34
Najnoviji nutricionistički recepti za sve bolesti, od prehlade do raka Hrana koja liječi

Hrana koja lijeci

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Knjiga sezone

Citation preview

Page 1: Hrana koja lijeci

Najnoviji nutricionistički recepti za sve bolesti, od prehlade do raka

Hranakoja liječi

Zamislite da bananama snižavate krvni tlak, sokom od nara odgađate simptome artritisa, a napadaje alergije ublažavate ribom. Napokon donosimo opširan i praktičan vodič za iscjeljenje, liječenje i prevenciju 57 bolesti i zdravstvenih tegoba s pomoću svakodnevnih namirnica i dodataka prehrani. Doznajte koje namirnice trebate jesti, a koje izbjegavati. Knjiga Hrana koja liječi znanstveno je utemeljen vodič, nastao na rezultatima stotina znanstvenih istraživanja i uz potporu skupa prestižnih stručnjaka. To je vodič prehrane koji vam donosi zdravlje na tanjuru.

• Iscrpni prehrambeni recepti za liječenje 57 najčešćih bolesti.

• 20 najboljih »ljekovitih namirnica«.

• 10 najboljih ljekovitih začinskih biljaka i suhih začina.

• 75 slasnih ljekovitih recepata.

• Pregledna tablica namirnica i hranjivih tvari.

• Na stotine praktičnih savjeta.

Hranakoja liječi

ISBN 978-953-14-0770-0www.mozaikknjiga.hr

Hran

a ko

ja li

ječi

Najnoviji nutricionistički recepti za sve bolesti, od prehlade do raka

FOOD-CURES-COVER-CRO_press.indd 1 9/16/10 11:15 AM

Page 2: Hrana koja lijeci
Page 3: Hrana koja lijeci

hrana koja lije»i

AUFOOD001-003_CRO.indd 1 9/13/10 10:27:28 AM

Page 4: Hrana koja lijeci

hrana koja lije»i

najnoviji nutricionisti»ki recepti za sve bolesti , od prehlade do raka

AUFOOD001-003_CRO.indd 2 9/13/10 10:27:35 AM

Page 5: Hrana koja lijeci

hrana koja lije»i

najnoviji nutricionisti»ki recepti za sve bolesti , od prehlade do raka

AUFOOD001-003_CRO.indd 3 9/13/10 10:27:36 AM

Page 6: Hrana koja lijeci

Naslov izvornika FOOD CURES

Copyright ∂ Reader’s Digest (Australia) Pty Limited 2009Copyright ∂ Reader’s Digest Association Far East Limited 2009

Philippines Copyright ∂ Reader’s Digest Association Far East Limited 2009

Copyright ∂ za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga, 2010.

Ime Reader’s Digest zaπtitila je tvrtka The Reader’s Digest Association, Inc.,

Pleasantville, New York, SAD.

Za nakladnika: Bojan Vidmar

Urednica: Ivanka Borovac

Prevod s engleskoga: Kristinka Metzger

Lektura: Ana KrupiÊ

Korektura: Nika Borovac

GrafiËko oblikovanje: Damir SinkoviÊ

Priprema za tisak: GrafiËki studio Miπ

Tisak: Leo paper Products LTD, Kina, 2010.

ISBN 978-953-14-0770-0

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice

u Zagrebu pod brojem ???????.

Sva prava zadræana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim

putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuπtenja vlasnika

autorskoga prava.

AUFOOD004-009_CRO.indd 4 9/13/10 11:25:25 AM

Page 7: Hrana koja lijeci

Suradnici Fran Berkoff, RD Nutricionistica, Toronto, Ontario, Kanada

Susan Allen, RD, CCN NutricionisticaPrivatna praksaBivπa predsjednica skupine struËnjaka za nutricionizam American Dietetic Association’s Nutrition in Complementary Care Practice Group

Mary M. Austin, MA, RD, CDEStruËnjakinja za dijabetesPrivatna praksaBivπa predsjednica multidisciplinarne organizacije American Association of Diabetes Educators

William G. Christen, ScD, ODProfesor medicine na fakultetu Harvard Medical School, SAD

Karen Collins, MS, RDNutricionisticaAmerican Institute for Cancer Resarch (AmeriËki institut za istraæivanje raka)

Randy J. Horowitz, MD, PhDDirektor Programa integrativne medicine (Program in Integrative Medicine)SveuËiliπte Arizona, Tucson, SAD

David L. Katz, MD, MPHProfesor javnog zdravstva i medicine na Yale University School of Medicine, SAD

Ben Kligler, MD, MPHProfesor obiteljske medicine na Albert Einstein College of MedicineVoditelj istraæivaËkog odjela centra Continuum Center for Health and Healing

Ashley Koff, RDPrivatna praksa

Victoria Maizes, MDIzvrπna direktorica Programa integrativne medicine (Program in Integrative Medicine)SveuËiliπte Arizona, Tucson, SAD

Daniel Muller, MD, PhDProfesor medicine (reumatologija) na SveuËiliπtu Wisconsin-Madison, SAD

Jeri W. Nieves, PhDProfesorica kliniËke epidemiologije na SveuËiliπtu Columbia, SAD

David Perlmutter, MDSpecijalist neurologPrivatna praksa

Rebecca Reeves, DrPH, RDProfesorica medicine na fakultetu Baylor Colledge of Medicine, Houston, Teksas, SAD

Steve L. Taylor, PhDProfesor i direktor znanstvenog programa Food Allergy Research & Resource Program Prehrembeno-tehnoloπkog odjela SveuËiliπta Nebraska-Lincoln, SAD (Department of Food Science & Technology University of Nebraska-Lincoln)

Suradnju i pomoÊ pruæili Su i SljedeÊi: Eugene Arnold, MD; Neil Barnard, MD; Scott Berliner, RPh; Amy Brown, PhD, RD; Laura Coleman, PhD, RD; Tanya Edwards, MD; Evan Fleischman, ND; Marc Greenstein, DO; Jon D. Kaiser, MD; Penny Kris-Etherton, PhD; Jessica Leonard, MD; Alan Magaziner, DO; Alexander Mauskop, MD; Eva Obarzanek, PhD; Alexandra J. Richardson, PhD; Michael Rosenbaum, MD, MSc; Roseanne Schnoll, PhD, RD, CDN; Suzanne Steinbaum, DO; Bonnie Taub-Dix, MS, RD; Mark Toomey, PhD; Jan Zimmerman, MS, RD.

AUFOOD004-009_CRO.indd 5 9/13/10 11:25:40 AM

Page 8: Hrana koja lijeci

Hrana, predivna hrana 9

Novi prehrambeni lijekovi 10Prehrambeni lijekovi 12Novo lice masti 16Novi super-iscjelitelji 22OsvjeæavajuÊa prehrana 28Dobri ugljikohidrati 32Nova ≈antioksidacijska revolucija« 38Razotkrivanje mitova o hrani 46

Vaπ arsenal prehrambenih lijekova 5020 najboljih namirnica 52

Avokado 52Batati 53Borovnice 54Brokula 55»aj 56»eπnjak 57»okolada 58

Grah 59Groæani sok i vino 60Jogurt 61Lanene sjemenke 62Losos 63Maslinovo ulje 64Mlijeko 65

Mrkva 66Oraπasto voÊe 67Pπenica, cjelovita 68Soja 69©pinat 70Zobene sjemenke 71

10 ljekovitih zaËina 72U Ëemu ima hranjivih tvari 76

Sadræaj

Prvidio

Drugi dio

AUFOOD004-009_CRO.indd 6 9/13/10 11:25:44 AM

Page 9: Hrana koja lijeci

Prehrambeni lijekovi za najËeπÊe bolesti 84Aids/HIV 86Akne 90Alergije 92Alergije i osjetljivost na

hranu 96Alzheimerova bolest 102Anemija 106Artritis 108Astma 112Bore 116Bubrežni kamenci 118Crijeva: sindrom

prenadraženog crijeva 120Crijevna upalna bolest 124»ir 128Depresija 132Desni, bolesti 136Dijabetes 138Divertikuloza 144Dojke: osjetljivost 146

Ekcem 148Giht (uriËni atrtitis) 150GljiviËne infekcije 152GrËevi u nogama 154Gripa i prehlada 156Hemoroidi 160Herpes 162Hiperaktivni poremeÊaj

s deficitom pozornosti 164Imunitet, oslabljen 170Inzulinska rezistencija 176Katarakta ili siva mrena 180Lupus 182Makularna degeneracija 186Menopauza 190Menstrualne tegobe 194Migrena 198MokraÊni putovi, infekcije 202Moædani udar 204MuËnina 210

Neplodnost 212Nesanica 214Osteoporoza 216PamÊenje, slabljenje 220Pretilost 224Proljev 230Prostata, poveÊana 232Psorijaza 234Rak 236Rak debelog crijeva 242Rak dojke 246Rak pluÊa 252Rak prostate 254Sinusitis 260SrËane i krvoæilne bolesti 262Umor 270Visoki krvni tlak 274Zatvor 278Žgaravica 280ŽuËni kamenci 284

Ljekoviti recepti 286DoruËak 288 Predjela i lagani obroci 290 Salate 292

Juhe 298 SendviÊi 302 Glavna jela 304

Prilozi 320 Kruh, peciva i sitni kolaËi 326 Slastice i kolaËi 332

Kazalo recepata 337

Kazalo 338

TreÊidio

»etvrti dio

AUFOOD004-009_CRO.indd 7 9/13/10 11:25:48 AM

Page 10: Hrana koja lijeci

AUFOOD004-009_CRO.indd 8 9/13/10 11:25:57 AM

Page 11: Hrana koja lijeci

Za one koji prate novosti iz svijeta medicinskih istraæivanja, posljednjih nekoliko godina bilo je prepuno intrigantnih

objava. flOtkriveni« su svakojaki revolucionarni iscjeljujuÊi lijekovi ≤ no mnogi od njih nisu tablete. Naprotiv, rijeË je

o zobenoj kaπi za lijeËenje srËane bolesti, lososu za lijeËenje astme, kikirikiju za lijeËenje visoke razine kolesterola

u krvi i jogurtu za lijeËenje ekcema. Zaboravite Ëudotvorne lijekove; æivimo u doba Ëudotvornih namirnica.

Naravno, koncept hrane kao lijeka star je viπe tisuÊa godina. Hipokrat, kojega smatramo ocem medicine, propisivao

je razne namirnice kao lijek, od kruha namoËena u vinu do kuhane ribe. No nekako se, tijekom proteklog stoljeÊa,

ta poruka izgubila. Sve do nedavno vrlo je malo lijeËnika savjetovalo namirnice kao moguÊe rjeπenje za pojedine

zdravstvene tegobe. Pa πto se onda promijenilo?

Kao prvo, postali smo pametniji kad je rijeË o temeljnim uzrocima najËeπÊih bolesti. Znanstvenici su, na primjer,

otkrili da artritis nije samo puki sluËaj istroπenosti zglobova, nego da je rijeË o razarajuÊem procesu potaknutu

molekulama koje se nazivaju slobodni radikali. Ta je spoznaja otvorila vrata sljedeÊem otkriÊu: da poveÊan unos

zelenog lisnatog povrÊa, naranËi te æutog voÊa i povrÊa, bogata antioksidansima koji neutraliziraju slobodne radikale

pomaæe u zaπtiti od toga teπkog bolesti. Takoer smo saznali viπe o iscjeljujuÊoj moÊi odreenih namirnica. Danas

znamo da bundevine sjemenke poboljπavaju simptome poveÊane prostate, da redovito konzumiranje jogurta

uËinkovito suzbija bakterije koje uzrokuju veÊinu Ëireva te da kupus pomaæe u zacjeljenju unutarnje æeluËane stijenke.

©to se joπ promijenilo? Medicinska zajednica konaËno prihvaÊa ta istraæivanja. LijeËnici ËeπÊe nego do sada govore

o prehrani i namirnicama kao o rjeπenju za svakodnevne tegobe i bolesti. To je uistinu izvrsna vijest! Tko od nas ne

bi radije pojeo komadiÊ tamne Ëokolade nego progutao potencijalno opasnu tabletu? ©to je najbolje, za razliku od

veÊine lijeËniËki propisanih lijekova, veÊina zdravih namirnica vaπem tijelu pruæa viπestruke blagodati. Naπa je poruka:

hrana ujedno moæe biti izvor uæitka i zdravlja. Zato odvojite nekoliko minuta i pronaite neku od zdravstvenih tegoba

koja vas muËi i zatim slijedite naπe recepte za namirnice i dodatke prehrani. Ili πto je joπ bolje, isprobajte neke od

naπih ljekovitih recepata za slasna i zdrava jela! Sami Êete se uvjeriti u stvarnu moÊ djelovanja hrane kao lijeka.

