DIREKCIJA ZA IZRADU LI^NIH DOKUMENATA NOVE ......turini iz Zemunika#, "Bojna iz Posedar-ja#... - ka`e Rade Pilipovi}, povratnik u Cvjetni}. Jedan od svjedoka ru{ila~kih pohoda Hrvatske

$Page 1: DIREKCIJA ZA IZRADU LI^NIH DOKUMENATA NOVE ......turini iz Zemunika#, "Bojna iz Posedar-ja#... - kaè Rade Pilipovi}, povratnik u Cvjetni}. Jedan od svjedoka ru{ila~kih pohoda Hrvatske$
22. i 23. januar 2005. Broj 10.585, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

POSLIJE stajawa u redovima za

dobijawe i pla}awe novih voza~kih do-

zvola, opet }ete morati da se uhvati-

te za - xep.

Direkcija za izdavawe li~nih do-

kumenata najavila je da }e 1. jula po-

~eti izdavawe novih saobra}ajnih do-

zvola, ako se u planiranom roku naba-

vi potreban materijal.

Direktor Direkcije za izradu li~-

nih dokumenata Mirko [krbi} kaè

da }e nove saobra}ajne dozvole ko{ta-

ti 40, a nove registarske tablice 15

maraka.

- Ovo je najnià cijena koju su gra-

|ani do sada pla}ali. Poznato je da je

u mnogim sredinama ona bila i znatno

vi{a - rekao je [krbi}.

Vlasnici automobila, dodao je on,

ne}e morati mijewati saobra}ajnu do-

zvolu prije isteka registra-

cije.

[krbi} isti-

~e da su nove sa-

obra}ajne dozvo-

le neophodne

zbog boqe za{t-

ite, koja sa-

da nije na zavid-

nom nivou, i ra-

di stvarawa cen-

tralne baze poda-

taka.

- Nove potvrde o registraciji izgle-

da}e kao li~ne karte i voza~ke dozvo-

le. Zna~ajna novina bi}e uvo|ewe tako-

zvanog stikera, koji se postavqa na vje-

trobran automobila. Oni }e, pored cen-

tralne baze podataka, biti najja~i ele-

ment za{tite, jer su samouni{tivi, {to

zna~i da se ne mogu prenositi na druga

vozila - podsjetio je [krbi}.

On je istakao

da }e biti uvedene

i vlasni~ke kwi-

ìce, koje }e

pratiti isto-

riju kretawa

vozila od

v l a s n i k a

do vlasni-

ka.

Direk-

tor Direk-

cije za iz-

d a v a w e

li~nih do-

kumenata je

naglasio da }e za{tita vozila biti

usavr{ena do te mjere da }e policaj-

ci pozivom sa mobilnog telefona mo-

}i pristupiti centralnoj bazi podata-

ka i na licu mjesta provjeriti regi-

straciju.

Korisnici vozila koji ih sada vo-

ze na osnovu punomo}i, dobi}e potvr-

du o kori{}ewu vozila.

Govore}i o izgledu novih tablica,

Mirko [krbi} je kazao da }e imati

sada{wi izgled, ali }e lim od kojeg

}e se raditi imati serijski broj i ozna-

ke karakteristike vozila.

On je ukazao na to da su podaci o au-

tomobilima potpuno nesre|eni, navode-

}i primjer da je trenutno u BiH oko 40

odsto neosiguranih vozila.

- Danas u BiH ne postoji nijedna ba-

za podataka o registrovanim vozilima,

a obradu saobra}ajnih dozvola obavqa-

ju policijske stanice - napomenuo je

[krbi}.

Registarske tablice sada proizvo-

de dvije firme - jedna u Republici Srp-

skoj, a druga u Federaciji BiH. Prema

[krbi}evim rije~ima one su neujedna-

~enog kvaliteta, razlikuju se po vrsti

slova, a ima puno tablica koje su ra|e-

ne ru~no i neprofesionalno. Zato }e taj

posao ubudu}e raditi jedna firma iza-

brana na javnom nadmetawu.

- Preduze}e koje bude izabrano iz-

ra|iva}e neod{tampane tablice, a

ostalo }e biti nadle`nost zajedni~-

kih organa BiH. Taj posao obavqa}e

se u Bawoj Luci - rekao je Mirko [kr-

bi}.

U prvoj godini sprovo|ewa, ovaj

program ko{ta}e oko devet miliona

maraka, od ~ega je za nabavku tablica

predvi|eno 3,5 miliona, a ostali no-

vac bi}e potro{en za nabavku ma{i-

na i ostalih potrebnih materijala.

Nove dozvole izdava}e se na 137 po-

stoje}ih lokacija uz prethodnu provje-

ru podataka o vozilu, prebivali{tu

vlasnika, registraciji firme, a svi

podaci pro}i }e i posebnu Interpol

kontrolu.

¥ M. X.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaU subotu promjenqivo obla~no uz mo-

gu}nost kratkotrajnih padavina. U nedje-

qu }e padati slab snijeg, a u Hercegovi-

ni ki{a. Jutarwe temperature od minus

devet do nula, najvi{e dnevne od nula do

10, a u nedjequ izme|u minus pet i osam

stepeni.

RIJE^ dana

- Pendrek je

sli~an {tapu za

pecawe. Na jednoj

strani je ~ovek,

a na drugoj som

- Dejan Milojevi}.

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848

NEDJEQNI DODATAK

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.149031 1.151911 1.154791

Kanada 124 CAD 1 1.224081 1.227149 1.230217

Danska 208 DKK 1 0.262163 0.262820 0.263477

Hrvatska 191 HRK 100 26.007331 26.072512 26.137693

Norve{ka 578 NOK 1 0.238006 0.238603 0.239200

Slovenija 705 SIT 100 0.813672 0.815711 0.817750

[vedska 752 SEK 1 0.215407 0.215947 0.216487

[vajcarska 756 CHF 1 1.259403 1.262559 1.265715

V. Britanija 826 GBP 1 2.805898 2.812930 2.819962

SAD 840 USD 1 1.505007 1.508779 1.512551

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.435387 2.441491 2.447595

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52495

broj 015

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 22.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

U CVJETNI]U KOD DRVARA

CVJETNI] - Srpski povratnici u

Cvjetni}, predratnu mjesnu zajednicu dr-

varske, a danas biha}ke op{tine, tuìli

su Republiku Hrvatsku.

U obrazloèwu tu`be navodi se da su

jedinice Hrvatske vojske u jesen 1995. go-

dine u Cvjetni}u poru{ili oko sto pede-

set stambenih objekata i poslovnih pro-

stora.

- Kada smo krenuli u izbjegli{tvo,

ostavili smo iza sebe ~itave ku}e, stoku,

imawa. Me|utim, kada smo se vratili sve

je bilo poru{eno ili sravweno sa zemqom.

Na zidinama ku}a u Cvjetni}u i danas sto-

je natpisi "Velebitski vilewaci#, "û-

turini iz Zemunika#, "Bojna iz Posedar-

ja#... - kaè Rade Pilipovi}, povratnik u

Cvjetni}.

Jedan od svjedoka ru{ila~kih pohoda

Hrvatske vojske je Petar Juri} koji se u

{umama Cvjetni}a krio dvadesetak dana

i odatle gledao {ta rade hrvatski vojni-

ci. Petar je kasnije uhap{en i odveden u

zadarski zatvor gdje je tamnovao nekoli-

ko mjeseci.

Obnovu ku}a srpskim povratnicima

obe}ao je prije godinu dana i predsjednik

Hrvatske Stjepan Mesi}. Cvjetni}ani su

mu, na wegovo traèwe, uputili zahtjev

za obnovu. Od Mesi}a nikada nije stigao

odgovor, a kamoli pomo}. Zbog toga su srp-

ski povratnici u Cvjetni} i tuìli Re-

publiku Hrvatsku.

U Cvjetni}u je 1991. godine, bilo oko

~etiri stotine mje{tana. Danas ih je ov-

dje ne{to vi{e od stotinu. Povratak je us-

porila i obnova ku}a koje je poru{ila

vojska Republike Hrvatske. ¥ Sl. S.

TU@ILI HRVATSKU

DIREKCIJA ZA IZRADU LI^NIH DOKUMENATA

NOVE TABLICE U JULU

KORAK DOBANKROTA

Strana 3

UZ ALIJINBLAGOSLOV

Strana 5

Saobra}ajne dozvole ko{ta}e 40, a noveregistarske tablice 15 maraka. Saobra}ajnadozvola ne mora se mijewati prije istekaregistracije vozila

ZARADA Mirko [krbi} nam je rekao da

je Direkcija za izdavawe novih li~-

nih dokumenata, prije nego {to je to

bilo planirano, vratila 40 miliona

maraka kredita. On je podsjetio da

je bilo predvi|eno da se do kraja pro-

{le godine zaradi onoliko koliko

je potro{eno na uvo|ewe programa

za nove li~ne dokumente, ali je ta

cifra prema{ena.

MAKEDONIJA

Napile se ovce NEGOTINO - Makedonski pastir Or-

dan Vandov iz Negotina morao je da iznajmi

kamion da bi do ku}e dovezao stado ovaca ko-

je se - napilo.

Radio Beograd je javio da se Vandov zau-

stavio sa svojim stadom ovaca kod prijateqa

u vinogradu. On mu je ponudio da nahrani ì-

votiwe izgwe~enim gro`|em. Dok su dvojica

prijateqa razgovarali i pijuckali, ovce su

navalile na smjesu u kojoj se ve} stvorio al-

kohol i uskoro su po~ele da se teturaju nao-

kolo. Nije bilo {anse da ih pastir u tom sta-

wu dovede do ku}e, pa je morao da propje{a-

~i pet kilometara do grada, kako bi unajmio

kamion kojim je prevezao pijane ovce.

Vandov je izjavio novinarima da su wego-

ve ovce bile toliko pijane da nisu mogle da

stoje na nogama. ¥

RB

RazvojnaBanka

\ Registarske tablice: Od qeta novi standardi

\Mirko [krbi}: Na vjetrobranu obavezan "stiker"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Ad-

nan Terzi} "bacio je rukavicu# srpskim pred-

stavnicima u zajedni~kim organima. [ta zna~i

wegova najava da }e, ukoliko se ne pojave na sjed-

nici Savjeta 1. februara, razrije{iti srpske mi-

nistre?

êdo Axi}, slu`benik iz Trebiwa:

- Zna li Adnan Terzi} poslovicu "Rugala se

ruga pa joj bila druga#. Nisu srpski ministri we-

govo "vlasni{tvo#, niti ih je on birao, ni postavqao, pa ne mo-

è on da ih razrije{i.

Te ministre je birao srpski narod, odnosno Republika Srp-

ska, a o~igledno je da se ne{to drugo "iza brda vaqa# - poku{aj

da se u ovoj zemqi odlu~uje u ime Srba ili ~ak - bez Srba...

Terzi}u, dokle prekrajawe Dejtona, dokle da se radi iza srp-

skih le|a? Bio sam 1992. godine u Sarajevu, kad se radilo Srbi-

ma iza le|a i znate na {ta je iza{lo.

Za krizu vlasti u BiH sami ste krivi, a direktni povod i kri-

vac je visoki predstavnik - svojim odlukama da bri{e nadle`no-

sti Srpske.

Nisu vi{e Srbi "jawe - za poklawe#, politi~kim sredstvima

i zakonskim putem, demokratski, bori}emo se da Savjet ministra

i drugi zajedni~ki organi vlasti BiH, budu i srpski i hrvatski

i muslimanski. U suprotnom, svakom svoje.

Dragi{a Andri}, predsjednik regionalnog

udruèwa logora{a Vi{egrad:

- Politi~ka kriza u BiH produkuje se u Sa-

rajevu, prvenstveno iz Savjeta ministara BiH

sa Adnanom Terzi}em na ~elu, koji po ustaqe-

noj praksi svu odgovornost za nefunkcionisa-

we vlasti u BiH èli da prebaci na institu-

cije RS. Tu se, o~ito, radi o zamjeni teza jer Sa-

vjet ministara BiH nema izlazne strategije ka-

ko da normalno funkcioni{e. Optuùju}i in-

stitucije RS za navodno neizvr{avawe svojih obaveza Terzi}

sprovodi politiku svog predsjednika iz Stranke demokratske ak-

cije Sulejmana Tihi}a, ̀ ele}i da time razvlaste institucije RS.

Potpuno je jasno da Adnan Terzi} ima jedini ciq: stvarawe uni-

tarne BiH. Ali mu to ne}e mo}i pro}i.

Nevenka Bosni}, komercijalista iz Prije-

dora:

- Izjava Adnana Terzi}a me je pomalo iz-

nenadila, jer dolazi kasno, poslije mjesec dana.

Ona je pomalo i ishitrena, jer ne znam koliko

je u svemu tome Terzi} radio po zakonu i na osno-

vu svojih ovla{}ewa.

Savjet ministara i predsjedavaju}i bi tre-

bali raspravqati o ostavkama dva ministra i

jednog zamjenika iz Partije demokratskog pro-

gresa a ne smjewivati ih. Po meni, odluka Adnana Terzi}a nije

kona~na jer je nadle`ni organi BiH trebaju osporiti ili potvr-

diti u skladu sa postoje}im zakonskim propisima.

Mla|an Zari}, ~lan Predsjedni{tva Par-

tije demokratskog progresa:

- Adnanu Terzi}u prije svega mora biti ja-

sno da su Mladen Ivani}, Branko Doki} i za-

mjenik ministra za civilne poslove Zoran Te-

{anovi} podnijeli ostavke. Prema tome, pri-

jetwa Terzi}a, pa ~ak i visokog predstavnika

da }e biti razrije{eni, ne zna~i ni{ta drugo

nego da }e biti potvr|eno ono {to su sami tra-

ìli. Da li }e se oni pojaviti na sjednici Sa-

vjeta ministara da objasne razloge za ostavke ili }e smatrati

da to nije potrebno, to je stvar wihove odluke.

Nije, me|utim, sve tako jednostavno kao {to Terzi} èli

da prikaè, jer odluka o razrje{ewu treba da doìvi i raspra-

vu u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Terzi} sa svojim potezi-

ma prakti~no vodi ka definitivnom kandidovawu pitawa da li

moè da radi kao predsjedavaju}i i kao eksponent politike

Stranke demokratske akcije, bo{wa~kog korpusa i na àlost

visokog predstavnika. Srpski korpus ima dovoqno snage da po-

stavi pitawe povjerewa Savjetu ministara i zatraì izbor no-

vog. Za dogovor partija iz Republike Srpske ima jo{ nekoli-

ko dana. U protivnom }e Partija demokratskog progresa prei-

spitati dosada{we veze sa onim koji nisu spremni da o~uvaju

Srpsku. ¥

BAROMETAR

2

BAWA LUKA - Predsjedava-

ju}i Komisije za reformu odbra-

ne u BiH Rafi Gregorijan izjavio

je u petak u Bawoj Luci da ukida-

we oruànih snaga Republike Srp-

ske i Federacije BiH nije u man-

datu ove komisije.

Gregorijan je rekao da u pismu

koje je generalni sekretar Natoa

uputio predsjedavaju}em Predsjed-

ni{tva BiH Borislavu Paravcu

stoji da }e rukovodstvo BiH odlu-

~iti u kojem }e obliku ubudu}e po-

stojati vojske.

- Pitawe vojski moè postati

problem kada do|e do odluke da

BiH postane ~lanica Natoa - re-

kao je Gregorijan poslije razgovo-

ra sa predsjednikom republi~kog

parlamenta Du{anom Stoji~i}em.

On je kazao da tehni~ki uslo-

vi koje je Nato postavio za prijem

u Partnerstvo za mir nisu promi-

jeweni, a kada se oni ispune, kao i

uslovi koji se odnose na saradwu

sa Ha{kim tribunalom, BiH }e

biti primqena.

- Novih uslova nema, a s druge

strane postavqa se pitawe da li

BiH zaista ima efikasnu komand-

nu kontrolu nad oruànim snagama

- naglasio je Gregorijan.

Pitawe se jednostavno posta-

vilo, rekao je on, zbog slu~aja Rat-

ka Mladi}a i svega onoga {to je s

tim povezano.

- Ministarstvo odbrane BiH

sprovodi istragu i priprema iz-

vje{taj u kojem }e, izme|u ostalog,

stajati preporuke za poboq{awe i

ja~awe komandne kontrole BiH nad

oruànim snagama kako bi se spri-

je~ilo eventualno ponavqawe ova-

kvih doga|aja - kazao je Gregorijan.

Gregorijan je u petak razgova-

rao i sa predsjednikom Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata Milo-

radom Dodikom.

Dodik je poslije sastanka izja-

vio da }e nezavisni socijaldemo-

krati podràti reformu odbrane

ukoliko ona podrazumijeva ukida-

we regrutacije, redovnog sluèwa

vojnog roka i rezervnog sastava.

- Na{ stav ja da nikakvu drugu

reformu vojske ne}emo podràti,

osim ako }e to biti mala, profe-

sionalna struktura primjerena mo-

gu}nostima buxeta BiH - rekao je

Dodik.

On je naglasio da vojna struk-

tura, bez obzira na to kakva bila,

ne moè da se gradi na nerealnim

osnovama i zato su nezavisni so-

cijaldemokrati smatrali da je de-

militarizacija najboqi put.

- Me|utim, najboqe vrijeme za

tu vrstu pri~e je bilo u trenutku

dono{ewa zakona na nivou BiH,

jer }e sada te{ko dobiti sagla-

snost bo{wa~kih politi~kih par-

tija za demilitarizaciju - kazao je

Dodik.

Predsjednik Socijalisti~ke

partije Republike Srpske Petar

\oki} tako|e se susreo sa Rafi-

jem Gregorijanom.

U saop{tewu partije navodi

se da je reforma odbrane izuzetno

va`na za me|unarodni poloàj

BiH, {to zna~i da ona treba da

ima oruàne snage koje bi bile iz-

gra|ene prema odbrambenim stan-

dardima me|unarodne zajednice.

U saop{tewu se dodaje da je do

potpunih rje{ewa u organizaciji

oruànih snaga potrebno do}i za-

jedni~kim dogovorom, odnosno sa-

glasno{}u sva tri konstitutivna

naroda.

I ministar odbrane Republi-

ke Srpske Milovan Stankovi} sa-

stao se sa Gregorijanom. Iz mini-

starstva je samo kratko saop{te-

no da je bilo rije~i o modaliteti-

ma za daqi nastavak rada Komisi-

je za reformu odbrane u BiH u

skladu sa odlukom visokog pred-

stavnika.

¥ D. ZEC

PODGORICA - Crnogorska

policija prona{la je u magacinu

Vuksana Cemovi}a (26), u selu

Bu~e kod Berana, stotinu kilo-

grama kokaina u devet buradi, pi-

{u tamo{wa javna glasila.

Droga je navodno prona|ena

sredinom protekle nedjeqe kada

su inspektori Ministarstva unu-

tra{wih poslova Crne Gore pre-

tresli magacin. Uzeti su uzroci

materije koja je poslata na ana-

lizu, ali se pretpostavqa da je u

pitawu droga.

U crnogorskom Ministarstvu

unutra{wih poslova niko nije

ni potvrdio ni demantovao pisa-

we javnih glasila. Prenose se i

nezvani~ne informacije prema

kojima se sumwa da su neki pri-

padnici Centra bezbjednosti Be-

rana znali za Cemovi}evo skla-

di{te pa ~ak i za drogu koja je na-

|ena u buradima.

U Berane je stiglo poja~awe

iz Centra bezbjednosti Podgo-

rica ~iji su inspektori ukqu~e-

ni u istragu o krijum~arewu ko-

kaina.

Pomenuti magacin nekada je

bio u vlasni{tvu preduze}a "Ko-

teks# iz Splita, koji je Vuksan

Cemovi} iznajmio za skladi{te-

we robe kojom je trgovao kao su-

vlasnik firme "Mont plus kom-

pani#, a ~iji je direktor Vuk Vu-

levi} iz Berana.

Za wim je crnogorska polici-

ja raspisala me|unarodnu potjer-

nicu jer se sumwa da je umije{an

u ubistvo glavnog urednika i di-

rektora dnevnih novina "Dan#

Du{ka Jovanovi}a.

Cemovi} je uhap{en 22. de-

cembra 2004. godine zbog osnova-

ne sumwe da je umije{an u {verc

200 kilograma kokina, koji je iz

Venecije preko Italije i Luke

Bar dopremqen u Crnu Goru i

Srbiju. On je uhap{en odmah na-

kon {to je u Novom Sadu, u kami-

onu beogradskog biznismena Mom-

~ila Pe}i}a prona|eno 12 kilo-

grama kokaina izuzetne ~isto}e.

Poslije tih hap{ewa iz Ita-

lije je stigla informacija da je

Cemovi} na ~elu me|unarodne mre-

è krijum~ara droge. ¥ V. J.

BEOGRAD - Biv{i ambasa-

dor Savezne Republike Jugoslavi-

je pri Ujediwenim nacijama Vla-

dislav Jovanovi} izjavio je u pe-

tak da se Republika Srpska pod

nasilnim okolnostima tjera da

prihvati princip unitarne BiH,

a Srbija kao jedan od garanata Dej-

tonskog sporazuma ne ~ini dovoq-

no da to pitawe internacionali-

zuje, javila je Srna.

- Srbija bi i kao mati~na ze-

mqa morala da internacionalizu-

je to pitawe, a ne da Srbi u Repu-

blici Srpskoj budu potpuno izlo-

èni "gubernatorskim odlukama#

- rekao je Jovanovi} predstavqaju-

}i publikaciju "Nacionalni i dr-

àvni prioriteti# u izdawu Be-

ogradskog foruma "Za svet ravno-

pravnih#. Jovanovi} je kao jedno od

zapostavqenih nacionalnih pri-

oriteta naveo i pitawe povratka

izbjeglih Srba.

- Pitawe povratka pomiwe se

samo sporadi~no i kao dio dnevnih

pitawa, umjesto da se predstavqa

kao principijelno etni~ko i po-

liti~ko pitawe. Srbi iz Hrvatske

`rtve su najmasovnijeg etni~kog

~i{}ewa na prostoru SFRJ do

agresije NATO - rekao je Jovano-

vi}.

Akademik Mihajlo Markovi},

koji je predstavio publikaciju

"Ha{ki tribunal#, rekao je da je

"osnovni ciq Ha{kog tribunala

da kazni narod koji se odvaìo da

se odupre najve}oj svjetskoj sili i

obeshrabri svaki drugi narod ko-

ji bi po{ao tim putem#.

- Ha{ki tribunal je nesumwi-

vo antisrpska institucija, kojoj je

ciq da se srpski narod prikaè

kao zlo~ina~ki i genoci-

dan, kao i da posluì za pre-

krajawe istorije i da se

opravda Nato i ̀ rtva pred-

stavi kao agresor - rekao je

Markovi}. Markovi} je na-

veo da Ha{ki tribunal "ni-

je pravna nego politi~ka,

odnosno institucija prav-

nog nasiqa i da bi, sa moral-

ne ta~ke gledi{ta, moralo da

se traì wegovo ukidawe, ali

dok postoji mora se odlu~i-

ti kako postupati prema wemu u

praksi#.

- îwenica je da su u ratovi-

ma koji su doveli do raspada SFRJ

po~iweni zlo~ini, ali tamo gdje

postoji sumwa sami treba da goni-

mo i ka`wavamo lica koja su to

po~inila. S druge strane, treba

zauzeti stav da svi takvi slu~aje-

vi budu u nadle`nosti novoosno-

vanog Me|unarodnog krivi~nog

tribunala, koji jedini ima uslova

za gowewe po~inilaca ratnih zlo-

~ina.

Beogradski forum osnovan je

prije pet godina kao nezavisna or-

ganizacija. Izdràva se od ~lana-

rina i priloga. Ima 200 ~lanova,

uglavnom intelektualaca. ¥

RAFI GREGORIJAN U BAWOJ LUCI

Rukovodstvo BiH odlu~i}e u kojem }e obliku ubudu}epostojati vojske, rekao Gregorijan. Nema novih uslova

BUÊ KOD BERANA

Kokain u buradima?

VLADISLAV JOVANOVI] UPOZORIO NA POKU[AJ UNITARIZACIJE BiH

Srbija bi i kao mati~na zemqa moralada internacionalizuje to pitawe, a ne da Srbiu Republici Srpskoj budu potpuno izloènigubernatorskim odlukama, rekao je Jovanovi}

OBAVEZE U Republici Srpskoj ne

postoji politi~ka spremnost

da se reforma u sistemu od-

brane sprovodi na na~in koji

bi za posqedicu imao ukidawe

Ministarstva odbrane i Gene-

ral{taba Vojske Srpske - is-

takao je predsjednik Parla-

menta Srpske Du{an Stoji~i}

u razgovoru sa Rafijem Grego-

rijanom. Istovremeno, Stoji-

~i} je podvukao opredijeqe-

nost Srpske da po{tuje sve one

standarde koji se podrazumije-

vaju u reformskim procesima,

pa i u reformi sistema odbra-

ne, na putu ka evropskim inte-

gracijama i Partnerstvu za

mir.

PREVERA Predsjednik skup{tinskog

Odbora za kontrolu organa od-

brane i unutra{wih poslova Ve-

limir Sakan izrazio je negodo-

vawe zbog produàvawa mandata

Komisiji koja je uspje{no oba-

vila posao.

Sti~e se utisak, naglasio je

Sakan, da smo prevareni, jer smo

ubijedili poslanike da }e rje-

{ewa iz reforme odbrane biti

od interesa za Republiku Srpsku

i BiH.

- Sada smo do{li u pozici-

ju da im kaèmo da to naprasno

ne vaqa jer rezultati reforme

nisu vidqivi - istakao je Veli-

mir Sakan.

\Bogat ulov: Uzorci praha na analizi

\ Vladislav Jovanovi}: Zapostavqeni Srbi

DA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORIDA SRBIJA PROGOVORI SARAJEVO - Kancelarija vi-

sokog predstavnika u petak je za-

traìla od ministara u ostavci u

Savjetu ministara BiH da ispuwa-

vaju svoje obaveze, ukqu~uju}i i one

koje se odnose na wihovo u~e{}e u

radu ovog organa dok ne budu zami-

jeweni.

Portparol Vedran Per{i}

rekao je Srni da je Kancelarija

visokog predstavnika uputila pi-

smo svim ~lanovima Savjeta mi-

nistara u kome je izneseno prav-

no mi{qewe o pitawu prisustva

sjednicama ministara u ostavci.

Prema wegovim rije~ima, u pi-

smu se navodi da neprisustvo sjed-

nicama Savjeta ministara predsta-

vqa ometawe organa BiH da ispu-

ni uslove za evroatlantske struk-

ture.

U pismu se nagla{ava da je je-

dan od 16 preduslova iz Studije iz-

vodqivosti da Savjet ministara

treba redovnije da zakazuje sjedni-

ce, kako bi bilo omogu}eno efika-

snije rje{avawe pitawa koja su u

wegovoj nadle`nosti. ¥

KANCELARIJA VISOKOG PREDSTAVNIKA

Ministri, na posao

VITEZ - Elvedin Kermo,

predsjednik Udruèwa porodica

ubijenih u Ahmi}ima, i jo{ jedan

mu{karac napali su u srijedu u

Ahmi}ima Mehmeda Ahmi}a, kqu-

~nog ha{kog svjedoka za smawewe

kazne Tihomiru Bla{ki}u sa 45

na osam godina zatvora.

Doga|aj je potvrdila polici-

ja Kantona Sredwa Bosna koja je

obavila uvi|aj, a protiv po~ini-

laca je podnijela prekr{ajne pri-

jave za naru{avawe javnog reda i

mira.

Mehmed Ahmi} je za "Novi

list# rekao da se napad desio pri-

je dva dana na uskom putu u selu gdje

se kolima mimoilazio sa Kermom,

koji je istr~ao iz kola sa jo{ jed-

nim ~ovjekom.

- @eqeznim {ipkama su mi raz-

bili krov, zaslon i haubu automo-

bila. Pritom su mi psovali majku

spomiwu}i Tihomira Bla{ki}a.

Dan ranije, Kermo je na putu presreo

moju k}erku i ne}aku i svakoj od

wih udario dva {amara - ispri~ao

je Ahmi}. Bla{ki}ev advokat An-

to Nobilo potvrdio je za ovaj list

da je Ahmi} napadnut, ali je rekao

da nema legalnih mogu}nosti da mu

pomogne. ¥

U SELU AHMI]I

Napadnut svjedok

KOMISIJA NE UKIDA VOJSKE

DA SRBIJA PROGOVORI

BAWA LUKA - Ministar-

stvo finansija Republike Srpske

saop{tilo je u petak, povodom

blokade ra~una op{tina Trebi-

we i Vlasenica, da rje{ewe unu-

tra{weg duga lokalnih zajedni-

ca treba zasnivati na usvojenom

zakonu na nivou Republike o iz-

mirewu unutra{weg duga.

Prepoznaju}i teìnu pita-

wa nagomilanih unutra{wih du-

gova koji su prijetili bankrotom

i finansijskim kolapsom buxe-

tu Srpske i time ugroàvali fi-

nansirawe {kolstva, zdravstva,

penzija i drugih redovnih buxet-

skih obaveza, Ministarstvo je

pripremilo strate{ki Zakon o

utvr|ivawu i na~inu izmirewa

unutra{weg duga Srpske koji je

usvojen u Narodnoj skup{tini.

Ministarstvo finansija, ka-

ko se navodi u saop{tewu, smatra

da su usvajawem ovog zakona uspo-

stavqene osnove rje{ewa jednog

od najkompleksnijeg makroeko-

nomskog pitawa, koja su neophodan

uslov za ozdravqewe doma}e pri-

vrede i zna~ajan ekonomski rast.

Kao ilustraciju, Ministar-

stvo finansija isti~e da je pome-

nutim zakonom utvr|en ukupan

unutra{wi dug Srpske fizi~kim

i pravnim licima 1,76 milijar-

di maraka.

- Stvarni unutra{wi dug

Srpske, nastao kao posqedica du-

gogodi{weg kulminirawa unu-

tra{wih obaveza, ~ak i iz peri-

oda biv{e SFRJ, daleko prema-

{uje nominalni iznos definisan

ovim zakonom. Primjera radi,

procijeweno je da samo dug za rat-

nu materijalnu i nematerijalnu

{tetu sa kamatama prema{uje

{est milijardi maraka - navodi

se u saop{tewu. Smatraju}i da je

rje{ewe sa nivoa Republike pri-

mjenqivo i na nivou op{tina,

Ministarstvo finansija je do do-

no{ewa sistemskog rje{ewa

predloìlo i Zakon o privreme-

nom odlagawu od izvr{ewa po-

traìvawa iz buxeta gradova i

op{tina na podru~ju Srpske, ali

prijedlog ovog zakona nije usvo-

jen u Narodnoj skup{tini.

Prilikom pripreme ovog za-

kona od 63 op{tine wih 53 je do-

stavilo podatke Ministarstvu

finansija o potraìvawu fizi~-

kih i pravnih lica od 20. maja

1992. godine do 19. juna 1996. go-

dine na osnovu izvr{nih sudskih

odluka, vansudskih poravnawa i

drugih akata.

Glavnica iznosi 22, 2 milio-

na maraka i blizu 31 milion ju-

goslovenskih dinara, tro{kovi

postupka 130 hiqada maraka i 376

dinara, a ostali tro{kovi 2,2 mi-

liona maraka.

Ministarstvo finansija na-

gla{ava da su dobijeni podaci

nepotpuni, jer su mnogi nabroja-

ni predmeti bili bez iznosa u

markama ili jugoslovenskim di-

narima, zna~aj broj nema obra~u-

natu kamatu i nisu bili navede-

ni svi ostali tro{kovi, jer ve-

liki broj predmeta nije ni zavr-

{en.

¥ Q. ÎÎ]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prijetwe MarkuMikerevi}u

DOBOJ - Od 10. decembra

pro{le godine, kada je iz {tam-

pe iza{la wegova kwiga "Sara-

jevski kazani smrti#, Marko Mi-

kerevi} dobija prijete}e tele-

fonske poruke.

- Pozivi su posebno poja~a-

ni ovih dana, poslije moje tvrd-

we da je Amor Ma{ovi}, pred-

sjednik muslimanske komisije

za razmjenu, tokom rata ~esto

dolazio u logor "Viktor Bubaw#

i za razmjenu traìo mrtve, a ne

ìve Srbe - kaè Marko Mike-

revi}, koji je u minulom ratu

bio sudija porotnik Okru`nog

vojnog suda u Sarajevu i bio svje-

dok stradawa Srba.

Telefonske pozive upu}uju

mu nepoznate osobe. Neki su po-

menuli da su iz Sarajeva i skre-

}u mu pa`wu, ne ba{ biranim

rije~ima, na sve ono {to je na-

pisao u kwizi.

- S jednim sam se malo i

"ispri~ao#. âk sam ga prepo-

znao po glasu, to sam mu i rekao,

{to on nije poricao, ve} napro-

tiv, priznao je. Nije mi kon-

kretno prijetio, ve} je rekao ot-

prilike "vidje}emo se# , {to po

wegovom tonu za mene ne bi slu-

tilo na dobro - isti~e Mikere-

vi}.

Drugi ga, opet, prema wego-

vim rije~ima, pitaju {ta mu je

trebalo da sve ono napi{e, a po-

tom nagla{avaju "dobi}e{ ti

svoje#, "na}i }emo se#...

- Ne zabriwavaju me prijet-

we, jer savjest mi je ~ista. Mo-

ja je du`nost bila da napi{em

istinu, a ona se temeqi na pi-

sanim dokumentima i sakupqe-

na je u jednoj kwizi. Uostalom,

pisao sam na osnovu ~iwenica i

mnogobrojnih svjedo~ewa i sav

taj materijal nalazi se Ha{kom

tribunalu - obja{wava Marko

Mikerevi}. ¥ Sl. P.

PODVUÊNO

22. i 23. januar 2005. DOGA\AJI 3

FOTO-VIJEST

Ova godina im nije hladna. Vrapci lako dolaze do hrane, nema

mnogo grabqivica, pa mogu i zapjevati. Me|utim, ostala im je navika

iz hladnijih zima, pa se povremeno okupe i zajedno najeè.

¥ Milenko [UKALO

VOQA - I daqe smatramo da je je-

dino odrìvo rje{ewe za op{ti-

ne i gradove Srpske dono{ewe

okvirnog zakona kojim }e se re-

gulisati ova pitawa. To }e zah-

tijevati ogromnu politi~ku vo-

qu i ~vrsto opredjeqewe svih

nivoa vlasti - isti~e Ministar-

stvo finansija.

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

MINISTARSTVO FINANSIJA O UNUTRA[WEM DUGU

Ukupan unutra{wi dug Srpske fizi~kim i pravnimlicima 1,76 milijardi maraka. Izlaz u dono{ewuokvirnog zakona

BAWA LUKA - Strate{ka

preduze}a u kojima dràva ima ve-

}inski dio kapitala hitno treba da

se osposobe za efikasno i konku-

rentno poslovawe na doma}em i

inostranom trì{tu.

U suprotnom, na}i }e se na ru-

bu propasti ili }e ih strani ula-

ga~i kupiti po bagatelnoj cijeni.

Ovako bi se mogao opisati re-

zime okruglog stola "Kako iza}i iz

tranzicionog }orsokaka i osposo-

biti na{a preduze}a za efikasno

i konkurentno poslovawe# odrà-

nom u petak na Ekonomskom fakul-

tetu u Bawoj Luci.

U~esnici skupa, ekonomski

stru~waci i privrednici, ocije-

nili su da uporedo sa privatiza-

cijom strate{kih preduze}a ~iji

je ve}inski vlasnik dràva temeq-

ne promjene treba da se sprovedu u

organizacionoj, finansijskoj i

upravqa~koj strukturi.

Profesor dr Manojlo Babi}

smatra da se ova preduze}a mogu jo{

uvijek spasiti uz postojawe poli-

ti~ke voqe i angaòvawe doma}ih

stru~waka.

- Ne smijemo dozvoliti da nam

ove poslove obavqaju strani ulaga-

~i, potencijalni vlasnici ili su-

vlasnici strate{kih preduze}a.

Sigurno je, da oni zadugo ne}e bi-

ti spremni da kupe ova preduze}a.

Treba da slijedimo primjer Slo-

venije i ostalih zemaqa koje su

uspjele da svoja strate{ka preduze-

}a sprovedu kroz uspje{nu tranzi-

ciju i privatizuju ih - rekao je Ma-

nojlo Babi}.

On je podsjetio da je u prote-

klih devet godina prodato svega 35

odsto preduze}a sa ve}inskim dr-

àvnim kapitalom. Kao jedan u ni-

zu razloga koji su doveli do ovakve

situacije, profesor Manojlo Ba-

bi}, navodi slijepo pridràvawe

uputstava stranih savjetnika.

Direktor "Bawalu~ke pivare#

Predrag Radi} smatra da su velika

preduze}a ̀ rtve dvije floskule ko-

je su mnogi uzeli zdravo za gotovo.

- Neko je u startu ovim predu-

ze}ima prilijepio etiketu socija-

listi~kih, a zatim se krenulo sa

wihovim obezvre|ivawem. Sada

nam predstoji da ovo preduze}a {to

imamo o~uvamo dok je o bilo ka-

kvom razvoju u ovom trenutku be-

smisleno govoriti. Druga flosku-

la koja nas je skupo ko{tala je ta-

kozvana liberalizacija trì{ta

od koje korist imaju samo Ameri-

ka i Evropska unija - kategori~an

je Radi}.

Do vratolomnog pada u poslo-

vawu Bawalu~ke pivare u odnosu

na 2003. godinu, direktor Predrag

Radi}, kaè da je do{lo usqed pot-

punog otvarawa na{eg trì{ta is-

takav{i da se bez bilo kakve kon-

trole kvaliteta proizvoda uvozi-

lo sve i sva{ta.

- Od dràvnih organa uporno

smo traìli da na granicama BiH

postave kontrole kao {to ih

je prema nama uvela Hrvatska. Ne

postoji mjera koju moèmo sami da

preduzmemo da bismo spasili i za-

{titili svoja preduze}a. Potreb-

na nam je dràvna strategija - is-

takao je Radi}.

Od vlasti Republike Srpske

o~ekuje se da }e, slijede}i primjer

Federacije BiH, ubrzo pripremi-

ti Nacrt zakona o reorganizaciju

preduze}a sa ve}inskim dràvnim

kapitalom.

Svi u~esnici koji su uzeli ri-

je~ na ovom skupu jedinstveni su u

ocjeni da mala i sredwa preduze}a

ne mogu zna~ajno da napreduju bez

velikih jer upravo wima plasira-

ju svoje proizvode.

¥ @. MARÊTA

Za devet godina prodato 35 odstopreduze}a sa ve}inskim dràvnimkapitalom. Velikim firmamaostala je jo{ jedna {ansa

SARAJEVO - Predstavnici

Tuìla{tava BiH i Hrvatske pot-

pisali su u petak u Sarajevu Pro-

tokol o saglasnosti u ostvarivawu

me|usobne saradwe u borbi protiv

svih oblika te{kog kriminala, ja-

vila je Srna.

Wegova svrha je olak{avawe

razmjene obavje{tewa, izvje{taja

i dokumenata, ukqu~uju}i i izjave

svjedoka, te razmjenu informacija,

zakona i propisa.

- Budu}a direktna komunika-

cija ove dvije pravosudne ustanove

umnogome }e ubrzati i olak{ati

rad na procesuirawu te{kih kri-

vi~nih djela, ali i ratnih zlo~i-

na - saop{teno je iz Tuìla{tva

BiH, nakon {to su glavni tuìlac

BiH Marinko Jur~evi} i hrvatski

dràvni tuìlac Mladen Baji}

potpisali Protokol.

Baji} je istakao da }e Proto-

kolom po~inioci krivi~nih djela

biti sprije~eni u namjeri da dr-

àvne granice koriste kao na~in

izbjegavawa odgovornosti za kri-

vi~no djelo.

U saop{tewu se navodi da je

ovo prvi protokol potpisan izme-

|u dva tuìla{tva susjednih drà-

va koji }e zna~ajno doprinijeti is-

traìvawu i spre~avawu krivi~-

nih djela, kao {to su organizova-

ni kriminal, nezakonita trgovina

drogom, prawe novca, te me|una-

rodni terorizam.

