Dobrna turistički voDič

Dobrodošli!

HR

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja. Projekt je sufinanciran od strane Eu-a.

upravljačko tijelo za Program ruralnog razvoja republike slovenije za razdoblje 2007.-2013. je Ministarstvo poljoprivrede

i okoliša. Projekt „turistički vodič po Dobrni“ je sufinanciran od strane Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Leader-os, pod pokroviteljstvom lokalne akcijske grupe „od

Pohorja do bohorja“.Za sadržaj je odgovorna općina Dobrna.

uvoD

ŠEtnJa Po Dobrni i okoLiCi

PriroDna baŠtina

PogLED u PoviJEst

traDiCionaLnE PrirEDbE

tErME Dobrna

aktivno ProvođEnJE sLoboDnog vrEMEna

turistički PutokaZ

4

22

6

42

8

26

44

Dobrna će vam zasigurno promijeniti pogled na svijet u izravnom dodirus prirodom.

ŠEtnJa Po Dobrni i okoLiCi

kuLturna baŠtina

14

Spomenici koji nas upoznavaju s bogatompoviješću mjesta.

Dobrna je bila među prvim topličkim mjestima koja su imala svoj park.

kuLinarski DoživLJaJi

40

Najrazličitija jela, pića i proizvodi.

Već Kelti i Rimljani poznavali su ljekovitu vodu u Dobrni.

Velik izbor različitih događanja tijekom cijele godine.

Terme Dobrna najstarije su aktivno slovensko termalno lječilište od 1403. godine.

Staze za šetanje po Dobrni i okolici.

Gdje odsjesti, jesti i piti, kupovati, se opustiti, ...

4

DobroDoŠLiu Dobrnu!

Dobrna će vam zasigurno promijeniti pogled na svijet

u izravnom dodiru s prirodom.

Dobrna je izuzetna zbog svog položaja u srcu zelenih šuma, zbog ljekovite vode i ljudi koji tamo žive. gotovo je nemoguće opisati osjećaje pješaka koji uđe u sjenu nekoliko stotina starih krošnji iznimnog parka s drvoredom kestena koji je dva stoljeća povezivao središnju lječilišnu zgradu s tim mjestom.

u Dobrni postoji mnogo mogućnosti za očuvanje zdravlja i stjecanje snage za ozbiljnije korake u životu. ovdje nećete pronaći najveći tobogan u sloveniji, ali možete hodati stopama slavnog karla Maya koji je u svijetu poznati po dvojici literarnih junaka, indijancu Winnetouu i „bljedolikom“ old shatterhandu. ovaj autor je u Dobrni prije više od sto godina uživao u toplicama i okolini, a neko vrijeme je ovdje svoje zdravlje krijepio i Louis bonaparte, brat slavnog cara napoleona i., i, naravno, mnoge druge zanimljive osobe.

Dobrna će vam zasigurno promijeniti pogled na svijet u izravnom dodiru s prirodom. Šetnjama, vožnjom biciklom ili samo lutanjem po obližnjim gradovima otvorit će vam vrata nekih novih svjetova i omogućiti vam drugačiji pogled na neke već poznate prizore, s novim doživljajem. tijekom ljetnih mjeseci, kada vlada velika vrućina, u Dobrni vlada ugodna svježa temperatura, a kada zimi snježna bjelina odjene kuće i drveće, nastupi

umirujuća tišina koju možete čak i čuti. tada postajete dio priče koja se u pisanom obliku ne može kupiti u velikim trgovačkim centrima ili pronaći na internetu.

Dobrna ima široku ponudu i ne ostavlja mjesta za nepotrebno ljenčarenje, iako je i ono potrebno u životu i čini sastavni dio kvalitete života. Znamo svi dobro da ne valja ni u čemu pretjerivati, kako na poslu tako i za stolom ili za vrijeme ljenčarenja. ovaj idilični dio svijeta u vama regulirat će unutarnji mir i ponuditi pravu mjeru užitka u pokretu i mirovanju. Dobrna je učionica za učinkovitu percepciju sklada tijela i uma. kompletna slika i sklad organizma čine vaš život ugodnim, uživate u kupanju u bazenu, hrani vas nadom dok sudjelujete u terapijama, postajete opušteni i osjećate lakoću gibanja na svježem zraku u blagoj klimi ovoga kraja koji ne poznaje maglu i koji vam vraća zadovoljstvo i uživanje u prikladnoj hrani na tanjuru i piću u čaši, inspirira vaš pogled na uređeni vrt ili obilje cvjetova. Što pokreće ovaj čudesni stroj? Dojam o lijepom i uređenom mjestu, prijateljski nastrojeni ljudi, ljekovite vode, sloboda kretanja - čak i unutar sebe, druženje sa susjedima, pouzdano medicinsko osoblje, ljubazno poslužena kava, ugodan izlet na obližnje farme, posjet muzejskim zbirkama, razigrani ples u kafiću...

uvoD

Dobrna - mjesto koje sanjam, kako ga je opisao Kajetan barun Dienersberg, dobila je ime po hrastu vrste „hrast lužnjak“ (slovenski dob). 5

Po

gLE

D u

Po

viJ

Es

t PogLED u PoviJEstVeć Kelti i Rimljani

poznavali su ljekovitu vodu u Dobrni.

6

Po

gLE

D u

Po

viJ

Es

t

njihov boravak na ovom području potvr-đuju nadgrobni spomenici i drugi ostaci antičke nekropole. slovenski naziv Dobr-na pojavio se početkom 1155. godine u ispravi u kojoj je navedeno da to mjesto pripada biskupiji gurk. njemački naziv neuhaus je najprije označavao samo gra-dinu. Prvi put se spominje 1257. godine. nastala je neposredno prije tog vremena jer su istraživanja pokazala da ne sadrži romaničke elemente, ali na ruševinama se vide elementi gotske gradnje. u Dobr-ni su vladali dobrnski vitezovi koji su svoj posjed 1346. založili krškom stolnom ka-pitalu, a pod vlast ptujskih gospodara je Dobrna došla 1438. godine. Dobrnčani su sve do 1613. godine upravljati gradinom, a tada je posjed preuzela obitelji gačnik. iz tog se vremena tradicijom očuvala među ljudima priča o potresnom doga-đaju. vlasnik gradine William Dobrnski 1478. godine je u velikom bijesu zgrabio svoje dijete te ga bacio o zid takvom si-linom da je sin ostao na mjestu mrtav. kada je postao svjestan svojega čina, kao pokajnik povukao se u franjevački samo-stan u Celju.ispod gradine se počeo širiti grad, na početku s drvenim kućama, a kako su se toplice razvijale, drvene kuće su sve više bile zamjenjivane zidanim, npr. zgrada kapelana iz 1755. i nova župna kuća iz 1791. godine.

Dobrnske toplice prvi put su spomenute 1403. godine. imale su snažan utjecaj na sudbinu i razvoj cijelog mjesta. no, prije nego pođemo na put kroz Dobrnu i na upoznavanje njezine prirodne i kulturne baštine, recimo nekoliko riječi o samom lječilištu i njegovoj povijesti.

Prva priča koju su ispričali vlasnici topli-ca, andrej i sigmund Dobrnska, potječe iz 1403. godine. godine 1608. gospodari su zamolili državni zbor za 600 fl. pomo-ći za gradnju nove kuće kako bi toplice mogli koristiti i gosti višega statusa. go-dine 1613. Dobrnu je kupio Hans gačnik, a kasnije ju je prodao bratu Matiji, s ko-jim je počelo novo doba za toplice. godi-ne 1624. izgradio je prvu zgradu lječilišta i u spomen na to je u zidu iznad kupališ-nog bazena dao uzidati mramornu nat-pisnu ploču koja je još i danas tamo. na njoj piše: „Ovo kupalište je u čast države izgradio potpisani plemeniti gospodin, inače bi ono i dalje ostalo zapušteno. To se dogodilo 1624. godine, kada je vlasnik Dobrne bio Matija Gačnik“.

PogLED u PoviJEst

Povijest ovoga mjesta seže daleko u prošlost i možemo reći da su već Kelti i Rimljani poznavali ljekovitu vodu u Dobrni.

7

tE

rM

E D

ob

rn

a

tErME DobrnaTerme Dobrna najstarije su

aktivno slovensko termalnolječilište od 1403. godine.

Foto: Fotostudio tim, vrhnika

8

tE

rM

E D

ob

rn

a

Mnogo toga o povijesti lječilišta saznali smo iz povijesti mjesta Dobrna. tijekom Prvog svjetskog rata toplice su bile vojna bolnica, a 1919. godine su pale pod upravu mariborske vlasti, da bi 1929. godine bila osnovana Dravska banovina. u razdoblju između dva svjetska rata objekti toplica su obnovljeni i prošireni.

i u Drugom svjetskom ratu je ovo lječilište korišteno kao bolnica za ranjenike. Lječili-šte je tijekom okupacije bilo pod vojnom upravom, a nakon rata je neko vrijeme bilo u rukama Jugoslavenske narodne armije, nakon čega je ponovno predanu u građan-sko vlasništvo. Područje brdce i strmca iznad Dobrne poznato je iz vremena nob-a. u veljači 1944. tu se u velikom snijegu probijala par-tizanska Xiv. divizija. sjećanje na to čuva-ju razne oznake i spomenik poginulima u brdcama iznad Dobrne, gdje je pokopano 39 boraca.

nakon posljednjeg rata lječilišna djelatnost u Dobrni znatno se proširila. godine 1870. prvi put je zabilježena brojka od 1000 go-stiju, a sto godina poslije toga, 1970. godi-ne, bilo ih je čak 8392. Zahvaljujući brzom rastu lječilišta, 1979. godine je na travi iznad naselja i lječilišnog kompleksa izgra-đen nov, moderan hotel s termalnim ba-zenom za plivanje, medicinskim centrom,

restoranima, kafićima i drugim namjenskih prostorima. to je izazvalo novi procvat i dolazak još većeg broja gostiju.

terme Dobrna najstarije su aktivno sloven-sko termalno lječilište s više od 600-godiš-njom tradicijom. u godinama 1810. i 1811. ovdje se liječio Louis bonaparte, brat cara napoleona i., koji je u bazenu za gospodu dao izravnati kameno tlo. „Vjerujte mi, dra-gi prijatelj, vidio sam mnogo svijeta, ali ovo je mjesto o kojem sam sanjao.“ to je davne 1814. godine gospodin Franc ks. kajetan pl. Dienersberg ushićeno pisao svojem prijatelju u grazu. Među najvažnije goste Dobrne iz tog vremena ubrajaju se nadvoj-voda rainer (1905.) i njemački pisac karl May (1907.).

Poznata tradicija seže iz 15. stoljeća. Do-brna je nekada bila poznata kao lječilište za žene i za liječenje neplodnosti. Danas je njezin program širi te djelotvoran i na brojnim drugim područjima liječenja. no, još i danas kao i prije vrijedi da je lječilište udaljeno od industrije, gradske buke i pro-meta, da ima čisti zrak i blagu klimu, bez naglih klimatskih promjena, a istovreme-nu ga okružuju izvanredan park i susjedne šume. kvalitetna skrb i njega, druženje i rekreacija - sve su to čimbenici koji su odu-vijek privlačili goste iz cijelog svijeta.

tErME Dobrna

Lječilište, naravno. Bez lječilišta, Dobrna se ne bi nalazila na karti modernih i atraktivnih turističkih destinacija.

9

tE

rM

E D

ob

rn

a

Dok šetate po Dobrni, vašu pozornost će zasi-gurno privući zgrada lječilišta. na trgu ispred nje nekada je stajala vila tavčar, poznata još iz 16. stoljeća. sve dok se nije izgradio Hotel Dobrna, današnji Hotel vita, zgrada lječilišta dominirala je ovim područjem.

Zgrada je dizajnirana sa četiri krila, i kao takva je i dan-danas sačuvana. Potječe iz 1624. godine. Jedino je središnja lječilišna zgrada promijenjena. godine 1815. ju je, naime, barun Franc ksaverij Dienersberg dao srušiti te je sazidao novu jedno-katnu i devetosobnu zgradu. kasnije ju je proširio sa strane oba bočna krila, a ubrzo nakon 1847. godine novi vlasnik lječilišta, grof Hoyos, dozidao je još jedan kat na zgradi i iznad njezinog ulaza napravio metalni balkon koji se oslanja na dva stupa. s desne strane je potom dozidao i novu poprečnu zgradu. nova dvoetažna građevina, koja proizlazi iz građevinske crte lječilišta, kasnije je zbog raskošno dekorativno oslikane lječilišne dvorane, koja se nalazi u unutrašnjosti, povišena u visinu dvaju katova, tako da je kompleks građe-vine visinski izjednačen. Malo zapetljano, zar ne? ali čak i to ima svoj šarm.Zgrada je već nekoliko puta mijenjana i obnav-ljana; freske su ponovno otkrivene i restaurirane 1983. godine. u objektu postoje i manje dvorane koje su nazvane po važnim gostima iz prošlosti, a velika lječilišna

dvorana koristi se za održavanje seminara, konfe-rencija, kulturnih priredbi i svadbenih svečanosti.

u zgradi lječilišta i danas se još možete diviti izvoru termalne vode i termalnom bazenu čija srž potječe još iz davne 1624. godine, o čemu govori i izvorna gačnikova natpisna ploča.

srce svakog lječilišta je termalni izvor, pa je tako i u Dobrni. izvor se nalazi u srednjem dijelu zgra-de lječilišta. Površina izvora ograđena je kamenim obodom i prekrivena prozirnim pločicama koje se dodiruju s gornje strane, u odrezanom vrhu pira-mide. kroz njih možemo promatrati vodu koja se blago pjeni i koja nema boju, miris ni okus. ako je uzburkamo, zapjenit će se i postati bijela poput mlijeka. voda ima stalnu temperaturu od 36°C i dolazi iz 1200 metara dubine, iz slojeva vapnenca na kojem su se u kasnijim geološkim razdobljima oblikovale mlađe površinske tvorevine. iz unutraš-njosti voda istječe u pet žila. Jedna je snažnija, a četiri su slabije. iz zajedničkog bunara voda se dovodi neposredno u bazen i u mramorne kabine. tek ispred ulaza u bazen na cijevi se nalazi brana koja omogućava da se voda dovede u 12 mramor-nih kada za kupanje. nekoliko koraka ispred izljeva u bazen nalazi se šaht iz kojega se uz pomoć pum-pe dovodi termalna voda za piće. u bazen lječilišta voda se izlijeva iz četiri vrela, središnjeg većeg i triju malih. termalno vrelo toplica ima izvanredna

Lječilište i termalni izvor

10

tE

rM

E D

ob

rn

a

zidu. nekada je djelovala kao bajkoviti dvorac, o čemu svjedoče brojne slike. nakon Drugog svjetskog rata u unutrašnjosti i izvana je promijenjena te je izgubila svoj izvorni arhitektonski oblik. nakon rata nazvana je Depandansa beograd. Danas u vili postoji više uređenih soba, dvorana za vjenčanja i vinski podrum.

