesto gdje Êete sjesti. Isto napravite i prije izlaska.

• U parnoj kupelji ostanite 10 do 20 minuta (profesionalci si mogu dopustiti i 25 minuta) ili uvaæite signale koje vam tijelo πalje te kabi-nu napustite i prije.

• Nakon faze znojenja nipoπto nemojte propustiti ohlaivanje, koje u pravilu mora trajati koliko i bora-vak u sauni, dakle od osam do 15 minuta.

• Nakon izlaska iz saune rashladite se na hladnom zraku, pod hladnim tuπem, samomasaæom ledom ili postupnim uranjanjem u bazen s hladnom vodom.

• Nakon faze ohlaivanja ciklus se moæe ponoviti joπ najviπe dva puta po istom rasporedu.

• Nakon zavrπene procedure prepo-ruËuje se 20 do 30 minuta relak-sacije. Zatim tijelo i lice dobro namaæite mlijekom, uljem ili kre-mom za vlaæenje koæe.

• Nakon parne kupelji izbjegavajte bilo kakve sportske i rekreacijske aktivnosti, jer biste u protivnom mogli ozbiljno opteretiti krvotok.

• Nakon parne kupelji nije prepo-ruËljivo otiÊi u solarij niti upotre-bljavati sredstva za pranje, jer je koæa posebno osjetljiva.

• Æe nakon parne kupelji utaæite iskljuËivo negaziranom mineralnom vodom i prirodnim voÊnim soko-vima, a eventualnu glad laganom salatom od voÊa ili povrÊa.

• MoguÊe je kombinirati aroma par-nu kupelj s finskom saunom, ali poπtujuÊi fazu ohlaivanja nakon koriπtenja jedne od njih. Takoer se ne smije prekoraËiti brojka od tri ulaska.

� � V a © e z d r a V l j e # 5 �

�2

S

Od gubitka osjeta do motoriËkih smetnji

prof. dr. sc. Vida demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, predstojnica Klinike za neurologiju; dr. sc. Vanja BaπiÊ kes, spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Simptomi se najprije javljaju na

najudaljenijim (distalnim) dijelovima

udova zato πto su najprije zahvaÊena

najduæa æivËana vlakna

Polineuropatija oznaËava oπteÊenje viπe perifernih æivaca, osobito na krajnjim dijelovima ekstremiteta. Vrlo Ëesto je dio neke sustavne bolesti. Primarno mjesto oπteÊenja moæe biti vlakno æivca (npr. u πeÊernoj bolesti, u oπteÊenju πtetnim tvarima) ili mije-

linskoj ovojnici koja okruæuje æivac (npr. u akutnoj ili kroniËnoj upalnoj polineuropatiji, leukodistrofijama ili Guillan-Barreovu sindromu). Ako su zahvaÊena mala mijelinska vlak-na, javlja se primarni gubitak osje-ta za temperaturu i bol, a u sluËaju

zahvaÊanja velikih vlakana javljaju se motoriËki poremeÊaji.

Uzroci nastanka su razliËiti i mogu se podijeliti na nekoliko grupa. Tako razlikujemo polineuropatije:

• kao posljedicu djelovanja πtetnih tvari (nikotin, olovo, æiva, alkohol)

• kao posljedicu pritiska (osteofit, protruzija diska, priraslice nakon operacije)

• nastale nakon traumatskog oπteÊenja

• kao posljedicu djelovanja upal-nog agensa (difterija, lepra, virus-ne infekcije, HIV infekcije)

• u sklopu sistemskih bolesti (reu-matoidni artritis, nodozni artri-tis)

• zbog metaboliËkog poremeÊaja (πeÊerna bolest, nedostatak vitamina B12, porfirija, jetreno i bubreæno zatajenje)

• kao posljedicu neoplastiËke (tumorske) infiltracije

n e u r o l o G I j a

• kao posljedicu paraneoplastiËnih stanja

• kao posljedicu genetiËkih pore-meÊaja (Charcot-Marie-Tooth).

Postupan razvoj simptoma

Simptomi polineuropatije obiËno nastupaju postupno, u vidu moto-riËkih, osjetnih i vegetativnih pore-meÊaja.

MotoriËki simptomi najËeπÊi su u nogama. U lakπim sluËajevima javlja se djelomiËna oduzetost, a teæi sluËajevi karakterizirani su potpu-nom oduzetoπÊu miπiÊa, ekstremiteta, a katkad i cijelog trupa. Zbog pore-meÊene inervacije (prijenosa æivËanih impulsa) na miπiÊima se vremenom razvijaju hipotrofija i atrofija, koje rezultiraju smanjenjem grube miπiÊne snage.

Osjetne podraæajne fenomene Ëine parestezije, æarenje, peËenje, utr-nulost, osjeÊaj stezanja. TipiËna je bolna osjetljivost æivËanih zavrπetaka u miπiÊima na pritisak. Bol je ËeπÊa noÊu, a moæe se pogorπati dodiri-vanjem zahvaÊenog podruËja. Ako bolest napreduje, javljaju se znaci gubitka osjeta, tipiËno po distribuciji “Ëarapa i rukavica”. Zbog poremeÊaja osjetnih æivaca oteæan je i hod.

ZahvaÊanje autonomnog æivËa-nog sustava manifestira se pojavom nemoguÊnosti zadræavanja mokraÊe i stolice, impotencije ili posturalne hipotenzije (pad krvnog tlaka nakon naglog ustajanja).

Koæne promjene ukljuËuju smetnje pigmentacije, poremeÊaje znojenja, a u najteæim sluËajevima prisutne su i trofiËke promjene (glatka i sjajna koæe, lomljivi nokti, osteopo-roza).

Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim (distalnim) dije-lovima udova zato πto su najprije zahvaÊena najduæa æivËana vlakna. U nekim sluËajevima miπiÊna slabost, a rjee poremeÊaj osjeta zahvaÊa prok-simalna podruËja, tj. rameni obruË ili zdjeliËni pojas.

Postoji i posebna polineuropatija moædanih æivaca u kojoj su oπteÊeni motoriËki i osjetni moædani æivci, i to uglavnom obostrano.

Razvoj simptoma moæe biti aku-tan ili kroniËan. Akutan tijek boles-ti karakteriziran je naglom pojavom opÊe slabosti i klonulosti na koje se nadovezuju smetnje osjeta i moto-riËki ispadi. Neurologijski simptomi dostiæu vrhunac nakon jedan do dva tjedna bolesti. Nekoliko dana ili tje-dana simptomi su stacionarni i nakon toga se polako poËinju povlaËiti.

Put do dijagnoze

Na temelju fizikalnog pregleda, anamneze i rezultata elektromiografije polineuropatije se mogu podijeliti na:

• akutne ili kroniËne• osjetne, motoriËke ili osjetno-

motoriËke• proksimalne, distalne, simetriËne.

Elektromioneurografija je meto-da pomoÊu koje se mjerenjem æivËa-ne provodljivosti utvruje prisustvo neuropatije i otkriva koji je toËno æivac zahvaÊen, koji je tip preteæi-to pogoenih vlakana (senzorni ili motoriËki) te radi li se o aksonskoj ili demijelinizacijskoj patologiji.

Laboratorijski nalazi vrlo su vaæ-ni za razjaπnjenje uzroka nastanka. Potrebno je odrediti sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, πeÊer u krvi, jetrene enzime, elektrolite, ureju, kreatinin, vitamin B12, folnu kiseli-nu, reumatski faktor te antinuklearni faktor.

Ako se nakon dobivanja nalaza laboratorijskih pretraga ne pronae uzrok polineuropatije, izvode se: kontrola hormona πtitnjaËe, rtg srca i pluÊa, UZV abdomena, elektrofore-za lipoproteina, obrada likvora te na kraju biopsija miπiÊa, odnosno æivca.

Neke karakteristiËne vrste

DijabetiËka polineuropatija - Otprilike 65 posto bolesnika sa πeÊernom boleπÊu ima polineuropa-tiju. Bolest se uglavnom javlja poslije pedesete godine æivota, iako moæe nastupiti i prije. U treÊine bolesnika prisutni su znaci polineuropatije i prije negoli se utvrdi metaboliËki poremeÊaj.

NajËeπÊi simptomi u takvih boles-nika su trnci i osjeÊaj æarenja u prsti-ma ruku i nogu. Simptomi su mnogo jaËe izraæeni na nogama nego na rukama. KarakteristiËan znak za poli-

� � V a © e z d r a V l j e # 5 �

n e u r o l o G I j a

neuropatiju u bolesnika sa πeÊernom boleπÊu su neugodni paleÊi osjeti na stopalima, koji se pojaËavaju pri leæanju, osobito noÊu.

Meu osjetnim ispadima na prvo-me su mjestu slabljenje osjeta vibra-cije na nogama, stopalima i noænim prstima. Osjet dodira, boli ili tempe-rature promijenjen je u podruËju koje pokrivaju rukavice ili Ëarape.

U sluËaju da πeÊerna bolest zahva-ti autonomni æivËani sustav, mogu se pojaviti patoloπke promjene u kontroli krvnog tlaka, funkciji crije-va i mokraÊnog mjehura te smetnje erekcije i ejakulacije u muπkaraca. U rijetkim sluËajevima neuropatija moæe blokirati anginoznu bol u prsima koja upozorava na srËanu bolest i infarkt miokarda.

LijeËenje dijabetiËke polineuro-patije ukljuËuje normalizaciju meta-boliËkih funkcija. Vrlo je vaæno smanjenje tjelesne teæine. Bolna dija-betiËka polineuropatija lijeËi se antie-pilepticima i antidepresivima. UnatoË svim provedenim mjerama lijeËenja, uspjeh je vrlo neizvjestan.

Alkoholna polineuropatija - Peri-ferna neuropatija razvija se u viπe od 80 posto alkoholiËara. PoËetak bolesti je postupan, a karakteriziran je pojavom parestezija u stopalima, noÊnim æarenjem tabana, pojaËanim znojenjem. Mogu se javiti i slabosti miπiÊa, ali one nisu izraæene kao kod drugih oblika polineuropatije. ToËan uzrok se ne zna, iako se pretposta-vlja da vaænu ulogu u nastanku poli-neuropatije ima deficitarna prehrana. LijeËenje se sastoji u apsolutnoj apsti-nenciji od alkohola i ishrani koja je bogata vitaminima B skupine.

Polineuropatija u trudnoÊi - U otprilike oko 20 do 25 posto trudni-ca u drugoj polovici trudnoÊe javljaju se trudniËke parestezije. U polovice bolesnica prisutan je i poremeÊaj osjeta. ToËan uzrok poremeÊaja nije poznat, iako se pretpostavlja da vaæ-nu ulogu ima mehaniËko oπteÊenje. Ne postoji specifiËan oblik lijeËenja trudniËkih parestezija, ali svakoj tru-dnici s takvim tegobama potrebno je prekontrolirati mokraÊu i krvni tlak.

Polineuropatija u reumatoidnom artritisu - U bolesnika s reumatoid-nim artritisom javlja se polineuropa-tija koja je vjerojatno posljedica ishe-mijskog æivËanog oπteÊenja uzroko-vanog odlaganjem imunokompleksa u krvne æilice koje æivac opskrbljuju krvlju. Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËke slike, a potvruje se biopsijom æivca i pozitivnom serolo-gijom na reumatoidni artritis.

LijeËenje polineuropatija

LijeËenje se sastoji od medika-mentozne terapije, fizikalne terapije te kirurπkih zahvata u sluËaju trau-matskih oπteÊenja s potpunom tran-sekcijom æivca.

LijeËenjem sistemskih pore-meÊaja (npr. πeÊerna bolest, bubreæ-no zatajenje, multipli mijelom, tumor) moæe se zaustaviti progresija

simptoma, ali oporavak je spor. Kod bolnih polineuropatija (npr.

dijabetiËke polineuropatije) vaæna je kontrola bolova. Na træiπtu postoji cijeli niz lijekova pomoÊu kojih je moguÊe na zadovoljavajuÊi naËin postiÊi analgeziju, tj. smanjenje bolova. Lijekovi izbora su duloksetin (antidepresiv) i pregabalin (antie-pileptik). U sluËaju da se njima ne postigne analgezija, koriste se drugi antiepileptici, poput karbamazepina, gabapentina, lamotrigina, a u teæim sluËajevima i morfijski preparati.

U bolesnika s bolnom polineuro-patijom, uz medikamentoznu tera-piju, vrlo uËinkovitom pokazala se metoda TENS (transkutana elektriËna stimulacija), koja u 80 posto bole-snika s bolnom dijabetiËkom polineu-ropatijom dovodi do ublaæavanja ili prestanka bolova.

Bolesnicima s ostalim oblicima polineuropatije, koji nemaju bolove, daju se vitamini iz skupine B (B1 i B12), iako su rezultati brojnih stu-dija pokazali da je njihova uporaba u lijeËenju polineuropatija nesvrsishod-na.

Fizikalna terapija ukljuËuje kine-ziterapiju kojoj je cilj sprjeËavanje pojave kontraktura, poboljπanje snage miπiÊa, vjeæbanje osjeta i poboljπanje hodanja. Program vjeæbi treba prila-goditi svakom bolesniku.

Prognoza - Ako se polineuropatija otkrije na vrijeme i uspije se otkloniti uzrok, prognoza je veÊinom dobra. Za regeneraciju ovojnice i aksona æivca te potpuno iπËezavanje simptoma tre-ba oko πest do 12 mjeseci, ovisno o uzroku i teæini same polineuropatije. Naæalost, postoje odreeni oblici poli-neuropatije Ëiji simptomi ne mogu potpuno nestati, pa je cilj terapije ublaæiti simptome i poboljπati kvalite-tu æivota bolesnika.

�5anica ledenko manojloviÊ, mr. pharm.

Pilex® je potpuno prirodan preparat, Ëija se uËinkovitost temelji na sinergiji aktivnih tvari iz biljaka Berberis vulga-ris, Mesua ferrea i Melia azadirachta, dobivenih posebnim proizvodnim postupkom koji pridonosi veÊoj uËinkovitos-ti. Bitna osobina Pilexa® je izostanak neæeljenih popratnih pojava, πto ga uz visoku uËinkovitost Ëini jedinstvenim proizvodom.

Odnos cijene i korisnostiJedna kura Pilexa® od 14 kapsula veÊinu pacijenata

oslobaa od svih hemoroidalnih tegoba tijekom πest mjeseci, a svakim ponovnim uzimanjem njegovo djelovanje je dugo-trajnije, a simptomi slabiji. Uzima se oralno (na usta) do 14 dana, i ima prolongirano djelovanje. Kod veÊine pacijenata uslijedi rapidno poboljπanje veÊ nakon pet do πest dana, a kod manjeg broja pozitivan uËinak moæe se oËekivati jedan do tri tjedna nakon uzimanja.

Iako je cijena kure Pilexa® za sedam kapsula 369,36 ku-na, odnosno 598,02 kuna za 14 kapsula, na godiπnjoj razini isplativiji je od mnogih proizvoda jer se uzima samo dva puta godiπnje. Sedam kapsula preporuËuje se osobama koje su prvi put primijetile hemoroidalne tegobe i æenama poslije poroda, a 14 kapsula svima ostalima, osobito pacijentima koji dulje pate od hemoroidalnih tegoba.

Djelovanje i uËinkovitostDjelovanje u prosjeku traje πest mjeseci, a moæe se i pro-

duljiti, ovisno o odræavanju higijene crijeva, πto ukljuËuje pravilnu prehranu, viπe vlaknaste i probiotiËke hrane, odræa-

vanje redovite stolice, izbjegavanje suhomesnatih i konzervi-ranih proizvoda, brze te ljute i jako zaËinjene hrane. Prepo-ruËuje se izbjegavati dugotrajno sjedenje, stajanje i dizanja teπkih tereta. Uz pridræavanje navedenoga, djelovanje Pilexa® bit Êe uËinkovitije i dugotrajnije

UËinkovitost Pilexa® potvrena je i kliniËkim ispitivanjima te brojnim svjedoËanstvima. Tako je dokazano da Pilex® dje-luje kod 97 posto ljudi, pri Ëemu kod 84 posto u potpunosti uklanja sve simptome, bez negativnih posljedica.

Zbog Ëega preporuËujemo Pilex®?• dugotrajno djelovanje - u prosjeku oko πest mjeseci ili

dulje, sa samo jednom terapijom • moguÊnost odgode operativnog zahvata • olakπanje nakon operativnog zahvata • jednostavnost uzimanja - jedna kapsula na usta (oral-

no) tijekom sedam ili 14 dana• isplativost na godiπnjoj razini • prirodan proizvod bez πtetnih posljedica • tisuÊe zadovoljnih pacijenata diljem svijeta • poboljπanje kvalitete æivota • dokazano najdjelotvorniji preparat za tretiranje hemo-

roidalnih tegoba u svijetu

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilexa® obratite se naπoj struËnoj

savjetnici Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine,

na broj 091/5930 353.

Pilex dokazano najdjelotvorniji

ArtiËokaSanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Dnevna rutina modernog Ëovjeka ispunjena je uæurbanoπÊu, stresom i nedostatkom vremena, pa je jedna od posljedica takvoga naËina æivota sve ËeπÊa konzumacija brze hrane. Takvi mali grijesi mogu se s vremenom pretvoriti u ozbiljan problem: osjeÊaj teæine u crijevima, nelagoda u gornjem dijelu trbuha, nadutost. Uz to, opÊenito jedemo previπe hrane bogate masnoÊa-ma, πto optereÊuje probavni sustav i otvara moguÊnost porasta vrijednosti kolesterola u krvi. VeÊe koliËine hrane, slatkiπi, vi-no i ostala alkoholna piÊa posebno optereÊuju jetru, a ako uz to ne unosimo dovoljno tekuÊine, pred probavnim sustavom dodatni je izazov.

Jetra je jedan od najvitalnijih organa ljudskog organizma, Ëiju ulogu ne moæe u potpunosti zamijeniti niti jedan drugi organ. Ipak, Ëesto zaboravljamo da zdravlje jetre i cijeloga probavnog sustava uvelike utjeËe na naπe zdravlje, vitalnost, razinu ener-gije, dugovjeËnost i sklad uma i tijela. Zato je vaæno poticati ravnoteæu probavnih procesa.

SreÊom, tu je pomoÊ iz prirode, ekstrakt liπÊa artiËoke, koji zbog sadræaja gorkih tvari pozitivno i snaæno djeluje na proba-vu. Na prirodan naËin potiËe probavu masnoÊa, ubrzava pro-bavu teπke hrane, potiËe stvaranje æuËi, normalizira poviπenu razinu kolesterola i πtiti stanice jetre od oπteÊenja. S obzirom na to da ima vrlo veliku sposobnost oporavka, jetra “opraπta”, ali ne beskonaËno. Zato joj i vi trebate pomoÊi i uËiniti neπto za dobrobit svog zdravlja i bolji osjeÊaj.

Isprobajte Cirkulin ArtiËoka draæeje!Da, æelim da mi poπaljete probni uzorak Cirkulin ArtiËoka draæeja (pakiranje od dvije draæeje) na moju adresu:

Ime i prezime:

Ulica i broj:

Poπtanski broj i grad:

Ispunjeni kupon poslati na adresu:

Oktal Pharma - Za Cirkulin artiËoka Utinjska 40, 10020 Zagreb

Znanstvenici o utjecaju pro- i prebiotika

Izvor: Jackson P.: “Clinical trials on Pro- and Prebiotics for human health”

Ruski biokemiËar i nobelovac Ilia Metchnikoff veÊ je poËetkom 20. stoljeÊa istaknuo vaænost konzumacije proizvoda s mlijeËno-kiselim (probio-tiËkim) bakterijama, navodeÊi kako u podruËjima u kojima je njihova kon-zumacija bila Ëesta ljudi znatno dulje i zdravije æive. U znanstvenim krugo-vima se, meutim, tek sredinom 90-ih upozorava na vaænost pro- i prebiotika u odræavanju ravnoteæe crijevne mikro-flore i njihovoj primjeni kod infekcija gastrointestinalnog i urogenitalnog su-stava.

Na konferenciji odræanoj u veljaËi 2005. u Parizu, na koju je bilo pozvano 200 znanstvenika koji se bave hranom, nutricionizmom i zdravljem, predsta-vljeni su rezultati istraæivanja utjecaja pro- i prebiotika na ljudsko zdravlje. Predstavljen je i posljednji izvjeπtaj SYNCAN projekta, koji je sponzorirao istraæivaËki program EU. Cilj projekta bio je istraæiti mogu li probiotici, pre-biotici i simbiotici smanjiti rizik pojave karicinoma crijeva. KljuËni dio projekta bila je dvostruko slijepa kontrolna stu-dija na 80 volontera, koji su dobiva-li simbiotiËki tretman (sastojao se od prebiotika i dva probiotika) ili place-bo, a rezultati su se biljeæili svaki dan tijekom 12 tjedana i bili su iznimno zanimljivi. Nekoliko biomarkera karci-noma debelog crijeva bilo je pozitivno modulirano simbiotiËkim tretmanom, πto sugerira da konzumiranje simbio-tika moæe imati preventivni uËinak pro-tiv karcinoma crijeva.

Predstavljeni su rezultati i drugih istraæivanja. Neka od njih su:

• Dodatak probiotika smanjio je uËestalost i teæinu enterokolitisa praÊenog odumiranjem tkiva kod prerano roene novoroenËadi.

• LijeËenje pacijenata s blagim do srednjim ulkusnim kolitisom kom-pleksnim probiotikom rezultiralo je stopom poboljπanja ili reakcije na tretman od ukupno 77 posto. Nisu zabiljeæeni negativni uËinci.

• Dodatak probiotika poveÊao je trpeljivost na lijeËenje sa svrhom iskorjenjivanja Helicobacter pylori, a rezultati pokazuju da su probio-tiËke bakterije uspijevale preæivje-ti u gastrointestinalnom sustavu unatoË intenzivnoj antimikrobnoj terapiji.

• »etverotjedno uzimanje Lactoba-cillus rhamnosus moæe ublaæiti crijevne upale kod osoba sa sin-dromom atopiËkog osipa/derma-titisa i alergije na kravlje mlijeko.

• Konzumiranje pro- i prebiotika tijrkom terapije antibioticima ublaæava poremeÊaj crijevne mikroflore i pomaæe “obnavljanju” sluznice.

Prema tome, pro- i prebiotici kao znanstvena Ëinjenica postaju naπa stvarnost i potreba, kako u prevenciji, tako i kod veÊ nastalih gastrointestinal-nih i urogenitalnih tegoba.

� 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

�8

I

Mrπavljenjekoju dijetu odabrati

Suzana tomaπeviÊ, dipl. ing. nutricionist, Nutrivita - nutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel: 01/4617 027, www.nutrivita.hr

I najbolje planirane dijete gube smisao

onog trenutka kad dobre namjere ne

mogu kontrolirati klimavu obvezu prema

trajnoj promjeni naËina æivota

VeÊina ljudi koja je nezadovolj-na vlastitom tjelesnom teæinom pokuπava razliËitim dijetama pred-loæenim u knjigama, Ëasopisima, na internetu ili prema preporuci prija-telja, doÊi do æeljene tjelesne teæine.

Brze, obeÊavajuÊe dijete koje jamËe jednostavan gubitak kilograma dovo-de do stanja iscrpljenosti, pune su ograniËenja i uskraÊivanja, a njihovi sljedbenici uporno vaæu svaki gram mesa, voÊa, povrÊa, pa Ëak i zelene

salate. I svake godine iskuπavaju naj-noviju hit-dijetu, nadajuÊi se Ëudu.

Mnoge takve dijete zvuËe nevje-rojatno i teπko je povjerovati da Êe netko jedan dan jesti peËeni krum-pir, drugi dan jagode, treÊi Ëokoladu i mrπavjeti. Ipak, mnoπtvo dijetnih pre-poruka od nepoznatih autora dræi lju-de u uvjerenju da Êe kombiniranjem hrane na nov nutricionistiËki naËin zauvijek izgubiti viπak kilograma. Svoju popularnost stjeËu promovi-ranjem brzoga i lakoga gubitka kilo-grama, a svi koji oËajniËki pokuπavaju izgubiti kilograme zainteresirani su samo za brza i jednostavna rjeπenja problema. No, takav pristup, dugo-roËno gledano, nije zdrav i ne bi se smio uplitati u fiziologiju organizma, nego bi trebao dugoroËno poboljπati zdravlje.

Koju dijetu odabrati kad iz dana u dan sluπamo o novim hit-dijetama? Postoji cijeli niz dijeta za mrπavljenje,

# 5 � V a © e z d r a V l j e � 9

n u t r I c I o n I z a m

stoga donosimo samo one “najpopu-larnije”.

Atkinsonova dijeta - OgraniËa-va unos ugljikohidrata na 20 do 60 g dnevno, a dopuπta sve vrste mesa, jaja i sireva. IskljuËena je veÊina grahorica, zrnatih plodova, tjestenine, riæe i kruha, pa Ëak i voÊa te nekih vrsta povrÊa. ToËnije, sve πto zovemo ugljikohidratima. Jasno je da se gubi-tak tjelesne mase zasniva na potroπnji vlastitih rezervi masnoÊa. Nakon dvotjednog provoenja dijete poveÊa-va se unos ugljikohidrata na 40 g dne-vno. Usporedbe radi, 5 dag piletine ili 15 dag sira sadræi 5 g ugljikohidrata.

Nakon takvoga postupnog uvoenja ugljikohidrata dopuπteno je u jelovnik pomalo uvoditi voÊe. Bez nedovoljna unosa ugljikohidrata, organizam poËinje iskoriπtavati rezer-ve glikogena uz slabo iskoriπtavanje masti te dolazi do stvaranja keto-na koji se nakupljaju u krvotoku, a moraju izluËiti putem bubrega. Simp-tomi su dobro poznati: æe, uËesta-

lo mokrenje, opÊa slabost, ubrzano disanje, a osoba ima miris po aceto-nu. Mnogi nutricionisti ne slaæu se s ovakvim naËinom prehrane, jer ma kako bila djelotvorna, ostavlja poslje-dice za zdravlje. Dijeta sadræi veÊe koliËine zasiÊenih masnoÊa, a time i potencijalni rizik od aterosklero-ze. S druge strane, namirnice koje su izbaËene iz prehrane (voÊe, povrÊe i sjemenke) upravo πtite od kardio-vaskularnih bolesti.

Dijeta Ëarobnom juhom - Nije niπta drugo doli dijeta Mayo klinike u kojoj je svaki dan propisana toËno odreena vrsta hrane, uz pijenje veÊih koliËina juhe koja se sastoji od luka, zelene paprike, rajËice, celera, kupu-sa i pileÊe ili govee kocke za juhu. Upravo ta juha djeluje poput diure-tika, odnosno pospjeπuje mokrenje, pa doista kazaljka na vagi pokazuje manje. Ali rijeË je samo o gubitku tje-lesne tekuÊine. Nakon treÊeg dana Ëarobna juha izaziva gaenje, poËinje “izlaziti na uπi”, a put do vitke linije ipak traje znatno dulje.

Montignacova dijeta - Temelji se na odreenoj kombinaciji namirnica, πto znaËi da prehrana nije toliko ogra-niËavajuÊa na kalorijama, nego selek-tivna. Odabirom pravilnih kombina-cija jamËi djelotvorno mrπavljenje i odræanje postignute æeljene teæine po naËelu “nije vaæno koliko, nego πto jedem”.

Hayova dijeta - Zasniva se na istom naËelu. Prema dr. Hayu, osnov-ni uzrok zdravstvenih tegoba je kise-lost (acidoza) organizma koja se javlja zbog stvaranja i nakupljanja kiselina koje su produkt metaboliz-ma koncentriranih proteina kao πto su meso, riba, jaja, mlijeko. Odvajanje pojedinih namirnica, konkretnije nemijeπanje ugljikohidrata s protei-

nima, zasniva se na Ëinjenici da i jedni i drugi trebaju razliËite enzime za razgradnju. Stoga se mogu kombi-nirati proteinske namirnice i povrÊe, ugljikohidrati i povrÊe, ali nikad pro-teini s ugljikohidratima. Pojednosta-vljeno, povrÊe treba jesti s mesom, ribom, tjesteninom, riæom, krumpi-rom, a izbjegavati klasiËne kombina-cije poput mesa i krumpira.

Dijeta po krvnim grupama - Ova dijeta, Ëiji je zaËetnik dr. Peter D’Ada-mo, temelji se na ideji da bi ljudi tre-bali planirati prehranu ovisno o svojoj krvnoj grupi, a zasniva se na naËeli-ma evolucije i prouËavanju prehram-benih navika naπih predaka. Za svaku krvnu grupu namirnice se svrstavaju kao preporuËljive, neutralne i one koje treba izbjegavati. Tako se formi-raju i liste namirnica za pojedinu krv-nu grupu.

Osobe koje imaju krvnu grupu 0 trebaju prehranu temeljiti na namirni-cama æivotinjskog podrijetla i povrÊu, a dopuπtene su i sve vrste voÊa. Oso-be s krvnom grupom A trebale bi konzumirati veÊe koliËine namirnica biljnog podrijetla: povrÊe, grahori-ce i cjelovite æitarice. Dopuπteno je i voÊe, povremeno konzumiranje mesa, s prednoπÊu peradi i fermentiranih mlijeËnih proizvoda. Osobama s krv-nom grupom B dopuπtena je najveÊa prehrambena raznolikost, a osobama s krvnom grupom AB predlaæu se namirnice poput puretine, janjetine, mlijeka i mlijeËnih proizvoda, tjeste-nine, kupusa, prokulice i kukuruza.

OpÊenito gledano, najviπe su zakinute osobe s krvnom grupom 0, a velike koliËine mesa mogu rezul-tirati prevelikim unosom zasiÊenih masnih kiselina odgovornih za kar-diovaskularne bolesti. NutricionistiËki je neprihvaÊena jer nema dovoljnu znanstvenu utemeljenost.

5 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

n u t r I c I o n I z a m

Zona dijeta - Razvio je i populari-zirao dr. Sears, a temelji se na odræa-vanju odreenog omjera inzulina i glukagona, vaænih regulatora meta-bolizma ugljikohidrata. Odræavanje pravilnog odnosa tih hormona, prema Searsu, pridonosi ravnoteæi eikosanoi-da (supstancije sliËne hormonima koji se sintetiziraju iz viπestruko neza-siÊenih masnih kiselina). Nadalje, ako je prehrana uravnoteæena tako da 40 posto ukupnih kalorija potjeËe od ugljikohidrata, 30 posto od protei-na i 30 posto od masti, idealna je za odræavanje dobrog omjera inzulina i glukagona, vaænih regulatora metabo-lizma ugljikohidrata.

Mnogi sportaπi provode zona dije-tu vjerujuÊi da ona poboljπava kom-poziciju tjelesne mase i omoguÊuje bolje sportske performanse. Dijeta je postavljena na dobrim temeljima, s bogatstvom voÊa i povrÊa, no zahtije-va potrebno znanje u slaganju tzv. blokova hrane, πto je Ëini komplicira-nom u odnosu na druge.

Sve ove dijete pridonose smanjenju prekomjerne tjelesne mase jednostavno zato πto se svaka redukcija provodi u okviru 1000 kcal na dan. No, naglasak treba staviti na posljedice koje svaka od ovih dije-ta ostavlja na zdravlje, jer kome je u interesu rijeπiti jedan problem, a navuÊi drugi.

Zaπto rijetki uspijevaju?

Istina o mrπavljenju je bolna i mnogo drukËija - nema svemoguÊe tablete niti Ëarobne dijete. Bez obzira na popularne dijete, koje nas uvjera-vaju na odreene promjene metabo-lizma i ubrzavanje mrπavljenja, ljud-ski se organizam ne moæe oduprijeti zakonima termodinamike.

Stvar je vrlo jednostavna - da biste smrπavjeli, morate potroπiti viπe

energije nego πto je hranom unosite. LaiËki reËeno, morate jesti manje, a viπe se kretati. ZvuËi vam poznato? Pa zaπto onda samo rijetki uspijevaju?

Za poËetak, pokuπajte usvojiti sljedeÊe Ëinjenice...

• Dijeta nije izgladnjivanje, tj. biti na dijeti ne znaËi niπta ne jesti - Strogo redukcijska prehra-na sa sobom nosi niz posljedica, poput anemije, umora, razdraælji-vosti, pada imuniteta, loπe kvalitete kose i noktiju. Svaka osoba koja kreÊe na redukciju tjelesne teæine mora izraËuna-ti svoj bazalni metabolizam, tj.energiju koja joj je potrebna za obavljanje osnovnih fizioloπkih funkcija. Dijete ispod 1000 kcal iscrpljuju organizam i u konaË-nici zavrπavaju poznatim jo-jo efektom - kilogrami se vraÊaju bræe nego πto su nestali.

• Provoditi redukciju teæine zahtijeva veliku volju i upor-nost - Najvaæniji Ëimbenik uspjeha je upornost. Niπta se ne postiæe preko noÊi, a promjena i usvajanje pravilnih prehram-benih navika put je do sretnog kraja mrπavljenja, a to je Ëesto mjesto gdje veÊina zakaæe. Mrπavljenje je dugotrajan proces i samo postupan gubitak kilogra-ma jamËi trajni uspjeh.

• Ne preskaËite obroke, a pogoto-vo doruËak u nadi da Êete bræe mrπavjeti - Mnogi koji se brzin-ski æele rijeπiti nakupljenog viπka

kilograma upadaju u zamku preskakanja obroka. Velik dio dana gladuju, a u fazi gladovanja organizam se ponaπa krajnje racionalno: prilagoava se novo-nastaloj situaciji i πtedljivo troπi energiju. ZvuËi nemoguÊe, ali proces mrπavljenja se usporava.

• U redukciji tjelesne teæine treba postaviti realne ciljeve - Motivi za mrπavljenje su razliËiti. No, glavni bi trebao biti samo jedan - zdravlje! Bolji izgled samo je bonus.

• Tjelesna aktivnost troπi kalo-rije - Promjena prehrambenih navika uz pojaËanu tjelesnu aktivnost pobjedniËka je kombi-nacija mrπavljenja. Nije nuæno svakodnevno znojenje u teretani. Od velike koristi bit Êe æustro hodanje, rolanje, voænja bicikla ili plivanje. Odaberite aktivnost koja najbolje odgovara vaπem dnevnom ritmu.

• Mrπavite pod nadzorom struËnjaka za prehranu - Prije negoli se upustite u program mrπavljenja, razgovarajte s nutri-cionistom jer Êe vam na osnovi vaπih individualnih potreba pomoÊi odabrati najzdraviji i najsigurniji naËin mrπavljenja. Jedna dijeta nije primjenjiva na svaku osobu, jer je svaka indi-vidualno razliËita s obzirom na metabolizam, vrstu posla koji obavlja, dob, spol i sl.

Na kraju moæemo zakljuËiti: gubiti kilograme i nije tako teπko, ali odræa-ti postignutu teæinu znatno je teæe. »esto tada bacamo krivnju na pri-mijenjenu dijetu, no problem leæi u nama samima. I najbolje planirane dijete izgubit Êe smisao onog trenu-tka kad dobre namjere ne budu mogle kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni naËina æivota.

# 5 � V a © e z d r a V l j e 5 1

51

S

C vitaminza zaπtitu od 0 do 24

Svakodnevnica je puna manjih i

veÊih opasnosti za naπe zdravlje:

stres, tjelesno optereÊenje,

nepotpuna prehrana, nikotin.

Sve to, osobito zimi, optereÊuje

naπ imunoloπki sustav

Vitamin C ima vaænu ulogu u obrambenom sustavu organizma, te je njegov unos nuæan za uËinkovitost imunoloπkog sustava. PreporuËuje se uzimanje voÊa i povrÊa najmanje 5 puta dnevno, πto je uz danaπnji tempo æivota Ëesto nemoguÊe. Osim toga, vitamin C se brzo gubi prilikom stajanja ili pripremanja hrane.

Upravo iz tih razloga Cebion Immun 2 sadræi vitamin C koji se oslobaa u dvije faze:

Faza 1: Vitamin C zrnca za brzu opskrbuNakon unosa u organizam, vitamin C treba biti raspo-

loæiv πto je prije moguÊe, pa stoga Cebion Immun 2 sadræi crvena brzo topiva zrnca iz kojih se vitamin C u potpunosti oslobaa tijekom 10 minuta nakon uzimanja.

Faza 2: Vitamin C zrnca s produljenim otpuπtanjem, za dugotrajnu opskrbu

Kao πto je vaæno da tijelo dobije vitamin C brzo, vaæna je i dugotrajna, konstantna opskrba njime. Vitamin C u re-tard obliku u tijelu se oslobaa postupno. Takav vitamin C nalazi se u æutim zrncima.

Ova jedinstvena kombinacija brzo raspoloæivog i dugo-djelujuÊeg vitamina C osigurava njime kontinuiranu opskrbu tijekom cijelog dana.

Dobri suradnici vitamina C: cink i histidin

Za obrambeni sustav tijela potreban je timski rad. Cink kao vitalno vaæan element u tragovima pomaæe imunoloπkom sustavu u borbi protiv bakterija i virusa, πtiti sluznicu, oteæa-vajuÊi prodiranje virusa u organizam. VeÊ kratko uzimanje preparata na bazi cinka, moæe bitno skratiti trajanje bolesti. Cink takoer ublaæava upalu i ubrzava ozdravljenje, a kao sastavni dio brojnih sustava enzima obnavlja stanice. Na te-melju istraæivanja dokazano je da su najbolji rezultati posti-gnuti s organskim spojevima cinka kao πto je cink-histidin.

Histidin je aminokiselina bitna za rast i razvoj tkiva te stoga igra vaænu ulogu u rastu. Iako ga i djeca i odrasli mogu sintetizirati u tijelu, organizam ga veÊinom prima prehra-nom. Histidin ima vaænu ulogu kod bræe i bolje resorpcije cinka, Ëime pomaæe odræavanje imunoloπkog sustava tijela. Æuta zrnca Cebion Immun 2 sadræe i brzo raspoloæivi cink i histidin. Na taj naËin u potpunosti se zaokruæuje princip djelovanja u dvije faze.

Jedna kapsula Cebion Immun 2 sadræi: 300 mg C vita-mina i 10 mg cinka. PreporuËeni dnevni unos (PDU) C vita-mina iznosi 500 posto, a cinka 67 posto.

PreporuËena primjena: - Jednom dnevno uzeti jednu kapsulu, uz dovoljno tekuÊine.

52

5 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

Obuzdajte osteoartritisprim. mr. sc. ksenija Berdnik Gortan, dr. med., spec. reumatolog, Savjetovaliπte za reumatologiju i fizikalnu medicinu, Ribnjak 36, Zagreb, Poliklinika Pyria-medica, specijalistiËka ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju reumatskih bolesti, Langova 9, SamoborIrena martinis, dipl. ing., eva paviÊ, dipl. ing., Irena oreË, dipl. ing., Odjel prehrane KB-a Dubrava, Avenija Gojka ©uπka 6, Zagreb

Dijetoterapija je nadopuna i doprinos

uËinkovitosti medikamentnog i

terapijskog lijeËenja osteoartritisa

Osteoartritis (artroza) nije uzro-kovan samo starenjem organizma nego i pretjeranim troπenjem zglobne hrskavice zbog prevelike tjelesne teæi-ne, sportskih napora i optereÊenja na radnome mjestu. Osim vjeæbanjem i skidanjem suviπnih kilograma, moæe se obuzdati i pravilnom prehranom s mnogo sirovog voÊa i povrÊa, bilj-nih Ëajeva i negazirane mineralne ili izvorske vode. Hrana, ukljuËujuÊi lijekove i ljekovito bilje, ne moæe izlijeËiti osteoartritis, ali moæe smanji-ti njime uzrokovane tegobe. S obzi-rom na to da pravilnim izborom hrane moæemo povoljno utjecati na ublaæavanje simptoma bolesti, dijeto-terapija je nadopuna postojeÊim vido-vima terapije jer pridonosi uËinko-vitosti medikamentnog i terapijskog lijeËenja osteoartritisa.

Preventivne mjere:• smanjiti i odræavati poæeljnu tje-

lesnu teæinu• u prehranu uvrstiti πto viπe siro-

vog voÊa i povrÊa• jesti nekoliko puta tjedno plavu

ribu • pripaziti na unos masnoÊa (æivo-

tinjskog podrijetla)

Meso i riba

Razlozi za smanjenje unosa crve-nog mesa

• meso (govedina, svinjetina) moæe izazvati "alergijske" reakcije koje potiËu pogorπavanje artritisa

• suhomesnati proizvodi, poput slanine, πunke i hrenovki te hlad-nih narezaka, sadræe konzervan-se i druge kemijske tvari koje kod nekih pacijenata izazivaju alergijske artritiËne reakcije

• masti æivotinjskog podrijetla iza-zivaju upalni proces

Zaπto plava riba - Losos, skuπa, tuna i srdela obiluju omega-3 masnim kiselinama koje izravno djeluju na obrambeni sustav. Masti morskog podrijetla sprjeËavaju proizvodnju leukotriena B4, upalne tvari odgovor-ne za pojavu simptoma artritisa. Uz to, konzumacija ribe osigurava unos kalcija, magnezija, fosfora, flora, joda i bjelanËevina, tvari koje imaju vaæ-nu ulogu u izgradnji koπtane mase. Sadræaj kalcija u ribi dvadeset puta je veÊi nego u crvenom mesu. Kal-cij zajedno s fosfatima i karbonatima najviπe pridonosi mehaniËkim i struk-turnim svojstvima kosti. PreporuËuje se kuhana ili peËena riba u alumi-nijskoj foliji ili vreÊici za peËenje pre-livena maslinovim uljem.

• umjereno soliti hranu i zamijeniti sol gdje god je moguÊe zaËin-skim biljem

• svesti na najmanju moguÊu mjeru konzumiranje namirni-ca bogatih πeÊerom, slatkiπe te namirnica koje sadræe dodatne zaslaivaËe

• biti umjeren u konzumiranju alkohola i kofeina

• tijekom dana voditi raËuna o dovoljnom unosu tekuÊine (najbolje je piti vodu)

• vjeæbati, vjeæbati, vjeæbati...

Hrana koja moæe pogorπati osteoartritis

crveno meso, zasiÊene masnoÊe, slatkiπi, πpinat, rajËica, patlidæan, papar, heljda, pπenica, orah, brusnica, πljiva

Hrana koja moæe ublaæiti osteoartritis

riba, maslinovo ulje, sirovo voÊe i povrÊe (osim navedenog), buËine sjemenke, soja, zob, jeËam, lanene sjemenke

# 5 � V a © e z d r a V l j e 5 �

n u t r I c I o n I z a m

©to treba znati o mlijeku

Ako ste primijetili da se nakon konzumiranja mlijeka simptomi osteoartritisa pogorπavaju, znaËi da imate intoleranciju laktoze (mlijeË-nog πeÊera). Istraæivanja pokazuju da mlijeËna hrana kod nekih osoba iza-ziva pogorπanje bolesti 24 do 48 sati nakon ispijanja mlijeka, a nestaju za dan ili dva.

No, prije negoli mlijeko i mlijeËne proizvode proglasite glavnim krivcima za vaπe tegobe, svakako valja imati na umu da obiluju prijeko potrebnim kalcijem i vitaminom D. Utvreno je da veÊina oboljelih od osteoartritisa ne unosi dovoljno kalcija i vitamina D. Dnevne potrebe za kalcijem nakon 50. godine su 1200 do 1500 mg, a za vitaminom D 400 do 600 IU.

Tablica 1 - Sadræaj kalcija u namirnicama

Namirnica (100 g)

Sadræaj kalcija (mg)

Ementaler sir 1020

Parmezan sir 1000

Gauda sir 860

sladoled 150

jogurt 120

punomasno kravlje mlijeko 3,3% m.m.

119

ikra jesetre - kavijar 275

kuhane lignje 180

osuπeni bakalar 160

πkarpina 137

srdela 85

kokoπje jaje 60

Prednost dajte voÊu i povrÊu

Svakodnevno jedite svjeæe povrÊe i voÊe (osim πpinata, rajËica, patlidæa-na, brusnica i πljiva) jer takva prehra-

na sprjeËava nastajanje upalnih tvari. VoÊe i povrÊe bogat su izvori vitami-na, minerala i biljnih vlakana (osobito pektina), a sadræavaju i niske koliËi-ne masti. Vaænost biljnih vlakana je u odræavanju normalne peristaltike crijeva. Sniæavaju kolesterol u krvi i apsorpcijom toksiËnih tvari iz orga-nizma pospjeπuju njihovo izluËivanje. Toplo, lagano kuhano povrÊe poput kelja, brokule, korabe, celera, komo-raËa, poriluka, blitve, repe, πparoga, mahuna i graha ponovno oæivljava oslabljeni imunoloπki sustav, a masli-ne, luk, Ëeπnjak, sjemenke (buËine sjemenke i sezam) ublaæavaju upalu.

Pokuπajte s crvenim lukom i Ëeπnjakom - Drevni EgipÊani koristili su luk da bi izazvali opuπtanje i san. Moæda ima neËega u tome. Luk æute i crvene boje najbogatiji je izvori kver-cetina. RijeË je o antioksidansu, pro-tuupalnom, a i blagom umirujuÊem sredstvu. Luk je bogat folnom kise-linom, vitaminom C i cinkom, a Ëeπnjak je πampionski nositelj antiok-sidansa koji sadræi barem petnaest antioksidacijskih kemijskih tvari.

Snaga malih borovnica - Borov-nice su posebno bogate karotenima i vitaminom C. Sadræe mnogo tanina, koji pomaæe u obnavljanju sluznice, uniπtava bakterije te sprjeËavaju i ublaæavaju upale. Borovnicama moæete utaæiti glad, a zbog samo 60 kcal sadræanih u 100 g, svakako ih valja uvrstiti u jelovnik tijekom mrπavljenja. Kratko, ali slatko veselje s borovnicama poËinje ukusnim voÊ-nim desertima, sokovima ili kao dodatak jogurtu.

Treπnja - Poznato je da treπnje sprjeËavaju kostobolju. Naime, anto-cijani (biljni pigmenti) koji se nalaze u treπnjama zajedno s vitaminom C i cinkom obnavljaju vezivna tkiva i ublaæavaju upale, smanjujuÊi koliËi-nu hormona poput histamina ili pro-staglandina. Zbog tih uËinaka treπnja je idealna kod upala, paradontoze i artritisa.

Ublaæite upalu ananasom - Ana-nas je bogat enzimom bromelinom,

koji pomaæe u razgradnji bjelanËevi-na, poboljπava prokrvljenost, sniæava krvni tlak, pridonosi razgradnji naku-pina na unutarnjim stijenkama æila (uzrok ateroskleroze), ublaæava upale i otekline. Osim biotina, vitamina B12 i vitamina E, ananas sadræi sve vita-mine i 16 razliËitih minerala u trago-vima. Energetska vrijednost na 100 g iznosi samo 56 kcal.

Antioksidansi - vitamini velikih zadataka

U svakom upaljenom zglobu vodi se bitka, tijelo pokuπava popraviti πtetu. Glavni neprijatelji organizma su slobodni radikali. Ako imunoloπki sustav ne radi dobro, kao kod artri-tisa, proizvodit Êe previπe slobodnih radikala koji mogu oπtetiti tkivo oko zgloba. Premalen unos antioksidativ-nih nutrijenata poput vitamina C, vitamina A, vitamina E, cinka i selena moæe pogorπati artritis.

Element selen (riba i πkoljke, zob, jeËam, riæa, Ëeπnjak) najvaænija je zaπtita tekuÊine koja podmazuje zglo-bove, pogotovo kad je povezan s vita-minom E u sjemenkama suncokreta, maslinama, maslinovu ulju i soji.

Vitamin C - Zalihe vitamina C, najvaænijeg antioksidansa, moraju se dnevno obnavljati. PreporuËena dnev-na doza vitamina C za muπkarce izno-si 90 mg, za æene 75 mg, a za osobe koje puπe preporuËuje se joπ dodat-nih 35 mg. Dobro je znati: otprilike polovica koliËine vitamina C u povrÊu uniπtava se kuhanjem (vrenjem, kuhanjem na pari, blanπiranjem). KoliËina vode koja se koristi tijrkom kuhanja ne igra nikakvu ulogu. Nai-me, ispitivanja pokazuju da brokule koje se kuhaju u Ëetvrt πalice vode gube jednaku koliËinu vitamina C kao da se kuhaju u litri vode.

Beta-karoten - Karoteni su æuti, naranËasti i crveni biljni pigmenti mnogih biljaka, Ëija je prisutnost oËi-ta kod mrkve, dinje, marelica i osta-log æarko obojenog voÊa i povrÊa, ali maskirana klorofilom u lisnatom tam-

5 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

n u t r I c I o n I z a m

Tablica 2 - NaËin na koji dnevne potrebe za vitaminom C moæete zadovoljiti s uæitkom

Namirnice bogate vita-minom C

Vitamina C u mg / 100 g namirnice

πipak (πumski, bobiËasti plod)

1000

crni ribiz 200

perπin, list 160

hren 114

kelj lisnati - raπtika

100

kelj pupËar - prokulica

90

slatka paprika 81

kivi 70

cvjetaËa 60

kupus 55

brokula 50

naranËa 50

limun 40

sku vodu, negaziranu mineralnu vodu ili nezaslaene biljne Ëajeve. Valja izbjegavati zaslaene voÊne sokove, gazirana piÊa i alkohol.

Zeleni Ëaj - Zeleni Ëaj smatra se eliksirom za vitalnost organizma. Osim moÊnih antioksidansa (polife-nola), sadræava i manje koliËine vita-mina. Koncentracija vitamina C u zelenom Ëaju deset je puta veÊa nego u crnom. Ostali vitamini u zelenom Ëaju su: vitamin B2, vitamin D, vita-min K i beta-karoten. Sadræava i male koliËine minerala: selena, magnezija i fluora. Istraæivanja su pokazala da je djelotvoran za detoksikaciju organiz-ma, jaËanje imuniteta te prevenciju krvoæilnih i malignih bolesti. Prepo-ruËuju se tri πalice zelenog Ëaja dnev-no. Jedna πalica zelenog Ëaja sadræa-va 80 - 110 mg polifenola i 50 - 100 mg kofeina.

Smanjite kilograme

Pretilost u oba spola uzrokom je dodatna optereÊenja kraljeænice, a time i bolesti lokomotornog sustava (hernija, degenerativnih promjena i osteoatritisa). Koπtani sustav opte-reÊen masom i njezinom loπom raspo-djelom pokazuje razliËita koπtana i zglobna iskrivljenja.

Najvaæniji uzroci pretilosti su pogreπna prehrana i nedostatak kre-tanja. Pretilost nastaje kad se hranom unosi viπe energije, tj. viπe kalorija nego πto tijelo potroπi. Meutim, ipak ne poduzimajte nikakve radikalne dijete. Pri sastavljanju dijete osobi-to treba voditi raËuna o kvaliteti bje-lanËevina i ugljikohidrata, a posebno o mastima. Iz takvih dijeta prepo-ruËuje se ukloniti zasiÊene masti i jednostavne ugljikohidrate (πeÊere), a poveÊati sloæene ugljikohidrate (povrÊe i voÊe).

Uz uravnoteæen odnos energetskih nutrijenata, bitno je hranu uzimati ËeπÊe, u pet do πest obroka dnevno, ali da ukupna energetska vrijednost ne prijee planiranu koliËinu. Na taj naËin kilogrami se gube postupno -

preporuËljivo je 0,5 kg tjedno, πto je sporije, ali ispravno i bez posljedica.

Uz dijetu obvezna tjelovjeæba! - Uz preporuËene viπestruke obro-ke valja odræavati stalnu fiziËku aktivnost. Redukcijska dijeta bez tjelovjeæbe rijetko je dovoljna za smanjenje tjelesne mase. Tjelovjeæba pri redukciji tjelesne mase omoguÊuje odræavanje ili Ëak poveÊanje nemas-ne mase tijela i utjeËe na raspodjelu odlaganja rezervne masti.

Tablica 3 - Primjer jelovnika redukcijske dijete od 1100 kcal

Zajutrak 8 h

VoÊna salata 200g

DoruËak 10 h

Zobene pahuljice s jogurtom 0,1% m.m. (150 g)

RuËak 14 h

Riblja juha 2 dlSkuπa peËena u foliji s maslinovim uljem, Ëeπnjakom i perπinovim listomBlitva leπo- blitva 300 g- krumpir 150 g- ulje maslinovo 5 g

Uæina 16 h

Ananas 100g

VeËera 18 h

Svjeæi krastavac narezan na krupnije komade pomijeπati sa 100 g zelene salate i sveænjem rotkvica, zaËiniti limunovim sokom. Na salatu se moæe dodati umak od πalice obranog jogurta, ælice posnog svjeæeg sira i kopra.

Ljekovita snaga biljaka

Metvica - Sadræi eteriËno ulje s mentolom, treslovinu, flavonoide... Pospjeπuje probavu i rad æuËi, ali i smiruje. Primijenjena izvana laga-no hladi, osvjeæava i ublaæava bol te olakπava pokretljivost.

nozelenom povrÊu (brokula, blitva). Smatra se prethodnikom vitamina A.

Vitamin E - Zovemo ga vitaminom mladosti, vitalnosti i ljepote. ©iroko je rasprostranjen u prirodi, tako da ga nalazimo u lisnatom zelenom povrÊu, biljnim uljima (suncokretovo ulje i sjemenke, kukuruzno ulje), bade-mima i soji. Od izvora æivotinjskog podrijetla najzastupljeniji je u jaji-ma, miπiÊima te u mlijeku i mlijeËnim proizvodima. Najbolje se apsorbira uz vitamin C, a ujedno je i mnogo dje-lotvorniji ako se uzima istodobno s vitaminom C.

Vodite raËuna o unosu tekuÊine

Dostatan unos tekuÊine neπto je πto ne smijemo zaboraviti. Stoga, osam Ëaπa vode neka postane pravilo kojeg bi se trebalo svakodnevno pri-dræavati. Moæete piti prirodnu izvor-

# 5 � V a © e z d r a V l j e 5 5

n u t r I c I o n I z a m

Kora vrbe - Sadræi salicin koji u organizmu prelazi u saligenin, a on procesom oksidacije daje salicilnu kiselinu. Sadræi flavonoide, pa se u obliku Ëaja koristi kao analgetik, anti-piretik i antireumatik.

Borovnica - Aktivne komponen-te iz eteriËnog ulja borovnice dje-luju kao diuretik, tonik i rubefacijens (pojaËavaju prokrvljivost bolnog zglo-ba) te vode bræem izljeËenju. Sastavni su dio raznih masti i ulja koja se utrljavaju u koæu, kao i tinktura πto se

koriste za oblog i masaæu. Uzima se i u obliku Ëaja.

Kopriva - Sadræi flavonoide, mine-ralne soli i vitamin C. Uzima se u obliku Ëaja, biljnih kapi i kupelji.

Valerijana - Bogata je valepotrija-tima i eteriËnim uljima, Ëiji je glav-ni sastojak izovalerijanska kiselina. Djeluje umirujuÊe i spazmolitiËki te olakπava san.

Ruæmarin - EteriËno ulje i fla-vonoidi potiËu cirkulaciju. Time se poveÊava protok krvi, pa se tkivo

blizu zgloba i zglobna Ëaπica bolje opskrbljuju krvlju, a zglobna hrska-vica bolje hrani. Narod ga koristi od davnina ne samo kao zaËin, nego i kao ljekovitu biljku.

Gavez - Sadræi alantoin koji pospjeπuje zacjeljivanje rana i ubrza-va zarastanje kosti. To njegovo svoj-stvo pozitivno djeluje i na istroπenu hrskavicu. Oblozi od gaveza, kreme ili ulja te biljne kapi primjenjuju se izvana na bolni zglob.

RECEPTI PROTIV OSTEOARTRITISA

Salata od rakova, maslina, seza-ma i sjemenki bora (za 2 osobe)

• 225 g svjeæeg mesa raËiÊa (npr. surimi πtapiÊi)

• 50 g sjemenki bora (pinjoli)• 25 g sjemenki sezama• 30 g crnih maslina bez koπtica• 225 g mladih kuhanih krumpira,

na polovice• 225 g mijeπane salate (listova)

Preljev za salatu• 150 g light jogurta• 2 mlada luka, narezana• 1 Ëeπanj Ëeπnjaka, zdrobljen• svjeæi sok od limuna• 2 ælice nasjeckanog perπina

Lagano prepecite sjemenke pinjola i sezamove sjemenke. Zatim ih dobro promijeπajte sa sastojcima za preljev. Listove salate stavite u zdjelu i pre-lijte preljevom. Kuhani mladi krum-pir stavite na salatu, prelijte ostatkom preljeva te dodajte raËiÊe.

Piletina s naranËom (za 6 osoba)• 2 ælice maslinova ulja• 1,5 kg kuhane piletine, bez koæe• 1 veliki luk, narezan• 2 Ëeπnja Ëeπnjaka, zdrobljena• 300 ml pileÊe ili juhe od povrÊa• 120 ml suhog bijelog vina

• 1 struk svjeæeg perπina• 6 ælica nasjeckanog lista korijan-

dra • 4 ælice nasjeckane mente • 175 ml soka od naranËe i nariba-

ne kore

U velikoj tavi lagano pirjajte luk i Ëeπnjak na maslinovu ulju. Dodajte piletinu, vino, juhu i papar. Pokrijte i pirjajte jedan sat. Dodajte sve zaËi-ne, sok od naranËe i koricu. Nastavi-te kuhati joπ 30 minuta. Servirajte uz smeu riæu i salatu.

Riba na roπtilju s limunom i zaËinima (za 4 osobe)

• 4 komada lososa ili skuπe• 1 ælica maslinova ulja• 4 ælice svjeæeg limunova soka• 2 Ëeπnja Ëeπnjaka• 4 ælice svjeæega zaËinskog bilja

(perπin, kopar, ruæmarin)• 2 mlada luka

Promijeπajte maslinovo ulje, limunov sok, nasjeckani mladi luk, Ëeπnjak i zaËine. U toj smjesi mari-nirajte ribu najmanje jedan sat pa je ispecite na roπtilju ili u alu-foliji. Kao prilog posluæite kuhanu brokulu i krumpire, zaËinjene maslinovim uljem.

Mediteranska juha od graha (za 4 osobe)

• 225 g suhoga graha• 2 Ëeπnja Ëeπnjaka• 1 veliki luk• 2 ælice maslinova ulja• 1 velika mrkva• 1 veliki poriluk• 1 komad celera• 1,5 litra juhe od povrÊa ili vode• sok od ½ limuna• malo svjeæeg ruæmarina• malo svjeæeg timijana NamoËite grah preko noÊi. Pro-

mijenite vodu i stavite ga kuhati. Ski-nite pjenu i kuhajte ga 10 minuta. Procijedite vodu te kuhajte grah joπ 10 minuta, a zatim ocijedite. Pirjajte nasjeckani luk i Ëeπnjak na maslino-vu ulju te dodajte narezano povrÊe. Pomijeπajte s grahom i vodom u kojoj se kuhao, pa sve to nastavite laga-no pirjati jedan sat. Odvojite jednu veliku ælicu, a ostatak razrijedite i smiksajte. Dodajte odvojeni dio, sok od limuna te pirjajte joπ 10 minuta. Posolite, posluæite s ribanim parmeza-nom i sjeckanim zaËinima.

56

5 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

O

Kad poËne guπitinives tarle, dr. med., privatna lijeËnika ordinacija opÊe medicine, Petrinjska 52, Zagreb, tel/faks: 01/4840 813, e-mail: dr.tarle@hi.t-com.hr

OsjeÊaj nedostatka zraka vrlo je

neugodan i svaki lijeËnik, traæeÊi njegov

uzrok, pacijentima treba pristupiti

vrlo ozbiljno

Gotovo svakodnevno u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se tuæe na osjeÊaj guπenja u prsima, nedosta-tak zraka u mirovanju, pri manjem ili veÊem naporu uz osjeÊaj stezanja u vratu. Navedenim tegobama nerijetko su pridruæene omaglice, vrtoglavice ili ubrzan ritam rada srca, koji moæe biti povremen ili kontinuiran tijekom cije-log dana i noÊi. Takvi pacijenti obiË-no su uplaπeni jer osjeÊaju strah od guπenja.

OsjeÊaj nedostatka zraka vrlo je neugodan i svaki lijeËnik takvom simptomu svojih pacijenata treba pri-stupiti vrlo ozbiljno. Kao i uvijek, lijeËnicima Êe umnogome pomoÊi Ëinjenica da imaju dovoljno vremena za razgovor s pacijentom, detaljan kli-niËki pregled i katkad primjenu dija-gnostiËkih pretraga i testova. Dobive-nim rezultatima moæe se nadopuniti anamneza i pregled te tako olakπati put do dijagnoze i odabira odgova-rajuÊeg lijeËenja.

NajËeπÊi uzroci guπenja su: pri-sutnost stranog tijela u diπnim pute-vima, pneumotoraks (kolaps jednog pluÊnog krila zbog pucanja pluÊne maramice), bolesti srca, tj. slabost srca, zatim akutne i kroniËne boles-ti gornjih i donjih diπnih puteva, bolesti πtitnjaËe, prisutnost uveÊanih limfnih Ëvorova ili drugih tumorskih tvorbi koje pritiπÊu ili urastaju u diπni sustav (leukemija, limfomi, metastat-ski tumori), bolesti πtitnjaËe, slabo-krvnost (anemije), psihiËke bolesti (neuroze, depresije ili psihoze - dublji psihiËki poremeÊaji).

Katkad osjeÊaj guπenja s osjeÊajem bolova u prsnom koπu moæe biti znak reflektirajuÊih simptoma iz trbuπne πupljine kao πto su napad æuËnih kamenaca, uklijeπtena hijatal-na hernija (æeluËano-dijafragmalna kila), uveÊana jetra zbog pritiska na oπit, Ëime se komprimiraju, odnosno pritiπÊu pluÊa i ometa disanje.

Guπenje i osjeÊaj nedostatka zraka koji se javlja u starijih osoba ili kod osoba koje imaju oslabljeno srce kliniËki se nerijetko manifestiraju uvlaËenjem koæe pri disanju na prije-

o p ∆ a m e d I c I n a

lazu vrata u gornji dio prsnog koπa te vidljivim nabreklim venama na vratu. Na licu mogu biti zamjetne plaviËas-te usne, a na nogama lijeËnik moæe primijetiti otok obiju potkoljenica. Bolesnici loπe noÊu spavaju ili uopÊe ne spavaju, a na krevetu leæe polusje-deÊi, nerijetko kod otvorenog prozo-ra. Dnevno mokrenje iznosi samo oko 500 ml. Kod takvih bolesnika moglo bi biti rijeËi o popuπtanju oslabljenog srca, a uzroci takvog stanja su broj-ni. LijeËnik Êe pregledom i nuænim dijagnostiËkim pretragama utvrditi toËnu dijagnozu i odrediti odgova-rajuÊu terapiju. Nuæan je posjet lijeË-niku jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Srce moæe doÊi u stanje u kojem kaæemo da je popustilo i tada se razvija guπenje, koje moæe dovesti do smrti zbog nakupljanja zaostale tekuÊine u pluÊima. Valja napome-nuti da guπenje, uz ostale simptome, poput bolova u prsnom koπu, oma-glice i ponekad gubitka svijesti, moæe biti prvi znak akutnog infarkta srca.

Guπenju moæe biti uzrok akutna ili kroniËna bolest gornjih i donjih diπnih puteva. Kod akutnih bolesti

diπnih puteva bolest se lijeËi simpto-matskom terapijom koja Êe ublaæiti simptome bolesti ako je rijeË o virus-nom ili alergijskom uzroku bolesti ili Êe se lijeËiti antibioticima, ako su posrijedi bakterijske akutne upale sinusa, ædrijela, duπnika ili bronha.

KroniËne bolesti diπnog sustava moæemo grubo podijeliti na bolesti gornjih i donjih diπnih puteva. Kod kroniËne upale sinusa, nosa, ædrijela duπnika ili bronha, kad znakovi upa-le dugo traju, viπe od 15 do 30 dana bez poviπene ili umjereno poviπene tjelesne temperature, uzrok moæe biti alergijskog podrijetla. U takvim okolnostima organizam i sluzni-ca navedenih diπnih puteva postaju osjetljiviji zbog imunoloπkih (obram-benih) mehanizama kao reakcije na viruse, bakterije i ostale mikroorga-nizme, koji tada mogu “nadograditi” ili zakomplicirati alergijsku upalu.

Osim vrlo Ëestih alergijskih bolesti diπnih puteva, Ëeste bolesti su i kro-niËna opstruktivna pluÊna bolest (KOPB) koja podrazumijeva neko-liko kroniËnih pluÊnih bolesti koje se odnose na kroniËni opstruktivni bronhitis, emfizem (smanjenje pluÊne

povrπine) i astmu. Puπenje je najËeπÊi provocirajuÊi Ëimbenik za KOPB i kar-cinom pluÊa, koji je prvi na listi uzro-ka smrti muπkaraca u Hrvatskoj.

Bolesti πtitnjaËe takoer su Ëest uzrok osjeÊaja guπenja ili stezanja u vratu, a najËeπÊi su pacijenti æene. LijeËnik mora biti oprezan kad se pacijent tuæi na osjeÊaj guπenja, oso-bito na jednoj strani vrata ili smetnje kod gutanja, pri Ëemu se palpacijom (pipanjem) niπta ne moæe ispipa-ti, hormoni πtitnjaËe su uredni, a u obiteljskoj anamnezi ili anamnezi pacijenta postoji moguÊnost bolesti πtitnjaËe. Kod takvih pacijenata treba uËiniti ultrazvuËni pregled vrata kako bi se otklonila sumnja na postojanje “prostim okom nevidljivih i neopiplji-vih” tumorskih tvorbi vrata i πtitnjaËe.

Bolesti πtitnjaËe sedam su puta ËeπÊe u æena nego u muπkaraca. Za bolesti πtitnjaËe karakteristiËno je da su najËeπÊe nasljedne, meutim i dugotrajan stres moæe biti provo-cirajuÊi Ëimbenik i dovesti do pore-meÊaja izgleda (morfologije) i rada πtitnjaËe.

o p ∆ a m e d I c I n a

Uzrok guπenja moæe biti i slabokrvnost, ali simptom guπenja je izraæeniji kao nedostatak zraka u mirovanju i kretanju s osjeÊajem znojenja, najËeπÊe povremeno ubrza-nog rada srca s osjeÊajem slabosti, umora i nesanicom, iako se tijekom dana javlja pospanost. Pod pojmom slabokrvnosti smatra se manji broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) koji je katkad povezan s manjom koliËi-nom æeljeza u krvi i eritrocitu.

Nedostatak crvenih krvnih zrnaca moæe biti uzrokovan poveÊanim gubit-kom krvi ili smanjenim stvaranjem eritrocita u koπtanoj sræi.

NajËeπÊi gubitak crvenih zrnaca iz krvi uzrokovan je krvarenjem u probavnom sustavu, koji moæe biti neprimjetan, ali i dugotrajan, najËeπÊe stolicom ili primjetan kao Ëista krv ili crna stolica. NajËeπÊi uzroci gubit-ka krvi i slabokrvnosti su vrijed (ulkus) æeluca i dvanaesnika, Chro-nova bolest crijeva, ulcerozni kolitis debelog crijeva, tumori u probavnom sustavu, zatim obilne i dugotrajne mjeseËnice (najËeπÊi uzrok miomi).

Uzrok manjka eritrocita moæe biti i smanjeno stvaranje u koπtanoj sræi, zatim zloÊudne bolesti koπtane sræi, zloÊudne bolesti drugih organa i tkiva u poodmakloj (terminalnoj) fazi bolesti, smanjenje broja crve-nih zrnaca nakon terapije zraËenjem ili kemoterapije, ali uzrok moæe biti i neishranjenost uzrokovana razliËi-tim uzrocima, kao i prometne nesreÊe zbog obilna krvarenja. Slabokrvnost se moæe javiti tijekom trudnoÊe ili nakon nje.

Guπenja mogu biti izazvana i psihiËkim razlozima. Vrlo Ëesto pacijenti se æale na guπenje, katkad popraÊeno i znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i straπnim umorom. Neki se tuæe

i na osjeÊaj nemira i drhtanja tije-la, a svoju zabrinutost izraæavaju zbog nemoguÊnosti koncentracije i pamÊenja. Kod tih pacijenata pom-nom anamnezom i razgovorom lakπe Êe se razjasniti situacija i moguÊi uzrok tegobama. Vrlo vaæan poda-tak o odnosima u obitelji i na poslu, kao i o moguÊim dogaajima koji su prethodili takvoj pacijentovoj situa-ciji.

NajËeπÊi psihiËki uzroci guπenja i navedenih tegoba su razliËiti oblici depresija (reaktivna depresija, depre-sivni poremeÊaj ili depresivna psiho-za) ili anksioznost, tj. nemir i strah. Vrlo Ëesto ta se dva psihiËka pore-meÊaja isprepliÊu, a lijeËe se medika-mentozno (lijekovima) i psihotera-pijom.

Kao πto je prikazano, guπenje moæe biti uzrokovano manje opas-nim, ali i po æivot vrlo opasnim poremeÊajima. Kod prisutnosti tog simptoma treba se obvezno javiti lijeËniku, koji Êe traæiti uzrok i naËin kako pomoÊi svom pacijentu.

Guπenja mogu biti izazvana i psihiËkim razlozima. Vrlo Ëesto pacijenti se æale na guπenje, katkad popraÊeno i znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i straπnim umorom

59

# 5 � V a © e z d r a V l j e 5 9

Novi polet u starijoj dobiSanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Posebna kombinacija ljekovitog

bilja djeluje preventivno, jaËa

rad srca i krvotoka i pomaæe

kod pojaËanog psihiËkog

optereÊenja organizma

Srce je naπe πesto Ëulo koje zamjeÊuje vaæne trenutke naπeg æivota snaænije nego bilo koje drugo. Onaj tko biva zarobljen u meteæu æivota, moæe propustiti prekrasne tre-nutke koje æivot za nas sprema iz dana u dan. Jer, ti trenuci su mala Ëuda, vidljiva samo onima koji ih gledaju srcem. To je vrijeme kad treba nakratko zastati i osluhnuti svoje srce, koje Êe nas nepogreπivo upozoriti na tople æivotne trenutke. Zato, Ëuvajte zdravlje svog srca i krvoæilnog sustava i uæi-vajte u æivotu.

Snaga ljekovitog bilja za prirodni poticaj

Doppelherz® tonik za jaËanje djeluje na prirodan naËin. Posebna kombinacija ljekovitog bilja djeluje preventivno u smislu jaËanja rada srca i krvotoka i pomoÊi kod pojaËanog psihiËkog optereÊenja organizma.

Doppelherz® tonik za jaËanje sadræi visokovrijedne pri-pravke od liπÊa i cvjetova bijeloga gloga, plodova hmelja i listova matiËnjaka.

Glog - Bijeli glog ima veoma dugu povijest uporabe u europskoj medicini. Dokazano je neπkodljiv, a brojni kliniËki dokazi govore o njegovu djelovanju: pojaËava kontraktilnost srËanog miπiÊa, ubrzava rad srca te smanjuje pojavu aritmija. Katkad se koristi i kao blagi biljni sedativ. Za puni uËinak pripravke na bazi gloga treba uzimati barem πest tjedana.

MatiËnjak - MatiËnjak je vrlo sigurna i netoksiËna bilj-ka. Smanjuje stresom izazvan poveÊani broj otkucaja srca,

ublaæava nesanicu, smiruje, ublaæava nemir i sliËne lakπe psihiËke tegobe, pri Ëemu se ne razvija ovisnost. Moæe se koristiti i kod problema probavnog sustava, poput grËeva i oteæane probave.

Hmelj - Hmelj se u medicini koristi od poËetka 19. stoljeÊa. OdliËan je prirodni sedativ jer umiruje i uspavljuje te pomaæe u stanjima straha, nemira i stresa. Uz to, zbog sadræaja gorkih tvari koristi se kod nedostatka apetita i pro-bavnih tegoba.

Doppelherz® tonik za jaËanje sadræi i med, aromatiË-nu tinkturu, tinkturu naranËe i slatko vino, zbog Ëega je vrlo ukusan.

Doppelherz® tonik za jaËanje preporuËuje se...• osobama koje su izloæene poveÊanim naporima -

poboljπava opÊe stanje organizma i daje mu novi polet• rekonvalescentima - nakon preboljele bolesti organiz-

mu je potrebna nova snaga• osobama srednjih godina - sadræi bijeli glog za

jaËanje srca, koji je posebno vaæan u drugoj polovici æivota

• starijim osobama - blagotvoran je u dobi kad opÊeni-to prevladava osjeÊaj smanjenja æivotne energije.

6 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

60Madrac i jastukza zdrav i ugodan san

Kraljeænica je pravi barometar za dobar ili loπ poloæaj pri spavanju, πto obiËno osjeÊamo ujutro nakon buenja. Da bi oblik kraljeænice u leæeÊem poloæaju mogao biti istovjetan onom kad se Ëovjek nalazi u uspravnom poloæaju (a to je pra-vilno), leæaj mora biti udoban, pruæati ravnomjernu potporu cijelom tijelu i osiguravati fizioloπki najpovoljniju krivulju kraljeænice. Zato je dobar leæaj onaj koji podræava kraljeæ-nicu u prirodnom fizioloπkom poloæaju i dopuπta potpuno opuπtanje miπiÊa tijekom mirovanja. U svakom sluËaju, treba izbjegavati spavanje na pretvrdom ili premekanom madracu, jer to teπko optereÊuje kraljeænicu.

Pravilan fizioloπki poloæaj tijela pri leæanju moæe omo-guÊiti samo ispravno konstruiran i dovoljno elastiËan leæaj, od primjerenih materijala koji ne πtete zdravlju. U posljednjih desetak godina sve je viπe u uporabi tzv. termoaktivna pje-na, dobivena na bazi prirodnog kauËuka. Njezina kvaliteta ogleda se u visokoj elastiËnosti, πto joj omoguÊuje idealno oblikovanje prema anatomiji tijela. Tako pruæa kvalitetnu potporu tijelu.

interakcija sila izmeu tijela spavaËa i leæaja dijelovi tijela koji vrπe najveÊi pritisak na leæaj

pravilan poloæaj vratne kraljeænice

Utjecaj leæaja na tjelo spavaËa

Pravilna potpora + elastiËnost = kvaliteta

nezavisna elastiËnost svake susjedne toËke u leæaju

elastiËna presvlaka leæaja

elastiËnost individualno prilagoena tvrdoÊa

Vratna kraljeænica trpi brojna optereÊenja, Ëemu treba pri-dodati i neizbjeæne degenerativne promjene koje se razvijaju s godinama. NajËeπÊe tegobe vezane uz vratnu kraljeænicu, kao πto su vrtoglavica, muËnina, nestabilnost u hodu, πum u uπima i vidne smetnje, mogu se pogorπati nepravilnim poloæajem vratne kraljeænice tijekom spavanja. Meutim,

pravilnom potporom vratne kraljeænice i njezinih osjetljivih miπiÊnih struktura moæemo izbjeÊi neugodne tegobe i bolove te omoguÊiti nuænu relaksaciju vratnih struktura. Stoga valja individualno odrediti optimalnu visinu jastuka, kako bi se zadovoljio uvjet da je tijekom spavanja vratna kraljeænica u ravnini s ostalim dijelom kraljeænice.

Medicus anatomski jastuk = nema bolova u vratu

nepravilan poloæaj vratne kraljeænice

6 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

62Pupkovina nestaje - pupak ostaje

marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

PupËani batrljak treba njegovati

najmanje jednom dnevno, po potrebi i

ËeπÊe, te odræavati suhim i Ëistim

Mjesec dana novoroenaËke dobi svakako je najosjetljivije razdoblje za bebu i majku, pogotovo ako je rijeË o majci prvorotkinji. PupËana vrpca koja je povezivala majku i plod tijekom trudnoÊe nakon poroda se podvezuje na nekoliko centimetara udaljenosti od koæe novoroenËeta i presijeca. Tako nestaje fiziËka spo-na koja je povezivala majku i dijete tijekom devet mjeseci i omoguÊava-la osobito privilegiran odnos, kojem nakon poroda zauvijek svjedoËi nje-gov oæiljak, tj. pupak.

Dio koji nakon podvezivanja ostaje na bebinu trbuhu naziva se pupËanim batrljkom, koji se tijekom iduÊih dana osuπi, stvrdne i potam-ni, a izmeu sedmog i desetog dana otpadne. Zaostaje pupËana ranica

koja zacjeljuje joπ nekoliko dana. U rodiliπtu se o pupËanom batrljku brine zdravstveno osoblje, a nakon dolaska kuÊi brigu preuzimaju rodi-telji uz pomoÊ patronaæne sestre.

©to da, a πto ne

NovoroenËad je na neke bolesti mnogo osjetljivija od starije djece i odraslih jer njihov imunoloπki sustav nije razvijen da bi se mogao boriti protiv nekih bakterija, virusa ili para-zita. Zato su i higijenske mjere nje-ge novoroenËeta, njegove odjeÊe i pribora koji se koristi mnogo stroæije nego kod starije djece. Stoga Êemo u kratkim crtama upozoriti na neka pra-vila koja je nuæno poπtovati u prvim danima æivota malog biÊa.

Osnovno pravilo prije svakog kontakta s bebom je pranje ruku, a odnosi se na roditelje i sve osobe koje njeguju dijete. Jeste li znali da dvije minute pranja ruku obiËnim sapu-nom za 80 posto smanjuje moguÊnost prijenosa infekcije na dijete?!

Njega pupka u prvim danima od osobite je vaænosti za bebu, a vrlo je jednostavna. PupËani batrljak treba svakodnevno njegovati, najmanje jednom dnevno, po potrebi i ËeπÊe, te ga odræavati suhim i Ëistim. Nje-ga traje sve dok batrljak ne otpadne, nakon Ëega treba njegovati pupËa-nu ranicu dok potpuno ne zaraste (prestane vlaæiti) - dva puta dnevno, najbolje ujutro i naveËer, tijekom presvlaËenja.

Kako bi pupËani batrljak πto prije otpao i kako bi prevenirali razvoj infekcije, treba voditi raËuna o tome da se batrljak ne moËi (zato se dije-te prvih dana samo briπe vlaænom trljaËicom ili pelenom), ne maæe, odnosno ne posipa antibiotskim mastima i praπcima. Iako su se neka od tih sredstava uvrijeæila u uobiËaje-noj njezi pupka novoroenËeta, treba istaknuti da najnovije spoznaje upuÊuju na to da masti vlaæe zonu

koja treba biti suha, a praπak se na to dodatno sljepljuje, taloæi i praktiËno “cementira” podruËje pupka. Ispod se lako razvijaju otporni mikroorganizmi koji mogu dovesti do infekcije pupËa-nog batrljka i pupËane ranice. Zato je najbolje koristiti gotovu otopinu nekog antiseptika, posebno uËinko-vitog protiv bakterija i gljivica.

Nemojte se bojati da Êete ozlije-diti bebu tijekom njege pupka. Suhi pupËani batrljak ne boli jer je tki-vo odumrlo. Beba moæe biti jedino nemirna zbog hladnoÊe, a najbolje Êete je umiriti mazeÊi je i njeæno joj tepajuÊi.

Postupak pri toaleti pupka

Prije toalete sve trebate staviti na dohvat ruke. Odstranite staru gazu, zatim sterilnom kompresom prethod-no natopljenom u antiseptiËku otopi-nu (npr. Octenisept) temeljito oËistite okolnu koæu i rubno podruËje pupka, a dno pupka obilato natopite anti-septikom. Zatim laganim pritiskom kompresom natopljenom u otopinu antiseptika obriπite batrljak i ostavite ga da se suπi oko jednu minutu. To Êe pospjeπiti suπenje i otpadanje batrljka. Umjesto sterilne komprese, moæe-te koristiti πtapiÊ od vate natopljen u antiseptiËku otopinu. Na kraju batr-ljak prekrijte novom suhom sterilnom kompresom i priËvrstite je posebnim hipoalergenim flasterom (za njegu pupka) ili jednostavno rubom benki-ce. PreporuËuje se rub pelene pre-saviti tako da ostane ispod pupka kako biste sprijeËili vlaæenje pupka mokraÊom. Velika su pomoÊ pelene posebno prilagoene potrebi sprjeËa-vanja vlaæenja pupka.

Nakon πto pupËani batrljak otpad-ne, njegu nastavljate na sliËan naËin. Srediπnji dio pupËane ranice trebate obilato natopiti gotovom otopinom antiseptika (npr.Octenisept) i saËeka-

ti minutu da se posuπi. Zatim preko pupka stavite sterilnu kompresu i previjete bebu na uobiËajen naËin. Nastavite s ovom toaletom sve dok ranica potpuno ne zacijeli, tj. ne pre-stane vlaæiti.

Kupanje - samo uz oprez

Kupati dijete dok pupËani batr-ljak joπ nije otpao moæete samo ako ste vrlo vjeπti i imate iskustva. U svim drugim sluËajevima (pogotovo prvorotkinje), savjetuje se brisanje novoroenËeta trljaËicom sve dok puËani batrljak ne otpadne, a pupËa-na ranica potpuno ne zacijeli. Mame katkad tijekom prvih “kupanja” dodatno πtite pupak od moËenja prekrivanjem suhom i Ëistom pele-nom ili sterilnom gazom.

Brisanje bebe treba poËeti od glave (kose), zatim se redom briπu vrat, prsni koπ, trbuh, ruke, lea, noge i zatim spolni organi. Lice, oËi, nos i uπi mogu se prebrisati vaticom natopljenom u mlakoj kamilici. Tre-ba paziti da je prostorija dovoljno zagrijana i da se dio tijela koji se tre-nutaËno ne briπe prekrije pelenom ili benkicom. Nakon brisanja moæete sve pregibe premazati djeËjim uljem.

Infekcija je moguÊa

Ako se pupak ne odræava suhim i Ëistim, vrlo lako moæe doÊi do infekcije, koju Êete prepoznati po crvenilu i oteËenosti koæe oko pupka. Do upale moæe doÊi i nakon otpa-danja batrljka dok se pupËana rani-ca joπ nije osuπila, a prepoznaje se po tome πto je dno ranice crveno, a moæe se pojaviti i gnojni iscjedak, uz neugodan miris. NajËeπÊi uzroËnici infekcija uglavnom su bakterije. Ako primijetite simptome upale, svakako kontaktirajte pedijatra koji Êe poduze-ti odgovarajuÊe mjere lijeËenja.

6�

6 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

Fluimukan mukolitik dokazane djelotvornosti

mr. sc. alma roæman, dr. med., spec. za pluÊne bolesti i tuberkulozu, Poliklinika za bolesti diπnog sustava, Prilaz baruna FilipoviÊa 11, Zagreb

Fluimukan® cijepa gustu

sluz na manje dijelove,

πto olakπava iskaπljavanje,

poveÊava koliËinu iskaπljaja i

skraÊuje vrijeme izljeËenja

Meu brojnim simptomima koji prate respiratorne bolesti, poput prehlade, gripe, upale sinusa i drugih, kaπalj je uo-biËajen pratilac. Upalni proces obiËno je praÊen i poveÊanom proizvodnjom sekreta, koji se cijedi kroz nos. No, suviπni sekret koji ne uspijemo ispuhati kroz nos, spuπta se u donje diπne puteve, a onda slijedi iskaπljavanje, koje moæe biti to-liko naporno da mislite kako Êete ispustiti duπu.

Kaπalj je glavni simptom bolesti diπnog sustava. Definira se kao eksplozivni izdah kojim se nastoji odstraniti πtetne tvari iz diπnih puteva. Kad je rijeË o kaπlju s iskaπljavanjem, nuæan je dobar mukolitik, koji Êe razrijediti gustu sluz, kao i obilna hidracija organizma, tj. unoπenje veÊih koliËi-na tekuÊine.

Tijekom godina izbor mukolitika postajao je sve veÊi, a istraæivanja o njihovoj djelotvornosti pokazala su da najbolji uËinak na izluËivanje sluzi i smanjenje gustoÊe iskaπljaja ima acetylcystein (Fluimukan®).

Kako djeluje Fluimukan® - Fluimukan® je lijek u obliku granula za djecu i odrasle, koje se jednostavno otapaju u vodi ili Ëaju.

Najvaænije je njegovo mukolitiËno djelovanje, πto znaËi da cijepa gustu sluz na manje dijelove (molekule), pa se ona razrjeuje, olakπava se iskaπljavanje, poveÊava koliËi-na iskaπljaja, smanjuje osjeÊaj oteæana disanja i na kraju skraÊuje vrijeme izljeËenja kaπlja.

Fluimukan® djeluje i antioksidativno, tj. smanjuje mo-guÊnost oπteÊenja stanica slobodnim radikalima, πto je oso-bito vaæno kod puπaËa, oneËiπÊenog zraka i sl.

Kad primijeniti Fluimukan® - Primjenjuje se za lakπe iskaπljavanje kod poveÊane produkcije guste sluzi u diπnim putevima pri prehladi, gripi, upali sinusa i sl. Dodatna je te-rapija kod akutnih i kroniËnih bronhopulmonalnih oboljenja, kao πto su akutni i kroniËni bronhitis, upala pluÊa ili kroniË-na opstruktivna pluÊna bolest (KOPB).

Najviπe istraæivanja provedeno je upravo na bolesnici-ma s kroniËnom opstruktivnom pluÊnom boleπÊu. Za njih je karakteristiËan stalan i obilan iskaπljaj, Ëija se koliËina i boja mijenjaju ovisno o bakterijskoj superinfekciji, koja je vrlo Ëesto uzrokom pogorπanja osnovne bolesti. Nerijetko, takva pogorπanja zahtijevaju bolniËko lijeËenje koje se moæe sprijeËiti ako se sprijeËi pojava gustog i obilnog iskaπljaja. Stoga se Fluimukan® preporuËuje u simptomatskoj terapiji oboljelih od KOPB-a, a zbog dokazano kratkotrajna uËinka, pacijenti ga mogu uzimati povremeno i periodiËno. Drugim rijeËima, nema dokaza da djeluje dugoroËno i profilaktiËki.

Ponukana kliniËkim ispitivanjima koja su potvrdila pozitiv-ne uËinke acetilcisteina, posljednje tri godine preporuËujem ovaj lijek pacijentima s KOPB-om u jesensko-zimskom razdob-lju, kad se oËekuje pogorπanje bolesti, i to najmanje 10 dana u mjesecu u koliËini od 400 mg dnevno. Kod pacijenata s akutnim bronhitisom i upalom pluÊa preporuËuje se 600 mg dnevno u kombinaciji s antibiotikom.

Kontraindiciran je kod akutnog peptiËkog ulkusa (æeluËa-ni vrijed) i oboljelih od πeÊerne bolesti.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

6 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

66

Kad nas opsjedaju nametnute misli

mladen Haupert, dr. med., Psihijatrijska bolnica VrapËe, BolniËka 32, Zagreb

Prvi simptomi obiËno se pojavljuju u

adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

U dobi od 10 do 15 godina dogodi se

31 posto prvih epizoda, a 75 posto

razvije se do tridesete godine

Opsesivno-kompulzivni pore-meÊaj (OKP) smatrao se jednim od najrjeih duπevnih poremeÊaja. Prijaπnja epidemioloπka istraæivanja pokazala su kako je njegova mak-simalna pojavnost pet oboljelih na 100.000 ljudi. Tako niska uËestalost vjerojatno je bila uzrokovana nepre-poznavanjem poremeÊaja u okviri-ma uobiËajene kliniËke prakse sve do ranih devedesetih, zatim time πto su bolesnici prikrivali simptome i pro-sjeËnim Ëekanjem od 7,5 godina prije nego πto bi potraæili psihijatrijsku

# 5 � V a © e z d r a V l j e 6 7

p S I H I j a t r I j a

pomoÊ. OKP se podjednako Ëesto pojavljuje i u muπkaraca i u æena. Prema meunarodnoj klasifikaciji bolesti, opsesivno-kompulzivni pore-meÊaj svrstava se meu tzv. anksioz-ne poremeÊaje.

Prvi simptomi obiËno se poja-vljuju u adolescenciji ili ranoj odra-sloj dobi, no mogu se pojaviti i prije. U dobi od 10 do 15 godina dogodi se 31 posto prvih epizoda, a 75 posto razvije se do tridesete godine æivota. U veÊini sluËajeva nema nekog poseb-nog stresa ili dogaaja koji bi pretho-dio poËetku simptoma.

Nakon “πuljajuÊeg” poËetka, slije-di kroniËan i Ëesto progresivan tijek

bolesti. Ipak, neki bolesnici opisuju iznenadni poËetak simptoma, πto je obiËno inducirano nekim specifiËnim stanjima (npr. tijekom trudnoÊe, pro-blematiËni poroaji, ozljede glave, infekcije).

Joπ je Freud uoËio vezu izmeu simptoma opsesivne neuroze, tj. OKP-a i crta liËnosti, kao πto su tvrdogla-vost, πkrtost, toËnost i urednost. No, fenomenoloπki i epidemioloπki doka-zi pokazuju da je OKP Ëesto potpuno odvojen od opsesivno-kompulzivnog poremeÊaja liËnosti. Kad se bolesnici s opsesivnim crtama liËnosti dekom-penziraju, Ëesto razviju depresiju, paranoju ili somatizaciju (tjelesne simptome), a ne OKP.

Brojne opsesije razliËita sadræaja

Osnovna su obiljeæja OKP-a opse-sije i/ili kompulzije. Opsesija je neæeljeni psihiËki dogaaj koji obiË-no izaziva anksioznost ili nelagodu. Opsesije mogu biti misli, ideje, slike, zvukovi, ruminacije (zaokupljenost razmiπljanjima), uvjerenja, strahovi ili porivi, a najËeπÊe imaju agresivni, seksualni, vjerski, neugodan, vulga-ran ili besmislen sadræaj.

Opsesivne ideje su opetovane misli koje ometaju normalan tijek misli, a opsesivne slike Ëesto su æiva vidna iskustva. VeÊina opsesivnih misli ukljuËuje uæasne ideje kao πto su bogohuljenje, silovanje, ubojstvo ili zlostavljanje djeteta. Opsesivna uvjerenja obiËno su obiljeæena i ele-mentima magiËnog miπljenja, kao πto je “ako ti crna maËka prijee preko puta, snaÊi Êe te neko zlo”. Opse-sivne ruminacije mogu ukljuËivati dugotrajno pretjerano i neproduk-tivno razmiπljanje o metafiziËkim pitanjima. Opsesivni strahovi Ëesto ukljuËuju prljavπtinu ili strah od zara-ze, a razlikuju se od fobija po tome

πto su prisutni i u odsutnosti fobiËnog podraæaja. Kod opsesivnih strahova preuveliËava se vjerojatnost pojave fobiËnog podraæaja, a i nerealni su po metodama koje se koriste da bi se strah poniπtio. Drugi Ëesti opsesiv-ni strahovi ukljuËuju zlo koje Êe se dogoditi osobi ili drugima zbog neËe-ga πto je uËinjeno, primjerice strah da Êe se kuÊa zapaliti jer osoba nije provjerila je li πtednjak iskljuËen ili da Êe se pregaziti pjeπaka ako se nesmo-treno vozi.

Bolesnici se opiru i uspijevaju kontrolirati svoje opsesije u razliËitom stupnju, ali posljediËno nastupa znatno oπteÊenje u svakodnevnom funkcioniranju. Opiranje znaËi bor-bu protiv poriva ili nametljivih misli, a kontrola je bolesnikov stvarni uspjeh u odvraÊanju misli. Opsesiv-ne sumnje i neodluËnost u svom naj-gorem obliku mogu troπiti iznimno mnogo vremena, pa Ëak i paralizirati Ëovjeka. Drugo obiljeæje opsesivnog razmiπljanja ukljuËuje nedostatak sigurnosti ili neprestanu sumnju, pri-mjerice: “Jesu li moje ruke Ëiste?”, “Jesu li vrata zakljuËana?”.

Opsesivne misli u pravilu slije-de kompulzivni rituali, kao πto su pretjerano pranje ili provjeravanje, no Ëini se da se pojavljuju upravo zbog pretjerana manjka sigurnosti i sastoje se od neprimjerenih, katkad i pogreπnih pokuπaja poveÊanja sigur-nosti. Kompulzivni ritual je ponaπanje koje obiËno smanjuje nelagodu, no izvodi se na prisilan ili nefleksibi-lan naËin. Takvo ponaπanje moæe ukljuËivati rituale koji se sastoje od pranja, provjeravanja, ponavljanja, izbjegavanja, æudnje za pedantnoπÊu, potpunoπÊu i savrπenstvom. Takve osobe zabrinute su zbog prljavπtine, zaraze klicama i mogu provoditi sate i sate peruÊi ruke ili se tuπirajuÊi. Mogu pokuπavati izbjeÊi zarazu fece-som, urinom ili vaginalnim sekreti-

6 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

p S I H I j a t r I j a

ma. Nerijetko, patoloπki sumnjaju i zbog toga kompulzivno provjeravaju kako bi se uvjerili jesu li npr. nekoga pregazili automobilom, jesu li osta-vili nezakljuËana vrata ili ukljuËen πtednjak. Provjeravanje Ëesto ne dovodi do uklanjanja sumnje, a u nekim sluËajevima Ëak je moæe i pogorπati.

RazliËite kombinacije simptoma

Postoji nekoliko razliËitih kli-niËkih slika OKP-a, ovisno o sklopu simptoma. Jedna skupina ukljuËuje bolesnike s opsesijama o prljavπtini i zarazi, Ëiji se rituali vrte oko kom-pulzivnog pranja i izbjegavanja zaraæenih predmeta. Druga skupina ukljuËuje bolesnike s patoloπkim brojanjem i kompulzivnim provjera-vanjem, a u treÊoj se skupini nalaze Ëisto opsesivni bolesnici, bez kom-pulzija.

Primarna opsesivna sporost via se kod druge skupine, kod koje je upravo ta sporost dominirajuÊi simptom; bolesnici mogu provoditi sate i sate peruÊi se, odijevajuÊi se, doruËkujuÊi, i æivot im prolazi sasvim sporo. Neki OKP bolesnici, koje zove-mo “hrËci”, ne mogu niπta baciti zbog straha kako Êe im to jednoga dana zatrebati.

Oteæana dijagnoza - Premda su kliniËke slike OKP-a priliËno jasne i upeËatljive, katkad je dijagnostiËki teπko razdvojiti OKP od depresije, psihoze, fobije ili teπkog opsesivno-kompulzivnog poremeÊaja liËnosti. U

uzbuenje zbog uspjeπnog lijeËenja tog poremeÊaja.

U lijeËenju OKP-a najËeπÊe se koristi i preporuËuje kombinirana terapija psihofarmacima i specifiËnim psihoterapijskim tehnikama. Kad su simptomi blagi ili je bolesnik vrlo motiviran, lijeËenje se moæe poËeti psihoterapijskim tehnikama. Meutim, uobiËajen pristup u kli-niËkoj praksi je poËeti lijeËenje medikacijom da bi se postigao odreeni stupanj poboljπanja, koji Êe zatim omoguÊiti bolji uËinak psiho-terapije. Kad se psihoterapija svla-da i pokaæe uËinkovitom, moæe se pokuπati sa smanjivanjem, pa i uki-danjem lijekova. S obzirom na to da je OKP kroniËna bolest, lijeËenje je u pravilu dugotrajno.

Psihoterapija OKP-a - NajËeπÊe se koristi tzv. bihevioralna metoda, a sastoji se od dvije odvojene kompo-nente:

• Postupci izlaganja - za cilj imaju umanjivanje anksioznosti vezane uz opsesije ili suoËa-vanje s opsesivnim strahovima. Tehnike izlaganja koriste se da umanje nelagodu vezanu uz podraæaj koji izazivaju opsesije kroz navikavanje, pa bolesnik dobiva domaÊe zadatke kojih se treba pridræavati, a katkad mu je potrebna pomoÊ pri izvoenju takvog izlaganja u kuÊi od Ëlano-va obitelji ili terapeuta.

• Tehnike sprjeËavanja odgovo-ra - za cilj imaju umanjivanje uËestalosti rituala i ublaæavanje opsesivnih misli.

nekim sluËajevima tijek OKP-a moæe vrlo blisko oponaπati tijek shizofre-nije, uz kroniËno onesposobljavanje, propadanje i duboko oπteÊenje socijal-nog, obiteljskog i radnog funkcio-niranja. Katkad je teπko razlikovati opsesije (tj. kontaminaciju) od suma-nutosti (tj. da ga truju).

Bolesnici s OKP-om Ëesto kao komplikaciju imaju depresiju, a takve bolesnike teπko je razlikova-ti od depresivnih bolesnika koji kao komplikaciju imaju opsesivne simp-tome. Ove “sekundarne” opsesije Ëesto ukljuËuju agresivne teme, kriv-nju i samooptuæujuÊe teme suklad-ne raspoloæenju. Nadalje, depresivne ruminacije, za razliku od pravih opse-sija, Ëesto su usmjerene na prethodne dogaaje, a ne na sadaπnje ili buduÊe i rijetko im se kad osoba opire ili ih poniπtava kompulzivnim ritualima.

Prognoza - Istraæivanja prirod-nog tijeka OKP-a upuÊuju na to da 24 do 33 posto bolesnika s poremeÊa-jem ima fluktuirajuÊi tijek bolesti, 11 do 14 posto ima faziËni tijek s razdobljima potpunog oporavka, a 54 do 61 posto stalan ili progresivan tijek. Premda se prognoza OKP-a tra-dicionalno smatrala loπom, napre-dak u psihoterapijskom pristupu i farmakoloπkom lijeËenju znatno je popravio prognozu.

Kombinacija psihofarmaka i psihoterapijskih tehnika

Napredak u farmakoterapiji OKP-a posljednja dva desetljeÊa doista je dramatiËan i izazvao je veliko

U lijeËenju OKP-a najËeπÊe se koristi i preporuËuje kombinirana terapija psihofarmacima i specifiËnim psihoterapijskim tehnikama

70

7 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

Sigmund Freud i njegove zabludeIma li koristi od psihoanalize?

ozren podnar, prof.

Prema Freudu, u korijenu psihiËkih

smetnji su nerazrijeπeni unutarnji

konflikti ili proæivljene traume s kojima se

pojedinac ne moæe nositi te ih spontano

potiskuje u nesvjesni dio uma

Jeste li svjesni toga da ove godine obiljeæavamo 101 godinu od roenja Sigmunda Freuda? Ako ne, niπta vam ne zamjeramo. Ne biste mnogo izgu-bili i da niste Ëuli za toga precijenje-nog psihijatra. No, taj naturalizirani BeËanin bio je majstor samoreklame i marketinga, kojima je uspio stvori-ti kult o sebi, a iduÊim pokoljenjima nametnuti komiËne teorije o seksual-nosti i psihiËkim poremeÊajima te dugometraænu terapijsku tehniku, Ëija

p S I H o l o G I j a

djelotvornost nije niπta veÊa od stope spontanih izljeËenja i oporavaka uz pomoÊ placeba.

Vjerovati u ispravnost glavnine Freudovih postavki danas je teæak anakronizam, a lijeËenje psihiËkih poremeÊaja psihoanalitiËkom tera-pijom odavno je ustupilo mjesto mno-go djelotvornijim modernim sredstvi-ma protiv depresije, anksioznosti i psihotiËnih poremeÊaja.

No, Freudu moramo kao olakotnu okolnost priznati Ëinjenicu da je dje-lovao u vrijeme psihijatrijskog sred-njeg vijeka, bez tehnologije za pro-dor u mozak i prouËavanje bioloπkog funkcioniranja mozga i srediπnjega æivËanog sustava.

Od psihiËkih oboljenja, Freud se osobito zanimao za histeriju, danas napuπtenu dijagnozu, koja je u nje-govo vrijeme obuhvaÊala πiroku pale-tu smetnji, te za neurozu, koja je takoer u meuvremenu zamijenje-na prikladnijim dijagnozama. Neu-roza u veÊem dijelu odgovara danas

prihvaÊenom terminu poremeÊaja raspoloæenja, meu koje spadaju depresija i anksioznost.

Dobrodoπli na kauË

Freudova se psihoanaliza temelji na pretpostavci da na ljudsko ponaπanje i osjeÊaje djeluju brojni Ëimbenici kojih ljudi nisu svjesni. Oni imaju potencijal uËiniti ljude nesretni-ma, πto se oËituje kroz brojne simpto-me koji ukljuËuju depresivnost, ank-sioznost, poremeÊenu liËnost, sniæeno samopoπtovanje itd.

Prema Freudu, u korije-nu psihiËkih smetnji nalaze se nerazrijeπeni unutarnji konflikti ili proæivljene traume (osobito iz djetinj-stva i iz odnosa s roditeljima). Oni su toliko bolni da se pojedinac ne moæe nositi s njima niti sa sjeÊanjima na njih, ali ne mogu biti jednostav-no izbaËeni iz uma, nego ih pacijent spontano “gura pod tepih”, odnosno u nesvjesni dio uma.

Cilj je psihoanalize otkloniti “neu-roze” te vratiti pacijentov oπteÊen ego u normalno stanje. Psihoanaliza se provodi kroz dugi niz seansi, po tri do pet puta tjedno, u trajanju od Ëeti-ri do πest godina. Pacijent tipiËno leæi na kauËu i razgovara s psihijatrom, nabacujuÊi πto mu padne na pamet, prema neËelu slobodnih asocijacija i prepriËavajuÊi snove. Freud je snove i asocijacije smatrao kljuËevima za razumijevanje potisnutih konflikata te je vjerovao da oni imaju sposob-nost izvuÊi iz nesvjesnoga sjeÊanja

Kad bismo vjerovali Freudu, psihiËki poremeÊaji nastaju zato πto potisnuta trauma ili konflikt izazivaju bolne emocije, Ëije podrijetlo pacijent ne razumije, a kad psihoanalitiËar pacijentu pomogne da doe do korijena te traume i osvijesti je, bit Êe izlijeËen!

©to bi Freud danas nauËioPsihiËki poremeÊaji gotovo nikad ne nastaju na naËin na koji je Freud zamiπljao. Jak stres (trauma) doista je Ëest uzrok depresije i anksioznosti, ali nije nuæno da ga je pacijent zaboravio ili potisnuo. Osoba se moæe savrπeno, do u detalje, sjeÊati pretrpljenog stresa, a ipak biti teπko bolesna. Takoer, depresija i ank-sioznost mogu biti posljedica aktualnog stresa, koji pacijent trpi u sadaπnjem trenutku.»ak i kad je osoba stvarno pretrpjela traumu te je zatim iz bilo kojeg razlo-ga zaboravila, prisjeÊanje na nju goto-vo nikad neÊe dovesti do izljeËenja ili ublaæavanja tegoba, kao πto ni slom-ljena kost neÊe zarasti zato πto bi se pacijent sjetio je li pao s kruπke ili jabuke.Psihijatrijski poremeÊaji mogu nasta-ti i bez ikakve pretrpljene traume ili nerazrijeπenog konflikta. Mnogi ljudi obolijevaju zbog oπteÊenih (mutiranih) gena, makar æivjeli u idealnim uvjeti-ma.Postoji niz drugih, rjeih uzroka pore-meÊaja raspoloæenja, kao πto su neprik-ladna prehrana (siromaπna sloæenim ugljikohidratima), manjak kretanja ili dnevnog svjetla.

na navodne potisnute traume i nerazrijeπene konflikte.

Na temelju prikupljenog tijekom tretmana, analitiËar postavlja hipoteze o pacijentovoj proπlosti i sadaπnjem æivotu. Terapeut odgaa priopÊa-vanje svojih hipoteza i zakljuËaka pacijentu sve dok on i sam ne doe

p S I H o l o G I j a

do istih zakljuËaka. Otkrije li tera-peut svoja zapaæanja prerano, u pacijentu se javlja otpor prihvaÊanju tih zapaæanja. Prevladavanje otpo-ra zahtijeva dodatno vrijeme i trud obaju sudionika, a kad pacijent prihvati zakljuËke, on nekim Ëudom biva automatski izlijeËen.

Biologija, ne psihologija

Proces traje sve dok pacijent ne izgovori ono πto se podudara s tera-

razmotrio sva raspoloæiva istraæi-vanja o djelotvornosti psihoanalitiËke psihoterapije. Doπao je do zakljuËka da psihoanaliza nije djelotvornija od placeba (fiktivne terapije ili lijeka) i da ne dovodi do poboljπanja stanja u veÊoj mjeri od spontanih izljeËenja. Naime, u razdoblju od Ëetiri i viπe godina, koliko traje psihoanalitiËki tretman, izvjestan postotak pacijenata doæivi poboljπanje stanja i bez ikakve terapije.

Takva je spoznaja navela Eysen-cka da zakljuËi kako je “Freud nesum-njivo bio genij, ne znanosti, nego propagande; ne Ëvrstih dokaza, nego uvjeravanja”.

Neki su autori kritizirali Freuda zbog krivotvorenja rezultata svojih istraæivanja. Jedan od najslavnijih sluËajeva ukljuËuje Rusa Sergeja Pankejeva, koji je istraæila novinarka Karin Obholzer. Pankejev je trpio od jake neuroze (depresivno-anksioz-nog poremeÊaja) i uzastopnih noÊnih mora, koje su mu izazivale patnje i onemoguÊavali u normalnom funkcio-niranju. Freud je iz Sergejevih sno-va zakljuËio da je pretrpio seksualnu traumu u djetinjstvu. Kad je Pankeje-vu priopÊio navodni uzrok njego-vih tegoba, on je navodno odjednom ozdravio.

No, istraæivanja su pokazala malo drukËiji razvoj dogaaja. Pankejev se nikad nije oporavio, nego je do smrti iπao na tretman kod drugih psihotera-peuta, a njegovo se stanje vremenom

peutovim hipotezama, a s obzirom na to da moguÊih hipoteza ima na tisuÊe, razumljivo je da tretman traje godi-nama, uz golem utroπak pacijentova vremena i novca.

Od pedesetih godina proπloga stoljeÊa medicina je skupila mnogo dokaza da su svi psihijatrijski pore-meÊaji bioloπkog, a ne psiholoπkog karaktera i da su posljedica kvara u neurofizoloπkoj funkciji srediπnjega æivËanog sustava. Stres je najËeπÊi okidaË psihijatrijskih poremeÊaja, no on to Ëini bioloπkim djelovanjem na rad æivËanog i endokrinog sustava, neovisno o pacijentovoj volji ili naËi-nu razmiπljanja.

Freudova teorija o izljeËenju putem osvjeπÊivanja navodno poti-snute traume moæe modernim psihija-trima, upuÊenim u bioloπku podlogu psihiËkih poremeÊaja, zazvuËati iri-tantno, a misao na gomile pacijena-ta koji su u nedostatku lijekova pri-mali psihoanalizu i neke od njezinih inaËica moæe djelovati frustrirajuÊe. Primjerice, najdjelotvornije meto-de lijeËenja najteæih oblika depresije potpuno zaobilaze psiholoπki pristup i “udaraju” direktno u mozak - elek-trostimulacija, stimulacija æivca vagu-sa, dubinska moædana stimulacija, da ne spominjemo psihofarmake.

Majstor propagande

Prije Ëetrdesetak godina njemaËki je psiholog Hans Eysenck skupio i

Sigmund Freud, roen kao Sigismund Schlomo Freud (Freiberg, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.) bio je austrijski lijeËnik, filozof i neu-rolog te utemeljitelj kontrover-zne teorije i psihoterapijske tehnike psihoanalize.

znatno pogorπavalo. ©toviπe, Zaklada Sigmunda Freuda plaÊa-la mu je mjeseËnu naknadu tako da bi ostao skriven u BeËu i da prijevara ne bi izaπla na vidjelo.

Freud i seks

Freud u razradi svog sustava miπljenja Ëesto sluæio likovima i zapletima iz antiËkih mitova, tako da je pribjegao Sofoklovu “Kralju Edipu” ne bi li poruËio da ljudsko biÊe prirodno teæi incestu i objasnio kako je ta teænja potisnuta.

Tvrdio je da spolni æivot poËinje manifestacijama koje se javljaju ubrzo nakon roenja, a seksualni je razvoj podijelio u Ëetiri faze: oralnu, sadistiËko-analnu, faliËnu i genitalnu, od kojih je svaka obiljeæena specifiËnim dogaajima.

Tijekom oralne faze, pojedinac je ponajviπe usmjeren na stjecanje zadovoljstva potrebama usta, koja Freud shvaÊa kao prvu erotogenu zonu. U sadistiËko-analnoj fazi dijete traæi zadovoljenje kroz agresiju i funkciju izbacivanja izmeta. U faliËnoj fazi djeca postaju usmjerenija na svoja spolovila. U djeËaka se, navodno, javljaju strah od oca i kastracije te Edipov kompleks, pri kojemu maπta o spolnim odnosima s majkom. Analogno Edipovu kompleksu, djevojËice razvijaju Elektrin kompleks, koji se oËituje zaviπÊu djeËacima na njihovim penisima.

Zatim seksualni razvoj na neko vrijeme zastaje, te se zakljuËuje u genitalnoj fazi, u kojoj su svi elementi seksualne funkcije do kraja organizirani i koordinirani. Homoseksualnost je gurnuo u isti koπ sa seksualnim perverzijama, tumaËeÊi ih kao posljedice “pogreπaka u seksualnom razvoju.”

Freudov psihosocijalni model mnogi su kritizirali i osuivali. Neki su odbili njegovu ideju o seksualnosti u djeËjoj dobi, o incestu kao “prirodnoj ljudskoj teænji” i o navodnoj æenskoj “zavisti” muπkarcima na penisu.

Moderna medicina odbacuje i njegovu ocjenu homoseksualnosti kao poremeÊaja, no zahvaljujuÊi velikom kulturnom utjecaju Freudovih teorija, u prvom su dijelu 20. stoljeÊa mnogi homoseksualci bili zatvarani u ustanove za duπevno oboljele te “lijeËeni” psihoanalizom i srodnim tehnikama, od kojih su neke i danas u upotrebi meu konzervativnijim terapeutima.

7 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

7�

VMama i tata viπe ne æive zajedno marija krmek, prof., psihologinja,

Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

Vaæno je da roditelji dobro razmisle πto

Êe i kako reÊi djeci, kako bi ona poËela

prihvaÊati i prilagoavati se ovoj velikoj

promjeni u svom æivotu

Razvod je vrlo teπko i stresno razdoblje velike promjene za cije-lu obitelj, Ëije posljedice osjeÊaju i roditelji i djeca. Prema nekim stati-stikama, u Hrvatskoj svaki peti brak zavrπava razvodom. Takva situacija

od roditelja iziskuje puno snage, hra-brosti, nesebiËnosti i roditeljske lju-bavi, jer u situaciji koja je i za njih emocionalno teπka moraju misliti na svoju djecu, njihove osjeÊaje i potre-be, a sve kako bi se posljedice koje

se mogu pojaviti svele na najmanju moguÊu mjeru.

Nekoliko osnovnih pravila kojih bi se trebalo pridræavati:

• Ne traæite od djece da odluËe s kim Êe æivjeti. To je odluka odraslih!

• Razvod je velika promjena i za roditelje i za djecu. Pokuπajte promjene svesti na najmanju moguÊu mjeru. Primjerice, pokuπajte se dogovoriti, ako je moguÊe, da djeca ostanu æivjeti u istom kvartu i pohaati istu πkolu.

• Neka posjeti drugog roditelja ne ovise o njegovu plaÊanju alimen-tacije.

• Ne koristite dijete kao poπtara izmeu vas i drugog roditelja (npr. "Reci tati da kasni s plaÊanjem alimentacije.").

• Pokuπajte i dalje dosljedno odræavati postavljene granice. Primjerice, pokuπajte se dogovoriti s bivπim partnerom o tome u koje vrijeme dijete ide spavati, koji filmovi ili TV emisije su dopuπteni, a koje ne i sliËno.

• Ne koristite dijete kao oruæje. Djetetu su za zdrav razvoj potrebni i mama i tata. Potaknite kontakte djeteta s dru-gim roditeljem (osim ako ste zabrinuti za njegovu sigur-nost).

• Dopustite djetetu da bude dijete. Ne dijelite s njim svoje brige, strahove, probleme i nova iskustva. Iako vam se Ëini da dijete to æeli znati i dobro se nosi s novom situa-cijom, to su stvari koje trebate zadræati za sebe jer ste vi odrasla osoba i roditelj. Koliko god vam se dijete Ëinilo snaænim, ne zaboravite da je ono joπ uvijek vaπe dijete te da su to sve vjerojatno preteπki tereti za njegova joπ uvijek mala lea. Podijelite s njim samo onoliko koliko je nuæno da bi znalo πto se dogaa, i to na naËin koji moæe razumjeti s obzirom na svoju dob.

Kako reÊi djeci tuænu vijest

DjeËje reakcije na roditeljski razvod uvelike su povezane s tim kako im roditelji priopÊe svoju odluku. Zbog toga je izrazi-to vaæno da roditelji paæljivo razmisle πto Êe i kako reÊi djeci. To je Ëesto iznimno teπko, ali se mora napraviti kako bi dje-ca poËela prihvaÊati i prilagoavati se na tu veliku promjenu u njihovu æivotu. Istraæivanja su pokazala kako su djeca koja su odrastala u cjelovitim obiteljima ispunjenim sukobima viπe traumatizirana nego djeca razvedenih roditelja koja su odras-tala u okolini bez sukoba. ZnaËi, djeca mogu normalno odras-tati i razvijati se i onda ako su roditelji razvedeni. Ono πto im je potrebno su primjerena roditeljska briga, ljubav i paænja. Zapamtite, bez obzira na dob djeteta, roditeljski razvod utjeËe i na njih!

©to moæe pomoÊi u odluci πto i kako reÊi djeci u sluËaju razvoda

• Ako je moguÊe, bilo bi dobro da roditelji zajedno priopÊe djeci svoju odluku tako da oboje mogu odmah odgo-voriti na njihova pitanja, a i na taj naËin se izbjegava meusobno okrivljavanje izmeu partnera. Kako bi sve bilo lakπe, treba pokuπati dogovoriti vrijeme zajedniËkog susreta, unaprijed isplanirati πto Êe se reÊi djeci, ostati smiren i dogovoriti se kad Êe se cijela obitelj ponovno vidjeti.

• Djeci treba reÊi za razvod tek kad se o tome donese uisti-nu konaËna odluka.

7 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

p S I H o l o G I j a

• Djeca Ëesto misle da su ona kri-va za roditeljski razvod, osobito ako im se, na njima razumljiv naËin, ne objasne razlozi rastave. Zato djetetu treba objasniti da je razvod stvar koja se dogaa izmeu dva roditelja, a ne izmeu djece i roditelja te da dijete ni na kakav naËin nije i ne moæe biti krivo niti odgovor-no za roditeljski razvod. Uz to, treba istaknuti kako, bez obzira na razvod, mama i tata ostaju njegovi mama i tata, samo s tom razlikom πto sad viπe ne æive zajedno. Ako se to pravilno objasni, djeca Êe, uz to πto Êe razumjeti da nisu odgovorna za razvod, razumjeti i da nisu odgo-vorna ni za roditeljsko mirenje.

• Ne smije se s partnerom svaati pred djetetom. KoliËina sukoba kojoj je dijete izloæeno za vrije-me i neposredno nakon razvoda presudan je Ëimbenik za djeteto-vu prilagodbu na novu situaciju.

• Nakon πto se djeci priopÊi odluka, treba im kratko objasniti πto bi se moglo dogaati u razdo-blju koje slijedi - dijete Êe htjeti znati πto Êe biti sa πkolom, njego-vim prijateljima, gdje Êe æivjeti i sliËno.

• Djeci treba odgovoriti na sva njihova pitanja i, ako je potreb-no, ponoviti im to nekoliko puta.

©to sam loπe napravio

Djeca razvod najËeπÊe doæivlja-vaju kao neπto iznimno stresno. »esto su zabrinuti za svoju sigurnost, a ne za roditeljsku sreÊu. Pitanja koja Êe se vrtjeti po njihovoj glavi mogu biti:

• ©to ako me oboje ostave?• ©to sam tako loπe napravio?• Jesam li ja kriv za razvod?• ©to Êe sad biti sa mnom?

Svako dijete reagira na svoj naËin. Tuga, ljutnja, zabrinutost, anksioz-nost, agresivnost, bijes, prkos, pov-laËenje u sebe, napetost, samo su neke od moguÊih reakcija. Zna ih biti strah da Êe ih jedan ili oba roditelja napustiti ili odbaciti. Mogu se osjeÊati usamljeno nakon πto dugo nisu vidje-la jednog od roditelja.

Bez obzira na okolnosti, razvod uvijek na odreeni naËin utjeËe na djecu. Kod neke Êe biti primjetne emo-cionalne teπkoÊe kao rezultat nove situacije, kod neke neÊe. To uvelike ovisi i o tome koliko se dobro rodi-telji nose sa situacijom. »esto djeca reagiraju drukËije od roditelja. Iznim-no je vaæno imati razumijevanja za te razlike, kao i za to da Êe svako dijete reagirati na sebi svojstven naËin.

©to dalje to teæe

NekontrolirajuÊi loπi uËinci - Razvod moæe dovesti do posljedica koje se ne mogu izbjeÊi niti promije-niti. »est problem postaju financijske teπkoÊe. Samohranim roditeljima poveÊavaju se æivotni troπkovi, πto izravno utjeËe i na djecu. Katkad je jedan od roditelja prisiljen i preseliti se, πto dovodi do novih teπkoÊa - dje-ca se trebaju prilagoditi na novu oko-linu, πkolu i prijatelje.

Gubitak obitelji - Obiteljska struktura iznimno je vaæna, a razvod zahtijeva uspostavljanje nove struk-ture i naËina funkcioniranja. Vaæno je da oba roditelja, bez obzira na novu situaciju, nastave i dalje biti roditelji svojoj djeci. Moæe biti dobra ideja da roditelji razrade detaljan plan zajed-niËke brige o djeci kako bi se zadræala odreena predvidljivost u obiteljskoj strukturi, jer razvod ne mora znaËiti i raspad obitelji.

Trebaju se potruditi da dijete odræi bliske odnose s ostalim Ëlanovima πire obitelji (bakama, djedovima, bra-tiÊima, sestriËnama…). »ak ako se jedan od roditelja s njima i ne slaæe, treba misliti na to da su oni djeci potrebni. Svatko od njih ima svoju ulogu u djeËjem æivotu i ako ih dije-te voli i uæiva u njihovu druπtvu, ne smije im se to braniti.

Roendani i blagdani - Roendani, blagdani i πkolski praznici Ëest su izvor sukoba roditelja nakon razvoda. Prvi roendan, prvi BoæiÊ ili bilo koji prvi blagdan bez bivπeg partnera sigurno Êe biti izvor stresa i za roditelja i za dijete. Kako vrije-me bude prolazilo, cijela obitelj Êe se navikavati i na kraju prilagoditi na novu situaciju te nalaziti nove naËi-ne slavlja, moæda sliËne, a moæda i drukËije od onih kakvi su postojali dok su roditelji bili u braku.

• Ne smije se traæiti od djece da biraju strane! Vaæno je da se roditelji pred njim meusobno ne okrivljuju za razvod jer to moæe indirektno dati djetetu razlog da bira strane. Za djeËji razvoj nije dobro da misli kako postoji dobar i loπ roditelj.

Ako je moguÊe, bilo bi dobro da roditelji zajedno priopÊe djeci svoju odluku tako da oboje mogu odmah odgovoriti na njihova pitanja

p S I H o l o G I j a

Vaæno je stalno imati na umu da je razvodom izgubljen bivπi partner u ljubavi, ali nikad nije izgubljena rodi-teljska odgovornost. Bili razvedeni ili ne, i jedno i drugo uvijek ste rodi-telji svojoj djeci i pogreπno je i loπe za dijete ako jedan roditelj zabranjuje, ograniËava ili onemoguÊava susre-te djeteta s drugim roditeljem, a to ukljuËuje i proslave roendana ili blag-dana, ljetovanje, skijanje i sva ostala druæenja.

©to kaæu djeca?

©to trebam od mame i tate…• Trebam vas oboje. »ak iako ne

æiviπ blizu, molim te piπi, zovi me telefonom i postavljaj mi puno pitanja o tome kako sam, s kim sam proveo vrijeme, πto

volim, a πto ne volim raditi. Kad nisi zainteresiran za mene, osjeÊam se kao da nisam vaæan i da me zapravo ne voliπ.

• Molim vas, prestanite se svaati! PoËnite se slagati oko stvari koje se odnose na mene. Kad se svaate zbog mene, pomislim da sam ja uËinio neπto loπe i da sam ja kriv za svau.

• Æelim vas oboje voljeti i uæiva-ti u vremenu koje provodim s vama - molim vas, dopustite mi i ne zabranjujte mi to. Ako se ponaπate ljubomorno ili uzne-mireno, imam osjeÊaj da moram birati strane i jednog od vas

voljeti viπe od drugog, a volim vas oboje najviπe na svijetu.

• Molim vas, razgovarajte meusobno tako da ja ne moram prenositi poruke od jednog do drugog, jer kad to moram raditi, strah me je da Êu neπto uprskati.

• Molim vas, kad govorite o mom drugom roditelju, govorite samo lijepe stvari ili ne govorite niπta. Kad govorite ruæne stvari o mojoj mami ili tati, imam osjeÊaj da me omalovaæavate i oËekujete da stanem na stranu samo jednog od vas.

• Molim vas, zapamtite kako æelim da oboje budete dio mog æivota. RaËunam na to da Êe me moji mama i tata odgojiti, nauËiti πto je vaæno i pomoÊi mi kad naiem na probleme.

Djeca Ëesto misle da su ona kriva za roditeljski razvod, osobito ako im se, na njima razumljiv naËin, ne objasne razlozi rastave

78

A

U srediπtu pozornosti nesteroidni antireumatici

doc. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Ako vam neπto nije jasno, zatraæite

savjet lijeËnika ili ljekarnika, osobito ako

istodobno uzimate nekoliko lijekova ili

imate druge zdravstvene probleme

Vjerojatno je svatko od nas, kad je osjetio glavobolju, posegnuo za nekim lijekom protiv bolova. Jedan ili dva su bezopasna, ali πto ako ga uzi-mate svakodnevno kako biste ublaæili reumatske bolove. Istraæili smo novos-ti na tom podruËju.

va i jaËaju miπiÊe. Iako se ne koris-te radi smanjenja osjeÊaja zabrinu-tosti i depresije, ni ti se uËinci ne mogu zanemariti, a posljedica su popuπtanja boli.

Kako djeluju NSAR - Glavni lijekovi koji se koriste u reumato-logiji su nesteroidni antireumatici (NSAR). Uz smanjenje boli, imaju uËinak na smanjenje upale, pa na taj naËin indirektno umanjuju osjeÊaj boli. Djeluju blokirajuÊi produkciju prostaglandina, kemijske tvari koja u naπem organizmu ima nekoliko funkcija, a jedna od najvaænijih je da pogoduju razvoju upale.

Doza i naËin primjene ovise o brojnim Ëimbenicima, kao πto su jaËi-na simptoma, njihova proπirenost, koegzistirajuÊe bolesti ili rizik za nuspojave. Bolesnici nerijetko ne uzi-maju prave doze lijeka, pa ih se u mnogim sluËajevima olako odbacuje kao neuËinkovite. Neki ljudi boje

Viπestruka pomoÊ - Lijekovi pro-tiv bolova i upale su sredstva koja mogu biti spasonosna za mnoge oso-be koje imaju artritis. Osim koristi zbog smanjenja boli i upale, pacijen-tima omoguÊuju da vjeæbanjem odræe ili poboljπaju pokretljivost zglobo-

r e u m a t o l o G I j a

se uzeti dovoljnu dozu lijeka zbog straha da Êe njihovo tijelo razviti naviku ili da kod ponovnog uzimanja neÊe dobro djelovati. To nije obiljeæje nesteroidnih antireumatika nego pri-mjene opioidnih analgetika, osobito onih jakih.

Neæeljeni uËinci - Uz pozitiv-ne uËinke, svi lijekovi imaju i one neæeljene, koji se ËeπÊe javljaju kod dugotrajnijeg uzimanja veÊih doza lijeka. Najvaænije nuspojave vezane su uz gornji dio probavnog sustava.

U novije vrijeme mnogo se govori i piπe o πtetnosti nesteroidnih antireu-matika na srËano-æilni sustav. Pro-vedene su kliniËke studije na novoj vrsti nesteroidnih antireumatika, koji poπtedno djeluju na gornji dio probav-noga sustava, jer selektivno bloki-raju enzim ciklooksigenazu-2 (COX-2), vaæan u razvoju tih nuspojava. Stoga se ti lijekovi nazivaju COX-2 selektivni inhibitori. U studijama je zabiljeæeno smanjenje nuspojava u probavnom sustavu, ali i poveÊana uËestalost kardiovaskularnih dogaaja (inzult, srËani infarkt), pa su neki od tih lijekova povuËeni s træiπta (npr. rofekoksib). To je usmjerilo veÊu pozornost na nuspojave nesteroidnih antireumatika. Pojedine studije poka-zale su da uzimanje i nekih starijih, neselektivnih nesteroidnih antireu-

matika moæe rezultirati poviπenim rizikom za kardiovaskularne nuspoja-ve. Meutim, u ocjeni rezultata stu-dija moramo biti kritiËni.

Odluke u medicinskoj praksi najviπe donosimo prema rezultatima tzv. medicine temeljene na dokazima. Prema hijerarhiji dokaza, najvrjed-nije su prospektivne randomizirane kontrolirane studije, koje omoguÊuju da, prateÊi grupu bolesnika, nepri-strano utvrdimo razlike u uËincima i nuspojavama izmeu onih koji dobi-vaju lijek i onih koji dobivaju laæni lijek (placebo). Nedvojbeno je doka-zano da neki COX-2 selektivni NSAR povisuju rizik za kardiovaskularne nuspojave. Meutim, u javnosti se nerijetko senzacionalistiËki piπe o rezultatima studija za koje se navode snaæni dokazi o istom takvom uËinku standardnih nesteroidnih antireu-matika. To nije istina. Naime, iako postoje indicije da je to tako, rezulta-

ti studija nemaju dovoljnu znanstve-no-struËnu snagu, nego je rijeË o tzv. rertrospektivnim studijama. Dakle, u grupi bolesnika s inzultom ili infark-tom retrogradno se promatralo jesu li ili nisu bili izloæeni nekom potencijal-no riziËnom Ëimbeniku (npr. jesu li uzimali NSAR). Meutim, takav pris-tup ima nedostatke koji ograniËavaju vjerodostojnost rezultata.

Slobodna prodaja - Neki od nesteroidnih antireumatika (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen u malim pojedinaËnim dozama) mogu se nabaviti bez recepta. Za veÊinu je ipak potrebna preporuka lijeËnika.

Kako je aktivna tvar u lijekovima koji se mogu dobiti bez recepta pri-sutna u malim koliËinama, opasnost od ozbiljnih nuspojave je mala. Za nesteroidne antireumatike, uostalom kao i za veÊinu drugih lijekova, gene-ralna je preporuka da se koriste u naj-manjoj, a joπ uËinkovitoj dozi. No, ne smije se zbog straha od moguÊih nuspojava stvarati iracionalan strah i odbaciti ih.

Biti dobro informiran - Uputa za lijek jedan je od izvora informacija za bolesnika. Uvijek treba provjeriti πto piπe na kutiji, odnosno u uputi, kakav je sastav i kakve joπ biljne ili nutri-tivne dodatke sadræi. ProizvoaËi su

Glavni lijekovi koji se koriste u reumatologiji su nesteroidni antireumatici. Uz smanjenje boli, imaju uËinak na smanjenje upale, pa na taj naËin indirektno umanjuju osjeÊaj boli

r e u m a t o l o G I j a

duæni prenijeti u uputu sve izmjene do kojih doe u znanstvenoj javnosti, a vezane su uz lijek.

Ako vam neπto nije jasno, zatraæi-te savjet lijeËnika ili ljekarnika, a osobito ako istodobno uzimate neko-liko lijekova ili imate druge zdrav-stvene probleme. Vaπ lijeËnik Êe vas takoer savjetovati πto uËiniti ako sredstva protiv boli ili upale koje uzi-mate nemaju dostatan uËinak.

Pri koriπtenju analgetika i neste-roidnih antireumatika u obzir treba uzeti i moguÊnost maskiranja boli. KoristeÊi ih, pacijenti katkad preopte-rete zglobove i tako ih mogu dodatno oπtetiti.

Provjera uËinkovitosti i sigurnos-ti lijeËenja - Ako veÊ neko vrijeme koristite lijekove koji se izdaju bez

recepta, trebate posjetiti svog lijeËnika kako bi on provjerio je li to lijeËenje odgovarajuÊe i sigurno. Bolesnike na dugotrajnom lijeËenju vaæno je pro-vjeriti najmanje jednom godiπnje, a oboljele od upalnih reumatskih boles-ti i ËeπÊe. Na taj naËin lijeËnik dobi-va bolji uvid u njihovo zdravstveno stanje te ocjenjuje djelotvornost i potrebu za eventualnom promjenom terapije. Jedan od razloga promjene lijeka moæe biti i dostupnost novih lijekova Ëija je uËinkovitost bolja, a rizik od nuspojava manji.

U svakom sluËaju, pronalaæenje optimalna lijeka za svakog pacijen-ta nije kraj cijele priËe. Za svaki lijek provode se istraæivanja i nakon poja-ve na træiπtu, i svakodnevno prate uËinci, osobito nuspojave pri svako-dnevnoj kliniËkoj primjeni.

Savjeti za sigurnu upotrebu analgetika i nesteroidnih antireumatika:

sastavite listu svih lijekova i preparata koje uzimate

posavjetujte se sa svojim lijeËnikom ako bol ne nestane nakon nekoliko dana te ako su lijekovi koje uzimate bez recepta neuËinkoviti ili izazivaju bilo kakve ozbiljnije popratne pojave

slijedite upute o uzimanju lijeka, pazeÊi na dozu i vrijeme uzimanja; uzima li se uz obrok, prije ili poslije njega i smijete li dok ga pijete konzumirati alkohol

ako ste zaboravili uzeti lijek, nemojte bez provjere u uputi ili bez savjeta s lijeËnikom to nastojati nadoknaditi uzimanjem dvostruke doze sljedeÊi put

pazite da se nenamjerno ne predozirate uzimajuÊi uz redoviti lijek previπe drugih, koji takoer sadræe isti lijek ili spadaju u istu grupu lijekova, jer se tako povisuje rizik za nastanak nuspojava.

8 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

82Vjeæbajmo zajednovaænost prevencije padova starijih osoba

mr. sc. mario kasoviÊ, mr. sc. jadranka VlaπiÊ, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, tatjana antoliÊ, prof.

Vjerojatnost da Êe se dogoditi pad ili

rizik od pada moæemo pripisati osobnom

uzroku, tj. karakteristikama svakog

pojedinca, ali i utjecaju okoline

Svake godine jedna treÊina 65-godiπnjaka i starijih pati od zdravstve-nih problema koji su posljedica pada. Podaci pokazuju da u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama od 35 milijuna starijih osoba 10 milijuna pretrpi pad. Padovi su vodeÊi uzrok smrtnos-ti i ozljeivanja kod starijih osoba, koje za posljedicu imaju invalidnost i nepokretnost, πto Ëesto zahtijeva traj-nu medicinsku skrb i visoke troπkove lijeËenja. Samo je u 2000. u SAD-u bilo 1,8 milijuna posjeta bolnicama zbog pacijenta koji je pao, sa 340.000 prijeloma kuka i 16,4 milijarde dolara izravnih medicinskih troπkova.

Uzrok pada - Uzroci su zapravo vezani uz meudjelovanje vanjskih (izlaganja vanjskim opasnostima) i unutarnjih Ëinitelja (karakteristike pojedine osobe). Vjerojatnost da Êe se dogoditi pad ili rizik od pada Ëesto moæemo pripisati osobnom uzroku i utjecaju okoline.

Osobni uzrok ukljuËuje karakteris-tike svakog pojedinca, kao πto su starosna dob, pokretljivost, funkcio-

dobi pod pojmom okoline u kojoj se izlaæe riziku podrazumijevamo njihov stan ili kuÊu, ali i okuÊnicu, prostor oko zgrade, ulice kojima svakodnev-no hoda. Postoji rizik od spoticanja o tepih i druge predmete, sve skliske povrπine, posebice mokar i tvrd pod u kupaonici, stube, visoke elemente i ormare, koji se mogu dosegnuti jedi-no penjanjem na druge predmete, te sve nestabilne i neravne povrπine u zamraËenim prostorijama.

RiziËni Ëinitelji koji utjeËu na pad

nalne sposobnosti te kroniËne bole-sti i stanja, ukratko zdravstveni sta-tus osobe. Kod osoba starije æivotne

# 5 � V a © e z d r a V l j e 8 �

S p o r t I r e k r e a c I j a

Rizici pada - Moæemo ih klasi-ficirati na one na koje ne moæemo utjecati i one na koje moæemo. U kategoriju rizika na koje ne moæe-mo utjecati ubrajamo spol, starosnu dob i ukupan broj padova u proπlosti. Kategoriju rizika na koje moæemo utjecati Ëine slabost miπiÊa nogu te problemi pri hodu i ravnoteæi. KroniË-ne bolesti i stanja kao πto su Parkin-sonova bolest, moædani udar i artritis poveÊavaju rizik od pada. Nasuprot tome, osteoporoza ne poveÊava rizik, ali poveÊava vjerojatnost prijeloma kuka pri svakom padu. U pravilu, rizik od pojave pada poveÊava se s brojem riziËnih Ëinitelja, a oni se pak poveÊavaju s brojem godina æivota (slika 1.). Primarni cilj u prevenciji pada je svesti na najmanju moguÊu mjeru riziËne Ëinitelje i njihov broj.

Ravnoteæa i snaga muskulature

U Ëinitelje na koje moæemo utjeca-ti ubrajamo ravnoteæu i snagu musku-lature, koje su jako povezane. Ravno-teæu moæemo opisati kao sposobnost zadræavanja odreene pozicije tijela ili dijela tijela pri kontaktu s podlo-gom koja je u mirovanju ili gibanju. Razlikujemo statiËku i dinamiËku rav-noteæu. StatiËka ravnoteæa je sposob-nost kontrole posturalnoga gibanja, tj. zadræavanje statiËke pozicije tijela i uspravnog stava u stojeÊem stavu. DinamiËka ravnoteæa je sposob-nost pravovaljanog odgovora tijela na promjene ravnoteæe i predvianje promjena pri pokretu tijela. Dina-miËka ravnoteæa vaæna je u hodu. Hodati znaËi biti pokretljiv, neovisan i imati kvalitetniji æivot.

Mnoge studije pokazuju da se kod starijih osoba snaga musku-lature moæe poboljπati primjenom razliËitih tipova treninga snage. UËi-

nak samo treninga snage, s ciljem unaprjeivanja ravnoteæe i preven-cije pada, je skroman, iako postoji velika povezanost izmeu snage i rav-noteæe. Razlog tome je mehanizam odræavanja ravnoteæe. To je sloæen set razliËitih procesa i zahtijeva uspjeπno povezivanje viπebrojnih komponen-ti, ukljuËujuÊi nekoliko senzornih sustava koji se treningom snage ne podraæavaju. Komponente ukljuËuju sljedeÊe senzorne sustave:1. Vizualni sustav osigurava vidne

informacije o poziciji i pokretu tijela u prostoru te prepoznavanje potencijalno opasnih objekata i situacija.

2. Vestibularni sustav smjeπten je u unutarnjem uhu, a osigurava informacije o pokretima glave i poziciji tijela u prostoru.

3. Somatosenzorni sustav nadgleda poziciju tijela i kontakt s ostalim objektima, osobito tlom, i to upo-rabom receptora. Proprioreceptori ili mehanoreceptori nalaze se u miπiÊima, tetivama i zglobnim tijelima, a zaduæeni su za prijenos informacija o poziciji pojedinog ekstremiteta. Koæni receptori pre-nose informacije s koæe o dodiru i razliËitim vibracijama na koæi.

Srediπnji æivËani sustav obrauje informacije koje dolaze iz tih senzor-nih sustava i daje naredbe skeletnoj muskulaturi koje su bitne za odræa-vanje ravnoteæe tijela. Ako je funkcija bilo kojeg od senzornih sustava oπteÊena ili oslabljena, smanjuje se moguÊnost odræanja ravnoteæe, a poveÊava rizik od pada.

S godinama opadaju miπiÊna sna-ga i funkcija senzornih sustava, a uz pomoÊ loπe ravnoteæe poveÊava se rizik od pada.

U prevenciji pada programi tje-lesne aktivnosti moraju se temelji-ti na multidimenzionalnom aspektu

odræanja ravnoteæe i biti usmjereni na aktiviranje svih relevantnih senzornih sustava u odræavanju ravnoteæe, kao πto su muskuloskeletni sustav, vizual-ni, vestibularni te somatosenzorni sustav.

Smjernice za prevenciju - sam svoj majstor

Svake godine velik broj starijih osoba pada u svojim domovima, a mnogi od njih bivaju teπko ozlijeeni i trajno onesposobljeni za samostalan nastavak æivota. Takve promjene uve-like smanjuju kvalitetu æivota. Podaci za 2002. govore da je viπe od 12.800 osoba starijih od 65 godina smrtno stradalo od posljedica pada, a njih 1,6 milijuna medicinski je tretirano u traumatoloπkim klinikama.

Padove obiËno pripisujemo riziku, lako ih je previdjeti, ali je lako i rizik ukloniti. Smjernice Êe vam omoguÊi-ti prepoznavanje riziËnih mjesta u vaπem domu i dati prijedloge kako ih ukloniti.

Pod u svakoj prostoriji vaπeg doma

1. Pitanje: Zaobilazite li prilikom kretanja po prostorijama predmete i namjeπtaj?

Rjeπenje: Zamolite nekoga da vam pomakne namjeπtaj i osigura nesmetan hod kroz prostorije!

2. Pitanje: Imate li tepih koji se stal-no miËe po podu?

8 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

S p o r t I r e k r e a c I j a

Rjeπenje: Uklonite tepih ili ga zalijepite na pod dvostruko ljeplji-vom trakom!

3. Pitanje: Ostavljate li predmete kao πto su knjige, Ëasopisi, cipele, kutije na podu?

Rjeπenje: Pokupite sve predmete s poda i pospremite ih u za to predviena mjesta, kao πto su ormari i police! Pod uvijek mora biti pregledan i Ëist!

4. Pitanje: Ima li u prostorijama u kojima boravite æica od telefona ili svjetiljki?

Rjeπenje: Skratite æice, uËvrstite ih na zid kako se ne biste spotaknuli! Moæete ih i ukopËati u drugu utiË-nicu!

Stube

5. Pitanje: Postoji li rukohvat na vaπim stubama?

Rjeπenje: Postavite rukohvat s obje strane stuba!

Kuhinja

SpavaÊa soba

1. Pitanje: Jesu li predmeti koje Ëesto koristite na visokim mjesti-ma koje ne moæete dohvatiti?

Rjeπenje: Premjestite ih na mjesta koja su vam na dohvat ruke kako se ne biste penjali da ih dohvatite!

2. Pitanje: Jesu li vaπe stube nestabil-ne i stare?

Rjeπenje: Koristite one koje su sta-bilne i imaju rukohvat! Ne koris-tite stolac za penjanje!

Kupaonica

1. Pitanje: Nalaze li se na stubama predmeti kao πto su knjige, Ëasopi-si, cipele, kutije?

Rjeπenje: Pokupite sve predmete sa stuba! One uvijek moraju biti pregledne i Ëiste!

2. Pitanje: Je li koja stuba potrgana ili neispravna?

Rjeπenje: Popravite ih!3. Pitanje: Nalaze li se vaπe stube u

mraËnom i tamnom dijelu stana ili kuÊe?

Rjeπenje: Postavite svjetlo na dno i na vrh stuba kako biste vidjeli jasno svaku stubu! PrekidaË za svjetlo takoer postavite na dno i vrh stuba!

4. Pitanje: Jesu li vaπe stube skliske! Rjeπenje: Postavite tepih koji se

ne skliæe!

1. Pitanje: Je li pokraj vaπeg kreve-ta svjetlo koje moæete upaliti na dohvat ruke?

Rjeπenje: Postavite lampu pored kreveta na mjesto koje moæete lako dohvatiti!

2. Pitanje: Je li put od vaπe sobe do toaleta u mraËnom i tamnom dije-lu stana?

Rjeπenje: Postavite noÊno svjetlo tako da jasno vidite put!

Ostale smjernice za prevenciju pada

1. Redovito vjeæbajte!2. Raspitajte se kod lijeËnika ili

ljekarnika o svojim lijekovima. Neki mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu, πto moæe utjecati na vaπe motoriËke sposobnosti!

3. Redovito provjeravajte vid!4. Polako se uspravljajte iz niæih

poloæaja, leæanja i sjedenja!5. Pripazite da vam u domu

osvjetljenje bude odgovarajuÊe jaËine!

6. Rubove stuba oznaËite kontras-tnom bojom kako bi bili uoËljiviji!

7. Brojeve za hitnu intervenciju dræi-te pored svakog telefona!

8. Postavite telefone blizu tla kako bi vam u sluËaju pada bili nadohvat ruke!

Razmislite o uvoenju alarmnog ureaja pomoÊu kojeg biste mogli dozvati pomoÊ u sluËaju nezgode!

1. Pitanje: Je li pod u vaπoj kupaoni-ci sklizak?

Rjeπenje: Postavite tepihe koji se ne kliæu na pod i u kadu!

2. Pitanje: Je li vam potreban rukohvat kad ulazite i izlazite iz kade ili toaleta?

Rjeπenje: Postavite rukohvate koji Êe vam osigurati lakπe kretanje!

86

8 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

Stabilizacija koljena nakon ski-ozljede

Æeljko cipËiÊ, viπi fizioterapeut, predsjednik Hrvatskog druπtva fizioterapeuta u sportu Hrvatskog zbora fizioterapeuta, privatna praksa za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, CigleneËka 31, Zagreb

Posljedica ozljede ligamenata koljena

je nestabilnost koljena, koja ovisi o

ozlijeenom ligamentu i moæe biti

prednja, straænja ili postraniËna

Vrijeme zimskih praznika i πpica skijaπkih guævi su iza nas, iako joπ uvijek ima onih koji uæivaju u rados-tima skijanja. Naæalost, mnogo je i onih koji su ozlijedili koljeno i sada obilaze fizijatre i fizioterapeute. U pri-log Ëinjenici da je koljeno dio tijela koji skijaπi najËeπÊe ozljeuju govore i statistiËki pokazatelji - od ukupnog broja ozlijeenih skijaπa proteklih godina na ozljedu koljena odnosi se izmeu 30 i 40 posto ozljeda.

Lokalizacija - NajËeπÊe su ozljede u podruËju kriænih i postraniËnih liga-menata. Moæe doÊi do ozljede samog ligamenta ili spoja ligamenta za kost, odnosno hvatiπte. Posljedica ozljede ligamenata koljena je nestabilnost, koja ovisi o ozlijeenom ligamen-tu (prednja, straænja ili postraniËna nestabilnost). Nestabilnost moæe biti jednosmjerna ili viπesmjerna, kad je rijeË o udruæenim ozljedama viπe liga-menata koljena.

Stupanj i obim ozljede - Najlakπa ozljeda je distenzija (rastezanje) ligamenta, kad se ne naruπava konti-nuitet, nego je rijeË o istegnuÊu. Isteg-nuÊe udruæeno s djelomiËno pokida-nim nitima svrstava se u djelomiËne ili parcijalne rupture. U oba sluËaja dolazi do slabljenja snage ligament-nog ostatka, πto izaziva poveÊanje nestabilnosti zgloba. Zadnji stupanj ozljede je potpun prekid ili ruptu-

Slika 1 - Anatomski prikaz vanjskih

struktura koljena

Slika 2 - Prikaz kolateralnih i

kriænih ligamenata koljena (pogled

sprijeda)

ra anatomskih niti ligamenta, koji rezultira potpunom nestabilnoπÊu zgloba. Nestabilnosti se dokazuju kli-niËkim i funkcionalnim testovima, ali i radioloπkim tehnikama.

Smanjena funkcionalnost

U trenutku ozljeivanja ligame-nata moæe doÊi i do ozljeivanja mekih Ëesti koje su proæete krvoæil-nim strukturama i osjetilnim æivËa-nim tjeleπcima i nitima. To mogu biti zglobna ovojnica, masni jastuËiÊi (burze), meniskualni hrskaviËni apa-rat, tetivna hvatiπta i tetive miπiÊa ili koπtanog tkiva natkoljenice i potkolje-nice.

U ranoj fazi, neposredno nakon ozljede, prevladavaju vrlo jaka bol-nost, otok (edem) koljena, redukcija gibljivosti zgloba i nemoguÊnost hoda (hod na podlakatnim πtakama). U kasnijoj fazi javlja se i gubitak miπiÊne mase i snage miπiÊa natkolje-nice (aktivnih stabilizatora koljena) te smanjenje zglobne pokretljivos-ti, πto se moæe razviti u kontraktu-ru (zakoËenje) te na kraju dolazi do gubitka osjeÊaja za zglobni stabilitet, πto je propriocepcijski nedostatak.

Sve to dovodi bolesnika u stanje smanjene funkcionalnosti, πto je velik zdravstveni, psiholoπki, radni i opÊenito æivotni problem.

S p o r t I r e k r e a c I j a

Fizioterapijska procjena i strategija

Pravac i izbor lijeËenja, kao i trajanje fizioterapijskog lijeËenja i povratak u normalne æivotne aktiv-nosti ozlijeene osobe, ovise o loka-lizaciji, stupnju, obimu i intenzitetu ozljede ligamenata i ostalih struktura koljena. Uz dobru specijalistiËku dija-gnostiku, poæeljan je problemski pris-tup u smislu fizioterapeutske procjene stanja koljena pri zaprimanju na fizio-terapiju, πto pomaæe odrediti strate-giju u fizioterapiji stabilizacije kolje-na. Krajnji cilj je umanjivanje proble-ma nastalih nakon ozljede, tj. simp-toma koji dominiraju i Ëine kliniËku sliku manifestnom.

Bol u koljenu - Jedan od naËina redukcije boli je uporaba lijekova, a u fizioterapijskom smislu redukcija boli usmjerena je na koriπtenje lokal-

ne hipotermije (ohlaivanja) i anal-getskih procedura fizikalne terapije (laser, analgetske elektroterapijske procedure).

Otok koljena - Ozljeivanje liga-menata, a posebice mekih Ëesti, prije svega stijenke zglobne ovojnice, dovo-di do izljeva unutar zglobne pukotine (slika 3), πto moæe uzrokovati efekt isticanja ili hemartros (izljev u zglob). Unutar 48 sati mnogi kliniËari izbjega-vaju evakuaciju zglobnog izljeva zbog autotamponade, pa joj pristupaju tek nakon isteka toga vremena. Neki, pak, smatraju da je potrebna evakua-cija s postavljanjem bandaæe kao pro-tektorom novog izljeva.

U fizioterapijskom smislu, edem koljena u akutnoj ranoj fazi smanjuje se poπtedom (mirovanjem), kriotera-pijom, antiedematoznim poloæajima te dnevno doziranom mobilizacijom rada samog zgloba zbog poticaja tki-

va na normalan rad. Od fizikalnih tehnika terapije primjenjuju se proce-dure antiedematoznih programa ultra-podraæajnih elektroterapijskih moda-liteta.

Zglobni mobilitet - Bol i edem zgloba uzrokuju skraÊivanje tki-va u podruËju ozljede, a strukture

Slika 3 - Otok koljena i kontraktura nakon ozljede

8 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

S p o r t I r e k r e a c I j a

oko zgloba nastoje zadræati zaπtitni poloæaj koji osigurava najmanju moguÊnost projiciranja bolnih signa-la. U pravilu, imobilizacija je poæelj-na kod svjeæe ozlijeenih, pa se stoga postavlja imobilizacija cije-log ekstremiteta. Dulje zadræavanje u “zaπtitnom poloæaju” dovodi do skraÊivanja i neelastiËnosti miπiÊa, πto dodatno ograniËava zglobni pokret koljena. Redukcija imobilizacije (zakoËenog poloæaja) postiæe se indi-vidualnim fizioterapeutskim manual-nim pristupom u mobilizaciji zgloba, mehaniËkim udlagama s moguÊnoπÊu poveÊanja stupnjeva mobiliteta (slika 4) te rasteretnim aktivnim sudjelo-vanjem miπiÊa fleksora (pregibaËa) i ekstenzora (ispruæaËa) koljena. Agre-sivniji pristup mobilizacije samog zgloba opravdan je u prevenciji moguÊeg stvaranja vezivnih prirasli-ca.

Trofika i snaga miπiÊa (aktiv-nih stabilizatora koljena) - Ozljeda, bol, edem i zaπtitni poloæaji bitne su odrednice za nastajanje procesa inaktivitetne hipotrofije (propadanje miπiÊa) i smanjenja snage, posebice natkoljeniËne skupine miπiÊa. Kako

je uvjetno smanjena potreba za miπiÊnim radom aktivnih stabilizato-ra koljena, neizbjeæno je smanjenje miπiÊne mase te statiËke i dinamiËke snage miπiÊa. Redukcija hipotrofije usmjerena je prije svega na aktiva-ciju miπiÊa normalnim fizioloπkim sti-mulusima kako bi se obnovio sloæeni æivËano-miπiÊni proces. U tom smi-slu koristan je i modalitet elektro-stimulacije miπiÊa (slika 5) sa i bez optereÊenja na dijelu potkoljenice. U daljnjem tijeku fizioterapijske progre-sije poveÊanja trofike i snage miπiÊa, korisni su trim-bicikl, steper i progre-sivne vjeæbe s i bez optereÊenja akti-vnih stabilizatora koljena po principu “roπtilja”.

Proprioceptivni nedostatak (gubitak osjeÊaja i sigurnosti u zglo-bu koljena) - Jedan od velikih proble-ma nakon ozljeivanja je proces gubit-ka osjeÊaja zgloba, odnosno osjeÊaja za poloæaj (svjesnost poloæaja ili pokreta). Propriocepcija se ponaj-prije veæe uz poloæaj mehaniËkih osjeta i obuhvaÊa dva motriπta osjeta za poloæaj: statiËki i dinamiËki. Sta-tiËki osjet omoguÊuje nam svjesnu orijentaciju izmeu dijelova tijela, a dinamiËki daje æivËano-miπiÊnom sustavu podatke o brzini i smjeru pokreta. Zbog ozljede se naruπava prijenos poruka iz zglobnih receptora, πto uzrokuje “denervaciju” i gubitak propriocepcije. Nakon primarne faze treba πto prije poËeti s propriocep-cijskim oporavkom zgloba, kako bi se pacijent πto je prije moguÊe vratio u funkciju.

Osobe u programu fizioterapije treba podvrgnuti i proprioceptivnoj fizioterapiji na nestabilnim podlo-gama s teænjom prelaæenja na viπi stupanj, odnosno viπu razinu teæine svladavanja nestabilne podloge (jed-na od najteæih nestabilnih podloga su lopte - “hod po jajima” - slika 6).

Motivacija - Novonastala situa-cija je demotivirajuÊa, posebice za sportaπe. Zato je u procesu lijeËenja i fizioterapije potrebno bolesniku

πto iscrpnije objasniti sve aspekte grae koljena, kao i nastali problem te perspektivu lijeËenja i vremensku odrednicu povratka u radno-aktivne ili sportske aktivnosti. Takav pristup znatno motivira bolesnika i on bolje surauje u fizioterapijskom programu. Uz edukativnu i psiholoπku podrπku, bolesnik lakπe podnosi fiziotera-piju, koja je nerijetko vrlo naporna. U svakom sluËaju, sintagma “æivot je kretanje, a kretanje je æivot” jaËa motivaciju i tako poboljπava izglede za izljeËenje.

Sveobuhvatan problemski pristup

Nikako ne treba zaboraviti vrlo vaæan preventivni koncept vjeæbi, kako kod skijaπa, tako kod sportaπa opÊenito. No, kad ozljeda veÊ nastu-pi, rana lijeËniËka dijagnostika i fizio-terapeutska procjena stanja i detekcija nabrojenih problema vrlo su bitni u rjeπavanju instabiliteta koljena. Insta-bilitet koljena uopÊe, a posebice zbog ozljeda prednje kriæne sveze, vaæan je medicinski, zdravstveni, psiholoπki, ali i druπtveno-ekonomski problem, u Ëijem rjeπavanju treba primijeniti pro-blemski pristup koji je koncipiran za svakog bolesnika posebno.

Slika 4 - Mobilizacija koljena na dinamiËko-mehaniËkoj udlazi

Slika 5 - Elektrostimulacija miπiÊa kvadricepsa

Slika 6 - Program propriocepcijske fizioterapije (svladavanje nestabilnih

podloga - “hod po jajima”)

LABIRINTPomozite malom laviÊu da pronae put do lopte, koju je izgubio u igri.

BOJALICAObojite zubiÊe.

TO»KALICASpojite toËkice i otkrijte tko se iza njih krije.

90

9 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

medicinskileksikon

kratak, suh kongestija sluznica gornjih diπnih puteva

nema ga hladnoÊa, dim (puπenje)

bol naglaπena pri gutanju; katkad vruÊica; opÊa slabost

Prehlada Grlobolja

suh, uporan upala larinksa; oteËenost glasnica

u poËetku nije prisutan

dim, para, zloupotreba glasa

slabost, vruÊica, promukli glas, crvena sluznica larinksa (grkljana)

Akutni laringitis

suh, uporan upala traheobronhalnog stabla

u poËetku oskudan, uljast, mukozan; kasnije tekuÊi, obilan, æuÊkast, sluzavo-gnojan, katkad s tragovima krvi

hladan zrak, dim, zloupoaba glasa

retrosternalno peËenje Akutni bronhitis

nadraæajan, uporan, posebno ujutro

ponavljanje akutnih upalnih procesa u bronhima

oskudan, mukozan, ili obilniji, muko-purulentan (sluzavo-gnojan)

hladna razdoblja, dim

dispneja, astenija, inapetencija, nesanica; slabljenje organizma

KroniËni bronhitis

u poËetku suh, oskudnog katara; poslije grËevit i kataralan

proπirenje lumena bronha

kad je prisutan, moæe biti pomijeπan s krvlju, obilan, smrdljiv

promjene poloæaja trupa

bljedilo, slabost, gubitak teæine, vruÊica, rekurentne epizode bronhopneumonije ili pneumonije

Bronhiektazije

uporan, nadraæajan

multipla upalna æariπta u pluÊima i bronhima

mukopurulentan, katkad s tragovima krvi

gripozni oblici tresavica, vruÊica, dispneja, postupna pojava

Akutna bronho-pneumonija

nadraæajan vrlo proπirena upala pluÊa

æilav, boje hre akutna alkoholna intoksikacija

intenzivna tresavica; visoka temperatura, probadajuÊa bol u prsima, teπko opÊe stanje; iznenadna pojava

Pneumonija

napadi s obilnim iskaπljajem

pluÊni cirkulatorni zastoj sa seroznom transudacijom u alveole

pjenuπav, Ëesto ruæiËasto obojen zbog prisutnosti krvi

napori, znojenje teπka dispneja, cijanoza, glasno Ëujni zviæduci i hropci (Ëujni s udaljenosti), Ëesto sa sezonskim ponavljanjem

PluÊni edem

grËeviti, bezuspjeπni pokuπaj izbacivanja sluzi

spazmi bronhalne muskulature, edem sluznice, sluz u bronhima i bron-hiolima

na poËetku oskudan, kasnije tekuÊi

izlaganje senzibilizira-juÊim faktorima (pelud itd.)

napadi dispneje Bronhalna astma

rani, konstantan, najprije suh, kasnije vlaæan

razvitak neoplastiËnog tkiva bronhopulmonalnih struktura

mukozan i muko-purulentan

probadajuÊi bolovi u meurebrenom podruËju i sa πirenjem u ramena, ruke, epigastrij (“æliËica”)

PluÊne neoplazme

Kaπalj

Obiljeæja Uzrok Iskaπljaj OteæavajuÊiËimbenici

Pridruæenisimptomi Dijagnoza

# 5 � V a © e z d r a V l j e 9 1

leksikon Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa

MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770 www.naklada-mosta.hr

specifiËna pluÊna bolest uzrokovana Myco-bacterium tuberculosis

uporan, nadraæajan kaπalj u razvijenom obliku je bez mirisa, zelen ili æut, jutarnji, Ëesto pomijeπan s jarko crvenom krvlju

pothranjenost lagane popodnevne groznice; gubitak teæine; astenija; inapetencija; noÊno znojenje

PluÊna tuberkuloza

upale pleure nadraæajan i bolan nije prisutan, osim ako nije pridruæena bolest bronha ili pluÊa (influenca, bronhopneumo-nija, itd.)

istovremena prisutnost bronhitisa ili bronho-pneumonije

lagano poviπena temperatura, bol u zahvaÊenoj polovici prsnog koπa

Pleuritis

akutna infektivna bolest - uzroËnik Bordetella pertussis

grËevit, brzi slijed od 5-10 odvojenih jakih iskaπljavanja nakon kojih slijedi nagli i buËni udisaj

obiËno nije prisutan

dob (dojenËe); pothranjenost

za vrijeme napada: lice crveno, cijanotiËno, kon-gestija oËiju, isplaæen jezik; na kraju napada: povraÊanje s rastezlji-vom, “staklastom” sluzi

Pertusis (hripavac)

mehaniËka insuficijencija srca u odræavanju cirkulacije

suh ili pak s iskaπljajem pjenuπav, Ëesto pomijeπan s krvlju

napor, emotivna napetost; arterijska hiper-tenzija

cijanoza; edemi donjih udova; teπka kompli-kacija je akutni pluÊni edem

Dekompenzacija srca

infekcijski, sa stvara-njem πupljine ispunjene gnojem u pluÊima

u napadima s obilnim katarom

Ëesto obilan purulentnog (gnojnog) karaktera

pothranjenost, rana djeËja dob

vruÊica, propadanje PluÊni apscesPluÊni empijem

inhalacija praπine silicija, ugljena ili drugih minerala

uporan, nadraæajan, kroniËan

oskudan i Ëesto pomijeπan s krvlju

kardiocirkulatorna insuficijencija

oteæano disanje (dispneja), cijanoza (plavkasto obojene sluznice)

Pneumokonioza

stanja psihiËke napetosti ili anksioznosti

uporan, nadraæajan emocije, psihiËki stresovi

nesanica, iritabilnost

Psihogeni kaπalj

kompresija traheje ili nekog bronha

uporan, nadraæajan, bitonalan (zbog fuzije dva πuma, jednog koji nastaje na razini grkljana, drugog na razini duπnika ili bronha komprimiranog aneurizmom)

oskudan kardiocirkulatorna insuficijencija

retrosternalna bol iza prsne kosti

Aneurizma luka aorte

opstrukcija dijela pluÊa Ëesto s reakcijom (popluÊnica)

Ëesto u napadajima iskaπljaj pomijeπan s krvlju

kardiocirkulatorna insuficijencija

bolovi u zahvaÊenom podruËju pluÊa

PluÊna embolija

Kaπalj

Obiljeæja Uzrok Iskaπljaj OteæavajuÊiËimbenici

Pridruæenisimptomi Dijagnoza

92

9 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

vodiË

S

Radioloπke metode pregleda abdomena

Spiralni CT izazvao je pravu revoluciju,

viπestruko poboljπavπi moguÊnost obrade

i unaprijedivπi vremensku, prostornu i

kontrastnu rezoluciju snimanja

anton krniÊ, dr. med., spec. radiolog, Zavod za radiologiju, OB „Sveti Duh“, Zagreb

maksimalnom udisaju i zadræavanju daha.

CT (kompjutorizirana tomo-grafija) abdomena - Kod izvoenja CT-a abdomena taj se problem joπ donedavna teπko svladavao. Naime, pacijent je morao izvoditi niz udi-saja i izdisaja uz zadræavanje daha kako bi se mogli snimiti pojedini “presjeci” kroz abdomen. RijeË je o sljedeÊem. CT je metoda koja kori-sti rendgensku cijev koja kruæi oko pacijenta u leæeÊem poloæaju, a nasu-prot njoj nalaze se detektori rend-genskog zraËenja, koji registriraju do koje mjere su zrake emitirane iz cijevi propuπtene kroz tijelo pacijenta, a u kojoj mjeri su zaustavljene (apsorbi-rane). Kad cijev napravi puni okre-taj oko pacijenta, prikupljeni signali na detektorima raËunalno se obra-de, a na zaslonu raËunala stvori se slika popreËnog presjeka kroz pojedi-ni dio tijela. BuduÊi da je okret cijevi zahtijevao vrijeme od desetak sekun-di, prije svakog presjeka pacijent bi zadræao dah te ga ispustio tek nakon okreta cijevi, poslije Ëega bi slijedilo pomicanje stola na kojem pacijent leæi i snimanje novog presjeka. OËito je da je takav naËin pregleda uzimao mnogo vremena, a poseban problem su pacijenti koji nisu mogli tijekom

Trbuπna πupljina (abdomen) ana-tomski je vrlo sloæeno podruËje u kojem su smjeπteni vitalni organi: organi probavnog sustava - zavrπni dio jednjaka, æeludac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, zatim jetra i æuËni sustav, guπteraËa i slezena, a u samoj straænjoj abdominalnoj stijenci (retroperitoneum) nalaze se dijelovi mokraÊnog sustava - bubre-zi i mokraÊovodi. Uz to, u straænjoj abdominalnoj stijenci su i velike krv-ne æile - abdominalna aorta i donja πuplja vena. U zdjelici, s donje stra-ne potrbuπnice (opne koja obavija cijelu trbuπnu πupljinu i sve organe u njoj) nalaze se mokraÊni mjehur i unutarnje genitalne strukture - prosta-ta i sjemeni mjehuriÊi u muπkaraca, odnosno maternica, jajovodi i jajnici u æena.

kroz pretrage

S gornje strane trbuπna πupljina omeena je oπitom (dijafragma) - rijeË je o velikom kupolastom svo-du graenom od miπiÊa, kojemu je namjena da svojim pomicanjem gore-dolje uzrokuje πirenje pluÊa, odnos-no udisaje i izdisaje. No, oπit svojim pomicanjem uzrokuje i pomake goto-vo svih organa u trbuhu, posebice jetre, slezene, æeluca i bubrega, πto je osobit problem kod provoenja razliËitih radioloπkih, tj. imaging pre-traga, kojima je zadatak da upotre-bom razliËitih vrsta zraka ili valova snime anatomske strukture u trbuπnoj πupljini. Upravo je zbog toga pri izvoenju ultrazvuka abdomena vrlo vaæno da pacijent zadræi dah, kako bi lijeËnik detaljno mogao prouËiti mor-fologiju pojedinih organa. Rendgen-ska snimka abdomena snima se pri

93

# 5 � V a © e z d r a V l j e 9 �

kroz pretrage

pretrage suraivati na odgovarajuÊi naËin.

Spiralni CT - Prije desetak godi-na na træiπtu se pojavila nova gene-racija CT ureaja, takozvani spiralni CT, koji umjesto da snima sloj po sloj oko pacijenta, ima moguÊnost ispiti-vani dio tijela snimati ËineÊi spiralnu rotaciju oko pacijentova tijela, Ëime se postiglo znatno kraÊe vrijeme sni-manja, tj. praktiËki je postalo moguÊe snimiti cijeli abdomen u jednom zadræavanju daha! Uz promjene u samom dizajnu aparata, takvi ureaji zahtijevaju i mnogo sloæeniju raËu-nalnu obradu, no rijeË je o izazovima koje je moderna tehnologija uspjeπno svladala.

Iz navedenog je oËito da je spiralni CT izazvao pravu revoluciju u medi-cini, odnosno viπestruko poboljπao moguÊnost obrade pacijenata unaprijedivπi tzv. vremensku, prostor-nu i kontrastnu rezoluciju snimanja. Naime, snimanje, osim πto traje neu-sporedivo kraÊe, donosi i mnogo kvalitetniju sliku organa pacijen-ta. BuduÊi da viπe nema “prelaska sa sloja na sloj”, nego se cijeli abdomen snima kontinuirano, radiolog na rad-noj stanici moæe vidjeti praktiËno bilo koji dio bolesnikova abdomena. Joπ boljoj rezoluciji pridonijeli su multi-detektorski spiralni CT ureaji, kod kojih se prijem rendgenskih signala odvija paralelno na nekoliko nizova detektora, πto rezultira moguÊnoπÊu izrazito brzog snimanja pojedinih dijelova tijela, pa Ëak i kucajuÊeg srca!

Tijekom snimanja spiralnim CT ureajem pacijent se najËeπÊe naj-prije snimi u tzv. nativnoj tehnici, a zatim se pacijentu uz uporabu poseb-

ne pumpe intravenski ubrizga oko 100 mL rendgenskog kontrastnog sredstva na bazi joda, te se prati kako navedeni kontrast prvo oplakuje arterije, zatim vene i abdominalne organe. Po naËinu na koji kontrast ispunjava pojedine strukture, moæe se zakljuËiti o naravi same strukture ili promjene - pojedine patoloπke tvor-be pokazuju vrlo karakteristiËne naËine bojanja kontrastom u karak-teristiËnim vremenima, pa se u mno-gim sluËajevima na temelju snimanja spiralnim CT ureajem doe do defi-nitivne dijagnoze ili do vrlo uske diferencijalne dijagnoze. Dobar pri-mjer su cistiËne promjene, kod kojih je uporabom ultrazvuka ili klasiËnog CT-a gotovo nemoguÊe razluËiti je li rijeË o “obiËnoj” cisti ili o cisti s ele-mentima tumora, a spiralni CT vrlo Êe lako prikazati dolazi li do “bojanja” promjene kontrastom ili ne, πto je kljuËna osobina tumora.

Od osobite je koristi spiralni CT i kod traume abdomena (tupa, oπtra), s obzirom na to da se vrlo brzo snimi cijeli abdomen i s velikom sigurnoπÊu procijeni postoje li ozljede unutar-njih organa, krvarenja i sliËno. U ustanovama koje joπ nisu opremljene ovakvom aparaturom, lijeËnici izvode ultrazvuËne i druge pretrage, koje su znatno manje pouzdane, dugotrajne, tegobne za pacijenta i Ëesto praktiËki neizvedive.

Strukture gornjeg dijela abdomena snimljene pomoÊu spiralnog multidetektorskog CT ureaja, prikazane u frontalnom presjeku (preuzeto s internetske adrese http://oac.med.jhmi.edu/CPC/cases/2002/cpc3.html)

Magnetska rezonancija (MR) - Pored CT tehnologije, u posljednjem desetljeÊu revoluciju je doæivjela i magnetska rezonancija abdomena. U poËecima njezine uporabe Ëini-lo se da je abdomen podruËje koje je gotovo nemoguÊe ispitati, ponaj-prije zbog vrlo dugog vremena sni-manja, tijekom kojeg pacijent nije mogao zadræati dah, πto je rezultiralo brojnim pogreπkama na slici. No, u meuvremenu su razvijene tzv. brea-th hold tehnike, kojima se postiglo snimanje pojedinog sloja za vrijeme zadræavanja daha (sliËno kao kod klasiËnog CT-a), a u novije vrijeme razvijene su i brze te ultrabrze teh-nike snimanja, πto je otvorilo vrata sve πiroj uporabi MR-a u snimanju abdominalnih struktura.

MR ipak ima loπiju prostornu rezoluciju od CT-a, ali ima i svoje prednosti: posjeduje izvanrednu kon-trastnu rezoluciju, odnosno moguÊ-nost kontrastnog prikaza odreenih tkivnih oπteÊenja, tumora i sliËno, i to u fazi kad su oπteÊenja vrlo malena ili vrlo diskretno izraæena, pa ih druge radioloπke metode (CT ili ultrazvuk) nisu u stanju prepoznati. Kontrastnu rezoluciju dodatno poboljπavaju para-magnetna kontrastna sredstva, kakva se koriste kod snimanja magnetnom rezonancijom. Uz to, MR ne produci-ra ionizirajuÊe zraËenje, pa je poseb-no pogodna kod trudnica, mlaih lju-di, odreenih bolesnika itd.

9�

9 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

hitnimedicinski postupcimedicinski postupci

Temeljni postupci oæivljavanja odraslih - nove smjernice

poloæaj na leima. Ako ne odgova-ra, smatrajte da je ærtva bez svijesti.

3. POMO∆ - Odmah pozovite nekog od prolaznika da bude uz vas kako bi mogao nazvati hitnu medicinsku pomoÊ ako to bude potrebno. Ako nema nikoga od prolaznika, onda Êete nazvati sami.

4. DISANJE - Kod osoba koje su bez svijesti dolazi do potpunog opuπtanja muskulature, pa tako korijen jezika zapada natrag i zatvara diπni put. Dlan jedne ruke stavite na Ëelo ærtve, prstima druge ruke odignite donju Ëeljust i lagano zabacite glavu unatrag kako biste oslobodili diπni put. (slika 2). Sagnite se prema usti-

Kako bismo πto uËinkovitije pruæi-li prvu pomoÊ osobi koja je doæivjela srËani zastoj i poveÊali joj πansu za preæivljavanje, nuæno je poznavati tehniku oæivljavanja. Europsko vijeÊe za reanimaciju (ERC - European Resu-scitaton Council) potkraj prosinca 2005. objavilo je nove smjernice kar-diopulmonalne reanimacije (KPR), koje su prihvaÊene kako u cijelom svijetu tako i u nas.

Kako srËani zastoj zahtijeva izu-zetno brzu reakciju osobe koja pruæa prvu pomoÊ, nuæno je poznavati redoslijed postupaka kod osobe sa srËanim zastojem.

1. SIGURNOST - Kad prilazite ærtvi, obratite posebnu pozornost na vlastitu sigurnost (opasnost na cesti, od struje, plina...).

2. PROVJERA SVIJESTI - Kleknite uz ærtvu, rukama je uhvatite za rame-na, lagano je protresite i glasno dozovite, npr. “»ujete li me?, Kako ste?” (slika 1). Ærtvu postavite u

medicinski postupci

Goran StokiÊ, medicinski tehniËar, Nastavno srediπte Ustanove za hitnu medicinsku pomoÊ Zagreb, –oriÊeva 26, Zagreb, www.hitna-pomoc-zg.hr

Sve intervencije koje rezultiraju

pozitivnim ishodom kod ærtve sa srËanim

zastojem mogu se prikazati kao ,,lanac

preæivljavanja,,, koji je jak onoliko koliko

je jaka njegova najslabija karika

ma ærtve, primaknite svoje uho kako biste Ëuli diπe li. Istodobno pokuπajte osjetiti strujanje zraka na vaπem obrazu i promatrajte prsni koπ da biste vidjeli odiæe

Slika 1

Slika 2

# 5 � V a © e z d r a V l j e 9 5

medicinski postupcimedicinski postupcimedicinski postupcili se i spuπta (slika 3). Ako ærtva diπe, treba je staviti u poloæaj na boku (slike 4, 5, 6, 7 i 8) i pozvati

hitnu medicinsku pomoÊ. Ako niste primijetili nijedan od ovih znakova, onda ærtva ne diπe. Pro-vjera disanja ne smije trajati dulje od 10 sekundi.

5. HITNA MEDICINSKA POMO∆ - Odmah zamolite osobu koju ste pozvali da nazove hitnu medicin-sku pomoÊ. Recite joj da:a) nazove 94 ili 112b) priopÊi da je ærtva bez svijesti,

da ne diπe i da ste poËeli oæi-vljavanje

c) priopÊi toËnu lokaciju dogaaja.

6. MASAÆA SRCA - Odmah poËni-te vanjsku masaæu srca. Korijen dlana jedne ruke stavite toËno na sredinu prsne kosti (slika 9),

drugu ruku poloæite preko, prste prekriæite i odignite ih prema gore kako bi pritisak bio samo na prsnu kost (slika 10). Ruke potpuno

Pritom nemojte savijati ruke u lak-tovima i nemojte odizati dlanove s prsne kosti. Tijekom kompresija prsnu kost je potrebno utisnuti 4 - 5 cm u dubinu, frekvencijom od 100/minuti.

7. UMJETNO DISANJE - Ponov-no zabacite glavu ærtve kako bi se oslobodio diπni put. Kako biste izbjegli direktan kontakt sa ærtvom, kao zaπtitu koristite maramicu koju Êete staviti na usta ærtve. Prstima jedne ruke zaËepite nos dok drugom pridræa-vate donju Ëeljust. Svojim ustima obuhvatite usta ærtve (slika 12)

ispruæite i postavite se tako da vaπa ramena budu okomito iznad prsne kosti ærtve (slika 11). UËi-nite 30 kompresija (utiskivanja).

i dva puta upuπite zrak (metoda usta na usta). Svako upuhivanje traje jednu sekundu. Nakon toga

Slika 3

Slika 4

Slika 5

Slika 6

Slika 7

Slika 8

Slika 9

Slika 10

Slika 11

Slika 12

9 6 V a © e z d r a V l j e # 5 �

odmaknite usta kako biste dopu-stili da zrak koji ste upuhali izae iz pluÊa ærtve. Ako niste uspjeli uËinkovito upuhati zrak: a) provjerite usnu πupljinu ærtve i

odstranite moguÊe strano tijelo ako je vidljivo

b) provjerite je li glava dobro za-baËena i je li podignuta donja Ëeljust

VAÆNO - KoliËina zraka koja se nalazi u vaπim pluÊima dovoljna je za jedno upuhivanje. Prevelika koliËi-na upuhanog zraka moæe prouzroËi-ti ulazak æeluËanog sadræaja u diπne puteve ærtve, a time i nemoguÊnost daljnjeg upuhivanja. Ako iz bilo kojeg razloga niste u stanju upuhivati zrak (ne odnosi se na zdravstvene djelat-nike), onda radite samo masaæu srca bez prekida - frekvencijom od 100/minuti.

8. MASAÆA SRCA - UMJETNO DISANJE - Nastavite ciklus masaæe srca i umjetnog disanja omjerom 30 : 2. S ciklusima masaæe srca i umjetnog disanja prestajete samo:a) ako ærtva spontano poËne disati b) ako je doπla ekipa hitne medi-

cinske pomoÊi

c) ako ste fiziËki toliko iscrpljeni da ne moæete nastaviti s oæiv-ljavanjem.

Temeljni postupci oæivljavanja moraju premostiti vrijeme od trenu-tka srËanog zastoja do dolaska ekipe hitne medicinske pomoÊi koja Êe preuzeti skrb za ærtvu i nastaviti s naprednim postupcima oæivljavanja (ALS - advanced life support), a koji ukljuËuju osiguravanje diπnog puta, primjenu defibrilatora te primjenu lijekova.

LANAC PREÆIVLJAVANJASve dosad navedene interven-

cije koje bi ishod ærtve sa srËanim zastojem uËinile uspjeπnim, mogle bi se prikazati kao “lanac preæivlja-vanja” (slika 13). Sve Ëetiri karike lanca moraju biti Ëvrsto povezane. Lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika, a Ëine ga:

• pravodobno prepoznavanje ærtve sa srËanim zastojem i pozivanje sluæbe hitne medicinske pomoÊi (HMP)

• rano poËinjanje temeljnih postu-paka oæivljavanja

• rana defibrilacija• rana postreanimacijska skrb.

Slika 13 - Lanac preæivljavanja

Slika 14 - Algoritam temeljnih postupaka oæivljavanja

ALGORITAM TEMELJNIH POSTUPAKA OÆIVLJAVANJA (slika 14) - Moæe posluæiti kao podsjetnik kad i πto poduzeti kod osobe sa srËanim zastojem. NauËi-te temeljne postupke oæivljavanja i moæda Êete nekome spasiti æivot.

98

9 8 V a © e z d r a V l j e # 5 �

biljnaljekarna

Poljska preslica dr. sc. Stribor markoviÊ, fitoaromaterapeut, voditelj istraæivaËkog programa, GlaxoSmithKline istraæivaËki institut, Ëlan centra Cedrus, www.centarcedrus.hr

BotaniËki podaciPoljska preslica (Equisetum arven-

se L.) pripada vrlo staroj, ali evolu-cijski slijepoj grani papratnjaËa. Ona je trajna zeljasta biljka s podzemnim puzeÊim podankom, iz kojeg u proljeÊe niËu smee do æute, 10 do 20 cm visoke fertilne (plodne) stab-ljike, koje na vrhu nose sporangije zdruæene u strobilus. Nakon njih, potkraj proljeÊa niËu zelene sterilne stabljike. One u prπljenima nose neko-liko boËnih ogranaka, takoer Ëlanko-vite grae. Listovi stabljike i boËnih ogranaka vrlo su mali i neupadljivi, srasli u rukavce koji izrastaju iz koljenca. Sterilna biljka usko je pira-midalna i visoka do 50 cm. Poljska preslica proπirena je po Europi, Sje-vernoj Americi i Aziji. »vrstoÊu biljci daju kristali silicijeva dioksida, kojeg

ne poput ekvizetoliËne. Zanimljivo, biljka sadræi vrlo malene koliËine alkaloida nikotina, inaËe karakteris-tiËna za duhan.

IndikacijeBiljka je u sluæbenoj kliniËkoj fito-

terapiji odobrena za mokraÊne tego-be, kod upala mokraÊnih puteva, poput upale mokraÊnog mjehura, te kao pomoÊna terapija manjih kame-naca bubrega i mokraÊnog mjehura. Blago diuretiËko djelovanje opravdalo je i koriπtenje ove biljke kod edema (oteknuÊa) nogu. Smatra se da su za taj uËinak najodgovorniji flavonoi-di i derivati kavene i hidroksicimetne kiseline. Stoga poljska preslica ulazi u brojne Ëajne smjese koje se koriste kod tegoba s mokraÊnim sustavom, zajedno s medvjetkom, listom breze i zlatnicom.

u ukupnoj masi osuπene biljke ima 5 do 10 posto.

Dijelovi biljke koji se koristeU medicini se koristi zeleni, steril-

ni oblik biljke, a smei, fertilni se ne koristi. Ljekovit je cijeli nadzemni dio (zelen) biljke.

Kemijski sastavBiljka sadræi oko 10 posto silicija,

a dvije treÊine tog silicija je silicije-va kiselina. Ostali spojevi su razliËiti silikati koji su topivi u vodi. Flavo-noidi su jedni od aktivnih spojeva u biljci. Europski oblici uglavnom sadræe spojeve kvercetina, a azijski spojeve luteolina. Od drugih spoje-va, karakteristiËni su derivati kave-ne kiseline te neuobiËajene kiseli-

Equisetum Arvense - fertilna

Equisetum Arvense - sterilna

99

# 5 � V a © e z d r a V l j e 9 9

ljekarna

Osim sluæbeno odobrenog koriπtenja, biljka se nekoÊ tradicional-no koristila, zajedno s pluÊnjakom, za lijeËenje tuberkuloze. Koriπtenje ove biljke kod tuberkuloze temelje-no je na starom vjerovanju kako sili-cijevi spojevi pogoduju aktivnosti imunoloπkog sustava pluÊa. Danas se smatra kako je takva uporaba zastarjela i nije utemeljena u znanosti.

Kao remineralizacijska biljka naπla je svoje mjesto u modernoj fitoterapiji kod tegoba kao πto je osteoporoza. Premda za tu indikaciju nije kliniËki odobrena, njezina uporaba pokaza-la se blagotvornom kod te bolesti modernog doba. Za potpun uËinak kombinira se s biljkama bogatim kalcijem (sjemenke sezama, rogaË) tijekom duljeg razoblja (nekoliko mje-seci terapije). No, za tretman osteopo-roze preferiraju se pripravci biljke koji imaju najveÊu moguÊu razinu u vodi topivih silicijevih spojeva, kao πto je SIPF ekstrakt.

Zanimljivo, pripravci poljske pres-lice koriste se kod krhke kose, zrele i stanjene koæe te lomljivih nok-tiju. U tu svrhu Ëesto se kombinira s pripravcima lista koprive. Katkad se vodeni pripravci preslice koriste kao oblozi za njegu koæe i zacjeljivanje manjih rana, premda je danas takva uporaba u nas gotovo potpuno zabo-ravljena.

NaËin primjene i doze

Vodeni pripravci - Premda se veÊi-na Ëajeva zelenih dijelova biljaka spravlja kao infuz, odnosno potapanjem biljnog materijala kipuÊom vodom, od poljske pres-lice spravlja se iskljuËivo deko-kt, odnosno pripravak dobiven

kuhanjem u vodi. Razlog tome je u silicijem bogatoj struktu-ri biljnog materijala, koji se tek kuhanjem otapa u vodi.

Dva do Ëetiri grama droge kuha se pet minuta u 250 mL kljuËale vode, a zatim se makne s vatre i ostavi staja-ti joπ 10 do 15 minuta. Procijedi se i doza popije uvijek svjeæa i topla, izmeu obroka. Takva doza spravlja se tri puta dnevno. To znaËi da dnev-na doza iznosi 6 do 12 grama biljke na dan.

Prema nekim autorima, moæe se spravljati macerat biljke u mlakoj vodi - 8 grama biljke ostavi se staja-ti u 6 do 8 dcl mlake vode preko noÊi (10 do 12 sati). Takva otopina procije-di se i razdijeli u tri manje doze koje se uzimaju izmeu obroka.

Tinktura - Spravlja se u visoko-postotnom etanolu, obiËno 70-postotnom. 2 mL takve tinkture uzima se tri puta dnevno u 1 do 2 dcl vode.

Suhi ekstrakti - Normirani su na koliËinu biljke iz koje se dobi-va suhi ekstrakt. Primjerice, na zapadnoeuropskom træiπtu postoje kapsule sa 250 mg suhog ekstrakta dobivenog suπenjem tinkture biljke. Kod nas takvi pri-pravci nisu uobiËajeni.

SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na træiπtu jedan je od najboljih pri-pravka zbog visoke razine silicije-

vih spojeva i flavonoida. Uzima se u dozi od 3 mL u 100 - 200 mL vode, dva do tri puta dnevno.

Terapija kod urinarnih tegoba traje u prosjeku dva do tri tjedna, neovisno o poboljπanju stanja. Poljska preslica je biljka pogodna za poticanje oporav-ka mokraÊnog sustava od infekcija, i to nakon kraÊe uporabe medvjetke, o kojoj je bilo rijeËi u jednom od prethodnih Ëlanaka.

Terapija drugih bolesti, kao πto je osteoporoza, traje nekoliko mjese-ci, nakon koje se napravi stanka od nekoliko tjedana. Prije terapije obvez-no se konzultirajte s fitoaromatera-peutom i lijeËnikom.

Kontraindikacije i nuspojaveMnogo je strahova vezano uz

uporabu poljske preslice. Neki autori izriËu velik strah zbog moguÊeg irita-tivnog djelovanja na bubrege, a neki navode kako poljska preslica izaziva manjak nekih vitamina B kompleksa. Moderna kliniËka fitoterapija sma-tra poljsku preslicu posve sigurnom biljkom. Kao i svaka druga biljka koja djeluje diuretiËki, ne smije se koris-titi kod glomerulonefritisa i teæih oπteÊenja bubrega. Najvjerojatnije je pogorπanje stanja tijekom uzimanja poljske preslice u takvim bolestima nagnalo autore, sasvim pogreπno, da opÊenito upozoravaju o “iritativnom” djelovanju na bubrege.

Katkad dolazi do opasne zamje-ne poljske preslice s vrstom Equise-tum palustre. Premda je znalci lako razlikuju od poljske preslice, ipak treba paziti od koga kupujete biljku. Navedena vrsta otrovna je zbog sadræaja alkaloida kao πto su palus-trin i spermidin.

Preslica - droga

100

1 0 0 V a © e z d r a V l j e # 5 �

Vi pitate......mi odgovaramo

DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Sedamnaest mi je godina i prije godinu dana pojavio mi se bijeli halo oko madeæa. Dermatologa mi je rekao da je to Naevus Sutton. Imam mnogo madeæa, odnosno sada bijele krugove, po trbuhu i leima, pa me zanima hoÊe li mi bijeli krugovi ikad nestati?

Sanja

Pojava bijeloga haloa oko madeæa, kao πto vam je vaπ dermatolog rekao, nije opasna. RijeË je o bezopasnoj vrsti madeæa koji moæe potpunost izblijedje-ti, a bijeli areal, na æalost, ostaje traj-no. Bez obzira na to πto su to „bezopas-ni” madeæi, ako ih imate viπe, trebali biste biti odlaziti na kontrolu jednom godiπnje.

Zanima me trajno lasersko uklanjanje dlaka s lea i vrata. Koliko je tretmana potrebno i koja je cijena pojedinog tretmana?

N.T.

Uklanjanje dlaka provodi se laserski ili IPL-om (intense pulse light). UËinak na dlaku isti je s oba ureaja. No, ne postoji trajna epilacija nego samo dugo-trajna. Koliko dugo Êe rezultat trajati, ovisi o stupnju izraæenosti problema, no dlake nakon tretmana ne rastu neko vrijeme, a i kad poËnu, rastu znatno sporije. Za osobe s velikim problemom dlakavosti to je golemo olakπanje. Cijena ovisi o dijelu tijela koje se tretira, a za jednu regiju potrebno je najmanje pet do πest tretmana.

Trideset mi je godina. Kako su mi rekli roditelji, pojaËano se znojim joπ od novoroenaËke dobi. Tada nisu imali neko objaπnjenje za to i lijeËnici su govo-rili da Êe proÊi kad proe pubertetsko razdoblje. No, znojenje se nije smanji-valo, πtoviπe, pojaËavalo se. Znoje mi se ruke, noge, pazusi, zapravo cijelo tijelo, i to u enormnim koliËinama, πto mi pred-stavlja sve veÊi problem. Zavrπila sam fakultet, radim, udala sam se, ali neu-godnost pri rukovanju sve mi teæe pada, da ne govorim o odjeÊi koju moram bira-ti tako da se znoj πto manje vidi.

Obiteljski (æenska strana) imamo problema sa πtitnjaËom - mamina teta odstranila je dio πtitnjaËe, mama je ope-

rirala dobroÊudne ËvoriÊe na πtitnjaËi, a i ja imam malo poveÊanu πtitnjaËu. No, redovito odlazim na kontrole (ultrazvuk, pregled hormona - posljed-nji test pokazao je normalne razine hor-mona).

Probala sam tretirati ruke formal-dehidom, upotrebljavati razliËite anti-perspirante, homeopatske pripravke, makrobiotsku prehranu, no sve je djelo-valo vrlo kratko ili nije djelovalo uopÊe. Bila sam Ëak kod psihijatara, ali to se pokazalo kao potpuni promaπaj.

U rujnu 2003. bila sam na tretma-nu Botoxom (injektiran u dlanove), πto je trebalo zaustavili ili barem smanjiti znojenje oko pola godine. Znojenje se neznatno smanjilo mjesec dana, da bi nakon toga bilo sve po starom.

Na internetu sam pronaπla podat-ke o zahvatu koji se zove endoskopska torakalna simpatektomija (Endoscopic Thoracic Sympathectomy) i, koliko mi je poznato, takvi se zahvati ne rade u Hrvatskoj. Najbliæa klinika nalazi se u Rimu, a tretman stoji 4000 dolara. Zanima me πto mislite o tom zahva-tu i je li ga ipak moguÊe napraviti u Hrvatskoj? Na osnovi procjene komisije o stupnju hiperhidroze, moæe li Hrvat-ski zavod za zdravstveno osiguranje ili dodatno zdravstveno osiguranje snositi troπkove ili barem dio?

D. M.

Nemam pouzdanih podataka da se u Hrvatskoj provodi takav zahvat, no svakako vam savjetujem da se konzul-tirate s neurokirurgom ili torakalnim kirurgom. Naæalost, nemam nikakvih informacija o postignutim rezultatima nakon zahvata. ©to se tiËe pokrivanja dijela troπka operativnog zahvata u inozemstvu, ne mogu dati miπljenje u ime struËnog tima, tj. komisije HZZO-a. Vjerujem da vam moji odgovori nisu pruæili zadovoljavajuÊe informacije, no rijeË je o vrlo rijetkom zahvatu koji se spominje u literaturi, no u praksi vrlo rijetko susreÊe.

GINEKOLOGIJASandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Moja majka ima 55 godina, ne puπi, ne pije, puno fiziËki radi, srednje je tje-lesne grae, prehrana joj se temelji na domaÊim proizvodima biljnog i æivo-tinjskog podrijetla. Prije Ëetiri godine

uπla je u menopauzu i lijeËnik joj je pro-pisao draæeje Climen i tablete Norvacs za sniæenje tlaka. Prije negoli je poËela uzimati te lijekove, bila je jako psihiËki rastresena, katkad bi joj se naglo povi-sio tlak (dotad nije imala problema s tlakom), imala je jaka krvarenja, velike valove vruÊine. Tijekom mamografskog pregleda uoËena je kvræica na jednoj dojci. Doktor je rekao da je treba stalno kontrolirati, ali da se nema Ëega bojati. Meutim, jako sam zabrinuta i bojim se da kvræica ne bi jednog dana prerasla u karcinom dojke. Molim vas, preporuËi-te mi neki biljni preparat koji bi njoj najbolje odgovarao. Bi li bilo dobro da konzumira sirup aloa vera + brusnica? Koje bi vitamine trebala joπ uzimati?

M.Z.

Vaπa majka prije poËetka hormon-skog nadomjesnog lijeËenja imala je tipiËne klimakteriËne tegobe koje su indikacija za terapiju koja joj je propi-sana. Ako je uËinjen UZV dojki i uspo-redbom s nalazom mamografije nema znakova maligniteta, nema razloga za strah. DobroÊudne tvorbe u dojka-ma nisu kontraindikacija za hormon-sko nadomjesno lijeËenje. S obzirom na intenzitet klimakteriËnih tegoba vaπe majke, biljni preparati (fitoestrogeni) neÊe biti zadovoljavajuÊe duljine i jaËine djelovanja. Ako ipak odluËite pokuπati s tom terapijom, od fitoestrogena na naπem træiπtu moæete naÊi mnogo pre-parata, npr. Refemin, Menopause Relief, Soyafemin... U dogovoru s ginekologom, moæe prijeÊi na hormonski preparat s niæom dozom hormona, npr. Activelle i Femoston Conti. Moj savjet je da majka nastavi hormonsku terapiju, uz redovitu ginekoloπku kontrolu, mamografiju jed-nom godiπnje te UZV dojki svakih πest mjeseci. Kombinacija aloe vera i brusni-ce koju spominjete dobra je za preven-ciju infekta mokraÊnih puteva, ali nema uËinka na klimakteriËne tegobe. Prepo-ruËujem vam da proËitate Ëlanak “Hor-moni utjeËu na promjene u dojkama”, objavljen u proπlom izdanju Vaπeg zdra-vlja, gdje je jedno od obraenih podruËja upravo ovo koje vas zanima.

NEUROLOGIJA prof. dr. sc. Vida Demarin, spec. neuropsihijatar, Zagreb

Imam problem s tremorom ruku. Stara sam 20 godina i bila sam na mno-

101

# 5 � V a © e z d r a V l j e 1 0 1

Vi pitate......mi odgovaramo

go pretraga. FiziËki i psihiËki sam zdra-va i nikome nije jasno zaπto se veÊ godi-nama javlja tremor.

M.T.

Tremor ruku moæe biti izazvan razliËitim uzrocima, no s obzirom na to da ste mladi, najvjerojatnije je rijeË o tzv. esencijalnom tremoru. Najbolje bi bilo da doete na pregled i donesete nalaze dosadaπnjih pretraga, pa Êemo vidjeti πto se moæe uËiniti i kako vam pomoÊi.

NUTRICIONIZAM Suzana TomaπeviÊ, nutricionistica

Molim vas da mi odgovorite na pitanje je li ginseng isto πto i umbir. U Konzumovim prodavaonicama vidjela sam korijene ginsenga, a prodavaËica mi je rekla da je to umbir. Moæete li mi preporuËiti neku knjigu o biljkama ili ljekovitom lijeËenju biljem.

A.B.

Ipak je rijeË o dvije razliËite biljke, Ëije korijenje nalazi veliku fitomedi-cinsku primjenu i velika je vjerojatnost da je ipak rijeË o umbiru, kojeg ima u ponudi supermarketa, a korijen ginsen-ga moæe se nabaviti samo u specijalizi-ranim trgovinama zdravom hranom ili biljnim ljekarnama.

Korijen ginsenga (Panax ginseng) izgledom podsjeÊa na oblik ljudskog tije-la, pa ga joπ nazivaju ËovjeËji korijen. Joπ od davnina svoju veliku primjenu ima u oporavku organizma od iscrpljenosti i umora, poboljπanju tjelesne kondicije i vitalnosti te jaËanju imuniteta i men-talnih sposobnosti. Za to su odgovorni ginsenoidi, Ëiji sastav i koliËina variraju s obzirom na podrijetlo biljke, njezinu starost i naËin obrade. Zbog toga se pre-poruËuje oprez pri kupnji ginsenga na kojem nisu istaknuti podaci o kvaliteti i podrijetlu (kineski, korejski, japanski).

Korijen umbira (Zingiber officina-le) ima antiseptiËko djelovanje i pravi je melem za probavni sustav. Svojim ljeko-vitim djelovanjem pomaæe kod nadutosti te opÊenito loπe i nedovoljne probave. SprjeËava jutarnje muËnine u trudnica, a Ëesto se primjenjuje kod osoba s oslab-

ljenim tekom. SpecifiËna aroma i okus umbira potjeËu od gingerola i zingero-na, stoga njegovu veliku primjenu nala-zimo i u gastronomiji. Gingerol tijekom kuhanja umbira prelazi u zingeron, koji je manje oπtar i slatkast.

Molim vas odgovor na pitanje veza-no uz poliole, koje uvrπtavaju u sku-pinu ugljikohidrata. Naime, provodim dijetu tijekom koje unosim vrlo malu koliËinu ugljikohidrata (pet, πest gra-ma dnevno), i jako mi je bitna sljedeÊa informacija. Zanima me kakva su vrsta ugljikohidrata polioli, za koje ste napi-sali da ne uzrokuju poviπenje πeÊera u krvi i luËenje inzulina. S obzirom na to da striktno pazim na unos ugljikohi-drata, zanima me raËunaju li se polioli kao i svi ostali ugljikohidrati koje uno-sim u organizam. Drugim rijeËima, tre-bam li voditi raËuna o tome da je rijeË o ugljikohidratima ili su to za organizam ipak drukËije tvari koje se drukËije pro-bavljaju i prepoznaju u tijelu.

J.M.

Pod poliolima podrazumijevamo nutritivna sladila, πto znaËi da prido-nose ukupnom energetskom unosu, jer nose odreenu kalorijsku vrijednost. NajËeπÊe spominjani su sorbitol, mani-tol, ksilitol i inozitol. Prirodno se nalaze u nekim namirnicama, ali se proizvode i sintetskim putemte kao takvi uglavnom koriste u proizvodima s naznakom “low calorie”. Sorbitol daje 2,6 kcal/g, a mani-tol 1,6 kcal/g.

Karakterizira ih niæi glikemijski indeks, πto znaËi da ne uzrokuju naglo poviπenje glukoze u krvi. Prema meunarodnoj kategorizaciji, spadaju u netoksiËne tvari te imaju status GRAS (Generally Regarded As Safe), πto znaËi da su sigurni po zdravlje. Ipak, u sluËaju prekomjerna unosa (viπe od 50 g za sor-bitol i viπe od 20 g za manitol) mogu izazvati gastrointestinalne smetnje u vidu laksativnog uËinka.

Duænost mi je napomenuti vaænost ugljikohidrata u prehrani, osobito sloæe-nih (integralne æitarice, povrÊe, voÊe) i istaknuti da oni ne utjeËu na poveÊanje

tjelesne mase ako se pazi na njihov izbor i koliËinu. Dijeta mora osigurati sve hranjive tvari, nuæne za normalno funkcioniranje organizma. Izbjegavanje ugljikohidrata, a poveÊano uzimanja proteina, ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje. Organizam iskoriπtava rezerve glikogena uz slabo iskoriπtavanje masti te dolazi do tzv. ketoze s dobro poznatim simptomima: uËestalo mokrenje i proble-mi s bubrezima, ubrzano disanje, miris po acetonu i opÊa slabost. Mrπavljenje je zapravo riziËan posao, osobito kad se provodi bez struËnog vodstva i pod stra-tegijom “sam svoj majstor”.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Zagreb

KÊi stara 22 mjeseca veÊ dulje vrije-me (oko Ëetiri mjeseca) “vuËe” sekret u nosu. Bili smo na pregledu kod otorino-laringologa. Na zadnjem pregledu nala-zi se crven bubnjiÊ i ordinirana je tera-pija: antibiotik, Operil kapi i fizioloπka otopina za nos te sirup za iskaπljavanje. Dijete nije imalo temperaturu niti bolo-ve u uhu, ali kaπlje, odnosno iskaπljava. I dalje ima sekret u nosu koji je prisu-tan od rujna 2006. Kako izlijeËiti nosiÊ? Molim vas za savjet i lijek!

S.R.

UzimajuÊi u obzir dob vaπeg djeteta i znakove respiratornog infekta s poslje-diËnom upalom srednjeg uha, za koju ste dobili odgovarajuÊu terapiju, a dijete i dalje ima simptome sekrecije iz nosa, preporuËujem ponovni kontrolni pre-gled kod otorinolaringologa. Pritom je moguÊe dodatno napraviti sljedeÊe pre-trage: bakterioloπku analizu brisa nosa i nasofarinksa (nosni dio ædrijela), epi-faringoskopiju (radi otkrivanja uveÊanih adenoidnih vegetacija) i timpanometriju (radi procjene stanja u srednjem uhu). Na temelju kontrolnih nalaza otorinola-ringologa kao i rezultata navedenih pre-traga slijedi daljnji postupak kako bi se rijeπili problemi koje vaπe dijete ima.

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska �0,

100�0 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

s naznakom - VI pItate, mI odGoVaramo

102

1 0 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

struËnezanimljivosti

Brzi test za otkrivanje gripe Izvor: www.pliva zdravlje.hr

Objavljeno: �5. sijeËnja �007.

Brzi test za otkrivanje gripe moæe pomoÊi lijeËnicima u odluci treba li pacijent antibiotik, tvrde struËnjaci s newyorπkog SveuËiliπta Rochester u Ëasopisu The Archives of Internal Me-dicine.

Njihove bi spoznaje mogle uvjeriti lijeËnike da smanje propisivanje anti-biotika, za koje struËnjaci imaju jedin-stveno stajaliπte kako se prekomjerno upotrebljavaju svugdje u svijetu, te da se na taj naËin potpomaæe razvoju no-vih, otpornih sojeva bakterija. Antibio-tici su beskorisni protiv virusa, poput influence, ali katkad bakterijske i virus-ne infekcije uzrokuju vrlo sliËne simp-tome. Dr. Ann Falsey tvrdi kako sada, kad postoje brze dijagnostiËke meto-de, moæemo lijeËnicima reÊi da njiho-vi pacijenti imaju influencu A. Falsey navodi kako u polovici svih sluËajeva pneumonije lijeËnici nikad ne otkriju je li posrijedi virus ili bakterija. Oko 10 posto sluËajeva teπkih respiratornih infekcija uzrokovano je influencom, a pet do deset posto uzrokovano je respi-ratornim sincicijalnim virusom. Ipak, gotovo 90 posto osoba s gripom koje dou k lijeËniku dobiju antibiotik, una-toË tome πto ti lijekovi pomaæu jedino u prevenciji nastanka sekundarne bak-terijske infekcije.

Bolesti zubnog mesa povezane s rakom guπteraËe

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: �0. sijeËnja �007.

Bolesti zubnog mesa mogu, zbog uzrokovanja upalnih procesa u cije-lom organizmu, poveÊati rizik obolije-vanja od raka guπteraËe, tvrde ame-riËki znanstvenici.

Rezultati istraæivanja provedenog na Harvardu pokazuju kako muπkarci s bolestima zubnog mesa imaju, u od-nosu na vrπnjake sa zdravim desnima i zubima, Ëak za 63 posto veÊi rizik obo-lijevanja od raka guπteraËe. Izgledi za razvoj raka bili su dodatno poveÊani kod ispitanika koji su svoje zube izgu-bili u protekle Ëetiri godine, piπu znan-stvenici u struËnom Ëasopisu Journal of the National Cancer Institute. Iako

se na temelju rezultata studije ne moæe definitivno zakljuËiti da bolesti zub-nog mesa uzrokuju rak guπteraËe, rijeË o vrlo jakim dokazima za njihovu po-vezanost, dodaju istraæivaËi. UoËena veza bila je vrlo snaæna i nakon πto su istraæivaËi uzeli u obzir i druge Ëim-benike koji utjeËu na rizik za rak, pri-mjerice puπenje i pretilost. Za potre-be istraæivanja, u razdoblju od 1986. do 2002. godine praÊeno je 48.000 muπkaraca u dobi od 40 do 75 godina. Rak guπteraËe najËeπÊe se identifici-ra tek u poodmaklom stadiju razvoja, pa od njega umire 95 posto oboljelih. Bolesti zubnog mesa uzrokuju bakte-rije koje nakon infekcije dovode i do uniπtenja kosti.

Cinizam povezan s bolestima srca

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: ��. sijeËnja �007.

AmeriËki znanstvenici sa SveuËiliπta Michigan tvrde da ciniË-nim osobama prijeti poveÊan rizik za razvoj bolesti srca.

PrateÊi 6814 ispitanika u dobi od 45 do 85 godina znanstvenici su utvrdi-li da je cinizam povezan sa znacima prisutnosti upalnih procesa koji po-veÊavaju rizik za srËane bolesti. S po-veÊanom razinom prouËavanih upal-nih markera (fibrinogena, C-reaktivnog proteina i interleukina-6) u neπto su manjoj mjeri bili povezani i kroniËni stres te depresija, dodaju znanstveni-ci u struËnom Ëasopisu Archives of In-ternal Medicine. IstraæivaËi dobivene rezultate objaπnjavaju pretpostavkom po kojoj cinici ËeπÊe imaju nezdrave æi-votne navike, poput puπenja ili prehra-ne koja dovodi do pretilosti.

Kofein usporava ispadanje kose?Izvor: www.pliva zdravlje.hr

Objavljeno: ��. sijeËnja �007.

NjemaËki znanstvenici sa sveuËiliπta u Jeni utvrdili su da kofein stimulira rast folikula kod muπkaraca kojima je poËela ispadati kosa.

Folikuli su sitne vreÊaste tvorevine u vlasiπtu iz kojih raste kosa. Istraæi-vaËi u struËnom Ëasopisu Journal of Dermatology napominju kako bi za utvreni utjecaj kofeina na ispadanje

kose dnevno trebalo konzumirati do 60 πalica kave. UnatoË tome, kofein je izgledan kandidat za razvoj tretma-na namijenjenih stimulaciji rasta kose, vjeruju znanstvenici. VeÊina sluËajeva Êelavosti prouzroËena je izloæenoπÊu folikula prevelikoj koliËini dihidrote-stosterona (DHT), kemikaliji koja na-staje zbog djelovanja hormona testo-sterona.

Kava, alkohol i jetra Izvor: www.pliva zdravlje.hr

Objavljeno: ��. sijeËnja �007.

Posljedice pretjeranog uæivanja u alkoholu dobro su poznate i ukljuËuju cirozu, tj. gubitak funkcionalnih sta-nica jetre.

Novo istraæivanje objavljeno u Ëaso-pisu Archives of Internal Medicine po-kazuje da kava ublaæava πtetan utjecaj alkohola na jetru te da moæe pomoÊi u prevenciji ciroze, ali nije poznato je li za to zasluæan kofein ili neki drugi sa-stojak kave. Istraæivanje takoer po-kazuje bolje rezultate testa za mjerenje funkcija jetre kod konzumenata kave, neovisno o njihovoj potroπnji alkohola.

Uspjeπno testiranje lijeka za rak mozga

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: �1. sijeËnja �007.

Lijek koji onemoguÊuje dotok kr-vi do tumora u mozgu pokazao se uËinkovitim u kliniËkim testiranji-ma provedenim u kliniËkom centru u Massachusettu.

AmeriËki istraæivaËi u struËnom Ëa-sopisu Cancer Cell objavili su kako je lijek nazvan AZD2171 kod tri Ëetvrti-ne ispitanika doveo do 25-postotnog, a kod polovice ispitanika do najmanje 50-postotnog smanjenja tumora. Zbog onemoguÊenog razvoja novih krvnih æila namijenjenih opskrbljivanju tumo-ra dolazilo je do blokade razvoja raka te postupnog odumiranja kanceroz-nih stanica. U testiranju je sudjelovalo 16 pacijenata Ëiji tumori nisu uniπteni standardnim tretmanima - kirurπkim zahvatima, zraËenjem i kemoterapijom. U buduÊim opseænijim istraæivanjima testirat Êe se utjecaj novog lijeka na produljenje oËekivanog trajanja æivota pacijenata.

zanimljivosti

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Nagradni pojam 2

Ime i prezime

Adresa

Poπtanski broj i grad

10�

1 0 � V a © e z d r a V l j e # 5 �

predstavljamoknjige

Darija VraneπiÊ Iva AlebiÊ

Nutricionizam je suvremena tema o kojoj se mnogo govori i koja polako utjeËe na naπe razmiπljanje o hrani i na njezin oda-bir. U ovom popularnom vodiËu kroz zdra-vu prehranu Ëitatelji Êe pronaÊi detaljan uvid u sastojke hrane - minerale i vitamine - te odgovore na pitanja zaπto su oni vaæni i u kojim bismo ih omjerima trebali koristiti. Jer, upravo su pravilni omjeri i koliËine kljuË-ni za odræavanje dobrog zdravlja. Suvreme-na znanost sve ËeπÊe se usmjerava prema praÊenju individualnih potreba jer je svaka osoba razliËita, pa tako i njezine potrebe za odreenom hranom, stoga autorice prepo-ruËuju osluπkivanje vlastitog organizma, ali i upoznavanje sa znanstvenim istraæivanji-ma i otkriÊima koja Êe Ëitateljima pokaza-ti naËine postizanja sklada u organizmu. Autorice nude smjernice pravilne prehrane prilagoene razliËitim æivotnim razdobljima te pruæaju uvid u nama blisku, a znanstveno dokazano zdravu - mediteransku prehranu. U pregledu prehrane kroz povijest Ëitatelji Êe se iznenaditi otkrivajuÊi zaπto danas volimo jesti odreenu hranu. Uz to, one ruπe predra-sude o odreenim namirnicama, ali i izno-se znanstvene Ëinjenice zaπto se neke veÊ stoljeÊima i u raznim kulturama smatraju zdravima. GMO hrana kontroverzna je tema o kojoj se autorice ne boje govoriti. I na kraju, Ëitatelji Êe uæivati otkrivajuÊi najsuvremenije pravce u nutricionizmu, funkcionalnu hranu i nutrigenomiku.

Ivana ÆderiÊ

Format: 20 x 24 cmBroj stranica: 208 stranica / meki uvezNakladnik: Profil International d.o.o.,

Kaptol 25, ZagrebProdaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel.

01/4882 260, 4882 265 ili faks 01/4882 277 uz 25 posto popusta (74 kune) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni.

Izdanje: 2006.Cijena: 150 kuna

RASTAJEMO SE - kako to objasniti djeci

MAMA I TATA SE RASTAJU - πto Êu ja sad

Roberta Beyer Kent Winchester

Rastava braka traumatiËan je i bolan dogaaj za sve Ëlanove obitelji, ali nije smak svijeta niti kraj obitelji nego samo neugodan proces koji ima svoj poËetak i kraj, nakon kojeg bi se - u sluËaju odgovorna ponaπanja roditelja - ipak trebao poboljπati æivot svih Ëlanova obitelji. To je glavna poruka dviju knjiga o rastavi braka Rastajemo se - kako to objasniti djeci i Mama i tata se rastaju - πto Êu ja sad koje se, kako to i naslovi go-vore, obraÊaju odvojeno roditeljima i djeci koja su se naπla u ovoj nezavidnoj situaciji. Obje knjige bave se istim temama koje do-miniraju u obitelji tijekom rastave braka, ali svaka zasebno bira stajaliπte i naËin obrade tema, prilagoen uzrastu i odgovornostima Ëlanova obitelji.

Nit vodilja koja ujedinjuje obje knjige je potreba za uzajamnom iskrenoπÊu svih Ëla-nova obitelji, nuænost intenzivne komunika-cije izmeu roditelja i djece, ali i oba roditelja meusobno, te vjera da Êe nakon emocional-no teπkog razdoblja prilagodbe na kraju sve “sjesti na svoje mjesto”, a obitelj nastaviti funkcionirati u izmijenjenim okolnostima.

Kata IvankoviÊ-MariÊ

Format: 14 x 19,7 cm Broj stranica: 100/80 stranica / meki uvezNakladnik: Naklada Nika, Amruπeva 10,

10000 Zagreb, www.nakladanika.hrProdaja: Knjige moæete kupiti direktno

od nakladnika na tel. 01/4922 962 ili e-poπtom na adresu narucivanje@nakladanika.hr, uz 15 posto popusta.

Izdanje: 2006.Cijena: 90 kn za obje knjige, a u svim

veÊim knjiæarama po punoj cijeni (Rastajemo se - kako to objasniti djeci - 55 kn, Mama i tata se rastaju - πto Êu ja sad - 50 kn)

HRANA POD POVE∆ALOM kako razumjeti i primijeniti

znanost o prehrani AFAZIJA

- PROGOVORIMO PONOVNO

Zvjezdana MaËek TrifunoviÊ Suzana JelËiÊ JakπiÊ

Ovaj priruËnik namijenjen je skupi-ni oboljelih koja kao posljedicu moædanog udara ima teπkoÊe u komunikaciji, njiho-vim obiteljima i skrbnicima, logopedima, ali i svim osobama koje dolaze u kontakt s bolesnikom.

Zadaci u priruËniku pisani su i ilustrirani tako da se njima moæe sluæiti i sam bolesnik s afazijom, kojemu je saËuvana sposobnost Ëitanja i razumijevanja proËitanoga.

Detaljne upute na kraju svakog poglavlja upuÊuju logopeda ili Ëlanove obitelji oboljelo-ga kako mogu proπiriti zadatke i na razliËite naËine primijeniti vjeæbe.

Prvo izdanje ovog priruËnika nagraeno je Srebrnom uljanicom za promicanje zdrav-lja i zdravstvenog odgoja na EMC festivalu (Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, ©kola narodnog zdravlja “Andrija ©tampar” i Zavoda za znanstvenu tehnologiju).

iz recenzije

Format: 21 x 29,7 cm (A4)Broj stranica: 152 stranica / meki uvezNakladnik: FoMa, Creska 18, 10110 ZagrebProdaja: Kod nakladnika - tel./faks:

01/3631-570; 3631-807; e-mail: foma@zg.t-com.hr; www.foma.hr i u mnogim knjiæarama diljem Hrvatske

Izdanje: 2. dopunjeno izdanje, 2006.Cijena: 125 kn