Potpisivawu su prisustvovali

i ministar pravde BiH Slobodan

Kova~, hrvatski ambasador u BiH

Josip Vrbo{i} i zamjenik {efa

Posebnog odjeqewa Tuìla{tva

BiH za organizovani kriminal,

privredni kriminal i korupciju

Georg Halbah.

¥ V. J.

PROTOKOL TU@ILA[TAVA BiH I HRVATSKE

Zajedno protiv kriminala

BIJEQINA - Prioritet

Centra javne bezbjednosti Bije-

qina u ovoj godini bi}e rasvje-

tqavawe krivi~nih djela ratnog

zlo~ina i otkrivawe osumwi~e-

nih u skladu sa zakonom.

Ovo je u petak na konferen-

ciji za novinare rekao portpa-

rol Centra Dragan Peri}.

On je dodao da je bijeqinska

policija pro{le godine pokre-

nula osamnaest predmeta ~iji je

ciq rasvjetqavawe ratnih zlo-

~ina po~iwenih na ovom ali i

podru~ju sredwe Bosne. U inte-

resu istrage Peri} nije mogao

da iznese vi{e detaqa.

- Osim pokretawa istraga,

bijeqinski Centar javne bezbjed-

nosti dao je zna~ajan doprinos u

radu Komisije za Srebrenicu.

Na{i policajci imali su vi{e

akcija na pronalasku i predaji

lica sa Ha{ke liste - naglasio

je Peri}.

Govore}i o bezbjednosti u

Bijeqini, Peri} je rekao da je u

posqedwih mjesec dana, poslije

ubistva mladi}a u klubu "Ri~# i

poku{aja ubistva policajca u ka-

fi}u "Slot#, ona pogor{ana.

Policija po wegovim rije~ima

poja~ala mjere, obaviv{i vi{e

racija u ugostiteqskim objekti-

ma.

¥ S. R. T.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA

Na stolu 18 predmeta

Privrednici i stru~waci na okupu: Gdje jeizlaz (Snimio R. OSTOJI])

KORAK DO BANKROTA

OSNIVA SE SAVJET MINISTARAKULTURE BALKANA

Most saradwe BEOGRAD - U Kopenhagenu }e 31. marta biti

potpisana deklaracija o osnivawu Savjeta ministara

kulture Balkana radi unapre|ewa kulturne saradwe,

javila je Srna.

Drugom stru~nom sastanku ministarstava kultu-

re Balkana prisustvova}e predstavnici Srbije i Cr-

ne Gore, Albanije, Makedonije, BiH, Bugarske, Rumu-

nije, Hrvatske, Gr~ke i Turske, te Nordijskog savje-

ta ministara i me|unarodnih organizacija u Srbiji.

Predstavnik Ministarstva kulture Albanije, ko-

je je inicijator osnivawa Savjeta, Arben Kumbaro,

istakao je u petak na konferenciji za novinare u Be-

ogradu da inicijativu nisu pokrenule evropske orga-

nizacije nego je ona rezultat potrebe za me|usobnom

saradwom.

^lanovi Savjeta }e sara|ivati na projektima iz

oblasti kulture i doprinositi razvoju saradwe i mi-

ra balkanskih zemaqa, sa namjerom da se pomogne bal-

kanskim zemqama koje nisu ~lanice Evropske unije da

ubrzaju proces integracija u Uniju. ¥

ZBOG DUGA ZA STRUJU

Romi u mraku PRIJEDOR - Romska mahala u prijedorskoj Rad-

ni~koj ulici u petak je ostala bez struje.

^lanovi ekipe "Elektrodistribucije# presjekli

su ̀ ice na banderi i bez struje ostavili nekoliko do-

ma}instava prijedorskih Roma koji zbog neima{ti-

ne nisu bili u mogu}nosti izmirivati ra~une. Pre-

ma na{im saznawima, dug je dostigao 15 hiqada mara-

ka.

Predsjednik prijedorskog Udruèwa Roma Rexep

Hati} kaè da su se na ovu odluku àlili rukovod-

stvu "Elektrodistribucije#, ali su od wih dobili

odgovor da moraju uplatiti prvu ratu od hiqadu ma-

raka i da }e im struja biti ukqu~ena.

- Da imamo taj novac ne bi ni do{li u ovakvo sta-

we - kaè Hati} i dodaje da romske porodice ìve u

bijedi i jedva preìvqavaju tako {to sakupqaju i

prodaju sekundarne sirovine.

Obra}awe i Centru za socijalni rad tako|e je

bilo bezuspje{no jer je olak{ica za struju vi{e ne-

ma, zbog ~ega su bili primorani da potraè stare pe-

trolejke. ¥ P. [.

JUBILEJ Jedan od povoda za odràvawe

okruglog stola je 30. godina posto-

jawa Ekonomskog fakulteta u Ba-

woj Luci. Wegov dekan Stanko Sta-

ni} istakao je da je ovaj fakultet

u tom periodu izwedrio 2.760 diplo-

miranih ekonomista, 62 magistra

i 23 doktora ekonomskih nauka.

PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE PO RECEPTU SLOVENIJE STRATE[KA PREDUZE]A I PRIVATIZACIJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.DOGA\AJI

BAWA LUKA - Udruèwe iz-

bjeglih i raseqenih lica Republi-

ke Srpske "Ostanak#, traì od me-

dijskih ku}a u Srpskoj da im omo-

gu}e prostor u emisijama kako bi,

izbjegli~ku populaciju, upoznali

o politi~koj situaciji i kr{ewu

wihovih qudskih prava od strane

me|unarodnih predstavnika.

U saop{tewu se navodi da pred-

stavnici ovog udruèwa èle da,

javnim nastupima na radio-televi-

zijskim stanicama u Republici

Srpskoj, upoznaju izbjegli~ku po-

pulaciju o usvojenom buxetu Repu-

blike Srpske za 2005. godinu, te o

formirawu Fonda za pravi~nu na-

doknadu uni{tene imovine u toku

ratnih dejstva i nakon potpisiva-

wa Dejtonskog sporazuma.

Udruèwe navodi da formira-

we Fonda za pravi~nu nadoknadu

predstavqa odgovor na "mito i ko-

rupciju u dono{ewu

pojedina~nih sudskih presuda#

kojima se, na primjer, "zbog obi~-

ne limarske radwe ili jedne ku}e

blokira buxet op{tina Trebiwe i

Vlasenica#.

Na drugoj strani, isti~u u

Udruèwu, desetine uni{tenih ku-

}a i privatnih radwi nemaju ni-

kakav zna~aj.

¥ J. N.

UDRU@EWE IZBJEGLIH I RASEQENIH "OSTANAK"

Dvostruki ar{ini

PRIJEDOR - Prijedorska aso-

cijacija za ekonomski razvoj -

"Preda#, zavr{ila je sprovo|ewe

obuke iz oblasti preduzetni{tva

i poslovnog planirawa za u~eni-

ke zavr{nih razreda sredwe {ko-

le. To je dio programa "Preduzet-

ni~ke obuke mladih#, ~ija je rea-

lizacija zapo~eta u novembru pro-

{le godine.

Ovaj projekat je realizovan uz

saglasnost Ministarstva prosvje-

te i kulture Republike Srpske i

podr{ku Op{tine Prijedor. Po-

mo} su pruìli i direktori sred-

wih {kola. Program sadrì tri

faze - anketirawe u~enika zavr-

{nih razreda, sprovo|ewe obuke

iz preduzetni{tva te planirawe i

takmi~ewe u izradi poslovnog pla-

na.

Obuka u kojoj je u~estvovalo

{ezdeset u~enika trajala je sedam

dana, a realizovana je od 3. do 10 ja-

nuara. Svi oni koji su imali è-

qu da pro|u ovu obuku, a nisu to

ovog puta uspjeli, ima}e mogu}no-

sti da je poha|aju po~etkom qetnog

raspusta.

Prema rije~ima Mi{e Reqi}a

direktora Asocijacije "Preda#,

svrha obuke je da se u~esnicima po-

digne svijest o zna~aju preduzet-

ni{tva za razvoj ekonomije odre-

|enog podru~ja te da ukaè na mo-

gu}nosti koje preduzetni{tva nu-

de pojedincima.

¥ P. [.

SAVEZ sindikata zatraìo je od

Vlade Republike Srpske da obezbijedi

oko 50 miliona maraka za program soci-

jalnog zbriwavawa radnika koji }e, zbog

privatizacije, ste~aja i likvidacije pred-

uze}a ostati bez posla. Za sada je obez-

bije|eno 18 miliona maraka iz republi~-

kog buxeta, ali u Savezu sindikata naja-

vquju mogu}nost da se za socijalni pro-

gram obezbijede jo{ neki izvori finan-

sirawa.

Navodno, pored buxeta, znatan dio

sredstava za socijalni program mogla

bi se obezbijediti iz privatizacije, suk-

cesije i buxeta op{tina. U Sindikatu

isti~u da bi uskoro mogao da bude reali-

zovan veoma povoqan kredit Svjetske

banke kojim bi se obezbijedilo dodatnih

11,2 miliona maraka za socijalni pro-

gram.

- Savez sindikata obratio se Svjet-

skoj banci sa novim zahtjevom da se u

ovoj godini iz sredstava sukcesije i pri-

vatizacije izdvoji 20 miliona maraka, a

{to bi bilo u skladu sa Zakonom o pri-

vatizaciji - kaè predsjednik Saveza sin-

dikata êdo Vola{.

On je dodao da bi socijalni program

mogao da se uve}a za 10 miliona maraka,

ukoliko bi op{tine iz svojih buxeta iz-

dvojile do 2,5 odsto sredstva za zbriwa-

vawe vi{kova radnika.

Vlada je u pro{loj godini obezbije-

dila devet miliona maraka, od kojih je

utro{eno {est miliona i to iskqu~i-

vo za potrebe socijalnog zbriwavawa rad-

nika u preduze}ima u kojima je pokrenut

ste~aj. ¥ M. M.

DRU[TVO SRPSKO-JEVREJSKOG

PRIJATEQSTVA

Rabinu op{tinskopriznawe DOBOJ - Dru{tvo srpsko-je-

vrejskog prijateqstva u Doboju,

javqa Srna, predloìlo je rabi-

na jevrejske zajednice u Republi-

ci Srpskoj Jozefa Atijasa za naj-

ve}e op{tinsko priznawe. Ono

se, svake godine, dodjequje povo-

dom Dana op{tine, 26. marta.

U obrazloèwu prijedloga

navode se izuzetne zasluge rabi-

na Atijasa na op{tem razvoju i

saradwi Doboja sa drugim op{ti-

nama, gradovima i institucijama,

kao i postignuti rezultati na me-

|ureligijskom i me|uetni~kom

povezivawu i pomirewu razli~i-

tih vjerskih i etni~kih grupa.

Povodom Dana op{tine Doboj

dodjequju se plaketa i amblem

Op{tine, kao i nagrade, a prije-

dloge mogu da upute organizaci-

je i zajednice, dru{tveno-poli-

ti~ke organizacije, mjesne zajed-

nice, dru{tvene organizacije i

udruèwa gra|ana. ¥

GRADI[KA- Op{tinska upra-

va Gradi{ke trenutno stipendira 342

studenta. To je trideset i {est stu-

denata mawe nego pro{le godine.

- Ove godine 57 studenata prvi

put primaju stipendiju od po 90 ma-

raka mjese~no. Studenti koji ne is-

puwavaju uslove konkursa, ove go-

dine ne}e dobijati stipendije, pa

je odbijeno 240 zahtijeva - potvrdio

je ovo za na{ list referent u op-

{tinskoj upravi Du{ko Iveti}.

Prema wegovim rije~ima stu-

denti, koji se jave na konkurs, mo-

raju imati prosjek ocjena osam i

biti redovni studenti. Stipendi-

ju primaju i redovni studenti dje-

ca poginulih boraca, i studenti pr-

ve godine fakulteta koji su sve raz-

rede sredwe {kole zavr{ili od-

li~nim uspjehom ili postizali za-

paène rezultate na takmi~ewi-

ma.

Studenti koji ne ispuwavaju

uslove konkursa, ranijih godina,

podnosili su molbe na~elniku op-

{tine, poslije ~ega su svi dobija-

li stipendije. Ove godine, me|u-

tim, stipendije su odobrene samo

onim studentima koji ispuwavaju

uslove konkursa.

- Imali smo namjeru da stipen-

diramo sve redovne studente, ali

takva odluka jo{ nije upu}ena pred

odbornike. Nije ni poznato da li

}e i kada biti - rekao je Iveti}.

Ta~an broj studenata sa podru~-

ja gradi{ke op{tine se ne zna, ali

prema pretpostavkama na osnovu

podno{enih zahtijeva za stipendi-

ju, ima ih vi{e od hiqadu.

- Najvi{e stipendija primaju

studenti Medicinskog, Ekonom-

skog i Filozofskog fakulteta u

Bawoj Luci, ali i desetak stude-

nata koji visoko zvawe sti~u u

Be~u i Gracu. Stipendije dobija

i nekoliko studenata sa podru~-

ja Gradi{ke op{tine koji studi-

raju u Beogradu - kazao je Iveti}.

Treba podsjetiti da su, na bi-

rou za zapo{qavawe u Gradi{ci sa

visokom stru~nom spremom prija-

vqene je 42 osobe. Posao ~eka i 55

lica sa zavr{enom vi{om {kolom,

ali i jedan magistar.

Op{tinska uprava je, prije dvi-

je godine, primila pet pripravni-

ka. Zaposleni u op{tinskoj upravi

se ne sje}aju nikoga vi{e ko je, po-

slije zavr{enog fakulteta, do{ao

raditi u op{tinsku upravu.

¥ B. VELENDEÎ]

BEOGRAD - U subotu, 22 ja-

nuara, navr{ava se dvanaest go-

dina od stradawa Srba na podru~-

ju Ravnih Kotara u akciji Hrvat-

ske vojske pod nazivom "Masle-

nica#.

U saop{tewu Dokumentacio-

no-informacionog centra "Ve-

ritas# navodi se da je "ovo pod-

ru~je jo{ uvijek siva zona povrat-

ka prognanih Srba, u kojoj rat i

daqe traje#.

- Ovdje "nepoznati# po~ini-

oci ratuju protiv nevidqivog ne-

prijateqa grafitima, ru{ewem

i paqewem onoga {to do sada ni-

je uni{teno ili se nanovo gradi.

Ravnokotarski pejzaì su na sra-

motu Hrvatske i me|unarodne za-

jednice jo{ siva zona povratka

protjeranih Srba - kaè se u sa-

op{tewu.

U wemu se daqe navodi da je

prije dvanaest godina, u agresiji

Hrvatske vojske, poginulo 326 voj-

nika i civila, te da je u zbjego-

vima umrlo 165 civila a da ih se

osam jo{ vode kao nestali.

- Sva imovina je uni{te-

na, a crkve spaqene u nekada

bogatim srpskim selima - Is-

lam Gr~ki, Ka{i}, Smoko-

vi}, Murvica, Crno, Zemu-

nik Gorwi, Poqica i Islam

Latinski - isti~u u "Verita-

su#.

Jedan od te{kih zlo~ina, na-

vode u Centru, desio se ve} prvog

dana agresije na prevoju Mali

Alan na Velebitu, i to u blizi-

ni osmatra~nice Unprofora.

Tada je hrvatska specijalna

policija, pod komandom gene-

rala Mladena Marka~a,

mu~ki i iz zasjede,

ubila i izmasakrira-

la 22 pripadnika Srp-

ske Vojske Krajine sa

podru~ja Gra~aca.

- Napad se dogo-

dio u jeku sprovo|e-

wa Vensovog plana i

rezolucije Savjeta

bezbjednosti Ujediwenih nacija

762, tako da je Hrvatska iskori-

stila zauzetost me|unarodne za-

jednice i Srbije, situacijom u

BiH, da izvr{i agresiju na ju-

`ni dio nekada{we Republike

Srpske Krajine - stoji u saop-

{tewu.

Za nekoliko dana, podsje}aju

u "Veritasu#, hrvatske snage za-

uzele su vi{e desetina kva-

dratnih kilometara na Rav-

nim Kotarima, i preuzele

kontrolu nad branom i hi-

droelektranom "Peru}a#,

zapadno od Siwa.

- Ovaj napad govori da

Unprofor nije bio garant

mira i za{tite Srba kao i

da je Savezna Republika Ju-

goslavija pokazala da nema

namjeru da vojno interve-

ni{e, kao {to je bilo obe-

}ano iz Beograda. Uporedo

sa tim, Hrvatska je dobila

me|unarodnu podr{ku za

reintegraciju Krajine - za-

kqu~uje se u sa-

o p -

{tewu Dokumentaciono-infor-

macionog centra "Vertas#.

¥ G. KLEPI]

LAKTA[I - Na aerodromu "Bawa-

luka# u Mahovqanima kod Lakta{a, u

petak je obavqen promotivni let prvog

civilnog helikoptera u Republici Srp-

skoj i BiH. Helikopter tipa "gazela#

bi}e kori{}en za potrebe slu`be tra-

gawa i spa{avawa kao i za druge hitne

intervencije.

Prisutne goste, me|u kojima je bi-

lo najvi{e privrednika, pozdravio je

direktor republi~ke Direkcije za ci-

vilnu vazdu{nu plovidbu Dejan Todoro-

vi}, a na promotivni let ih je pozvao di-

rektor aerodroma "Bawaluka# Velimir

Bobi}.

Ministar saobra}aja i veza u Vladi

Republike Srpske, Dragan [olaja govo-

rio je o aktivnostima Direkcije, koja je,

uz podr{ku vlade, preduzela sve da se

Aerodrom "Bawaluka# modernizuje.

- Preko pola miliona marka uloè-

no je u bezbjednost aerodroma. Nabavqe-

na su vatrogasna vozila, a krajem mjese-

ca bi}e zavr{en kontrolni aerodromski

toraw i jo{ neki poslovi koji stvaraju

uslove za bezbjedan aviosaobra}aj - re-

kao je [olaja.

On je govorio i o planovima za iz-

radu devet heliodroma u ve}im gradovi-

ma Republike Srpske napomiwu}i da }e

se, drugi helikopter, koji je u pripre-

mi, koristiti za hitne medicinske in-

tervencije i biti na usluzi gra|anima

Republike Srpske.

Pilot helikoptera Zoran Okiq go-

vorio je o karakteristikama he-

likoptera ~iji je vojni prototip

ura|en 1967. u Francuskoj, a pr-

vi civilni model upotrijebqen

1975. godine.

- Dolet mi kaèmo, repari-

rane "gazele# je 670, a maksimal-

na brzina je 310 kilometara. Do

Beograda se leti 80, do Zagreba

40, Splita 55, a do Sarajeva 49

minuta - pojasnio je Okiq.

Helikopter je, odlukom Vlade Re-

publike Srpske, od 3. marta 2004. godi-

ne, preuzet od republi~kog ministar-

stva odbrane i dat Ministarstvu sao-

bra}aja i veza koje ga je mjesec dana ka-

snije dalo Direkciji za vazdu{nu plo-

vidbu. Ove godine, 11. januara helikop-

ter je dobio sve potrebne saglasnosti za

nesmetan let.

Svi koji su ima hrabrosti i voqe

u petak su mogli da lete desetak mi-

nuta prvim civilnom helikopterom

BiH.

¥ M. Mi.

PRIJEDOR

Preda pomaè mladima

SOCIJALNO ZBRIWAVAWERADNIKA

Spas u kreditu

STIPENDIRAWE STUDENATA U GRADI[CI

Studentima koji nisu ispuwavaliuslove, ranijih godina, stipendije jeodobravao na~elnik op{tine.Danas se stipendiraju samo onikoji ispuwavaju uslove konkursa

PRVI CIVILNI HELIKOPTER U BiH

Poletjela "gazela"

U agresiji Hrvatske vojske na RavneKotare, ubijeno 326 srpskih boracai civila. U zbjegovima je umrlo106 lica, dok ih se osam i danasvode kao nestali

4

\ Mahovqani: "Gazela" na promotivnom letu (Snimio M. [UKALO)

REMONTRemont helikoptera ura-

|en je u Vr{cu. U po~etku

planirani tro{kovi su bi-

li 61.110 evra, da bi uz dodat-

ne, neplanirane radove po-

skupjeli i poslije svega, oni

dostigli kona~an iznos od

99.929 evra.

Stare gazele, koje imaju

vojske u okruèwu na trì-

{tu dostiù cijene od neko-

liko desetina hiqada dola-

ra. Prva civilna "gazela# u

BiH prema procjenama

stru~waka sada ima trì-

{nu cijenu od 350 hiqada hi-

qada evra.

\Gradi{ka: Stipendista mawe nego lani

NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA NI[TA BEZ KONKURSA

Mladen Marka~: Zlo~inac iz Ravnih Kotara

GODI[WICA STRADAWA SRBA U KOTARIMA

"SIVA ZONA" POVRATKA

NI[TA BEZ KONKURSA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SUD u Wujorku rekao je svoje

- {to se wega ti~e, biv{i diplo-

mata BiH Muhamed [a}irbegovi}

moè da spakuje kofere i krene u

Sarajevo, gdje ga ve} godinama ~e-

ka optu`nica za pronevjeru vi{e

od dva i po miliona maraka.

Optu`nicu je svojevremeno po-

digao Kantonalni sud u Sarajevu,

na osnovu koje je tada{we Mini-

starstvo civilnih poslova i ko-

munikacija BiH u januaru 2002. go-

dine od ameri~kog Ministarstva

pravde zatraìlo [a}irbegovi-

}evo hap{ewe i izru~ewe.

Nesta{ni momak bo{wa~ke

ratne i poratne diplomatije Mu-

hamed [a}irbegovi} uhap{en je

25. marta 2003. godine u Wujorku.

Iza re{etaka je proveo vi{e od

godinu dana, jer wujor{ki sud ni-

je htio ni da ~uje za mogu}nost pu-

{tawa na slobodu uz kauciju.

U me|uvremenu, iz Sarajeva je

dostavqena dokumentacija, na

osnovu koje se [a}irbegovi} tere-

ti za zloupotrebu slu`benog polo-

àja i pronevjeru novca, {to je

ameri~ke pravosudne organe nave-

lo na zakqu~ak da postoji osnova-

na sumwa da se biv{i diplomata

BiH zaista ogrije{io o zakon.

Ta~nije, sud je zakqu~io da do-

kazi upu}uju na to da je [a}irbe-

govi} novac tro{io mimo zakona,

budu}i da je istraìocima rekao

da }e "biti u stawu da nadoknadi

izvjesna potro{ena sredstva#.

S druge strane, Muhamed [a-

}irbegovi} tvrdi da je imao ovla-

{}ewa da koristi novac na na~in

na koji je to i radio. O tome je jo{

u januaru 2001. godine obavijestio

i svog {efa - ratnog predsjedni-

ka Predsjedni{tva BiH i osniva-

~a Stranke demokratske akcije

Aliju Izetbegovi}a.

Odmah poslije otkrivawa pro-

nevjere dva i po miliona maraka,

[a}irbegovi} je poslao Izetbego-

vi}u pismo i podsjetio ga da je sa-

glasnost za tro{kove od oko 609

hiqada dolara "mogao i smio tra-

ìti samo od wega#.

[a}irbegovi} je informisao

Izetbegovi}a da je ukupan dug Mi-

sije BiH pri Ujediwenim nacija-

ma i generalnog konzulata u Wu-

jorku u 2000. godini bio 890 hiqa-

da dolara, od ~ega je mogu}e doku-

mentovati samo 280 hiqada dola-

ra. [a}irbegovi} je taksativno

naveo koliko je novca dao kom

advokatu i u koje svrhe. Tako|e,

priznao je da je dio novca oti{ao

i na ra~un "humanitarnih organi-

zacija#, koje su se, navodno, brinu-

le o djeci - stradalnicima od mi-

na. Rije~ je o organizaciji "Glo-

bal relif medikal fond#, koja je,

protivno odredbama Be~ke kon-

vencije, registrovana na adresi

Misije BiH u Wujorku.

Ova organizacija je, podsjeti-

mo, ve} nekoliko godina na crnoj

listi Ujediwenih nacija kao po-

maga~ me|unarodnog terorizma.

Wima je [a}irbegovi} "donirao#

20 hiqada dolara.

[a}irbegovi} je i istra`nim

organima priznao da je novac sa

ra~una Misije BiH upla}ivan ra-

znoraznim lobisti~kim i advokat-

skim ku}ama. Tim novcem finan-

sirana je i tu`ba protiv Srbije i

Crne Gore, koju je zbog navodne

agresije i genocida pred Me|una-

rodnim sudom pravde u Hagu 1993.

godine, u ime Alije Izetbegovi}a

podigao ameri~ki advokat Fren-

sis Bojl. Jedno vrijeme [a}irbe-

govi} bio je zastupnik BiH u tom

sudskom procesu.

Iz wegovog pisma, upu}enom

Aliji Izetbegovi}u, vidi se da je

samo u 2000. godini advokat Fon

van den Bisen, pravni zastupnik

BiH u tu`bi protiv tada{we Ju-

goslavije, zaradio 250 hiqada do-

lara, dok je ~lan wegovog tima,

advokat Brigit [tern u xep str-

pala 42 hiqade dolara. [a}irbe-

govi} je za tro{kove svojih puto-

vawa u Hag od 1998. do 2000. godi-

ne sa ra~una Misije BiH pri Uje-

diwenim nacijama uzeo 112 hiqa-

da dolara.

[a}irbegovi} u tom pismu,

istina nije pomenuo gdje je nesta-

lo 1,8 miliona dolara, koje je 1995.

godine BiH dobila od saudijske

vlade i kojima je, navodno, treba-

lo da raspolaè tajanstveni "Bo-

snia investment fond ministri#.

U ~ijim je xepovima zavr{io taj

novac, ostalo je nepoznato do da-

nas. Ali, zato se zna da je 150 hi-

qada dolara - polovinu kaucije za

wegovo pu{tawe iz pritvora - pla-

tio Xorx Soro{.

¥ D. MAJSTOROVI]

22. i 23. januar 2005. POLITIKA 5KAKO JE MUHAMED [A]IRBEGOVI] RASKR^MIO 2,4 MILIONA DOLARA

[a}irbegovi} je saglasnost za nezakonito tro{ewenovca svojevremeno traìo od Alije Izetbegovi}a.Ne zna se gdje je zavr{ilo 1,8 miliona maraka

BAWA LUKA - Rukovod-

stvo Socijalisti~ke parti-

je ostalo je pri stavu da pred-

stavnici ove stranke ne}e

u~estvovati u radu nove Vla-

de Republike Srpske.

Iako ih je mandatar za sa-

stav nove Vlade Republike

Srpske Pero Bukejlovi} po-

zvao u petak da u~estvuju u ra-

du vlade, socijalisti su na-

glasili da ne}e podràti

vladu u kojoj }e biti i pred-

stavnici nacionalnih stra-

naka.

- U skladu sa Sporazumom

o principima usagla{enog

politi~kog djelovawa Soci-

jalisti~ka partija, kao jedna

od potpisnica, obavezala se

da }e podràti izbor nove

republi~ke Vlade. Vjerujem

da postoji {ansa da se dogo-

vorimo o

w i h o v o m

u ~ e { } u ,

ali prvo

treba

da odredi-

mo pod kojim

uslovima - is-

takao je Bukej-

lovi}.

Me|utim,

i poslije sa-

stanka sa mandatarom

predsjednik Socijalisti~-

ke partije Petar \oki} kazao

je da ne podràva vladu u ko-

joj bi bile nacionalne stranke.

- O mogu}oj podr{ci na{ih

poslanika Bukejlovi}u u Narodnoj

skup{tini odlu~i}e organi stran-

ke. Odbacujemo svaku mogu}nost

da u~estvujemo u radu vlade koja

}e biti predvo|ena Srpskom demo-

kratskom strankom - istakao je

\oki}.

On tvrdi da ovim aktom Soci-

jalisti~ka partija ostaje dosqed-

na Sporazumu o principima usa-

gla{enog politi~kog djelovawa,

samo ne namjerava podràti vla-

du koju ~ine predstavnici nacio-

nalnih stranaka.

- Osim toga, smatramo da su za

sada{wu krizu u Savjetu minista-

ra BiH i Vladi Republike Srpske

krivi ~lanovi Srpske demokrat-

ske stranke i Partije demokrat-

skog progresa. Na wima je i da je

rije{e - rekao je \oki}.

On je istakao da ova partija i

daqe smatra da bi u vladi treba-

lo da budu potpisnici Poveqe za

budu}nost, odnosno Socijali-

sti~ka partija, Savez nezavi-

snih socijaldemokrata i De-

mokratski narodni savez.

Bukejlovi} se u petak sa-

stao i sa predsjednikom Save-

za sindikata Republike Srpske

êdom Vola{em.

- Vola{ mi je iznio pro-

bleme i potrebe 235 hi-

qada radnika koje

predstavqa, a

w e g o v e

prijedlo-

ge uvrsti-

}u u pro-

gram rada

b u d u } e

Vlade Srp-

ske - ista-

kao je Bu-

kejlovi}.

P r e d -

s j e d n i k

S a v e z a

sindikata

naglasio je

da je Bukejlo-

vi}u predao 25

pitawa, koja mu-

~e radnike Srp-

ske. Posebno je

istakao priva-

tizaciju, ostvare-

we ekonomske po-

litike za 2005. go-

dinu, oìvqavawe

proizvodwe, socijalne programe

i stabilizaciju buxeta.

¥ N. DIKLI]

PERO BUKEJLOVI] NASTAVIO RAZGOVOREO FORMIRAWU VLADE

SARADWU Socijalisti i daqe ne}e u Vladu saSrpskom demokratskom strankom. Savezsindikata traì reviziju privatizacije

UZ ALIJIN BLAGOSLOV

VE]INA BIJEQINA - Mandatar za sastav no-

ve republi~ke Vlade Pero Bukejlovi} ka-

zao je bijeqinskoj "BN televiziji# da }e

obezbijediti podr{ku ve}ine poslanika

u Skup{tini.

- Zainteresovan sam za for-

mirawe koncentracione

vlade, jer bi to bilo naj-

boqe rje{ewe za Re-

publiku Srpsku, ali

ne iskqu~ujem ni

mogu}nost da sastavi-

mo mawinsku vladu -

rekao je Bujelovi}.

On je objasnio

da u republi~kom

Parlamentu ra~una

na glasove poslanika

stranaka koje su pot-

pisale Sporazum o

usagla{enom

p o l i t i ~ -

kom djelo-

vawu.

¥ S. R. T.

RODBINSKE VEZE Muhamed [a}irbegovi} je

obavijestio Aliju Izetbegovi}a

o tro{ewu 80 hiqada dolara, ali

mu u pismu nije èlio re}i gdje

je taj novac potro{en. Naglasio

je da }e mu to saop{titi usmeno,

jer je rije~ o "tro{kovima koji

se ne odnose na mene#.

Dobro upu}eni izvori tvrde

da je Izetbegovi} uvijek bio po-

pustqiv i blagonaklon prema Mu-

hamedu [a}irbegovi}u, ponajvi-

{e zbog prijateqstva s wegovim

ocem Nexibom, koji se smatra jed-

nim od osniva~a Stranke demo-

kratske akcije. Ovu bo{wa~ku

stranku i [a}irbegovi}a povezu-

je jo{ jedno ime - sada{wi ~lan

Predsjedni{tva BiH Sulejman

Tihi} u rodbinskoj je vezi sa po-

rodicom [a}irbegovi}.

KOCKA Nekoliko godina prije hap-

{ewa u Wujorku, Muhamed [a-

}irbegovi} je ve} isprobao udob-

nost ameri~kih zatvora - ovaj put

u Wu Orleansu. Tada je uhap{en

zbog nedozvoqenog kockawa i

proveo je no} u zatvoru. Diplo-

matski imunitet i veze sa ame-

ri~kim privrednicima i politi-

~arima bili su dovoqni da se ne-

sta{ni ambasador vrati u svoju

kancelariju, kao da se ni{ta ni-

je desilo.

Pero Bukejlovi}: Postoje {anseza dogovor (Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Narodna

stranka "Radom za boqitak# sa-

op{tila je ju~e da je Sr|an Ma-

ri} smijewen sa mjesta predsjed-

nika Op{tinskog odbora ove par-

tije u Derventi i i{~lawen iz

stranke zbog nerada i lo{ih iz-

bornih rezultata.

Stranka se oglasila povodom

teksta "Potres u Derventi#, ob-

javqenog u na{em listu, u kojem

je prenesena Mari}eva izjava da

je napustio partiju.

- Umjesto nesposobnih kadro-

va, postavqeni su novi, koji su

ve} dokazali predanost radu i

napravili zavidne korake u raz-

voju stranke u ovoj op{tini - na-

vodi se u saop{tewu i dodaje da

Sr|an Mari} nema vi{e pravo

da istupa u ime stranke.

¥ D. Z.

SOCIJALISTI ODBIJAJU

NARODNA STRANKA "RADOM ZA BOQITAK"

Mari} je smijewen

BAWA LUKA - Predsjednik

Saveza nezavisnih socijaldemo-

krata Milorad Dodik izjavio je

u petak da ova stranka nema na-

mjeru da daqe u~estvuje u razgo-

vorima sa mandatarom Perom Bu-

kejlovi}em.

On je rekao da Bukejlovi} ve}

sada pani~no traì razgovore

kako bi prikupio 42 glasa u Na-

rodnoj skup{tini i dobio podr-

{ku za formirawe nove Vlade

Republike Srpske.

- U Sporazumu o principima

usagla{enog politi~kog djelo-

vawa navedeno je prihvatawe svih

potpisnika da se brzo formira

nova vlada, ali to ne zna~i da

treba podràti glupost - nagla-

sio je Dodik.

On je rekao da je sada poziva-

we na ovaj sporazum potpuna spe-

kulacija i da je na wegove prin-

cipe direktno udario onaj ko je

predloìo mandatara.

Govore}i o krizi u Savjetu

ministara, Dodik je naglasio da

nezavisni socijaldemokrati ni

u ovom slu~aju ne}e razgovarati

sa predsjedavaju}im Adnanom

Terzi}em ni bilo s kim drugim

o popuni ministarskih mjesta.

- Ima poziva da u~estvujemo

u tim razgovorima, ali ih ne pri-

hvatamo - rekao je Milorad Do-

dik. ¥ D. Z.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Nema razgovora

BIJEQINA - Poslanik

Srpske radikalne stranke "Dr

Vojislav [e{eq# Milan Lazi}

izjavio je u petak za na{ list da

je ta partija "pod odre|enim

uslovima# spremna da podrì

novu Vladu Republike Srpske,

odnosno wenog mandatara Peru

Bukejlovi}a.

- Ukoliko nova Vlada izra-

zi spremnost da ispo{tuje Spo-

razum o usagla{enom politi~-

kom djelovawu, ukoliko uspije

da sa~uva policiju i odbranu, te

sprije~e daqi prenos ovla{}e-

wa sa institucija Republike

Srpske na zajedni~ke organe

BiH, spremni smo da je podrì-

mo - rekao je Lazi}.

On je kao uslove za podr{ku

Vladi pomenuo i reviziju pri-

vatizacije, i uskra}ivawe mi-

nistarskih mjesta Stranci de-

mokratske akcije.

- Na tim uslovima }emo in-

sistirati u razgovorima sa Bu-

kejlovi}em i traì}emo ~vrste

garancije da }e oni biti ispu-

weni - rekao je Lazi} i izrazio

o~ekivawa da }e se ~elnici Srp-

ske radikalne stranke "Dr Vo-

jislava [e{eq# sa Bukejlovi-

}em sastati naredne sedmice.

¥ S. R. T.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA

Mogu}a podr{ka

Alija Izetbegovi}:Posebne simpatije za[a}irbegovi}a

Muhamed [a}irbego-vi}: Optu`nica ga ~e-ka jo{ od 2002. godine

NAGRADE II KOLA GRAND KAFESTI@U NA KU]NU ADRESU

NAGRADE GRAND KAFEU SVIM KRAJEVIMA REPUBLIKE SRPSKE

Nakon uru~enog "mercedesa A klase#, kao glavne nagrade II kola Naj-

ve}e nagradne igre Grand kafe za RS, ovih dana ostale nagrade II kola stizale su na adrese {irom

Republike Srpske. Me|u ostalim nagradama II kola bili su ra~unari, mikrotalasne rerne, digi-

talni fotoaparati, televizori, mobilni telefoni, setovi {oqica Grand kafe, {to je ukupno bi-

lo 671 nagrada samo u II kolu.

Me|u 110.000 koverata koje su u~estvovale u II kolu izvu~ena je i Mrko-

vi} Maja iz Bijeqine, koja je je bila presre}na {to je u wenoj ku}i sada ra-

~unar koji }e joj sigurno pomo}i u daqwem {kolovawu, te upoznavawu svi-

jeta interneta. U Osje~ane kod Doboja stigla je mikrotalasna rerna u ruke

Mal~i} Gordane, koja }e prve kulinarske korake

nau~iti uz ovaj moderni aparat koji postaje dio sva-

kog doma}instva, a wenoj mami }e olak{ati spre-

mawe ukusnih jela za svoju porodicu. Na drugi kraj

Republike Srpske, u Isto~no Sarajevo, stigao je

digitalni fotoaparat u ruke Vu~eti} Maje, koja

nije krila da je presre}na i zbog ove vrijedne nagrade, te da }e i daqe u~e-

stvovati u nagradnoj igri Grand kafe.

A za sve one koji se jo{ nisu ukqu~ili u Najve}u

nagradnu igru Grand kafe napomiwemo da jo{ nije kasno da osvoje 100.000 KM,

"BMW318i#, putovawa u Rio de @aneiro, kao i 670 drugih vrijednih nagrada.

Veliko finalno izvla~ewe nagrada III kola bi}e obavqeno 5. februara, a u

tom kolu u~estvova}e 110.000 koverata iz prva dva kola, kao i sve ostale ko-

verte koje stignu do 4. februara na adresu: Kofikom produkt - Grand kafa, p.

f. 123, 78102 Bawa Luka. Ne zaboravite isje}i bar kodove sa kesica "grand gold#

ili "grand aroma# u vrijednosti od samo 500 grama i tako oku{ati svoju sre-

}u u Najve}oj nagradnoj igri Grand kafe za RS!

Igrajte i sre}no!

IIZZVVLLAA^̂EEWWEE DDOOBBIITTNNIIKKAA 110000 ..000000 KKMM 55 .. FFEEBBRRUUAARRAA

BAWA LUKA - Rekordna cije-

na akcije Telekoma Srpske koja je

na prekju~era{wem trgovawu do-

stigla vrijednost 1,62 marke obi-

qeìla je de{avawa na Bawalu~-

koj berzi tokom protekle nedjeqe.

- Razloga za rast cijene je mno-

go. Jedan od wih je dobra prodaja Te-

lekoma Crne Gore, a na to su uti-

cala i op{ta kretawa u okruèwu,

jer su trì{ta telekomunikacija

povezana i naslowena jedno na dru-

go - ocijenio je za na{ list direk-

tor Odjela za poslovawe sa harti-

jama od vrijednosti "Hipo broker#

Bratoqub Radulovi}.

On kaè da je ovu nedjequ obi-

qeìo, za na{e uslove, veliki obim

prometa akcijom Telekoma Srpske

od 700 hiqada maraka u samo dva da-

na trgovawa. Na posqedwem trgova-

wu, u ~etvrtak, ~ak je ostao i jedan

broj nerealizovanih naloga, {to

upu}uje na o~ekivawe da }e tokom

narednih trgovawa cijena akcije Te-

lekoma i daqe i}i uzlaznom lini-

jom.

- Prema ranijoj odluci Skup-

{tine akcionara Telekoma Srpske,

u narednih dvadesetak dana trebao

bi biti zavr{en i takozvani pri-

pis akcija, odnosno dio dobiti iz

2003. godine trebao bi se podijeli-

ti akcionarima u vidu dodatnih ak-

cija - podsje}a Radulovi} i dodaje da

ni to ne}e bitnije uticati na po-

stignutu cijenu Telekomove akcije.

îwenica je da na na{em trì-

{tu, trenutno, nema agresivnije ak-

cije, tako da akcije Telekoma Srp-

ske i daqe vaè za najatraktivni-

je.

Radulovi} je naglasio da je to-

kom protekle godine najnià cije-

na akcije Telekoma Srpske bila 0,64

marke.

Tokom ovonedjeqnog trgovawa

na berzi ostvaren je promet od 1,6

miliona maraka. Na berzanskoj ko-

taciji - segment fondovi nije bilo

ve}ih uspona ili padova kada su ci-

jene u pitawu.

Prema Radulovi}evim rije~i-

ma fondovi se u ovom periodu drè

stabilno - ponuda i potra`wa za

wihovim akcijama je konstantna. U

narednom periodu ne o~ekuju se ve-

}i pomaci na ovom segmentu trì-

{ta, ukoliko ne do|e do dodatnih

impulsa iz inostranstva i nekih

poreme}aja na regionalnom trì-

{tu. ¥ Q. ^.

BAWA LUKA - Republi~ka

Privredna komora priprema re-

prezentativni katalog u kojem }e

biti predstavqeni proizvodni, iz-

vozni i drugi potencijali najzna-

~ajnijih preduze}a u Republici

Srpskoj.

Prema rije~ima direktora

Centra za kvalitet i razvoj u ovoj

Komori Olivere Peji}, ovaj pro-

motivni materijal se priprema,

prije svega radi predstavqawa

privrede Srpske inostranim po-

slovnim partnerima.

Ona dodaje da }e katalog sadr-

àvati najva`nije podatke o pred-

uze}ima, a posebno one koji se od-

nose na wihove proizvodne i iz-

vozne mogu}nosti.

- U septembru pro{le godine,

Privredna komora Srpske je po-

zvala zainteresovana preduze}a da

popune upitnike sa odgovaraju}im

podacima i dostave ih Komori naj-

kasnije do kraja januara ove godi-

ne.

- Na{em pozivu se do sada oda-

zvalo oko 150 preduze}a koja su do-

stavila popuwene upitnike sa po-

dacima za koje smatraju da }e biti

korisni za potencijalne inostra-

ne poslovne partnere -potvr|uje

Peji}eva.

Ona dodaje da do kraja mjeseca

o~ekuju pristizawe jo{ odre|enog

broja popuwenih upitnika, posli-

je ~ega }e se pristupiti pripremi

kataloga koji bi trebalo da bude

zavr{en do kraja februara.

¥ M. M{.

BAWA LUKA - Na aukciji za

dràvni kapital koja je u petak odr-

àna na Bawalu~koj berzi od ponu-

|enih pet paketa akcija dràvnog

kapitala prodana su dva.

Kupqeni su paketi akcija od 30

odsto preduze}a "Ciglana# iz Gra-

di{ke za 60 hiqada maraka i "Pe-

karstvo# Vlasenica za 43,3 hiqade

maraka.

Aukcija za pakete akcija pred-

uze}a ITK Triko Gradi{ka, "Bu-

du}nost# [amac i "Stakorina# âj-

ni~e, za koje nije bilo zaintereso-

vanih kupaca, ponovo }e se odrà-

ti 28. januara. ¥ Q. ^.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.EKONOMIJA6

PEKING - Kinu je 2004. godine posjetilo vi{e od 109 miliona

gostiju iz inostranstva, ~ime je zabiqeèn novi turisti~ki rekord,

izvijestila je ju~e dràvna novinska agencija Sinhua.

Stranci su potro{ili 19,6 milijardi evra, skoro polovinu ukup-

nog lawskog turisti~kog deviznog priliva od 471 milijarde juana, ili

47 milijardi evra.

Najvi{e gostiju pro{le godine stiglo je iz Japana, Ju`ne Kore-

je, Rusije i SAD. ¥

¹ ¹ ¹

PEKING - Kanada i Kina su ju~e potpisale sporazume za pove-

}awe saradwe u eksploataciji nafte i minerala, tokom zvani~ne po-

sjete kanadskog premijera Pola Martina Pekingu.

Kina nastoji da obezbijedi naftu i druge prirodne resurse iz ci-

jelog sveta, ukqu~uju}i Kanadu, jer nagli razvoj privrede uve}ava

potro{wu energetskih i drugih sirovina u zemqi, prenio je Rojters.

¥

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Na~elnik {taba ruskih vazduhoplovno - desantnih

jedinica, general pukovnik Nikolaj Sta{kov izjavio je da }e ruska

armija u ovoj godini dobiti novo oklopno vozilo BDM-4, kome "ne-

ma ravnog u svijetu# me|u borbenim terencima od 12,5 do 18 tona.

General Sta{kov izjavio je Itar-Tasu da }e snabdijevawe vazdu-

hoplovno-desantnih snaga novim borbenim vozilom BDM-4 po~eti u

2005. godini, u skladu sa odlukom ruske vlade od 31. decembra 2004.

godine, prenio je Tanjug. ¥

POSLOVNI SVIJET

FOÂ - Izgradwa hidroe-

lektrane "Buk Bijela# kod Fo-

~e koja bi predstavqala jedan od

najisplativijih izvora elektri~-

ne energije u Evropi i koja bi

godi{we proizvodila milijardu

i 350 miliona kilovat ~asova

struje zaustavqena je jo{ davne

1973. godine zbog tada{wih pret-

postavki da bi imala negativan

uticaj na biosferu kawona Tare

i Nacionalnog parka "Durmi-

tor#.

@ele}i ponovo da se uvjere da

li su ovakve sumwe opravdane,

Fo~u je ju~e posjetila delegaci-

ja Organizacije Ujediwenih naci-

ja za obrazovawe, nauku i kultu-

ru - "Unesko# koju je predvodila

Metild Ro{ler. Sa wima su sti-

gli i predstavnici Ministarstva

za{tite ìvotnih sredina Crne

Gore i Nacionalnog parka "Dur-

mitor#.

Predstavnici Uneska su jo{

jednom upoznati sa osnovnim pa-

rametrima izgradwe hidroelek-

trane "Buk Bijela#, instalisane

snage 500 megavata, ~ija bi akumu-

lacija zahvatala oko 400 milio-

na kubnih metara vode.

- Realizacija ovog programa

povoqno bi uticala na poqopri-

vredu, ribarstvo i turizam. Na

izgradwi koja bi trajala jo{ ~e-

tiri godine bilo bi zaposleno

nekoliko hiqada qudi - podvu-

kao je direktor Hidroelektrana

na Drini Milan Manigoda.

Na ovom sastanku kojem su

prisustvovali i na~elnik op{ti-

ne Fo~a Zdravko Krsmanovi},

predstavnici Elektroprivrede

Republike Srpske, Hidroelek-

trana na Drini, Nacionalnog

parka "Sutjeska# i poslanik u

Narodnoj skup{tini Republike

Srpske Sa{a Ko{arac zakqu~e-

no je da stara studija o uticaju

Hidroelektrane "Buk Bijela# na

biosferu kawona Tare i Nacio-

nalnog parka "Durmitor# nije

vi{e aktuelna i da je neophodno

uraditi novu studiju.

Na izradi nove studije }e se

insistirati i na sastanku stru~-

nih timova Crne Gore i Republi-

ke Srpske, koji }e se odràti u

februaru. Tada }e se, re~eno je ju-

~e u Fo~i, kona~no odlu~iti o

sudbini Hidroelektrane "Buk

Bijela#, ~ija bi vrijednost po-

slije izgradwe, kako se procje-

wuje, bila oko 400 miliona evra.

Na ovom sastanku prvi put je

objelodaweno da Sporazum o iz-

gradwi hidroelektrane Buk Bi-

jela, osim usmenih obe}awa, Cr-

na Gora nikad nije prihvatila i

wegovom ratifikacijom.

Metild Ro{ler, vo|a tima

Uneska, potvrdila je da }e ko-

na~ni odgovor na pitawe ugro-

àva li Buk Bijela Taru i Naci-

onalni park Durmitor, dati Ko-

mitet za svjetsku ba{tinu "Une-

ska#, koji }e zasjedati u julu ove

godine.

¥ D. TODOROVI]

O IZGRADWI HIDROELEKTRANE BUK BIJELA ODLUÎVA]E I UNESKO

MEGAVATI U NETAKNUTOJ PRIRODI?Izgra|ena hidroelektrana Buk Bijela, instalisanesnage 500 megavata, ~ija bi akumulacija zahvatalaoko 400 miliona kubnih metara vode, vrijedila bioko 400 miliona evra

\ Xinovski potencijal: Budu}i izgled BukBijele ukoliko se dozvoli izgradwa

Trgovawe akcijama Telekoma: Poslije perioda stabilnosti, skok cijene

Odnos cijene i prometa akcija

TREBIWE - Za Hidroelek-

trane na Trebi{wici pro{la

godina bila je jedna od najuspje-

{nijih u tri i po decenije dugoj

istoriji postojawa i rada, jer je

plan proizvodwe struje od mili-

jardu i devet miliona kilovata

- preba~en za ~ak 20 odsto.

Ovo je izjavio pomo}nik di-

rektora Hidroelektrana na Tre-

bi{wici za upravqawe slivnim

centrom Dragan An|eli}, doda-

ju}i da su ovome doprinijeli do-

bra pogonska spremnost postro-

jewa, redovni remonti i povoq-

na ki{na sezona {to je uticalo

na kvalitetnu akumulaciju u 2004.

godini.

Prema wegovim rije~ima,

ovogodi{wi plan proizvodwe

elektri~ne energije iznosi mi-

lijardu i 40 miliona kilovat-~a-

sova, {to je za 40 miliona kilo-

vata vi{e od pro{logodi{weg

plana.

Trenutna kota akumulacije

Bile}kog jezera je 391 metar, {to

u energetskoj vrijednosti iznosi

812 miliona kilovata, dok je pla-

nirana vrijednost akumulacije

630 miliona kilovata.

¥ M. B.

HIDROELEKTRANE NA TREBI[WICI

Ki{a donijela rekord NEDJEQNI IZVJE[TAJ SA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI

Akcije Telekoma Srpske skupqe su i zbogdobre prodaje crnogorskog Telekoma na {ta se ukazivalo i u na{em listu

Akcionari Telekoma profitirali

KATALOG REPUBLI^KE PRIVREDNE KOMORE

Signal stranim ulaga~ima

BAWALU^KA BERZA

Prodana dva preduze}a

BR^KO - Dodjela kredita za

razvoj malih i sredwih preduze}a za

koje je Vlada distrikta u drugoj po-

lovini pro{le godine odobrila 20

miliona maraka jo{ nije po~ela.

Predsjednik Upravnog odbora

Privredne komore distrikta Radan

Spasojevi} ju~e je za "Glas Srpske#

izjavio da su u Komori veoma neza-

dovoqni izostankom ove realiza-

cije.

Iako su ta kreditna sredstva

privredi prijeko potrebna, ona jo{

nisu na raspolagawu velikom bro-

ju br~anskih preduzetnika koji na

taj novac ra~unaju.

Koliko je nama u Komori po-

znato, kaè Spasojevi}, posebna

Vladina komisija je nakon tendera

za izbor poslovnih banaka preko

kojih trebaju da budu plasirana sred-

stva privrednicima, svela izbor na

{est banaka koje nude kamate od 3,5

do pet odsto. Poslije odabira bana-

ka kona~no bi trebalo da se krene

sa dodjelom kredita.

Privrednicima su prihvatqi-

ve kamate do ~etiri odsto, ali pod

uslovom da se cijeli proces mak-

simalno ubrza s obzirom na roko-

ve koji se u privrednom poslova-

wu moraju ispo{tovati.

- O~ekujemo da }e tokom na-

redne sedmice Komisija izvr{i-

ti izbor banaka i usaglasiti je-

dinstvene kamatne stope ~ime bi

se stvorili uslovi za realizaciju

kredita. Veliki broj privrednika

je zainteresovan za ovaj vid kredi-

tirawa - potvr|uje Spasojevi}.

Visina pojedina~nih kredita

kreta}e se prema skup{tinskoj od-

luci najvi{e do pola miliona ma-

raka, i to na period od jedne do

pet godina i grejs periodom, u za-

visnosti od namjene kredita, od

{est mjeseci do godinu dana. Kre-

diti koji bi se podizali s namje-

rom ulagawa, imali bi duì gre-

js period.

Pravo da budu korisnici ovih

kredita imaju sva pravna i fizi~-

ka lica u distriktu koja imaju po-

slovnu djelatnost ili je tek zapo~i-

wu, a prema usvojenim opredjeqe-

wima Vlade, Skup{tine i Komore

distrikta, prednost imaju proiz-

vodne djelatnosti.

Spasojevi} navodi da je u ko-

na~nim propozicijama o potenci-

jalnim korisnicima ovih kredita

iskqu~ena trgovinska djelatnost

{to je u Komori do~ekano s negodo-

vawem.

- Diskriminatorski je izdvoji-

ti djelatnost koja najve}im dije-

lom puni buxet, ima najve}i obrt ka-

pitala i najsigurnija je djelatnost

za vra}awe kredita - tvrdi Spaso-

jevi} i navodi da je Br~ko uvijek

bio grad trgovine u kojem se ta tra-

dicija mora podràti.

Privredna Komora distrikta

}e Skup{tini ponuditi odgovara-

ju}e amandmane kako bi se promije-

nila prija{wa odluka i u mogu}e

korisnike kredita uvrstile i tr-

govinske djelatnosti.

Aktivnost Vladine komisije,

koja vr{i izbor poslovnih banaka,

zbog eliminacije uticaja i priti-

saka na wen rad ne}e biti dostupan

javnosti, kako je to uobi~ajeno, do

kraja pregovora i zavr{etka tende-

ra. Prema mi{qewu privrednika

taj posao je trebao davno biti zavr-

{en.

Privrednici o~ekuju da }e tih

20 miliona maraka koji su iz buxe-

ta distrikta pro{le godine na ini-

cijativu Komore i uz saglasnost

Kancelarije supervizora odobreni

da se pomogne privreda, pove}ati

investicije i broj zaposlenih.

Samo ograni~ewe maksimalnog

iznosa koji se moè dobiti, a na ~e-

mu su insistirali u Privrednoj ko-

mori, predstavqa neku vrstu garan-

cije da }e se pro{iriti broj kori-

snika kredita i da }e se time dobi-

ti daleko {ira lepeza ulagawa, po-

sebno u proizvodwi.

¥ M. \UR\EVI]

PRIVREDNICI DISTRIKTA GUBE STRPQEWE

KREDITI NA DUGOM [TAPUVisina pojedina~nih kredita kreta}e se premaskup{tinskoj odluci najvi{e do pola miliona maraka.Krediti koji bi se podizali s namjerom ulagawa,imali bi duì grejs period

NADOKNADE- Ukoliko ne do|e do izgradwe hidroelektrane Buk Bijela, mi }e-

mo, u skladu sa zakonom, od Elektroprivrede Srpske traìti mate-

rijalnu nadoknadu za izuzeto zemqi{te, koje je akumulacijom hidro-

elektrane trebalo biti potopqeno - poru~uje na~elnik op{tine Fo-

~a Zdravko Krsmanovi}.

On je, tako|e, za "Glas Srpske# potvrdio da }e Fo~a naknadu tra-

ìti i od Crne Gore. Zbog neujedna~enog rada i reìma hidroelek-

trane "Piva#, u gradu Fo~i dolazi do ogromnih oscilacija nivoa vo-

de rijeke Drine, {to nanosi {tete i odnosi ~ak i qudske ìvote.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. DRU[TVO 7

POTKRAJ pro{le godine,

kao grom iz vedra neba, Mokru

Goru, Zlatibor i Taru, odnosno

mjesta u wihovom okruèwu, po-

godila je vijest da bi, upravo na

ovom podru~ju uskoro trebalo da

budu aktivirani rudnik i eks-

ploatacija rude nikla. To bi

trebalo da se dogodi u vrijeme

gradwe pruge kojom bi "[argan-

ska osmica# pre{la na terito-

riju Srpske i BiH, sve Dobrun-

skog manastira.

Od prvih nevjerica, pa do

zvani~ne potvrde ove vijesti da

se radilo "ispod ìta#, i to na

visokom vladinom nivou, pro{lo

je ne{to vi{e od mjesec dana.

Na uporna insistirawa gra-

|ana Mokre Gore, predsjedniku

op{tine Uìce Miroslavu Mar-

ti}u 11. januara je potvr|eno da

je "16. novembra 2004. godine po-

mo}nik ministra rudarstva i

energetike u Vladi Srbije, De-

jan Rajkovi}, potpisao rje{ewe

o davawu saglasnosti na istra-

ìvawe zaliha rude nikla na pod-

ru~ju Mokre Gore, Tare i Zla-

tibora#. Ta saglasnost data je

beogradskom preduze}u "Dinara

nikl#, koje posluje u sastavu bri-

tanske multinacionalne korpo-

racije "Juropien nikl PLC#.

Ura|eno je to bez raspisivawa

konkursa za javne koncesije.

U èqi da za{titi ovaj tu-

risti~ki kraj, op{tina Uìce je

Vrhovnom sudu Srbije tuìla

resorno ministarstvo. U me|u-

vremenu je uslijedilo i fizi~-

ko spre~avawe po~etka istraì-

va~kih radova od strane mje{ta-

na Mokre Gore, poslije ~ega se

tek tada preduze}e "Dinara

nikl# obratilo Zavodu za za{ti-

tu prirode Republike Srbije za

naknadno dobijawe saglasnosti.

Uslijedio je negativan odgovor,

kojeg je potpisala dr Lidija

Amixi}, uz obrazloèwe da se

radi "o turisti~koj i prirod-

noj regiji prvog i drugo stepe-

na, koja se nalazi pod za{titom

dràve#.

Ina~e, glavni zaga|iva~ va-

zduha i vode prilikom procesa

topqewa i oboga}ivawa nikla je

sumpor dioksid, koji direktno

uti~e na pojavu "kiselih ki{a#

koje u potpunosti uni{tavaju li-

stopadne i ~etinarske {ume.

Brojni primjeri {tetnosti i po-

sqedica koje dolaze eksploataci-

jom nikla zabiqeèni su u Rusi-

ji, Kanadi, te na Filipinima.

Po saznawu da potencijalna

ekolo{ka bomba vrlo lako mo-

è pre}i i na wihovo podru~je,

glas protesta diù i mje{tani

Vardi{ta i Dobruna, te ekolo-

{ka udruèwa iz Vi{egrada. U

svemu ovome ipak je sre}a {to i

Mokra Gora, uz svjetski poznatog

reìsera Emira Kusturicu, ima

dokazano i priznato Udruèwe

Mokrogoraca koje je, ovih dana,

putem brojnih ekolo{kih orga-

nizacija u Srbiji i Srpskoj, po-

krenulo {iroku kampawu u od-

brani ovog atraktivnog i per-

spektivnog turisti~kog kraja i

zdravqa qudi u wemu.

¥ S. HELETA

S. TIJANI]

Eksploatacija nikla, za {ta je, i tomimo zakona, data saglasnost resornogministarstva Srbije, unijela nemirme|u stanovnike Tare, Mokre Gore,Zlatibora i Vi{egrada

ODOBRENO ISPITIVAWE I EKSPLOATACIJA NIKLA NA PODRU^JU MOKRE GORE

Mokra Gora: Raj za o~i i du{u

DOBOJ - Na osnovu rje{ewa

Osnovnog suda, u Gra|evinskom

preduze}u "Radnik# - Akcionarsko

dru{tvo u Doboju, otvoren je ste-

~ajni postupak.

- U ovom kolektivu, koji tre-

nutno ima 88 zaposlenih, vrijed-

nost kapitala je 3.401.997 maraka.

Preduze}e je, prakti~no prepolo-

vqeno, u odnosu na 30. juni 1998. go-

dine kada je izvr{ena privatiza-

cija i kada je "Radnik# imao 165 za-

poslenih i vrijednost kapitala od

6.081.403 marke - kaè ste~ajni

upravnik Svjetlana Popovi}.

Sada treba da bude izvr{ena

procjena vrijednosti kapitala da

bi se utvrdilo da li on moè da po-

krije sve obaveze koje "Radnik# ima.

- Prema sada{woj dokumentaci-

ji, kapital je ve}i od obaveza koje

iznose 2.241.000 maraka, a i kolek-

tiv ima potraìvawa od 415 hiqa-

da maraka. Ali, da bismo bili si-

gurni u to, mora}e da bude izvr{e-

na nova procjena vrijednosti ka-

pitala gdje }e biti uzeti u obzir i

zemqi{te, gra|evinski objekti, po-

slovni prostori - nagla{ava Svje-

tlana Popovi}.

U "Radniku# je sada radno an-

gaòvano 26 zaposlenih i to u ~u-

varskoj slu`bi i administraciji.

Ostali su prijavqeni u Zavod za

zapo{qavawe, gdje dobijaju nakna-

du u skladu sa Zakonom.

Ovdje se, zapravo, od 1. okto-

bra 2002. godine prakti~no ne ra-

di ni{ta, a to zna~i da gra|evin-

ske ma{ine miruju i nije iskopan

nijedan temeq. Do tada, dakle po-

slije rata, neimari ovog kolekti-

va izgradili su ~e-

tiri stambeno-po-

slovna objekta sa

ukupno 120 stano-

va, i zapo~eli po-

dizawe jo{ dvije

zgrade, koje su pre-

uzeli drugi izvo-

|a~i.

Na taj nerad i

propadawe kolek-

tiva upozoravali

su zaposleni sve od-

govorne strukture u

gradu, ali nisu nai-

{li ni na kakvo razumijevawe. Raz-

gra|ena je jedna nekada mo}na fir-

ma, koja je samo u Doboju izgradi-

la oko pet hiqada stanova i goto-

vo sve poslovne objekte i fabri~-

ke hale. Wegovi neimari izgradi-

li su gotovo u cijelosti Sloven-

sku plaù u Budvi, postizali rad-

ne uspjehe u Wema~koj, gdje su ima-

li svoju radnu jedinicu, zatim na

podru~ju Azije i Afrike.

Poslije dobojskog @eqezni~-

kog ~vora, u kojem je bilo oko ~e-

tiri hiqade zaposlenih, "Radnik#

je sa tri hiqade neimara bio naj-

ve}i ovda{wi kolektiv. U izgrad-

wi su primjewivali najsavremeni-

ju tehnologiju zahvaquju}i svojim

brojnim stru~wacima.

¥ S. PUHALO

GRA\EVINSKO PREDUZE]E "RADNIK" DOBOJ

Iako su zaposleni u wemu podigli cijeli Doboji prije rata imali tri hiqade radnika, preduze}e

"Radnik", od oktobra 2002. godine

nije ugradilo nijednu ciglu

Doboj: Izgra|en rukama neimara "Radnika"

EKO-BOMBAIZ POTAJE

Ekolozi kaù - ne VI[EGRAD - Nedopustivo

je da u turisti~koj oazi, u Mokroj

Gori budu otvoreni rudnik i se-

paracija nikla i da na taj na~in

bude ugroèno zdravqe gra|ana

uì~ke, ali i vi{egradske op-

{tine. Ovo je osnovni zakqu~ak

sastanka ~lanova Ekolo{kog

udruèwa "Drin-tim# iz Vi{e-

grada i predstavnika mjesnih za-

jednica Vardi{te i Dobrun koji

je odràn u petak.

- Savjet na{e mjesne zajedni-

ce }e brzo reagovati i uputiti

peticije nadle`nim organima

Srpske i Srbije u kojima }e se

traìti za{tita ovog turisti~-

kog i poqoprivrednog kraja - ka-

è Drago Jevti}, predsjednik Mje-

sne zajednice Vardi{te.

On nagla{ava da su prije ne-

koliko mjeseci ekipe, koje su is-

traìvale podru~je Mokre Gore,

pri~ale da "}e se za potrebe rud-

nika morati iseliti nekoliko

sela na podru~ju Mokre Gore#,

{to je, tvrdi Jevti}, "jo{ jedan

od dokaza o {tetnosti otvarawa

rudarskih jama#.

I ekolozi Vi{egrada }e se

o{tro suprotstaviti izgradwi

rudnika, alarmiraju}i javnost i

nevladine organizacije Republi-

ke Srpske, ali i susjednih drà-

va "jer sumpor dioksid, oslobo-

|en prilikom prerade rude ni-

kla, ne zna za granice, nemilo-

srdno truju}i pred sobom svu flo-

ru i faunu u pre~niku od stoti-

nu kilometara#.

Ina~e, na~elnik op{tine Vi-

{egrad Miladin Mili}evi} u pe-

tak je uputio pismo predsjedniku

op{tine Uìce Miroslavu Mar-

ti}u u kojem je zatraìo da se za-

jedni~ki koordiniraju aktivno-

sti i ne dozvoli otvarawe rud-

nika i separacije i zaga|ivawe

ìvotne sredine#.¥ S. H.

MRKOWI] GRAD - Dana{wi

Dom kulture, a nekada Dom Zavno-

biha u Mrkowi} Gradu, tokom rata

je i bombardovan i opqa~kan. Neka-

da jedan od najreprezentativnijih

objekata u BiH, Dom danas li~i na

sve drugo, osim na objekat koji ima

svoju namjenu. Jer, krov je poru{en,

a pozori{na sala i prostor bibli-

oteke su zapaqeni.

Za sanaciju Doma potrebna su

dva miliona maraka, kojih mrkowi}-

ka op{tina nema, a nije u mogu}no-

sti da ih sama obezbijedi. Izostala

je pomo} iz Sarajeva, u kojem se ne-

kada{wi vije}nici i biv{i borci

ovoga objekta sjete samo 25. novembra

na dan Zavnobiha.

Do sada je, zahvaquju}i me|una-

rodnim organizacijama, izvr{ena

popravka krova na dvije kupole, te

ure|eno nekoliko prostorija za po-

trebe nevladinih organizacija.

Svjesni ~iwenice da svako da-

qe odlagawe sanacije Doma dovodi do

uru{avawa objekta, odgovorni u mr-

kowi}koj op{tini pokrenuli su ak-

tivnosti za wegovo renovirawe. Ta-

ko je ovih dana organizovana akcija

~i{}ewa Doma, koju obavqaju rad-

nici Komunalnog preduze}a "Park#.

Prema rije~ima na~elnika Odje-

qewa za privredu i dru{tvene dje-

latnosti Krstana Tomi}a, planira-

no je da objekat bude za{ti}en od da-

qeg propadawa, te da bude popra-

vqen o{te}eni krov na jo{ dvije ku-

pole. U planu je i ure|ewe prosto-

rija Narodne biblioteke, koja je,

prije rata, raspolagala sa 27 hiqa-

da kwiga, zatim prostora gradske ~i-

taonice i pres-centra. Novac za te

namjene obezbijedi}e Op{tina, a po-

mo} }e biti traèna i od Vlade Re-

publike Srpske. ¥ S. D.

OBNOVA MRKOWI]KOG DOMA KULTURE

Komunalci ~ekaju neimare

TESLI] - Na ve}ini od sedam

izbjegli~kih lokaliteta na podru~ju

tesli}ke op{tine u toku su radovi na

izgradwi vodovodne mreè.

Tokom pro{le godine voda je po-

tekla u osamdeset doma}instava u na-

sequ Maliwak. Vodu je dobilo i 140

doma}instava, koji su svoje ku}e po-

digli u nasequ Lug Bari}i, a u toku

su radovi na vodosnabdijevawu naseqa

Vukova~a I i II. Treba o~ekivati da }e poslovi na

izgradwi vodovodne mreè, tokom

2005. godine, po~eti i na lokaliteti-

ma Kru{kovice I i II, te Brijestovi.

Polovinu sredstava potrebnih za

realizaciju programa snabdijevawa

pitkom vodom tesli}kih izbjegli~kih

porodica, obezbje|uje Op{tina Te-

sli}, a drugu polovinu sami mje{tani.

Za izgradwu infrastrukture, u

izbjegli~kim i povratni~kim nase-

qima u tesli}koj op{tini, tokom 2005.

godine, iz op{tinskog buxeta plani-

rano je 450 hiqada maraka, pa se sta-

novnici izbjegli~kih naseqa koja ni-

su jo{ dobila vodu, nadaju da }e dio

ovih sredstava biti utro{en i za vo-

dosnabdijevawe sredina u kojima oni

stanuju. U tesli}kom "Radu#, preduze-

}u koje se bavi izgradwom i odràva-

wem vodovodne mreè, kaù da su "po-

stoje}i kapaciteti tesli}kog vodovo-

da dovoqni za zadovoqavawe potreba

za pitkom vodom u svim izbjegli~kim

naseqima#.

Ve}ina povratni~kih naseqa ima-

la je jo{ prije rata izgra|enu mreù,

koja je i danas u funkciji.¥ V. T.

POMO] IZBJEGLICAMA U TESLI]KOJ OP[TINI

Voda do svake ku}e

NAÊLNIKNa~elnik op{tine Vi{egrad

Miladin Mili}evi} o{tro je osu-

dio izdavawe rje{ewa za ispiti-

vawe i eksploataciju rude nikla

na prostoru Mokre Gore, ~ime je

dao bezrezervnu podr{ku predsjed-

niku op{tine Uìce Milanu

Marti}u.

- Iznena|eni smo da je Mini-

starstvo, i to mimo zakona odo-

brilo otvarawe rudnika nikla ko-

ji moè izazvati pravu ekolo{ku

katastrofu i na kompletnoj teri-

toriji op{tine Vi{egrad - kaè

Mili}evi}.

On smatra da je Ministarstvo

rudarstva i energetike Srbije

"moralo zatraìti i saglasnost

resornog ministarstva Vlade Srp-

ske i op{tine Vi{egrad, s obzi-

rom na to da je Mokra Gora naju-

ì grani~ni pojas sa podru~jem

op{tine Vi{egrad#.

CIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKACIGLE NI ZA LIJEKA

MOSTAR - Srpsko prosvjet-

no i kulturno dru{tvo "Prosvje-

ta# iz Mostara i Fondacija

"Obrazovawe gradi BiH#, podi-

jelila su za osmoro u~enika, dje-

ce srpskih povratnika u mostar-

sko naseqe Ba}evi}, prigodne po-

klone.

Radi se o djeci

{kolskog uzrasta, a

pored kwiga, u~enici

osnovnih {kola dobi-

li su i mjese~ne sti-

pendije u iznosu od po

sedamdeset maraka. Za

sredwo{kolce taj iz-

nos je pet maraka ve-

}i.

Prema rije~ima

Ratka Pejanovi}a,

predsjednika mostar-

ske "Prosvjete#, u~e-

nici su dobili ~etiri

zaostale stipendije, a

do kraja godine dobi}e

jo{ po {est stipendi-

ja.

Ukoliko se bude

mogao obezbijediti no-

vac, stipendije bi bi-

le dijeqene i naredne

godine, ovoj ili nekoj

drugoj djeci u brojnim

povratni~kim naseqi-

ma u Mostaru.

¥ M. Q. A.

POKLONI DJECI SRPSKIH POVRATNIKA

Stipendije u~enicima

Mostarska "Prosvjeta": Uru~ivawe poklona

CIVILNA ZA[TITA U ZVORNIKU

Mine i daqevrebaju

ZVORNIK - Slu`ba civil-

ne za{tite u Zvorniku zabiqe-

ìla je, tokom pro{le godine,

zna~ajne rezultate po pitawu za-

{tite od neeksplodiranih ubo-

jitih sredstava.

Prema rije~ima Stevana

Ivanovi}a, rukovodioca ove slu-

`be, u toku 2004. godine priku-

pqeno je 859 neeksplodiranih

ubojitih sredstava. U okviru ak-

cije "@etva# prikupqeno je 780,

a u okviru akcije "Interna è-

tva#, 79 neeksplodiranih uboji-

tih sredstava.

Zaposleni u zvorni~koj Ci-

vilnoj za{titi su, tokom pro-

{le godine, primili 67 prijava

o lokacijama na kojima su pro-

na|ena neeksplodirana ubojita

sredstva. Na dvadeset i tri ta-

kve lokacije izvr{eno je nepo-

sredno uni{tavawe, dok je u

ostalim slu~ajevima izvr{eno

pomjerawe na mjesto koje je od-

re|eno za uni{tavawe. Na ovaj

na~in uni{teno je 836 tih sred-

stava.

Ivanovi} je saop{tio i da je

u sklopu ovih aktivnosti pri-

kupqeno i 1.193 kilograma eks-

ploziva i oko sedam hiqada ko-

mada municije raznog kalibra.

- Civilna za{tita je aktiv-

no sprovodila i druge aktivno-

sti sveobuhvatne za{tite od ne-

eksplodiranih ubojitih sredsta-

va - pojasnio je Ivanovi} i do-

dao da su, u saradwi sa {kolom,

policijom, Sforom i stanovni-

{tvom, realizovani zadaci kroz

koje je ukazivano na opasnost od

mina. Uz to su, u saradwi sa Cr-

venim krstom u osnovnim {kola-

ma, organizovana i takmi~ewa

na op{tinskom i regionalnom

nivou iz ove oblasti.

- îwenica je da i pored ve}

istaknutih pozitivnih akcija

preduzetih u ciqu za{tite od

ovih opasnih sredstava, ima jo{

~udnih pona{awa gra|ana koja

se naj~e{}e ogledaju kroz baca-

we municije, naoruàwa i dru-

gih sredstava u rije~na korita,

odnosno pored puta, kontejnera

i na drugim mjestima gdje je pri-

sustvo qudi veliko. To moè da

izazove veliku opasnost, nesre}-

ne slu~ajeve i posqedice - upo-

zorio je Stevan Ivanovi}.

¥ S. S.

CIGLE NI ZA LIJEKA

BEOGRAD - Turisti~ka orga-

nizacija Srbije saop{tila je da je

od turizma za 11 mjeseci pro{le go-

dine ostvaren devizni prihod od

198,7 miliona dolara, {to je za 41

odsto vi{e nego u periodu od janu-

ara do decembra 2003. godine.

Direktor TOS Milica û-

brilo rekla je da je u turisti~kim

mjestima Srbije od januara do kra-

ja novembra 2004. godine boravi-

lo 128.130 turista, {to je za pet

odsto vi{e nego 2003. godine.

- Broj inostranih gostiju je

pove}an za devet odsto, {to zna-

~i da je u Srbiji za 11 mjeseci

pro{le godine boravilo vi{e od

31 hiqadu stranih turista - na-

glasila je ona.

ûbrilo je istakla da je doma-

}ih gostiju bilo 96.298 {to je za

tri odsto vi{e nego 2003. godine

i dodala da je najve}a posjeta za-

biqeèna u glavnim administra-

tivnim centrima.

ûbrilova je najavila da }e

ove godine Srbija biti podijeqe-

na na 15 turisti~kih regiona, ko-

ji }e ozna~avati geografsko-kul-

turne cjeline.

Ona je dodala da }e u tim re-

gionima TOS sa lokalnim vlasti-

ma i privrednicima formirati

grupe koje treba da odrede {ta je

osobitost regiona i da }e to posta-

ti brend turisti~ke ponude tog

podru~ja.

- Turisti iz inostranstva è-

le da do|u u Srbiju i strani

turoperateri su nas uvrstili u svo-

ju turisti~ku ponudu, ali mi jo{

uvijek nismo dovoqno spremni za

to - ocijenila je ûbrilova. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

FOTO-VIJEST

NOVI SAD - Novosa|anin

koji se ne boji zime (ako je zi-

ma nije lav) sa fla{om "lav#

piva i cigaretom uìva u par-

ku u centru grada.

¥ (Foto-Beta)

Dva lavaDva lavaDva lavaDva lavaDva lavaDva lavaDva lavaDva lavaDva lava

BEOGRAD - U vojnom nastav-

nom centru u Beloj Crkvi vojni-

ci se jo{ uspje{no obu~avaju u

vo`wi na kamionu "TAM-4500#

proizvedenom 1952. godine, iako

mu je mjesto u muzeju, pi{e ne-

djeqnik "Vojska# u najnovijem

broju.

Kamion "deda Miloje#, kako

ga iz milo{te zovu vojnici i in-

struktori, prevalio je, prema teh-

ni~koj kwiìci, ta~no 542.892

kilometara, odnosno "obi{ao#

zemqinu kuglu ne{to vi{e od 13

puta.

Za wegovim volanom je 128

instruktora obu~ilo blizu 10 hi-

qada mladih voza~a.

"Deda Miloje# je proizveden

u Sloveniji, u "Tvornici avto-

mobila Maribor -TAM#, a ma{i-

na od 85 kowskih snaga dva puta

je generalno remontovana.

Vojnici i starje{ine 193. au-

tomobilsko-nastavnog centra is-

ti~u da im je posebna ~ast i za-

dovoqstvo da sjednu za volan vre-

me{nog "Slovenca#, koji }e vje-

rovatno u aktivnoj slu`bi doì-

vjeti godine kada qudi odlaze u

penziju.

U okviru rubrike tragawa za

"starim, a dobrim#, nedjeqnik

"Vojska# navodi i primjer voj-

ni~kih a{ov~i}a, prozivedenih

u SAD u vrijeme Drugog svjetskog

rata 1944. godine, koje koriste

pje{adinci u Zaje~aru. ¥

OBUKA VOJNIKA U NASTAVNOM CENTRU U BELOJ CRKVI

Ni{ta bez "deda Miloje"

SVRQIG - Kra|a automobi-

la u Svrqigu nije rijetkost, ali

kada se desi da neko "pozajmi# au-

tobus, kao {to je uradio Miro-

slav Jovi} (21) iz svrqi{kog se-

la Peri{a, onda to izazove po-

sebnu pa`wu, javqa Tanjug.

Jovi} je, u nemogu}nosti da

se preveze do svog sela, odlu~io

se da "pozajmi# autobus "Ni{ eks-

presa#, koji je bio parkiran na pe-

ronu svrqi{ke Autobuske sta-

nice i bez ikakvih problema, ia-

ko nema poloèn voza~ki ispit,

odvezao se do Peri{a udaqenog

25 kilometara.

Kad je stigao u selo, Jovi} je

uredno parkirao autobus i oti-

{ao da spava. Poslije sat-dva po-

trage, autobus je prona|en i vra-

}en u Svrqig, a protiv Jovi}a je

podnesena krivi~na prijava. ¥

NEOBIÂN POTEZ MIROSLAVA JOVI]A

"Pozajmio" autobus

BEOGRAD - Republi~ki za-

vod za zdravstveno osigurawe ob-

javio je u petak novu listu lije-

kova koji se izdaju na teret sred-

stava zdravstvenog osigurawa.

Kako je na konferenciji za

novinare rekao direktor Insti-

tuta za neurologiju Vladimir Ko-

sti}, na novoj listi se nalaze 132

nova lijeka ~ime je prvi put omo-

gu}eno da zdravstveno osigurawe

pokriva tro{kove lije~ewa goto-

vo svih bolesti.

- Novina u listi }e biti {to

}e se na woj na}i i lijekovi za ko-

je }e se pla}ati i participacija

od 10 do 80 odsto, kazao je Kosti}.

Prema wegovim rije~ima lijeko-

vi za koje }e se pla}ati partici-

pacija ~ine samo oko 10 odsto li-

jekova sa liste, a pored toga ima-

ju i adekvatne besplatne zamje-

ne.

Kosti} je rekao da se na li-

sti nalazi i jedan broj izuzetno

skupih lijekova, poput betain-

terferona za usporavawe razvo-

ja multipleks skleroze, za koje

}e reìm izdavawa biti posebno

ure|en. Pomo}nik ministra zdra-

vqa Vasilije Anti} kazao je da

se Centralna stru~na komisija

za sastavqawe liste rukovodila

prije svega savremenim dostignu-

}ima iz oblasti farmacije i me-

dicine, kao i saznawima o naj~e-

{}e refundiranim lijekovima

koji do sad nisu bili na listi.

Predsjednik Komisija za li-

jekove Ministarstva zdravqa

Svetozar Damjanovi}, saop{tio

je da se radi o lijekovima koji

sadrè nove molekule u skladu

sa savremenim nau~nim dostignu-

}ima.

Nova lista, kako je rekao,

omogu}ava boqi tretman pacijen-

tima, a sve bolesti su ravnomjer-

no pokrivene.

- Broj lijekova koji je do{ao

na listu i pro{irewe ove dvije

liste je zna~ajno. To je zna~ajno

zbog terapijskih opcija koje ta-

kva lista nudi, a najve}i kvali-

tet, u svemu ovome, jeste to {to

lista vi{e nije fiksna. Zna~i,

nemamo fiksne periode na koje

}emo dràti ovakvu jednu listu.

Ona }e se mijewati prema dina-

mici i prema potrebama koje po-

stoje u zdravstvenoj slu`bi - re-

kao je Damjanovi}.

^lanovi Komisije su saop-

{tili i da }e se od sada, za 10 od-

sto lijekova, koji se nalaze na

novoj listi, pla}ati participa-

cija od 10 do 80 odsto. Oni su, me-

|utim, naglasili da za te lijeko-

ve postoji i besplatna zamjena.