Hotel Park

ovaj hotel je velik i reprezentativan objekt koji se nekada zvao schweizerhof, schweizerhaus ili Švicarija, a nakon Drugog svjetskog rata dobio je ime Depandansa Zagreb. s vanjske strane djeluje vrlo živo. osobito slikoviti elementi od drva daju dojam kao da potječe iz alpske visoravni. ovo je posljednja velika građevina koja je sagrađena u zlatno doba cvjetanja lječilišta. sasvim slučajno je sačuvan stari lokacijski plan koji je u boji tiskala poznata izdavačka kuća Leykam iz graza. Pripre-me za gradnju započete su još 1870. godine. go-dine 1872. tako je izrasla nova građevina koja je zbog tipičnih arhitektonskih karakteristika dobila ime Švicarija. njezin park je tada također uređen i očuvan do današnjeg dana. ova je građevina ti-pičan primjer toga da takvi objekti zahtijevaju od-govarajući park u svojoj okolini. Hotel Park danas posebno nudi smještaj za sve one koji žele aktivno provesti slobodno vrijeme.

fizikalna i kemijska svojstva, zbog kojih se može koristiti za liječenje mnogih bolesti. termalna voda u Dobrni koja je ugljično kisela (sadrži 3,4% plinovitog Co2), akratotermalna (35,4 °C) s blagim radioaktivnim djelovanjem i koja sadrži niz anor-ganskih tvari, koristi se za termalne kupelji (kabina, bazen), za kupelji smreke i soli (od 2 do 3% naCl), za močvarne kupelji te za močvarne i fango oblo-ge. termalna voda se dakako može koristiti i za piće, a možete čak i natočiti jednu bocu i ponijeti je sa sobom.

Vila Higiea

ova vila izrazito elegantnog izgleda još od davnina izaziva zanimanje mnogih, iako se danas znatno razlikuje u odnosu na njezin prvobitni izgled. najprije je nosila ime vila kottowitz, po lječilišnom liječniku i ravnatelju dr. gustavu kottowitzu koji ju se sagradio na zemljištu, kupljenom od kmeta gašpera Jablanšeka oko 1855. godine. Liječnik je dobro poznavao slovenski jezik. u vili je uredio svoju rezidenciju, a veći dio soba je namijenio uglednim gostima. kada su 1859. godine lječilište preuzeli državni zborovi, za novog liječnika odabran je dr. schuler, a kotowitz je dalje radio kao liječnik u tobelbadu i prodao vilu. vilu je tada kupio grof gustav Egger, da bi je 1876. godine prodao lječilištu. vila je izgrađena na umjetnom kosom potpornom

11

tE

rM

E D

ob

rn

a

Stara kavarna

njezino staro ime je Milchmariandel. ovu građe-vinu je također nešto nakon 1847. godine sagradio grof Hoyos. gosti su ovamo dolazili piti sirutku (Molkensiederei), svježe mlijeko i kavu, a dame posebno čokoladu. godine 1860. dozidan je sta-kleni paviljon te na istočnoj strani drveni paviljon. u ovoj se kavani veselo igralo i plesalo, budući da je ona i bila namijenjena razonodi. Još nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata obnašala je svoju društvenu funkciju. Danas se prostor unutar terma Dobrna koristi kao holistički centar.

Uprava, Gosposka hiša, Vila Šenoa

ovo je bivši dom novakova, novakovina, u slove-niji poznat pod nazivom topličarjevo. novakovi su došli vjerojatno iz okolice nove Cerkve u razdo-blju između 1643. i 1750. godine. u ovoj jedno-katnici, koja se dijelom nalazi u suterenu, u prize-mlju se nalazio ugostiteljski objekt za goste, a na prvom katu stan i nekoliko soba za goste. kuću je kasnije na dražbi kupio grof Hoyos i namijenio je gostima. uredio je također staju jer su mnogi gosti u Dobrnu dolazili konjima i kočijama. no, 1858. godine i grof Hoyos je došao na bubanj pa su tako kuću kupili provincijski posjedi u grazu. kuća je tada temeljito obnovljena, dograđen je jedan kat i napravljeno je potkrovlje. građevina je tada dobila ime gosposka hiša. kasnije su joj pod-zidali terasu, čime su dobiveni prostori za urede. ovdje je danas smještena uprava termi Dobrna.

Terme Dobrna danas …

terme Dobrna su danas moderno i dinamično lječilište i turističko središte koje nudi smještaj u Hotelu vita, vili Higieji i u Hotelu Park. Lječilište kombinira darove prirode i dostignuća suvreme-ne medicinske znanosti, čime se ubraja u sam vrh slovenskog turizma.Medicinski centar nudi medicinske usluge koje su grupirane u različite programe i podijeljene u preventivne, kurativne i opuštajuće potprograme.

terme Dobrna su stoljećima poznate i priznate zbog zdravstvenih programa za žene, zbog slu-ha koji pokazuju za njih i njihove partnere. tra-dicionalni medicinski tretmani su unaprijeđeni s novim znanjem i modernim tehnologijama te su u kombinaciji s prirodnim resursima pronađene nove mogućnosti liječenja. ovdje se ublažavaju problemi svih onih koji imaju upalne reumatske bolesti, degenerativni izvanzglobni reumatizam, koji trebaju rehabilita-ciju nakon ozljeda i operacija na lokomotornom (pokretnom) sustavu s funkcionalnim ošteće-

12

tE

rM

E D

ob

rn

a

njem, koji pate od neuroloških bolesti, uroloških bolesti, ozljeda i bolesti središnjeg i perifernog živčanog sustava s cerebrovaskularnim problemi-ma, uključujući i neuromišićne bolesti, i, naravno, ginekološke bolesti. stečenim znanjem je u termama Dobrna otvore-na prva klinika u sloveniji za preventivno i kon-zervativno liječenje urinarne inkontinencije kod žena. najnovijim metodama pomažu u uspješ-nom olakšavanju i prevladavanju problema mo-dernog vremena.

također provode preventivne menadžerske kon-trole. osim zbog brojnih terapijskih programa, terme Dobrna su vrlo atraktivne i za one koji ne trebaju medicinske terapijske programe, ali bi željeli u iznimnom prirodnom okruženju aktivno provesti svoje slobodno vrijeme. iz tog razloga su terme također pogodne za obitelji. Postoje, nai-me, brojne mogućnosti za provođenje slobodnog vremena u bazenu, wellness-centru, saunama, beauty centru...

svaki mjesec se organiziraju zanimljiva predava-nja, plesne večeri, kulinarska iskustva. terme su u svojoj dugoj tradiciji razvile sofisticiranu kuhinju i posebno bogatu slastičarnicu koja impresionira vrhunskim slasticama. ovdje možete organizirati nezaboravnu svadbenu svečanost, poslovne ruč-kove, proslave rođendana za djecu, a u podrumu ispod vile Higiee možete iskusiti poseban doživljaj povijesti vinske kulture na slovenskom tlu.

uživati se može i u prirodnom okolišu. Lječilišni park u neposrednoj blizini nudi opuštajući odmor ili mogućnosti za ugodnu šetnju po lijepo uređe-nim stazama koje su okružene cvjetnjacima i pod krošnjama veličanstvenih stabala. u toplicama Dobrna se također brinu o vašoj animaciji, organi-ziraju izlete u okolicu, a dobit ćete i informacije o pješačkim i planinarskim mogućnostima, bicikli-stičkim i stazama za planinarenje. vaš posjet oče-kuju također izletnička i turistička gospodarstva te brojni prirodni i kulturni spomenici.

1 Hotel vita, 2 Medicinski centar, 3 Masažni i kozmetički centar „Hiša na travniku”, 4 termalni bazeni (vanjski i unutarnji), 5 Zemlja sauna, 6 Hotel vila Higiea, 7 Hotel Park, 8 Lječilišna kuća (Zdraviliški dom), 9 sportski park, 10 Mjesto Dobrna

8

96

1

2 5 44

3

10

7

13

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

kuLturna baŠtina

Spomenici koji nas upoznavaju s bogatom

poviješću mjesta.

ŠEtnJa Po Dobrni i okoLiCi 14

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

sve vrijeme, posebice u zlatno doba razvoja djelatnosti toplica Dobrna u 18. i 19. stoljeću neprestano su si pomagale. razvoj djelatnosti toplica bio je primamljiv investitorima da ulažu u mjesto na kojem su gradili vile, kojih je u to vrijeme bilo otprilike dvadeset i tri, zbog čega je turizam poticao nastajanje te zanimljive kulturne baštine.

Prošetajmo do njenih spomenika koji nas upoznaju s bogatom poviješću mjesta. to su tvrđave, feudalni nositelji mjesta, simboli političke i vojne moći te gospodarskog života u mjestu. Feudalni zemljoposjednici su bili vlasnici tvrđava i svih imanja od kojih su živjeli. na Dobrni je njihov život cijelo vrijeme bio usko povezan i s termalnom vodom, iako su u gospodarskom smislu razmjerno kasno počeli razvijati tu djelatnost. tek dolaskom gačnika od početka 17. stoljeća nadalje, za Dobrnu je počelo razdoblje procvata.

kuLturna baŠtina

Bogata kulturna baština, posebice arhitektura na Dobrni, u dobroj je mjeri nastala upravo zbog turizma.

ŠEtnJa Po Dobrni i okoLiCi

ruševine tvrđave kačnik ili kačjeg grada još su uvijek dovoljno impozantne da ih lako možemo uočiti na brdu u Lokvini. kod nas bude razna nagađanja o tome kako je tvrđava izgledala u vrijeme svoje najveće moći. struka se oslanja na traženje prvoga gos-podarstva na obližnjoj tvrđavi ranšperk, što je potvrđeno 1208. godine, a već 1335. godine se spominje kao „stara kuća“, što znači da su u njegovoj blizini u međuvre-menu izgradili novu tvrđavu. to je prvi put spomenuto 1275. godine, a 1346. go-dine je Eberhard Dobrnski ostavio svoju tvrđavu Dobrnu krškom stolnom kaptolu za 120 akvilejskih funti, a kasnije se naš-

la u posjedu ptujskih vlastelina. godine 1613. imanje su prodali gačnicima. godine 1666. car Leopold i. uzdigao je tadašnjeg vlasnika Dobrne, Janeza Matiju gačnika, u plemićki stalež s titulom von und zu Schlangenberg auf Schlangenburg; od tud dolazi slovenski neologizam za ime tvrđa-ve – kačji grad (Zmijska tvrđava). godine 1769. tvrđavu je kupio Franjo ksaverski augustin, dienerberški barun, a istu je za tri godine noću, zajedno sa svojom obitelji i slugama, morao napustiti jer se tvrđava počela urušavati. u dvije godine Disem-berški si je u dolini izgradio novu tvrđavu koja je naslijedila naziv stare.

Ruševine Kačjeg grada ili Kačnika

15

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

Dobrnica ili vlastelinstvo Gutenek u Zavrhu

nastavljamo put prema Hudičevom grabnu, gdje na račvanju ceste za klanc u Zavrh stoji imanje Dobrnica koje se nekad zvalo gutenek. izgrađe-no je vjerojatno u 17. stoljeću. imalo je obilježja dvorca kojem je pripadalo i manje imanje. njegov prvi vlasnik 1650. godine bio je Ehrenreich pl. Hohenwart. nakon njega, to su bili Leopold rau-mschü iz Šeneka i ostali. godine 1822. kupio ga je tadašnji vlasnik dobrnskog posjeda i toplica, kej-tan barun pl. Dienersberg. godine 1851. preuzeo ga je Franz anton grof. pl. kolovrat - Liebsteinsky i preuredio ga u pivovaru, jednu od najstarijih u sloveniji. kasnije su se u Dobrnici više puta mije-njali gospodari, a između dva rata tu su se nalazile i toplice. Zanimljiva je njegova fasada s dekorativ-nim ukrasima u žbuci, koji oblikom potječu iz ar-hitektonskog dizajna ranog baroka. u obnovljenoj dvokatnoj građevini danas se nalaze stanovi, a uz nju ostaci nekadašnjeg parka.

Ruševine vile Ružička

Još jedan kulturni spomenik iz prošlosti Dobr-ne koji samo još ugrubo pokazuje svoju uglednu prošlost. ako se odmaknemo samo malo od centra mjesta u smjeru Hudičevog grabna (vražjeg tjesna-ca), opazit ćemo ga s desne strane ceste gotovo potpuno skrivenog u obraslom krajoliku. građevi-na je sagrađena na mjestu nekadašnjeg grobelni-kovoga gospodarstva koje je sredinom 19. stoljeća dao sagraditi grof aichelburg, a kasnije ga je kupio graditelj željezničkog mosta u Zidanom mostu, in-ženjer Heider, po kojem se dugo i zvao. tek je 1913. godine došao u posjed iz rumunjske doseljene ži-dovske obitelji ružička u čijem je vlasništvu bio do posljednjeg svjetskog rata. ružička je bio poznati numizmatičar i nije slučajnost da je 1922. godine u vili bilo prvo okupljanje jugoslavenskih arheologa. u Drugom svjetskom ratu nijemci su mu sve zapli-jenili, a vila je ostala. Danas se nalazi u privatnom vlasništvu i, nažalost, propada.

Novi grad, Neuhaus u Lokovini

godine 1774. Franjo ksaver augustin die-nersberški barun postavio ga je kao svoj novi dom. nakon njega, vlasnici su se često mijenjali. nakon Drugog svjetskog rata u njemu se dugo godina nalazio Zavod ivanke uranjek za brojnu siročad, zatim Dom Mihe Pintara za mlade s po-sebnim potrebama. Prazna građevina je sada u državnom vlasništvu i bez namjene.

1

1

16

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

Dolina mlinova

Mlinarstvo je jako star i prvenstveno obiteljski zanat. u većini slučajeva, mlinari su se uz svoj posao bavili još i poljodjelstvom. Mlinovi su nastajali svugdje gdje su to dopuštali prirodni uvjeti, snaga i količina vode, padaline i površi-na. u Dobrni su se osim mlinova uz nizinske potoke na višim izoliranim gospodarstvima gradili manji privatni mlinovi. to je uvjetovala potreba za blizinom toga gospodarskog objekta. život nakon rata se zaustavio u svakom mlinu. uz potoke, mlinovi su uglavnom utihnuli ili su pak vlasnici prenijeli mlinske kamene kući i os-posobili mlin pokretan električnom energijom. stari vodeni mlinovi na kamen postali su dio naše prošlosti. ruševine nam govore o propada-nju iznimnog nasljeđa gospodarske djelatnosti, zanata i društvenih odnosa.na našem području djelovalo je 29 mlinova, ako ubrojimo sve one koji su mljeli za ljude iz Dobrne. Dolina mlinova nalazi se u podnožju brda temnjak zbog toga što na tom mjestu teče potok koji je nekad bio pun vode i u toj dolini je pokretao nekih 7 mlinova koji su mljeli za do-maće potrebe ili pak za dodatnu zaradu.

Crna kuhinja kod Šumeja

Domaćinstvo Šumej u brdcama nad Dobrno jed-no je od rijetkih manjih gospodarstava na područ-ju općine koje je do današnjeg dana sačuvalo dio arhitektonske i kulturne baštine naših predaka. najstariji dio domaćinstva je crna kuhinja, što do-kazuje prozorčić u kaminu crne kuhinje i detalji drvenih šarki na ulaznim vratima. kada uđemo u kuću, čini se da se vrijeme odavno zaustavilo; u njoj ponovno doživljavamo način življenja prije tristo godina. nekada je kuća s crnom kuhinjom bila jedini dio domaćinstva u kojem se moglo bo-raviti, a središnji dio su bili ognjište s peći, hiža i štiblec.

Prilikom ulaska u kuću najprije osjetimo miris dima koji se širi prostorijom; pod po kojem kora-čamo je drven. kada se oči donekle priviknu na mrak i dim, ulazimo u skromnu kuhinju, najvažni-ju prostoriju u kući. toplo ognjište, željezno i gli-neno posuđe, kavovine na polici uz rub ognjišta, zdjele, lonci s različitim potrepštinama i začinima, slamnata pletena košara za voće obilježja su te ku-hinje. Zidovi i strop sjaje od čađe koja se stoljeći-ma nakupljala i stvarala ugljene sige - saje. Pauk si je u kutu ispleo mrežu koja je zbog dima pougljila.soba zvana hiža, u kojoj se nekad radilo, spavalo, jelo, pilo, plakalo, veselilo i tugovalo, opremljena je starom klupom i stolom; na zidovima vise sli-ke s vjerskim motivima, a njihovi okviri svjedoče o njihovoj dubokoj starosti. Mirisi, staro posuđe, prozori, ormari i stara zemljana peć u kojoj se još uvijek može zapaliti vatra svjedoče nam o načinu življenja i skromnosti života nekadašnjih seljaka.

17

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

Gornji Vovkov mlin

najbolje očuvan je gornji vovkov mlin koji broji više od 450 godina. Pronaći ćete ga sjeverno od stambene zgrade Lokovina 36, a po domaćem pri vovkih. nalazi se na desnoj obali potoka tem-njaški vrelec. u prošlosti je mlio žito za potrebe kačjeg grada. Mlin je obnovljen, a u rujnu 2007. godine počeo je ponovno s radom. većinom je drven i ima očuvane stupe koje su prava rijetkost kod nas, što dokazuje činjenica da se osim ovih u sloveniji nalazi još jedan takav primjerak. vlasnici mlina će vam s prethodnim dogovorom pokazati i njegovu unutrašnjost. kod nas možete dobiti i planinarski žig.

Kuća kulturne baštine – zbirka Polenek

nalazi se otprilike 10 minuta hoda od Hotela vita. u nekadašnjem gospodarskom objektu termi Do-brna - u toplarskom kozolcu (daščara izgrađena na poseban način), uređena je raznolika zbirka predmeta kod kojih nam se pred očima odvijaju prizori iz života i rada naših predaka. izloženi su alati domaćih zanata, kao što su posto-larstvo, krojački zanat, mlinarstvo, krovopokrivač-ki zanat, pečenje rakije, pčelarstvo i drugo. Za ne-koliko trenutaka možemo se preseliti u građansku kuhinju, crnu kuhinju, seljačku „hižu“ s vjerskim slikama, domaću seljačku izbu ili „štiblec“. Zbirka je iznimno bogata, stoga preporučamo da odvoji-te vrijeme za nju.

Galerija Kapelica

u neposrednoj blizini Hotela vila Higiea nalazi se kapelica koju je Jože Polenek preuredio u galeri-ju starih vjerskih slika, misne odjeće i pomagala. to su zapravo dva objekta i djeluju jako slikovito. Zbirka se nalazi u većoj kapeli, a manja, koja se nalazi uz nju, je zatvorena.

Kuća na tratini ili pošta

Zgrada je izgrađena 1850. godine na mjestu ne-kadašnjih novakovih gospodarskih zgrada. Hiža kakvu vidimo danas je potpuno nanovo izgrađe-na na mjestu stare koja je bila srušena. Lijevi dio zgrade u prizemlju bio je namijenjen za poštu, a u desnom se nalazio nadsvođeni podrum. na katu su se nalazile gostinjske sobe s priručnom kuhi-njom. tu je također bio nastanjen stalni žandar. Još i danas pokazuje karakteristike jedne od naj-ljepših građevina kasnog klasicizma Dobrne.

18

2

2

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

Vila Zora

vila Zora koja se nalazi u šumi iznad upra-ve termi Dobrna podsjeća na Švicarsku. njena veličina i namjena bili su drugačiji: bila je vlasništvo njemačkih bogateja. njen interijer i eksterijer ukrašeni su drvenim ornamentima. u njoj se danas nalazi ne-koliko stanova, a ispred kuće je još i danas očuvan bunar.

Vila Huba

vila Huba je slikovita kućica na brežuljku tik iznad Zdraviliškog doma. tu se nalazila stara Zidarjeva domačija (Zidarevo doma-ćinstvo) koje je nakon 1847. godine otkupio grof Hoyos iako je već bio jako zadužen. Pridružio ju je imanju toplica. radi se o ti-pičnom tlocrtu stare seoske kuće, prilago-đene potrebama gostiju toplica, a karakte-rizira je jedinstvena arhitektura. Danas se u njoj nalaze stanovi.

Župna crkva Marijinog uznesenja

središnji je sakralni objekt u centru Dobrne. vidljiva je iz svih smjerova jer dominira krajolikom na maloj uzvisini. u baroknom stilu, koji se u ruralnom području održao i u prvoj polovici 19. stoljeća, 1844. godine na ruševinama stare bila je izgrađena nova crkva.

naš blaženi anton Martin slomšek 5. srpnja 1846. godi-ne u salzburgu bio je posvećen za biskupa lavantinske biskupije. kao prvu crkvu je 30. kolovoza iste godine posvetio nanovo izgrađenu Crkvu Marijinog uznesenja u Dobrni. Crkveni svod prekrivaju freske tomaža Fantonija koji je čest autor u našim crkvama i predstavlja furlan-sku skupinu slikara koja je djelovala na širem području slovenske Štajerske. upravo je njegovo djelo u toj crkvi u Dobrni njegovo prvo djelo kod nas. u građevini su oču-vana tri mramorna nadgrobna spomenika, među kojima i nadgrobni spomenik Matije i Margarete gačnik iz roda dobrnske gospode koji su za Dovrnu još i danas simbol nekadašnjeg blagostanja i ugleda. Pozlaćena plastika Marijinog uznesenja u niši iza velikog oltara prenesena iz stare crkve datira iz 1740. godine.

kapelu sv. Jožefa staroj crkvi je dozidao vikar gašpar ro-dič 1663. godine, a pomogao mu je vlasnik kačjeka, Mati-ja gačnik, koji je u istoj kapeli 1676. godine dao sagraditi obiteljsku grobnicu. kada je stara crkva bila razrušena, razrušili su i kapelu, ali je iste godine i nanovo izgrađena. u zvoniku su se nalazila tri velika zvona, dva su tijekom rata odnijeli, a ostalo je samo manje iz 1924. godine. u devedesetim godinama prošlog stoljeća župljani su naba-vili još veće zvono i nazvali ga slomškovo zvono.

CRKVE19

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

Supsidijarna crkva Sv. Miklavža (Sv. Nikola) u Vrbinedaleko od centra Dobrne na uzvisini nalazi se supsidijarna Crkva sv. Miklavža u vrbi i slikovito nadopunjuje lokalni krajolik. njeno podrijetlo je kasnogotičko, u izvorima se prvi put spominje 1567. godine, a stručnjaci su je ocijenili starijom i smještaju je na sam početak 16. stoljeća. Crkvica je preživjela turske napade i protestantizam. već izvana nas iznenađuje nadgrobni reljef aureliju viktoru, rimskom vojniku druge italske legije iz trećeg stoljeća koji je uzidan u južni zid crkve. isto tako su zanimljivi kameni renesansni kip sv. niko-le iz 16. stoljeća u niši na zvoniku, veliki reljefni oltar u prezbiteriju iz prve polovice 18. stoljeća te oltar sv. Frančiška ksavera iz 1770. godine u kapeli, oslikan freskama iz života sveca kojeg je najviše obilježio boravak u kini. treći oltar je iz prošlog stoljeća. u crkvi su iznimno lijepi barokni svijećnjaci i križni put u ulju, opremljen napisima na bohoričici. Zvonik je bez vanjskog ulaza i u donjem dijelu ispod vijenca zadizani su nekakvi slavoluci; nadaleko okolo ne postoji takav slučaj. Pored veliko zvonika nadstrešni stupić na kape-li izgleda kao minijaturna igračka. upravo je taj stupić, napravljen po koroškim uzorima, jedan od najzanimljivijih arhitektonskih sadržaja crkve, jed-ne od najljepših u okolici Dobrne.

Župna crkva Sv. JoštaPod vrhom Paškog kozjaka, na nadmorskoj visini od 1063 m, stoji neogotička župna Crkva sv. Jo-šta iz 1884. godine. ona je primjer karakteristične ruralne crkvene arhitekture. upravo zbog svoje skromnosti djeluje uvjerljivo u traženju duhovne utjehe onih koji je traže. takve crkvice stvaraju posebnu atmosferu upravo zbog toga jer nisu ve-like, dio su prirodnog okruženja u koje su smje-štene i tu skromnost prenose i na ljude. uz njih se osjećamo prirodno, sva oholost nestaje, jedno-stavno smo ono što jesmo i tako stupamo u njenu unutrašnjost po duhovnu hranu. uz crkvu se nalaze u baroknom stilu izgrađena župna zgrada, obnovljena 1820. godine, osnovna škola te nekadašnja mežnarija, tipična kozačka stambena kuća. tuda teče i tromeđa među opći-nama Dobrna, velenje i Mislinja. isplati se krenuti na taj put jer pruža posebne doživljaje.

KAPELICE I RASPELAKapela kod Golobove Štefkena desnom brijegu klance, nekih sto metara od Zdraviliškog doma, pod brajdama u dvorištu kuće kod golubove Štefke, nalazi se stupčasta kapelica Lurške Marije. izgrađena je i blagoslovljena 1993. godine kada su se u Dobrni odvijale pobožnosti. kapelu su postavili na želju već pokojne ivanke Cen-trih, rođene golob, njen sin sa svojim prijateljima.

Golobova kapelanešto naprijed nalazi se još jedna golobova ka-pela, stoji na lijevoj strani ceste koja se pruža iz Dobrne u smjeru klanc. i ona je posvećena Lur-škoj Mariji. na svojoj zemlji ju je postavio vlasnik golobovog gospodarstva, Janez golob, u znak

20

ku

Ltu

rn

a b

aŠ

tin

a

zahvalnosti jer mu je supruga i gazdarica ozdra-vila od teške bolesti. kapela je bila blagoslovljena 1922. godine.na vrhu zaseoka klanc naletjet ćete još i na že-blarjevu i Zlodejevu kapelu.

Flisov križtijekom puta iz Dobrne prema brdcima ubrzo ćemo stići do Flisovog križa koji stoji na uzvisini nešto udaljenijoj od ceste. stari znaju da je tamo nekada stajao križ, a kada je sadašnji vlasnik, Mar-tin Flis iz Zavrha nad Dobrnom, preuzeo imanje, već ga više nije bilo. u šezdesetim godinama proš-log stoljeća odlučio se postaviti novi. Zbog toga što nigdje nije mogao dobiti odgovarajuće velik korpus (križni), sam ga je izradio. od lipovine je izrezbario križ veličine jednog metra i Mariju ve-ličine 60 cm, koju je postavio u drvenu kapelicu, učvršćenu na križ.

Jakopova ili Pušjekova kapelastoji na račvanju napuštenih cesta, jedna je vo-dila iz Dobrne na brdce, a druga u Zavrh. kape-lica žalosne majke božje vjerojatno je jako stara. Postavljena je iznad studenca, odnosno zdenca s jako dobrom izvorskom vodom.

Ožetačeve kapeleJednu od njih ćete ugledati na putu iz Dobrne u Zavrh nad Dobrnom. Pozdravit će vas pored puta, gdje se nalazi odvojak za Crkvu sv. Miklavža. stara je više od 300 godina te je zbog toga mijenjala ne-koliko vlasnika. Mještanin Pavel Švab je 1993.-94. godine napravio plan, našao suradnike, prikupio novac i pobrinuo se za obnovu. oslikani dijelovi su djelo mještanina karla Jevniška.Druga kapelica se pak nalazi uz cestu koja vodi iz vrbe prema Zavrhu nad Dobrnom, na zemljištu sadašnjeg vlasnika Franca Špegla. oko 1840. go-

dine podigao ju je gospodar Škrlin, vlasnik imanja koje još i danas nosi njegovo ime „pri Škrlinu“. o kapeli su se brinula tri vlasnika, i to najprije gospo-dar Škrlin. kada je posljednji preminuo, iz njegove obitelju su brigu preuzeli kolmanovi, a zatim vla-snik zemljišta na kojem kapela stoji.

Švabova kapela u Vrbikapela je novijeg datuma. bila je izgrađena u znak zahvalnosti za ostvarivanje molbi uz zavjete nekih mještana vrbe koji znaju reći da su na tom mjestu pozitivna zračenja.

Marijina kapela – Kraljica mira u Lokoviniradi se o novoj kapeli sa zvonom želja koja je izgra-đena dobrovoljnim prilozima i udarničkim radom stanovnika Lokvine te uz financijsku i materijalnu pomoć raznih dobrotvora. bila je blagoslovljena 7. rujna 2013. godine, što je za Lokvičane vrlo pose-ban dan, u želji da kapelica postane mjesto na ko-jem će se ljudi rado susretati u različitim prilikama, koje će ih povezivati te gdje će među ljudima vlada-ti mir, povezanost, ljubav, poštenje i vjera.

na području općine Dobrna postoji još puno kape-lica koje su mještani podignuli uz svoja imanja te o kojima lijepo skrbe. Da nabrojimo još nekoliko: Popekova kapela u Pristovi, sedevškova kapela na Dobrni, čerjakova i banačanova u Loki, Štanclova u Lokovini.

spomenimo još dva križa koji su u Dobrni dobro vidljiva i koja su važna za sve koji kreću iz sredi-šta mjesta u okolicu. kasnikov križ stoji na lijevoj strani ceste, ubrzo nakon što prijeđete novi most u smjeru Hudičevog grabna. kotnikov križ ćete opa-ziti malo dalje od golobove kapele. kod njega se odvaja cesta uzbrdo u klanc. ime nosi po gospodar-stvu kotnik uz raskrižje.

21

3 4 65 7

3

5

6

4

7

Pr

iro

Dn

a b

aŠ

tin

a PriroDna baŠtina

Dobrna je bila među prvim topličkim mjestima koja

su imala svoj park.

ŠEtnJa Po Dobrni i okoLiCi

22

8

PR

IRO

DN

A B

AŠ

TIN

A

Zbog njega mnogo ljudi posjećuje Dobrnu. Ljeti nas oduševljava prirodnom svježinom i hladom koji je nešto potpuno drugačije od umjetnog kli-matizacijskog uređaja. on je dominantno blago Dobrne, njen dragocjeni biser nenadoknadive pri-rodne baštine. Parkovi su slika čovjekove želje da uredi prirodu te je Dobrna bila među prvim toplič-kim mjestima koja su imala svoj park.

Začeci termalnog parka na Dobrni sežu otprilike u 1820. godinu kada je tadašnji vlasnik toplica, grof ksaverij kajetan Diernsberški, dao sagradi-ti drvored kestena. u ravnom potezu je povezao Zdraviliški dom s naseljem Dobrna. sjeverno od te osi tada su se još uvijek nalazila novakova poljoprivredna zemljišta koja su svojom ugosti-teljskom djelatnošću pozivala goste, a južno od osi je travnjak prešao u šumu. između drvoreda i sjevernog puta ispočetka se nalazila ravna trav-nata površina preko koje je prelazio samo topliški potok ili topličica, kako ga danas zovu mještani. već u sljedećim desetljećima počeli su uređivati nasade parka. odlučujuće godine su bile 1847. i 1848. kada je upravu toplica preuzeo grof Hoyos. skupine stabala dopunjuju se ukrasnim grmljem, pojavljuju se novi putovi i odmorišta. Prvenstveno stabla, uredno označena, u tom su parku nešto posebno i posjetitelju pružaju bogate botaničke spoznaje. Prevladava divlji kesten, a tu se još nala-ze i jesenolisni javor, breza, katapla, golema tuja, crvenolisna bukva, srebrna smreka, platana, bijela topola, cer, hrast lužnjak, tisa, američka tuja, hiba, čuga itd. bijela topola u blizini Zdraviliškega doma ima opseg debla od 515 cm i uvrštena je na treće mjesto među do sada poznate topole u sloveniji, a nešto malo za njom zaostaje platana u Švicarskoj s opsegom od 464 cm, golema tuja usred parka ponosi se opsegom 280 cm. živahni topoliški po-tok se prirodno uklapa u uređenje parka. Park je opremljen klupicama za odmor, a manji paviljon koristimo da sjedne manja obitelj ili za igranje

karata. u moderno vrijeme pridružile su mu se i igračke za djecu, a na njegovom južnom rubu na-lazi se teniski teren. Park na južnom i sjevernom dijelu prelazi u prirodnu crnogoričnu šumu u kojoj se nalazi uređena trim staza. to je izniman park i samo zbog njega se isplati posjetiti Dobrnu.

kroz mjesto teče potok Dobrnica koji pod tim imenom na zemljovidima prvi put primjećujemo kod Zlodejevog mila na klancu gdje se susreću Šu-mečnica i kačnica. bolje ćete je upoznati ako se uputite u šetnju prema Hudičevom grabnu. opu-stit ćete se uz živahan tok i ugodno žuborenje, a iznenadit će vas bogata flora na njenim stranama.