Fran Berkoff, RD

i urednici Reader’s Digesta

Hrana, predivna hrana

AUFOOD004-009_CRO.indd 9 9/13/10 11:26:05 AM

Page 12: Hrana koja lijeci

AUFOOD010-011_CRO.indd 10 9/13/10 11:44:05 AM

Page 13: Hrana koja lijeci

Novi prehrambeni lijekovi

Prvi dio

Jabuka na dan tjera doktora van ∑ sada znanstvenici znaju i zaπto je ta poslovica toËna. Dobro doπli u novi svijet u kojemu je hrana lijek, gdje obilje iz prirode ima moÊ ublaæiti, ukloniti i izlijeËiti mnoge bolesti i glavne ubojice naπega doba.

AUFOOD010-011_CRO.indd 11 9/13/10 11:44:14 AM

Page 14: Hrana koja lijeci

TakvijednostavnikoracimoguimatidubokeuËinke

navaπezdravljeivaπeopÊestanje≤itonesamozato

πtoÊepoπtedjetivaπorganizammnogihnezdravih

stvari,kaoπtosuzasiÊenemastiipreraeniπeÊeri,

ali,svakako,itojedobarpoËetak.Novauzbudljiva

znanstvenaistraæivanjapotvrdilasuonouπtosu

nekiiscjeliteljivjerovalitisuÊamagodina:mnogesu

namirniceprepunekorisnihkemijskihspojevakoji

mogupridonijetizdravljuizaπtititiorganizamod

razarajuÊihposljedicabolesti.

Idejaprehrambeneterapijeseæesvedosamih

poËetakamedicine.flNekahranabudetvojlijek,

alijektvojahrana«rijeËisustarogrËkoglijeËnika

Hipokrata,kojegasmatramoocemsuvremene

medicine.VjeransvojimuËenjima,Hipokratje

propisivaonizjestivihlijekova,odkruhanamoËena

uvinudokuhaneribe.Akovamtilijekovibaπine

otvarajuapetit,nebrinite.UnastavkuÊeteupoznati

brojnenamirnicekojesuugodnenepcuiujedno

sadræezadivljujuÊaljekovitasvojstvakaoπtosu

bademiiavokado,jagodeibatati,ukusnoekstra

djeviËanskomaslinovouljeiposlasticeizmorskih

dubina.

VjerojatnoveÊznatedasutenamirnice

dobriizvorivitamina,mineralaihranjivih

tvari.NomoædaneznatedavoÊe,povrÊei

ostalenamirnicebiljnogapodrijetlatakoer

sadræenatisuÊenovootkrivenih

spojeva,poznatihkaofitokemikalije

ilifitonutrijenti,kojeznanstvenici

joπuvijeknastojesve

katalogizirati.Tispojevi

voÊuipovrÊudaju

okusiboju,aprema

rezultatima

najsuvremenijih

znanstvenih

12 novi prehrambeni lijekovi

U medicini postoji nova granica. VodeÊi znanstvenici kaæu da je kljuË duljeg i zdravijeg æivota radikalna, no opet jednostavna ideja ∑ koju izgleda neki lijeËnici staroga kova joπ uvijek ne shvaÊaju ∑ hrana moæe pomoÊi izlijeËiti ono πto vas muËi. Drugim rijeËima, dodavanjem pravih namirnica svojoj prehrani te izostavljanjem drugih namirnica s jelovnika moæete pojaËati prirodni obrambeni sustav organizma za borbu protiv bolesti, izravno lijeËiti bolest ili Ëak usporiti proces starenja.

Oruetedisciplinenisuskalpeliiskeneri,negoælice

ivilice,nobezobziranatorijeËjeomoÊnulijeku.

Svesubrojnijaznanstvenaistraæivanjanatutemui

nemoguÊeihjeignorirati;njihovirezultatiupuÊuju

natodaÊetemudrimodabiromsvjeæihnamirnica

naodjeluvoÊaipovrÊasmanjitiodlaskeuljekarnu.

Upoznajtesesponudomobliænjeribarniceimoæda

nikadaneÊetemoratiotiÊikardiologu.PoËnite

razmiπljatiohraninanovnaËin≤kaooterapijskom

ipreventivnomlijeku≤ivjerojatnoÊevamtrebati

znatnomanjelijeËniËkipropisanihljekova.

MoædasteveÊkojiputikroËilinapodruËjetenove

granice.JestelinedavnopreskoËilisoËanodrezak

skrumpirimaiumjestonjeganaruËililososovfile

sazelenomsalatom?JestelizadoruËak,umjesto

hranjivimtvarimasiromaπnabijelogkruha,pripremili

prepeËenacodukusnihihranjivihkriπakaintegralnog

kruha?JestelizauæinuumjestoËokoladicepojeli

mandarinu,ilistekonaËnopreπlinaobranomlijeko?

Mnoge su namirnice prepune blagotvornih spojeva koji pospješuju

zdravlje i štite organizam od razornih djelovanja bolesti.

Prehrambeni lijekovi

AUFOOD012-015_CRO.indd 12 9/13/10 11:44:55 AM

Page 15: Hrana koja lijeci

istraæivanja,mnogisuodnjihtakoervaæni≤aneki

znanstvenicikaæu,neophodni≤zavaπezdravlje.

Tako,naprimjer,πalicazelenogaËajasadræi30do

40razliËitihkatekina,spojevakojipruæajuzaπtitu

odraka,sniæavajukolesterolilivam

ËakmogupomoÊiizgubitikoji

kilogram.

Ukratko,namirniceopisanenastranicama

kojeslijedepravesunutritivneflenergane«

prepunespojevasaspecifiËnimijasnoodreeniim

blagotvornimdjelovanjimananaπezdravlje.One

pruæajujoπjednuprednost:neÊetepronaÊipuno

Ëlanakaumedicinskojliteraturiopredoziranju

brokulom,ajedininaËinnakojivam

bananamoæenaπkoditijestakose

okliznetenanjezinukoru≤πtone

moæeteustvrditiizalijekovekoje

ËuvatepoladicamailikupaoniËkim

ormariÊima.

Rijetkisulijekovikojinemajuni

najmanjepotencijalaizazivatizdravstvene

poteπkoÊe.JesteliËulizaflVioxx«?Moædai

jeste,noviπeganeÊetepronaÊiuljekarnama;

proizvoaËisubiliprimoranipovuÊitajnekoÊ

popularanlijeËniËkipropisivanlijekprotiv

bolova,kaoinekesliËnelijekove,zbog

zabrinutostidaoπteÊujusrceikrvoæilni

sustav.Nekaistraæivanjaukazujunatoda

ianalgeticikojisemogukupitibezrecepta,

AUFOOD012-015_CRO.indd 13 9/13/10 11:45:03 AM

Page 16: Hrana koja lijeci

14 novi prehrambeni lijekovi

Pre

hra

mb

en

i li

jek

ov

i

kaoπtojeibuprofen,blago

poveÊavajurizikodsrËanogudara.

Naprimjer,premarezultatima

kanadskogNacionalnogpopulacijskog

zdravstvenogistraæivanja,16milijunaKanaana

prijavilojedapatiodnekogkroniËnogzdravstvenog

stanja,naprimjerastme,artritisailivisokogkrvnog

tlaka.BolesniciskroniËnimbolestimaËestouzimaju

lijekove≤onenalijeËniËkireceptiliuslobodnoj

prodaji≤kakobiublaæilibolilinelagodu.

Promjenaprehrane,dakako,nedonosiujednoi

jamstvodavamviπenikadaneÊezatrebatilijekovi

ilidaseneÊeterazboljeti.NopremarijeËima

zdravstvenihstruËnjaka,kadbisestanovniciSjeverne

Amerikehranilipravimnamirnicama≤redovito

vjeæbaliiizbjegavaliduhanskeproizvode≤broj

sluËajevasrËanogimoædanogudara,kaoiraka

debelogcrijeva,znatnobisesmanjio.Osimtoga,

dijabetestipaIIgotovobiposvenestao.Ovaknjiga

pouËitÊevaskoracimakojivasmogudovestinapravu

stranutihstatistiËkihpodataka.

VAÆNA JE RAZNOVRSNOSTPrvonaËelozdraveprehranejestkonzumiranje

raznovrsnehrane.Dokazanojedatakvaprehrana

moæesmanjitiopasnostodmnogihvrstarakai

kardiovaskularnihbolesti.MoædaseËinineobiËnim

daraznovrsnostmoæebititolikovaæna:nebilibilo

boljeotkritikojejeuljenajboljepaupotrebljavati

AUFOOD012-015_CRO.indd 14 9/13/10 11:45:06 AM

Page 17: Hrana koja lijeci

15

samonjegaiotkritikojevoÊeimanajviπevitamina

pajestisamonjega?»injenicajestdaonikojiodaberu

flnajbolju«hranuipakneuæivajusveblagodati

zdraveprehrane.Naprimjer,jednavrstavoÊa

moæesadræavativeÊinuvitamina,alidrugaima

viπeantioksidansa,atreÊaviπevlakana.Svako

voÊenudisvojujedinstvenukombinaciju

hranjivihsastojaka,anajboljinaËindaih

seiskoristiiizbjegneneravnoteæujest

jestiπtoviπeraznihvrsta.Istovrijedi

izasveostalevrstehrane.

Jednaodprovjeraraznovrsnosti

moæebitijednostavno

zbrajanjeraznih

tipovahrane

kojupojedete

ujednom

danu.Australskinutricionisti,naprimjer,

otkrivπikakoAustralcikonzumirajuoko15

vrstahranenadan,preporuËuju20do30vrsta,po

moguÊnostisvakodnevno.NoraznovrsnostneznaËi,

naprimjer,dasvakojutrotrebatepojestidrukËije

pecivo(svevrstepecivazacijelopripadajuistoj

skupinihrane),jerjenepreraenahranatakoja

imanajveÊuprehrambenuvrijednost,akojujoπ

trebapoveÊatiraznolikoπÊu.

PRIJE–ITE NA ≈GOLU« HRANUBuduÊidaseprocesompreradesmanjujuiliposve

uniπtavajunekezdravstveneblagodatihrane,

kadgodjetomoguÊepreporuËujeseflgola«,

nepreraenahrana.Preraenimasesmatraju

izdravenamirnicekojimasudodanisastojcikoji

nisudobrizazdravlje,aËakmogubitiiπtetni

(kaoπtosutransmasti,naprimjer).Hranakojanije

preraenanatajnaËin≤flgola«hrana≤opÊenitoje

najzdravija.Naprimjer,soljeneπtoπtoveÊinanas

konzumiraukoliËinamakoje,sgodinama,dovode

dovisokakrvnogatlakaipoveÊaneopasnostiod

kardiovaskularnihbolesti.

MnogizdravstvenistruËnjacipreporuËuju

reduciranjenatrija(kuhinjskasoljenatrijevklorid).

Noteπkojebitnosmanjitiunosnatrijauklanjanjem

soljenkejerveÊinanatrijakojikonzumiramododana

jepreraenojhraniuprocesuproizvodnje.Kojiput

inepomiπljatedahranakojavamseuopÊene

Ëiniosobitoslanom≤kruh,margarin,sirilimnoge

vrsteæitaricakojejedemozadoruËak≤znaËajno

pridonosivelikudnevnomunosunatrijateda

nekevrsteumjetnihjuhailiumaka(poputsojinog

umaka,naprimjer)sadræeviπesolinegomorska

voda.Uflgoloj«jehraniobiËnoznatnomanjesoli

auztosadræiionoËeganedostajeupreraenoj

hrani.Naprimjer,kupljenimafinsjabukamamoæe

sadræavati640kolodæulaiviπeod200mgnatrijaiz

sastojakakojiukljuËujuoko15mgbijelogabraπna,

4gsuncokretovoguljai6gjabuka.Akoumjesto

tihsastojakauzmetejednakukoliËinuflgole«hrane

(braπnoodcjelovitihæitarica,suncokretovesjemenke

umjestoulja,svjeæuneoguljenujabuku),konzumirat

Êetenesamomanjesoli,negoidvostrukoviπe

vitamina;Ëetiriputaviπekalcija,folataiæeljeza;deset

putaviπecinkaimagnezijatedodatnih6gvlakana.

