9

dnevnik anne frank - culturenet.hr · Dnevnik Anne Frank sastoji se od dva dijela, odnosno četiri scene provedene kroz dvadeset jednu epizodu, a partitura slijedi zbivanja i razmišljanja

  • Upload
    others

  • View
    10

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • U spomen Nevenu Belamariću

    Grigorij Frid dnevnik anne frankmonoopera

    Scena Vidra24. i 25. studenog 2006. u 20 sati

    uz potporu Grada Zagreba

    Anne Frank Ksenija Sanjković/Maja Vukoja

    režija Neven Belamarićglasovir Berislav Arlavidirigent Josip Nalis

    statisti:Peter Adam Vidovićgestapovci Ante Batinić, Adam Vidović

    asistentica režije Ivana Čohprijevod Karmen Belamarić

  • 1. dio1. Uvod

    scena I.

    2. Rođendan3. Škola4. Razgovor s ocem5. Poziv od Gestapa

    scena II.

    6. Skrovište7. Na prozoru8. Priča se9. Očaj10. Sjećanje11. San12. Interludij

    2. dio scena III.

    13. Razgovor Van Daanovih14. Lopovi15. Recitativ16. Pomisao na Petra

    scena IV.

    18. Racija19. Usamljenost20. Passacaglia21. Finale

    * 17. Na ruskom frontu - izostavljeno

  • anne frank Annelies Marie FrankZa svoj trinaesti rođendan, 12. lipnja. 1942., dobila je od oca knjižicu crveno-bijelog kariranog uzorka za koju je odlučila da će biti njezin dnevnik te je odmah počela zapisivati crtice iz života. Već je 5. srpnja obitelj Frank, suočena s nacističkim progonima Židova, bila primorana pronaći skrovište u skučenom tajnom prostoru u zgradi tvrtke Annina oca, a pridružila im se i još jedna obitelj sa sinom, 16-godišnjim Peterom, koji će postati Anninom simpatijom. Iako je samo nekolicina najbližih suradnika Annina oca, Otta Franka, znala za skrovište, slijedom anonimne dojave nikad identificiranog prokazivača zelena policija 4. kolovoza 1944. provalila je u sklonište i svi su stanari bili uhićeni i poslani u njemačke i nizozemske koncentracijske logore. Annin dnevnik pronašli su djelatnici tvrtke njezina oca koji su znali za skrovište i čitavo vrijeme brinuli o potrebama obitelji te dnevnik i nekoliko pronađenih obiteljskih albuma odlučili vratiti Anne nakon rata. No, od obitelji Frank rat je preživio jedino Otto Frank, dok je Anne umrla u logoru Bergen-Belsen u ožujku 1945., samo dva mjeseca prije oslobođenja Nizozemske. Dnevnik je prvi put objavljen u Nizozemskoj 1947. pod naslovom Het Achterhuis, što na nizozemskom znači stražnja kuća, a otada je Annin dnevnik preveden na 55 jezika pod naslovom Dnevnik Anne Frank.

  • neven belamarićRođen je 1949. u Šibeniku, gdje je i maturirao. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je solo pjevanje, specijalizirao Lied, a 1974. diplomirao teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Nakon diplome na salzburškom Mozarteumu i bečkoj Visokoj glazbenoj školi, postaje članom Opernog studija Bečke državne opere. Od 1981. stalni je član Ljubljanske opere, u kojoj nastupa u verdijanskim ulogama, a surađuje i s maestrom Lovrom pl. Matačićem u izvedbama Beethovenove IX. simfonije i Haydnova Stvaranja svijeta. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu sudjeluje uglavnom u njemačkom repertoaru te surađuje s Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskim ljetom. Godine 1995. odlazi u Coburg, a nakon toga u Brandeburško državno kazalište i 1997. u Berlin, kao stalni gost, a zatim član Der Komische Oper. Istodobno djeluje kao prvak ljubljanske Opere, s kojom kontinuirano surađuje. Kao operni i koncertni solist nastupao je na većini poznatih europskih pozornica: Beč, Berlin, Salzburg, Graz, Budimpešta, Beograd, Moskva, Kijev, London, Barcelona, Luxemburg, Rim, Venecija, Den Haag, Amsterdam i dr. Snimio je više nosača zvuka te za svoje djelovanje primio mnoge nagrade: Nagradu Milka Trnina, Zlatnu plaketu Opernog festivala u Ljubljani, Nagradu Judita, Nagradu hrvatskoga glumišta, Nagradu Vladimir Ruždjak, Nagradu Tito Strozzi i 2006. Godišnju Nagradu Vladimir Nazor za 2005. godinu. Od 2003. bio je docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Preminuo je u Zagrebu u srpnju 2006.