Kneippov izvor zdravlja

Još dalje od imanja Dobrnica, na desnoj strani ce-ste, malo prije križanja u jamu Ledenicu, nalazi se kneippov izvor zdravlja u obliku studenca. načela sebastiana kneippa o prirodnom liječenju temelje se na korištenju prirodnih ljekovitih sredstava, a ako vas zanima da se „knajpanja“ ispravno i slo-ženo uhvatite i sami i na taj način povratite izgu-bljenu energiju i snagu, javite se u Dobrnu. struč-njaci se kunu u knajpanje, metodu čije smjernice su učvršćivanje zdravlja i liječenje vodom, zdrava uravnotežena prehrana, terapija kretanja (hodanje, biciklizam, kupanje u topličkom bazenu s termal-nom vodom), liječenje ljekovitim biljem te psihote-rapija, odnosno briga za mentalno opuštanje.

kneippov program je prvenstveno preventiva, ali se njime u kombinaciji s drugim metodama mogu izliječiti neke bolesti, odnosno poboljšati stanja. ovo je ubrzo vidljivo kod bolesnika s oštećenjima krvožilnog sustava, a dobri rezultati su se pokazali i kod liječenju nervnih i metaboličkih poremeća-ja, gastrointestinalnih poremećaja itd.

Termalni park

23

8

Pr

iro

Dn

a b

aŠ

tin

a

u Dobrni se možete upoznati s kneippovim na-čelima i smjernicama zdravog života na način da isprobate biljne kupke, masažu, da uživate u zdra-voj hrani i ukusnim delicijama iz obližnjih seoskih imanja te da se potpuno nauživate svježeg zraka kada ukoračite u zeleno obučenu šumu koja skri-va izvore za knajpanje kod jame Ledenice.

Potočić DrenovecPotočić Drenovec se kroz kamene previde i slap Drenovec kod jame Ledenice izlijeva u silovitu Do-brnicu. živi je primjer bogatog vodnoga gospodar-stva Dobrne i njene okolice, inače to ne vrijedi za sušno razdoblje. u posebnom vodiču Poti Dobrne (Putovi Dobrne) čak piše da je područje potoka Drenovec bogato gljivama.

Ledenica (Bierkeller)nedaleko od posjeda gutenek (tvrđava Dobrnica) prema Hudičevom grabni nalazi se jama Lede-nica. uz cestu je lijepo označeno gdje je možete pronaći i kako doći do nje. u kamenoj padini su u dalekoj prošlosti prirodnu jamu vapnenačkog podrijetla proširili i prenamijenili u skladište leda za hlađenje piva iz pivovare s imanja Dobrnica. kasnije je služila kao skladište i hladionica pića. u zimskim mjesecima su u nju spremali led koji su dobivali u obližnjim ribnjacima te bi se isti održao sve do kraja ljeta. ovdje ste na svježem zraku koji obogaćuje crnogorično drveće, možete nabrati crnjuša, kukurijeka, ciklama, medunike, jaglaca, jetrenke. ulaz u jamu krasi žuta. od tud možemo nastaviti put prema Hudičevom grabnu ili pak u brdo kroz Drenovec na brdce do crne kuhinje pri Šumej i piknik prostora na seoskom gospodarstvu Marovšek te zatim dalje na brdce i Paški kozjak.

Sutjeska Vražji tjesnac (Hudičev graben) (Zlodejev graben) iz centra Dobrne do uskog, otprilike kilometar dugog tjesnaca silovitog potoka Dobrnice je pola sata hoda, odnosno dva kilometra puta. tjesnac je dobio ime po Zlodejevom seoskom gospodar-stvu na klancu koje je dalo ime i brdu Zlodejeva reber. naziv je uistinu pomalo zastrašujući, ali je modernom čovjeku možda zbog toga još i privlač-niji. također i sa stajališta pobližeg susreta s adre-nalinskim događajem. uz put možemo primijetiti brojne brzace i slapove te, nažalost, napuštene mlinove i pilane koje svojom slikovitošću još i danas nadahnjuju posjetitelje. Šetnja kroz takav tjesnac u čovjeku budi osjećaj povezanosti s priro-dom, a prvenstveno divljenje njenoj tajanstvenoj snazi i ljepoti.

24

PR

IRO

DN

A B

AŠ

TIN

A

Slap Šumečnikiz Dobrne krećemo prema vili ružički, nastavlja-mo put do imanja gutenek te uz jamu Ledenicu i nekad otvorenoga ugostiteljstva Hudičev greben do križanja. tu nas usmjerava putokaz prema do-maćinstvu Šumečnik gdje se tik ispod stambene kuće nalazi 4 m visok slap s bazenom koji samo nakratko zaustavlja vodu i zatim klizne po još jed-nom nižem slapu (ukupna visina slapa je 7 m).

Dolina Daje

Dolina Daje je jedna od najljepših goleti Paškog kozjaka, do koje se dolazi putem koji nas vodi kroz brdce na Paški kozjak. uz cestu i kamenite rubove u proljeće cvjeta obični likovac, u srpnju i kolovozu ivanjsko cvijeće, kupine i maline, a prema jeseni rubove zacrvene plodovi jarebike. s Daje puca prekrasan pogled na ostricu i najviše sljeme Paškog kozjaka - basališče (1272 m).

Žeblarjeva peč

Do nje dolazimo ako iz centra Dobrne krenemo u smjeru Hudičevog grabna. Pred imanjem gutenek skrećemo lijevo u brdo i nakon 20 minuta hoda stižemo do žeblareve peči. na njoj je uređena pla-ninska staza, a na vrhu puca prekrasan pogled na dolinu.

Paški Kozjak

od zapada prema istoku karavanke jezičasto za-vršavaju u gorski masiv kojem pripada središnje mjesto u sjeveroistočnoj sloveniji - Paški kozjak.

utisnut u dva sljemena kao dvije bore, obrastao bogatim šumama i prekriven travnatim visorav-nima u svojim križanjima znatiželjnom putni-ku otkriva etnološke bisere davnih vremena te bogatstvo životinjskog i biljnog svijeta. Među vrstama drveća u miješanoj šumi izmjenjuju se bukva i jela, smreka i grab, bor i breza.

najviši vrh sjevernog sljemena je basališče (1272 m), a južnog nešto niži Špik. travnate visoravni često ne vide kosu, a na njima su nekad pasle ovce, a danas još samo rijetko i stoka. najviši vrh općine Dobrna je Štrukljev vrh, koji ima 1227 m. na Paškom kozjaku se nalazi i Planinarski dom u kojem se možete okrijepiti.

Koška ura

koška ura je visoka stijena, neka vrsta sunčanog sata po kojem su se orijentirali stanovnici naselja klanc. u ljetno vrijeme, oko pet popodne, sjena bi na stijeni dosegnula određenu granicu, što je značilo da je vrijeme za ručak radnika na poljima i travnjacima.

25

9

1011

9

10 11

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

aktivno ProvođEnJE sLoboDnog

vrEMEna Staze za šetanje po

Dobrni i okolici.

26

triM staZa

Po šumi iznad lječilišnog parka provedena je trim staza koja vas vodi na rekreativnu šetnju u traja-nju od četrdeset minuta, s dvadeset postaja za usmjereno vježbanje i koja je podijeljena na tri di-jela: zagrijavanje i razgibavanje, intenzivnija vjež-ba i opuštanje. na stazi se umirite te se posvetite svakoj točki posebno. Duboko dišite i prepustite se umirujućem pulsu šume.

igraLiŠta

Za vas koji baš niste ljubitelji raznih šetalačkih ili biciklističkih staza, uz sami lječilišni park su vam na raspolaganju tenisko i odbojkaško igralište, vrtni šah i boćalište. više informacija o korištenju igrališta dobit ćete na recepciji Hotela vita.

tenisko igralište

odbojkaško igralište boćalište

vrtni šah1

2 4

3triM staZa

27

1

3

24

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Put je dobio ime po anici, nekadašnjoj vlasnici Šumejeva imanja, koja je u kući s očuvanom tzv. crnom kuhinjom živjela sve do 2005. godine. on prolazi kroz brežuljkasti teren između hudorničke Dobrnice i rijeke Hudinje koja teče iz smjera vita-nja. tu nema zbijenih naselja, već samo skupovi kuća i pojedina seoska imanja, posijana između voćnjaka i vinograda, na kojima možete sresti do-maćine koji će vam znati ispričati štošta o načinu života tog dijela mjesta, odnosno općine. iz centra Dobrne vodi put po cesti pored ruševine vile ru-žičke prema Hudičevom jarku, pored vlastelinskog imanja gutenek (bivše pivovare) do „kneippovog“ korita s kristalno čistom vodom koja izvire ispod stijene. od jame bierkeller – Ledenice i slapa Dre-novec strmo se uspinjete uz slapove hudorničkog potočića Drenovac do proplanka, prikladnog za piknik. Po travnatoj cesti stići ćete do seoskoga gospodarstva Marovšek s lijepo uređenim prosto-rom za piknik, gdje će vam, ako to želite, poka-zati staru kovačnicu i manju zbirku starina. na odvojku skrenite desno dolje prema Šumejevom

imanju, gdje možete pogledati očuvanu crnu ku-hinju, a zatim put nastavite oko planine gruševac u zaseok Zavrh. na raskrižju skrenete desno i po cesti nastavljate put do sljedećeg raskrižja kod Fli-sa, gdje skrenete lijevo pored Flisovog križa i zatim po asfaltiranoj cesti nizbrdo sve do seoskoga gos-podarstva blažič koje ima dobro očuvanu građevi-nu seoske djedovine, spremište za žito i sušnicu, a mogu vam ponuditi i odličan med. željni dobre vinske kapljice možete, nakon što ste nastavili put, skrenuti lijevo u planinu do seoskoga gospodar-stva Dražnik, gdje će vam također ponuditi med i ostale pčelinje proizvode. nakon toga se spustite natrag u dolinu i put nastavite pored Švabova ima-nja i kapele do raskrižja, gdje ćete skrenuti desno i put nastaviti po makadamskoj cesti prema izlet-ničkom seoskom gospodarstvu vrba. slijedi još travnati put prema Crkvi sv. nikole i naprijed još zadnji uspon po panoramskom putu, gdje se na vrhu pred vama prostire jedinstven pogled na Do-brnu s njenom okolicom. Još vam samo preostaje spuštanje u dolinu prema centru Dobrne.

anin Put

ŠuMski obraZovni Put

Dio aninog puta je i Šumski obrazovni put, na kojem ćete na zabavan način moći upoznati oču-vanu prirodnu i kulturnu djedovinu. na šarenim travnjacima i proplancima možete se odmoriti, a pored puta možete upoznati biljni i životinjski svijet te život i rad na seoskom gospodarstvu. Počinje pored jame Ledenica, a zatim vodi kroz skrivenu divljinu klisure Drenovec, prvo na brdce,

na visoravan do seoskoga gospodarstva Marovšek i dalje do očuvane crne kuhinje na imanju Šumej. Povratak puta natrag u dolinu protječe dijelom po istom putu, kod odvojka na početku šume, a zatim krivuda pored slikovitih kamenih stupova usred strmih šumskih obronaka i opet završava pored jame Ledenica.vrijeme umjerene šetnje: sat i pol.

28

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

vrba

kLanC ZavrH naD Dobrno

brDCE naD Dobrno

gruševec

imanje Dražnik

imanje blažič

Švabova kapelaD

obrn

ica

seoski turizam ”vrba”

vrijeme umjerenog hoda: 3 satavrijeme posjete: tijekom cijele godinenačin posjete: pješiceinformacije: tiC DobrnaDobrna 19, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 064

1 župna crkva Marijinog uznesenja 6 slap Drenovec

2 ruševine vile ružička 7 Piknik prostor na turističkom domaćinstvu Marovšek

4 kneippov izvor zdravlja 9 Crkva sv. Miklavža

3 Dobrnica - vlastelinstvo gutenek 8 Crna kuhinja kod Šumeja

5 Jama Ledenica 10 Panorama

anin Put ŠuMski obraZovni Put

DOBRNA

29

7

8

1 2

910

3

5

6

4

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

vodi iz središta Dobrne kroz lječilišni kompleks po cesti u klanc, gdje se na obroncima nalaze vi-nogradi. Put se uspinje do naselja Luka na Dobrni. Za dolinu Luke značajan je kraški teren s crveno-smeđom zemljom „terrarossa“, s vrtačama, poni-kvama i čak s krškom jamom koja se zove osre-čanova zvonica. Put nastavljate pored čerjakove kapele prema dolini mlinova, gdje se pored puta nalaze više od 300 godina stari ostaci mlinova, i to gregorov, Petračev, sedevšekov i dva vovko-va mlina. najbolje očuvan je više od 450 godina star gornji vovkov mlin koji je u prošlosti mlio žito za potrebe tvrđave kač. u od 2007. godine obnovljenom mlinu moguće je gledati rad mlina i mlinarske tarife koja je vrijedila do prije Drugog svjetskog rata. Mlin s okolicom je prije svega zani-mljiv za turiste koji, prilikom razgledavanja mlina,

pored potoka u mirnoj dolini mogu udisati svježi zrak i doživjeti djelić prošlosti koju je obitelj Pun-gartnikov uspjela sačuvati. onima koji su zakleti obožavatelji samo domaćih proizvoda mogu po-nuditi svježe mljeveno brašno, a po želji i domaći kruh i još štošta od seoskih dobara. Put nastavljate po označenom putu do imanja Lamperček, gdje ćete gledati jelene i okrijepiti se dobrim domaćim jelom i pićem. Put će vas zatim voditi još na imanje blažiš, gdje čuvaju zanimljivu zbirku starina – starih bicikala, sablji, predmeta iz svakodnevnog života te starih slika Dobrne s oko-licom. Put ćete, pri pogledu na ruševine tvrđave kač, nastaviti po označenom putu natrag prema dolini, pored ribnjaka do vlastelinskog imanja novi grad u Lokovini i ako skrenete lijevo, opet ćete biti u centru Dobrne.

LuŠki Put

30

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Lokovina

kLanC

Loka Pri Dobrni

1 kuća kulturne baštine

gornji vovkov mlin

2 seosko turističko domaćinstvo otvorenih vrata „kod Minke“

6 staja jelena - imanje Lamperček

4 Dolina mlinova

8 ruševine kačjeg grada3 koška ura

7 imanje blažiš - zbirka starina

5

9

10

ribnjaki

novi grad

topl

iški

pot

ok

Dob

rnic

a

čerjakovakapela

CuDvDobrna

DOBRNA

vrijeme umjerenog hoda: 3 satavrijeme posjete: tijekom cijele godinenačin posjete: pješiceinformacije: tiC DobrnaDobrna 19, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 064

31

1

2

3

5

4

6

7

8

9 10

oŠDobrna

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Šetalište uz Dobrnicu nije zahtjevno jer se cijelim putem proteže po ravnici. Počinje pored ruševina vile ružičke i nakon približno 300 m prelazi preko lokalne ceste kroz Dobrnicu te se na jednoj strani pored potoka i na drugoj strani pored travnjaka i njiva nastavlja sve do arličevih, gdje se možete

okrijepiti, a zatim nastavljate put prema vinskoj gorici. na kraju puta se okrenete i u Dobrnu se vratite istim putem, a možete i kod Majerovog mosta skrenuti desno i po asfaltiranoj se cesti vratiti u Dobrnu.vrijeme umjerene šetnje: 45 minuta.

Put za zahtjevnije planinare vodi iz centra Do-brne lijevo do ploče za usmjerenje s natpisom Lanšperg, kunigunda. nastavlja se po mostu pre-ko potoka Dobrnica po lokalnoj cesti, koja vodi kroz vinsku goricu, i dalje do glavne ceste koju prelazimo i nastavljamo pored seoskoga gospo-darstva Popek strmo uzbrdo po utabanoj šumskoj stazi. na polovici puta je na lijevoj strani duboko, zanimljivo riječno korito urezano u čvrstu stijenu

koju je voda stoljećima dubila. uskoro stižemo do studenca i opet na šumsku prugu koja nas do-vodi u zaselak Lanšperg (naselje rupe). tu se put priključuje planinskom putu vojnik–kunigunda (Šentjungert). Put je primjereno obilježen i ozna-čen pločama za usmjeravanje. Planinska koliba na kunigundi, kojom upravlja PD galicija, otvorena je subotom i nedjeljom.trajanje šetnje: 2 sata u jednom smjeru.

ŠEtaLiŠtE kroZ LanŠPErg na kunigunDu

ŠEtaLiŠtE uZ DobrniCu

32

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Lokovina

Pristova

vinska goriCa

sMEr kunigunDa

Dob

rnic

a

Dobrnica

ruševine vile ružička1ŠEtaLiŠtE uZ DobrniCu

ŠEtaLiŠtE kroZ LanŠPErg na kunigunDu

DOBRNA

Majerjevmost

čistilna naprava

gostilna koren

33

1

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

označeni planinski put vodi iz centra Dobrne po-kraj vita prema Zdraviliškom domu (lječilištu), po cesti do žeblarove kapele na vrhu klanca, gdje na-stavljamo ravno po cesti, to jest po lakšem putu koji je dobro označen i primjeren osobito za po-sjete u zimskim okolnostima. a strmi put skreće lijevo u brdovitu šumu i nastavlja se iza pruge. oba puta se sastaju kod seoskoga gospodarstva trojnšek. nakon toga nastavljamo do seoskoga gospodarstva Jurk, od kuda vodi desno uzbrdo dobro označen Šaleški planinski put, a lijevo put Xiv. divizije.Put Xiv. divizije vodi lijevo uzbrdo po pruzi. iz šume smreke stižete na livadu i krećete prema vrhu, odakle je lijep pogled na velenjsko jezero, Mozir-ske planine i savinjske alpe u pozadini. travnata visoravan pred vama zove se visoko. tu se nalazi granitni spomenik u sjećanje na proboj Xiv. divizi-je. Put nastavljamo prema sjeveru po livadi nizbrdo prema Planinskom domu na Paškom kozjaku.

Šaleški planinski put skreće udesno od Jurka str-mo u planinu po kamenitom terenu i nastavlja se po lijepoj šumi smreke i ariša do makadamske ceste koja vodi prema planinarskom domu. oba puta se sastaju na križanju s velenjskom cestom već blizu planinarskog doma. odatle vodi put po cesti uzbrdo do Crkve sv. Jošta na Paškom kozja-ku i lijevo prema Špiku, 1109 m. s vrha Špika je predivan pogled na Mozirske planine, raduhu, Pecu, uršlju goru i savinjske alpe.

iz Dobrne do Planinskog doma na Paškom kozja-ku ima 2 i pol sata hoda, a do vrha Špika još pola sata. Put se većinom proteže po šumama, jer je osobito ljeti ugodan hlad, primjeren za svakog posjetitelja koji želi mir, svjež zrak i lijep pogled.

Putovi na PaŠki koZJak

34

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Put po granici općine, odnosno put od nikole do nikole, zahtjevniji je put, označen pločama za usmjeravanje i šeširićima u oba smjera. na vrho-vima: Zavrh (907 m), vinski vrh (557 m), aleksan-drov vrh (606 m), visoko (991 m) i Štrukljev vrh (1.227 m) postavljeni su kovčežići, u kojima se na-laze pečati i upisne knjige, u koje se osvajač može upisati nakon što osvoji vrh i može udariti pečat u svoju planinarsku knjižicu ili kakvu drugu stvar. Za odmor su na putu postavljene klupe.

osvajački put se proteže približno po granici opći-ne, osim na onim mjestima gdje su teško prohod-ne šume i bespuća. na južnoj strani zato prolazi pored tvrđave Lanšperg po teritoriju sela Šmartno u rožnoj dolini i naprijed kroz rupe jer se južna granica općine proteže kroz teže prohodne šume, a na zapadu iz istog razloga treba ići do sela vine. ako biste put htjeli prijeći u jednom danu, trebali biste najmanje 11 sati hoda.

Put vodi ispred Hotela vita u centar Dobrne i lije-vo preko mosta na topličici. nastavljate po ploč-niku do mosta na Dobrnici, gdje je raskrižje cesta za vrbu i Zavrh. nastavljamo uz potok gore do vlastelinskog imanja gutenek i još dalje do mo-sta, gdje će nas putokaz upozoriti da je tu poznata jama Ledenica. sada krećemo u šumu po aninom putu koji vodi strmo u planinu. Put nastavljamo po pruzi do travnjaka i dalje do asfaltirane ceste.nakon približno 200 m hoda, pored seoskoga gos-podarstva Marovšek idemo lijevo u šumu na staru prugu i nastavljamo put pored manjeg pješčani-ka. iz šume dolazimo opet na asfaltiranu cestu i nastavljamo put do raskrižja, jer desni put vodi na brdce, a planinski put skreće ulijevo po cesti prema seoskom gospodarstvu Štravs (cca 2 km). ispred imanja Štravs oznaka nas usmjerava po staroj pruzi prema gore, a kad iziđemo iz šume, putokaz nas upozorava na spomenik palim borci-ma Xiv. divizije.

Put nastavljamo pored seoskoga gospodarstva nerodn, gdje nam se s desne strane pridružuju Put Xiv. divizije i Put po obroncima općine Do-brna, i pored seoskoga gospodarstva krivec. kod seoskoga gospodarstva tonač oznake nas usmje-ravaju lijevo s glavne ceste i na nju nas opet do-vode tik pred dolinom Daje. napravimo nekoliko koraka po cesti i već smo na raskršću. označeni put nas usmjerava desno po cesti prema seoskim gospodarstvima Jernejc. Ceste i označene putove slijedimo pored oba seoska gospodarstva, a tu nas oznake upućuju strmo u šumu. uskoro stižemo do najvišeg vrha Paškog kozjaka – basališča. s vrha nažalost ne postoji pogled, zbog toga se lije-pih pogleda možemo nauživati prije nego što od seoskoga gospodarstva Jernejc stupimo u šumu.

Put je označen, nije zahtjevan za hodanje. vrijeme normalnog hoda je 3 i pol sata u jednom smjeru.

ŠEtaLački Put oD nikoLE Do nikoLE

Put Dobrna – brDCE – basaLiŠčE

35

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Vis

oko

Špik

Sv. J

ošt

Ost

rica

Štru

klje

vvr

h

Bas

ališ

če

36

Zavr

h

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

Vin

ski

vrh

Ale

ksan

drov

vrh

Puto

vi n

a Pa

Ški k

oZJ

akŠE

taLa

čki P

ut

oD

nik

oLE

Do

nik

oLE

Put

Do

brn

a –

brD

CE –

bas

aLiŠ

čE

DO

BR

NA

37

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

biCikLističkE staZE

na Dobrni ima pet označenih bi-ciklističkih staza različitih dužina i stupnjeva zahtjevnosti. staze su izvedene tako da je s njih moguće razgledati najrazličitije kulturne i prirodne baštine.

ako ste na odmor došli bez bici-kla, postoji mogućnost iznajmlji-vanja u termama Dobrna. više informacija možete dobiti na re-cepciji Hotela vita.

Dobrna - Loka 5 km

Dobrna - Parož - sv. JoŠt

12 km

Dobrna - Parož - kriŠtaJE - Dobrna

24 km

Dobrna - Lovska koča - Dobrna

12 km

Dobrna - brDCE naD Dobrno - Dobrna

12 km

2

3

3

1

2

3

4

5

38

srEDnJE ZaHtJEvna

ZaHtJEvna

2SV. J

OŠT

KRIŠ

TAJE

ak

tiv

no

Pr

ov

ođ

En

JE s

Lob

oD

no

g v

rE

ME

na

39

1

1

2

2

3

3

3

PARO

Ž

BRD

CE N

AD D

OBR

NO

LOKA

PRI

DO

BRN

I

DO

BRN

A

5

54

4

5

4

4

2

ku

Lin

ar

ski

Do

živ

LJa

Ji kuLinarski DoživLJaJi

Najrazličitija jela, pića i proizvodi.

40

ku

Lin

ar

ski

Do

živ

LJa

Ji

ideja za robnu marku je nastala među čla-novima turističke zajednice Dobrna koji žele imati jedinstveni pristup u predstav-ljanju široj javnosti.simbol Dobra Dobrna sastavljen je od ti-pografije imena Dobra Dobrna te stilizira-nog simbola slova o, žira s listom hrasta. List hrasta je element grba Dobrne, a žir predstavlja plod ili proizvod.robnu marku Dobra Dobrna najčešće predstavljaju upravo članice aktiva seo-skih žena Dobrna koje djeluju pod okri-ljem prije spomenutog društva. Domaći kruh, rezanci, kolači, savijače i još ponešto bi se našlo pod vrijednim rukama naših domaćica. nešto od nabrojenog vam je na raspolaganju na seoskoj tržnici u centru Dobrne subotom popodne.

kada govorimo o kulinarstvu Dobrne, ne smijemo zaboraviti upozoriti na „Minkinu štrudlu“ i najrazličitije sitne kolače, koje će vam ponuditi na seoskom gospodar-stvu otvorenih vrata kod Minke. Prilikom posjete moći ćete posjetiti i njihovu malu trgovinu s domaćim dobrima. a posebnost je zbirka čajeva koje priprema Matej, ina-če nasljednik njihova izletničkog seoskoga gospodarstva. uz prethodnu najavu će vam pripremiti i druga dobra domaće kuhinje.

kada se budete šetali po našoj okolici, pogled će vam se zaustaviti na lijepo ure-đenim vinogradima koje njeguju radišni vinogradari. ima ih nekoliko koji se ponose vrhunskim vinima koje je kod njih moguće i kupiti. a i inače je gostoprimstvo naših ljudi takvo da ćete pri susretu sa svakim vi-nogradarom na njegovom vinogradu moći probati plemenitu kapljicu.

u kulinarstvu ne smijemo zaboraviti upo-zoriti na različite vrste kvalitetnog meda i pčelinjih proizvoda koje na raspolaganju imaju brojni pčelari, članovi Pčelarskog društva Dobrna. na klancu, kod pčelara ivana krulca, u mini pčelarskom muzeju možete se podrobnije upoznati s pčelar-skom djelatnosti.

na kraju još mig gdje možete osim gore na-vedenih ponuda dobiti još nešto dobro za pod zub. Za najzahtjevnije preporučamo gostionicu s višegodišnjom tradicijom – gostionica koren i restoran Hotela vita u termama Dobrna. oni koji su osim doma-ćih jela željni još kakve pizze mogu se javiti u gostionicu Pod kostanji, a ribe i domaća jela vam uz prethodan dogovor pripremaju i na seoskom gospodarstvu Šumečnik. Za sve vas koji ste zakleti obožavatelji jedenja u prirodi preporučamo Piknik prostor na seo-skom gospodarstvu kod Marovšek na brdci-ma ili izletničko seosko gospodarstvo vrba.

kuLinarski DoživLJaJi

Prilikom istraživanja Dobrne naletjet ćete i na najrazličitija jela i pića i proizvode označene znakom Dobra Dobrna.

41

tr

aD

iCio

na

LnE

P

rir

ED

bE traDiCionaLnE

PrirEDbEVelik izbor različitih događanja tijekom

cijele godine.

42

tr

aD

iCio

na

LnE

P

rir

ED

bE

Ponosimo se velikim brojem društava koja djeluju na području općine Dobrna i vode brigu o raznolikoj ponudi događanja u mjestu. Društva predstavljaju različiti vokalni sastavi, svirači limene glazbe, fol-klorne skupine, klubovi mladih, sekcije tu-rističkog društva, humanitarna društva…

noć isPoD kEstEna organizira se u kolo-vozu u centru Dobrne. to je tradicionalno događanje koje privlači najveći broj posje-titelja, a poznato je i izvan granica Dobrne. Događanje traje nekoliko dana i namije-njeno je svim generacijama i različitim glazbenim afinitetima.

na MLinarsku nEDJELJo u kolovozu je živahno u dolini mlinova. tada se na imanju Pungartnikovih u Lokovini odvi-ja susret susjeda sa susjednom vinskom gorom. kulturno, etnološko i kulinarsko poslijepodne u inače mirnoj okolini mlina vovk doživljaj je koji ćete dugo pamtiti.

svima koji uživaju u šetnjama po prirodi preporučujemo posjet aninE nEDJELJE krajem lipnja koja uključuje šetnju po ani-nom putu, kulinarsko isprobavanje lokal-nih delicija i upoznavanje bogate kulturne baštine i domaćih seoskih običaja našeg područja.

Puhački sastav Dobrna daje svečani ton brojnim događajima u općini Dobrna i u svim zaseocima svira PrvoMaJsku buDniCu.

ne smijemo zaboraviti ni koncerte do-maćih i inozemnih glazbenika lječilišnoj dvorani termi Dobrna koji se već nekoliko godina za redom organiziraju svakoga pet-ka od sredine lipnja do sredine rujna pod skupnim imenom gLaZbEno LJEto na Dobrni.

u listopadu u Dobrni traje događanje pod nazivom „rEs LuŠtno JE tu Pri nas“ na temu narodne glazbe, koje posjetite-ljima pokazuje pokoji narodni običaj koji su mnogi posjetitelji možda već odavno zaboravili.

u studenom, na subotu prije Martinja, ispred lječilišne zgrade (Zdraviliški dom) organizira se Martinov saJaM s kul-turnim programom i krštenjem mladog vina.

najdužu tradiciju u Dobrni ima događaj „norčava“, odnosno PokoP Pusta s pus-tnom povorkom koji se svake godine orga-nizira na čistu srijedu.

u prosincu mali otok u središtu Dobrne blagoslovljenim adventskim vijencem označava početak došašća. taj vijenac se na badnjak mijenja za ukrašenu jelku koja nadopunjuje svečano ukrašenu sli-ku mjesta. godina se zaključuje staro-goDiŠnJoM ProsLavoM i DočEkoM novE goDinE na otvorEnoM, uz za-bavu i vatromet.

traDiCionaLnE PrirEDbE

Dobrna tijekom cijele godine nudi velik izbor različitih događanja.