Spisak svih lijekova koji }e

se besplatno ili uz participaci-

ju mo}i dobiti na qekarski re-

cept, bi}e objavqen u narednom

broju "Slu`benog glasnika#. ¥

NOVA LISTA LIJEKOVA ZDRAVSTVENOG ZAVODA

U APOTEKU BEZ NOVÂNIKANa novoj listi se nalaze 132 nova lijeka ~ime je prviput omogu}eno da zdravstveno osigurawe pokrivatro{kove lije~ewa gotovo svih bolesti

BEOGRAD - Predsjednik ru-

ske naftne kompanije "Luk Oil#

Vagit Alekperov izjavio je izja-

vio da }e ta kompanija ove godi-

ne u potpunosti ispuniti sve pre-

uzete obaveze iz ugovora o priva-

tizaciji "Beopetrola#, prenosi

Beta.

To je saop{teno nakon razgo-

vora Alekperova sa ministrima

rudarstva i energetike i za pri-

vredu i privatizaciju Srbije Ra-

domirom Naumovim i Predragom

Bubalom.

- Alekperov je naglasio da

Srbija uìva strate{ki zna~aj u

veoma ambicioznim planovima

koje ta kompanija ima u regionu

Balkana, prenosi Ministarstvo

rudarstva i energetike.

Ministri Bubalo i Naumov

su, dodaje se u saop{tewu, nagla-

sili da je efikasna realizacija

ugovora o privatizaciji "Beope-

trola# od prioritetnog zna~aja za

daqu saradwu "Luk Oila# i

Naftne industrije Srbije u obla-

stima koje su definisane kao mo-

gu}e strate{ko partnerstvo.

Ministri su ukazali na ve-

liki zna~aj koji Srbija pridaje

saradwi s ruskom kompanijom.

- To se prije svega odnosi na

mogu}e strate{ko partnerstvo

ruske kompanije sa Naftnom in-

dustrijom Srbije u oblasti dugo-

ro~nog snabdijevawa sirovom

naftom i modernizacije rafine-

rijskih kapaciteta - navodi mi-

nistarstvo. ¥

PREDSJEDNIK "LUK OILA" VAGIT ALEKPEROV

Ispuni}emo obaveze

LOZNICA - Razjareni psi

lutalice i {akali napravili su

pokoq ovaca u selima lozni~ke

op{tine ispod planine Cera,

saznaje agencija Beta u tom kra-

ju.

Prethodnih dana u doma}in-

stvima Miluna Uro{evi}a u se-

lu Jo{eva, te Milo{a i Save Sa-

vati}a u Jadranskoj Le{nici pre-

klano je dvadesetak, dok je jo{

tridesetak ovaca izujedano.

Uro{ev}u sumwa da su wego-

ve ovce poklali psi lutalice, a

mo`da i lova~ki psi, dok su Sa-

vati}i uvjereni da su wihove ov-

ce poklali {akali sa planine

Cer, po{to ovce nisu pojedene,

ve} im je samo popijena krv, {to

je uobi~ajeno za te zvijeri.

Ov~ari koji su pretrpjeli {te-

tu, nadaju se da }e im op{tina po-

mo}i u nadoknadi {tete.

To, me|utim, nisu usamqeni

slu~ajevi da divqe zvijeri u lo-

zni~kom kraju napadaju ovce. U

aprilu pro{le godine na farmi

@ivana Jaki}a, u Gorwoj Koviqa-

~i, psi lutalice preklali su dva-

desetak ovaca, a u januara 2003.

{akali su pobili stado ovaca u

selu Zaja~a. ¥

U SELIMA LOZNI^KE OP[TINE

[akali poklali ovce

TURISTI^KA ORGANIZACIJA SRBIJE ZADOVOQNA POSJETOM STRANACA

U@IVAWEU@ICE - Dje~ak koji glu-

mi lokomotivu otka~io je svo-

je drugare kojima je pripala

uloga vagona u ovoj swe`noj

kompoziciji, uìvawe u igrama

na snijegu izuzetno podsti~e

dje~iju ma{tu. ¥ (Foto-Beta)

PLANINABEOGRAD - Na planinama

u Srbiji trenutno boravi 10.745

gostiju, saop{tila je Turisti~-

ka organizacija Srbije.

Milica ûbrilo rekla je da

je najvi{e turista na Zlatibo-

ru, oko sedam hiqada, dok je na

Kopaoniku oko 1.800 prijavqe-

nih gostiju, a smje{tajni kapaci-

teti su popuweni samo 37 odsto.

Ona je istakla su na tre}em

mjestu po broju posjetilaca Div-

~ibare gdje boravi 1.200 prija-

vqenih gostiju, ali je popuwe-

nost smje{tajnih kapaciteta 98

odsto.

Prema procjeni turisti~kih

organizacija, na planinama u Sr-

biji boravi i oko 2.800 neprija-

vqenih gostiju, a najve}i broj se

nalazi na Zlatiboru.

ZREWANIN - Sanitarni in-

spektor Pokrajinskog sekreta-

rijata za zdravstvo i socijalnu

politiku Stanimir Masal prije

godinu dana zabranio je kori{}e-

we vode za pi}e i pripremawe

hrane iz vodovoda u Zrewaninu,

a takva zabrana sada je stigla i u

novobe~ejsku op{tinu.

Kada je Masal zabranio ko-

ri{}ewe vode za pi}e i pripre-

mawe hrane iz gradskog vodovoda,

u Zrewaninu je zavladala plani-

ka. U tome su najboqe pro{li

proizvo|a~i i trgovci mineral-

nih voda, da bi se gra|ani poste-

peno vra}ali "~esmova~i#, iako

je u me|uvremenu osposobqeno vi-

{e desetina arterskih bunara.

Redovi pred bunarima su ne-

stali, ostale su samo pri~e i

strahovawa od {tetnog po zdra-

vqe dejstva vode, dok lokalna

vlast ne na|e rje{ewe, kako za

grad, tako i za Elemir, Melence,

Aradac i ve}inu od 22 naseqena

mjesta, po prostranstvu, najve}e

op{tine u Vojvodini.

Spas se vidi u izgradwi fa-

brike vode, o kojoj se govori ve}

pune tri decenije. Pripreme su

po~ele na osnovu istraìvawa

francuske firme "Degermon#.

Pariski projekat nije ostvaren,

kao ni mnogi drugi, navodno zbog

specifi~nosti sastava tla i broj-

nih primesa u vodi, koje nije la-

ko eliminisati.

Na brojna upozorewa iz Zavo-

da za zdravstvenu za{titu stanov-

ni{tva, iz Javnog komunalnog

preduze}a "Vodovod i kanaliza-

cija# stizali su odgovori da is-

pitivawa upu}uju na zakqu~ak da

je arsen u vodi organskog porije-

kla i da u protekle ~etiri dece-

nije nije bilo nijedne epidemi-

je izazvane neispravnom pija}om

vodom.

Tehni~ki direktor "Vodovo-

da# @ivojin \urin kaè da je iz-

laz u izgradwi fabrike vode, ali

da u tome treba biti oprezan, jer

je u pitawu "svjetski lobi#, po-

~ev od raznoraznih ku}nih pre~i-

sta~a do nu|ewa tehnologija.

On je izjavio Tanjugu da vodu

iz vodovoda pije uvjeren da "~e-

smova~a# nije {tetna po zdra-

vqe, {to potvr|uje time da je pi-

ju i wegova djeca i unu~ad.

Dok se hemijska ispravnost

vode provjerava, bakteriolo{ka

ispravnost se postiè hlorisa-

wem, a o ukusu ne vrijedi disku-

tovati, kao ni o boji.

Bilo kako bilo, u Zrewani-

nu i cijelom Sredwobanatskom

okrugu, ko ima para kupuje fla-

{iranu mineralnu vodu, a ko ne

moè to sebi da priu{ti ide na

javne bunare, ili pije zabrawe-

nu "~esmova~u#.

Op{tinska komisija, oform-

qena prije godinu dana da iza-

bere najpovoqnijeg ponu|a~a za

fabriku vode, jo{ se nije ogla-

sila.

Poslije pomiwawa da posto-

ji mogu}nost snabdijevawa vodom

iz Tise i brze izgradwe fabri-

ke vode po "italijanskom recep-

tu# posredstvom Udruèwa in-

dustrijalca Bogoquba Kari}a,

nedavno je rje{ewe ponudio i

ministar za kapitalne investi-

cije Velimir Ili}, ne samo za

Zrewanin, nego za cijeli sredwi

i sjeverni Banat, vodom sa Du-

nava, od Kovina, po izraelskoj

tehnologiji.

Od iznijetih cifara za iz-

gradwu Zrewanincima, koji se

bore sa besparicom, zavrtjelo

se u glavi, pa im ostaje da piju

i daqe vodu sumwivog kvalite-

ta. ¥

PIJU LI ZREWANINCI ZABRAWENU VODU SA ARSENOM

NEKO IZ FLA[E, NEKO IZ ÊSMEKo ima para kupuje fla{iranu mineralnu vodu, a ko nemoè to sebi da priu{ti ide na javne bunare, ili pijezabrawenu

"~esmova~u"

ZABRANAZbog prekomjerne koli~i-

ne arsena, voda iz vodovoda u

Novom Be~eju, Bo~aru, Novom

Milo{evu i Kumanu, zabrawe-

na je prije dva dana za pi}e i ku-

vawe, poslije rje{ewa inspek-

tora Stanimira Masala.

@uta voda sa velikim pri-

sustvom arsena preporu~uje se

samo kao sanitarna, tehni~ka

voda. To se znalo jo{ u vrijeme

usvajawa Pravilnika o higijen-

skoj ispravnosti vode 1998. go-

dine, pa ostaju pitawa za{to

taj pravilnik nije ranije upo-

trijebqen i koja je op{tina sa-

da na redu.

Devize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasuDevize napunile kasu

Dva lava

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD, PODGORICA -

Funkcioneri Srbije i Crne Go-

re nisu mogli da se usaglase oko

tuma~ewa razloga nedolaska Ha-

vijera Solane, javqa B92.

Dok Vlada Srbije glavnog

krivca vidi u zvani~noj Podgo-

rici, predsjednik Srbije smatra

da je nesaradwa sa Hagom dovela

do toga da visoki predstavnik

Evropske unije, dan uo~i dola-

ska, odloì najavqenu posjetu

Beogradu. Zvani~na Crna Gora

pak, optuùje Kabinet premije-

ra Vojislava Ko{tunice.

To {to vlasti u Srbiji i Cr-

noj Gori nisu uradile ni{ta u

rje{avawu dva najva`nija pita-

wa, saradwe s Ha{kim tribuna-

lom i izborima za parlament dr-

àvne zajednice, glavni su razlog

za otkazivawe posjete Havijera

Solane. Nedolazak jednog od naj-

vi{ih briselskih zvani~nika di-

rektno se moè dovesti i u ve-

zu sa po~etkom izrade Studije

izvodqivosti, koja je bila zaka-

zana za 27. januar.

Milan Pajevi}, savjetnik za

spoqnu politiku potpredsjedni-

ka Vlade Srbije Miroquba La-

busa, vidi direktnu vezu izme|u

Solaninog nedolaska i pro{lo-

nedjeqnog uskra}ivawa ameri~-

ke finansijske pomo}i Srbiji.

Pajevi} je za B92 rekao da je

to najrje~itija opomena Srbiji

zbog nesaradwe sa Hagom. On ka-

è da }e se narednih dana vidje-

ti da li }e pitawe saradwe sa

Tribunalom biti rije{eno.

- Vrijeme obe}awa je potpu-

no pro{lo, vrijeme je isteklo.

Radi se, kao {to sam rekao o da-

nima, a ne o nedjeqama kada je u

pitawu puna saradwa sa Hagom,

odnosno zavr{avawe te final-

ne saradwe sa Hagom. Dakle, ili

}e se ispo{tovati ono {to pred-

vi|a Zakon o saradwi sa Hagom,

ove zemqe, ili }emo mi zaista

u}i u fazu me|unarodne izola-

cije - rekao je Pajevi}.

Crnogorski premijer Milo

\ukanovi}, me|utim, ocjewuje da

Brisel zna da izme|u Srbije i

Crne Gore nema dogovora oko iz-

bora za Skup{tinu SCG, te da je

to razlog nedolaska Solane. \u-

kanovi} je ponovo optuìo Vo-

jislava Ko{tunicu da insisti-

rawem na neposrednim izbori-

ma èli da zakomplikuje ìvot

u Crnoj Gori i da su problem u

odnosima Beograda Podogrice

razli~iti ciqevi.

- Ciq je politi~ka stabil-

nost u odnosima Srbije i Crne

Gore, koja treba da nam obezbi-

jedi da u 2005. makar savladamo

dvije nove dionice na putu do

Evrope. Prva je Studija o izvo-

dqivosti, a druga je proces pre-

govora o Sporazumu o asocijaci-

ji i stabilizaciji sa Evropskom

unijom. Naàlost, naspram nas

postoji o~igledno i jedan drugi

interes. Interes da se zakom-

plikuje politi~ki ìvot u Cr-

noj Gori i oni èle da je osuje-

te na putu do wene nezavisnosti

- rekao je \ukanovi}.

Za razliku od predsjednika

Borisa Tadi}a, koji smatra da je

glavni problem nesaradwa sa Ha-

gom, ministar za lokalnu upravu

Zoran Lon~ar navodi da je kqu~-

ni razlog za nedolazak Solane

nespremnost Crne Gore da do-

sqedno po{tuje Ustavnu povequ.

- Kao ~lan Nacionalnog sa-

vjeta za saradwu sa Ha{kim

tribunalom, do sada nisam imao

prilike, ni na jednoj sjednici,

da ~ujem ni o jednom konkret-

nom roku o tim rokovima.

Imam prilike da samo, kao i

ostali, saznajem iz sredstava

javnog informisawa - rekao je

Lon~ar. ¥

UZAJAMNE OPTU@BE BEOGRADA I PODGORICE

KO JE OTJERAO SOLANU?Dok Vlada Srbije glavnog krivca vidi u zvani~noj Podgorici,zvani~na Crna Gora optuùje kabinet premijera VojislavaKo{tunice za otkazivawe posjete Havijera Solane

POSREDNIKPotpredsjednik Vlade Srbi-

je Miroqub Labus izjavio je da

je visoki predstavnik EU za

spoqnu politiku i bezbjednost

Havijer Solana otkazao posjetu

Beogradu "da ne bi posredovao u

stvarima o kojima se mora dogo-

voriti na doma}em terenu#.

- To se odnosi na pitawa ve-

zana za funkcionisawe dràvne

zajednice Srbije i Crne Gore i

na saradwu sa Ha{kim tribuna-

lom - dodao je Labus.

BEOGRAD - Predsjednik Sr-

bije Boris Tadi} ocijenio je da

se Kosmet nalazi "na korak od

nezavisnosti#, prenijela je Srna.

- Mi to ne moèmo da dozvo-

limo, a jedini na~in jeste izu-

zetno aktivna, ofanzivna poli-

tika, osmi{qena, sa planom, po-

djelom nadle`nosti, odgovorno-

sti, te saradwom sa me|unarod-

nom zajednicom u svim aspekti-

ma - rekao je Tadi} za Radio

"Slobodna Evropa#.

Odgovaraju}i na pitawe da

li on, kao predsjednik Srbije,

osje}a Kosmet kao sastavni dio

Srbije i da li na takav na~in sa-

gledava cjelokupnu teritoriju

Srbije, Tadi} je rekao da je to i

wegova ustavna obaveza, ali da

on i kao gra|anin ove zemqe sa-

gledava Kosmet kao sastavni dio

Srbije.

Tadi} je dodao da, sa druge

strane, stvari treba analizira-

ti krajwe realno.

- Albanci na Kosovu i Me-

tohiji su prakti~no nezavisni

od Srbije u politi~kom smi-

slu te rije~i. Oni Beograd i

Srbiju ne pitaju ni za {ta i

vode politiku koja je potpuno

nezavisna, oslawaju}i se na me-

|unarodne predstavnike. Od

Srbije su zavisni i za wu su ve-

zani samo nealbanski gra|ani

na Kosovu i Metohiji i oni do-

laze u Beograd - istakao je Ta-

di}.


za Srbiju su lo{i signali ot-

kazivawe posjete visokog pred-

stavnika EU za spoqnu poli-

tiku i bezbjednost Havijera

Solane Beogradu i prethodno

uskra}ivawe pomo}i SAD.

- Od Havijera Solane, ~o-

vjeka koji vodi spoqnu poli-

tiku EU, dobrim dijelom zavi-

si op{ta politika EU prema

Srbiji, a time i budu}nost Sr-

bije u EU - izjavio je Tadi}. ¥

BORIS TADI] O KOSMETU

Korak od nezavisnosti

BUJANOVAC - Pripadnici

Odjeqewa unutra{wih poslova u

Bujanovcu i Bezbjednosno-infor-

mativne agencije, prona{li su u

petak u albanskom selu Veliki Tr-

novac, op{tina Bujanovac, pored

mjesnog grobqa, veliku koli~inu

municije.

Poslije uvi|aja, istra`ni su-

dija Okru`nog suda u Vrawu Sla-

voqub Mihajlovi} izjavio je Tan-

jugu da je municija prona|ena u pla-

sti~noj cisterni od 750 litara, ko-

ja je bila zakopana u zemqu, na du-

bini od 70 centimetara.

U cisterni je bilo oko 48 ma-

lih i velikih granata od 40 mili-

metara, za ru~ne i raketne baca~e

i isto toliko granatnih puwewa.

Prona|eno je i oko 40 hiqada ko-

mada metaka, kalibra 7,9 i 7,62 mi-

limetara, za automatsko oru`je,

kineske proizvodwe.

Uvi|aju na licu mjesta su pri-

sustvovali i predstavnici evrop-

ske posmatra~ke misije. ¥

U VELIKOM TRNOVCU KOD BUJANOVCA

BEOGRAD - Potpredsjednik

stranke Narodni blok Rodoqub

Stanimirovi}, kaè da lider te

partije Neboj{a Pavkovi}, ìv

ne}e oti}i u Hag, prenosi B92.

Stanimirovi} je za "Gra|an-

ski list# rekao da je Pavkovi},

koji je optuèn pred Ha{kim

tribunalom, "ima jasan stav da u

Hag ne}e oti}i ìv#, jer je, pre-

ma rije~ima Stanimirovi}a, on

svjestan da ako ode u Hag, to zna-

~i da mu je potpisana smrtna pre-

suda, zbog neobjektivnosti tog

suda.

Stanimirovi} je rako da bi,

ako bi se i predao Hagu, Pavko-

vi}u ìvot bio ugroèn, s ob-

zirom na wegovo zdravstveno sta-

we.

- Pavkovi}a samo mrtvog mo-

gu da odvedu u Hag, ili nas pet,

deset, stotinu koji smo s wim -

rekao je on i dodao da sa Pavko-

vi}em niko ne pregovara o wego-

voj eventualnoj predaji Tribu-

nalu u Hagu.

- Nije ta~no da je Pavkovi}

odbio da ga pregledaju eksperti

Ha{kog tribunala. Niko mu se

nije ni obratio s tim zahtjevom

- rekao je Stanimirovi}. ¥

RODOQUB STANIMIROVI] O NEBOJ[I PAVKOVI]U

BEOGRAD - Grupa ~lanova

Demokratske stranke koji sebe na-

zivaju Liberalno demokratskom

frakcijom optuìla je u petak

predsjednika Borisa Tadi}a da je

potpuno izmijenio karakter

stranke, a rukovodstvo DS za uzur-

paciju stranke.

Na konferenciji za novina-

re, oni su sebe ocijenili kao pro-

motere izvorne politike DS i za-

traìli da se hitno zakaè sjed-

nica Glavnog odbora stranke na

kojoj bi se raspravqalo o poli-

tici koju vodi rukovodstvo DS, a

"koje se distanciralo od ~lan-

stva# i ne nudi gra|anima rje{e-

wa goru}ih problema.

Sre}ko Pecikoza je kazao da

Liberalno demokratska frakcija

u DS postoji i da se {iri i naja-

vio skora{wu skup{tinu na ko-

joj }e biti donesen wen program i

utvr|en na~in organizovawa i ra-

da.

On je istakao da neistomi-

{qenici sa politikom DS ne}e

formirati novu partiju, odnosno

da ne}e cijepati DS, nego }e zastu-

pati izvornu politiku pokojnog

premijera Zorana \in|i}a, "koju

predstavqa êdomir Jovanovi}#,

a ~ije iskqu~ewe iz DS ne prizna-

ju i ne prihvataju.

Branislav Le~i} je optuìo

Tadi}a da je odgovoran za politi-

ku koju zastupa, a koja vra}a Sr-

biju unazad umjesto da rje{ava pro-

bleme, zatim za povratak u izola-

ciju i nove sankcije, kao i za stva-

rawe klime u kojoj su mogu}i no-

vi oruàni sukobi.

Le~i} je rekao da je Tadi} od-

govoran i za politi~ku apatiju i

optuìo ga da je promijenio ka-

rakter DS, tako da sve vi{e li~i

na frakciju Demokratske stranke

Srbije. ¥

STRANA^KI OPONENTI KRITIKOVALI BORISA TADI]A

Vra}a Srbiju unazad

LIPQAN - Srpskim doma}in-

stvima u tzv. Srpskoj ulici u Li-

pqanu i u selu Batuse kod Kosova

Poqa prijete humanitarna kata-

strofa i epidemija, ukoliko im u

najkra}em vremenskom roku ne bu-

de ukqu~ena struja - navodi se u ape-

lu koji je sa protestnog mitinga u

petak u Batusu upu}en rukovodstvu

Srbije i dràvne zajednice SCG.

- Nadamo da }ete sprije~iti da

Albanci ostvare svoj ciq i ugase

jo{ dve srpske sredine na Kosovu i

Metohiji - isti~e se u apelu dosta-

vqenom Srni.

Stanovnici ovih sela izraà-

vaju zabrinutost zbog pove}awa bro-

ja oboqelih usqed nedostatka vo-

de, svjeè hrane i struje.

Posqedwih nekoliko dana u

bolnici u Kosovskoj Mitrovici ho-

spitalizovano je ~etvoro Srba iz

Batusa oboqelih od ̀ utice. Doktor

Bora Mora~i}, vo|a pokretne am-

bulante Crvenog krsta Srbije, u

petak je pregledao 92 pacijenta i

konstatovao da wih 17, uglavnom

dje~ijeg uzrasta, imaju te{ka zapa-

qewa plu}a, znatan broj ima sto-

ma~ne tegobe, a desetak ima oboqe-

we respiratornih organa u lak{em

obliku.

Krizni {tab sela Batuse po-

novo je u petak zatraìo od Vojske

SCG da im dopremi i stavi na ras-

polagawe 92 agregata od po pet ki-

lovata, jer bi se na taj na~in koli-

ko toliko sanirali problem nedo-

statka struje.

Situacija je jednako te{ka i u

Lipqanu. Srpsko stanovni{tvo za-

brinuto je i novim iskqu~ewima

struje u Prilu`ju i u selu Grace,

sjeverozapadno od Pri{tine.

Kao javqa B92 srpska doma}in-

stva koja su imala problema sa stru-

jom, sada imaju problema sa snab-

dijevawem vodom.

Me|utim, portparol Unmika

Xef Bili, u izjavi za B92, kaè da

Unmik nema informacije da srpska

doma}instva, koja su vi{e od mjesec

dana bez struje, sada imaju i pro-

blema i sa snabdijevawem vodom,

kao i da im prijete zarazne bolesti.

Naime, mje{tani sela Batuse

nemaju vode jer su je dobijali pre-

ko pumpi na elektri~ni pogon, dok

qekari upozoravaju na opasnost od

{irewa zaraznih bolesti u podru~-

jima koja su duè vrijeme bez elek-

tri~ne energije.

- Nisam ~uo ni{ta o tome da je

do{lo do nesta{ice vode zbog iz-

ostanka struje. Treba da shvatite

da je politika Unmika da svi tre-

ba da pla}aju za struju koju kori-

ste. Nadamo se da }e sve zajednice

na Kosovu koje nemaju struju, usko-

ro na}i neko ohrabruju}e rje{ewe

i na~in da plate zaostale ra~une

i potpi{u ugovore o daqem snab-

dijevawu strujom sa Kosovskom

energetskom korporacijom - rekao

je Bili.

Bili kaè da je za zdrav-

stveno stawe na Kosovu odgo-

vorna Vlada u Pri{tini.

- UNMIK radi zajedno sa ko-

sovskom Vladom i lokalnim vla-

stima da pomogne qudima koji su

najugroèniji i koji nemaju na~i-

na da plate struju. Ipak, KEK ni-

je odgovoran za te slu~ajeve. Ulo-

ga Unmika je da pomogne rad lo-

kalnih institucija, ali za rje{e-

we tog problema najodgovornija je

Vlada Kosova i ona treba da omo-

gu}i socijalno blagostawe - nagla-

sio je Bili. ¥

LIPQANU I BATUSIMA PRIJETI HUMANITARNA KATASTROFA

SRPSKO NACIONALNOVIJE]E SJEVERNOG

KOSOVA

Traì ukidawecarine

KOSOVSKA MITROVI-

CA - Srpsko nacionalno vije}e

sjevernog Kosova ocijenilo je da

postavqawe klasi~ne carine na

grani~nim prelazima izme|u

centralne Srbije i Kosova poli-

ti~ki i ukupno komplikuje ina-

~e teàk poloàj srpske zajedni-

ce. Kako javqa Beta SNV o~eku-

je od Ministarstva finansija i

Vlade Srbije da u {to kra}em

roku uklone "ovakve neprirodne

barijere#.

- Srbi sa Kosova i Metohi-

je nikada ne}e prihvatiti cari-

nu unutar svoje dràve i u~ini-

}e sve da je elimini{u - navodi

se u saop{tewu SNV dostavqe-

nom Beti.

Vlada Srbije je ukinula tak-

su od pet odsto koja se pla}a za

doma}u robu koja ide na Kosovo.

- Na taj na~in uvodimo jo{

jedno rastere}ewe te robe na te-

ritoriji Kosova - rekli su zva-

ni~nici Vlade Srbije.

Ukidawe takse minulih dana

zhtijevali su privrednici i tr-

govci iz sjevernog i drugih dije-

lova Kosova u kojima ìve Sr-

bi. ¥

Bujanovac: Oru`je prona|eno u plasti~noj cisterni

KOMISIJAKoordinator za informisawe

kancelarije Ha{kog tribunala u

SCG Aleksandra Milenov je re-

kla da tribunal zasad ne razmatra

mogu}nost primjene istih princi-

pa za generala Sretena Luki}a kao

i u slu~aju pokojnog hrvatskog ge-

nerala Janka Bobetka, odnosno da

ne razmatra formirawe qekarske

komisije koja bi odlu~ila o tome

gdje }e se Luki} lije~iti.

- Tribunal je primio dokumen-

taciju koja se ti~e zdravstvenog

stawa optuènika i ti su dokumen-

ti sada na razmatrawu i tribunal

nije preuzeo nikakve mjere niti

donio nikakve odluke - rekla je

ona Tanjugu.

[ef Koordinacionog cen-

tra za Kosmet Neboj{a ôvi}

istakao je da je Srbija potpuno

opredijeqena za tehni~ko, a ne

politi~ko rje{avawe problema

struje na Kosmetu.


Srbija ne}e braniti transfer

struje za Kosmet preko svoje te-

ritorije, niti }e tjerati gra|a-

ne Kosmeta da je pla}aju.

- Na{ pristup je vrlo kon-

struktivan. Nikad nismo bjeà-

li niti bili protiv pla}awa

struje, to je normalno u normal-

nim zemaqa, ali po{to prostor

Kosova i Metohije nije norma-

lan, onda }e o pla}awu procje-

wivati sami gra|ani - rekao je

ôvi} novinarima.

ôvi} je naveo da Srbija ne

bjeì od toga da bude garant pla-

}awa struje, ali da se mora zna-

ti {ta se pla}a, kako, kolika je

potro{wa, koliki je ra~un i ko-

liko je struje potro{eno.

Arsenal pod zemqom

Ne}e ìv u Hag

NEMAJU NI STRUJE, NI VODEMje{tani sela Batuse nemaju vode jer su je dobijalipreko pumpi na elektri~ni pogon, dok qekariupozoravaju na opasnost od {irewa zaraznih bolesti

OPREDIJEQENOST

AGREGATBATUSE - Mje{tani sela Batuse

pored Kosova Poqa stoje pored jednog

od dva agregata koja su dobili od Ko-

ordinacionog centra za Kosovo. Do-

premqeni agregati su male snage, ta-

ko da ve}ina doma}instava ne moè bi-

ti prikqu~eno na wih, rekli su Beti

stru~waci elektroprivrede.

WUJORK - Ako se pogleda iz-

vje{tavawe pojedinih ameri~kih

glasila sa predsjedni~ke inaugu-

racije Xorxa Bu{, sti~e se uti-

sak da je to nekakva ameri~ka ver-

zija krunisawa, ocjewuje agenci-

ja Rojters.

Agencija navodi i da su ko-

mentatori ameri~kih TV-stanica

koristili hiperbole i druge

stilske figure kojima su izraà-

vali po{tovawe i odu{evqewe.

- Bio je to veli~anstven tre-

nutak za ~itavu zemqu - rekao je

Si-En-Enov (CNN) izve{ta~

Volf Blicer u jednom trenutku.

- Krajwe uzbudqivo - kazao je

Ej-Bi-Sijev (ABC) doajen Piter

Xenings, porede}i ovaj ~in sa pr-

vom predsjedni~kom inauguraci-

jom sa koje je izvje{tavao.

Pra}ewe vi{esatnog TV-pre-

nosa na vi{e od deset ameri~kih

kanala mo`da nekome i nije bi-

lo toliko uzbudqivo. TV-mreè

su dovukle eksperte i politi~a-

re da razmotre ba{ svaki, ma ka-

ko sitan detaq ceremonije - od

bezbjednosti do omota Biblije na

kojoj }e se predsjednik zakleti.

- Ovo je ono vrijeme kada se

tehnike {ou biznisa primjewuju

na pra}ewe politi~kog doga|aja

- rekao je novinski analiti~ar

Endru Tindal.

Po wegovim rije~ima, Bu{o-

va inauguracija li~ila je na ho-

livudsku dodjelu Oskara ili na

nekakvo evropsko krunisawe.

Atmosfera je bila podgrija-

na prisustvom Bu{ovog oca, biv-

{eg predsjednika Xorxa Bu{a

Starijeg.

Pojavila su se i naga|awa da

bi Bu{ov brat, trenutno guverner

Floride, mogao da se kandiduje

za predsjedni~ku trku 2008. godi-

ne.

- Mnogo ~lanova porodice

Bu{ nalazi se danas ovdje. [ta

mislite, da li pred svojim o~ima

imamo dinastiju? - pitao je Ej-

Bi-Sijev Piter Xenings nekog

slu`benika Bijele ku}e.

Predsjednikova supruga Lora

Bu{ bila je predmet velike pa-

`we. Mnogo se diskutovalo o we-

noj garderobi, s obzirom na to da

je wen omiqeni modni dizajner

me|u holivudskim zvijezdama ve-

oma popularni Oskar de la Ren-

ta.

- Prva dama naprosto izgleda

prekrasno. Ona je tako popular-

na figura u ovoj zemqi... ideal-

na, dostojanstvena, maj~inska pr-

va dama - rekao je komentator

"Foks wuza#, koji je pucao od en-

tuzijazma.

"Foks#, koji se ~esto optu-

ùje za naklonost Bu{u, ocije-

nio je da su biv{i ameri~ki pred-

sjednici, demokrate Ximi Kar-

ter i Bil Klinton, dobili mlak

aplauz kada su se pojavili u lo-

ì za po~asne goste na ceremoni-

ji.

Kako je prenio Tanjug Xorx

Voker Bu{ poloìo je, u ~etvr-

tak uve~e po sredwoevropskom

vremenu u Va{ingtonu, zakletvu

kao novi ameri~ki predsjednik,

~ime je zvani~ni po~eo wegov

drugi mandate na ~elu Sjediwe-

nih Ameri~kih Dràva.

- Moja glavna du`nost je da

za{titim ovu zemqu i na{ narod

od eventualnog novog napada i pri-

jetwi koje bi se mogle pojaviti -

rekao je Bu{ po{to je ispred zgra-

de Kongresa SAD na Kapitol Hi-

lu poloìo zakletvu pred pred-

sjednikom Vrhovnog suda sudijom

Vilijamom Renkvistom.

- Politika Sjediwenih Dr-

àva je da teì i da podràva

rast demokratskih pokreta i in-

stitucija u svakoj dràvi svije-

ta, sa kona~nim ciqem da bude

okon~ana tiranija u svijetu. To

se ne mora ostvariti samo upotre-

bom oru`ja, ali }emo sebe i svo-

je prijateqe braniti i oru`jem

ako je to potrebno - istakao je

predsjednik Bu{.

Cijeli Bu{ov govor je bio

obiqeèn jakom religioznom no-

tom, {to ne ~udi, s obzirom na

to da je Bu{ duboko religiozna

osoba, kao i da sr` wegovog bi-

ra~kog tijela ~ine upravo vjer-

nici. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.SVIJET

POSLIJE INAUGURACIJE XORX BU[ I FORMALNO POÊO DRUGI MANDAT

Bu{ova inauguracija obavqena je u podgrijanojatmosferi i li~ila je na holivudsku dodjelu Oskaraili na nekakvo evropsko krunisawe,ocijenio je novinski analiti~ar

10

Va{ington: Protest pred Bijelom ku}om

Laura i Xorx Bu{: Inauguralni ples(Foto-Rojters)

PARIZ - [ezdeset godina na-

kon osloba|awa zloglasnog koncen-

tracionog logora Au{vic, Memo-

rijal {oe, smje{ten u Parizu, otvo-

ri}e vrata javnosti naredne nedje-

qe i tako postati jo{ jedan od svjet-

skih spomenika u znak sje}awa na

milione Jevreja stradalih u Dru-

gom svjetskom ratu, javila je Beta.

[oa je hebrejska rije~ za "kata-

strofu# i ozna~ava sistematsko

progawawe i istrebqewe oko {est

miliona Jevreja, koje su organizo-

vali nacisti~ki reìm i wegovi

saradnici.

Holokaust, termin istog zna~e-

wa koji je {ire prihva}en, gr~kog

je porijekla.

Memorijal }e 25. januara inau-

gurisati francuski predsjednik

@ak [irak, a za javnost }e biti

otvoren dva dana kasnije, na samu

godi{wicu osloba|awa Au{vica,

logora u Poqskoj u kome je strada-

lo vi{e od milion qudi.

Prema najavama organizatora,

sve~ano obiqeàvawa dana oslobo-

|ewa logora okupi}e narednog ~e-

tvrtka delegacije najvi{ih zvani~-

nika iz 35 dràva svijeta, a o~eku-

je se i vi{e od 12 hiqada gostiju,

uglavnom preìvjelih logora{a,

ali i mladih iz cijelog svijeta.

Vojnici sovjetske Crvene ar-

mije oslobodili su 27. januara 1945.

godine Au{vic-Birkenau, logor u

Poqskoj, jedan u nizu koncentraci-

onih logora koje su nacisti~ke vla-

sti uspostavile radi istrebqewa

Jevreja i nekih drugih zajednica.

Nacisti, koji su na vlast do{li

u januaru 1933, razvili su rasisti~-

ku ideologiju prema kojoj su Nijem-

ci "superiorna rasa# a Jevreji i

ostali (Poqaci, Rusi i drugi slo-

venski narodi, Romi i neke politi~-

ke i socijalne grupe - komunisti,

homoseksualci, Jehovini svjedoci)

progawani kao "nià rasa#.

U to vrijeme, jevrejska popula-

cija u Evropi prelazila je devet

miliona qudi. Ve}ina je ìvjela u

zemqama koje je okupirao Tre}i ra-

jh. Na kraju rata, 1945, skoro dva od

tri Jevrejina stradala su u okviru

takozvanog "kona~nog rje{ewa# -

nacisti~ke politike za istrebqe-

wa Jevreja u Evropi, podaci su Mul-

timedijalne enciklopedije {oe.

Prema podacima memorijalnog

centra u Poqskoj, od 1940. do 1945,

nacisti su u Au{vic deportovali

vi{e od milion Jevreja, skoro 150

hiqada Poqaka, 23 hiqada Roma, 15

hiqada sovjetskih ratnih zarobqe-

nika i vi{e od 10 hiqada zatvore-

nika drugih nacionalnosti. Najve-

}i broj wih umro je u logoru.

Direktor Memorijala {oe u

Prizu, @ak Fre| rekao je da je no-

vi muzej treba da postane evropska

referentna institucija za holoka-

ust, ba{ kao {to je Muzej holokau-

sta u Va{ingtonu ili Jad Va{em u

Jerusalimu, pi{e AFP.

Predsjednik Memorijala Erik

d Rot{ild kaè da novo mjesto za

sje}awe na `rtve holokausta treba

"da doprinese ne samo upoznavawu

istorije koja nastavqa da progawa

na{u svakodnevicu, ve} i razmi-

{qawu o toleranciji, slobodi i de-

mokratiji, podstaknutom zlo~inom

koji je jedinstven u istoriji ~ovje-

~anstva#.

Novi muzej nalazi se u kvartu

Mare, istorijskoj ~etvrti francu-

ske prijestonice, i smje{ten je u

tri zgrade koje su poklon grada Pa-

riza.

Na ulazu je Zid imena, na kome

su u kamenu urezana imena, prezime-

na i datumi ro|ewa 76 hiqada Jevre-

ja deportovanih iz Francuske u Au-

{vic u periodu od 1942. do 1944. go-

dine. Me|u wima je bilo 11 hiqada

djece.

Novi memorijal ima}e i stal-

nu izlo`bu o sudbini Jevreja tokom

Drugog svjetskog rata. @ak Fre|

kaè da je ideja bila ne samo da se

napravi muzej o {oi, ve} izlo`ba

o Jevrejima u Francuskoj.

- Osim velike istorije, èqe-

li smo da bacimo svjetlo i na indi-

vidualne sudbine. ¥

PARIZ PRED OBIQE@AVAWE [EST DECENIJA OD OSLOBA\AWA AU[VICA

Memorijal {oe u Parizu otvori}e 25.januara francuski predsjednik @ak[irak, a za javnost }e biti otvorendva dana kasnije, na godi{wicuosloba|awa Au{vica

AMERI^KO KRUNISAWE

Izlo`be u Memorijalu {oe u

Parizu bi}e pra}ene brojnim fil-

movima i fotografijama.

U jednoj od sala je Memorijal

djece, gdje je vi{e od dvije i po hi-

qade fotografija jevrejske djece de-

portovane iz Francuske u Au{vic.

Memorijal je smje{ten na osam

spratova, na ukupnoj povr{ini od

pet hiqada kvadratnih metara.

MEMORIJAL

VELINGTON - Najve}i lede-

ni brijeg na svijetu, povr{ine od

3.120 kvadratnih kilometara, na-

sukao se i tako stvorio probleme

istraìva~kim bazama na Antark-

tiku, kao i kolonijama pingvina,

~ijem podmlatku prijeti smrt

usqed gladi, kaù nau~nici, javio

je Tanjug.

Stru~waci su predvi|ali da

}e jo{ pro{log vikenda 160 kilo-

metara dug ledeni breg, pod nazi-

vom B15A, udariti u veliki gle-

~er blizu ameri~ke istraìva~ke

stanice "Mekmurdo# na Antarkti-

ci, prenosi Aso{ijeted pres.

Ali izgleda da se ova ledena

gromada nasukala mawe od pet ki-

lometara od ovog gle~era dugog 100

kilometara, koji je poznat pod ime-

nom "Ledeni jezik Drigalski#.

Menaxer za nau~nu strategiju

Novog Zelanda, Din Piterson, na-

vodi kako se ledeni brijeg nasukao

izme|u dva pli}aka i u roku od ne-

djequ dana se neznatno pomjerio,

pa je neizvjesno da li }e ikada sti-

}i do "Drigalskog#.

Pote{ko}e su nastale usqed

toga {to ova santa blokira vjetar

i vodene struje koje tokom qeta u

moreuzu Mekmurdo razbijaju lede-

ne bregove, pa se iza sante sad na-

gomilava led.

Ovo predstavqa problem za is-

traìva~ke stanice: ameri~ki

"Mekmurdo#, novozelandski "Skot#

i obli`wu italijansku "Tera No-

vu#, jer santa i nakupine leda iza

we blokiraju put brodovima koje

ove baze snabdijevaju gorivom i hra-

nom.

Iako istraìva~ke stanice ni-

su u neposrednoj opasnosti, nau~ni-

ci ipak razmatraju razli~ita rje-

{ewa, ukqu~uju}i i probijawe pu-

ta kroz ledenu santu. Ugroène su

i kolonije pingvina. ¥

ISTRA@IVA^KE BAZE NA ANTARKTIKU

Nasukala se santa ledaVA[INGTON - Ameri~ki

potpredsjednik Dik êjni izjavio

je u petak da se Iran nalazi na vr-

hu ameri~ke liste "najproblema-

ti~nijih mjesta# u svijetu i izra-

zio zabrinutost da bi Izrael mo-

gao da odlu~i da reaguje prvi radi

eliminisawa bilo kakve nuklear-

ne prijetwe koja bi poticala iz

Islamske republike.

- Iran je prvi na toj listi - re-

kao je ̂ ejni u intervjuu za ameri~-

ku TV-stanicu MSNBC na dan ina-

uguracije Xorxa Bu{a na mjestu

ameri~kog predsjednika i svoje na

poloàj potpredsjednika, prenio

je Rojters. ̂ ejni, kao jedan od glav-

nih "arhitekata# rata SAD u Ira-

ku, rekao je da }e administracija

predsjednika Bu{a nastaviti da

koristi diplomatiju da bi rije{i-

la najozbiqnije zabrinutosti oko

iranskog programa nuklearnog na-

oruàwa i veza te zemqe sa tero-

rizmom.

Administracija SAD je tako-

|e optuìla Iran da se mije{a u

unutra{we poslove susjednog Ira-

ka. êjni je primijetio da bi, uko-

liko se Iran oglu{i o zahtjeve da

obustavi nuklearni program, sqe-

de}i korak bio da se to pitawe sta-

vi na dnevni red Savjeta bezbjedno-

sti Ujediwenih nacija i zatraè

me|unarodne sankcije kako bi ta

zemqa bila prisiqena da ispuni

svoje obaveze. êjni je iranski nu-

klearni program ocijenio kao pri-

li~no "robustan#, dok ta zemqa ne-

gira da }e nuklearna postrojewa

upotrijebiti za proizvodwu nukle-

arnog oru`ja.

êjni koji je bio jedan od naj-

ve}ih zagovornika invazije na

Irak, rekao je da brine mogu}nost

da Izrael jednostrano preduzme

mjere protiv Irana. Prema êjni-

ju, to bi moglo da se desi ukoliko

Izrael ocijeni da Iran ima zna~aj-

ne nuklearne sposobnosti, i da bi

ih mogao upotrijebiti protiv je-

vrejske dràve. ¥

DIK ÊJNI UPOZORAVA NA OPASNOST U SVIJETU

Iran najproblemati~niji

PROTESTI Vi{e stotina qudi demon-

striralo je u Va{ingtonu pro-

tiv politike Xorxa Bu{a u vri-

jeme wegovog uvo|ewa u du`nost

kao 43. predsjednika Sjediwenih

Ameri~kih Dràva.

Demonstracije su odràne u

blizini zgrade Kongresa na Ka-

pitol Hilu u vrijeme i prije ne-

go {to je on na tom mjestu polo-

ìo zakletvu, zapo~ev{i drugi

mandat na ~elu SAD.

Va{ingtonska policija je sa-

op{tila da su dva wena pripad-

nika i jedan civil lak{e povri-

je|eni u ko{kawu po{to je gru-

pa od oko 100 demonstranata po-

ku{ala da probije kontrolni

punkt ameri~ke tajne slu`be u

blizini avenije Pensilvanija.

Memorijal u Parizu: Zid sa uklesanim imenima `rtava (Foto-Beta)

EVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMEVROPSKI JAD VA[EMPORTORIKANAC

U[AO U GINISOVUKWIGU

Najstarijina svijetu

SAN HUAN - Najsta-

riji ~ovjek na svijetu je

mu{karac iz Portorika,

koji ima 113 godina, nave-

deno je u Ginisovoj kwizi

svjetskih rekorda, prenio

je Tanjug.

Emilijano Merkado

del Toro postao je zvani~-

no najstariji ~ovjek na

svijetu u ponedjeqak, pre-

nijela je agencija AP.

On je ro|en 21. avgu-

sta 1891. godine u mjestu

Kabo Roho, a trenutno ̀ i-

vi u mjestu Isabela na sje-

verozapadnoj obali ostr-

va.

Merkado je ro|en dok

je Portoriko jo{ bio dio

{panske imperije, doì-

vio je preuzimawe ostrva

od Amerikanaca 1898. go-

dine i {pansko-ameri~ki

rat koji mu je prethodio.

Ro|en je iste godine

kad je Tomas Edison izu-

mio radio, kada je zemqo-

tres u Japanu usmrtio

25.000 qudi i kada su ro-

|eni mnogi slavni qudi

poput muzi~ara Kola

Portera i pisca Henrija

Milera.

Merkado je postao naj-

stariji ~ovjek na svijetu

{to je prethodni nosilac

ove titule Amerikanac

Hejl, umro 19. novembra u

113. godini ìvota. ¥

EVROPSKI JAD VA[EM

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. SVIJET

M E R I D I J A N I

PEKING - Kineske vlasti uhapsi-

le su 600 osoba uvu~enih u organizova-

we kockarskih igara sa tajvanskim kom-

panijama, tokom kojih je pronevjereno

60,5 miliona dolara - saop{tio je pred-

stavnik u kineskom Ministarstvu jav-

ne bezbjednosti Tong Dianming.

Kineske vlasti uspjele su da zapli-

jene 2,8 miliona dolara, javila je Sr-

na.

Baojing kompanija na Tajvanu, ozna-

~ena je kao bliski saradnik krimina-

laca u kopnenom dijelu Kine - ona je u

nezakonitim kockarskim igrama pri-

grabila za sebe najmawe 14 miliona

dolara, zvani~no je re~eno. ¥

MOSKVA - Oko sto gra|ana Besla-

na nezadovoqnih istragom teroristi~-

kog napada na {kolu, u kome je u septem-

bru pro{le godine poginulo vi{e od 300

qudi, nastavilo je u petak protest, blo-

kiraju}i regionalni put, javila je Beta.

Optuùju}i vlast {to nije sprije~i-

la teroristi~ki napad, u kojem je vi{e

od 30 terorista tri dana dràlo vi{e od

1.000 talaca, i {to je u krvavom rasple-

tu poginulo najmawe 300 osoba, oni, kao

i u septembru, zahtijevaju ostavku pred-

sjednika republike Aleksandra Xasoho-

va.

Gra|ani zahtijevaju i sprovo|ewe

me|unarodne istrage, kao i krivi~nu

odgovornost biv{eg ministra polici-

je. ¥

Uhap{eno 600 osoba

Beslan protestuje

BUDIMPE[TA

Poàr u nuklearki

BUDIMPE[TA - Poàr u je-

dinoj ma|arskoj nuklearnoj elek-

trani Paks, 110 kilometara ju`no

od Budimpe{te, brzo je stavqen

pod kontrolu i nije ugrozio bez-

bjednost elektrane i wen rad, sa-

op{tio je u petak jedan ma|arski

zvani~nik, javio je Tanjug.

- Poàr je izbio u ~etvrtak

popodne u prostorijama za pu{a~e,

zbog neuga{ene cigarete koja je za-

palila materijale smje{tene u tim

prostorijama - izjavio je glavni

direktor nuklearke Jozef Kova~.

Poàr je brzo uga{en, preni-

jela je agencija AP. Procjewuje se

da je materijalna {teta 100 hiqa-

da forinti (520 dolara). Nukle-

arna elektrana Paks obezbje|uje

elektri~nu energiju za 40 odsto

ma|arske teritorije. ¥

TEL AVIV - Preko hiqadu

palestinskih policajaca raspo-

redilo se u petak ujutro du` sje-

verne granice pojasa Gaze s Izra-

elom, u nastojawu da sprije~i ra-

ketirawe i minirawe izraelskih

ciqeva, a time i veliku kopnenu

vojnu ofanzivu u ovom podru~ju

koju je nagovijestio izraelski

premijer Arijel [aron, javio je

Tanjug.

Raspore|ivawe policajaca je

u skladu s naredbom novog pale-

stinskog lidera Mahmuda Abasa.

Abas se odmah poslije izbo-

ra za nasqednika dugogodi{weg

palestinskog vo|e Jasera Arafa-

ta, 9. januara, na{ao pod jakim

pritiskom Izraela da zaustavi

nasiqe palestinskih ekstremi-

sta ako èli da obnovi mirovni

dijalog.

Izrael je prihvatio detaqan

plan akcije palestinske strane

koji je predstavio {ef bezbjed-

nosti u pojasu Gaze, ro|ak pokoj-

nog palestinskog lidera, Musa

Arafat.

Izraelski ministar odbrane

[aul Mofaz je dozvolio da devet

naoruànih bataqona palestin-

skih bezbjednosnih snaga patro-

lira u Beit Hanunu, Beit Lahi-

ji i Kan Junisu i da postavi ba-

rijere i kontrolne punktove na

putevima, javqa izraelski vojni

radio. Uz to }e specijalna jedi-

nica biti raspore|ena na grani~-

nom prelazu Karni preko koga se

izvozi ve}i dio proizvoda iz po-

jasa Gaze.

U me|uvremenu je Izrael na-

javio da }e danas otvoriti prelaz

Rafa na granici pojasa Gaze i

Egipta, zatvoren jo{ sredinom

decembra zbog bomba{kog napa-

da.

Izrael je tako|e olak{ao sa-

obra}ajna ograni~ewa na glav-

nom putu koji presijeca pojas Ga-

ze u pravcu sjever jug. Palestin-

ska uprava je izrazila optimi-

zam da }e mjere u pojasu Gaze da-

ti rezultate.

Ako se akcija na sjeveru po-

kaè uspje{nom, djelova}e se u~-

tivom podru~ju, koje je Izrael

okupirao od Egipta u ratu 1967.

godine, a potom i na Zapadnoj oba-

li, najavili su palestinski zva-

ni~nici.

U me|uvremenu }e Abas na-

staviti razgovore s predstavni-

cima ekstremisti~ke palestin-

ske organizacije Hamas kako bi

izdejstvovao prekid vatre u na-

padima na Izraelce.

Hamas za sada tvrdi da nije

mogu}e posti}i dogovor u skoroj

budu}nosti zahtjeva da se ispune

odre|ene uslovi, izme|u osta-

log, da sasvim prestanu izrael-

ske vojne operacije, da se oslo-

bode palestinski zatvorenici i

povu~e vojska na granice prije

po~etka palestinskog ustanka

protiv okupacije, u septembru

2000. godine.

Novi palestinski lider ko-

ji se smatra umjerewakom, za raz-

liku od Arafata, koga je Izra-

el ozna~io preprekom za sklapa-

we mira, kaè da Palestinci

"vjeruju u mir#, a da on "vjeruje

u pregovore#.

[aron je optuìo Abasa u

pro{lu nedjequ da nije ni prst

pomakao da bi zaustavio nasiqe.

Raspore|ivawe palestinskih po-

licajca du` granice nai{lo je

na pozitivne reakcije u Izraelu.

Na~elnik izraelskog gene-

ral{taba Mo{e Jaalon je rekao

da je to znak da palestinski li-

deri "sve vi{e shvataju da se te-

rorizam ne isplati#.

Izraelski ministar unutra-

{wih poslova Ofir Pines Paz

je naglasio da se radi o "naporu

koji nikada nije vi|en za ìvota

Jasera Arafata#. ¥

ZEMQOTRES NA NOVOM ZELANDU

Tresao seVelingtonVELINGTON - Zemqotres ja-

~ine 5,5 stepeni Rihterove skale

uzdrmao je u petak Velington, glav-

ni grad Novog Zelanda, javio je Tan-

jug.

Potres se osjetio u ~itavom gra-

du i okolini, a wegov epicentar je

bio na oko 30 kilometara od prije-

stonice, na dubini od 30 kilometa-

ra. Za sada nije poznato da li je ze-

mqotres izazvao {tetu i `rtve.

Od potresa su se zaquqale zgra-

de i ukqu~ili alarmi na automobi-

lima. Seizmolozi su na Novom Ze-

landu pro{le godine registrovali

oko 14 hiqada zemqotresa, od koji

je oko 20 bilo ja~ine preko pet ste-

peni Rihterove skale. Posqedwi

zemqotres na Novom Zelandu u ko-

jem je bilo `rtava, dogodio se 1968.

godine kada su poginule tri osobe.

Taj zemqotres je bio ja~ine se-

dam stepeni Rihterove skale, podsje-

tio je Rojters. ¥

PEKING - Grupa veterana KP

Kine zatraìla je u petak od ruko-

vodstva da organizuju dostojne po-

~asti za biv{eg generalnog sekre-

tara partije Xao Cijanga koji je smi-

jewen zbog protivqewa nasilnom

razbijawu prodemokratskih demon-

stracija na Tjenanmenu juna 1989. go-

dine, javio je Tanjug.

Zahtjev nekolicine veterana ko-

ji traè dostojnu komemoraciju, pri-

je nego skromniju dràvnu sahranu,

ukazuje na razlike izme|u liberal-

nijih starijih ~lanova partije koji

èle da se oda po~ast ~ovjeku koji

je nekada vodio KP Kine i wegovih

nasqednika nervoznih da publici-

tet o Xao Cijangu moè da dovede do

protesta, ocjewuje Rojters.

Vlasti su ponudile Xaovoj po-

rodici da organizuju skromniju ce-

remoniju ispra}aja po komunisti~-

kom protokolu, navode}i kao raz-

log da je partija pojednostavila sa-

hrane lidera posqedwih godina.

Jo{ nije odre|en datum sahrane

Xaoa koji je umro pro{log pone-

djeqka u bolnici u 85 godini posli-

je nekoliko mo`danih udara.

Xao (85), je smijewen jer se us-

protivio slawu vojske i tenkova za

rasturawe velikih prodemokratskih

protesta na pekin{kom trgu Tjenan-

men 3. i 4. juna 1989. godine. Proveo

je 15 godina ìvota u ku}nom pritvo-

ru u svom domu u Pekingu. ¥

BAGDAD - Irak se sprema za

prve op{te izbore poslije pada re-

ìma Sadama Huseina na kojima }e

se birati poslanici za Nacional-

nu skup{tinu i za 18 pokrajinskih

skup{tina, javio je Tanjug.

Komanda ameri~kih snaga u

Iraku je procijenila da }e bezbjed-

nost biti glavni problem u vrije-

me izbora 30. januara i pove}ala je

broj vojnika sa 135 hiqada na 150

hiqada, s tim {to }e ira~ke snage

bezbjednosti biti zaduène za obez-

bje|ivawe glasa~kih mjesta.

Prema najnovijim procjenama,

oko 12 miliona Ira~ana koji ìve

u zemqi imaju pravo glasa na izbo-

rima kao i oko milion wihovih su-

narodnika u 14 zemaqa {irom svi-

jeta. Posmatra~i tvrde da }e glasa-

we van Iraka u organizaciji Me|u-

narodnog biroa za migracije biti

najve}a operacija te vrste ikada iz-

vedena.

Da bi mogli da glasaju, Ira~a-

ni u inostranstvu moraju da dokaù

da su dràvqani Iraka i da su ro-

|eni prije 31. decembra 1986. godi-

ne, a mo}i }e da glasaju samo li~no,

ne i po{tom, izme|u 28. i 30 janua-

ra.

Privremene vlasti Iraka su od-

lu~ila da pravo glasa u zemqi ima

svaki punoqetni gra|anin koji ima

vaè}u legitimaciju za snabdijeva-

we. Spiskovi glasa~a su napravqe-

ni na osnovu spiskova za program

UN nafta za hranu uz mogu}nost is-

pravki zbog mawkavosti.

Registracija glasa~a i kandi-

data je po~ela 1. i trajala do 22. no-

vembra, dan kasnije je okon~ana re-

gistracija kandidata u pokrajinama,

a 30. novembra registracija u Bag-

dadu.

Izborna kampawa je po~ela 15.

decembra i traje do dana izbora.

Glasa~ki listi}i su od{tampani u

[vajcarskoj da bi se sprije~ilo wi-

hovo falsifikovawe. Po zavr{et-

ku glasawa, rezultati }e se saku-

pqati u centrima u svih 18 pokra-

jina odakle }e biti proslije|eni u

Bagdad.

Glasa~ima se specijalnim ma-

stilom prska palac jedne ruke i pre-

crtava im se ime poslije glasawa.

Ira~ani }e birati 275 poslanika u

Prelaznoj nacionalnoj skup{tini

Iraka i poslanike u 18 pokrajin-

skih skup{tina i autonomni kurd-

ski parlament. Zemqa nije podije-

qena na izborne jedinice ve} je ci-

jeli Irak ista izborna jedinica.

Prema izbornim pravilima po-

liti~ke partije imaju pravo da pod-

nesu spiskove kandidata na kojima

je bar jedna tre}ina èna da bi è-

ne imale najmawe jednu ~etvrtinu

mandata. Kandidati ne mogu da ima-

ju mawe od 30 godina.

Irak }e zatvoriti sve grani~-

ne prelaze pred op{te izbore zaka-

zane za 30 januar. Granice }e osta-

ti zatvorene ukupno tri dana pri-

je, za vrijeme i poslije izbora iz

razloga bezbjednosti. Ira~ke vlasti

su, povodom izbora proglasile tro-

dnevni praznik.

Najavqeno je i da }e samo vozi-

la sa specijalnim dozvolama mo}i

da se kre}u {irom zemqe da bi se

sprije~ili bomba{ki napadi. ¥

IZRAEL PRIHVATIO PALESTINSKI PLAN U POJASU GAZE

POLICAJCI ÛVAJU GRANICU

INICIJATIVA GRUPE VETERANA KP KINE

Dostojna sahrana Xao Cijanga

UOÎ PRVIH IZBORA POSLIJE PADA RE@IMA SADAMA HUSEINA

GLASAWE BRINE IRAÂNE Pred izbore bi}e zatvoreni svi grani~ni prelazi.Bira}e se 275 poslanika u Prelaznoj nacionalnojskup{tini Iraka i 18 u pokrajinskih skup{tinai autonomni kurdski parlament

[aul Mofaz dozvolio jepalestinskoj policiji da patrolirajuu Beit Hanunu, Beit Lahijii Kan Junisu u nastojawu da sesprije~i raketirawe i miniraweizraelskih ciqeva

11

Palestinski policajci: Zaduèni za bezbjednost u Gazi (Foto-Rojters)

[ARON Izraelski premijer Arijel

[aron zatraìo je u ~etvrtak

uve~e od ruskog predsjednika

Vladimira Putina da ne proda

protivavionske rakete Siriji,

sjevernom susjedu Izraela, s ko-

jim je ova zemqa jo{ zvani~no

u ratu, saop{teno je u petak u

[aronovoj kancelariji.

[aron je rekao Putinu u

"dugom i prijateqskom# tele-

fonskom razgovoru da dogovor

o prodaji raketa, o kome se na-

vodno pregovora s Damaskom,

"predstavqa opasnost Izrael

i Mahmuda Abasa (predsjedava-

ju}eg palestinske uprave) i tre-

ba da bude sprije~en#.

RAWENI BRITANCI BASRA - U eksploziji na ula-

zu u britansku vojnu bazu na jugu

Iraka, danas su rawena petorica

britanskih vojnika i nekoliko

ira~kih civila, saop{tila je bri-

tanska vojska. Kako je prenio Tan-

jug napad se dogodio oko 10 kilo-

metara zapadno od drugog po veli-

~ini ira~kog grada Basre.

DESET UBIJENIH BAGDAD - Najmawe 10 qudi je poginulo, a 38 je raweno u dana{woj

eksploziji automobila bombe ispred {iitske xamije "El Taf# u jugo-

zapadnom dijelu Bagdada tokom proslave Kurban-bajrama, saop{tili su

policijski izvori u ira~kom glavnom gradu.

Agencija AP je javila da je to drugi napad ira~kih pobuwenika na

jednu {iitsku xamiju u Bagdadu u posqedwa tri dana. Napadi pobuwe-

nika na {itsku zajednicu u Iraku se poja~avaju pred pribliàvawe par-

lamentarnih izbora.

\

\Mosul: Maskirani pobuwenici "~iste teren" (Foto-Rojters)

Peking: Po~ast biv-{em generalnom se-kretaru (Foto-Rojters)

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.CRNA HRONIKA12

BAWA LUKA - Izvo|ewem

dokaza odbrane u bawolu~kom

Osnovnom sudu u petak je nasta-

vqeno su|ewe biv{em ministru

finansija Republike Srpske Si-

meunu Vilende~i}u optuènom za

nesavjestan rad u slu`bi.

Vilende~i} je optuèn da je

30. avgusta 2002. godine obavqaju-

}i funkciju ministra finansija

o{tetio buxet Republike Srpske

za 88 hiqada maraka.

Poslije prigovora okru`nog

tuìoca Milana Tegeltije Sud-

sko vije}e prihvatilo je da se za-

kqu~ci i odluke Narodne skup-

{tine Republike Srpske koje je

priloìla odbrana ne mogu kori-

stiti kao dokazi na su|ewu, ali da

}e ih imati u vidu prilikom do-

no{ewa kona~ne odluke.

Glavni Vilende~i}ev brani-

lac advokat Irena Mojovi} je os-

im navedenih odluka Narodne

skup{tine na ovom ro~i{tu uru-

~ila Vije}u Osnovnog suda, kojem

je predsjedavao Dragan Uletilo-

vi}, preglede kamatnih stopa u

Novoj bawalu~koj banci, Razvojnoj

banci Jugoisto~ne Evrope, Cepter

komerc banci gdje su bila polo-

èn sredstva buxeta po vi|ewu.

- Sudu predajemo kopiju iz

kwige protokola Ministarstva

finansija za period od 6. juna do

14. oktobra 2002. godine iz koje

se vidi da su tada{wi ministar

Vilende~i} i druge slu`be po-

{tovale utvr|enu proceduru. U

informaciji Ministarstva pri-

vrede, energetike i razvoja za 2002.

i 2003. godinu Nova bawalu~ka

banka stavqena je na prvo mjesto

kao najkvalitetnija u pogledu dr-

àwa sredstava i kreditirawe-

istakala je Irena Mojovi}.

Ona je sudu predala i doku-

ment iz LHB banke (ranije VB

banke) koji potvr|uje da u perio-

du navedenom u optu`nici nisu

prihvatali tolike iznose na oro-

~ewe zbog visine depozita u vla-

stitom buxetu.

- Ovi dokazi potvr|uju da je

Vilende~i} savjesno postupao

prilikom zakqu~ewa ugovora na-

vedenog u optu`nici - kazala je

Irena Mojovi}.

Pomenuti dokazi predati su i

okru`nom tuìocu koji }e se o

wima naknadno izjasniti.

¥ M. DIZDAR

HAG - Ha{ki tribunal iz-

re}i }e u ponedjeqak, 31. janua-

ra, presudu penzionisanom gene-

ralu JNA Pavlu Strugaru, optu-

ènom za granatirawe Dubrovni-

ka 1991. godine, javila je Srna.

U {est ta~aka, optu`nica

generala Strugara tereti za ar-

tiqerijski napad na za{ti}eno

istorijsko jezgro Dubrovnika, 6.

decembra 1991. godine, sa polo-

àja Druge operativne grupe

JNA ~iji je on bio komandant.

Tokom napada, dva lica su po-

ginula, a mnogi za{ti}eni kul-

turni objekti u dubrova~kom

Starom gradu o{te}eni su ili

uni{teni, navodi se u optu`ni-

ci.

Tuìoci su na kraju procesa

zatraìli da general Strugar

bude osu|en na zatvorsku kaznu

izme|u 13 i 15 godina. Generalo-

vi branioci Goran Rodi} i Vla-

dimir Petrovi} predloìli su

sudijama da Strugara oslobode

krivice, tvrde}i da nijedan na-

vod optu`nice nije dokazan.

Generalu Strugaru su|eno je

po optu`nici za kr{ewe zakona

i obi~aja ratovawa - ubistva,

okrutno postupawe, napade na ci-

vile, pusto{ewe neopravdano

vojnom nu`dom, protivpravne na-

pade na civilne objekte i uni-

{tavawe ili namjerno nano{e-

we {tete istorijskim, kultur-

nim i vjerskim spomenicima.

General Strugar dobrovoq-

no se predao Ha{kom tribunalu

21. oktobra 2001. godine, a ~eti-

ri dana kasnije pred sudijom je

odbacio krivicu za zlo~ine za

koje je optuèn. ¥

[EKOVI]I - Ugledni doma-

}in, penzioner i u~esnik rata iz

1941. godine, Nedeqko Mrkaji},

umro je u 77. godini dok je wegov sin

Milovan sluìo porodi~nu krsnu

slavu.

Pokojni Nedeqko, ne{to rani-

je je po~eo poboqevati od stara~-

kih bolesti, a srce mu je otkazalo

u 17 ~asova, po{to je prethodno

slomqen krsni kola~ i obavqen

glavni deo slave.

Wega }e se sje}ati oni koji su

radili zajedno u @ivinicama i

drugim mjestima do penzionisawa,

kao vrijednog i ~asnog doma}ina.

Sahrana je danas u 21. na seoskom

grobqu u Su~anima. ¥ B. M.

NASTAVQENO SU\EWE SIMEUNU VILENDEÎ]U U OSNOVNOM SUDU

PREGLED KAMATA GLAVNI DOKAZ Branilac optuènog Vilende~i}a je pored odlukaNarodne skup{tine predao Sudskom vije}u pregledekamatnih stopa u bankama gdje je bio poloèn novacbuxeta po vi|ewu

ZAVR[ENO SU\EWE PAVLU STRUGARU U HAGU

\ Odbrana: Simeun Vilende~i} sa advokatom Irenom Mojovi}(Snimio M. [UKALO)

\Ha{ki tribunal: Postupci za ratne zlo~ine(foto-arhiva)

Presuda krajem januara

NA JOVAWDAN U [EKOVI]IMA

Umro na slavi PALE - Sude}i prema nezva-

ni~nim informacijama iz poli-

cije, ubice Momira Andri}a (44)

iz naseqa Koran u Palama su ot-

krivene.

Portparol Centra javne bez-

bjednosti Isto~no Sarajevo Ra-

dovan Peji} nije mogao da potvr-

di ovu informaciju, ali je naja-

vio skora{we okon~awe istra-

ge ovog zlo~ina.

- U toku je privo|ewe kraju

istrage na rasvjetqavawu Andri-

}evog ubistva i dostavqawe iz-

vje{taja Okru`nom tuìla{tvu

Isto~no Sarajevo. O~ekujemo da

se to okon~a u dan dva - izjavio

je na{em listu Radovan Peji}.

Podsjetimo, dvojica maski-

ranih napada~a ubila su Andri-

}a 11. januara oko 19.15 ~asova u

ku}i u ulici Serdar - Janka Vu-

koti}a 37 u Palama. Ubijen je jed-

nim metkom u glavu.

U vrijeme zlo~ina u ku}i je

bila wegova supruga Seka, koju

je spasilo to {to je Momir napa-

da~e izgurao iz sobe u hodnik gdje

su ga ubili, a onda pobjegli.

Saznajemo da je u blizini ku-

}e prona|ena maska od ̀ enske ~a-

rape kakve su nosili napada~i

{to je materijalni dokaz ovog

zlo~ina. Prema nezvani~nim pri-

~ama, postoji vjerovatno}a da je

voza~ "Romanijaprevoza# Momir

Andri} slu~ajno ubijen a da je

meta bio neko drugi.

Do sada je u okviru istrage

ovog te{kog ubistva, ali i ra-

svjetqavawa drugih te{kih kri-

vi~nih djela na podru~ju Centra,

posqedwih dana privedeno vi{e

od 15 osoba koje su kriminali-

sti~ki obra|ene.

O mjerama i aktivnostima ko-

je su sprovedene na ovom podru~-

ju, zamjenik na~elnika Centra

Vuko ^voro informisao je i mi-

nistra unutra{wih poslova Re-

publike Srpske Darka Matija-

{evi}a prilikom wegove posqed-

we radne posjete. Vu~o je prezen-

tovao ministru dobre rezultate

koji su postignuti u posqedwih

nekoliko mjeseci na suzbijawu

organizovanog kriminala, kri-

jum~arewa droga i privrednog

kriminaliteta.

¥ V. J.

ISTRAGA O UBISTVU MOMIRA ANDRI]A U PALAMA

Otkrivene ubice?

BAWA LUKA - Na podru~ju

koje pokriva Centar javne bez-

bjednosti Bawa Luka u srijedu su

prijavqene tri kra|e sa ve}om

materijalnom {tetom, saznajemo

u Centru.

Nepoznati lopovi su u mje-

stu Bistrica kod Bawe Luke iz

dvori{ta N. P. ukrali kompre-

sor vlasnika A. \. ~ija je vri-

jednost procijewena na 8.000 ma-

raka.

Provaqeno je u kafi} "Mun#

u ulici Petra Velikog u Bawoj

Luci. Tom prilikom lopovi su

ukrali 750 maraka iz aparata za

igre, dvije deke i muzi~ko poja-

~alo i tako vlasnika R. J. o{te-

tili za 2.000 maraka.

Nepoznate osobe su iz kafi-

}a "Reli# u bawolu~koj ulici

Bra}e Maàr i majke Marije od-

nijela 880 maraka iz aparata za

igre i razna alkoholna pi}a. Vla-

snik S. B. o{te}en je za 1.500 ma-

raka.

Istraga o ovim kra|ama je u

toku. ¥ @. Ma.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Ukraden kompresor

BEOGRAD - Inspektor Sekre-

tarijata unutra{wih poslova Be-

ograd Branko Mo`gon opisao je u

petak u Specijalnom sudu postu-

pak ekshumacije posmrtnih ostata-

ka biv{eg predsjednika Srbije

Ivana Stamboli}a, javila je Be-

ta.

- Na~elnik kriminalisti~ke

policije Jadranko Petkovi} sa-

zvao je 27. marta 2003. godine sasta-

nak rukovodstva SUP Beograd. Sa-

stanku je prisustvovao i specijal-

ni tuìlac Jovan Priji}. Petko-

vi} nam je rekao da je [kene (Ne-

nad [are) odlu~io da govori i da

ima pomaka oko ubistva Stambo-

li}a - opisao je Mo`gon sastanak

u policiji.

Svjedok je rekao da je [are od-

veo policiju na Fru{ku goru, gdje

su na|eni zakopani posmrtni osta-

ci Stamboli}a.

- Kada je skelet iskopan, Pri-

ji} je rekao da ho}e da ode na Fru-

{ku goru. Tamo smo se zadràli

oko pola sata u

prisustvu tuì-

oca i istra`nog

sudije iz Srem-

ske Mitrovice -

dodao je svjedok.

Sudsko vije-

}e je nakon toga

pro~italo zapi-

snik sa uvi|aja

otkopavawa tije-

la Stamboli}a.

Prema zapi-

sniku, [are, ko-

ji sada ima sta-

tus svjedoka sa-

radnika, doveden

je sa lisicama na

rukama i zele-

nom fantomkom

na glavi.

On je tada

istra`nim orga-

nima rekao da su

u otmici i ubi-

stvu pored wega

u~estvovale jo{

tri osobe, koje u

tom trenutku nije htio da imenu-

je, rekav{i da se pla{i za ìvot

svoje porodice.

[are je dodao da je prilikom

ubistva Stamboli}a ~uvao straù

i da je sa razdaqine od 60 metara

~uo dva pucwa.

Na glavnom pretresu u septem-

bru 2004. godine, [are je kao u~e-

snike u ubistvu imenovao svoje ne-

kada{we saborce iz JSO Branka

Ber~eka, Leonida Milivojevi}a,

Du{ana Mari~i}a i Nenada Bujo-

{evi}a.

Svjedok saradnik je tada rekao

da su nare|ewe za ubistvo dobili

od Milorada Ulemeka Legije.

Poslije ~itawa zapisnika sa

uvi|aja, advokati odbrane su ima-

li brojne primjedbe. Oni su rekli

da je nezakonito da se svjedok sa-

radnika dovodi sa fantomkom na

glavi, {to onemogu}ava wegovu

identifikaciju.

Tako|e su zatraìli i da se

ustanovi ko je vodio uvi|aj. ¥

INSPEKTOR SVJEDOÎO NA SU\EWU ZA UBISTVO IVANA STAMBOLI]A

SVJEDOK SA FANTOMKOMBranko Mo`gon pred Specijalnim sudom detaqnoopisao na~in iskopavawa posmrtnih ostataka biv{egpredsjednika Srbije

\ Ivan Stamboli}: Ubijen na Fru{koj gori (foto-arhiva)

VJE[TACI Su|ewe je prekinuto, a na-

stavi}e se 17. februara saslu{a-

wem sudskih vje{taka finansij-

ske struke koje je predloìla

odbrana.

U pitawu su Abid Hoxi},

Mile Struni} i direktor pred-

uze}a "Ekspert tim# DOO Novi

Sad @eqko Jar~evi}, ~iji je do-

kaz ve} dostavqen tuìla{tvu.

ODBRANA Advokati odbrane su zatra-

ìli da se u nastavku su|ewa kao

svjedoci saslu{aju biv{i ~el-

nici beogradske policije Mi-

lan Obradovi} i Jadranko Pet-

kovi}, kao i biv{i zamjenik na-

~elnika DB Zoran Mijatovi}.

Sud }e se naknadno izjasni-

ti o tim prijedlozima. Su|ewe

se nastavqa u ponedjeqak, 24. ja-

nuara.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA LAKTA[I

Na~elnik op{tine

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavaju se gra|ani i pravna lica da }e nacrt Regulacionog plana

"Aleksandrovac - Mahovqani I# u op{tini Lakta{i - dio II etape I faze,

biti izloèn na javni uvid u vremenu od 31.1.2005. godine do 7.2.2005. go-

dine, 9 - 11 ~asova svakim radnim danom (osim subote i nedjeqe), u zgradi

op{tine Lakta{i, na drugom spratu - kancelarija br. 49, radi izja{wavawa

i podno{ewa pismenih primjedbi.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA LAKTA[I

Na~elnik op{tine

OBAVJE[TEWE

Obavje{tavaju se gra|ani i pravna lica da }e nacrt "Regulacionog plana

za prostor izme|u ulica Mladena Stojanovi}a, Kozarske i Branka Ra-

di~evi}a u Lakta{ima#, biti izloèn na javni uvid u vremenu od 31.1.2005.

godine do 7.2.2005. godine 9 - 11 ~asova svakim radnim danom (osim subote

i nedjeqe), u zgradi op{tine Lakta{i, na drugom spratu - kancelarija br.

49, radi izja{wavawa i podno{ewa pismenih primjedbi.

JAVNO PREDUZE]E REGIONALNA DEPONIJA

"DEP-OT# Bawa Luka

Na osnovu ~lanova 8. i 21. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl.

glasnik RS# broj 20/01), direktor JP "DEP-OT# Bawa Luka objavquje:

OGLAS

za javno nadmetawe za prikupqawe ponuda za nabavku

kancelarijskog materijala

I - NARUÎLAC: JP"DEP-OT# Bawa Luka

II - PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Prikupqawe ponuda za nabavku kancelarijskog materijala za 2005. godinu i to: sve vrste

papira za pisawe, kompjuterskog i fotokopirnog papira;

- pribor za pisawe i ostali prate}i kancelarijski materijal (spajalice, puwewe za klamerice,

korektori, heftalice, bu{ilice i sl.);

- razne vrste koverti;

- blokovi, fascikli od razli~itog materijala, registratori i sl.;

- potro{ni materijal za ra~unarsku opremu, {tampa~e i fotokopirne aparate (razne vrste

tonera, ribona, matrica, boja i sl.);

- razne vrste obrazaca;

III - ROKOVI ISPORUKE ROBE

Rokovi isporuke robe utvr|iva}e se za svaku pojedina~nu nabavku, a na osnovu ovjerenih

trebovawa kancelarijskog materijala.

IV - PRAVO UÊSTVOVAWA U NADMETAWU

U~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- da su registrovani kod nadle`nog organa za obavqawe djelatnosti (odgovaraju}e rje{ewe)

- da se protiv ponu|a~a ne vodi postupak zbog nepla}enih poreza i doprinosa (potvrda ne

starija od tri mjeseca).

V - KRITERIJUMI ZA ODRE\IVAWE NAJPOVOQNIJE PONUDE

- cijene kancelarijskog materijala prema specifikaciji iz ta~ke 2 (asortiman i cijene);

- kvalitet robe i garancija kvaliteta;

- rokovi isporuke (od prijema naruxbe);

- uslovi pla}awa.

VI - PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude sa punom adresom ponu|a~a, dokumentima o ispuwavawu uslova iz ta~ke 4, asorti-

man i cjenovnik, sa ponu|enim uslovima iz ta~ke 5. dostavqaju se u zatvorenoj koverti na

adresu: JP "DEP-OT# Bulevar vojvode @ivojina Mi{i}a 23, Bawa Luka, sa naznakom "NE

OTVARATI NADMETAWE ZA NABAVKU

KANCELARIJSKOG MATERIJALA#.

Rok za dostavqawe ponuda je 7 dana od dana objavqivawa oglasa.

Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se uzimati u razmatrawe prilikom utvr|ivawa

najpovoqnijeg ponu|a~a.

Otvarawe ponuda izvr{i}e se dana 31.1.2005. godine u 12 ~asova u prostorijama JP "DEP-

OT# Bawa Luka.

Ponu|a~i ili wihovi pismeno ovla{}eni zastupnici imaju pravo da prisustvuju otvarawu

ponuda.

O rezultatima nadmetawa svi u~esnici bi}e obavije{teni u roku od tri dana od dana ot-

varawa ponuda.

VII - OSTALE ODREDBE

Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku nadmetawa. Sve informacije

mogu se dobiti na telefon broj 051/326-130.

JP "DEP-OT#

Bawa Luka

Na osnovu odredbi Zakona o ra~unovodstvu ("Slu`beni glasnik RS# br. 18/99 i 62/02),

te Pravilnika o reviziji finansijskih izvje{taja ("Slu`beni glasnik RS br. 33/03)

raspisujemo

OGLAS

ZA IZBOR REVIZORSKE KU]E ZA REVIZIJU FINANSIJSKIH

IZVJE[TAJA JP "DEP-OT# BAWA LUKA

Prijave slati na adresu:

JP "DEP-OT#

Bulevar @ivojina Mi{i}a 23

Bawa Luka

Tel. 051/326-130

Faks 051/326-130

ili direktno dostaviti na protokol Preduze}a u roku od 7 dana, po~ev od dana ob-

javqivawa.

22. i 23. januar 2005. OGLASI 13Na osnovu ~lana 7 Zakona o radnim odnosima u dràvnim organima ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske#, broj 11/94 i 6/97), te ~lana 5 i ~lana 11 Pravilnika o unutra{woj orga-

nizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike

Srpske, ministar prosvjete i kulture r a s p i s u j e

OGLAS

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme radnika

u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske

- operater na ra~unaru - 1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom, kandidati moraju da ispuwavaju i posebne uslove

i to:

- SSS - smjer ra~unarstvo, znawe engleskog jezika i najmawe 6 mjeseci radnog iskustva u

struci.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti sqede}a dokumenta:

- ovjerenu kopiju svjedo~anstva,

- dokaz o radnom iskustvu,

- uvjerewe o dràvqanstvu,

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- qekarsko uvjerewe,

- ovjerenu kopiju li~ne karte,

- dokaz da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est

mjeseci ili za ka`wivo djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u dràvnim

organima.