  • grigorij frid

    Rođen je 1915. u Petrogradu. Nakon studija na moskovskom konzervatoriju i strahota 2. svjetskoga rata, posvetio se skladateljskom radu. Bavio se i slikarstvom i pisanjem, a od 1947. radi kao glazbeni pedagog. Od njegovih glazbenih djela treba spomenuti monooperu Pisma van Gogha i vokalno-instrumentalnu skladbu Federico Garcia Lorca. Monoopera Dnevnik Anne Frank, za koju je libreto napisao sam Frid koristeći ulomke iz istoimenog književnog predloška, prvi je put izvedena 1972. uz glasovirsku pratnju, iako je izvorno pisana za sopran i komorni ansambl. Dnevnik Anne Frank sastoji se od dva dijela, odnosno četiri scene provedene kroz dvadeset jednu epizodu, a partitura slijedi zbivanja i razmišljanja zabilježena u Dnevniku te podcrtava anksioznu atmosferu straha za goli život tijekom 25-mjesečnog boravka Anne Frank u skučenom skrovištu, no istovremeno prenosi i Annin neuništivi optimizam i volju za životom koja joj je i osigurala bezvremenost i pretvorila je u simbol neslomljivosti duha pojedinca. Partitura monoopere tajno je prenesena na Zapad 1978. te je otada često postavljana na pozornicama diljem svijeta (Indianapolis, Rotterdam, New York, Berlin i dr.).

    ksenija sanjković

    Diplomirala je matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1999. godine. Od 1998. do 2001. godine uči pjevanje kod prof. Nade Puttar Gold, a 2001. upisuje Muzičku

  • akademiju u Zagrebu u klasi prof. Ljiljane Molnar Talajić gdje je i diplomirala 2005. Ove godine je na istoj akademiji upisala usavršavanje u klasi prof. Nevena Belamarića. Tijekom studija na Muzičkoj akademiji bilježi brojne nastupe (Zagreb, ciklus Mladi za mlade Hrvatskoga glazbenog zavoda; Samobor, redoviti koncerti u Samoborskom muzeju; varaždinski HNK i dr.) izvodeći operne arije, kao i sakralna djela te Lied. Od 1993. do 2003. članicom je Oratorijskog zbora crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci, s kojim još povremeno nastupa: ove je godine na Festivalu sv. Marka sudjelovala u izvedbi Haydnove Mise Brevis u crkvi sv. Marka u Zagrebu te na blagdan sv. Marka u izvedbi Mozartove Mise Brevis u C-duru (Spatzen Messe) kao solistica uz festivalski orkestar. U rujnu ove godine u Samoborskom je muzeju sudjelovala kao Anne u koncertnoj izvedbi Dnevnika Anne Frank.