43

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z turistički PutokaZ

Gdje odsjesti, jesti i piti, kupovati,

se opustiti, ...

44

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Hotel Vita ****(vita – život)

Hotel se nalazi na samom ulazu u toplice. ovo je najmlađi hotel u kojem se kompletna ponuda nala-zi pod jednim krovom.

tu se nalazi središnja recepcija za sve goste hotela, kafić s ponudom ukusnih slastica, ovdje se održa-vaju plesne večeri vikendom, tu su i bazeni s termalnom vodom te nudističke terase, zemlja sauna s velikom sunčanom terasom, vr-hunski beauty i centar za masažu te salon za njegu kose „Hiša na travniku“ (kuća na livadi), zdrav-stveni centar s tretmanima po-moću prirodnih ljekovitih tvari, hotelski restoran, á la carte resto-ran, dvorana za seminare, dječji i zabavni kutak, internetski kutak s besplatnim pristupom internetu.

Hotel vita ima 172 sobe (jed-nokrevetne i dvokrevetne sobe, apartmani...) , odnosno ukupno 251 krevet. svaka soba ima tele-fon, tv, sef, mini bar, WC, kupao-nicu, sušilo za kosu, klima-uređaj i besplatni bežični pristup inter-netu.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Hotel vila Higiea ****(Higiea je božica liječenja – brine o zdravlju i dobrobiti)

Hotel je izgrađen 1855. godine i kasnije nekoliko puta obnavljan. godine 2007. obnovljen je prvi kat hotela po Feng shui principu. u podrumskim prostorijama vile nalazi se vinski podrum s razno-likom ponudom slovenskih vina i domaćih specijaliteta. od Hote-la vita je vila Higiea udaljena 50 metara. Hotel ima 31 sobu sa 60 kreveta.

svaka soba ima telefon, tv, sef, mini bar, WC, kupaonicu, sušilo za kosu.u hotelu se nalazi internetski ku-tak s besplatnom upotrebom.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Hotel Park ***(park - priroda i energija)

Hotel je izgrađen 1875. godine. Posljednji put je renoviran 2008. godine. Hotel Park je od Hotela vita udaljen 300 metara.

Pogodan je za sve one koji žele provesti aktivan odmor. u hotelu se nalazi soba za fitness, društve-ni prostor, pojedinačne saune, sobe za opuštanje i restoran (sa-moposluga).

sve sobe imaju tv, telefon, WC, kupaonicu, sušilo za kosu, a sobe u potkrovlju su klimatizirane. sobe imaju također besplatan be-žični pristup internetu.

uz nadoplatu su u Hotelu Park također dozvoljeni mali kućni ljubimci. broj soba je ograničen. Mali kućni ljubimci ne smiju ući u prostore hotelskog restorana.Hotel Park također možete naći u turističkom vodiču garMin.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

gDJE oDsJEsti?

45

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Restoran hotela Vita restoran poslužuje goste hotela i vanjske goste. Za goste hotela se nudi bogat samoposlužni bife (do-ručak sa zdravim kutkom, ručak i večera), a dnevnim posjetiteljima se nude različiti meniji za ručak i večeru (moguća je također kombi-nacija s kupanjem ili saunom).

restoran može ugostiti do 280 osoba, a također može zaprimiti veće skupine posjetitelja na doga-đajima, kao što su:- primanja- tematske večere- hladno-topli švedski stolovi- poslovni ručkovi ili večere.

Za ljubitelje dobre kapljice hotel nudi širok izbor slovenskih vina. u skladnost vina i hrane će vas uve-sti somelijer hotela. srijeda je na-mijenjena organizaciji tematskih večeri: štajerska ili primorska ku-hinja (uz živu glazbu, citre/gitare).

☎ +386 (0)3 78 08 110@ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Ugostiteljski objekt Gostilna Triglavnekoć dobro poznati ugostiteljski objekt gostilna triglav u fazi je re-noviranja i nakon nekoliko godina će svoja vrata ponovno otvoriti na proljeće 2014. godine. objekt je smješten u središtu Dobrne, samo nekoliko koraka udaljen od lječilišta. ovo može biti vaša odlična polazna točka za šetnje po obližnjoj okolini ili za vožnju biciklom. osim dobre hrane, ovaj objekt nudi i prenoćište u 14 mo-derno opremljenih soba i jednom apartmanu.

gostiLna trigLavDobrna 12, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 133 @ info@gostilna-triglav.siwww.gostilna-triglav.si

Kmetija Šumečnik (turističko gospodarstvo sa smještajem)

ovaj objekt se nalazi na nadmor-skoj visini od 680 m, a od centra Dobrne je udaljen 6 km. smještaj se nudi u dvokrevetnim sobama. objekt može zaprimiti najviše 10 osoba.

kMEtiJa ŠuMEčnikstrmec nad Dobrno 11, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovorukontakt: g. andrej Farkaš ☎ +386 (0)41 856 622 @ andrej.farkas1@siol.net

Restoran Á la carte (Hotel Vita)restoran „Á la carte“ moderno je i atraktivno opremljen. namijenjen je individualnim posjetama i zaba-vama manjih grupa. gostima se nudi izvrsna hrana uz vrlo povolj-ne cijene. osim jela, po narudžbi su gostima na raspolaganju tako-đer svakodnevni jelovnici, svad-beni jelovnici, širok izbor slastica te raznolika vina. restoran može ugostiti do 60 osoba.

☎ +386 (0)3 78 08 110@ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Kavarna hotela Vitakavana Hotela vita nudi ugodan ambijent koji će vas povesti u svijet razonode i druženja. kava-na nudi raznoliku ponudu pića, koktela, toplih napitaka, sendviča, sladoleda i različitih deserta iz do-maće radinosti po kojima je ova kavana poznata u široj okolini. Petkom, subotom i nedjeljom se u kavani organiziraju različita do-gađanja poput glazbe uživo, stand up nastupa komičara, tematskih večeri i različitih druženja. Pone-djeljkom ovdje nastupaju folklor-ne i pjevačke skupine.

☎ +386 (0)3 78 08 110@ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

gDJE JEsti i Piti?

46

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Vinska klet ispod vile Higieavinska klet ispod vile Higiea nudi ugodan ambijent s drvenim klupa-ma i stolovima, velikom starom prešom i grubo ožbukanim zido-vima. u ovom ambijentu ne samo da možete probati vrhunska vina već možete i zapjevati, zaplesati ili dobro objedovati jer klet osim odabranih autohtonih slovenskih vrsta vina nudi također različita jela i zakuske.

ovdje možete kupiti butelje vina po povoljnim cijenama i ponijeti ih sa sobom kao suvenir ili poklon nekoj dragoj osobi. u vinoteci se nude vina iz 10 različitih vinskih kleti diljem slovenije.

vinska klet može prostorno zapri-miti od 15 do 45 osoba, a koristi se za održavanje različitih događa-nja, kao što su primanja, osobna slavlja i obljetnice, poslovni susre-ti, vinske probe i vjenčanja.

☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Ugostiteljski objekt i pizzeria Pod kostanjiu ugodno uređenom lokalu s veli-kim ljetnim vrtom pod krošnjama kestena u samom centru Dobrne nalazi se ovaj objekt koji nudi ši-rok izbor pizza, slasne ručkove i različita jela po narudžbi. ovdje se mogu organizirati privatne prosla-ve ili događaji s do 30 osoba.

gostiLna in PiZZEria PoD kostanJiDobrna 25, 3204 Dobrnakontakt: g. andrej Farkaš ☎ +386 (0)35 778 607 @ andrej.farkas1@siol.net

Ugostiteljski objekt Gostilna Korenugostiteljski objekt koren ima tra-diciju od više od 200 godina. nala-zi se jedan kilometar prije Dobrne, kod križanja za Dobrnu, i posebno je poznat po kućnim specijaliteti-ma, divljači, slatkovodnim i mor-skim ribama te po jelima s roštilja. u ponudi ima i štrukle sa sirom, heljdine žgance i druge domaće delicije. u ugostiteljskom objektu koren mogu se organizirati veća i manja događanja, autobusni turi-zam i različita slavlja. svakodnev-no su u ponudi različiti obroci i ručkovi.

gostiLna korEnPristova 11, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 18 150 @ gostilna.koren@gmail.com www.gostilnakoren.si

Restoran Triglavrestoran triglav nudi jela domaće slovenske kuhinje i može zaprimiti do 62 gosta. Pored restorana nala-zi se i zimsko-ljetni paviljon koji je pogodan za privatna događanja ili predavanja. u paviljonu ima još prostora za 60 gostiju. vanjski ljet-ni vrt može zaprimiti 64 gosta koji ovdje mogu dobiti mir za odmor i slasnu hranu.

gostiLna trigLavDobrna 12, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 133 @ info@gostilna-triglav.siwww.gostilna-triglav.si

Dnevni bar Arlična kraju šetnje uz potok Dobr-nica možete se okrijepiti u ugod-nom baru s ljetnim vrtom. ovdje se toče sve vrste pića i napitaka, mogu se zaprimiti grupe do 25 osoba i organizirati zabave.

DnEvni bar arLičPristova 6, 3204 Dobrna kontakt: g. beno arlič☎ +386 (0)31 301 710 @ beno.arlic@gmail.com

47

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Zalogajnica i slastičarnica Jagoda

u ugodno uređenoj slastičarnici s velikim vrtom, nedaleko od Ho-tela vita prema centru Dobrne, tijekom cijele godine poslužuje se široka paleta raznih slastica. u ljetnim mjesecima je za osvježe-nje u ponudi velik izbor različitih okusa sladoleda. u ponudi su ta-kođer i kava, topli i hladni napici te alkoholna i bezalkoholna pića.

okrEPčEvaLniCa in sLaŠčičarna JagoDaDobrna 25, 3204 Dobrna ☎ +386 (0)35 778 076, (0)31 243 746 @ shenazijagoda@gmail.comwww.slascicarnajagoda.si

Caffe bar Mini Rosinalazi se u mirnom stambenom naselju u neposrednoj blizini cen-tra Mercator, u centru Dobrne, nedaleko od Hotela vita (300 m). u caffe baru s malim simpatičnim vrtom, pod žalosnom vrbom, nu-dimo vam sve vrste pića: gazirana pića, voćne sokove, vino, žestoka pića, puno vrsta čajeva, a najpo-znatiji smo po vrućoj čokoladi i jako dobroj espresso kavi koju nu-dimo s raznim dodacima.

kava bar Mini rosiDobrna 15c, 3204 Dobrna ☎ +386 (0)31 672 376, (0)41 672 376 @ roser.mitja@siol.net

Terme Dobrnau termama Dobrna je na raspola-ganju osam prostora raznih veliči-na za razne prigode. uz podršku tehničke opreme i profesionalne pomoći te trud i ljubaznost za-poslenika, svi rade na tome da vaš boravak bude upravo onakav kakav ste zamislili. okolno pod-ručje je mirno i time povoljno za razvijanje kreativnosti i za opu-šten rad.na raspolaganju su seminarski prostori: konferencijska dvorana vivat, seminarska soba viva, dvo-rana u lječilištu, Plavi salon u lje-čilištu, Holistički centar i á la carte restoran u Hotelu vita.Dodatna ponuda u izvedbi semi-nara, radionica, poslovnih sasta-naka: boravak u Hotelu vita****, vili Higiea**** i Hotelu Park***.ovdje vam se nudi kompletna tehnička podrška, napici za vrije-me odmora, kulinarika, team bu-ilding, organiziranje izleta, piknik i društvene igre.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Kulturni centar Dobrnau kulturnom centru Dobrna na raspolaganju su dvije suvremeno opremljene konferencijske dvora-ne s kapacitetom od 100 osoba. obje dvorane imaju ozvučenje i projektor. na raspolaganju je i manji prostor za izvedbu raznih radionica za oko 25 osoba. u nje-mu se nalazi praktična kuhinja. Po vašoj želji se može također organizirati ugostiteljska ponuda.

kuLturni DoM DobrnaDobrna 1a, 3204 Dobrnakontakt: ZtŠk Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 064 @ tic@dobrna.siwww.ztsk-dobrna.si

PosLovni turiZaM

48

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Pčelarstvo KrulecPčelarstvo krulec je udaljeno 600 m od centra Dobrne. nude razne vrste meda (cvjetni, od kestena, akacijev, miješani šumski), pelud, propolis, svijeće od pčelinjeg vo-ska, medice, sirup od smrekovih vrhova, pčelinji dar sa sirupom cikle...uz prethodnu najavu je moguća i degustacija pčelinjih proizvoda.

čEbELarstvo kruLEC klanc 86a, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. ivan i gđa. sonja krulec☎ +386 (0)41 226 393, (0)51 335 616 @ ivan.krulec@gmail.com

sEoski turiZaM i ostaLi suraDniCi u krEiranJu turističkE PonuDE

Piknik prostor na seoskom turističkom domaćinstvu Marovšekseosko turističko domaćinstvo nalazi se 4 km od centra Dobrne, pod obroncima Paškog kozjaka, na nadmorskoj visini od 600 m. nudi mogućnost provođenja slobodnog vremena u prirodnoj okolici sela, upoznavanja biljnog i životinjskog svijeta, kao i života i rada na selu, a prije svega ovdje se nudi moguć-nost organiziranja raznih susreta, piknika, edukativnih radionica i kampova u prirodi, društvenih događanja i priredbi. imanje, nai-me, ima na raspolaganju uređen prostor za piknik za oko 120 osoba te lijepo uređene travnate površi-ne za izvođenje raznih sportskih djelatnosti. na seoskom turistič-kom domaćinstvu također možete pogledati staru kovačnicu i brojna oruđa koja su se prije koristila u se-ljačkim radovima. u neposrednoj blizini je i kuća s dobro očuvanom, spomenički zaštićenom crnom kuhinjom „Pri Šumej“, koju tako-đer možete pogledati. sa seoskog turističkog domaćinstva su mo-guće brojne kraće ili duže šetnje na razne točke; kao, na primjer, šetnja na brdo grušovec ili šetnja do Drenovca i Lovačke staze. ta-kođer je prikladna polazišna točka za bicikliste koji žele istraživati po okolnim putovima.

kMEtiJa MarovŠEk brdce nad Dobrna 2a, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. branko brecl☎ +386 (0)35 778 652, (0)31 259 636 @ branko.brecl1@gmail.comwww. piknik-marovsek.si

Seosko turističko domaćinstvo Šumečnik (turističko gospodarstvo sa smještajem)

seosko turističko domaćinstvo Šu-mečnik je pravi izbor ako želite od-mor u netaknutoj prirodi, u kući usred šume, pored koje se nalazi potočić koji žubori, gdje možete šetati ili bezbrižno voziti bicikl, brati šumsko voće ili pomagati pri košnji i pripremanju hrane za životinje. na farmi postoje preno-ćišta, a ako želite izvornu domaću hranu, mesne proizvode, zalogaje ili kruh iz krušne peći, nemojte se sramiti. na seoskom turističkom domaćinstvu Šumečnik nude vam sve to i još puno drugog.

kMEtiJa ŠuMEčnikstrmec nad Dobrno 11, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovorukontakt: g. andrej Farkaš ☎ +386 (0)41 856 622 @ andrej.farkas1@siol.net

Seosko turističko domaćinstvo otvorenih vrata „kod Minke“na imanju će vas rado poslužiti i ponuditi vam zakuske, domaće delicije i poslastice, domaća že-stoka pića i rakiju od borovnica. kućni specijalitet je „Minkina

štrukla“. Za unaprijed prijavljene grupe na raspolaganju su dva veli-ka prostora (1x30 osoba i 1x15–20 osoba). brojna dobra ovog seo-skog turističkog domaćinstva mo-žete kupiti u domaćoj trgovini, a predstavnici ovog seoskog imanja su vikendom također prisutni na tržnici u Dobrni te nedjeljom u dvorištu Hotela vita. nude vam hrskavo zapečeno slano i slatko pecivo, suhomesnate proizvode te razne čajne mješavine.

iZLEtniŠka kMEtiJa Pri Minkiklanc 29, 3204 Dobrnaradno vrijeme: po dogovoru☎ +386 (0)35 778 333 @ matejsvent1@gmail.com

49

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Crna kuhinja kod ŠumejaCrna kuhinja kod Šumeja nalazi se u brdcama nad Dobrnom, na ma-njem imanju na području općine, koja je do današnjih dana održala dio graditeljske i kulturne baštine naših predaka. u lijepo održanoj crnoj kuhinji ponovno doživlja-vamo način života od prije tristo godina.

informacije: tic Dobrnaradno vrijeme: po dogovoru ☎ +386 (0)3 78 01 064 @ tic@dobrna.si www.ztsk-dobrna.si

Edukativni pčelinjak Pčelarskog društva DobrnaEdukativni pčelinjak se nalazi u podnožju brdašca preko puta osnovne škole Dobrna. Postavljen je bio godine 2011. sa sredstvima iz sklada za očuvanje kranjske pčele u Pčelarskoj vezi slovenije. Edukativni pčelinjak služi učeni-cima koji su uključeni u pčelarski krug osnovne škole Dobrna za dublje upoznavanje života pčela i rada s njima. Pored edukativnog pčelinjaka posađene su cvjetne nektar biljke, koje pčelama nude nektar i cvjetni prah.

učni čEbELnJak čEbELarskEga DruŠtva Dobrna kontakt: g. ivan krulec☎ +386 (0)51 335 616@ ivan.krulec@gmail.com

Seoski turizam „Vrba“nalazi se pored aninog puta. u ugodnom okruženju možete pripremiti svoj piknik. na raspo-laganju je također lijepo uređen i opremljen prostor. Po narudžbi možete dobiti i domaću hranu.

turiZEM na kMEtiJi „vrba“ vrba 17, 3204 Dobrnaradno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Janko černe☎ +386 (0)41 648 755

Gornji Vovkov mlin na imanju PungartnikJedan je od najbolje očuvanih mlinova u dolini mlinova, stariji od 450 godina. Mlin su renovirali i u rujnu 2007. je počeo ponov-no raditi. vlasnici mlina će vam uz prethodan dogovor pokazati i njegovu unutrašnjost. kod njih možete dobiti brašno i ostale do-maće krušne delicije, kao i planin-ski pečat.

ZgornJi vovkov MLin na DoMačiJi Pungartnik Lokovina 36, 3204 Dobrnaradno vrijeme: po dogovoru ☎ +386 (0)35 890 194

Radionica Zvonček – prodajna galerija CUDV Dobrnau radionici Zvonček će vam pred-staviti ručno izrađene unikatne proizvode koje ćete moći i kupi-ti. Proizvodi mogu biti originalna uspomena, osobni ili poslovni poklon, a istovremeno imaju i de-korativnu i praktičnu vrijednost. napravljeni su od gline, drveta, recikliranog papira, s izvezenim dodacima. nude se i biljke s do-maćeg biljnog vrta te od njih na-pravljene mirisne svijeće, sapune i ulja. žele aktivno surađivati s mješta-nima i posjetiteljima Dobrne svih generacija te se zato trude da par puta godišnje organiziraju zajed-nička druženja uz kratka predava-nja, zajedničke razgovore ili krea-tivne radionice.

ustvarJaLniCa ZvončEk – ProDaJna gaLEriJa CuDv DobrnaDobrna 41, 3204 Dobrna radno vrijeme: pon – sob 9.00 – 12.00☎ +386 (0)31 713 440, (0)3 78 01 000 @ vdcdobrna@gmail.com issuu.com/vdc-dobrna

50

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

ZImanje kod Papežaimanje Javornikovih nalazi se u strmcu nad Dobrnom, na 900 metara nadmorske visine. Do-maćini ga zovu imanje kod Pape. gospođa Marta Javornik je pred-sjednica aktiva seoskih žena Do-brna. odlično peče kruh i pecivo, a za svoje kifle je dobila priznanje na natjecanju Dobrota sa sloven-skih imanja na Ptuju.

DoMačiJa Pri PaPEžstrmec nad Dobrno 14, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovoru kontakt: gđa. Marta Javornik☎ +386 (0)40 723 873 @ marta.javornik@gmail.com

Lovačka kuća na Trojniu smjeru planinskog puta u zase-oku klanc prema Paškom kozjaku leži koliba na trojni, gdje se otva-ra predivan pogled na okolicu Do-brne i Celjsku kotlinu. u kolibi se po prethodnom dogovoru može osvježiti i pogledati trofeje te po-vijesne slike iz aktivnosti Lovačke obitelji Dobrna. svake godine se tamo odvijaju sportsko-streljačka natjecanja među ekipama lovač-kih obitelji.

Lovska koča na troJniradno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Jože klinc☎ +386 (0)51 656 137 @ klinc.joze@siol.net

Ribnjak u Lokovinina ribnjaku u Lokovini, kojim upravlja Dobrovoljno vatrogasno društvo Dobrna, možete uživati u sportskom ribolovu, a postoji i mogućnost upotrebe prostora za razne proslave.

ribnik v Lokoviniradno vrijeme: petak, subota, nedjelja i po dogovoru kontakt: g. Pohajač Štefan☎ +386 (0)51 324 164 @ pgd.dobrna@gmail.com, stefan.pohajac@t-1.si pgd-dobrna.si

Ekološko imanje Štravs Ekološko imanje Štravsovih se nalazi na brdcima, na 850 m nad-morske visine u smjeru Paškog kozjaka. Poznati su po odličnom

domaćem kruhu koji gospođa ivanka peče već dobrih 30 godina. Za njega je dobila i 3 priznanja na natjecanju Dobrota sa slovenskih imanja na Ptuju. inače se imanje bavi proizvodnjom i prodajom energije iz obnovljivih izvora, nudi usluge sa seoskom i šum-skom mehanizacijom te opremu.

EkoLoŠka kMEtiJa Štravsbrdce nad Dobrno 19, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovoru☎ +386 (0)31 341 167 @ matjaz.stravs@gmail.com

Planinski dom na Paškom Kozjaku

Dom na Paškom kozjaku nalazi se nad dolinom rijeke Pake, istoč-no od velenja i južno od Mislinje. Do doma možemo doći automo-bilom, i to iz velenja, gornjega i srednjeg Doliča te iz Dobrne, ili se na izlet valja uputiti pješke. Dom je lijepa polazišna točka za penja-nje na basališče, koje je najviša točka Paškog kozjaka. u ponudi je hrana i piće koji se mijenjaju i prilagođavaju sukladno godiš-njem dobu.

PLaninski DoM na PaŠkEM koZJakuPaški kozjak 61, 3320 velenjeradno vrijeme: radnim danima – popodne, subote, nedjelje, praznici – cijeli dankontakt: gđa. olga ramšak☎ +386 (0)51 254 760

51

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Galerija Kapelica

u neposrednoj blizini vile Higiea je izložbena galerija sa zbirkom pobožnih predmeta, odjeće za misu itd., vrijedna posjete.

gaLEriJa kaPELiCaradno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Jože Polenek☎ +386 (0)41 844 261 @ polenek.joze@gmail.com

Kuća kulturne baštine

ispod brda, nedaleko od Lječilišta, u nekadašnjem toplom sjeniku nalazi se iznimno bogata zbirka starina koja otkriva otkucaje živo-ta na selu, u nedavnoj prošlosti.

HiŠa kuLturnE DEDiŠčinEradno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Jože Polenek☎ +386 (0)41 844 261 @ polenek.joze@gmail.com

Vožnja turističkim vlakomturistički vlakić vas vozi na izle-te po okolini Dobrne. rasporedi vožnje nalaze se u animacijskom programu Hotela vita i na mjestu za parkiranje vlakića.

radno vrijeme: po napisanim rasporedima i po dogovoru kontakt: g. Jože Polenek☎ +386 (0)41 844 261 @ polenek.joze@gmail.com

Imanje Blažiš – zbirka starinaimanje blažiš se nalazi u Lokovini, u zaseoku srebotno. kolekcionar Peter Habe već godinama saku-plja starine. na imanju možete pogledati kolekciju starina koja obuhvaća motore, bicikle, sablje, vojnu i vatrogasnu opremu, ostat-ke aviona koji se tijekom Drugog svjetskog rata strmoglavio u socki kod Dobrne, etnološke predmete i razglednice Dobrne s okolicom te druge starinske predmete. osim toga, imanje blažiš tako-đer omogućava sportski ribolov i iznajmljivanje prostora za piknik. Lokacija prostora za piknik je kod ribnjaka blažiš, gdje su na raspola-ganju igralište za razne sportove, stolni nogomet i dječje igralište.

DoMačiJa bLažiŠ Lokovina 30, 3204 Dobrna radno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Peter Habe☎ +386 (0)31 771 312 @ habe.peter@gmail.com

Turističko imanjeSoržev mlinturističko imanje soržev mlin nalazi se u novi Cerkvi, točnije u Polžama uz rijeku Hudinju. njena voda već stoljećima pokreće mlin, 200 godina staru i još aktivnu ve-necijansku pilu te do prije nekoli-ko desetljeća i kovačnicu. tu ćete upoznati dragocjeno mlinarsko i stolarsko naslijeđe, dio tehničke

Imanje Lamperčekimanje Lamperček nalazi se na granici dvaju susjednih općina, Dobrne i velenja, točnije u vin-skoj gori, nekada Šentjanž pri velenju. staja divljači na 13 ha imanja je danas dom za više od stotinu jelena, košuta, jelena lopa-tara i muflona. imanje se sastoji od seoske kuće, poslovne zgrade, mlina, dva sjenika i drugih poprat-nih prostora. Ponudu su proširili na etnološki i lovački muzej, reno-virali su stari sjenik i dogradili mu veći pokriveni društveni prostor, uredili vanjski piknik prostor s dječjim igralištem i postavili vanj-sko igralište, namijenjeno sport-skim aktivnostima.

DoMačiJa LaMPErčEk črnova 1, 3320 velenje radno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. tomaž Drev☎ +386 (0)31 318 101, (0)3 589 01 04 @ tomaz.drev@siol.net www.domacija-lampercek.si

52

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Dvorac LembergDvorac Lemberg se nalazi na ka-menom molu iznad sela Lemberg pri novi Cerkvi, pored ceste izme-đu nove Cerkve i Dobrne, te pri-pada općini vojnik. Prvo izravno spominjanje dvorca potječe iz do-kumenta iz 1213. godine, u kojem je kao svjedok potpisan Eberhard Lemberški - vlscalcus de raue-nberchet frater eius Eberhardus de Leuburch. godine 2007. ga je otkupio sadaš-nji vlasnik, povjesničar i geograf Franci Zidar, koji se od tada bavi obnovom i planiranjem novih kul-turnih sadržaja. Jednom godišnje, na prvu nedjelju u rujnu, grad se budi za vrijeme pripreme kultur-no-etnološkog događaja Dvorsko popodne.

graD LEMbErgLemberg 24, 3203 nova Cerkevradno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. Franci Zidar☎ +386 (0)40 642 049 @ e3.francizidar@gmail.com

Kiosk Vida Dobrnanalazi se u centru Dobrne pored pošte. nude vam prodaju časopi-sa, razglednica, cigareta, galante-rije i turističkih suvenira.

kiosk viDa Dobrnaradno vrijeme: pon - pet 6.00 - 15.30,sub 7.00 - 12.30, ned 7.00 - 12.00kontakt: gđa. albina krameršek☎ +386 (0)31 201 263

Trgovina Trimex - prodajni centar Dobrnanude vam prodaju odjeće i obuće za sve generacije. očekuju vas lju-bazne i uslužne prodavačice.

trgovina triMEX – ProDaJna Enota DobrnaDobrna 18, 3204 Dobrna kontakt: gđa. Majcen irena☎ +386 (0)35 778 777

Supermarket Mercator Dobrnasupermarket Mercator Dobrna nudi bogat izbor na odjelu voća i povrća, zapakiranog mesa, kruha i pekarskog peciva te već pripre-mljenih jela u toploteci.

suPErMarkEt MErCator DobrnaDobrna 14 a, 3204 Dobrna radno vrijeme: pon - pet 7.00 - 19.00,sub 7.00 - 15.00, ned 8.00 - 12.00☎ +386 (0)51 285 859 @ 017793.prodajalne@mercator.si www.mercator.si

Market DobrnaMarket Dobrna je dobro opskr-bljena samouslužna trgovina koja vam nudi artikle po poseb-no povoljnim cijenama i artikle iz tuševog kataloga po akcijskim cijenama. nude vam i svježe pe-čene kifle, točeno primorsko vino i nareske za razne prigode.

MarkEt DobrnaDobrna 11 a, 3204 Dobrna radno vrijeme: pon - pet 7.00 - 19.00,sub 7.00 - 12.00, ned 7.30 - 11.30☎ +386 (0)35 778 055 @ sp-dobrna@kz-celje.si www.kz- celje.si

gDJE kuPovati?kulture još u svom životu, što je kod nas već rijetkost. svi objekti na imanju su kulturno-povijesni spomenici, a obitelj ih čuva u nji-hovoj prvobitnoj ulozi i nastavlja tradiciju. raspolažu s četiri apar-tmana.

turistična kMEtiJa soržEv MLin Polže 1, 3203 nova Cerkev radno vrijeme: po dogovoru kontakt: g. oton samec☎ +386 (0)3 78 12 542@ sorzev.mlin@gmail.com

53

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Zemlja sauna u Termama Dobrnau bazenskom kompleksu, na iii. katu Hotela vita, nalazi se kom-pleks sauna s atraktivnom po-nudom parnih i finskih sauna te dodatnom širokom ponudom za provođenje kneippovog progra-ma.

Približavanje tradiciji opuštanja i čišćenja tijela u našoj zemlji mira, osvježenja i opuštanja djelovat će korisno na vas, kao što na nas po-zitivno utječe energija pozitivnih kristala. izbor kristala, po čemu smo nazvali naše saune, predstav-lja kratko upoznavanje kristalnog zemljišta minerala koje skriva i otkriva zemlja.

svakog ponedjeljka od 16:00 do 19:00 h sauna je rezervirana samo za žene.

informacije: recepcija bazena (Hotel vita, iii. kat)☎ +386 (0)3 78 08 150 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Bazeni u Termama Dobrnabazeni s termalnom vodom na raspolaganju su u Hotelu vita i u Zdraviliškom domu. alkalna ter-malna voda s temperaturom kod izviranja od oko 35°C do 36,5°C, koja sadrži priklane količine kal-cija, magnezija i hidrogenkarbo-nata, glavni je faktor liječenja u termama Dobrna.

topli izvor u Dobrni poznavali su još stari kelti i rimljani. godi-ne 1403. voda toplica se prvi put koristila u zdravstvene svrhe. od 1542. godine se termalna voda u Dobrni smatra idealnim sred-stvom za liječenje ginekoloških i uroloških problema, reumatskih bolesti i reumatizmu sličnih bole-sti te za liječenje oštećenja loko-motornog sustava.

termalna voda u Dobrni izuzetno je ljekovita i za bolesnike s peri-fernim oboljenjima krvožilnog sustava, za bolesnike s neurološ-kim poteškoćama, za dijabetičare, osobe s povišenim krvnim tlakom ili lakšim oboljenjem srca i dišnih

organa. termalna voda se osim toga već desetljećima koristi za jačanje organizma i poboljšanje kompletne psihofizičke kondicije pojedinaca i skupina.glavni faktor liječenja je kalcij–magnezij, hidrogenkarbonatna alkalna akratoterma s temperatu-rom od 35°C do 36,5°C.

Zbog sadržaja kalcijevih iona, ter-malna voda iz Dobrne djeluje pro-tuupalno i protualergijski kod svih kroničnih upala probavnog trakta. osim toga, ona pospješuje odva-janje vode i posredno pomaže pri izlučivanju bubrežnih i žučnih ka-menaca iz tijela.

Ministarstvo zdravlja potvrdilo je termalnu vodu kao prirodni čim-benik liječenja.

sastav termalne vode:sastav g/lLitij 0,000005natrij 0,00393Magnezij 0,0210aluminij 0,000014Cink 0,000034nitrat 0,00142Hidrofosfat 0,00005kalij 0,00093kalcij 0,0744klorid 0,00110sulfat 0,0179Hidrogenkarbonat 0,3186željezo 0,000026bakar 0,000016

informacije: recepcija bazena (Hotel vita, iii. kat)☎ +386 (0)3 78 08 150 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

gDJE sE oPustiti i urEDiti?

54

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

Salon Metkasalon Metka nalazi se u samom centru, u stambenom i poslov-nom objektu na adresi Dobrna 15c. nudi žensko, muško i šiša-nje djece, s klasičnim i modnim linijama, po konkurentnim cije-nama. Možete također kupiti po-klon-bon i njime razveseliti svoje najdraže.

Frizerski salon Darja Kolar s.p.Frizerski salon Darja kolar s.p. temelji se na filozofiji zadovoljnih klijenata pa im se stoga maksimal-no posvećuje pri svakom posjetu, slušaju se pažljivo želje klijenata i daje im se stručna pomoć. salon također nudi dodatne pogodno-sti za studente i umirovljenike te kupnju poklon-bonova.

FriZErstvo DarJa koLar s.P.Dobrna 65 a, 3204 Dobrna ☎ +386 (0)31 322 119 @ darja.kolar86@gmail.com

Aromaovaj salon nudi terapeutske ma-saže (klasična masaža, limfna drenaža, refleksna masaža sto-pala, aromaterapija), pedikuru, manikuru, njegu lica i tijela, de-pilaciju i parafinske obloge ruku i nogu. Moguća je također kupnja poklon-bonova.

aroMa, MoJCa raZgorŠEk s.P.Dobrna 14 c, 3204 Dobrna ☎ +386 (0)41 531 654 @ aroma.mr@gmail.com

Frizerski salon K&M StylingPočastite svoju kosu posjetom najboljem frizerskom salonu k&M styling koji će vašu kosu

oblikovati i njegovati te vama dati novu, modernu, strogu, poslovnu, mladu ili frizuru za djecu.

salon koristi kozmetiku renea Furterera koja ima više od 50 godina tradicije i slave u Parizu. kozmetiku odlikuje skup eteričnih ulja: ružmarin, metvica, kadulja, bosiljak, majčina dušica, naranča, kumina, limun, klinčić, čajevac, eukaliptus i lavanda.gostima nudimo bojanje prirod-nim bojama bez amonijaka, šiša-nje muške, ženske, dječje kose, trajne ondulacije, pramenove itd., po konkurentnim cijenama uz do-datak besplatne masaže za naše klijente.nudimo pogodnosti za starije osobe, ženski dan (Evin dan), muški dan (adamov dan) i dan za najmanje.

FriZErstvo k&M stYLing Lokacija: u prizemlju Hotela vita informacije i rezervacije:recepcija masažnog i keramičkog Cetra „Hiša na travniku“ (Hotel vita, i. kat)☎ +386 (0)3 78 08 545, (0)51 329 506 @ frizerski.salon@terme-dobrna.si

Masažni i kozmetički centar Hiša na travnikuu termama Dobrna djeluje vr-hunski masažno-kozmetički cen-tar „HiŠa na travniku“. najsu-vremeniji aparati za njegu tijela i lica isprepliću se i ujedinjuju s poviješću, s već tradicionalno po-znatim utjecajima ruku masera. ovdje činimo apsolutno sve kako bismo vas zabavili i pokazali koja se ljepota krije u vama.

u masažno-kozmetičkom centru se nude masaže i rituali za opu-štanje, ayurveda, njega i čišćenje lica, liječenje, njega tijela, njega dlanova i stopala, oblikovanje tije-la, programi za opuštanje i razo-nodu te programi za oblikovanje tijela.

informacije i rezervacije:recepcija masažnog i kozmetičkog centra „Hiša na travniku“ (Hotel vita, i. kat)☎ +386 (0)3 78 08 555 @ travnik@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

saLon MEtka, MarJEta kraJnC s.P. Dobrna 15 c, 3204 Dobrna ☎ +386 (0)35 778 200 @ krajnc.metka@gmail.com

55

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z Plesne večeri u Termama Dobrnau kavani Hotela vita svaki petak, subotu i nedjelju navečer organi-ziraju se plesne večere, a srijedom i nedjeljom isto tako u vinskoj kle-ti vile Higeia.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Vjenčanja u Termama Dobrnagrađanski obred odvija se u svad-benoj dvorani u vili Higiea ili vani u ljetnom paviljonu usred parka, što cijeli doživljaj čini jedinstve-nim. slavlje se organizira u sve-čanoj dvorani lječilišnog doma, u maloj dvorani lječilišnog doma ili u á la carte restoranu Hotela vita. Mladenci osim toga dobivaju broj-ne pogodnosti za ostale usluge ako se odluče svoj najljepši dan proslaviti u termama Dobrna.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Rođendanske zabave s patuljkom Vitkom u Termama DobrnaPatuljak vitko je kestenov dobro-voljac – dobro raspoložen patu-ljak okrugla trbuha koji se skriva s djecom, s njima vježba i odaje pokoju nezaboravnu vragoliju. Za djecu od 2 do 8 godina starosti postoje tri različito tematski ure-đene rođendanske zabave s na-vedenim patuljkom. animacijski program izvodi animator.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Noćni barnoćni bar se nalazi u centru Do-brne, pored glavnog parkirališta i otvoren je sve dane u godini.

nočni bar Cank JožE s.P.Dobrna 9, 3204 Dobrna radno vrijeme: pon - sub 16.00 - 4.00,ned 16.00 - 2.00☎ +386 (0)35 778 450

Zabave u vinskoj kletiispod vile HigieaProstor u vinskoj kleti može zapri-miti od 15 do 45 osoba. ovdje se organiziraju razna događanja po-put primanja, raznih svečanosti i slavlja privatnog i poslovnog ka-raktera, poslovnih susreta, vinskih proba i vjenčanja. Pravu poseb-nost u vinskoj kleti čine bakhuso-vi blagdani.

tErME DobrnaDobrna 50, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 08 110 @ info@terme-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Zabava

Foto: Fotostudio tim, vrhnika

56

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

KSEVT Vitanjeizvanredno kulturno središte eu-ropske svemirske tehnologije, je-dinstveno u svijetu, a namijenjeno je kulturizaciji svemira, no nikako militarizaciji ili komercijalizaciji.

informacije: tiC Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 064

savJEti DoživLJaJa u CELJskoJ ZEMLJi…

Šmartinsko jezeroPrivlačna turistička destinacija u Celju, pravi raj za planinare, ribiče, ljubitelje prirode i vožnje čamcem po jezeru.

Kartuzijanski samostannedaleko od slovenskih konjica nalazi se najstariji samostan na tom području, pravi biser sred-njovjekovne sakralne arhitekture. nastao je u 12. stoljeću kao prvi samostan unutar granica zapad-nih samostana.

Muzej vađenja ugljena Velenjeizuzetan muzej ispod zemlje s najsuvremenijom tehnologijom i uređenjem. u muzeju se čak služi i rudarski ručak.

Stara tvrđava iznad Celjaovo je prava ikona Celja, a još bolji prikaz kneževog mjesta daje kne-žev dvor u narodnom domu, gdje su za razgledavanje postavljene iskopine iz rimskoga doba (stalna izložba „Mjesto ispod mjesta“).

www.dezela-celjska.si

57

tu

ris

tič

ki

Pu

to

ka

Z

BankomatJedan bankomat se nalazi u cen-tru Dobrne, kod trgovine Market Dobrna, a drugi u Pristovi, na ben-zinskoj postaji Dobrna.

Benzinska postaja Petrol Dobrnabenzinska postaja nalazi se na kri-žanju, gdje iz smjera velenja, od-nosno Celja, skrećete za Dobrnu.

bEnCinski sErvis PEtroL DobrnaPristova 21, 3204 Dobrnaradno vrijeme: pon - sub 7.00 - 20.00(zimi 7.00 - 19.00),ned 7.00 - 15.00 (zimi 7.00 - 13.00),☎ +386 (0)3 78 18 028

Pošta Dobrnanalazi se u centru Dobrne, u zgra-di općine.

PoŠta DobrnaDobrna 19, 3204 Dobrnaradno vrijeme: pon - pet 8.00 - 10.30 i 14.30 - 17.00, sub 8.00 - 11.00 ☎ +386 (0)3 78 01 040

Dom zdravlja Dobrnasmješten je u zgradi pored osnov-ne škole Dobrna. ovdje radi am-bulanta opće medicine i stomato-loška ambulanta.

ZDravstvEna PostaJa DobrnaDobrna 5, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 00 540 (opća ambulanta) +386 (0)35 778 057 (stomatološka ambulanta)

Ljekarnasmještena je u jednoj zgradi u centru Dobrne, na uglu pored glavnog parkirališta

LEkarna DobrnaDobrna 9, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 18 111

Knjižnica Dobrnakod ulaska u Dobrnu, u nastavku na osnovnu školu Dobrna, u no-voizgrađenom višenamjenskom objektu kulturnog centra Dobrna, smještena je moderna, prostrana i sadržajno bogato opremljena knjižnica.

Dobrna 1a, 3204 Dobrnaradno vrijeme: uto 12.00 - 14.00, sri, pet 16.00 - 19.00, sub 9.00 - 12.00 ☎ +386 (0)3 42 61 780

www.dobrna.siwww.ztsk-dobrna.siwww.terme-dobrna.si

Dobrna JE stEkLa status oP-ćinE na temelju reforme lokalne samouprave republike slovenije iz 1998. godine. Površinski Do-brna mjeri 31,68 km2 i ima 2.164 stanovnika (podatak: 31.12.2009.).

Dobrna JE PoDiJELJEna na 11 nasELJa - Dobrna, Pristova, Luka pri Dobrni, Zavrh nad Dobrnom, klanc, Lokovina, brdce nad Dobr-nom, strmec nad Dobrnom, Pa-rož, vrba i vinska gorica. najveće naselje - selo Dobrna - nalazi se na nadmorskoj visini od 375 m, a najviši dio općine je Paški kozjak - Štrukljev vrh od 1227 m.

uDaLJEnost od upravnog sredi-šta u Celju je 18 km, a od velenja 10 km. Do najbliže zračne luke u Mariboru je 60 km, do zračne luke brnik 85 km i do zračne luke u grazu 120 km.

kLiMa Dobrne je vrlo blaga. Paški kozjak na sjeveru zatvara kotlinu i sprječava ulaz hladnim sjevernim vjetrovima. srednja godišnja tem-peratura je 8,4 ºC, srednja ljetna 16,5 ºC, srednja temperatura zra-ka u kolovozu je 18,4 ºC, a najviša temperatura zraka u kolovozu je 31,5 ºC.

godišnje ovdje ima oko 97 kišnih dana, a godišnja količina oborina iznosi oko 960 mm, dok je pro-sječna vlaga zraka 8%.

općina Dobrna je donošenjem tri-ju lokacijskih planova proširila svo-je mogućnosti za razvoj turizma i drugih poslovnih mogućnosti.

više informacija: oPćina Dobrna Dobrna 19, 3204 Dobrnat +386 (0)3 78 01 050 f +386 (0)3 78 01 060@ obcina@dobrna.si www.dobrna.si

oPći PoDaCi o Dobrni

važnE inForMaCiJE

113 PoLiCiJa

112 CEntar Za obavJE-ŠtavanJE, LiJEčnička PoMoć, vatrogasCi, vEtErinarska PoMoć, Hitna PoMoć

TIC Dobrnaturistički informativni centar (tiC) Dobrna djeluje u okviru Jav-nog zavoda za turizam, sport i kul-turu (ZtŠk) Dobrna čiji je osnivač općina Dobrna.

tiC DobrnaDobrna 19, 3204 Dobrna☎ +386 (0)3 78 01 064

58

koLoFon

IzDAVATELJ: općina Dobrna VODITELJ PROJEKTA: Marija Švent AuTOR TEKSTA: Drago Medved,

općina Dobrna, ZtŠk Dobrna, terme Dobrna PRIJEVOD: Julija d.o.o.

OBLIKOVANJE I gRAfIčKA OBRADA: voia - Janja vogrin s.p. fOTOgRAfIJE: arhiva terme Dobrna, arhiva općine Dobrna,

arhiva ZtŠk Dobrna, gregor katič, bojan vrečer, arhiva ra kozjansko, arhiva i internetske stranice

ponuđača turističkih sadržaja TISAK: Eknjiga d.o.o.

NAKLADA: 3.000 primjerakaDobrna, studeni 2013

Šetanje po označenim stazama je na vlastitu odgovornost.ispričavamo se zbog eventualnih grešaka u tekstu.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojEuropa ulaže u ruralna područja • Projekt je sufinanciran od strane EU-a

VINJETA

OPćINA DOBRNA Dobrna 19, 3204 Dobrna, slovenija

t +386 (0)3 78 01 050 f +386 (0)3 78 01 060@ obcina@dobrna.si

www.dobrna.si

TERME DOBRNADobrna 50, 3204 Dobrna, slovenija

t +386 (0)3 78 08 110 f +386 (0)3 78 08 111

@ info@terme-dobrna.si www.terme-dobrna.si

zTŠK DOBRNA, TIC DOBRNA Dobrna 1a, 3204 Dobrna, slovenija

t +386 (0)3 78 01 064 f +386 (0)3 78 01 060

@ tic@dobrna.si www.ztsk-dobrna.si

obrežje

PARIS 1327 kmzÜRICH 798 kmMÜNCHEN 484 kmSALzBuRg 364 km

karavanke

A

I

H

HR

PRAguE 647 kmVIENNA 327 kmgRAz 183 km

Šentilj

BuDAPEST 405 km

zAgREB 171 km

MILANO 579 km VENICE 324 kmuDINE 240 km TRIESTE 180 km LJuBLJANA

gruškovje

Jelšanesečovlje

Fernetiči

Postojna

Pivka kočevje

črnomelj

novo mesto

Celje

velenje

kamnikLjubljanaairport

kranj

Jesenice

nova gorica

vrtojba

slovenjgradec

Dravograd

Ptuj

MariborLenart

Murska sobota

N

DOBRNA

Lendava

PortorožPortorose

Dolga vasHosszÚfalu

koper Capodistria

CELJE 17 kmMARIBOR 72 kmLJuBLJANA 80 kmMuRSKA SOBOTA 122 kmJESENICE 141 kmKOPER 186 kmNOVA gORICA 187 kmLJuBLJANA AIRPORT 82 kmMARIBOR AIRPORT 64 km