Rok za podno{ewe prijave je osam dana od dana objavqivawa na adresu:

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE

Vuka Karaxi}a 4

(ZA OGLAS)

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 111. Zakona o sredwoj {koli ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 38/04)

i Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kole, [kolski odbor Mje{ovite {kole "\uro

Radmanovi}# Novi Grad raspisuje

KONKURS

za izbor direktora {kole

1. Kandidat za direktora mora da ispuwava sqede}e uslove:

a) Op{ti uslovi:

- da je dràvqanin Republike Srpske;

- da je stariji od 18 godina;

- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;

- da nije otpu{tan iz dràvne slu`be u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa;

b) Posebni uslovi:

- ima stru~nu spremu u skladu sa Zakonom za nastavnike {kole, odnosno psihologa ili pedagoga;

- posjeduje vaè}u licencu za nastavnika;

- ima poloèn stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada;

- ima najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u

{koli;

- nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora;

- ima predloèn program rada;

- nije ka`wavan po odredbama Zakon i ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS

- nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje moè uticati na eventualni sukob interesa;

2. Imenovawe direktora se vr{i na 4 (~etiri) godine.

3. Uz prijavu za konkurs kandidati treba da dostave ovjerene kopije ili originale sqede}ih

dokumenata:

- diplomu o zavr{nom fakultetu;

- uvjerewe o poloènom stru~nom ispitu za samostalan vaspitno-obrazovni proces;

- potvrdu o radu u nastavi ili na poslovima psihologa, odnosno pedagoga;

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak;

- uvjerewe o neka`wavawu;

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih;

4. Rok za podno{ewe prijave na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa javnog konkursa

u"Slu`benom glasniku Republike Srpske# i u dnevnom listu"Glas Srpske#.

5. Postupak izbora, ukqu~uju}i pregled prispjelih ponuda kandidata u skladu sa utvr|enim kri-

terijumima, izvr{i}e [kolski odbor Mje{ovite {kole"\uro Radmanovi}# Novi Grad u roku

od 8 (osam) dana po zavr{etku konkursa.

6. Svi kandidati du`ni su da na prijavi navedu ta~nu adresu i telefon za kontakt. Prijave sa

navedenim dokumentima se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na sqede}u adresu: Mje{tovi-

ta {kola "\uro Radmanovi}#, Dositeja Obradovi}a 6, Novi Grad.

7. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRIJEDOR - Prema infor-

macijama iz Planinarskog Ski-

ja{kog dru{tva "Qubijski ru-

dar# iz Prijedora ovog vikenda

u rad }e biti pu{ten mali ski-

lift na Mrakovici. S obzirom

na to da visina snijega jo{ ne do-

zvoqava upotrebu velikog ski-

lifta, isti~u u ovome dru{tvu,

to }e za sada raditi samo mali

ski-lift.

Qubiteqe snijega i skijawa

na Mrakovici o~ekuje, za razli-

ku od pro{le godine, vi{e mje-

sta za druèwe. Onima koji su

bez skija bi}e na raspolagawu

slu`ba za iznajmqivawe.

U Planinarskom skija{kom

dru{tvu "Qubijski rudar# napo-

miwu da su u me|uvremenu uspje-

li nabaviti i ure|aj za ravnawe

snijega, odnosno ure|aj za odrà-

vawe staze, te reflektore, {to

}e omogu}iti i no}no skijawe na

Mrakovici, ~ime je napravqen

zna~ajan pomak u privla~ewu tu-

rista na Kozari.

Iz Planinarskog skija{kog

dru{tva "Qubijski rudar# po-

zivaju sve Prijedor~ane, qubite-

qe skijawa i zimskih ~arolija,

da u dane vikenda do|u na Mra-

kovicu i uìvaju u svjeèm vazdu-

hu.

Po~etkom narednog mjeseca

na Mrakovici }e biti odràn

okrugli sto koji }e okupiti sve

na~elnike op{tina Potkozarja

kako bi se dogovorili detaqi

oko daqe saradwe i koraka koji

bi Kozari vratili stari sjaj.

¥ D. B.

DERVENTA - Na podru~ju

op{tine Derventa rijetko se u

dana{we vrijeme moè na}i da je

tor za stoku, komad obradivog ze-

mqi{ta za povr}e ili dvori{te

ku}e ogra|eno na stari na~in, ka-

ko se to radilo dok nije bilo sa-

vremenih sredstava za gradwu

ograda od ̀ eqeza i sli~no. Ipak,

jo{ se ponegdje mogu na}i ogra-

de ra|ene na stari na~in.

U Dowim Ceranima jedan mje-

{tanin jo{ vjeruje u ogradu za

tor u kojem drì sviwe izra|e-

nu od drveta ili "nalo`nica#,

kako se to u narodu kaè. Ogra-

da je napravqena od drvenih cje-

panica, koje se slaù izme|u u

paru zabijenih i povezanih ko-

~eva, jedna na drugu.

Ova ograda napravqena je od

cjepanica koje su zarubqene te-

sterom na odre|enu duìnu, obi~-

no oko dva metra, i onda cijepa-

ne, a ko~evi su povezani ìcom.

Nekada je sve ra|eno ru~no i

sjekirom, a ko~evi su vezani pru-

}em od mladog {ibqa vrbe, koje

se prethodno uvijalo da postane

ìlavije kako bi se moglo lak-

{e unakrsnim prepletawem pove-

zati dva koca.

Ko~evi su zabijani u zemqu

na udaqenosti od 10 do 15 centi-

metra jedan od drugog i izme|u

wih naslawaju}i na povez nala-

gale se "nalo`nice# - to jest cje-

panice, dok su u duìnu ko~evi

udaqeni od 50 do 70 centimeta-

ra.

Ovaj na~in izra|ivawa ogra-

da oko ku}e ili torova za stoku

mogli su da rade samo bogatiji

doma}ini, dok je kod siroma{ni-

jih umjesto cjepanica bilo nasla-

gano trwe ili obi~no {ibqe od

raznog drve}a.

¥ S. P. P.

SRBAC - Organizacioni od-

bor za do~ek Nove godine u Srpcu

ocijenio je da je prire|eni spek-

takl na gradskom trgu bio uspje{an

jer se, mimo svih o~ekivawa, oku-

pilo oko dvije hiqade gra|ana.

- I humanitarna novogodi{wa

tombola ostvarila je svoj ciq -

prikupqeno je {est hiqada mara-

ka a ova sredstva bi}e jednako po-

dijeqena Dje~ijem vrti}u "Na{a

radost# i Udruèwu roditeqa dje-

ce sa posebnim potrebama "Izvor#

Srbac - rekao je predsjednik Od-

bora Miodrag Milutinovi}.

^lanovi Odbora bili su zado-

voqni i akcijom ure|ewa grada,

ukra{avawem objekata, ku}a i sta-

nova.

Po{tuju}i mi{qewe stru~-

nog ̀ irija, za najure|eniji objekat

progla{ena je pekara "Sunce# ko-

joj je pripala plaketa, a za najqep-

{e ukra{ene progla{ene su ku}e

Luke Lu~i}a i Miroslava Dujako-

vi}a, dok je za najqep{i ukra{e-

ni stan u toku novogodi{wih pra-

znika progla{en stan Dragana Sa-

ule.

Ova akcija, kao i do~ek Nove

godine na otvorenom, uz humani-

tarnu tombolu ubudu}e }e biti tra-

dicionalni, zakqu~ak je Odbora

kojeg podràva i lokalna vlast na

~elu sa na~elnikom op{tine Sr-

bac Mirkom Koji}em.

¥ S. K.

KOZARSKA DUBICA - Od

760 stanova, koliko ih se prije po-

~etka privatizacije nalazilo u dr-

àvnom odnosno dru{tvenom vla-

sni{tvu, do sredine januara otku-

pqeno je 750 stanova ili 98 odsto.

Prema rije~ima odgovornih u

op{tinskom Odjeqewu za stambe-

no-komunalne poslove, procesom

otkupa odnosno privatizacije ni-

je obuhva}eno samo desetak stano-

va.

Kako je odlukom Narodne skup-

{tine Republike Srpske rok za

otkup stanova produèn za {est

mjeseci, sasvim je izvjesno da }e

ovaj posao u Kozarskoj Dubici u

cijelosti biti okon~an znatno

prije utvr|enog roka.

- Od 750 stanova, koji su otku-

pqeni tokom proteklog perioda,

201 je pla}en gotovinom, za otkup

174 stana kori{}en je kombinova-

ni otkup gotovine i stare devizne

{tedwe, dok su se kod otkupa 375

stanova vlasnici opredijelili za

otplatu vrijednosti stana u rata-

ma - kaè stru~ni saradnik u Odje-

qewu za stambeno-komunalne po-

slove Danica Vukovi}.

Ona je istakla da ukupan stam-

beni fond u Kozarskoj Dubici bro-

ji preko hiqadu stanova, ali je ot-

kupom obuhva}eno samo 760, budu-

}i da su preostali stanovi ve} bi-

li u privatnom vlasni{tvu jer su

ih gra|ani kupili li~nim sred-

stvima putem Stambene zadruge i

drugih firmi koje su gradile sta-

nove za trì{te.

Za razliku od otkupa stanova

koji je uspje{no priveden kraju,

proces organizacije i registraci-

je zajednica eta`nih vlasnika te-

~e izuzetno sporo.

- Od 50 zajednica eta`nih vla-

snika, koliko bi ih u Kozarskoj

Dubici trebalo formirati kako

bi bio osiguran kontinuitet i kva-

litet u odràvawu zajedni~kih

elemenata zgrade, do sada su for-

mirane samo tri ovakve zajedni-

ce, dok je za ~etiri proces regi-

stracije u toku - naglasila je Vu-

kovi}eva.

Sporost u osnivawu zajednica

eta`nih vlasnika u dubi~kom op-

{tinskom Odjeqewu za stambeno-

komunalne poslove obja{wavaju

nezainteresovano{}u stanara, ali

i slu`benom procedurom registra-

cije.

- Vjerujemo da }e proces osni-

vawa i registracije zajednica eta-

`nih vlasnika u narednim mjeseci-

ma biti ubrzan jer polako kod no-

vih vlasnika prevladava uvjerewe

da je osim zakonske obaveze redov-

no odràvawe zajedni~kih dijelo-

va zgrade interes svih stanara -

kaù u nadle`nom op{tinskom

odjeqewu.

¥ M. BATOS

No}no skijawe

OTKUP STANOVA U KOZARSKOJ DUBICI

KQUÊVI NA OTPLATU Od 750 stanova, 201 je pla}en gotovinom, za 174 stanakori{}en je kombinovani otkup gotovine i staredevizne {tedwe dok }e 375 stanova biti otpla}eno u ratama

ZABIQE@ENO U SRPCU

Mali{ani nisu zaboravqeni PRWAVOR - Iako pouzdana

evidencija ne postoji, procjewu-

je se da se na privremenom radu u

zemqama Zapadne Evrope nalazi

vi{e od osam hiqada stanovnika

prwavorske op{tine.

Veliki broj wih stigao je za

protekle boì}ne i novogodi{we

praznike u zavi~aj, gdje su ostali

desetak dana. Za taj period niko

iz lokalne vlasti nije se sjetio

da za prwavorske gastarbajtere

organizuje prijem i dogovor oko

wihovih eventualnih ulagawa.

Takav odnos nailazi na osudu

prwavorskih "stranaca# koji ne

propu{taju da naglase da im je to-

kom ratnih godina napla}ivan po-

seban porez, ~ija je legalnost i

daqe nerazja{wena. Kada su svo-

jevremeno osporavali tu vrstu na-

meta, mnogi su bili ucjewivani

prijetwom da }e im biti oduzeti

paso{i.

Iako bi ta ru`na iskustva iz

ratnog perioda nekako i zabora-

vili, radnici ne kriju èqu da

ih neko od nadle`nih upozna sa

aktuelnom situacijom na op{tin-

skom podru~ju.

Me|utim, nadle`ni funkci-

oneri su o~ito bili zauzeti janu-

arskim praznovawima, pa su zabo-

ravili da vi{e od 10 odsto stanov-

nika ove op{tine egzistenciju

obezbje|uju u bijelom svijetu, ali

da nisu okrenuli le|a rodnom

kraju. ¥ B. R.

MODRIÂ - Komunalna po-

licija op{tine Modri~a u toku

pro{le godine zabiqeìla je

889 kontrola. Naloèno je 670

mjera, napla}eno 67 mandatnih

kazni, te podneseno 100 zahtjeva

Sudu za pokretawe prekr{ajnih

postupaka protiv pravnih i fi-

zi~kih lica, koja nisu na osnovu

usmenih i pismenih naloga ko-

munalne policije ispunila oba-

veze.

Najvi{e prijava u pro{loj

godini odnosilo se na parkirawe

vozila na zelenoj povr{ini, pre-

kora~ewe radnog vremena u ugo-

stiteqskim objektima, kao i na

lijepqewe plakata na nedozvo-

qenim mjestima.

Pripadnici Komunalne po-

licije u Modri~i u toku pro{le

godine svoj rad su uglavnom za-

snivali na preventivnom djelo-

vawu i opomiwawu prekr{ila-

ca Zakona o komunalnom redu,

dok su u posqedwem kvartalu pro-

{le godine preduzimali i repre-

sivne mjere protiv ovih prekr{i-

laca.

- Kada je u pitawu op{ta sa-

radwa sa gra|anima, wihov odnos

prema komunalnoj policiji mo-

gao bi biti ozna~en kao poziti-

van, mada gra|ani jo{ nisu u do-

voqnoj mjeri

p o k a z a l i

spremnost da

prijave ne-

pravilnosti

i prekr{aje

u svom okru-

èwu. I po-

red toga, mi

smo stalno

gra|anima na

usluzi - re-

kao je na~el-

nik Komu-

nalne poli-

cije u Mo-

dri~i êdo

Tripi}.

P r e m a

wegovim ri-

je~ima, gra-

|anima je na

raspolagawu

u op{tins-

kim inspek-

cijama deùr-

ni telefon pu-

tem kojeg mogu

prijaviti sve prekr{aje i osta-

viti poruku ili dobiti broj te-

lefona deùrnog komunalnog po-

licajca, a sve prijave bi}e pro-

vjerene u najkra}em roku.

Pored svih problema koji

prate rad komunalne policije, u

prvoj godini postojawa wihov rad

se vidi na svakom koraku. Ako

ni{ta drugo, onda se radu poli-

cije moè pripisati uspje{no

obavqen zadatak - zabraweno par-

kirawe na zelenim povr{inama.

Sve mawe je razbacanog sme}a po

gradu a uz boqu saradwu gra|ana

sa komunalnom policijom veoma

brzo }e nestati i divqe deponi-

je po selima. ¥ V. B.

MRKOWI] GRAD - Ve} vi-

{e od godinu dana traju nespora-

zumi trgovaca na buvqaku i nad-

le`nih u Mrkowi} Gradu oko re-

gulisawa djelatnosti u ovoj obla-

sti.

Naime, u buvqaku sagra|enom

prije {est godina tezge ima oko

150 trgovaca. Ni{ta mawi nije ni

broj onih koji prodaju robu na

improvizovanim tezgama, po tro-

toarima i u ulici Stevana Sin-

|eli}a koja vodi prema buvqaku.

Inspekcijske slu`be ve} du-

è poku{avaju da suzbiju uli~nu

prodaju udaqavawem prodavaca

sa ulice. Me|utim, to nije dalo

rezultate, pa se u posqedwe vri-

jeme pristupilo represivnim mje-

rama. Tako su posqedweg pija~nog

dana trì{ni i komunalni in-

spektor uz pomo} policije "pome-

li# sve uli~ne prodavce.

- Ogor~eni smo kako se sa na-

ma postupa - kaè Dragica Arse-

ni}. - Ja ne bih radila na ulici

da radimo mu` i ja kao {to smo

radili prije rata. @alosno je

ako se pravna dràva po~iwe gra-

diti od nas, jer zara|ujemo samo

da preìvimo.

Me|utim, za trgovce koji ra-

de na buvqaku i oko wega to ni-

je jedini problem. Naime, prema

zakonu da bi daqe radili na bu-

vqaku, trgovci moraju da regi-

struju trgova~ku djelatnost u nad-

le`nom op{tinskom organu.

Potrebno je da bude registro-

vana samostalna trgova~ka radwa,

ako se registruje kao osnovna dje-

latnost, odnosno samostalno oba-

vqawe trgova~ke djelatnosti, ako

je u pitawu dopunska djelatnost.

- Registraciju radwi trgovci

su morali da okon~aju do kraja

pro{le godine - kaè na~elnik

Odjeqewa za privredu i dru{tve-

nu djelatnost Krstan Tomi}. -

Me|utim, jo{ nijedan trgovac ni-

je registrovao radwu, {to ih do-

vodi u situaciju da rade nelegal-

no i da im inspekcija moè odu-

zeti svu robu kojom raspolaù.

Trgovci tvrde da ne mogu da

registruju radwe, jer obaveze ko-

je bi imali ne bi mogli da pla-

}aju. A prema gruboj ra~unici, te

obaveze iznosile bi od 250 do 300

maraka. Osim toga, uslovi za rad

i tezge na buvqaku su neuslovne

za obavqawe trgovine. Tako|e,

kupaca je malo a trgovaca na bu-

vqaku mnogo, pa je u posqedwe

dvije godine zarada slaba.

O problemima koje imaju u

radu trgovci sa buvqaka u vi{e

navrata razgovarali su s odgo-

vornima u op{tini. Predlagali

su da na|u neka druga rje{ewa,

prihvatqivija za wih. Ostalo je

na tome da mora biti ispo{tovan

zakon.¥ S. DAKI]

PRWAVORÂNI NA RADU U INOSTRANSTVU

Izostala dobrodo{lica

MODRI^KA KOMUNALNA POLICIJAOBJEKTIVOM KROZ DERVENTU

Gazda se po ogradi poznaje

TURISTI^KA PONUDA NA KOZARI

\Mrakovica: Zimska ~arolija

14

\"Nalo`nica": Ograda bogatih doma}ina

\Policajci: Nadaju se boqoj saradwi sa gra|anima

Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim Kazne neposlu{nim

TRGOVINA NA MRKOWI]KOM BUVQAKU

INSPEKTORI TJERAJU PRODAVCETrgovci tvrde da ne mogu registrovati radwejer obaveze koje bi imali ne bi mogli da pla}aju.Osim toga, uslovi za rad i tezge na buvqaku su neuslovne

Kazne neposlu{nim

ÂJNIÊ - Fotografije i

pisani dokumenti odvajkada su bi-

li istinski svjedoci i ~uvari svih

de{avawa i doga|aja. Po svemu su-

de}i, wihova vrijednost dolazi do

izraàja tek poslije mnogo godi-

na.

Jedna takva fotografija nala-

zi se u velikom holu u zgradi Cen-

tra za kulturu ispred ulaza u pro-

storije Narodne biblioteke

"Branko ]opi}# u âjni~u. Fo-

tografija je uve}ana kako bi u ve-

likom formatu svjedo~ila o sta-

rim dobrim vremenima a wen ori-

ginal nalazi se u albumu jedne sta-

re ~ajni~ke porodice.

Na fotografiji se jasno vidi

panorama âjni~a slikana iz ba-

{te hotela "Orijent#, mjesta na

kojem se nekada nalazilo ~uveno

izleti{te Musala u vrijeme kada

je i nastala.

Godine koje su iza nas i mno-

gobrojni doga|aji prohujali su

ovim prelijepim gradom kojem pu-

topisci sa velikim po{tovawem

daju najqep{e nazive i nadimke.

Nazivaju ga malim Parizom i

[vajcarskom u malom.

Ali, bilo je i onih koji su ̀ i-

ve}i u wemu i koriste}i blagode-

ti funkcija koje im je âjni~e

pruàlo, uspjeli da svu wegovu

svijetlu pro{lost prekriju pla-

{tom novog vremena ostavqaju}i

sakriven wegov stari sjaj.

U gradu koji je smje{ten na

816 metara nadmorske visine sre-

}u se razli~iti arhitektonski

pravci i razli~ite qudske sudbi-

ne. Grad se kao velika porodica sa-

stojao iz razli~itih cjelina ko-

je su imale lijepe nazive - Mej-

dan, Varo{, Stari grad. Oni su

vremenom nestali iz upotrebe.

âjni~ke nazive i prelijepe

zgrade i ulice koje su se godina-

ma dopuwavale novim izgledima,

zamijenile su nove, nametnute, ~i-

je postojawe nije uspjelo da ugro-

zi sve wegove qepote i ~ari.

Odnos prema gradu koji je

imao sedam lijepo ure|enih par-

kova, mnogo drve}a i {etali{ta

nije bio nimalo prijateqski, ba{

kao da su pojedinci i htjeli ga da

o{tete i oskrnave. Filozofija i

na~in ̀ ivqewa koji je nastao po-

slije 1945. godine donijeli su no-

ve trendove.

Tako je Stari grad sa jedno-

spratnim porodi~nim ku}ama i

trgova~kim i zanatskim radwama

potpuno poru{en mada stari âj-

ni~ani kaù da za to nije bilo po-

trebe jer su ku}e bile lijepe i

sluìle su svojim doma}inima.

Ali, spasa nije bilo a nisu se ima-

li ni kome àliti.

Kako bi za{titili qepotu

planinskog grada do kojeg se dola-

zi iz nekoliko pravaca vijugavim

putevima kroz {umovite krajeve,

svi poku{aji bili su uzaludni.

Iz kog god pravca da se ulazi

u âjni~e, on ostavqa nestvarnu

sliku kao iz bajke, poslije svih

krivina - grad ~ija je slika po-

sebno lijepa u ve~erwim ~asovi-

ma kada se usnuo kupa u moru uli~-

nih svjetiqki.

Kaù da stari sjaj ̂ ajni~a ni-

je te{ko vratiti a svi vjeruju u

snagu mladih koji su odlu~ni da se

obra~unaju sa svim ko~ni~arima

razvoja grada i ponovnog vra}awa

ìvota u sve wegove tokove. Ar-

gumenata za to ima mnogo a vrije-

me kao najboqi sudija }e presudi-

ti u korist onih koji razmi{qa-

ju o gra|ewu boqe budu}nosti i

o~uvawu bogate pro{losti.

¥ R. OBRENOVI]

KOTOR VARO[ - U kotor-

varo{kom [umskom gazdinstvu

"Vrbawa# oteàna je izgradwa

novih {umskih puteva zbog nedo-

statka sredstava a koji su pred-

uslov za iskori{}avawe {uma

na osnovu {umsko-privredne

osnove.

Na podru~ju kojim gazduje

"Vrbawa# ostali su nepovoqni

tereni, pa se kotorvaro{ko

{umsko podru~je ubraja me|u naj-

nepovoqnija u Republici Srp-

skoj.

Prema rije~ima vr{ioca du-

`nosti direktora Milana Vu-

kovi}a, u pro{loj godini je re-

alizovana proizvodwa 59.273 ku-

bika raznih drvnih sortimena-

ta, {to je za 11.123 kubika mawe

od plana.

Krajem godine evidentirane

su zalihe od 12.160 kubika, od

~ega se 9.019 odnosi na ogrjevno

drvo koje je zbog oteànog do-

premawa do puteva ostalo u {u-

mi.

Ove godine predvi|ena je

proizvodwa 83 hiqade kubika

drvnih sortimenata, {to je po

mi{qewu vr{ioca Vukovi}a do-

sta ambiciozan plan.

Osim nedovoqne otvoreno-

sti {uma, sve je izraèniji pro-

blem nedostatka izvo|a~a rado-

va koji nisu adekvatno opremqe-

ni, posebno sa ì~arama za iz-

voz drveta na nepovoqnim {um-

skim terenima.

Iako ugovarawe isporuke

oblovine drvoprera|iva~kim

kapacitetima jo{ nije po~elo,

u "Vrbawi# isti~u da }e pred-

nost imati pilane koje su dobi-

le odobrewa za rad.

Me|utim, potrebe drvopre-

ra|iva~a na podru~ju op{tine

su tri puta ve}e od planirane

proizvodwe. Osim toga, isporu-

ka oblovine je od po~etka ove

godine uslovqena prethodnom

uplatom avansa.

- Iako [umsko gazdinstvo

"Vrbawa# posluje u nepovoqnim

uslovima, uspje{no se ostvaru-

je plan obnove {uma - rekao je

Milan Vukovi}.

On je iznio podatak da je

pro{le godine po{umqeno 40

hektara povr{ina na kojima je

zasa|eno oko 100 hiqada kvali-

tetnih sadnica. Iz vlastitih

sredstava preduze}a u po{umqa-

vawe je uloèno 50 hiqada ma-

raka. ¥ D. KEREZOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

[UMSKO GAZDINSTVO "VRBAWA" KOTOR VARO[

Na podru~ju kojim gazduje "Vrbawa"

ostali su nepovoqni tereni,pa se kotorvaro{ko {umsko podru~jeubraja me|u najnepovoqnijau Republici Srpskoj

\ [umari: Oteàna isporuka oblovine

SVJEDOÂNSTVO O sjaju âjni~a kojeg su iz-

gleda svi vi{e cijenili nego

wegovi dana{wi stanovnici

koji kroje wegov izgled, po~ev

od Rimqana, Osmanlija, Au-

strougara a ~iji ugled je bio

visoko pozicioniran i u vri-

jeme Kraqevine Jugoslavije,

ima mnogo svjedo~anstava. Jed-

no od wih su i mnogobrojne fo-

tografije.

22. i 23. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15

\ âjni~e: Fotografija ~uva uspomene

PRWAVOR

Gra|ani biraju budu}nost

PRWAVOR - U organizaciji

Centra civilnih inicijativa u

Prwavoru je odràna javna ras-

prava pod nazivom Forum odgovor-

nosti. Osnovne teme razgovora bi-

le su rad izvr{ne i zakonodavne

vlasti u Prwavoru u protekla ~e-

tiri mjeseca a gra|anima su pred-

stavqeni i planovi rada u nared-

nom periodu.

- Ovakav oblik javnih raspra-

va u kojima u~estvuju i gra|ani do-

bar je na~in dolaska do najboqih

rje{ewa, {to je pokazala i nedav-

na javna rasprava o op{tinskom

buxetu za ovu godinu - istakao je na-

~elnik op{tine Prwavor Vlado

@ivkovi}.

On je naglasio da je buxet i

ove godine usvojen na vrijeme.

Transparentnost op{tinskih or-

gana uprave prilikom usvajawa bu-

xeta bila je jedna od osnovnih te-

ma rasprave.

Na~elnik Odjeqewa za finan-

sije Gordana Pejakovi} istakla je

da je o ovogodi{wem buxetu odr-

àno {est javnih rasprava, za raz-

liku od pro{le godine kada je odr-

àna samo jedna. Na Forumu odgo-

vornosti predstavqeni su i kon-

kretni rezultati javnih rasprava.

- Prijedlog programa kapital-

nih ulagawa je u izradi i bi}e dat

na usvajawe Skup{tini op{tine

Prwavor u toku februara. Taj pro-

gram je tako|e rezultat stalne sa-

radwe sa gra|anima kako bi se vi-

{e od dva miliona maraka, koli-

ko je ovaj program vrijedan, uloì-

lo u prioritetne programe - na-

glasio je na~elnik Odjeqewa za

stambeno-komunalne poslove Du-

{an Slijep~evi}.

U Centru civilnih inicija-

tiva su zadovoqni odzivom gra|a-

na i wihovim u~e{}em u javnoj ras-

pravi.

- Na{ ciq i jeste bio da op-

{tinska uprava javno kaè gra|a-

nima {ta }e se to u naredna ~eti-

ri mjeseca graditi na podru~ju Pr-

wavora - rekao je Denis Teli} iz

Centra civilnih inicijativa ko-

ji je i organizator javne rasprave.

Forumu odgovornosti pored

predstavnika Prwavora i organi-

zatora prisustvovali su i pred-

stavnici Usaida, Oebsa i agenci-

je PADKO koja je ukqu~ena u re-

formu lokalne uprave u Prwavo-

ru.¥ B. M.

NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA NEMA PUTA DO KUPCA BILE]A

Vatra gutablago

BILE]A - [umski poàri

u posqedwe dvije godine napravi-

li su velike {tete u op{tini Bi-

le}a a prema grubim procjenama

u wima je stradalo blizu 100 kva-

dratnih kilometara crnogori~-

ne i bjelogori~ne {ume i niskog

rastiwa.

Tokom pro{le godine na pod-

ru~ju Bile}e registrovana su 23

poàra, od ~ega 15 {umskih, dok

ih je u 2003. godini bilo ~ak 113.

[tetu niko nije procjewivao, ali

se zna da je velika i da se mjeri

milionima maraka.

[teta je posebno velika u

okolini grada, gdje je na nekoli-

ko lokacija izgorjela visoka cr-

nogori~na {uma, kao i u plani-

nama Vidu{i i Babi gdje je pored

crnogori~ne, izgorjela i visoka

bjelogori~na {uma.

Na podru~ju Bile}e uskoro

}e da po~ne ~i{}ewe livada, pa-

{waka i wiva kada poqoprivred-

nici skupqaju i naj~e{}e spaqu-

ju suvo li{}e, grawe i korov. Bi-

le}ki vatrogasci tvrde da je vi-

{e {umskih poàra proteklih

godina nastalo upravo na taj na-

~in.

Zbog toga upozoravaju da se

prilikom ~i{}ewa i spaqivawa

korova i suvog li{}a strogo vo-

di ra~una da ne bi do{lo do ne-

èqenih posqedica. ¥ [. A.

NOVI GRAD - Poslije devet

godina dio glavne ulice u centru

Novog Grada ponovo je otvoren za

saobra}aj. Umjesto {etali{ta ta-

ko se saobra}aj, istina u jednom

smjeru, odvija glavnom ulicom. Po-

stavqeni su i znakovi ograni~ewa

saobra}aja u vremenu od 18 do 24 ~a-

sa.

Ovakav potez Savjeta za sao-

bra}aj koji je i donio takvu odlu-

ku izazvao je veliko ogor~ewe gra-

|ana. Ve}ina gra|ana ne odobrava

ovakav potez pitaju}i za{to se {e-

tali{te u centru grada moralo

pretvoriti u saobra}ajnu zonu.

- Svakodnevno su pristizali

zahtjevi i peticije vlasnika pri-

vatnih radwi i lokala u glavnoj

ulici da se ona otvori za saobra-

}aj - kaè inspektor za drumski

saobra}aj i puteve Borislav [qo-

kavica.

Savjet za bezbjednost saobra-

}aja je razmatrao ove zahtjeve i do-

nio odluku da se glavna ulica po-

novo pusti u saobra}aj.

[qokavica kaè da ni jedna

odluka, pa ni ova nije takvog ka-

raktera da se poslije izvjesnog vre-

mena ne bi mogla promijeniti.

- Ako bude reakcije gra|ana da

se ponovo dio glavne ulice ili

neke druge zatvori za saobra}aj,

mi }emo to detaqno na Savjetu raz-

motriti i donijeti odluku u inte-

resu gra|ana - izjavio je inspek-

tor Borislav [qokavica.

¥ V. B.

NOVI GRAD

Voza~i zamijenili {eta~e KOZARSKA DUBICA - Po-

slije pauze koja je uslijedila zbog

novogodi{wih i boì}nih pra-

znika, radnici dubi~ke "Elektro-

distribucije# nastavili su prote-

klih dana zapo~etu akciju iskqu-

~ewa potro{a~a koji ne izmiru-

ju obaveze za utro{enu struju.

Iako je u decembru protekle

godine zabiqeèna boqa naplata,

u dubi~koj "Elektrodistribuci-

ji# kaù da su brojna doma}instva

pred Novu godinu ostala bez stru-

je.

- Samo u decembru zbog neiz-

mirenih dugova struja je iskqu-

~ena kod 99 potro{a~a - rekao je

upravnik dubi~ke "Elektrodi-

stribucije# Mirko Baki}.

Prema wegovim rije~ima, zbog

visokih dugovawa struja je lani

iskqu~ena kod 263 potro{a~a.

- U kategoriji doma}instava

struju smo iskqu~ili kod 232 po-

tro{a~a, dok je iskqu~en 31 po-

tro{a~ u kategoriji ostale po-

tro{we, gdje spadaju pravna lica

- precizirao je Baki}.

Zbog neizmirenih dugova ovih

dana mrak prijeti i potro{a~i-

ma koji ne po{tuju obaveze preu-

zete ugovorom o reprogramu duga

a prema evidenciji dubi~ke

"Elektrodistribucije# radi se o

73 potro{a~a.

¥ M. B.

"ELEKTRODISTRIBUCIJA" KOZARSKA DUBICA

Du`nicima prijeti mrak

GACKO - U okviru progra-

ma "Razvoj struktura kvaliteta

i uvo|ewe me|unarodnih stan-

darda u mala i sredwa preduze-

}a# koji podràva Evropska ko-

misija i program Eured, u pe-

tak je u Gacku odràn seminar

o uvo|ewu me|unarodnih stan-

darda poslovawa kao preduslov

privrednog razvoja Hercegovi-

ne.Seminar su organizovali

Centar za razvojne inicijati-

ve Gacko i Solidarnost za jug

Trebiwe i prvi je u nizu preda-

vawa koja }e ovih dana biti odr-

àna u 12 hercegova~kih op-

{tina.

Prema rije~ima menaxera

Mare Boki} program je namije-

wen razvoju strukture kvalite-

ta, {to podrazumijeva ukqu~i-

vawe svih relevantnih subjeka-

ta koji su potrebni da bi se

formirala struktura kvalite-

ta, od sertifikacijskih tijela,

laboratorija, inspekcijskih

slu`bi, poznavawa zakona i

primjene stru~nih standarda

na razvoj kvaliteta kako bi se

proizvodi iz Hercegovine {to

lak{e plasirali na evropsko

trì{te.

Ovakvi programi, ~ulo se na

predavawu, tako|e imaju za ciq

da podignu nivo svijesti proiz-

vo|a~a i ostalih zainteresova-

nih strana, op{tine i regiona

da se bilo kao proizvo|a~i, kup-

ci ili potro{a~i prilagode na-

~inu na koji se to radi u Evrop-

skoj uniji ili uop{te u svijetu.

¥ B. G.

PRIVREDNI RAZVOJ HERCEGOVINE

Ulaznica za Evropu

BIQE[KA O ÂJNIÛ

ÂRI STAROG GRADA âjni~ke prelijepe stare zgrade i ulice zamijenilesu nove, ~ije postojawe nije uspjelo da ugrozisve qepote i ~ari ovog grada

\ Novi Grad: Saobra}aj glavnom ulicom

NEMA PUTA DO KUPCA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"Le{inari#, "Nirvana#,

"Mirko#, "Patriot bojs#, "Gogi#,

"Osveti}emo medu#, "Superhik#,

"Ju`ni front#, "Mama, ja sam lud#

samo su neki od grafita koje mo-

ète pro~itati na fasadama ba-

wolu~kih ulica.

Pored li~nih imena i nadi-

maka, na zidovima se naj~e{}e na-

laze navija~ka obiqe`ja, qubavne

poruke, nazivi omiqenih muzi~-

kih grupa...

Prvi grafiti po~eli su se cr-

tati {ezdesetih godina na zido-

vima velikih svjetskih metropola

da bi se potom ra{irili po cije-

lom svijetu poput epidemije.

Pravi procvat kod nas doì-

vjeli su po~etkom posqedweg ra-

ta kada "umjetnici#, umjesto po

haustorima, garaàma i drugim

skrovitijim mjestima, po~iwu da

crtaju po fasadama zgrada.

Zidovi postaju svojevrsno gla-

silo koje naj~e{}e dugo i vjerno

prenosi poruke autora, a za uzvrat

ne traì gotovo ni{ta.

- U Bawoj Luci problem gra-

fitirawa regulisan je Odlukom

o komunalnom redu, kojom je utvr-

|ena odgovornost pravnih i gra-

|anskih lica. Crtawe grafita

sankcioni{e se na dva na~ina, iz-

ricawem mandatne kazne na licu

mjesta u visini od deset maraka i

putem prekr{ajnog postupka, ka-

znom od 90 maraka - rekao je vr{i-

lac du`nosti na~elnika komunal-

ne policije Du{ko Radusin.

On je dodao da, u slu~aju da bu-

de utvr|eno kr{ewe, uklawawe

grafita o svom tro{ku obavqa on-

aj ko ga je ispisao.

Grafiti se naj~e{}e pojavqu-

ju u centralnim gradskim zonama.

- Na prijave gra|ana reaguje se

samo onda kada oni imaju podatke

o po~iniocima, jer istra`ni po-

stupak na terenu za nas bio bi

preskup. U saradwi sa policijom

poja~ali smo kontrolu mjesta ko-

ja su naj~e{}a meta grafitirawa

i to je ve} dalo rezultate - ova-

kvih prekr{aja je mawe - kaè Ra-

dusin.

- Sloboda izraàvawa moè

se ostvariti na vi{e na~ina, a ovo

je sigurno najgori od wih. Poruke

nekih grafita su smislene i pri-

vla~e pa`wu, ali se definitivno

nalaze na pogre{noj pozadini -

smatra pedagog-psiholog Osnovne

{kole "Branko ]opi}# Angeli-

na Savi}.

Ona isti~e da je umjetnost ne-

{to drugo, {to se u {koli ostva-

ruje kroz likovnu, muzi~ku, fi-

zi~ku i druge sekcije.

Najvi{e rasprava o grafiti-

ma vodi se na ra~un wihovog

"umjetni~kog# karaktera. Dok se

wihovi stvaraoci smatraju krea-

tivcima i umjetnicima, ve}ina

gra|ana slaè se u ocjeni da se ra-

di o vandalizmu.

- Grafiti su umjetnost. Mno-

gi mi se svi|aju, ali nisam za van-

dalizam. Po meni su u redu svi gra-

fiti oko kojih se autori trude, a

da ih ja crtam radila bih to kao

{to to radim na platnu - smatra

student Akademije likovnih umjet-

nosti Jelena.

Prema novom Zakonu o priva-

tizaciji stanova odgovornost za

izgled zgrade preba~ena je na za-

jednicu eta`nih vlasnika, a sva

o{te}ewa na fasadi du`ni su da

nadoknade sami stanari.

- Protivnik sam crtawa gra-

fita po zidovima. Zgrada u kojoj

ja ìvim i{arana je kao i ve}ina

drugih u Boriku. Svakog mjeseca se

izdvajaju sredstva za odràvawe

zgrade, a ovo nam stvara nepotreb-

ne tro{kove, jer postoji mnogo va-

`nijih stvari koje se mogu uradi-

ti od tog novca - kazao nam je sta-

nar Korduna{ke 14 Nikola Baru-

xija.

¥ D. NOVKOVI]

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI

Akcije u februaru

Zaposleni u Zavodu za tran-

sfuziju planiraju da po~etkom fe-

bruara organizuju nove akcije do-

brovoqnog darovawa krvi.

- Preduze}a, {kole i fakulte-

ti nisu radili tokom praznika, a

ve}ina radnika je na godi{wem od-

moru, tako da u januaru nismo or-

ganizovali akcije - rekla je na~el-

nik Zavoda za transfuziju krvi

Gordana Guzijan.

Ona je dodala da su zalihe kr-

vi u Zavodu na zadovoqavaju}em

nivou.

- Krv uglavnom daruju ~lano-

vi porodica pacijenata koji tre-

baju na operaciju - kazala je Gor-

dana Guzijan. ¥ S. Mi.

INSPEKCIJA ZA PUTEVE

Uklonili 21 reklamu

Inspektori za puteve u pro-

{lom mjesecu obavili su 111 kon-

trola i zbog zate~enih propusta

podnijeli 21 zahtjev za pokretawe

prekr{ajnog postupka Sudu za pre-

kr{aje.

- Ukupno je ukloweno pet obje-

kata i 21 pano i reklamni natpis,

zbog kojih je bila smawena vidqi-

vost na saobra}ajnicama - potvrdio

je {ef Odsjeka za inspekcijske po-

slove u Gradskoj upravi Drago Ma-

linovi}.

Prema wegovim rije~ima, kon-

trolisani su radovi na prekopima

javnih povr{ina, ure|ewu puteva,

trotoara, kao i postavqawe verti-

kalne i svjetlosne signalizacije.

Malinovi} je naglasio da in-

spekcijski nazor nije zaobi{ao ni

vanredni prevoz. ¥ D. T.

DA LI SU GRAFITI VANDALIZAM ILI SLOBODA IZRA@AVAWA

PORUKE NA KRIVOJ ADRESI?!Poruke nekih grafita su smislenei privla~e pa`wu, ali se nalazena pogre{noj pozadini, tvrdipedagog Angelina Savi}

Grafiti: [ire se poput epidemije (Snimio Z. STAMENI])

AUTO-LAKOsnovno sredstvo za crtawe

grafita je akrilni auto-lak, ko-

ji se brzo su{i i odli~no pria-

wa na sve vrste podloga. Kao mje-

ra prevencije protiv crtawa gra-

fita u nekim stranim zemqama

zabrawena je prodaja ovakvih la-

kova osobama mla|im od 18 godi-

na. Kod nas takva zabrana ne po-

stoji - auto-lak moè da kupi sva-

ko za ~etiri marke, koliko ko-

{ta bo~ica od 250 mililitara.

Trgovci kaù da se lak najboqe

prodaje krajem polugodi{ta ka-

da ih djeca kupuju u velikim ko-

li~inama.

22. i 23. januar 2005.BAWA LUKA16

"PALAS#

RIDIKOVE HRONIKE - nau~-

no-fantasti~na akcija

Uloge: Vin Dizel

Termini: 18.45

OU[ENOVIH 12 - nastavak hit

filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin

Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 21

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - Romanti~-

na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endrjus

Termini: 17

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letifa, Ximi Fe-

lon

Termini: 19

ZLOÊSTI DJEDA MRAZ - ko-

medija, ne preporu~uje se mla|im od

16 godina

Uloge: Bili Bob Torton, Toni

Koks, Loren Grem

Termini: 20.45

MULTIPLEKS "KOZARA#

OU[ENOVIH 12 - nastavak hit

filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ketrin

Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 17.30, 20, 22.15

BRIXIT XONS 2 (NA IVI-

CI RAZUMA) - komedija

Uloge: Rene Zelveger, Hju Grant,

Kolin Firt

Termini: 17.15, 19.45, 22

RIDIKOVE HRONIKE - nau~-

no-fantasti~na akcija

Uloge: Vin Dizel

Termini: 17.45, 20.15, 22.30

IZBAVITEQI - Novi mega hit

produkcije Dizni/Piksar

Termini: vikendom 12.30

SIRENA ZA UZBUNU - tri-

ler

Uloge: @oakin Finiks, Xon

Travolta

Termini: 19, 21

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

VELIKA SCENA

"VLAST# Branislava Nu{i}a,

u reìji Katarine Petrovi}, SU-

BOTA u 19 ~asova

DJEÎJE POZORI[TE

"[KOLA ZA PAÎ]E#, sce-

nario i reìja Predrag Bjelo{evi}

- SUBOTA u 18 ~asova

"A@DAJA IZ VOJTE[KE

ULICE#, autor Karel âpek, reì-

ja Slav~o Malenov - NEDJEQA u 11

~asova

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

POZORI[TA

OKOM KAMERE

Ro|eni:

Mateja Stupar, sin Branka i Jo-

vane; Tara Jankovi}, k}i Mirka i Di-

jane; Nata{a Oroz, k}i Radenka i Du-

{ice; Milan @dral, sin Darka i Mi-

haele; Milica Jagodi}, k}i Qubi{e

i Dragane; An|ela Baji}, k}i @eq-

ka i Vesne; Teodora Trkuqa, k}i Zo-

rana i Biqane; Sandra Kneèvi}, k}i

Drage i Suzane; An|ela Mari}, k}i

Mladena i Jelene; David Smiqi}, sin

Velibora i Rade; Tifani Savi}, k}i

Bojana i Rade.

Umrli:

Sr|an Simi}, ro|en 1990. godine;

Du{an Vikalo, ro|en 1929. godine;

Dragan Hrni}, ro|en 1938. godine;

Milica Radulovi}, ro|ena 1926. go-

dine; Qubomir Zori}, ro|en 1912. go-

dine.

IZ MATI^NIH KWIGA

Zavod distrofi~ara Bawa Luka nedavno je po-

boq{ao svoju opremu. Uz pomo} "Jevrejske op{tine

Bawa Luka# nedavno su nabavili ma{inu za "ofset

{tampu#.

Prema rije~ima direktora Zavoda Dejana Simi-

}a, radi se o jednobojnoj repariranoj ma{ini.

- Ovom ma{inom dosta smo poboq{ali na{ rad.

Sada tako imamo vi{e vremena i mogu}nost za {tam-

pawe - kazao je Simi} i dodao da su u nekoliko bawo-

lu~kih preduze}a poslali zahtjev za donacije i zapo-

{qavawe distrofi~ara.

¥ N. T.

ZAVOD DISTROFIÂRA

Nabavili novu ma{inu

HITNA POMO] - Deùrni qekari Slu`be

hitne pomo}i u protekla 24 ~asa pregledali su 61

pacijenta, od ~ega {estoro djece. Mobilne ekipe

obavile su devet ku}nih posjeta, a u stomatolo{koj

ambulanti pregledano je 24 pacijenta.

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku-

{erskom odjeqewu Klini~kog centra na Papri-

kovcu ro|eno je osam beba, dvije djevoj~ice i {est

dje~aka.

VATROGASCI - Vatrogasna jedinica u ~etvr-

tak i petak imala je dvije intervencije. Ugasili su

{upu u ulici Ranka [ipke u ~etiri sata i 50 mi-

nuta i kontejner u ulici Milo{a Obili}a u 20 ~a-

sova i 50 minuta.

VODOVOD - Ekipe sektora "Odràvawe# pre-

gledale su vodovodnu mreù i otklawali mawe kva-

rove.

¥ Pripremio N. T.

SERVISNEINFORMACIJE

Iako su uselili prije vi-

{e od ~etiri mjeseca, invali-

di i porodice poginulih bora-

ca, stanari novoizgra|ene zgra-

de u Adi jo{ nisu dobili tele-

fone.

Stanar i ratni vojni inva-

lid Bo{ko Kova~evi} kaè da

su se zbog toga do sada nekoli-

ko puta obra}ali Gradskoj upra-

vi i "Telekomu Srpske#, ali od-

govor jo{ nisu dobili.

Kova~evi} je bio jedan od

pokreta~a izgradwe stanova u

ovom bawolu~kom nasequ.

- U Gradskoj upravi kaù da

je za to nadleàn "Telekom#,

gdje nam opet odgovaraju da ni-

je zapelo kod wih. Su{tina pro-

blema je novac - uvo|ewe tele-

fona treba neko da plati, a po-

trebno je postaviti samo ~eti-

risto metara kabla - kazao je

Kova~evi}.

Bo{ko Kova~evi} isti~e da

su im telefoni neophodni, jer

su stanari ve}inom stoodstot-

ni invalidi.

Na~elnik Odjeqewa za bo-

ra~ko-invalidsku za{titu Mi-

lo{ [mitran je kazao da su sta-

nari du`ni da sami plate pri-

kqu~ke, a Gradska uprava tak-

su za uvo|ewe telefona i

dovede instalacije.

- U toku gradwe

ura|ene su i telefon-

ske instalacije,

ali nisam upo-

znat da li je

p l a } e n a

taksa za

uvo|e-

we te-

l e -

fona i doveden kabl do zgrade.

Ako jeste, onda stanari treba sa-

mo da plate prikqu~ak - istakao

je [mitran.

I na~elnik

Odjeqewa za

komunalne i

stambene po-

slove Budi-

mir Balaban

kaè da sta-

nari treba da

plate tele-

fonski pri-

kqu~ak.

- Insta-

lacije su

u r a -

|e-

ne i stvorena je tehni~ka mo-

gu}nost da se telefoni uvedu, a

to treba da rije{e "Telekom# i

stanari - istakao je Balaban.

Me|utim, u "Telekomu# tvr-

de da jo{ nisu stvoreni uslovi za

uvo|ewe telefona u novoizgra|e-

nu zgradu u Adi.

- Nema nikakvih tehni~kih

mogu}nosti da budu uvedeni te-

lefoni. Kada investitor obez-

bijedi razvo|ewe instalacije,

mi }emo telefone prikqu~iti.

Cijena prikqu~ka je 165 mara-

ka i mo}i }e se platiti u rata-

ma - kazali su u Kontakt centru

"Telekoma Srpske#.

Podsjetimo, gradwu zgrade

u Adi finansirali su Mini-

starstvo rada i bora~ko-inva-

lidske za{tite i Gradska upra-

va.

U ovoj zgradi stanove su do-

bile 34 porodice poginulih bo-

raca i ratnih vojnih invalida.

¥ N. TOMA[EVI]

PROBLEMI PORODICA POGINULIH I RATNIH VOJNIH INVALIDA U ADI

IGRA GLUVIH TELEFONAU

"Telekomu" tvrde da jo{ nisu

stvoreni uslovi za uvo|ewetelefona, a u Gradskoj upravi da sustvorene tehni~ke mogu}nosti

Bo{ko Kova~evi}: Stanari su ve}inom stoodstotni invalidi

(Snimio P. PE]ANAC)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Najve}i grad Republike Srp-

ske doìvqava puni gra|evinski

procvat. U samom srcu Bawe Lu-

ke, poslije 13 godina pauze, ni~e

novo naseqe pod nazivom "Cen-

tar aleja#.

Naseqe u izgradwi, "Centar

aleja#, nalazi se izme|u Aleje

Svetog Save i produètka Gundu-

li}eve ulice i obuhvata oko 180

hiqada kvadratnih metara.

Planskom dokumentacijom

predvi|eno je da bude izgra|eno

oko 150 hiqada kvadratnih meta-

ra stambenog prostora ili oko

2,5 hiqada stanova.

Novo naseqe bi}e bogatije i

za oko 50 hiqada "kvadrata# po-

slovnog prostora sa prate}im in-

frastrukturnim i javnim objek-

tima.

Direktor gra|evinskog pred-

uze}a "Krajina#, koje je izvo|a~

cjelokupnih radova, Borko \u-

ri} rekao je za "Glas Srpske# da

je do sada izgra|eno i predato u

posjed vi{e od 350 stanova i 130

poslovnih prostora.

- U nasequ "Centar aleja#

ìvje}e oko deset hiqada qudi.

Pored stambenih i poslovnih

objekata, predvi|eno je da bude

izgra|en dje~iji vrti}, pravo-

slavna crkva, park... Bi}e to pra-

vi mali grad u srcu Bawe Luke -

istakao je \uri}.

On je dodao da su radnici

"Krajine# napravili i objekat

"Javne garaè# u Aleji

Svetog Save preko puta

dvorane Borik, koja }e

zna~ajno da rastereti sa-

mu saobra}ajnicu od nedo-

zvoqenog parkirawa pri-

likom sportskih i kultur-

nih manifestacija u dvo-

rani.

Samo naseqe "Centar

aleja# gradi se u blokovi-

ma.

Krajem pro{le godi-

ne preduze}e "Krajina#

predalo je u posjed kupci-

ma objekat "B-1# bloka

"B#. Objekat "B-1# sadr-

ì 205 stanova, 22 apart-

mana, 32 lokala, dvije to-

plotne podstanice i trafo-sta-

nicu.

Prema \uri}evim rije~ima,

struktura stanova kre}e se od jed-

nosobnih do ~etvorosobnih, a za

objekat "B-1# izgra|ene su i pod-

zemne garaè sa 255 gara`nih mje-

sta.

- U toku je izgradwa jo{ dva

objekta u bloku "B#. Objekat "B-

2# ima}e 19 stanova i podzemne

garaè, dok }e "B-3# imati 51

stan i {est poslovnih prostora.

Planiranom predajom ovih obje-

kata u aprilu bi}e zavr{eni ra-

dovi na bloku "B# - naglasio je

\uri} i dodao da je po~ela i iz-

gradwa bloka "G# koji ~ine dva

stambena i dva stambeno-poslov-

na objekta sa podzemnim garaà-

ma.

Direktor preduze}a "Krajina#

Borko \uri} kaè da brzim projek-

tovawem i izgradwom objekata, sa-

obra}ajnica, pje{a~kih staza i ze-

lenih povr{ina, Gra|evinsko pred-

uze}e "Krajina#, ne samo {to mije-

wa izgled samog centralnog dijela

grada, nego i cijelu panoramu Bawe

Luke. ¥ P. PE]ANAC

NOVIH DVIJE I PO HIQADE STANOVA U NASEQU "CENTAR ALEJA"

"Centar aleja": Do sada izgra|eno vi{e od 350

stanova i 130 poslovnih prostora (Snimio R. OSTOJI])

NIÊ MALI GRADU nasequ

"Centar aleja" ìvje}e oko deset hiqada qudi.

Pored stambenih i poslovnih objekata, predvi|eno je dabude izgra|en dje~iji vrti}, pravoslavna crkva, park...

CIJENE Cijena kvadratnog metra stambenog

prostora u nasequ "Centar aleja# kre-

}e se od oko 1,4 hiqade do hiqadu i 650

marka.

Prema rije~ima direktora "Kraji-

ne# Borka \uri}a, cijena kvadratnog

metra stambenog prostora prili~no je

visoka, jer je ovo preduze}e, prilikom

gradwe stambenih i poslovnih objekata,

optere}eno brojnim porezima.

- Ipak, sama lokacija naseqa "Cen-

tar aleja# dijelom opravdava cijene kva-

dratnih metara. Prakti~no, u ovom di-

jelu grada i nije potreban automobil, jer

je sve na dohvat ruke - naglasio je \u-

ri}.

AKCIJA CRVENOG KRSTA

Paketi}i romskoj djeci

Gradska organizacija Crvenog

krsta darovala je u petak paketi}e

romskoj djeci. Pokloni su dijeqe-

ni u sklopu tradicionalne mani-

festacije Crvenog krsta "Dani dje-

~ije radosti od Nikoqdana do Sa-

vindana#, a prije romske djece, pa-

keti}e su dobili bolesni mali{a-

ni, koji su se lije~ili u Klinici za

dje~ije bolesti kao i djeca slije-

pih.

Sekretar Crvenog krsta Mi-

roslav Vesi} rekao je u petak u

Udruèwu Roma na Veselom brije-

gu da }e do kraja ove manifestaci-

je organizovati posjetu jednoj seo-

skoj {koli i podjelu paketi}a wi-

hovoj djeci.

Crveni krst svake godine oko

novogodi{wih praznika nastoji da

razveseli onu djecu kojima rodite-

qi nisu u mogu}nosti kupovati pa-

keti}e. Romska djeca su se najvi{e

radovala igra~kama, iako ni slat-

ki{i nisu bili nezapaèni.

¥ Sw. M.

Grijalice i uqni radijatori

Najve}i izbor grijalica i uq-

nih radijatora je u prodavnicama

"MCT elektronik#. Najjeftinija

grijalica od dva kilovata ko{ta 59

maraka, dok je za malu grijalicu sa

ventilatorom potrebno izdvojiti

83 marke.

Najskupqi model podne grija-

lice ko{ta 225 maraka, a da bi i ku-

patilo bilo toplo treba pripre-

miti 110 maraka, koliko ko{ta na-

mjenska grijalica za ovaj dio ku}e.

Toplotna snaga uqnih radijato-

ra moè se regulisati putem termo-

stata i kre}e se od jednog do dva i

po kilovata.

Uqni radijator sa devet reba-

ra u diskontu "Slavija# na Grad-

skoj tr`nici ko{ta 80 maraka, dok

sa rebrom vi{e cijena ska~e na 93

marke.

U "MCT elektronik# cijena se

kre}e od 89 do 164 maraka koliko ko-

{ta zidni radijator, sa snagom od

800 vati.

U prodajnom objektu firme "M#

na Bulevaru Cara Du{ana za grija-

licu od tri kilovata potrebno je iz-

dvojiti 55 maraka, dok su uqni ra-

dijatori od 125 do 145 maraka.

Na gradskoj tr`nici se na ne-

koliko mjesta mogu prona}i uglav-

nom mawe grijalice i otvoreni gri-

ja~i za kupatilo po cijeni od 25 do

40 maraka.

¥ D. No.

TRA@IMO ZA VAS

Iako su se radnici zimskih

slu`bi ponadali da }e im snijeg

donijeti posla barem za desetak

dana, nastavila se praksa koja je

putare pratila od po~etka zim-

ske sezone.

Snijeg se istopio prije nego

{to je pao.

Sva preduze}a koja obavqaju

zimsku slu`bu u gradu i prigrad-

skim naseqima o~istila su pute-

ve na vrijeme, tako da nigdje ni-

je bilo zastoja u odvijawu saobra-

}aja.

- U Bronzanom Majdanu i

Stratinskoj bilo je najvi{e sni-

jega, oko 30 centimetara. S obzi-

rom na to da smo mi na vrijeme

iza{li na teren, svi autobusi su

vozili po redu vo`we, a vlasni-

ci automobila su mogli u grad

i}i bez zimske opreme - rekao je

vlasnik preduze}a "Batar ko-

merc# Dragomir Batar.

On dodaje da snijega u petak

gotovo da i nije bilo, jer se zbog

toplog vremena sve istopilo.

- Mi smo no}u izlazili na te-

ren i posipali so po putevima, jer

tad je hladnije i sve ono {to se

po danu istopi no}u smrzne. Ova-

kav snijeg nije prijetwa za nas

putare, a ako padavine budu iste

do kraja zimske sezone, ne}e bi-

ti brige - kazao je Dragomir Ba-

tar.

î{}ewem ulica i puteva za-

dovoqni su ne samo radnici zim-

skih slu`bi, nego i mje{tani

gradskih naseqa i sela.

Predsjednik Savjeta mjesne

zajednice Bistrica Ranko Stjepa-

novi} kaè da su putari svoj po-

sao obavili na najboqi mogu}i

na~in i da putevi u ovom nasequ

nisu bili neprohodni.

Ne{to vi{e posla bilo je je-

dino za radnike koji su ru~no ~i-

stili snijeg. Tehni~ki direktor

"îsto}e# Milan Plav{i} ka-

zao je da je snijeg na trotoarima,

autobuskim stanicama i prila-

zima kontejnerima u centru gra-

da ~istilo 60 radnika.

- Najvi{e problema nije bi-

lo sa ~i{}ewem snijega, nego sa

nepropisnim parkirawem auto-

mobila po trotoarima, zbog ko-

jih na{e ma{ine nisu mogli da

~iste. Kao i svake godine, neod-

govorno se pona{aju vlasnici ka-

fi}a i privatnih radwi, jer sni-

jeg ispred svojih radwi ~iste i

bacaju nama na ulicu - rekao je

Milan Plav{i}.

Direktor preduze}a "Magma#

Bo{ko \uri}, koji je zaduèn za

odràvawe puteva u Stri~i}ima

i Vilusima, kazao je da snijega

nije bilo toliko da bi mogao iza-

zvati ve}e probleme.

- Sve smo o~istili na vrije-

me i nije bilo zastoja u odvija-

wu saobra}aja. Autoprevoznici

koji voze u na{e naseqe nisu

imali nikakvih primjedbi na

na{ rad - rekao je Bo{ko \u-

ri}.

U svim zimskim slu`bama u

gradu tvrde da soli i abrazivnog

materijala za posipawe ulica i

puteva ima dovoqno, a da radni-

ci deùraju po cijelu no} i da su

u slu~aju novih padavina sprem-

ni da iza|u na teren.

U preduze}u "Rotor# koje ~i-

sti gradska naseqa Lau{, Pobr-

|e i Srpske toplice i sela Do-

wa Kola, Gole{e i Sara~icu,

kaù da no}u deùraju tri, ~e-

tiri radnika, ali da bi, ako za-

treba, svi drugi radnici za po-

la ~asa bili spremni da iza|u na

teren.

¥ S. MILANKOVI]

ZIMSKA SLU@BA OÎSTILA SNIJEG

Brzo pao, brzo se istopioî{}ewem ulica i puteva zadovoqni su ne samo radnici zimskihslu`bi, nego i mje{tani gradskih naseqa i sela

Centar: Snijeg ~istilo 60 radnika (foto-arhiva)

Bez obzira na to koliko ne-

zadovoqni bili ovogodi{wim

radom gradske "Toplane#, Bawo-

lu~ani }e morati da se pomire

sa ~iwenicom da im to do daqweg

ostati jedini izvor grijawa. Na-

ime, sve pri~e da bi u sistem gri-

jawa mogla biti ukqu~ena "In-

celova# "Energetika# pale su u

vodu.

Prema rije~ima direktora

"Energetike# Gorana Skenderi-

je, razlog za to je {to ovo pred-

uze}e nije uspjelo da obezbijedi

novac za remont svojih postroje-

wa. To je, s druge strane, bilo

neophodno da se oni jo{ u decem-

bru ukqu~e u sistem grijawa.

Krivci za ovakvo stawe, tvr-

di Skenderija, su Gradska upra-

va i Vlada Republike Srpske, ko-

ji nisu htjeli da im daju garanci-

je za kredite, koje bi "Energeti-

ka# sama vra}ala.

Zahvaquju}i sopstvenim sred-

stvima, "Energetika# je ipak kre-

nula sa remontom dijela postro-

jewa.

Bez obzira na to {to se ra-

dovi privode kraju, na ovaj izvor

toplote ne moèmo ra~unati, jer

se "Energetika# u sistem grija-

wa ne}e ukqu~iti prije 1. marta.

Na remontu turbina i wiho-

vom postavqawu trenutno radi

preduze}e "Alstom# iz Karlovca

koje je ovdje kao ispomo}, a glav-

ni izvo|a~ radova preduze}e

"Montavar# zavr{i}e remont ko-

tla do kraja naredne nedjeqe.

- Nismo htjeli da odustanemo

od remonta bez obzira na pote-

{ko}e u nabavci novca. Jedno je

sigurno, a to je da }emo, kada se

ukqu~imo u sistem grijawa, ispo-

ru~ivati boqu i jeftiniju to-

plotnu energiju - istakao je Sken-

derija.

On dodaje da ovo preduze}e ne

moè biti odgovorno za lo{e

grijawe u Bawoj Luci, jer ih ni-

ko nije podrào u pripremama

postrojewa za grijawe.

Za remont cjelokupnog po-

strojewa "Energetici# potreb-

no je oko milion i 700 hiqada

maraka.

- Da bi "Montavar# preuzeo

obavezu da zavr{i sve potrebne

radove, moramo do 24. januara

obezbijediti pola miliona ma-

raka - isti~e Goran Skenderija.

On tvrdi da }e "Energetika#

uspjeti da nabavi taj novac i da

dokaè kako }e od naredne zime

obezbje|ivati kvalitetno grija-

we grada.

- Ugaq iz rudnika "Stana-

ri#, koji }emo mi koristiti,

ima mnogo mawe sumpora, nego

mazut, {to je, uz sve druge pred-

nosti i od velikog ekolo{kog

zna~aja - rekao je Goran Sken-

derija.

¥ D. POPOVI]

"Energetika": Koristi}e

ugaq iz rudnika

"Stanari"

"ENERGETIKA" JO[ NE MO@E DA GRIJE GRAD

MART OTVARA KARTEDa bi

"Montavar" preuzeo obavezu da zavr{i sve

potrebne radove, moramo do 24. januara obezbijeditipola miliona maraka, isti~e Goran Skenderija

22. i 23. januar 2005. BAWA LUKA 17

UGOVORSezona rada zimske slu`be

po~ela je 15. novembra, ali rad-

nici zaduèni za ~i{}ewe sni-

jega nisu imali ve}ih proble-

ma sa padavinama. Zimska slu-

`ba po ugovoru traje do 15. mar-

ta, ali ukoliko to vremenske

prilike budu zahtijevale, odr-

àvawe ulica i puteva }e tra-

jati duè.

22. i 23. januar 2005.KULTURA

RAZGOVORRAZGOVOR18

BAWA LUKA - Hans Kristi-

jan Andersen je smatrao da su ~u-

da svuda oko nas, samo da smo mi

toliko na wih nau~ili tako da

ih ne zapaàmo. Mi tako malo

znamo o svijetu. Na{ pogled se

zaustavqa na neprozirnoj povr-

{ini stvari, na pojavama koje ne-

maju dubinu. Su{tina vjerovat-

no nije tako plitka.

Svaka bajka predstavqa tra-

gawe za qepotom, istinom, huma-

nitetom... svim onim {to bi ~o-

vjek èlio da ostvari. Ako nam

je ìvot mnoge stvari uskratio,

mi }emo se prepustiti bajkama i

muzici pa }e nam sve biti qep{e

- kazala je za "Glas Srpske# kwi-

èvni kriti~ar Zorica Turja~a-

nin.

?[ta za Vas zna~i godi{wa na-

grada Udruèwa kwièvnika

Republike Srpske Podru`nice

Bawa Luka za kwigu "Lampa na

pisa}em stolu#? [ta simbolizu-

je lampa na pisa}em stolu?

- Svaka nagrada ~ovjeku dono-

si radost. Ova kwiga je nastaja-

la dugo i kao i uvijek, savjesno

sam se odnosila prema tekstovi-

ma. Na mome pisa}em stolu je uvi-

jek puno kwiga. Volim da ~itam

i ~im osjetim da me je kwiga ne-

kim svojim kvalitetom privukla,

potpuno joj se predajem.

Nikada ne ùrim da odgovo-

rim na dozive odre|ene kwige.

Kwiga ~esto stoji na mom pisa}em

stolu obasjana lampom, a kada

osjetim znak, ja joj se predajem i

~itam. îtam vrlo polako, vi{e

puta. To me podsje}a na vosak ko-

ji se slijeva sa svije}e. Kao da se

otkrivaju neki povr{inski i du-

binski slojevi teksta. Tek onda

kada prona|em pravu kwigu - do-

|e do istinskog i pravog susreta.

Sve kwige koje sam ovdje predsta-

vqala bili su, vi{e ili mawe

pravi susreti.

?U kwizi "Lampa na pisa}em

stolu# posebnu pa`wu ste po-

svetili ]opi}i i Ko~i}u?

- O Ko~i}u i ]opi}u pi{em

na poseban na~in. Ko~i} je fa-

scinantna li~nost, ne samo {to

je bio narodni tribun, vrletan i

goroloman, monolitan... Zaista

je bio loma~a koja je gorjela na

pragu novog doba, kao {to je re-

kao jedan pjesnik, ve} zato {to

je u literarnom pogledu bio jedan

- ro|eni vo|a.

]opi}, pak, nije bio ro|en za

vo|u, ali je bio po{ten ~ovjek

koji je vi{e od te stravi~ne jeke

planina, te{kih rije~i krupnih

kao brda himalajska, èlio da

svojim sunarodnicima u jednom

vrlo te{kom trenutku na{e isto-

rije pruì ono {to moè dati -

komadi}e svoje du{e, plave nebe-

ske vedrine. On je bio vje~iti lo-

vac na mjesec koji je mogao da pru-

ì humor koji }e biti melem i li-

jek za du{u i tijelo i koji }e po-

mo}i ~ovjeku da i u najcrwim da-

nima ostane ~ovjek.

I jedan i drugi kao da se is-

kqu~uju, ali ako se promijeni di-

optrija, ako bliè pristupimo

tekstu, vidje}emo da su wihovi

tekstovi komplementarne vrijed-

nosti koje pokazuju svu dubinu i

{irinu napa}ene kraji{ke du{e

koja se kod Ko~i}a od silnog bo-

la i ~emera razgobala, a kod ]o-

pi}a se ispunila nekakvim pla-

vetnilom i èqom da se vrijeme

odsawano ispod zmajevih krila

nikada ne zavr{i.

?Na Filozofskom fakultetu u

Bawoj Luci predajete dje~iju

kwièvnost. [ta mislite, koli-

ko mi bajke u ìvotu èlimo, a

koliko ih zaista ima?

- Bajka je nastala u prasko-

zorje qudske ma{te. Ona, prema

mi{qewu Pola Azara predsta-

vqa bistra duboka ogledala na

vodi kroz koja pogled seè do pr-

vih godina ~ovje~anstva.

U prvo vrijeme bajka je bila

vrlo sli~na mitu, zato {to je pre-

ma nekim teorijama nastala ras-

padom starog mita. Ona je, prema

tome imala kolektivni karakter.

Ta nekada{wa bajka vi{e ne

moè ni da zainteresuje savreme-

no dijete koje je vrlo rano napu-

{ta, zbog toga {to je gra|ena iz

stereotipa. Ono {to i danas sma-

tramo bajkom je umjetni~ka bajka.

To je kwièvna vrsta koja pripa-

da svim generacijama. Ova bajka

prikazuje situaciju savremenog

~ovjeka koji okruèn svim mogu-

}im ograni~ewima traì neka-

kav izlaz, svijetli koridor i mo-

gu}nost da ostvari ìvotni smi-

sao.

¥ D. MACURA

\ Profesor Turja~anin: Uz bajke je ìvot qep{i(Snimio R. [IBAREVI])

]UTAWE Negativne kritike se i ne

pi{u. Mislim da je ve}a kazna

djelo pre}utati jer }e onda

vrlo brzo potonuti u zaborav,

nego oko wega dizati pra{i-

nu. Nikada u ìvotu nisam pi-

sala negativnu kritiku jer

smatram da nije vrijedno da se

time bavim i da na to tro{im

vrijeme. Ako se opredijelim

za djelo ono mora svojim kva-

litetom to da opravda.

BAWOLU^KA EKONOMSKA [KOLA

Svetosavske sve~anosti

BAWA LUKA - Ekonomska {kola iz Ba-

we Luke priprema bogat kulturni program,

koji }e posjetioci imati priliku da vide na

dvodnevnoj sve~anosti posve}enoj Svetom Sa-

vi.

Na maloj sceni "êhov#, 26. januara u 19 ~a-

sova odrà}e se Svetosavska akademija, na ko-

joj }e besjedu ~itati glumac Narodnog pozori-

{ta Republike Srpske Goran Joki}.

Dan poslije u 11 ~asova bi}e izvedena

{kolska priredba za profesore Ekonomske

{kole.

U 17 ~asova otvori}e se izlo`ba radova

u~enika ove {kole, koja sadrì slike i djela

iz ìvota na{eg svetiteqa.

Sat vremena poslije za najboqe u~enike

Ekonomske {kole bi}e izvedena pozori{na

predstava "Sveti Sava, {kolska slava#, koju

su zajedno sa u~enicima pripremili profe-

sor Mirela Ti{ma-Kalini}, Svjetlana Seku-

li} i Biqana Gagi}- Jev|ovi}.

¥ S. D.

ROGATICA - Tokom ak-

cije "Poklonimo pro~itanu

kwigu# i "Koliko poklowe-

nih kwiga - toliko slatki-

{a#, Narodna biblioteka u

Rogatici, od otvarawa, na

Preobraèwe Gospodwe 2003.

godine, osjetno je popravila

svoj kwi`ni fond.

Jedan od najve}ih donato-

ra pro~itanih i nepro~ita-

nih kwiga, a nije dobio slat-

ki{e, svakako je Dragan Qu-

binac, koji ìvi i radi u No-

vom Sadu. Wegov prilog ro-

gati~kom hramu kwige je "te-

àk# preko dvije hiqade kwi-

ga razli~itih ànrova.

Sve ove kwige su do{le u

Rogaticu i dobile svoje mje-

sto u vitrinama biblioteke,

a mnoge su ve} do{le do ruku

~italaca.

Kako se dobro dobrim vra-

}a uprava biblioteke ovih da-

na poku{ala se oduìti Dra-

ganu Qubincu, a preko wega i

svim drugim koji su prilozi-

ma pro~itanih i nepro~ita-

nih kwiga pomogli ovoj usta-

novi da ponovo stane na svo-

je noge.

Na skromnoj sve~anosti

Draganu je uru~ena zahvalni-

ca za nesebi~nu pomo} i podr-

{ku.

- Kwige koje su do{le u

Rogaticu najve}im dijelom sa-

kupili smo ja i Milena Pau-

ni}, koja ìvi u Novom Sadu.

Ovo je nastavak pruàwa po-

mo}i zavi~aju Udruèwa Sr-

ba sa Romanije. Nedavni rat i

osje}aj za zavi~ajem zbliìlo

je srpske porodice sa Roma-

nije koje ìve u i oko Novog

Sada - pri~a Dragan Qubinac.

Kwige koje su poklonili

Rogatici dobili su od Grad-

ske biblioteke i Matice srp-

ske, fondacije "Toma Maksi-

movi}# i "Brankovog kola#,

kulturne radionice "Krovo-

vi# i nekih drugih kulturnih

ustanova i pojedinaca iz No-

vog Sada i okoline.

- Granica na Drini ne zna-

~i ni{ta. Akcija sakupqawa

kwiga za rogati~ku biblio-

teku }e se nastaviti. Nadamo

se da }emo uskoro, u ciqu po-

pularizacije kwige i produ-

bqavawa saradwe na{ih na-

roda u Rogaticu dovesti i ne-

ke poznate kwièvnike, pje-

snike i druge kulturne posla-

nike iz Vojvodine i Novog Sa-

da - istakao je Dragan Qubi-

nac. ¥ S. M.

ROGATI^KA NARODNA BIBLIOTEKA

\ Dragan Qubinac: Zavi~aj ne zaboravqa

OPERA ELVISA KOSTELA

Andersenovaneostvarena

qubav KOPENHAGEN - Elvis Ko-

stelo, britanski muzi~ki "kame-

leon#, pi{e opersko djelo zasno-

vano na neostvarenoj qubavi ko-

ju je slavni danski pisac bajki

Hans Kristijan Andersen gajio

prema jednoj {vedskoj operskoj di-

vi, izjavio je portparol nove Ope-

re u Kopenhagenu - javqa Tanjug.

Opera "Tajne arije# inspiri-

sana je pjesmama koje je Andersen

napisao za sopran Xeni Lind, ko-

ja je vaìla za "{vedskog slavuja#

i u koju je ~uveni danski pisac bio

zaqubqen, mada mu ona nikada ni-

je uzvratila naklonost, naveo je

direktor dramaturgije danskog

Kraqevskog pozori{ta Henrik

Engelbreht, prenose agencije.

- Elvisu se ideja odmah dopa-

la i kada smo se prije 18 mjeseci

sreli s wim da o tome razgovara-

mo, on je ve} imao jasnu predstavu

o operi - objasnio je on.

Vjeruje se da je Andersen napi-

sao pri~u "Slavuj#, imaju}i na umu

svoju voqenu Xeni, koja je ìvje-

la od 1820. do 1887. godine.

Opera }e prvi put biti izve-

dena 2006. godine na maloj, ekspe-

rimentalnoj sceni nove Opere u

Kopenhagenu, sa 200 sjedi{ta.

Poslije Kopenhagena, ova ope-

ra }e krenuti na me|unarodnu tur-

neju. Ove godine Danska obiqeà-

va 200. godi{wicu ro|ewa Ander-

sena, koji je u{ao u svjetsku kwi-

èvnost klasi~nim djelima kao

{to su "Olovni vojnik#, "Mala

sirena#, i "Ru`no pa~e#. ¥

PALE - Nekada se i sam pitam

kako je mogu}e da narodni guslar

uz jednu strunu zadrì pa`wu pet-

naestak hiqada qudi koji sve to

prate u apsolutnoj ti{ini. Najva-

`niji je svakako epski tekst, ali i

guslar istovremeno mora da bude i

pjeva~, i orkestar, ali i glumac ko-

ji odre|enim stavom, pokretom, iz-

razom lica, zavisno od "uloge# ko-

ju trenutno tuma~i, jer svaka pjesma

govori o vi{e likova, moè da uti-

~e na ukupnu atmosferu - kaè u

razgovoru za na{ list narodni gu-

slar Bo{ko Vuja~i}.

Ako guslar ho}e da bude onaj

pravi mora se i obrazovati, istra-

ìvati na{u kwièvnost i isto-

riju kako bi sagledao okolnosti u

kojima je nastalo epsko djelo o ko-

jem se pri~a.

?[ira javnost Vas prihvata kao

jednog od najboqih srpskih na-

rodnih guslara, prvog me|u prvaci-

ma. Me|utim, ve} duì period ni-

ste prisutni na takmi~arskim smo-

trama. Za{to?

- Bio sam vi{estruki prvak

biv{e Jugoslavije, ali ve} duì pe-

riod se ne takmi~im zato {to sma-

tram da je potrebno ostaviti pro-

stora za afirmaciju mla|ih gusla-

ra. Danas vaìm ve} za starog narod-

nog guslara i u ovom trenutku mno-

go vi{e pa`we posve}ujem konkret-

nom radu na epskoj poeziji koja se

pjeva uz gusle i radu sa mladima u

beogradskoj Muzi~koj {koli "Mo-

krawac#.

S obzirom na to da sam kao in-

èwer metalurgije ranije radio u

fabrikama, guslama sam pristupao

kao hobiju, dodu{e vrlo aktivno, a

danas je moj prvenstveni ciq da po-

pularizujem na{ drevni instru-

ment.

?Kako vidite poloàj srpske kul-

ture danas?

- Danas je na sceni globaliza-

cija koja nemilosrdno i veoma gru-

bo nasr}e na male narode i wihove

kulture, poku{avaju}i da te vjekov-

ne vrijednosti jednostavno zbri{e.

Srbi jesu malobrojan, ali nisu ma-

lo narod, jer je na{a istorija veli-

ka, veli~anstvena.

Na{i preci su se ̀ rtvovali da

bi sa~uvali veliku i bogatu kultu-

ru koja pripada najudaqenijim isto-

rijskim ta~kama kulturnih zbiva-

wa. U srpskom narodu su ukorije-

wene prave i istinske vrijednosti

i ne smijemo dozvoliti da, kada su

to ve} kroz najteà istorijska vre-

mena ropstva uspjeli na{i preci

sada to neko uni{ti.

?Koji je najboqi put za to su-

protstavqawe i da li Vam je po-

znato da i se ~ini ne{to u tom prav-

cu?

- Po{to ve} 15 godina ìvim u

Beogradu, zajedno sa jo{ nekim qu-

dima koji posjeduju osje}aj za ove

probleme stao sa na front koji }e

biti brana tom uàsnom valu glo-

balizma.

Nedavno smo osnovali Srpsku

narodnu akademiju kao organizaci-

ju koja ima za ciq da spasi i o~uva

sve ono {to su nesre}na vremena i

raznorazni neodgovorni pojedinci

gurnuli na marginu, a {to ima ve-

liki zna~aj za srpsku kulturu i tra-

diciju.

Zadatak nam je da prona|emo

sve {to se eventualno zagubilo, is-

traùjemo, wegujemo, ~uvamo i una-

pre|ujemo sve te vrijednosti.

?Vi ste poznati i po tome {to ni-

ste prihvatili neku vrstu novo-

komponovanog talasa. I danas ste

vjerni principima s po~etka kari-

jere.

- Ni najmawe. Radio sam na{u

srpsku klasiku, ono {to je Vuk sa-

brao. Snimio sam sve to i pjevao, a

uporedo sam koristio i Wego{evo

djelo, nastalo iz plodotvorne wi-

ve srpskog narodnog duha i stvara-

la{tva.

Ta {iroka srpska tradicional-

na kultura, bez obzira na koji na-

~in se izraàva ta epska pjesma - to

je pri~a koju uvijek iznova treba

pri~ati. Od po~etka do kraja. I ka-

da nastupam pjesmu pjevam od po~et-

ka do kraja, jer taj epski tekst je na

neki na~in briqantna stara gra|e-

vina iz koje se ne smije potisnuti

nijedan kamen, jer ako se to u~ini

ona to vi{e ne}e biti.

¥ S. [EKARA

EPSKA PJESMA DALEKO SE ÛJE[iroka srpska tradicionalna kultura je, bez obzira na koji na~in se izraàva epska pjesma pri~a koju uvijekiznova treba pri~ati, kaè Bo{ko Vuja~i}

îtam vrlo polako, vi{e puta. To me podsje}a na vosak koji se slijeva sa svije}e. Kao da se otkrivaju neki povr{inski i dubinskislojevi teksta

KWIGA OBASJANA LAMPOMPROFESOR DOKTOR ZORICA TURJAÂNIN, KWI@EVNI KRITIÂR

BO[KO VUJAÎ], NARODNI GUSLAR

ZLO @ivimo u zlom vremenu, a

ono nastupa kada zli qudi po-

stanu va`ni ~inioci u dru-

{tvu. Me|utim, koliko god

jedno vrijeme moè da bude

obojeno zlom, istina se nika-

da ne moè poni{titi. Ona

moè u odre|enom periodu bi-

ti na udaru nastojawa da bude

zatrpana i zamagqena, ali ni-

kada ne moè biti uni{tena.

Pokloni od slova

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. KULTURA

BAWA LUKA - Muzej Repu-

blike Srpske svakom posjetiocu

nudi putovawe u pro{lost, u ra-

no i sredwe bronzano doba, an-

ti~ko ili sredwovjekovno, vri-

jeme kada su na{e prabake i pra-

djedovi ìvjeli sa prirodom, uz

prela i sastanke.

- Na{ muzej ima 70 hiqada

predmeta, koji se ~uvaju u depoi-

ma, ili su izloèni u stalnoj po-

stavci. Kada se mijewa postavka,

predmete iz depoa biraju kusto-

si, a pripremaju ih restauratori

i preparatori i postavqaju u iz-

lo`bene salone - kaè direktor

Muzeja Republike Srpske Quban

Baji}.