    maja vukoja

    Nakon završene gimnazije studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je trenutačno apsolvent. Petnaest godina intenzivno se bavi klasičnim i suvremenim plesom, a 2003. godine upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu. Solo pjevanje studira u klasi prof. Zdenke Hesky, a po povratku prof. Belamarića iz Berlina, prelazi u njegovu klasu. Kontinuirano nastupa na koncertima Lieda i opernih arija uz glasovirsku pratnju (Hrvatski glazbeni zavod, Muzej Mimara, Europski dom). Njezini afiniteti vezani su uz scenski nastup u operi, a prvi značajni uspjeh uslijedio je ulogom Anne u monooperi Dnevnik Anne Frank na hrvatskoj praizvedbi u ožujku 2006. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

    berislav arlavi

    (1974.) glazbeno obrazovanje započinje 1982., a tijekom školovanja nastupa kao solist uz komorni i simfonijski orkestar. Na pijanističkom natjecanju u Zagrebu 1989. osvaja 2. republičku nagradu, a godinu dana kasnije 1. republičku nagradu. Iste godine U Beogradu osvaja 1. saveznu nagradu. Od 1992. do 1997. studira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana. Godine 1992. pohađa seminar prof. Bruna Riguta u Nici te tamo koncertira u dvorani Muzeja suvremene umjetnosti. Na Međunarodnom natjecanju u Rimu 1993., kao najmlađi u svojoj kategoriji, u konkurenciji pedeset kandidata osvaja 3. nagradu. Dobitnik je i 2. nagrade Radio-podija, natjecanja Hrvatskog radija, u duu s violistom K. Ferenčinom. Od 1998. djeluje kao samostalni umjetnik, nastupajući uglavnom kao komorni glazbenik. Godine 2001. na Međunarodnom natjecanju u Sloveniji s N. Fabijanićem u kategoriji saksofon-klavir osvaja 2. nagradu., a 2002. održavaju koncert u HGZ-u. Od 2003. redovito nastupa s Hrvatskim komornim orkestrom te posljednje dvije godine surađuje s Ansamblom Cantus, s kojim 2005. nastupa na Muzičkom biennalu u Zagrebu. U ožujku 2006. sudjelovao je u hrvatskoj praizvedbi Dnevnika Anne Frank u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

  • josip nalis

    (1975.) diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1998. u klasi prof. V. Kranjčevića. Od 1994. stalni je član Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, a od 1998. djeluje kao asistent dirigenta Akademskog zbora te umjetnički voditelj i dirigent Muškog vokalnog ansambla Ivan Goran Kovačić, s kojim bilježi brojne nastupe u Hrvatskoj i izvan nje (Italija, Njemačka, Kanada) te sudjeluje u više radijskih i televizijskih emisija. Godine 2004. upisuje studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. V. Šuteja. Aktivno je sudjelovao u radu Međunarodne škole barokne glazbe i plesa Aestas Musica (1998. i 2004.), Međunarodne škole glazbe i plesa iz razdoblja klasike (2004., solist u Krunidbenoj misi W. A. Mozarta uz Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački komorni zbor, dirigent J. Clarkson), kao i na majstorskom seminaru The Art of Choral Singing (Dubrovnik), pod vodstvom švedskog dirigenta M. Nilssona, a u organizaciji Royal Collegea of Music Stockholm. Kao dirigent nastupa sa Simfonijskim i Komornim orkestrom Muzičke akademije (ciklus Virtuoso). U ožujku 2006. ravnao je hrvatskom praizvedbom Dnevnika Anne Frank u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. U srpnju 2006. usavršavao se na majstorskom tečaju Mo Dominiquea Rouitsa te ravnao orkestrom Leopolis iz Lvova (Ukrajina). Član je Međunarodnog komunikacijskog odbora Svjetske federacije glazbene mladeži i suradnik časopisa Cantus Hrvatskog društva skladatelja te od 2006. godine stipendist Fonda Lovro i Lilly Matačić.

    impresum

    redaktura Sanda Kuhtić dizajn Zlatka Salopek, Ana Kunej

    zahvale

    Gradu ZagrebuHrvatskom društvu glazbenih umjetnika

    Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu