privredni vjesnik

3 6 5 6

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 6. prosinca 2010. Godina LVIII / Broj 3656 .www.privredni.hr

20102010

DANI ARBITRAŽE / TKO SVE ŽELI POREZ NA IMOVINU / PREGOVORI S EU / BAUK TAVANUŠE / PREDSTAVLJANJA / SVIJET FINANCIJA

BRIC AkademijaBrojne hrvatske tvrtke žele suradnju s Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom, a sada ima i načina kako je ostvaritiTEMA TJEDNA

STR. 5

Od farme do uspjehaBelje svojim kooperantima osigurava prasad, stočnu hranu, stručnu podršku i, što je najvažnije, sigurno tržišteAKTUALNO

STR. 15

OtpremnineTko sve ima pravo na otpremninu i kako se računaju najmanja i najveća moguća otpremnina?AKTUALNO

STR. 6-7

INTERVJU: VIŠNJA JELIĆ MÜCKZašto se može i bez poticaja te koji je novi put razvoja ruralnih krajeva - objašnjava predsjednica Mreže za ruralni razvoj>> 12-13

TRAŽIM HRVATSKO - U ČITAVOM SVIJETUNova web stranica posvećena samo domaćim proizvodima otvorila je distribucijski kanal do novih tržišta i kupaca>> 11

INTERVJU: VIŠNJA JELIĆ MÜCKZašto se može i bez poticaja te koji je novi put razvoja ruralnih krajeva - objašnjava predsjednica Mreže za ruralni razvoj>> 12-13

>>16-17

POSTOJI LI NEKIDRUGI PUT...OSIM PREMADOLJE?Proizvodnjom plastičnih proizvoda uglavnom se bave mala i srednja poduzeća. Njih se ne potiče, nisu upoznati s novim tehnologijama... A uvoz plastičnih i gumenih proizvoda silovito raste

DOMAĆA PLASTIČARSKA I GUMARSKA INDUSTRIJA

16 Broj 3656 , 6. prosinca 2010. PV ANALIZA Privredni vjesnik

Boris Odorčićodorcic@privredni.hr

P lastičarska i gu-marska industrija važne su industrij-

ske grane - one opskrblju-ju tržište proizvodima koji obilježavaju moderan način

života. Ponajprije ambala-žom koja čuva proizvode i pojednostavljuje njihov prijevoz na globalnom tr-žištu, zatim automobilskim dijelovima koji čine prome-tala lakšima i sigurnijima, te ostalim proizvodima bez kojih je današnjica nezami-

sliva. Mogućnosti oporabe čine te materijale pogodni-ma i za očuvanje okoliša te smanjenje potrošnje prirod-nih izvora sirovina.

U razvijenim zemlja-ma plastičarska industrija se uvrstila među zrele in-dustrijske sektore za koje je uobičajena stopa rasta pri-bližna rastu BDP-a. Stoga se značajniji rast može oče-kivati samo prodorom pla-stike u neka nova područja primjene ili na još nedo-voljno osvojena tržišta. Po-dručje ambalaže ima po-tencijal rasta, posebice u zemljama u razvoju. Trži-šte medicinskih proizvo-da te proizvoda za održava-nje higijene i dalje će rasti, smatraju stručnjaci, ali tu je riječ o malim količina-ma prerađenih materija-la. Primjena plastike u au-tomobilskoj industriji usko je povezana s razvojem si-tuacije u gospodarstvu te se tu ne očekuju važniji pozi-tivni pomaci prije no što se prevlada sadašnja svjetska gospodarska kriza.

U analizi o proizvodnji plastike te preradi plasti-ke i kaučuka koju je izradi-la Gordana Barić s Fakul-teta strojarstva i

b r o d o g r a d -

nje Sveučilišta u Zagre-bu ističe se kako je u Hr-vatskoj zadnjih godina bio uočljiv rastući trend u ko-ličini proizvedenih i prera-đenih polimernih materija-la. Međutim, ova industrija u 2009. godini ponovno je bilježila negativne trendo-ve. Kao razlozi navode se nepripremljenost domaće plastičarske i gumarske in-dustrije kao i cjelokupnog gospodarstva za opasnosti koje sa sobom nosi ne samo svjetska kriza, već i unutar-nji problemi Hrvatske. To zahtijeva ulaganje znatnih napora kako bi se zadrža-le postojeće pozicije, a pi-tanje nužnoga razvoja zasi-

gurno ostaje za neka druga, bolja vremena. Možda se čini da je mogućost hva-tanja koraka s razvijenima

nepovratno izgubljen. Ipak, s obzirom na to da se radi o intenzivnoj industrijskoj grani, polimerstvo je jedno

od mogućih smjerova bu-dućeg razvoja Hrvatske.

Katastrofalno stanje alatničarstva Igor Čatić, glasnogovor-nik Društva za plastiku i gumu, kaže kako nikad ni-smo dosegli prijeratnu pro-izvodnju. Naime, U Hr-vatskoj je u 2009. godini proizvedeno tek oko 55,2 posto ukupne predratne ko-ličine. Razloga što ne mo-žemo dohvatiti predratne brojke ima nekoliko. “Pri-je svega, poduzetnici u za-dnjih 20 godina nisu pro-našli motiva da snažnije razvijaju ovu industriju. Proizvodnja plastičnih pro-

DOMAĆA PLASTIČARSKA I GUMARSKA INDUSTRIJA

GUMA I PLASTIKA: NEKADAŠNJI PROIZVODNI REZULTATI DANAS SU FANTASTIKA

Budući da je riječ o intenzivnoj

industrijskoj grani, polimerstvo je

jedno od mogućih smjerova razvoja

Hrvatske

U Hrvatskoj se u većim količinama proizvodi polietilen ni-ske gustoće i polistiren, dok je trenutačno proizvodnja vi-nil-klorida i polivinil-klorida (PVC) ugašena. Kapaciteti za proizvodnju polimernih materijala u Hrvatskoj znatno su smanjeni te danas Dioki svojim ukupnim kapacitetom proizvodi 140.000 tona polietilena niske gustoće, 53.000 tona polistirena i 15.000 tona pjenećeg polistirena, a 90 posto proizvedene količine se izvozi. Valja naglasiti kako se u ovoj tvornici proizvodi 90 posto ukupnih proizvede-nih polimernih materijala u Hrvatskoj. Chromos-Tvornica smola raspolaže kapacitetom za proizvodnju oko 20.000 tona nezasićenih poliestera, akrilnih i alkidnih smola, po-liola i vinil-estera, a Oriolik kapacitetom za proizvodnju 3500 tona krutih i savitljivih poliuretan pjena. Predsjednik Uprave Diokija Vatroslav Sablić ističe kako je proizvodnja plastomera, polietilena i polistirena svjet-ski konkurentna. Međutim, pitanje proizvodnje plastičnih i gumenih proizvoda vrlo je zamršeno i isprepleteno. “Po-najprije se traži poduzetnički duh. Ali poduzetnici i izvo-znici danas nemaju dovoljnu podršku od države”, kaže on. Ove godine, nastavlja, izvozno orijentirane tvrtke se pola-ko oporavljaju, dok one koje rade za domaće naručitelje i dalje stagniraju. “Najviše se to osjeća u proizvodnji pro-izvoda za graditeljstvo. Kad je riječ o uvozu gotovih proi-zvoda, najviše se uvoze proizvodi za pakiranje te ploče, li-stovi i folije od polimernih materijala. Domaći kapaciteti, znanje te kvaliteta i cijena konkurentni su uvoznim proi-zvodima tako da se nadamo kako će se nepotrebni uvoz bar jednim dijelom zamijeniti domaćom proi-zvodnjom”, napominje prvi čovjek Diokija. Kvaliteta hrvatskih proi-zvoda polietilena niske gustoće i polistirena već je sada prepo-znatljiva na svjetskom tržištu. Međutim, kada Hrvatska po-stane punopravna članica Eu-ropske unije proizvođači pla-stičnih i gumenih dijelova bit će izloženi još većoj konkuren-ciji, smatra Sablić.

Smanjenje proizvodnih kapaciteta

registrirano za preradu plastike i kaučukovih smjesa

591 poduzeće(broj zaposlenih u preradi plastike i gume 2009.

oko 6900(

b r o d o g r a d -znanje te kvaliteta i cijena konkurentni su uvoznim proi-zvodima tako da se nadamo kako će se nepotrebni uvoz bar jednim dijelom zamijeniti domaćom proi-zvodnjom”, napominje prvi čovjek Diokija. Kvaliteta hrvatskih proi-

b r o d o g r a d -zvodima tako da se nadamo kako će se nepotrebni uvoz bar jednim dijelom zamijeniti domaćom proi-zvodnjom”, napominje prvi čovjek Diokija. Kvaliteta hrvatskih proi-

U Hrvatskoj je zadnjih godina bio uočljiv rastući trend u količini proizvedenih i prerađenih polimernih materijala, no trendovi su opet skliznuli nadolje. Zabrinjava i činjenica da je uvoz plastičnih i gumenih proizvoda u zadnje tri godine premašio izvoz - za čak dvije milijarde dolara

17Broj 3656 , 6. prosinca 2010. www.privredni.hr

GUMA I PLASTIKA: NEKADAŠNJI PROIZVODNI REZULTATI DANAS SU FANTASTIKA

od ukupne predratne količine proizvedeno 2009.

tek 55,2%(u sektoru polimerstva prošle godine

oko 8500 zaposlenih(

izvoda uglavnom je po-dručje malih i srednjih po-duzeća. Njih se ne potiče, nisu upoznati s tehnologi-jama proizvodnje, institu-cije ne rade svoj posao koji bi potaknuo razvoj ove in-dustrijske grane. Zatim, da-nas su postupci proizvod-nje prilično složeni, koriste se tri-četiri vrste materijala i traži se veliko znanje. Jer nije riječ samo o proizvod-nji obične kante ili lonca već složenih proizvoda za sve zahtjevnije tržište”, na-pominje ovaj profesor s Fa-kulteta strojarstva i brodo-gradnje u mirovini.

Preskakanje letvi-ca koje su postavljene još

u bivšoj državi teško je i zbog toga što Hrvatska ku-puje premalo materijala koji bi se iskoristio u pro-izvodnji, a problem je i ra-zvoj alatničarstva, inače jednog od ključnih područ-ja u proizvodnji plastičnih i gumenih dijelova. “Ne-kada smo u tome bili vo-deći na području Balkana, a danas je stanje katastro-falno. Neke velike alatni-ce su nestale, mali alatni-čari sve teže prate razvoj dok se alatničarstvo u za-dnjih 25 godina bitno pro-mijenilo. Možda više nego u cijeloj povijesti”, upozo-rava Čatić.

Zabrinjava i činjenica

da je uvoz plastičnih i gu-menih proizvoda u zadnje tri godine premašio izvoz za dvije milijarde dolara. “Primjerice, uvoz gume-nih proizvoda, uključujući gume za vozila, nije zane-mariv. Međutim, danas nije moguće očekivati da Hr-vatska proizvodi gume za osobna vozila jer to nije ni-kada radila. Golem je i de-ficit uvoza plastičnih pro-izvoda, unatoč pritiscima svih mogućih službenih i neslužbenih udruga i in-stitucija. Primjerice, puno se uvozi zatvarača za boce koji nije jednostavan proi-zvod, a u nas nisu usvoje-ni brojni suvremeni postup-

ci za proizvodnju složenijih dijelova. Na uvozu pak PVC-profila danas živi nekoliko stotina malih poduzeća koja ugra-đuju PVC-stolari-ju”, ističe on.

Loš imidž plastike Jedan od velikih problema ove in-dustrije, smatra Čatić, jest i stva-ranje negativne predodžbe odno-sno imidža o plasti-ci. “Dokazano je da je pla-stika jedan od materijala s najviše potencijala, a ti-

pičan primjer su plastič-ne vrećice. Danas se tra-že platnene ili papirnate, a one su po svim pokazate-ljima lošije od, primjerice, recikliranih polietilenskih vrećica. Novi problem je i pokušaj nametanja biopla-stike za što nema nikakvog osim ekomarketinškog ra-zloga”, tvrdi Čatić.

Inače, za preradu pla-stike i kaučuka u Hrvatskoj je, stoji u analizi, registri-rano 591 poduzeće. Među-tim, samo dio tih po-duzeća doista se bavi preradom plastike i kau-čukovih smjesa, dok se ostala bave isključivo trgovinom ili nekom

drugom djelatnošću te osnovni izvor njihova prihoda nije prerada pla-stike i kaučuka. No ima i suprotnih primjera, kada su poduzeća, uz osnovnu djelatnost, i veliki prerađi-vači plastike. Također, po-stoje i tvrtke registrirane u sasvim drugim industrij-skim granama kojima je prerada plastike osnovna djelatnost. Uz spomenutih gotovo 600 poduzeća zna-tan dio prerade zbiva se u obrtničkim radionicama.

Uglavnom male tvrtkePodručje prerade plasti-ke i kaučuka u Hrvatskoj veoma je usitnjeno. Čak 96 posto poduzeća smatra se malima (prema važe-ćem Zakonu o računovod-stvu), 22 su srednja i

s a m o j e d -no veli-

ko. Tvrtke su uglavnom u privat-

nom, većinom domaćem vlasništvu. U skladu s pa-dom obujma proizvodnje, i broj zaposlenih u podu-zećima iz sektora polimer-stva počeo se smanjivati. Podaci otkrivaju kako se od 1997. do 1999. godi-ne broj zaposlenih smanjio za 900. Zatim se u 2000. godini povećao za 400. U 2002. i 2003. broj zaposle-nika se ponovno smanjio da bi sljedećih šest godina taj broj rastao te u 2009. godini dosegnuo 8500. Broj zaposlenih u područ-ju prerade plastike i gume je u 2008. bio 6660, a u 2009. godini porastao je na 6900 zaposlenih, dakle na 3,8 posto zaposlenih u industriji. Uzrok ovog po-rasta je taj što se dio obrt-nika preregistrirao u podu-zeća.

Samo dio poduzeća registriranih za

preradu plastike i kaučukovih smjesa

se time doista i bavi

Inače, za preradu pla-stike i kaučuka u Hrvatskoj je, stoji u analizi, registri-rano 591 poduzeće. Među-

preradom plastike i kau-čukovih smjesa, dok se

stvu), 22 su Inače, za preradu pla-

stike i kaučuka u Hrvatskoj je, stoji u analizi, registri-rano 591 poduzeće. Među-

stvu), 22 su srednja i

sno imidža o plasti- drugom djelatnošću dom obujma proizvodnje,

ci za proizvodnju složenijih dijelova. Na uvozu pak PVC-profila danas živi nekoliko stotina malih poduzeća koja ugra-

ci za proizvodnju složenijih dijelova. Na uvozu pak PVC-profila danas živi nekoliko stotina malih poduzeća koja ugra-

s a m o j e d -no veli-

ko. Tvrtke su uglavnom u privat-

nom, većinom domaćem vlasništvu. U skladu s pa-

U Hrvatskoj je zadnjih godina bio uočljiv rastući trend u količini proizvedenih i prerađenih polimernih materijala, no trendovi su opet skliznuli nadolje. Zabrinjava i činjenica da je uvoz plastičnih i gumenih proizvoda u zadnje tri godine premašio izvoz - za čak dvije milijarde dolara