IosjeÊatÊetesepunositijima!

Dakako,zaveÊinuljudinemaniπtaloπeu

povremenukonzumiranjumalihkoliËinapreraene

hrane,noidealnobibilokadbismosvakodnevno

jelinajviπehranekojajeminimalnopreraena,

kaoπtojevoÊeipovrÊe;mahunarke,oraπastovoÊe

isjemenke;hranaodcjelovitihæitarica;svjeæe

nemasnocrvenomeso,peradiribatejaja.Takvaje

hranauËinkovitauspreËavanjuilijeËenjumnogih

zdravstvenihproblema.

PazaπtoondatakoËestoradijeposeæemoza

lijekovimanegozahranomprilijeËenjuzdravstvenih

problema?OvaÊevamknjigamoædapomoÊida

promijenitemiπljenje,istiËuÊiljekovituvrijednost

hrane,utemeljenunanajnovijimznanstvenim

istraæivanjimaispoznajama.

»Gola« hrana obično ima znatno manje masti te sadrži hranjive

sastojke kojih nema u prerađenoj hrani.

AUFOOD012-015_CRO.indd 15 9/13/10 11:45:08 AM

Page 18: Hrana koja lijeci

16 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

Novo lice masti

©to manje masti jedete, tim bolje ∑ zar ne? Pa baπ i ne. Iako su masti nekoÊ bile samo utjelovljenje prehrambenoga zla, nedavno su, takoreÊi, dobile novo lice. Ne Ëudi πto izjednaËavamo ≈masti« i ≈loπe«.

PrijepolastoljeÊaznanstvenicisudoπlidootkriÊa

kojenasjenavelodase,moædaprviput,dobro

zamislimoonaπojhraniinaπemzdravlju:meu

stanovniπtvomzemaljaukojimaprehranaobiluje

zasiÊenimmastimaimaviπesluËajevasrËanihudara

negomeustanovniπtvomkojejedemanjemesa,

mlijeËnihproizvodaiostalihizvoramasti.Kasnija

suistraæivanjapokazaladaunoszasiÊenihmasti

poveÊavarazinukolesterolaukrvi,πtouzrokuje

nakupljanjetemasnetvariuarterijamainjihovo

zaËepljenjekojeonemoguÊujenormalandotokkrvi

usrce.

TakosumastiukonaËnicipostaleprehrambeni

neprijateljbrojjedan.Naprimjer,ustarukanadskom

prehrambenomvodiËu(Canada’s Food Guide)masti

iuljagurnutisuzajednosaslatkiπimaigotovim

umacimaukategorijuflostalihnamirnica«uz

preporuku:fluzimati u umjerenim koliËinama«. Police

knjiæarazauzelesukuhariceprepunebezmasnih

recepata.PridjeviflNemasni!«iflBezmasni!«otiskivali

susenadeklaracijeprehrambenihproizvoda,Ëesto

onihkojiionakonikadanisusadræavalimasti.LijeËnici,

kojisupostaliautoribrojnihknjiganatutemu,propo­

vijedalisuoblagodatimaprehranesvrlomalomasti.

Tesuvasporukemoædauvjeriledausvoju

prehranuunesetenekevrlodobreivaænepromjene,

kaoπtojezamjenapunomasnogmlijekaobranimili

izbacivanjeslanineizprehrane.NoonesupotroπaËe

takoernavodilenanekeloπeodluke,atunemislimo

nahrenovkeodtofuakojesumnogikupovaliprije

nekolikogodina.Jednaodposljedicatihnagovaranja

protivmastibilajetadasuljudismanjiliunossvih

masti≤atajnasjetrend,premarijeËimanekih

uglednihstruËnjaka,moædaËakuËiniobolesnijima.

flTonijedonijelonikakvopoboljπanjeidijelom

jevjerojatnonanijeloπtetu«,rijeËisudr.Waltera

WillettasfakultetaHarvard School of Public Health

uSAD­u.

≈Vitamin F«Naπorganizampohranjujeoko80postomasti

kojepojedemo.IdealnobibilopotroπitiveÊinutih

pohranjenihmastitakodaostanemofiziËkiaktivni.

Usuprotnome,mastikojepojedemopostajumasti

odkojihstrahujemo,oneodkojihnamodjeÊapostaje

preuskaikojeugroæavajunaπezdravlje.

No,oko20postomastiiznaπeprehranetijelo

nepohranjuje,negoih,buduÊidasusvakodnevno

neophodneËitavomnizutkivaibioloπkihprocesa,

odmahiskoriπtava.Bezmasti,naπakosaikoæa

izgledalebibeæivotnoisuho.©tojejoπvaænije,masti

izprehranenaπemorganizmuomoguÊujuapsorpciju

takozvanihvitaminatopljivihumastima,ukljuËujuÊi

vitamineA,D,EiK.Svakojstaniciunaπemtijelu

potrebnesumastikakobiizgradilezdravuzaπtitnu

membranu.Mastitakoerosiguravajusirovine

kojenaπetijelokoristizaproizvodnjuspojevakoji

kontrolirajukrvnitlak,spreËavajukrvneugruπke

iregulirajureakcijetijelanaozljedeiinfekcije.

©toviπe,tatvarkojamnogim

namirnicamadajesoËnui

AUFOOD016-031_CRO.indd 16 9/13/10 11:45:43 AM

Page 19: Hrana koja lijeci

17

bogatuteksturutolikojevaænazaljudskozdravljeda

suodreeneoblikemastiznanstvenici20­ihgodina

proπlogastoljeÊakratkonazvaliflvitaminF«.

OsjeÊateliæeljuzaËokoladnomkremomilisoËnim

goveimodreskomuumaku,okriviteevoluciju.Naπi

suprecirazviliukuszamastimakakobinakupili

kojidodatnikilogramkojibiimpoveÊaoizgledeza

preæivljavanjeuvrijemeoskudicehrane.Jedangram

mastiimadvostrukoviπekalorijaodjednakekoliËine

ugljikohidratailibjelanËevina.NeËudistogaπtosu

porcijehranezapreæivljavanjeËestopunemasti.

Dakako,danassutekmanjembrojuljudipotrebne

dodatnekalorije.Ijoπuvijekjevrlovaænosmanjiti

unoszasiÊenihmasti≤tumislimonagovedinu,maslac

isir≤kojesuglavnikrivaczasrËaneudare,daine

spominjemorezistentnostnainzulin,izvorniproblem

razvojadijabetesa.

Noizbacivanjesvihmastiizprehranemoædavam

seineÊeisplatitionakokakobisteoËekivali.Toje

zatoπtosustruËnjaciotkrilida,osimπtosvakodnevni

unosodreenihmastinijeninajmanjesmrtonosan,

tenammastiustvaripomaæuuborbiprotivbolesti.

Mnogiznanstveniciinutricionistidanasvjerujudate

nezasiÊenemasti≤ilifldobre«masti≤spreËavajusve,

oddijabetesa,depresijeidemencijedoraka,bolova

uzglobovimateËakisrËanebolesti.

Zamijeniteliusvojojsvakodnevnojprehranidio

kalorijaizzasiÊenihmastionimaiznezasiÊenihmasti

(naprimjer,hamburgerzamijenitesendviËemod

lososa),moædajeËakboljenegodaihzamijenite

Osim što svakodni unos određenih masti nije ni najmanje smrtonosan, te nam masti ustvari

pomažu u borbi protiv bolesti.

✖ Oraπasto voÊe prepuno je jednostruko nezasiÊenih masti koje blagotvorno djeluju na srce, stabiliziraju πeÊer u krvi i pomaæu kod gubitka kilograma.✖ Brazilski orasi sadræe viπe selena, antioksidacijskog minerala u tragovima, od bilo koje druge namirnice.✖ VeÊina oraπastog voÊa znaËajan je izvor antioksidansa.✖ Ne volite ribu? Grickajte orahe. Osim ribe, oni su jedan od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina.✖ Bademi su jedan od najboljih prirodnih izvora vitamina E, a takoer obiluju kalcijem.✖ Tridesetak grama badema sadræi viπe vlakana od pune πake jagoda.

Iscjeljujuća moć orašastog voća

kalorijamaizugljikohidrata.Znanstvenaistraæivanja

pokazujudazamjenazasiÊenihmastiugljikohidratima

bogatomhranom,kaoπtosuriæailitjestenina,ima

tekskromanutjecajnasmanjenjerizikaodsrËane

bolesti.Sdrugestrane,harvardskisuznanstvenici

prouËavaliprehrambenenavike80000medicinskih

sestaratijekom14godinaidoπlisudozakljuËkadase

zamjenomodsamo5postozasiÊenihmastijednakom

koliËinomdobrihmastirizikodsrËanebolestimoæe

smanjitiza42posto.

NoodtihdobrihmastineÊeprofitiratisamovaπe

srce.Onetakoerpomaæuuobraniorganizmaod

Ëitavanizabolesti,kaoπtoÊetetoukoroproËitati.

Nonajprijeobjasnimookojimtomastimagovorimo.

Koje su to dobre masti?KaoπtosvatkotkosemuËiodasmrπavidobrozna,

naπjeorganizamvrlouspjeπanuproizvodnjivlastitih

AUFOOD016-031_CRO.indd 17 9/13/10 11:45:46 AM

Page 20: Hrana koja lijeci

18 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

no

vo

lic

e m

ast

i masti,kojenajviπepohranjujenabokovima,bedrima

isrediπnjemdijelutijela.Tojezatoπto,Ëakidajedete

samosuheriæinekekseisvjeæumrkvu,aliuprevelikoj

mjeri,πeÊereiztihnamirnica,kojevaπetijeloneuspije

sagorjetikaoenergiju,onopretvarautrigliceride,

oblikmastizapohranu.

Noneketipovemasnihkiselina≤tvorbenetvari

masti≤kojesuneophodnezazdravlje,naπetijelo

nemoæesamoproizvesti.Zatonaπaprehranamora

sadræavatite,prikladnonazvane,esencijalnemasne

kiseline,kojeprvenstvenodolazeizribeibiljnihulja

ipripadajuπirojkategorijiviπestrukonezasiÊenih

masti.Zarazlikuodnjih,bezjednostrukonezasiÊenih

masti,kojetvoredruguglavnukategorijunezasiÊenih

masti,moæemoæivjeti≤nosveveÊibrojznanstvenih

istraæivanjapokazujedamoædaneÊemoæivjeti

jednakodugoikvalitetnokaoljudikojiuæivajuu

obiljutedrugevrstedobrihmasti.

jednostruko nezasiÊene masti: maslinovo ulje i viπe od togaMoædasteseiznenadilikadsteprijenekoliko

godinadoznalidajetasporednanamirnicaizvaπeg

kuhinjskogormariÊaubitipravonutricionistiËkoËudo.

Znanstvenaistraæivanja,kaoπtojeLyon Diet Heart

Study,otkrilasudatakozvanimediteranskireæim

prehranenaizgleduËinkovitijeπtitisrceikrvneæileod

Maslinovo i repiËino ulje odliËni su izvori zdravih masti i antioksidansa. No jestivo je ulje osjetljiva namirnica i ako se ne Ëuva pravilno, brzo uæegne i izgubi antioksidanse. Zaπtitite jestivo ulje od sljedeÊih Ëetiriju utjecaja kako bi ostalo svjeæe i hranjivo.✖ svjetlost ∑ ulja se kvare bræe ako se Ëuvaju u prozirnim posudama. Bolje su keramiËke posude ili boce od tamna stakla. Taman, suh ormariÊ idealan je za Ëuvanje veÊine jestivih ulja.✖ toplina ∑ pazite da ormariÊ ne bude uz πtednjak. Ako æivite u toplijim krajevima, ili ako ulje ne namjeravate iskoristiti u kraÊem vremenskom roku, moæete ga Ëuvati u hladnjaku. (Ulja od oraπastog voÊa brzo uæegnu, zato ih se mora Ëuvati u hladnjaku.) Neka se ulja u hladnjaku zgusnu i zamute, no na sobnoj temperaturi ponovno postanu tekuÊa i bistra.✖ Zrak ∑ kisik i ulje ne idu skupa, zato posude u kojima Ëuvate ulje trebaju biti dobro zaËepljene.✖ Vrijeme ∑ Ëak i u najboljim moguÊim uvjetima, jestiva ulja imaju ograniËen rok trajanja. VeÊina ulja najboljeg je okusa i ima najviπe hranjivih tvari ako se upotrijebi u roku od godine dana od otvaranja originalnog omota.

Da bi ulje trajalo dulje...

uobiËajenareæimaprehranesmanjimunosommasti.

©tojeosnovatradicionalnemediteranskeprehrane?

Tojemaslinovoulje,jednoodnajbogatijihprirodnih

izvorajednostrukonezasiÊenihmasti.

No,istinizavolju,industrijajestivoguljamoæda

jemalonapuhalanekaodËudotvornihsvojstava

maslinovogulja.Nakrajukrajeva,tradicionalna

mediteranskaprehranatakoerukljuËujepunovoÊa

ipovrÊa,kaoiobiljeribe.Noteπkojezanemariti

Ëinjenicudasuispitaniciznanstvenogistraæivanja

Lyon Diet Heart Study,kojisusepridræavalireæima

mediteranskeprehrane,konzumiraliobiljemasti,od

kojihjevelikdiobiouoblikujednostrukonezasiÊenih

masnihkiselinaizmaslinovogulja,imaliËetiriputa

manjesluËajevasrËanogudaraodispitanikakojisu

sepridræavalistandardnogreæimaprehranesmanjim

unosommasti.

Maslinovouljenijejedinidobarizvorjednostruko

nezasiÊenihmastikojivjerojatnoveÊimateusvojoj

kuhinji.NaistojpolicipronaÊiÊetemoædajoπjedan,

repiËinoulje.IoraπastovoÊeobilujejednostruko

nezasiÊenimkiselinama,zatopopisudodajtejoπi

maslaciuljeodkikirikija.Trebavamizlikadabiste

jeliavokado?Meko,zelenomesotogaplodahrapave

koresadræigotovojednakukoliËinumastikolikoi

jedanBig Mac,notesumastiveÊinomjednostruko

nezasiÊene.

AUFOOD016-031_CRO.indd 18 9/13/10 11:45:46 AM

Page 21: Hrana koja lijeci

19

Viπestruko nezasiÊene masti: bodovi za ribu i oraπasto voÊeJesteliËulizauljeodbakalarovejetre?NekoÊje

bilomodernozbijatiπalenaraËuntogaomiljenoga

svenamjenskoglijeka.Notkosesadasmije?Ribljeulje

najboljijeizvoromega­3masnihkiselina,jednogod

dvajuosnovnihtipovaviπestrukonezasiÊenihmasti

ivjerojatnonajzdravijemastiopÊenito.Posljednjih

godinaznanstvenicisupovezalimnoπtvoblagotvornih

djelovanjanazdravlje,primjericesmanjenuuËestalost

srËanebolestiidepresije,skonzumacijomtogaoblika

masti.(Viπeoblagotvornimdjelovanjimaomega­3

masnihkiselinadoznatÊetedaljeutekstu.)

Nonemorategutatiribljeuljedabistedobili

omega­3masnekiseline.Najboljisuodabirmorski

plodovi,pogotovoribaizhladnihmora.Mastkoja

πtitisvamorskaislatkovodnabiÊaodhladnevode,

odjezerskezlatovËicedolososa,prepunajeomega­3

masnihkiselina.Suprotnonegosgovedinomili

svinjetinom,odabratitrebateπtomasnijuribu,kaoπto

jelosos,jerviπemasnoÊeznaËiviπezdravihomega­3

masnihkiselina.Tunajetakoerdobra,kaoiskuπa,

jezerskapastrva,sleisrdela.(Nopromislitedvaput

prijenoπtogutneteribljeulje,Ëakiakomoæete

podnijetinjegovokus:preporuËenekoliËinemogu

sadræavatitoksiËnerazinevitaminaAiD.)

Vikojinevoliteribu,nestrahujte:postojeidrugi

naËinikakotijelupriskrbititedobremasti.Kapsule

ribljegauljajednasuodmoguÊnosti,noprijenjihova

uzimanjatrebalibisteseposavjetovatisasvojim

lijeËnikomjertekapsulemogurazrijeditikrv.Orasi,

orahovoulje,lanenesjemenkeilanenouljeneÊevam

baπosiguratiomega­3masnekiseline,nopruæitÊe

vamtipmastikojisenazivaalfa­linolenskakiselina

(ALA),kojeorganizammoæepretvoritiuomega­3

masnekiseline.

ManjeflËuvene«,imoædamanjeblagotvorne,od

omega­3masnihkiselinanjihovesusrodnice,omega­6

masnekiseline,vrstamastikojedobivatekadjelu

dodajetekukuruzno,suncokretovoiliπafranikinoulje,

ilikadjedetepredgotovljenuhranukojasadræisojino

ulje,kojeseuprehrambenojindustrijiupotrebljava

zaproizvodnjubrojnihproizvoda.Margarin,kojise

obiËnopraviodbiljnogulja,joπjejedanvaæanizvor

omega­6masnihkiselina.VeÊinanaskonzumira

dalekoviπetihmastinegoomega­3masnihkiselina,

ato,premarijeËimabrojnihstruËnjaka,moæebiti

nagovjeπtajnevolje.Viπeotojtemiubrzo.

Takoertrebateznatidasvemastiiuljasadræe

kombinacijuzasiÊenih,jednostrukonezasiÊenihi

viπestrukonezasiÊenihmasnihkiselina,zajednos

manjimkoliËinamadrugihelemenata.Nosvaka

pojedinavrstamastiiliuljaimaveÊukoncentraciju

jednogodtipovamasnihkiselina.Naprimjer,

62postomastiumaslacusuzasiÊene,dokje29

postojednostrukonezasiÊenihivrlomaloviπestruko

nezasiÊenih.Zarazlikuodmaslaca,umaslinovomje

uljusamo14postozasiÊenihmasti,dokjednostruko

nezasiÊenihmastiima74posto,aviπestruko

nezasiÊenihmasti8posto.

Dobre se masti ∑ to su nezasiÊene masti ∑ od zasiÊenih masti razlikuju po kemijskoj strukturi. Detalji su priliËno struËni, no sve se svodi na sljedeÊe: sve molekule masti sastoje se od atoma ugljika, vodika i kisika. ZasiÊene su masti pune atoma vodika, a jednostruko nezasiÊenim mastima nedostaje jedan par, dok viπestruko nezasiÊenim mastima nedostaju dva ili viπe parova. Te razlike, meu ostalim kemijskim svojstvima, utjeËu na izgled masti ∑ i utjeËu na to kako se masti ponaπaju u naπem organizmu. One su razlog zaπto su zasiÊene masti krute na sobnoj temperaturi, dok se nezasiÊene masti, jednom kad se oslobode iz ribe, oraπastog voÊa, sjemenki i drugih namirnica iz kojih ih dobivamo, lako pretvaraju u ulja.

Prema istraæivanju objavljenu u znanstvenom Ëasopisu Journal of Nutrition, konzumiranje triju porcija badema, kikirikija, oraha ili pekan oraha na tjedan, kao sastavna dijela plana prehrane zdrave za srce, moæe smanjiti ukupan kolesterol i do 16 posto, a LDL (≈loπ«) kolesterol i do 19 posto. Masti iz biljnih ulja takoer pomaæu smanjiti kolesterol. (Masti iz ribe slabo djeluju na kole-sterol, ali zato Ëak do 33 posto smanjuju razinu triglicerida, joπ jedne masti u krvi povezane sa srËanim udarima.)

Anatomija ≈dobrih« masti

AUFOOD016-031_CRO.indd 19 9/13/10 11:45:47 AM

Page 22: Hrana koja lijeci

no

vo

lic

e m

ast

i bolje masti, bolje ZdraVljeDobivatelisvojomprehranomdovoljnomasti?Prije

samonekolikogodinatobipitanjezvuËalosuludo,

nomnogiznanstveniciinutricionistidanasvjeruju

dajednostrukoiviπestrukonezasiÊenemastiimaju

znaËajnuuloguusvakomzdravomplanuprehrane.

»inisedatesvestranemastisrcuikrvoæilnomsustavu

nudebrojnablagotvornadjelovanja;takoer,tijelu

pomaæuuborbiprotivËitavanizabolesti.

bolje riba nego defibrilatorOdiznenadnazatajenjasrca≤kojenastupakadsrce

poËnenepravilnokucati≤svakegodineumrena

tisuÊeljudikojiprethodnonisubolovaliodbolestisrca

ikrvnihæila.Kakobisesuprotstavilotomproblemu,

zdravstvenesluæbepotiËuobukugraanaurukovanju

defibrilatorima,kojielektriËnimπokovimapomaæu

srcudauspostaviravnomjeranritam.Nojednoje

istraæivanjeiznjedrilorezultatedaËakikadbisvako

kuÊanstvoijavnomjesto(kaoπtosuzraËnelukei

restorani)unekojzajedniciimalidefibrilatore,samo

bioko1postosmrtnihsluËajevaodiznenadnog

zatajenjasrcabilosprijeËeno.

ZarazlikuodtakvihporaæavajuÊihrezultata,

premaanaliziobjavljenojuameriËkomËasopisuo

preventivnojmedicini(American Journal of Preventive

Medicine)poveÊanjerazineomega­3masnihkiselina

ukrviunutarnekepopulacije,smanjilo bismrtnost

zaosam puta.PremarijeËimaautorateanalize,ljudi

bitrebaliuzimatiribljeuljekaododatakprehrani

kakobiprimilineophodnurazinuzaπtite.Nojednoje

znanstvenoistraæivanjeprovedenona20000muπkih

ispitanikaotkrilodaijednostavnokonzumiranje

ribejedanputtjednoriziksmrtnostiodiznenadnog

zatajenjasrcasmanjujenapola.Drugojeistraæivanje

otkrilodakonzumiranjeribejedanputilidvaputa

mjeseËnopruæasliËnuzaπtituodmoædanogudara.

Kanadski prehrambeni vodiË,naprimjer,preporuËuje

najmanjedvijeporcijeribenatjednomjelovniku.

NisusamoviπestrukonezasiÊenemastiizribetekoje

πtitesrceikrvneæile.DobremastiizoraπastogvoÊa,od

kojihveÊinasadræizdravudozuobijuvrstanezasiÊenih

masti(jednostrukoiviπestruko),takoerpruæajutakva

blagotvornadjelovanja.

dodajte ulje, smanjite πeÊerVeÊiunosoraπastogvoÊa,maslinovoguljaidrugih

namirnicabogatihjednostrukonezasiÊenimmastima

takoermoæepomoÊiuzaπtitioddijabetesatipaII.Za

poËetak,opskrbitelisetimdobrimmastima,znaËida

Êeteimatimanjemjestazamasnomeso,punomasno

mlijekoidrugeizvorezasiÊenihmasti,kojipridonose

inzulinskojrezistenciji≤ivisokomπeÊeruukrvi.

Nekontroliran,kroniËnopoviπenπeÊerukrvimoæe

uzrokovatidijabetestipaII≤etojoπjednograzloga

zaπtonetrebadvojitiokosmanjivanjazasiÊenihmasti

usvakodnevnimobrocima.

ZamjenazasiÊenihmastijednostrukonezasiÊenima

moæeËakbitiboljaodnjihovezamjeneugljikohidratima.

Tateorijaostajepomalokontroverzna,noistraæivanja

pokazujudaprehranabogatajednostrukonezasiÊenim

mastimajednakouËinkovitokontroliraπeÊerukrvi

kolikoitipiËnaprehranabogataugljikohidratimai

siromaπnamastimakojumnogilijeËnicipreporuËuju

zaprevencijuikontroliranjedijabetesa.Noipakstoji

dasunekaistraæivanjapokazalaËakinjezinupremoÊ.

©toviπe,ËinisekakopoveÊanjeunosajednostruko

nezasiÊenihmastiimaidrugeprednostikojeugljiko­

hidratimabogataprehrananepruæa,kaoπtoje

DHK, masna kiselina koja se nalazi u nekim vrstama jaja i ribi,

vjerojatno je jedna od najboljih hranjivih tvari za mozak.

AUFOOD016-031_CRO.indd 20 9/13/10 11:45:49 AM

Page 23: Hrana koja lijeci

21

smanjenjetriglicerida.Jednojeistraæivanjepod

vodstvommeksiËkihznanstvenikapokazalodasu

pacijentikojipateoddijabetesauspjelismanjitirazinu

πeÊeraukrvipridræavajuÊiseplanaprehranebogate

maslinovimuljemiavokadom.Tojeistraæivanjeotkrilo

dajeprelazaknaprehranubogatuugljikohidratima

takoerdjelovao.Nodoksupacijentijelihranu

bogatujednostrukonezasiÊenimmastima,razinaimje

trigliceridaopalaza20posto,zarazlikuodrazdoblja

kadsusepridræavaliugljikohidratimabogateprehrane.

priËemusurezultatipokazalipadodsamo7posto.

borba protiv raka na mediteranski naËinRanijespomenutoznanstvenoistraæivanje Lyon Diet

Heart Study,plijenilojepozornostmedijauglavnom

zbogoËitogblagotvornogdjelovanjamediteranskog

naËinaprehranenasrceikrvoæilnisustav.

Iakomnogapitanjaoveziizmeuprehraneiraka

ostajubezodgovora,intrigantnidokaziupuÊujuna

todazdravemastimogupruæitizaπtituodnekih

oblikatebolesti.Naprimjer,istraæivanjaiz90­ih

godinaproπlogastoljeÊapokazalasudaæenekoje

konzumirajuobiljemaslinovoguljasmanjujurizikod

obolijevanjaodrakadojkezaoko25posto.Neπto

novijaistraæivanjaskupineznanstvenikasaËikaπkog

SveuËiliπtaNorthwesternotkrilasudaoleinska

kiselina,glavnioblikjednostrukonezasiÊenihmasti

umaslinovomulju,smanjujeaktivnostgenakoji

uzrokujeagresivanoblikrakadojkeza46posto.

©toviπe,ËinisekakojeoleinskakiselinapojaËala

djelotvornosttransluzumaba(Herceptin),lijekakoji

seupotrebljavaulijeËenjurakadojke.Jednodrugo

istraæivanjeotkrilojedaribljeuljemoæeponuditi

sliËnablagotvornadjelovanja.

losos, jestivi antidepresivAkoikadasredinomsijeËnjaotputujetenaIsland,

nemojteraËunatinatodaÊetevidjetipunosunca;

utodobaondjesviÊeoko10ujutro,asuncezae

dopetposlijepodne.NonemojteoËekivatinida

Êetesusrestipunonatmurenihstanovnika.Islanani

imajuzaËuujuÊeniskustopusluËajevasezonskih

afektivnihporemeÊajailisezonskepotiπtenosti,stanja

raspoloæenjauzrokovananiskomizloæenoπÊusunËevoj

svjetlosti.Kojajetajnanjihovadobraraspoloæenja?

Nekiznanstvenicimisledajetoribljeulje.

UzmiteuobzirsljedeÊe:prosjeËniIslananin

pojedepetputaviπemorskihplodovaodstanovnika

SAD­ailiKanade.Nekolikodrugihistraæivanja

pokazalojedajestopadepresijeniæauzemljama

gdjejeribaËestonajelovniku.©toviπe,znanstvenici

SveuËiliπtauPitsburghunedavnosuotkrilidajekod

osobasnajveÊimrazinamaomega­3masnihkiselina

ukrvibilo53postomanjeizgledadabisepoæalile

naosjeÊajblageiliumjerenedepresije.

Nitkonijesiguranzaπtoribljeuljemoæe

pomoÊiodagnatiturobnoraspoloæenjeiakoDHK

moæedjelovatinatvorbukemikalijapovezanih

sdepresijom.IdoknepostojijamstvodaÊevas

pojaËanakonzumacijalososaituneuËinitisretnimai

bezbriænima,nekiznanstveniciprouËavajupridonose

liniskerazineomega­3masnihkiselinapojavi

depresije.Jednojeznanstvenoistraæivanjeotkriloda

suosobesasimptomimabipolarnedepresijekojesu

svojimredovitimlijekovimapridodaleribljeuljekao

suplement,imaleblaæesimptomeimanjepovrata

uloπastanja,zarazlikuodsliËnihpacijenatakojisu

primaliplacebosuplemente.

Nazive dvaju glavnih sastojka omega-3 masnih kiselina nije lako izgovoriti ∑ dokosaheksa en-ska kiselina i eikosapentaenska kiselina ∑ no zvat Êemo ih skraÊeno DHK i EPK. Moæda ste poËeli zapaæati ta slova na proizvodima kao πto su jaja ili mlijeËni proizvodi obogaÊeni omega-3 masnim kiselinama. No ima joπ dobrih vijesti: kod sudionika toga istog istraæivanja koji su jeli obilje ribe i maslinovog ulja, rizik od raka smanjen je za 61 posto.

Unutar omega-3 masnih kiselina: abeceda zdravlja

AUFOOD016-031_CRO.indd 21 9/13/10 11:45:49 AM

Page 24: Hrana koja lijeci

22 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

Novi super-iscjelitelji

Govorili smo o blagodatima nezasiÊenih masti, posebice omega-3 masnih kiselina iz ribe. No nismo se dotakli njihovih najveÊih i najdalekoseæ-nijih dobrobiti ∑ i nesumnjivo najvaænijih novih postignuÊa u naπem razumijevanju toga kako prehrana utjeËe na naπe zdravlje.

Evozagonetke:otprilikepolovicasvihsrËanih

udaradogaaseosobamasnormalnimrazinama

kolesterola.VeÊinasekardiologadanasslaæedasetaj

flkolesterolskiraskorak«moæeobjasnitikaoprirodni

fenomenkojijepoπaopokrivu≤upala.©toviπe,upala

jezauzelasrediπnjemjestokaoglavniËimbenikkoji

doprinosipojavigotovosvakekroniËnebolesti,od

bolestisrcadodijabetesairaka.Aborbaprotivupale,

kakoseispostavlja,jedanjeodzadatakakojiomega­3

masnekiselinenajboljeobavljaju.

Kaddjelujekakojeprirodanamijenila≤kako

bipomoglazacjeljivanjunekeozljede≤upalaima

korisnuulogu,aËaknammoæeispasitiæivot.Beznje,

posjekotinapapiromnavaπemmalomprstumogla

bibitikobna.Taposjekotina,ilibilokojadrugavrsta

ozljede,odogrebanakoljenadojezikaopeËena

vruÊomkavom,pokreÊenizdogaajanamijenjenih

ograniËavanjuπtete.Prvo,organizampojaËavadotok

krvidomjestaozljede,dovodeÊibijelekrvnestanice

kojepoËinjuflËistiti«mrtvestaniceibakterije,akoih

ima,kakobisesprijeËilainfekciju.DrugebjelanËevine

dolazeizatvarajutomjestokakobisprijeËileπirenje

klicaiostalihπtetnihtvarinaokolnotkivo.Upaljena

koæatoplajenadodirzatoπtotijelopojaËavametabo­

liËkereakcijeuoπteÊenomtkivukakobiseubrzao

proceszacjeljivanja.»aksuibolioteknuÊekojiznaju

popratitiupaludobrodoπli,buduÊidavastanelagoda

primoravadasepriËuvate,πtostanicamauozlijeenom

dijelutijelaomoguÊavaobnovuizacjeljivanje.

Ogrebanojekoljenojednastvar,nokodupala

imapunoviπetoganoπtojeveÊinanas≤ËakiveÊina

struËnjaka≤ikadamislila.Kardiolozisedanasslaæu

dajeupalaflokidaË«mnogihsluËajevasrËanogudara

takoπtouzrokujeprsnuÊeplakapunakolesterolai

ostalihneæeljenihmasnoÊa,kojizaËepljujearterije,

istvaranjekrvnihugruπaka.Znanstvenaistraæivanja

pokazujudavisokekrvnerazinespojevakojiuzrokuju

upaleËetverostrukopoveÊavajurizikodsrËanogudara.

Takoerjesvejasnijedakontroliranjeupale

omega­3masnimkiselinamamoæesmanjitirizikod

srËanogudaraiublaæitisimptomenekihËestihbolesti,

kaoπtojereumatoidniartritis.MoguËakpruæitii

zaπtituodtolikorazliËititihiubojitihbolestikaoπtosu

dijabetesirak.

slu»aj ≈globalnog Zatopljenja«Kadjeupalakratkavijeka,onanijeproblem.No

dijelomzahvaljujuÊinaπemsuvremenomnaËinuæivota,

kaoiomiljenojnamhranitesuviπnimkilogramimakoje

mnogiodnasnose,naπatijelaæiveustanjukroniËne

upale≤πtomoæemoslikovitoopisatikaonaπebioloπko

flglobalnozatopljenje«.SveveÊibrojznanstvenika

izmnogihpodruËjasmatratukroniËnuupalutihom

poπastikojauzrokujepreuranjenostarenjeibolesti.

Zanimljivojedasepojavljujuznanstvenidokazi

kojiupuÊujunatokakojeupalapoveznicanaizgled

nepovezanihbolesti.Naprimjer,jednojeistraæivanje

provedenonaMedicinskomfakultetuWeilameriËkog

SveuËiliπtaCornellotkrilodajekodosobakoje

pateodreumatoidnogartritisatrustrukopoveÊan

Upala je zauzela središnje mjesto kao glavni čimbenik koji pridonosi pojavi gotovo svake kronične bolesti, od bolesti srca do dijabetesa i raka.

AUFOOD016-031_CRO.indd 22 9/13/10 11:45:54 AM

Page 25: Hrana koja lijeci

23

rizikodrazvojaranihznakovasrËanebolesti.Kod

osobakojepateodlupusaiupalnekoænebolesti,

psorijaze,takoerpostojineobiËnovisokrizikod

srËanogudara.

KroniËnajeupalatiha:nemoæetejeosjetitina

naËinnakojimoæeteosjetitibolanpalac.Notone

znaËiidasemoæesakriti.Upalaostavljatraguobliku

markerakojisenazivaC­reaktivanprotein,iliCRP,

kojisemoæeizmjeritijednostavnomanalizomkrvi.

NekilijeËnicikoristeCRPanalizekakobiodluËili

ointenzitetulijeËenjapacijenatakojiimajudruge

riziËneËimbenikesrËanihimoædanihudara,kaoπto

suvisokkolesterolipretilost.

ga©enje plamena ribljim uljemAkojeupalatolikoloπazavas,moædasepitatezaπto

jenebistekontroliralijednomilidvjematabletama

ibuprofenanadan?Ibuprofenidruginesteroidni

protuupalnilijekovi(engleskaskraÊenicaNSAID),

ukljuËujuÊiiAspirin,mogusepronaÊigotovou

svakomkupaoniËkomormariÊuslijekovima;niπta

ihnemoæenadmaπitikodublaæavanjapovremene

glavoboljeilibolovaumiπiÊimanakonvjeæbanja.

Nonjihovapretjeranaupotrebamoæedovesti

dogastrointestinalnihproblema,iliËak,unekim

sluËajevima,idoozbiljnijihproblema.Kaoπto

veÊvjerojatnoznate,lijekovinareceptkojisuse

upotrebljavalizaublaæavanjebolovailijeËenje

upale,kaoπtojeVioxx,povezanisusasrËanim

problemima.Nopremanedavnimistraæivanjima,

Ëakinesteroidniprotuupalnilijekovikojisemogu

kupitibezrecepta,kaoπtojeibuprofen,mogu

poveÊatirizikodsrËanogudara,pogotovokod

osobakojeveÊpateodbolestisrcaikrvnihæila.

TojedovoljnodanaormariÊslijekovimastavite

lokot.SreÊom,upaluinjezinarazornadjelovanja

moæeteublaæititakoπtoÊetekonzumirativiπe

ribeidrugihnamirnicabogatihomega­3masnim

kiselinama,protuupalnimsredstvimaizfllaboratorija«

prirode.Znanstvenicisunajprijeposumnjalidapostoji

neπtoposebnouomega­3masnimkiselinamakad

suprimijetilidajesrËanabolestrijetkapojavameu

ljudimakojijedupunomorskihplodova.Ipritom

uistinumislimopuno≤izvornoistraæivanjeprovedeno

jenadgrenlandskimEskimima,Ëijaseprehranatada

uglavnomsastojalaodkitovaituljanovamesa.

NoznanstvenicisutakoerotkrilidasutiEskimi

rijetkoobolijevaliiodnekihdrugihbolesti,ukljuËujuÊi

astmu,psorijazuireumatoidniartritis.©toimje

poveznica?Razbuktalaupala.Svremenomsu

znanstvenicipokazalikakoseËinidaomega­3masne

kiselineguπeupalunanekolikonaËina.Kaoprvo,

spreËavajuorganizamdaupotrebljavadrugemasne

kiselineneophodnezaproizvodnjuprostaglandinai

drugihhormonimasliËnihspojevakojiuzrokujuupalu.

Onetakoerblokirajuismanjujubrojneprijateljskih

bijelihkrvnihstanicakojeimunosnisustavπaljeu

dijelovetijelazahvaÊeneupalom;konzumiranje

veÊekoliËineomega­3masnihkiselinamoæebitikljuË

suzbijanjaupalaidrugihËestihbolesti.

AUFOOD016-031_CRO.indd 23 9/13/10 11:46:00 AM

Page 26: Hrana koja lijeci

24 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

no

vi

sup

er-

iscj

eli

telj

i srËana bolestIdejakojasenetakodavnoËinilasuludomnaiπlaje

naπirokoprihvaÊanje.LijeËnicidanasvjerujudastalna

upalaslabijegintenzitetastvaranestabilnuokolinuu

arterijama,uzrokujuÊiprsnuÊenakupinakolesterola

idrugihnepoæeljnihtvaritestvaranjeugruπaka

kojizaustavljajusrce.Nonijesvetakocrno;pomoÊ

moæetepotraæitiusvakojribarnici,nazelenojtrænici

iliutrgovinizdravehrane.Premanalazimajednog

istraæivanja,æenekojesujelenajviπeribe,sjemenki

lanaidrugihnamirnicabogatihomega­3masnim

kiselinamaimalesu29postomanjeupalauarterijama

(kaoπtosupokazaleCRPanalize)negoonekojesu

konzumiralenajmanjeomega­3masnihkiselina.»ini

sekakoveÊakonzumacijaribe,osimπtosmanjuje

upalu,πtitisrcenajoπnekolikonaËina,naprimjer,

smanjujuÊirazinutrigliceridaistabilizirajuÊiritam

otkucajasrca.

rakMnogionkolozidanasvjerujudaprejakaupala

uzrokujeiliubrzavarazvojmnogihtipovaraka.Prema

jednojteoriji,upalapoveÊavabrzinuflizmjene«

stanica,πtopoveÊavaizglededaÊeodumrlestanice

zamijenitioπteÊenestanice,dovodeÊitakodo

nekontroliranarazvojastanicaπtozarezultatimaju

nastanakzloÊudnihtumora.UnekimsluËajevima,

stalneupale,kakvesepojavljujukodËestihinfekcija,

mogupoveÊatiriziknastankaraka.

Naprimjer,dobrojepoznatodanekitipovihumanog

papilomavirusamoguuzrokovatirakgrlamaternice,

dokrakæelucaprvenstvenopogaaosobezaraæene

Posljednjih godina, zabrinutost zbog toksiËnosti ribe prijeti potopiti njezin dobar glas kao zdrave hrane. Morski plodovi jedan su od najboljih prirodnih izvora blagotvornih omega-3 masnih kiselina, no neki od njih u sebi nose i visoke razine æive te ostalih toksina. Isplati li se onda jesti ribu? Da, kaæu mnogi vodeÊi zdravstveni struËnjaci. U 2006. godini Ëasopis AmeriËkog medicinskog udruæenja, Journal of the American Medical Association, objavio je izvjeπÊe o istraæivanju sigurnosti ribljega mesa. ZakljuËak toga izvjeπÊa bio je da konzumacija jedne ili dviju porcija ribe na tjedan smanjuje opasnost od smrtnog srËanog udara za 36 posto te ukupan rizik od smrtnosti za 17 posto. Autori izvjeπÊa glatko izjavljuju da ≈dobrobiti od konzumacije ribe nadmaπuju te potencijalne rizike«.

Kanadski prehrambeni vodiË, na primjer, preporuËuje najmanje dvije porcije od 75 g ribe svakog tjedna. Odaberite ribu kao πto su zlatovËica, losos, sle, skuπa, srdele i pastrva. Kanadsko ministarstvo zdravstva preporuËuje ograniËenu konzumaciju svjeæe i zamrznute tunjevine, morskog psa, sabljarke i sliËne ribe iz toplih mora, ljuskotrna te vrste sliËne mediteranskom zvjezdooku, Hoplostethus atlanticus, zbog koliËine æive koju sadræe. Njihove su preporuke sljedeÊe; ✖ Odrasli trebaju ograniËiti konzumaciju spomenute ribe na 150 g na tjedan.✖ Trudnice, dojilje i æene koje bi mogle biti u drugom stanju trebaju ograniËiti konzumaciju na 150 g na mjesec.✖ Djeca u dobi od pet do jedanaest godina mogu jesti 125 g tih vrsta ribe na mjesec, a djeca u dobi od jedne do Ëetiri godine ne bi smjela jesti viπe od 75 g te ribe na mjesec.

Kad je rijeË o konzumaciji dugoperajne tune* iz limenke, kanadsko ministarstvo zdravstva preporuËuje sljedeÊe porcije prema Prehrambenom vodiËu:✖ Trudnice i æene koje bi mogle biti u drugom stanju te dojilje, svakoga tjedna mogu pojesti do Ëetiri porcije tune. ✖ Djeca u dobi izmeu jedne i Ëetiri godine svakoga tjedna mogu pojesti do jedne porcije tune, a djeca u dobi od pet do jedanaest godina svakoga tjedna mogu pojesti do dvije porcije tune.

* Ovo upozorenje vrijedi samo za dugoperajnu tunu iz limenke koja je opÊenito veÊa riba i nije jednaka kao ≈lagana« tuna iz limenke. ≈Lagana« tuna iz limenke, sadræi druge vrste tune kao πto su tunj, æutoperajna tuna i Thunnus tonggol, koje su manje vrste i sadræe relativno niske razine æive.

Odabir sigurnih morskih plodova

AUFOOD016-031_CRO.indd 24 9/13/10 11:46:01 AM

Page 27: Hrana koja lijeci

25

bakterijomHeliobacter pylori,kojauzrokujeËir.

DrugiizvorikroniËnihupalatakoersupovezanisa

zloÊudnimbolestima.Osobekojepateodupalne

crijevnebolesti,naprimjer,pripadajuskupiniizrazito

visokarizikaobolijevanjaodrakadebelogcrijeva.

ZnanstvenicijoπuvijekprouËavajumoæelise

guπenjemupalekonzumiranjemveÊihkoliËina

omega­3masnihkiselinasprijeËitirak,nonekisu

zanimljivirezultativeÊiziπlinavidjelo.Naprimjer,

Ëinisekako,smirujuÊiupalu,velikedozeribljeg

uljaspreËavajuformiranjerakadebelogcrijevau

laboratorijskihæivotinja.©toviπe,konzumiranjeribetri

putanatjedanprepolovilojerizikodrakaprostateu

istraæivanjuprovedenuna48000muπkaraca,dokje

jednoπvedskoistraæivanjeotkrilodajekodmuπkaraca

kojinikadanisujelimorskeplodovetajrizikbio

dvostrukodotrostrukoveÊi.

astmaBrojoboljelihodastmeupornoraste,anekilijeËnici

vjerujudazatomoæemookrivitisuvremeninaËin

prehrane.Piskanjeprilikomudisajaihvatanjezraka

kojedonosenapadajiastmejavljajusezbogupale

bronhalnihcijevikojedovodezrakupluÊa.Upala

uzrokujesuæavanjediπnihputova,πtorezultira

simptomimaguπenja.Nedavnosunekiznanstvenici

pretpostavilidabikrivaczatomoglebitiomega­6

masnekiselineizmnogihvrstajestivihuljai(umanjim

koliËinama)iznamirnicaæivotinjskogpodrijetla.

(ViπeotimmastimaproËitajtepoËevπiod27.stranice.)

MnogoljudikonzumiravelikekoliËineomega­6

masnihkiselina,kojeorganizamkoristizaproizvodnju

upalnihspojeva.

BuduÊidaomega­3masnekiselineublaæavaju

upale,konzumiranjeveÊihkoliËinaribljegulja≤i

manjiunosnamirnicakojesadræavajuomega­6masne

kiseline≤moæepomoÊisprijeËitinapadajeastme,ilije

baremtakouteoriji.Nekidokazipotkrepljujutuideju.

Naprimjer,jednojeaustralskoistraæivanjeotkriloda

jekoddjecekojasuredovitojelaribu,rizikodastme

biosmanjenza75posto.Aistraæivanjenizozemskih

znanstvenikapokazalojesmanjenjerizikaodastme

za50postomeudjecomkojasukonzumiralanajviπe

ribeicjelovitihæitarica.

dijabetesVeÊinaljudikojaobolioddijabetesatipaIIprekomjerne

jetjelesneteæine.Masnestaniceproizvodespojevekoji

pridonoseinzulinskojrezistenciji,kojajeglavnoobiljeæje

tebolesti.TakoerproizvodebjelanËevinekojeuzrokuju

upalu.Nekolikovelikihistraæivanja,kojasuzajedno

ukljuËivalaviπeod50000ispitanika,otkrilojedajekod

æenasnajveÊimrazinamakroniËnihupalabiozabiljeæen

ËetverostrukiporastrizikaoddijabetesatipaII.

Znanstvenicinisusigurnizaπto,noupalnispojevi

moguometatidjelovanjeinzulina,uzrokujuÊitako

poveÊanjerazineπeÊeraukrvi.MoædanijesluËajnost

πtoistraæivanjaprovedenanaljudimapokazujuda

ljubiteljiribeimajuneobiËnoniskestopedijabetesa

tipaII.

Porciju ribe za ručak, ili šačicu lanenih sjemenki posutih po zdjelici žitarica za doručak,

zamislite kao malu dozu prirodna lijeka protiv bolova koju sami

sebi propisujete.

AUFOOD016-031_CRO.indd 25 9/13/10 11:46:03 AM

Page 28: Hrana koja lijeci

26 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

no

vi

sup

er-

iscj

eli

telj

i borba protiV autoimunih bolestiRibljeuljetakoermoæepomoÊiublaæitisimptome

nekihautoimunihporemeÊaja,kaoπtojereumatoidni

artritis.Tosubolestiukojimaimunosnisustav

pogreπnoprepoznajeposvezdravorganilidrugo

tkivo,naprimjerπtitnuælijezduilizglobovekoljena,

kaoneprijatelje.Utojsvojojzbrci,imunosnisustav

odaπiljenaredbugomiliupalnihspojevadanapadnu

zdravedijelovetijela,πtorezultiraupalom.

AutoimuniporemeÊajiukljuËujumnogeËeste

bolesti,patakoidijabetestipaI(onsepojavljujekad

imunosnisustavpogreπkomuniπtavabetastanicekoje

proizvodeinzulinuguπteraËi)ibolestπtitneælijezde.

Kodlupusatijelonapadatetive,hrskavicuiostalo

vezivnotkivo.

KonzumiranjeveÊihkoliËinaomega­3masnih

kiselinaneÊeneophodnosprijeËitibilokojuodtih

bolesti,alizato,unekimsluËajevima,moæepomoÊi

ublaæitinjihovesimptome.PorcijuribezaruËak,ili

πaËiculanenihsjemenkiposutupozdjeliciæitarica

zadoruËak,zamislitekaomaludozuprirodnalijeka

protivbolovakojusamisebipropisujete.Znanstvena

istraæivanjaomega­3masnihkiselinaulijeËenju

autoimunihporemeÊajausredotoËilasusena

suplementeribljegaulja,kojeizgledaobeÊavajuÊepri

lijeËenjudvajuodreenihautoimunihbolesti.

reumatoidni artritisOd90­ihgodinaproπlogastoljeÊaznaËajanbroj

znanstvenihistraæivanjapokazaojedaribljeulje

spreËavailijeËireumatoidniartritis(RA).Zarazliku

odËeπÊegosteoartritisa,reumatoidniseartritis

javljakadimunosnisustavnapadnezglobovena

prstimarukuinogu,zapeπÊaidrugihdijelovatijela,

uzrokujuÊinjihovooticanje,boliosjeÊajslabosti.

Pacijentikojibolujuodreumatoidnogartritisa

Ëestoseoslanjajunalijekovekaoπtosuaspirin,

ibuprofenidruginesteroidniprotuupalnilijekovi

kakobiublaæiliboliukoËenostboleπÊuzahvaÊenih

zglobova.

Jednakokaoπtokonzumacijaribesmanjujevaπe

izglededaÊetepretrpjetisrËaniudar,takosmanjuje

ivjerojatnostdaÊeteoboljetiodreumatoidnog

artritisa.©toviπe,premajednomistraæivanjuSveuËiliπta

uWashingtonu,samodvaobrokaribenatjedan

mogusmanjitirizikobolijevanjaodtebolesti

zglobovaza50posto.Provedenojenajmanje18

sluæbenihistraæivanjanaosobamasreumatoidnim

artritisomodkojihsetraæilodasvakodnevnouzimaju

suplementeribljegulja(uprosjekuoko3,5gramana

dan)kakobikontroliralisimptomesvojebolesti;sva

suistraæivanja,izuzevjednog,otkrilabaremneko

poboljπanje.Ujednomistraæivanju,kodpacijenata

kojisuuzimalikapsuleribljegauljanakonπestmjeseci

zabiljeæenojemanjesluËajevajutarnjeukoËenosti

zglobova,bolovaislabosti;mnogiodnjihmoglisuu

potpunostiprestatiuzimatinesteroidneprotuupalne

lijekove.Pacijentiizkontrolneskupinekojisu

uzimalikapsulekukuruznoguljanisuiskusilinikakva

poboljπanja.

upalna crijevna bolestTrajnaupalauzrokujenekolikoËestihiiritirajuÊih

gastrointestinalnihbolesti.Tetakozvaneupalne

crijevnebolestiukljuËujuCrohnovubolestteulcerozni

kolitis.Crohnovabolestmoæeuzrokovatiupaluubilo

kojemdijelugastrointestinalnogtrakta,noobiËno

pogaatankocrijevo,πtorezultirabolovimautrbuhu,

vruÊicom,proljevomimalaksaloπÊu.Ulceroznikolitis

zahvaÊadebelocrijevoizadnjecrijevo.Takoerje

bolan,nonjegovisusimptomijoπikrvaviproljevte

✖ Riblja ulja opet se preporuËaju kao djelotvorni lijekovi za upalne zdravstvene probleme.✖ VeÊina ribljega mesa sadræi otprilike jednaku koliËinu bjelanËevina koliko i crveno meso, a joπ pruæa æeljezo i vitamin B12, vaæan za energiju.✖ Usporedimo li jednaku koliËinu goveeg odreska i fileta lososa, losos sadræi samo Ëetvrtinu zasiÊenih masti koje sadræi govedina. ✖ DHK, jedan tip omega-3 masnih kiselina, smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti; EPK ublaæava koæne bolesti. ✖ Dobre masti glavni su razlog zaπto je kod ljudi koji jedu ribu zabiljeæena neobiËno niska stopa sluËajeva dijabetesa tipa II.

Iscjeljujuća moć ribe

AUFOOD016-031_CRO.indd 26 9/13/10 11:46:03 AM

Page 29: Hrana koja lijeci

27

naglopraænjenjecrijeva;akosenelijeËi,dugoroËna

kolitiËnaupalamoæepoveÊatirizikodrazvojaraka

debelogcrijeva.

Nekimpacijentimasupalnom

crijevnomboleπÊupotrebni

sujakiprotuupalnilijekovi,

kortikosteroidi,kojimogu

sprijeËitiililijeËiti

razbuktavanjebolesti,

alijednakotako

moguuzrokovati

neæeljene

nuspojave.Iako

nekolikododatnih

porcijaribena

vaπemtjednom

jelovnikumoæda

ineÊeublaæitite

teπkebolesti,postoji

razlogzaπtomoæemo

vjerovatiutodasuplementi

ribljegauljaipakmogupomoÊi.

Ujednomsuistraæivanjutalijanski

znanstvenicitraæiliodskupineljudis

CrohnovomboleπÊu,kojisubiliuremisiji,

dasvakodnevnouzimaju2,7gomega­3masnih

kiselinauoblikukapsularibljegulja.SliËnaskupina

pacijenatauzimalajeplacebokapsule.Nakonjedne

Ako æelite blagodati omega-3 masnih kiselina i jednostavnost tablete, onda bi pravo rjeπenje moglo biti riblje ulje u obliku suplemenata. No mnogi ne mogu podnijeti nuspojave uzimanja suplemenata ribljeg ulja, koje znaju ukljuËivati neugodan zadah, neugodan miris koæe i mokraÊe na ribu. PomoÊi moæe zamrzavanje kapsula ili promjena proizvoda, iako vam se jedno drugo rjeπenje moæe uËiniti joπ primamljivijim: uzimanje lanenog ulja u obliku suplemenata. Na kraju krajeva, lan sadræi alfa-linolensku kiselinu (ALK), koju organizam moæe pretvoriti u dvije najvaænije omega-3 masne kiseline, EPK i DHK.

Na æalost, ta pretvorba nije najdjelotvornija. Smatra se da se samo malen postotak ALK koji unesemo u organizam uspjeπno pretvori u EPA, a koliËina koja se pretvori u DHK joπ je manja.

Dok mnoga znanstvena istraæivanja ukazuju na to da kapsule ribljega ulja mogu smanjiti rizik od srËanih udara, dokazi koji podræavaju uzimanje suplemenata ALK znatno su manje uvjerljivi. No laneno je ulje sigurno bolje nego ne uzimati niπta. Kod æena koje Ëesto jedu obroke hrane koja sadræi ALK, jedno je novije istraæivanje otkrilo smanjenje rizika smrtnosti od iznenadna zatajenja srca za 40 posto.

Lan za ≈ribofobe«?

godine,izglednosttrajanjaremisijebolestikod

ispitanikakojisuuzimalivisokedozeomega­3masnih

kiselinabilajedvostrukoveÊanegokodskupine

kojajeuzimalaplacebo.Nekoliko

drugihistraæivanjaodnosaribljegulja

iCrohnovebolestitakoernudi

nadu,nocjelukopni

surezultatipodijeljeni.

Glediπtejeneπto

manjejasnokadjerijeË

oulceroznomkolitisu,

noznanstvena

istraæivanjadaju

naslutitidase

poveÊanjeunosa

omega­3masnih

kiselinamoæe

isplatiti.Istraæivanja

pokazujudaosobe

kojepateodumjerenog

iliteπkogkolitisamogu

smanjitidozekortikosteroida

akouzimajuribljeuljekao

dodatakprehrani.Ujednom

manjemistraæivanju,gotovo

jetriËetvrtineispitanikakojisusvakodnevnouzimali

4,2gramaomega­3masnihkiselinauoblikuribljeg

uljasmanjiloiliprekinuloupotrebulijekova.

AUFOOD016-031_CRO.indd 27 9/13/10 11:46:05 AM

Page 30: Hrana koja lijeci

28 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

OsvjeæavajuÊa prehrana

PoËeli ste smiπljati nove naËine pripreme lososa. Kad pripremate salatu, posipate je πaËicom nasjeckanih oraha. »ak ste se navikli i na okus lanenih sjemenki. Za sada vam dobro ide, no dodavanje omega-3 masnih kiselina vaπoj prehrani tek je prvi korak koji biste trebali napraviti da ≈smanjite toplinu« u svojemu tijelu.

DabistepotpunoobuzdaliπtetnodjelovanjekroniËne

upale,smanjivanjeiliizbacivanjeodreenihnamirnica

moæebitijednakovaæno.

Kojenamirniceflpotpiruju«upalneplamenove?

Opustitese≤nemorateseodreÊiljutihpapriËicaniti

drugihpikantnihjelaukojimauæivate.KodveÊine

planovaprehrana,glavniflokidaËi«upalamanje

suoËiti≤iviπesveprisutni.Nekiodnjihmogubiti

neizostavnenamirniceuvaπojkuhinji.Odrugima

moædainerazmiπljatepreviπedokneproËitate

popissastojakanadeklaracijamaproizvoda.Svioni

potiËuimunosnisustavvaπegatijelanaproizvodnju

veÊegbrojaupalnihspojevanoπtojetopotrebno

zanjegovuobranu,πtomoæepoveÊativaπrizikod

razvojakojeodmnogihteπkihkroniËnihbolesti.

Akopomisaonaizbjegavanjeodreenihnamirnica

izazivauvamaosjeÊajzakinutosti,nebrinite.U

nekimsluËajevimazloglasniflokidaËi«upalaopisani

unastavkutekstaimajusvojezdraveantipodekoji

Êesedobrouklopitiuvaπuprehranu.Sdrugestrane,

proizvoaËihranepoËelisuzamjenjivatitakve

sastojkesigurnijomalternativom.

je li Vrijeme Za promjenu ulja?Omega­3masnekiselinemoædajesuprehrambene

super­zvijezde,nonekinutricionistimalostroæe

gledajunanjimasrodneviπestrukonezasiÊenemasti

≤omega­6masnekiseline,kojihimaukukuruznom,

suncokretovomiπafranikinomulju.Nonionenisuu

potpunostiloπe.Nakrajukrajeva,postojerazlozizaπto

seomega­6masnekiselineubrajauflesencijalne«

masti≤izmeunjihovihostalihuloga,organizamih

trebazanormalanrazvojisnaæanimunosnisustav.No

malonastrebabrinutiodovoljnomunosuomega­6

masnihkiselina,jerpomanjkanjetihmastigotovo

dainepostoji.Stanjejeupravosuprotno:neki

znanstvenicikaæudanaπatijelapateodprekomjerne

opskrbetimmastima.

UzmiteuobzirsljedeÊe:prehrananaπihpradavnih

predakakojisuobitavaliupeÊinamasastojalaseod

otprilikepodjednakekoliËineomega­3iomega­6

masnihkiselina.DanasprosjeËanstanovnikSjeverne

Amerikepojedenajmanjedesetputaviπeomega­6

masnihkiselinaodomega­3.NekistruËnjaci,

ukljuËujuÊiidr.ArtemisSimopoulos,autoricuknjige

The Omega Diet,vjerujudajetajomjerËakiveÊi.

flNaπisegeninisumijenjali10000godina,«kaæedr.

Simopoulos.flPridræavatelisestandardnog(sjeverno­)

ameriËkognaËinaprehrane,znamodanedobivate

dovoljnoomega­3masnihkiselina.Takoerznamoda

dobivategolemekoliËineomega­6masnihkiselina.«

Nobudimoiskreni,nekinutricionistiËkistruËnjaci

nevjerujudatakavomjeresencijalnihmasnihkiselina

kojeunosimouorganizamugroæavanaπezdravlje.Dr.

WalterWillettsHarvardakaæe:flZaËuujuÊejekoliko

jetajmitpostaosnaæan.Nepostojeljudskidokazi

AUFOOD016-031_CRO.indd 28 9/13/10 11:46:12 AM

Page 31: Hrana koja lijeci

29

kojibigapotkrijepili,apopriliËanbrojnjihupuÊuje

nanjegovuneistinost.Tajomjerstvarnonijevaæan.«

Dr.Willettnavodiprimjerepopulacijskihistraæivanja

kojapokazujudaosobekojezamijenezasiÊenemasti

jednostrukoiliviπestrukonezasiÊenimmastima(πto

ukljuËujeomega­6masnekiseline)smanjujusvojrizik

odbolestisrca.

Druginutricionistipaksmatrajudasmanjenje

naπegvisokogunosaomega­6masnihkiselina

moæebitijednakovaænokolikoipoveÊanjenaπeg

æalosnoniskogunosaomega­3masnihkiselina.

Taneravnoteæastvaraprobleme,objaπnjavadr.

Simopoulos,jerzarazgradnjuobijuvrstatihmasti

ljudskotijeloupotrebljavaisteenzime.KadkoliËina

omega­6nadmaπikoliËinuomega­3masnihkiselina,

manjejeenzimazarazgradnjuomega­3masnih

kiselina,priËemutijeloostajebezobraneodupala.

©toviπe,omega­6masnekiselinetijelupruæaju

flsirovine«zaproizvodnjuprostaglandina,koji

pospjeπujuupalu.(Itojoπnijesve;visokunosomega­6

masnihkiselinapoveÊavarizikstvaranjakrvnih

ugruπakaiuzrokujeoksidacijuLDLkolesterola,pri

ËemupoveÊavanjegoveizgledestvaranjaarterijskih

zaËepljenja.)

Kojejerjeπenje?Dr.SimopoulosidrugistruËnjaci

preporuËujupotpunouklanjanjekukuruznogulja

izkuhinje,jerdajeonoprepunoomega­6masnih

kiselina.Suncokretovoiπafranikinouljesadræeihjoπ

viπe.KaodioopÊegplanaobuzdavanjaupale,moæda

Êeteuobzirhtjetiuzetizamjenutihuljamaslinovim,

repiËinimililanenimuljem,tojestuljemkikirikija.

transmasti ∑ ≈metaboli»Ki otroV«Iakosejoπuvijekvoderaspraveokukuruznomulju,

meuznanstvenicimanemasporaokoprijetnjekoju

predstavljadrugioblikjestivogulja,hidrogenizirano

ulje,kojejejednostavnobiljnouljesdodanim

vodikom.Tamolekularnaprilagodbajestivomeulju

pruæaveÊutrajnostidrugasvojstvakojagaËine

idealnimzaupotrebuupreradihraneibrzojhrani.

Naæalost,hidrogenizacijatakoerproizvodipodmukle

spojeve,transmasti,kojepoveÊavajurazineLDL

kolesterolaiujedno,Ëinise,smanjujurazineHDL

kolesterola.Premaosvrtuizznanstvenogmedicinskog

ËasopisaNew England Journal of Medicine,transmasti

poveÊavajurizikodbolestisrcaviπenegojednaka

koliËinabilokojegdrugogsastojkauhrani.NeËudi

ondaπtoihdr.WillettnazivametaboliËkimotrovom.

Znanstvenicisadaznajudatemasti,osimπtoizazivaju

neredskolesterolom,poveÊavajuopasnostodbrojnih

drugihbolesti,ukljuËujuÊiAlzheimerovubolest,

dijabetestipaIIiæuËnekamence.Premajednom

provokativnomistraæivanju,konzumiranjetransmasti

moæeËakuzrokovativeÊedebljanjenoπtojesluËaj

skonzumacijomdrugihmasti.

»inisekakojejedanodrazlogazaπtotransmasti

imajutakodalekoseænadjelovanjananaπorganizam

tajπtoflpotpaljuju«upalu.Nijejasnozaπto,no

istraæivanjadosljednopokazujudakonzumiranje

hranekojasadræitransmastiuzrokujenagliskok

razineupalnihspojeva.Ujednomistraæivanjuæene

kojesukonzumiralenajviπehranestransmastima

imalesu73postoviπeupala,kakosupokazalerazine

CRP­a,odæenakojesujelenajmanjetakvehrane.

Premajednojprocjeni,prepoloviteliunostransmasti,

tobimoglodovoljnosmanjitirazinuupaledasevaπ

rizikodbolestisrcasmanjiza30posto.

Transmasti povećavaju rizik od bolesti srca više nego jednaka

količina bilo kojeg drugog sastojka u hrani.

AUFOOD016-031_CRO.indd 29 9/13/10 11:46:15 AM

Page 32: Hrana koja lijeci

osv

jeæa

va

juÊa

pre

hra

na

✖ Antioksidansi, kao πto je vitamin C iz paprike, πtite tijelo od upale. ✖ Crveno i naranËasto povrÊe obiluje antikancerogenim beta-karotenom.✖ Netopljiva vlakna i voda povrÊu daju njegovu hrskavost.✖ Likopen, koji je dobar za prostatu, samo je jedan primjer meu tisuÊama blagotvornih fitokemikalija iz povrÊa.

Iscjeljujuća moć povrća

30 NOVI PREHRAMBENI LIJEKOVI

Trebatedrugirazlogdabisteobuzdalisvojustrast

zakeksima,Ëipsom,pomfritomidrugim,poslasticama

krcatimkalorijama?Uredu,jersutenamirnicevodeÊi

izvoritransmastiuveÊiniprehrana.Nekeproizvodne

markemargarinatakoersadræetransmasti.

KanadskiproizvoaËi,naprimjer,zakonomsu

obvezninavestisadræajtransmastinadeklaracijama

svojihprehrambenihproizvoda,kakobikupcilako

provjeriliukojimihproizvodimaima.Ulipnju

2007.kanadskajevladaobjavilanovesmjernice

zakanadskuprehrambenuindustrijuunastojanju

ograniËavanjasadræajatransmastiubiljnimuljimai

mazivimmargarinimanadvapostoteograniËenja

sadræajatransmastiusvimdrugimprehrambenim

proizvodimanapetposto,ukljuËujuÊiisastojkekoji

seprodajurestoranima.Zaprovedbutihpromjena

prehrambenajeindustrijadobilarokoddvijegodine.

borba protiV upale: noVi raZloZi ZaŠto se treba pridræaVati starih praVilaPoredprovjeravanjaispravnostijestivogauljakoje

upotrebljavateiizbjegavanjatransmasti,upaluu

svometijelumoæetedodatnopriguπitipridræavajuÊise

nekihdobropoznatihsavjeta.Osobekojeodræavaju

zdravutjelesnuteæinu,izbjegavajuzasiÊenemasti

ijeduobiljevoÊaipovrÊaæiveduljeizviπerazloga.

Jedanodnjih,πtoznanstvenicisadaznaju,jestto

dasvitikoracipomaæusmanjitiupalu.»inisekako

ipridræavanjenekihnovijihsavjeta≤mudarodabir

ugljikohidrata≤takoerpomaæe.

pripazite na tjelesnu teæinuZnanstvenicisadaznajudamasnestanice,osimπto

jednostavnoflslaæu«salonavaπebokoveibedra,

Ëinejoπmnogotoga.Oneneprestanoflizbacuju«

bjelanËevinekojeutjeËunazdravlje,ukljuËujuÊiineke

kojepospjeπujuupalu.Jednoistraæivanjeprovedeno

na16000odraslihosobaotkrilojedasu,uusporedbi

smuπkarcimanormalnetjelesneteæine,kodpretilih

muπkarcadvaputaveÊiizgledipojavepoviπenih

razinaupale.Kodpretilihsuæena,uusporedbis

vitkima,izgledizavisokimrazinamaCRP­abiliπest

putaveÊi.Mnogiznanstvenicidanasvjerujudaje

AUFOOD016-031_CRO.indd 30 9/13/10 11:46:16 AM

Page 33: Hrana koja lijeci

31

upalaglavnirazlogtomeπtoosobekojesemuËe

sprekomjernomtjelesnomteæinomnesrazmjerno

bolujuodbolestisrcaidijabetesa.

SreÊom,Ëinisekakogubitaksuviπnihkilograma

ublaæavaupalu.Takoje,naprimjer,jednoistraæivanje

iz2006.godinepokazalosniæenjerazineCRP­aza

dojmljivih41postokodæenakojesuuprosjeku

izgubile5,9kg.

odreknite se hamburgeraVeÊznatedazasiÊenemastiizcrvenogmesa

proπaranamasnoÊomipunomasnamlijeka

poveÊavajurazinekolesterola,aliujednopojaËavaju

iupalu.

TojezatoπtomesoimlijeËniproizvodisadræe

arhidonskukiselinu,tipomega­6masnekiselinekoju

tijeloupotrebljavazastvaranjeupalnihbjelanËevina.

(Kaoπtosmoranijespomenuli,konzumiranjeribei

ostalihizvoraomega­3masnihkiselinaspreËavataj

proces.)©toviπe,osobeËijaprehranaobilujezasiÊenim

mastimasklonesudebljanjuusrediπnjemdijelu

tijela,πtoimdajejabukolikugrau.Istraæivanjana

laboratorijskimæivotinjamailjudimaukazujuna

todamasnenaslageupodruËjutrbuhaproizvode

najviπeupalnihspojeva.

Akotrebateizgubitikojikilogram,datÊemovam

joπjedanrazlogzaπtotrebatejestiviπeribeilanenih

sjemenki:nekolikoistraæivanjapokazujedacirku­

lirajuÊerazinespojevakojipospjeπujuupaluopadaju

kadosobeprekomjernetjelesneteæinekonzumiraju

omega­3masnekiseline.

posluπajte svoju mamuVaπajemajka≤opet≤bilaupravukadvamjerekla

dapojedetepovrÊenatanjuru.Jelimrkva,kaoprilog

glavnomejelu,moglapomoÊipriguπitikroniËnu

upalu?Svakako.

Evoizaπto:tajenamirnicanajbogatijiprirodni

izvorantioksidansa.KaoπtoÊetekasnijedoznati,

tizaπtitniciprotivbolestineutralizirajudjelovanja

slobodnihradikala,molekulakojeseprirodno

pojavljujuunaπemtijelutenapadajuioπteÊujuzdrave

stanice.NataoπteÊenjanaπetijeloreagirakaoπto

bireagiralonaozljedu:stvaraupalu.Kadjemanji

brojantioksidansadostupanzazaπtitustanica,to

moæeznaËitijaËuupalu.Takoje,naprimjer,jedno

britanskoistraæivanjepokazalodajekodmuπkaraca

kojisukonzumiralinajmanjevitaminaC,razinaCRP­a

ukrvibiladvostrukoveÊanegokodmuπkaracakojisu

uzimaliobiljetogamoÊnogantioksidansa.

Slijedidobravijest:uprvomistraæivanjutevrste,

njemaËkisuznanstvenicipokazalidasuzasamo

Ëetiritjedna,kodmuπkaracakojisupoveÊaliunos

voÊaipovrÊasadvijenaosamporcijenadan,razine

CRP­asmanjenezajednutreÊinu.PremazakljuËku

znanstvenogtima,najveÊiprotuupalniudarzadaloje

voÊeipovrÊebogatoantioksidansimakojisenazivaju

karotenoidi,atuseubrajaju≤πtodrugo?≤mrkva,

rajËiceicrvenepaprike.

Notonijesve:mamajetakoerbilaupravukad

vasjeopominjaladaperetezube.Bezobziranato

πtoilikolikojedete,nakonsvakogobrokatrebate

temeljitoopratizubeËetkicomizubnimkoncem.

BolestidesnipojaËavajuupaluuËitavometijelu,aËini

seidapoveÊavajurizikodbolestisrcaidijabetesa.

paæljivo birajte ugljikohidrateNastranicamakojeslijededoznatÊeteπtosu

znanstveniciposljednjihgodinaotkriliosloæenoj

≤ikontroverznoj≤uloziugljikohidratauzdravoj

prehrani.Dabistepriguπiliupaluusvometijelu,za

sadarecimosamodaÊetevjerojatnomorati,meu

ostalimugljikohidratima,razmislitiioizborukruha

vaπegsvagdaπnjeg.

UgljikohidratisaËinjavajugolemuiraznovrsnu

kategorijunamirnica≤nekeublaæavajuupalu,dok

drugesamopogorπavajustanje.Jednomkadshvatite

nekolikojednostavnihpojmovaokojimaÊeteuskoro

Ëitati,lakoÊetenauËitiodabratipraveugljikohidrate

zasmirivanjeupale.

AUFOOD016-031_CRO.indd 31 9/13/10 11:46:17 AM

Page 34: Hrana koja lijeci

Najnoviji nutricionistički recepti za sve bolesti, od prehlade do raka

Hranakoja liječi

Zamislite da bananama snižavate krvni tlak, sokom od nara odgađate simptome artritisa, a napadaje alergije ublažavate ribom. Napokon donosimo opširan i praktičan vodič za iscjeljenje, liječenje i prevenciju 57 bolesti i zdravstvenih tegoba s pomoću svakodnevnih namirnica i dodataka prehrani. Doznajte koje namirnice trebate jesti, a koje izbjegavati. Knjiga Hrana koja liječi znanstveno je utemeljen vodič, nastao na rezultatima stotina znanstvenih istraživanja i uz potporu skupa prestižnih stručnjaka. To je vodič prehrane koji vam donosi zdravlje na tanjuru.

• Iscrpni prehrambeni recepti za liječenje 57 najčešćih bolesti.

• 20 najboljih »ljekovitih namirnica«.

• 10 najboljih ljekovitih začinskih biljaka i suhih začina.

• 75 slasnih ljekovitih recepata.

• Pregledna tablica namirnica i hranjivih tvari.

• Na stotine praktičnih savjeta.

Hranakoja liječi

ISBN 978-953-14-0770-0www.mozaikknjiga.hr

Hran

a ko

ja li

ječi

Najnoviji nutricionistički recepti za sve bolesti, od prehlade do raka

FOOD-CURES-COVER-CRO_press.indd 1 9/16/10 11:15 AM