Predmeti koji pristiù u

Muzej moraju pro}i odre|enu pro-

ceduru popisa i registracije. Ta-

ko se i svaka izmjena ili poprav-

ka, koja se vr{i na predmetu mo-

ra upisati u registarske kartone.

- Eksponate otkupqujemo ili

nam ih poklone. Kustos uzme bu-

du}i eksponat, procjewuje wego-

vu vrijednost i predlaè otkup-

noj komisiji da se taj predmet ot-

kupi za Muzej. Ako komisija odo-

bri otkup, tada se osnovni poda-

ci unose u Ulaznu kwigu inventa-

ra i u inventarni karton - kaè

kustos-etnolog Muzeja Republi-

ke Srpske Vladimir \ukanovi}.

Kada je pro{ao kroz ruke ku-

stosa, predmet ~iste i dotjeruju

preparatori i konzervatori. Oni

pripremaju eksponat za izlo`bu

paze}i da se sa~uva wegova izvor-

na vrijednost.

- Rekonstrukcija se radi uvi-

jek samo na osnovu podataka o

predmetu, da bi se osiguralo da

on sa~uva svoju izvornost. Svaki

eksponat, bilo da je od metala,

drveta, koè ili tekstila zahti-

jeva druga~iju temperaturu i ste-

pen vla`nosti. Zato su ekspona-

ti, koji su postavqeni u izlo`be-

nom salonu, izloèni ve}em ri-

ziku nego kad su u depoima, jer se

ne moè obezbijediti svakom

predmetu temperatura, koja mu

odgovara - isti~e slikar-konzer-

vator ove ustanove Dijana Pe{i-

kan - Egi}.

Ona kaè da je u depoima tem-

peratura ujedna~ena, dok u izlo-

`benom salonu varira, jer zavisi

od vremenskih uslova, {to je

{tetno za eksponate.

U Muzeju Republike Srpske,

prema rije~ima Pe{ikan-Egi}, u

pripremi je, pored tri prepara-

torske radionice, i ateqe za kon-

zervaciju slikarskih djela, koji }e

pruìti pogodne uslove za odrà-

vawe velikih likovnih umjetnina.

- Drveni predmeti se moraju

premazati bezbojnim lakom za dr-

vo, da bi se za{titili od propa-

dawa i od crva. Eksponati se ~u-

vaju u otvorenim ili zatvorenim

vitrinama. Predmeti od drveta

se moraju smjestiti u drvene vi-

trine, a nipo{to u metalne, jer bi

moglo do}i do o{te}ewa - tvrdi

preparator za drvo Muzeja Repu-

blike Srpske Mileva Crnobr-

wa.

Sjekire - keltovi, srpovi, ko-

pqa, ma~evi, narukvice, }upovi,

buzdovani, pu{ke, narodne no-

{we zahtijevaju veliku pa`wu i

potrebno im je vratiti sjaj kojim

su nekad blistale, ali da se ne

naru{i wihova izvornost.

- Kada je predmet u depou, on

je samo predmet, ali kada je pred-

stavqen na izlo`bi tada je eks-

ponat. No{we se ~uvaju u drvenim

vitrinama, za{ti}ene folijama.

Nedavno smo nabavili hercego-

va~ku no{wu staru preko 100 go-

dina i to je izazvalo odu{evqe-

we kod radnika u Muzeju, kao {to

~esto biva kada se nabavi ovako

vrijedan predmet - pri~a \ukano-

vi}.

Kustosi, preparatori i re-

stauratori Muzeja Republike

Srpske ~esto se konsultuju sa ko-

legama iz Etnografskog muzeja u

Beogradu, i trude se da usavr{e

svoje znawe posje}uju}i seminare.

\ukanovi} isti~e da je potreb-

no da se muzeji na prostoru Repu-

blike Srpske poveù jednom je-

dinstvenom internet stranicom.

- Po svojoj qepoti i razno-

vrsnosti mnogi ukra{eni predme-

ti, dostiù umjetni~ki vrhunac,

a ~ovjek ih je stvorio zahvaquju-

}i strpqewu i savr{enoj vje{ti-

ni ruku uz znawe i stvarala~ki

talenat - navodi se u Vodi~u ovog

muzeja. ¥ M. JOTI]

ÛVAWE EKSPONATA REPUBLI^KOG MUZEJA

STARI SJAJ VRIJEDNOSTIPo qepoti i raznovrsnosti mnogiukra{eni predmeti, dostiùumjetni~ki vrhunac, a ~ovjek ih jestvorio zahvaquju}i strpqewui savr{enoj vje{tini ruku uz znawei stvarala~ki talenat

SARADWA - Trudimo se da odràvamo

saradwu sa svim Kulturno-umjet-

ni~kim dru{tvima. Kao {to smo

i postavili izlo`bu no{wi

"Pelagi}a#, iza}i }emo u susret

svim dru{tvima i zajedno }emo

se truditi da pribliìmo qudi-

ma pro{lost i pomognemo im da

se barem za trenutak zaustave i

iza|u iz kolosijeka - isti~e Vla-

dimir \ukanovi}.

\Rukotvorine od drveta: Poti~u iz 19. vijeka

RUDO

Mladi weguju

folklorRUDO - Kulturno-umjetni~-

ko dru{tvo "Prosvjeta# iz Ru-

dog ve} 40 godina weguje i ~uva

srpske obi~aje kroz igru i pje-

smu.

^lanovi dru{tva, wih 150

svrstanih u ~etiri folklorne

grupe, radi pod rukovodstvom dva

koreografa, Blagoje Cerovi}a

i Esada Krehe.

"Prosvjeta# se moè pred-

staviti igrama iz zapadne i is-

to~ne Srbije, [umadijom i "Vra-

wanskom svitom#, a u planu je i

da se rade Banatske igre i igre

iz Srpske Bosne.

U okviru ovog dru{tva po-

stoji muzi~ka i folklorna sek-

cija, a uskoro }e da se oformi i

dramska. Od pro{le godine

"Prosvjeta# je uvr{}ena u buxet

op{tine Rudo.

Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Prosvjeta# je u~estvova-

lo na Festivalu Dje~ijeg fol-

klora u Zvorniku, gdje su osvo-

jili drugo mjesto igraju}i "Vra-

wansku svitu#. Zapaèn nastup

su imali i na Saboru srpskog iz-

vornog stvarala{tva u Tesli}u,

gdje su u~estvovali dva puta.

Uspje{no sara|uju sa Kulturn-

umjetni~kim dru{tvom "Prije-

vor# iz ̂ a~ka i "Semendrija# iz

Smedereva.

- U Rudom je folklor veoma

popularan. Imamo 150 ~lanova,

ali se broj zainteresovanih sva-

kim danom pove}ava. Mladi se

danas sve vi{e bore za o~uvawe

srpske igre, pjesme, kulture i

obi~aja, a to je ono {to je dobro

i {to treba da sluì za primjer

- kazao je za na{ list predsjed-

nik Kulturno-umjetni~kog dru-

{tva "Prosvjeta# iz Rudog Nenad

Mr{evi}.

¥ S. D.

BAWA LUKA - Nova

kwiga poznatog bawolu~kog

pisca Milenka Stoji~i}a

"Moji razgovornici# obja-

vqena je nedavno u izdawu

"Kwièvne zadruge# iz Ba-

we Luke.

- Rukopis Milenka Sto-

ji~i}a "Moji razgovornici#

je zbornik intervjua s istak-

nutim umetnicima i stvara-

ocima koji govore o mnogim

interesantnim temama na-

{eg doba, ali i o svome ì-

votu i stvarawu, {to je po-

sebna vrednost ovih razgo-

vora - zapisao je u recenzi-

ji kwièvni kriti~ar Sto-

jan \or|i}.

On je dodao da je pred-

nost intervjua u tome {to

je to forma ìve, neposred-

ne komunikacije novinara i

sagovornika, mo`da vi{e

~in nego forma i komunika-

cija.

- To je ~in koliko iznu-

|en toliko i autenti~an, iz-

nu|en pitawem, koje je uvek

pomalo i napad na sagovor-

nika, a autenti~an reagova-

wem, odbranom koja neretko

preraste u napad, u novo pi-

tawe - zapisao je \or|i}.

Poznati srpski teore-

ti~ar kwièvnosti Ivo

Tartaqa je u recenziji is-

takao da su kratka, diskret-

na i podsticajna Stoji~i}e-

va pitawa barokno stilizo-

vana, a da su odgovori mahom

poduì, o radu i idejama do

kojih je upitanom posebno

stalo.

- Intervjui su ura|eni

po stare{instvu, odnosno

prema godini ro|ewa inter-

vjuisanih lica. Pripremqe-

na kwiga Milenka Stoji~i-

}a predstavqa lep prilog

poznavawa duhovnih kreta-

wa i nastojawa u posledwim

decenijama i svakako zaslu-

ùje da bude objavqena - na-

pisao je Ivo Tartaqa.

¥ Gr. D.

BAWA LUKA - Muziku sam za-

voqela jo{ kao mala djevoj~ica, ta-

ko da se ni ne sje}am svojih prvih

"nastupa# u ku}i. Danas melodije

zauzimaju va`no mjesto u mom ì-

votu i vjerovatno }e tako ostati.

Koncerti klasi~ne muzike predsta-

vqaju pravi odmor za du{u i posje-

}ujem ih kada god imam slobodnog

vremena - kaè u~enik Muzi~ke

{kole "Vlado Milo{evi}# Oqa

Pi{talo.

Ova djevojka ide na teoretski

odsjek u Muzi~koj {koli, a pored to-

ga u~i da svira gitaru kod profe-

sora Sa{ke Fel{tinski-[amac.

Kao veliki qubiteq muzike sa

10 godina je osvojila prvo mjesto

na muzi~kom festivalu u ̂ elincu,

kao najmla|i amater pjeva~ koji je

tu u~estvovao. Ranije je bila ~lan

dje~ijeg hora "Vrap~i}i#, gdje je

nau~ila osnove horskog pjevawa.

- Qubav prema muzici odvela

me u Kulturno-umjetni~ko dru{tvo

"Veselin Masle{a# i od prvog raz-

reda sam postala wihov ~lan. To je

lijep na~in da se spoje narodne igre

sa pjesmama i sa~uvaju od zaborava

- kaè Oqa Pi{talo.

Dodaje da joj je u tome mnogo po-

mogla tetkina porodica, koja ve}

dugo weguje qubav prema folklo-

ru u~e{}em u "Veselinu Masle-

{i#.

- Profesor Vlado Fel{tin-

ski mnogo mi je pomogao savjetu-

ju}i me da se muzi~ki obrazujem u

skladu sa mogu}no-

stima koje posje-

dujem. Rekao

mi je da imam

talenta za mu-

ziku i da to ne

smijem da zane-

marim - pri-

~a mlada mu-

zi~arka.

Isti~e da je

uprkos tome {to ni-

je i{la u niù muzi~-

ku {kolu, uspjela da se

upi{e u sredwu {kolu i

da joj je u tome mnogo po-

mogla profesor Sa{ka

Fel{tinski-[amac.

- Muzi~ka {kola

zahtijeva mnogo truda i

rada i van {kol-

skih prostorija. Klavir nam je

obavezan instrument, a po{to ga

ja nemam kod ku}e poslije ~asova

ostajem u {koli da vje`bam. Mi-

slim da sve to mnogo vrijedi, ako

se muzika zaista voli i cijeni - na-

glasila je Oqa Pi{talo.

Mlada muzi~arka kaè da bi

voqela da upi{e Akademiju umjet-

nosti i to solo pjevawe, jer joj je

velika èqa da se time bavi u bu-

du}nosti. Najvi{e voli da svira

klasi~ne kompozicije, a smatra da

ve}ina qudi nije upoznata sa pra-

vim muzi~kim vrijednostima, pa

da zbog toga slu{aju lo{u muzi-

ku.

¥ A. RAJKOVI]

NOVA KWIGA MILENKA STOJIÎ]A

Zbornik intervjua

OQA PI[TALO, UÊNIK BAWOLU^KE MUZI^KE [KOLE

NOTE - UKRAS @IVOTASmatram da ve}ina qudi nije upoznata sa pravimmuzi~kim vrijednostima, pa zbog toga slu{aju lo{u muziku

\

PLANOVI - Imam namjeru da se {to

vi{e muzi~ki obrazujem, a na-

ro~ito u solu pjevawu uz gita-

ru kao kantautor. Nadam se da

}u uspjeti da upi{em Akade-

miju i da postignem ve}inu

planova koje trenutno imam -

rekla je Oqa Pi{talo.

BAWA LUKA - ^lanovi

Studija glume "Roda# iz Bawe

Luke vrijedno pripremaju dvije

nove predstave, "Kraqevski fe-

stival# autora Tode Nikoleti-

}a i "U potrazi za Kvrgom ^vr-

gom# po tekstu Boìdara Truca.

"Kraqevski festival# je an-

sambl predstava u kojoj se poja-

vquje 15 glumaca. U ovom komi~-

nom komadu se govori o Kraqu -

Maqu koji je vladar Kraqevine

Leànije.

Kraq iz dosade traì od

dvorske lude da izmisli ne{to

novo da bi svima u kraqevstvu

prestalo da bude dosadno. Luda

organizuje kraqevski festival,

na kojem, svojom iskrenom pje-

smom o qubavi, pobje|uje pastir.

On dobija pola kraqevstva i ru-

ku princeze - Keze.

"U potrazi za Kvrgom ^vr-

gom# je mjuzikl gdje djeca od 7 do

10 godina igraju i ple{u. Kvrga

^vrga je ukrao lutke i djeca, kroz

igru i pjesmu, odlaze u nedo|iju

da ga na|u.

Muziku za obe predstave je

uradio student Akademije umjet-

nosti u Bawoj Luci Janko Rodi},

a reìju je uradila profesor glu-

mac lutkar Dje~ijeg pozori{ta

Republike Srpske Nena Rodi}.

- Sa obje predstave planira-

mo da konkuri{emo za Festival

de~ijeg dramskog stvarala{tva

u Gra~anici i na Zmajevim de~i-

jim igrama u Novom Sadu. Sa sve-

tosavsku sve~anost planiramo da

novogodi{wim mjuziklom "Medo

u~i da ~ita i pi{e#, ve} tradi-

cionalno, nastupimo u Osnovnoj

{koli "Sveti Sava# i na taj na-

~in obradujemo mnoge mali{ane

- istakla je Nena Rodi}.

¥ S. D.

NOVI SAD - Prvi tom

"Srpskog biografskog re~ni-

ka#, kapitalnog izdawa Matice

srpske u Novom Sadu, predat je

u {tampu i uskoro bi trebalo

da se pojavi pred ~itaocima - iz-

javio je u petak Tanjugu predsjed-

nik Matice Boìdar Kova~ek.

On je istakao da je za ostva-

rewe tog veoma skupog nau~nog

programa ogromnu pomo} Mati-

ci pruìlo republi~ko Mini-

starstvo za nauku i za{titu ì-

votne sredine.

"Srpski biografski re~-

nik# rezultat je dugogodi{weg

rada nekoliko stotina spoqnih

saradnika te na{e najstarije

kulturno-nau~ne institucije, a

u 15 tomova obuhvati}e biogra-

fije oko 40 hiqada qudi koji su

na razne na~ine "u~estvovali u

civilizacijskom razvoju srp-

skog naroda#.

Matica planira da ove go-

dine objavi jo{ nekoliko zna-

~ajnih naslova, me|u kojima su

monografije o ~uvenom fizi~a-

ru Milutinu Milankovi}u i o

pozori{tu u Skopqu, koje je iz-

me|u dva svjetska rata bilo srp-

sko.

Kova~ek o~ekuje da }e Mati-

ca do kraja godine qubiteqe

umjetnosti obradovati monumen-

talnom kwigom Stanislava @iv-

kovi}a "Srpsko slikarstvo 20. ve-

ka#, a ovih dana iza}i }e iz {tam-

pe i dugo o~ekivani prevod [afa-

rikove "Istorije srpske kwièv-

nosti#, pisane na wema~kom jezi-

ku.

U saradwi s novosadskim iz-

dava~em "Prometejom#, Matica

}e uskoro objaviti i kwigu Din-

ka Davidova "Srbi u Jerusalimu#,

a samostalno i novi rad akademi-

ka Slavka Gavrilovi}a "Vlaste-

linstva u Sremu i isto~noj Sla-

voniji#, kao i kwigu [andora Pa-

la "Jugoslovenske teme i li~no-

sti u ma|arskim listovima i ~a-

sopisima 18. veka#.

- Redovno }e ove godine izla-

ziti i "Letopis#, kao i devet na-

u~nih ~asopisa Matice srpske -

kazao je Boìdar Kova~ek. ¥

STUDIO GLUME "RODA" PRIPREMA NOVE PREDSTAVE

Potraga za Kvrgom

USKORO KAPITALNO IZDAWE MATICE SRPSKE

Srpski re~nik pred ~itaocima

^vrgom

19

Oqa Pi{talo: Koncerti odmori za du{u

(Snimio R. [IBAREVI])

PRIJEDOR - Kad sam od-

lu~io da preuzmem javni klo-

zet u svom preduze}u, moja {e-

fica u kadrovskoj nije mi do-

zvolila. Kaè mi: "Vlado, sra-

mota je da ti to radi{. Ti si

gradsko dijete. Ima{ zanat. Ja

ti ne mogu dati saglasnost.#

- Odbila me je, pa sam se

morao àliti direktoru i on

je dao saglasnost. Tako ve} ne-

koliko godina radim kao hi-

gijeni~ar klozeta na autobu-

skoj stanici. @ivim od napla-

}enih usluga i uz to pla}am ki-

riju od dvjesta maraka - pri~a

nam Vlado Pe}anac, automeha-

ni~ar prijedorskog "Autotran-

sporta#, u kojem radi niz go-

dina.

Na ovaj korak, kako kaè,

odlu~io se jer nije mogao da

ishrani porodicu platom od

stotiwak maraka.

- Ma kakva sramota. Ne vi-

dim je tu ni{ta sramotno. Ne

otimam i ne kradem pare, ve}

po{teno zara|ujem. Osim toga

ovdje mi je da vam iskreno ka-

èm, daleko qep{e nego u ra-

dionici. Ni{ta teè od me-

tle ne dièm, a zimi je daleko

qep{e sjediti kraj pe}i i na-

pla}ivati usluge nego se smr-

zavati tamo po radioni - veli

nam Vlado.

Ni ovaj posao, kako nam

kaè, ne donosi nekakvu zara-

du. Ima i on svojih mana, ali

od ne~ega se mora ìvjeti. Po

autobuskim stanicama protut-

wa sav bjelosvjetski olo{, sva

sirotiwa, ali i ugledna go-

spoda.

- Ima brate svakakvog svi-

jeta. Sa svima mora{ znati.

Ponekad mora{ biti i drzak,

a ponekad i za`miriti da sva-

{ta ne vidi{. - pri~a Vlado i

prisje}a se nedavnog duela sa

jednom gospo|om.

- Do|e mi tako jedna ugled-

na gospo|a. U|e u ènski klo-

zet obavi tamo nu`du, pa me na

izlazu izruì. Veli kako nas

nije sramota dràti ovakav

toalet, kako je prqav i sve ta-

ko...

- Izruì me k'o gospo|a

{tene, a ja ti ne budem lijen,

pa odem da vidim na {ta to ona

daje primjedbu kada sam prije

we sve oribao koliko se mo-

glo. Ja tamo kad ona onu kabi-

nu, da prostite svu zasrala. To

me razquti, pa ti ja za wom na

peron. Na|em je pa je pred na-

rodom, izruìm. Kakva je ona

gospo|a kad iza sebe moè

ostaviti onakav nered.

Ugla|ena gospoda su mu i

najgore mu{terije. Ne samo da

uvijek daju nekakve primjedbe,

ve} rijetko koji ima sitno. Kad

treba platiti vade po stotinu

maraka ili evra ukrupno, a

Vlado im ne moè vratiti ku-

sur, jer za toliku sumu novca

treba raditi nekoliko dana.

Nije rijetkost, pri~a nam

on, da u toalet navrate i qu-

bavni parovi. Poku{aju da pri-

kriju svoju rabotu, ali to ne

moè tek tako lako proma}i

wegovom oku. Ipak, i on zna

{ta je mladost i strast, pa ih

ne uznemirava.

- Prije dva dana u ùrbi

jedan mladi} ostavi mi marku.

Ja za wim vi~em, ~akaj kusur, a

on ni{ta, utrka u ènski dio.

'Ajde, ko velim, mo`da ga sti-

slo. Kad ne pro|e ni minuta u

ùrbi proleti i jedna djevoj-

ka. Isto tako ostavi marku i

ne obazire se na kusur od pede-

set feninga. Vidim ja nema

wih dugo. Znam {ta je u pita-

wu, ali mi i ne pada na pamet

da ih uznemiravam. Gledam na

sat. Tek poslije punih {esna-

est minuta izlaze oboje. Pro-

juri{e kraj mene, ko mile o~i,

sve se boje da }u ja galamiti -

pri~a Vlado Pe}anac.

Na svoje radno mjesto Vla-

do dolazi ujutro u pola {est,

a "radwu# zatvara nave~e u po-

la devet. U tom vremenu kaè

mnogo ~ita. Uz klozet je nala-

zi kiosk, pa tako redom ~ita

novine. Sjedne ispred ulaza po-

lako ~ita i napla}uje. Nisu

rijetki i oni koji se sa wim is-

pri~aju ~ekaju}i autobus. Ne-

davno je, kaè, imao jednog za-

nimqivog sagovornika.

- Vidim stariji ~ovjek us-

hodao se oko kioska, pa sve u

mene zagleda. Mislim da ga je

stislo, a nema para. Pitam ga

da li ne{to treba i mogu li

mu pomo}i. Pri|e on, pa me

kroz {apat pitam da li bi mu

u~inio jednu malo uslugu. Ja

pomislim, Boè, {ta mu tre-

ba, kad on moli da odem na ki-

osk i kupim za wega neke sek-

si novine. Veli da u trafici

radi mlada djevojka, pa ga je

sramota da traì od od we taj

~asopis. Ja mu obja{wavam da

te novine ko{taju sedam mara-

ka, a on }e meni neka ko{taju

i petnaest samo ti wih kupi.

Naravno u~inim uslugu star-

cu, a on mene nagradi se pet ma-

raka - re~e nam Vlado Pe}a-

nac.

¥ P. [PADI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

KAKO SE PREKVALIFIKOVAOVLADO PE]ANAC

AKO se pove}avawe koris-

nika Interneta nastavi ovim

tempom, najmnogoqudnija zemqa

na svijetu za tri godine po bro-

ju Internet populacije pr-

esti}i }e vode}u Ameriku.

U Kini se trenutno Inter-

netom koristi oko 100 miliona

qudi. To izgleda mnogo, ali ako

se uzme u obzir da Kina ima 1,3

milijarde stanovnika, to zna~i

da je prodor Interneta u Kini

samo osam odsto.

Trenutno u svijetu najvi{e

korisnika Interneta ima u

SAD - i to 137 miliona, a taj

broj Kina }e presti}i do 2008.

godine, ako se pove}awe broja

Internet korisnika nastavi

ovim tempom.

U Kini je na~in kori{}ewa

Interneta u potpunosti razli~it

od onog na Zapadu. Na Zapadu je

Internet ~est i koristi se kako

na poslu, tako i kod ku}e, dok su

ku}ni ra~unari spojeni na In-

ternet u Kini rijetkost.

Zbog nerazvijene telefonske

infrastrukture, u Kini samo 36

odsto doma}instava ima telefon.

Budu}i da se prikqu~ak mora dugo

~ekati, a cijene kompjutera su vi-

soke, razumqivo je za{to su u Ki-

ni Internet kafi}i toliko bro-

jni i popularni. ¥

Frenku su se sme{ile nove do-

larske nov~anice posle izvrsno sa-

vladanog "specijalnog# zanata

{tampawa ~ekova, na ~emu je zahva-

lan devojci Piksi, dizajnerki ~eko-

va u Feniksu, koja mu je ispri~ala

kako radi taj posao u svojoj firmi,

ne znaju}i da je varalica i falsi-

fikator. La`ni Pan Amov pilot,

Frenk Vilijems, kao da je re{io da

se osveti kockarnicama Las Vega-

sa {to su do posledweg centra ope-

qe{ile wegovu poznanicu. Na{tan-

cao je petsto krivotvorenih ~eko-

va u Feniksu, obukao pilotsku uni-

formu i s paketom ~ekova u xepo-

vima vratio se u Vegas da "kroti

tigra# svoju pri~u nastavqa:

Tigar je za mene bio ma~e: pre-

peglao sam Vegas lak{e nego krevet-

ni ~ar{av. Tog popodneva i ve~eri

i narednog dana, za{ao sam u skoro

stotinu kazina, barova, hotela, mo-

tela, no}nih klubova i drugih koc-

karskih mesta, a u Vegasu se bezma-

lo na svakom mogu}em mestu nudi

ovakva ili onakva akcija. Slot-ma-

{ine postoje ~ak i u piqarnicama.

Nijedan kasir nije ni najmawe okle-

vao da mi unov~i la`ni ~ek. "Da li

biste mi ovo unov~ili, a 50 dola-

ra dajte mi u ètonima?#, pitao bih

i smesta dobio 50 dolara u plasti-

ci, a ostatak u gotovom. îsto pred-

stave radi, obi~no bih u kazinu pro-

veo dvadeset do trideset minuta i

igrao za ponekim stolom pre nego

{to bih oti{ao na slede}e mesto,

a na svoje veliko zadovoqstvo,

pqa~kao sam kockarnice i na taj

na~in.

Novac za odmorNa slot-ma{inama dobio sam

300 dolara. U ajncu 1.600. Bez i naj-

maweg pojma o samoj igri, pokupio

sam 900 dolara na ruletu, a na sto-

lu za barbut dobio sam 2.100 dola-

ra. Sve u svemu, ole{io sam Vegas

za 39.000! Napustio sam Nevadu u

iznajmqenom "kadilaku#, mada sam

morao da ostavim depozit od 1.000

dolara kad sam iznajmqiva~u rekao

da }u kola verovatno koristiti ne-

koliko nedeqa.

U stvari, kola sam zadrào sko-

ro tri meseca. Napravio sam opu-

{tenu, krivudavu turu po Severoza-

padu i Sredwem zapadu, sve vreme

izigravaju}i pilota na odmoru, na-

izmeni~no glume}i Frenka Vili-

jemsa i Frenka Adamsa. Budu}i da

kerovima nisam hteo da ostavim

trag dovoqno sve` za pra}ewe, svo-

je krivotvorine nisam ba{ rasipao

poput konfeta, ali sam tu i tamo za-

stajao da ukwiìm recku. Maznuo

sam 5.000 u Solt Lejk Sitiju, 2.000

u Bilingsu, 4.000 u [ajenu, a banke

Kanzas Sitija olak{ao sam za 18.000

pre nego {to sam zavr{io u îka-

gu, gde sam prosto parkirao "kadi-

lak# i oti{ao.

Odlu~io sam da se na neko vre-

me prikrijem u îkagu i da ozbiq-

no provedem ve}i deo budu}nosti.

Ponovo sam pomi{qao na beg iz ze-

mqe. Nisam brinuo za svoju nepo-

srednu bezbednost, ali sam znao da

je, ako nastavim da operi{em u

SAD, samo pitawe vremena kad }e

me policija uhvatiti. Glavni pro-

blem s idejom o napu{tawu zemqe

bio je, naravno, paso{. Budu}i da

sam sve izbrbqao Rozali, nisam mo-

gao da podnesem legalan zahtev za

izdavawe paso{a, a dosad su vlasti

verovatno povezale Frenka Vili-

jemsa i Frenka Adamsa s Frenkom

Abagnejlom Mla|im. Razmi{qao

sam o situaciji dok sam traìo sme-

{taj u îkagu, ali se ispostavilo

da nisam imao mnogo vremena za raz-

mi{qawe.

Iznajmio sam lep stan na Lej-

k{or drajvu, koriste}i ime Frenk

Vilijems. Uradio sam to prvenstve-

no zato {to sam ostao bez li~nih

~ekova, a wih sam uvek voleo da

imam pri ruci. Mnogi moteli, na-

u~io sam, ne}e da unov~e kompanij-

ske ~ekove, ali li~ne ~ekove pri-

maju i za pla}awe ra~una i za goto-

vinsku razmenu u iznosu do 100 do-

lara. Manuo sam se li~nih ~ekova

kao sredstva za prevaru, ali sam ih

i daqe koristo za pla}awe sme{ta-

ja kad je bilo potrebno. Nisam hteo

da se odvajam od konvertibilne go-

tovine, kad sam mogao da uvalim bez-

vredan ~ek.

U skladu s tim, nedequ dana na-

kon {to sam stigao u îkago, u{ao

sam u jednu banku i otvorio teku}i

ra~un na 500 dolara. Predstavio

sam se kao pilot Pan Ama i kao

stalnu adresu dao adresu wujor{ke

firme za po{tansku dostavu, na ~i-

je sam se usluge nedugo pre toga

pretplatio, ne bih li dodatno za-

metnuo svoj trag. "Ali ho}u da mi

~ekovi i mese~ni izve{taji stiù

na ovu adresu#, naloìo sam slu-

`beniku zaduènom za transakciju

i dao mu svoju adresu na Lejk{or

drajvu.

Vidite, ho}u ovde da otvorim

ra~un jer stalno putujem u îkago

i iz îkaga zbog posla, pa mi je mno-

go zgodnije da imam ra~un u lokal-

noj banci#.

Slu`benik banke se sloìo.

"Primi}ete svoje redovne ~ekove

za oko nedequ dana, gospodine Vi-

lijems. U me|uvremenu, moète da

koristite ove privremene ~ekove#,

rekao je.

Velika prednost prevaranta je

mo} zapaàwa. Zapazio sam vrlo

qupku blagajnicu kad sam u{ao u ban-

ku. Wena slika ostala mi je u pame-

ti kad sam iza{ao, a nakon {to mi

se slika uporno zadràvala u glavi

narednih dana, odlu~io sam da je upo-

znam. Nekoliko dana kasnije vratio

sam se u banku pod izgovorom da ho-

}u da uloìm novac na ra~un, a dok

sam popuwavao nalog za uplatu uzet

sa {altera nasred predvorja, jo{ vi-

{i stepen mo}i zapaàwa preuzeo

je kontrolu nad mojim umom.

Va`na mo}zapaàwa

U dowem levom uglu nalogu za

uplatu stajao je pravougaonik za upi-

sivawe broja uplatio~evog ra~una.

Nisam popunio rubriku, jer sam znao

da nije neophodno. Kad blagajnik u

svom kavezu stavi nalog u malu ma-

{inu, kako bi vam pripremio pe~a-

tiranu priznanicu, ma{ina je pro-

gramirana da prvo ~ita broj ra~una.

Ako je broj ispisan, iznos uplate se

automatski prosle|uje na doti~ni

ra~un. Ali ako broja nema, broj ra-

~una i daqe moè da se odredi pomo-

}u imena i adrese, pa sam broj i ni-

je neophodan.

Neki momak pored mene popuwa-

vao je nalog za uplatu. Uo~io sam da

je propustio da upi{e broj svog ra-

~una. Muvao sam se po banci skoro sat

vremena i posmatrao qude koji su

do{li da deponuju gotovinu, ~ekove

ili vau~ere za kreditne kartice. Sa-

mo je jedan od dvadeset, ako i toli-

ko ispunio prostor predvi|en za broj

ra~una.

Zaboravio sam na devojku. Kri-

{om sam u xep strpao blok~i} nalo-

ga za uplatu, vratio se u stan i po-

mo}u letraseta, identi~nog slovi-

ma na formularima banke, ispisao

broj svog ra~una na svim nalozima.

Ujdurma je uspelaSutradan ujutru vratio sam se u

banku i podjednako neopaèno vra-

tio gomilicu naloga na mesto, po-

vrh ostalih. Nisam znao da li }e mo-

ja ujdurma da uspe ili ne, ali vrede-

la je rizika. êtiri dana kasnije

vratio sam se u banku i uplatio 250

dolara. "Usput, mogu li da proverim

stawe, molim vas?#, pitao sam bla-

gajnicu. "Zaboravio sam da unesem

neke ~ekove koje sam ispisao ove ne-

deqe#.

Blagajnica je uslu`no pozvala

kwigovodstvo. "Stawe na va{em ra-

~unu, ukqu~uju}i i ovu uplatu, izno-

si 42.876,45 dolara, gospodine Vili-

jems#, rekla je.

Vratio sam se u banku neposred-

no pre zatvarawa i povukao s ra~u-

na 40.000 dolara u blagajni~kom za-

pisu, objasniv{i da kupujem ku}u.

Nisam kupovao ku}u, naravno, ali

sam svoje gnezdo svakako oblagao per-

jem. Slede}eg jutra unov~io sam za-

pis u drugoj banci i istog popodne-

va odleteo u Honolulu, gde me je le-

pa Havajka do~ekala poqupcem i sta-

vila mi lei (havajsku ogrlicu od cve-

}a) oko vrata.

Uzvratio sam krajwe neu~tivo.

Tokom naredne dve nedeqe napravio

sam lei od krivotvorenih ~ekova u

vrednosti od 38.000 dolara, tri da-

na stavqao taj lei na vratove bana-

ka i hotela po ostrvima Oahu, Hava-

ji, Maui i Kauai, a onda sam otper-

jao za Wujork.

Tad sam u Wujork do{ao prvi

put otkad sam se posvetio "tapetar-

skom# zanatu i pomi{qao sam da se

javim mami i tati, mo`da ~ak i da ih

vidim. Me|utim, ipak sam se uzdr-

ào, ponajvi{e zbog sramote. Mogao

sam da se vratim ku}i uz finansij-

ski uspeh van mamine i tatine mo}i

poimawa, ali moj uspeh nije spadao

u takve koje bi wih dvoje odobrili

ili podràli. ¥

(Nastavi}e se)

SME[IO SE PQA^KAJU]I VEGAS

22. i 23. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

RAD NIJE SRAMOTA

[efica mi rekla da sam gradskodijete, da mi ne moè dozvolitida radim u javnom klozetu.Ko po{teno radi nema ~egada de stidi, kaè Vlado

INTERNET SE [IRI KINOM

Prepeglao sam Las Vegas lak{e nego krevetski~ar{af. îsto, predstave radi, u kazinu bih proveodvadesetak minuta za stolom, a onda bih oti{aona slede}e mesto i pqa~kao sa zadovoqstvom, kaèFrenk. Pun dolara napravio je, veli, krivudavu turupo severozapadu i sredwem zapadu Amerikeu iznajmqenom

"kadilaku", izigravaju}i la`nog pilota

Pan Ama i TWA

P R E V A R A N T19.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Bez i najmaweg pojma pokupio sam 900 dolarana ruletu, re}i }e Frenk Abagnejl, koji je zano} i dan

"ole{io Vegas za 39.000 dolara"

Frenk V. ABAGNEJL

AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA AMERICI ZA PETAMA

Kwiga îk me uhvati moè se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

àrama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: [email protected] Internet: www.laguna.co.yu

AMERICI ZA PETAMA

NOVI album britanskih pop

prvaka, ~lanova grupe "Oejzis#,

jo{ nema ime, ali prema rije~i-

ma Noela Galagera, trebalo bi

da bude wihov najboqi studijski

rad jo{ od vremena "(What's theStory) Morning Glory#?

Svih 12 pjesama s novog albu-

ma napisali su ~lanovi - Lajam,

gitaristi Noel i Gem Ar~er, te

basist Endi Bel.

- Sada, kada je album gotov,

mogu re}i da mi je to najdraì al-

bum od posqedwa ~etiri, ponaj-

vi{e zbog toga {to su u pisawu

pjesama u~estvovali svi ~lano-

vi. Zapravo, samo pjesme koje je

napisao Endi Bel zvu~e kao "Oej-

zis# - kaè Noel.

Bend trenutno bira dizajn na-

slovnice i najavni singl. Lajam

nije èlio da otkrije izme|u ko-

jih pjesama biraju singl, ali je

rekao kako naslovnica o kojoj sa-

da razmi{qaju izgleda pomalo

"tmurno i sjeverwa~ki#.

- Prvi singl bio je i vi{e

nego o~it, ali kako tu pjesmu pje-

vam ja, a ne Lajam, shvatili smo

da bi poslije 12 godina to moglo

zvu~ati nekako ~udno. Qudi bi

mogli da pomisle da je Lajam oti-

{ao iz benda - priznao je Noel.

On je dodao da su najintere-

santnije Lajamove pjesme i da }e

one sigurno odu{eviti publiku.

Posebno pjesma "Guess GodThinks I'm Able#.

- Zavr{nih 30 sekundi }e vas

potpuno oduzeti. Odli~na je - ot-

krio je Noel u intervjuu za "Ra-

dio 1#.

Album }e se na policama mu-

zi~kih trgovina na}i 16. marta. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. ESTRADA

PROVOKATIVNO IZDAWE @EQKA JOKSIMOVI]A

Lane snimareklame@EQKO Joksimovi} i

daqe ubire plodove svog "La-

neta#. Na ra~un samo jedne,

ali vrijedne, evrovizijske

pjesme, popularni pjeva~ in-

kasirao je veliku sumu novca

na nastupima, i, po ugledu na

brojne javne li~nosti, sni-

mio reklamu!

Naime, glavni qudi kru-

{eva~ke ku}e za proizvodwu

auto-guma "Trajal# angaò-

vali su @eqka u svojoj novoj,

vrlo provokativnoj reklami.

Scenario izgleda ovako - on

odlazi u krevet sa djevojkom,

koja ga pita: "Da li si stavio

gumu#? On na to odgovara:

"Jesam, ~etiri!#, nakon ~ega

slijedi kadar u kojem se vidi

krevet sa ~etiri "trajal# gu-

me!

Za ovu efektnu repliku

@eqko je zaradio ~ak ~etr-

deset hiqada evra, koje je od-

mah uloìo u svoj omiqeni

hobi - nekretnine. Ovoga pu-

ta, on je kupio studio u De-

~anskoj ulici u Beogradu. ¥

VELIKI reìser Sidni

Polak jednom prilikom izja-

vio je da su ipak qubavni fil-

movi ti koji se najboqe nasta-

ne u sje}awu. Mnoga ostvare-

wa jednostavno nas progone,

ali qubavna imaju i tu neku

dodatnu dimenziju, tako da se

gledalac uvijek poistovje}u-

je sa wihovim likovima. Neke

pri~e su prosto neodoqive i

navode na to da se wihova dra-

ma uvijek doìvqava kao sop-

stvena.

"Kazablanka# sa Hemfri

Bogartom i Ingrid Bergman u

glavnim ulogama, upravo je jed-

na od takvih neodoqivih pri-

~a. Ameri~ki filmski insti-

tut proglasio je "Kazablanku#

najqep{im qubavnim filmom

svih vremena. U emisiji "Sto

godina, sto strasti#, na televi-

ziji Bi-Bi-Si, nedavno je pred-

stavqeno stotinu najqep{ih

qubavnih filmova, po mi{qe-

wu Ameri~kog filmskog insti-

tuta.

Keri Grant me|u glumcima

predwa~i po broju filmova sa

ove liste. Pored "Afere za

pam}ewe#, tu su i filmovi:

"Pri~a u Filadelfiji#, "Uhva-

ti lopova#, "Bringing Up Baby#

"Uàsna istina# i "Notorio-

us#.

Ketrin Hepbern, Grantova

partnerka iz "Filadelfije# i

"Bringing Up Baby#, najzastu-

pqenija je glumica na listi.

Hepbernova igra u ~ak {est

filmova koji su se na{li na

ovoj listi - "Afri~ka kraqi-

ca# "On Golden Pond#, "Pogo-

di ko dolazi na ve~eru# "@ena

godine#.

Najstariji film na ovoj

listi je "Way Down East#, iz

1920. godine, koji se na{ao na

71. poziciji, dok je najnoviji

film na listi - "Zaqubqeni

[ekspir# iz 1988. godine, ko-

ji se na{ao na 50. mjestu. ¥

NAJBOQI QUBAVNI FILMOVI

ROMANSE ZA SVA VREMENAAmeri~ki filmski institut proglasio je

"Kazablanku" najqep{im qubavnim filmom svih

vremena, dok se na drugom mjestu nalazi ostvarewe

"Prohujalo s vihorom"

21

ELITNI dio beogradskog

naseqa Banovo brdo postao je bo-

gatiji za jo{ jednu poznatu fa-

cu - Anu Nikoli}. Zna se da u

presti`nom diplomatskom nase-

qu ìve bra~ni par Dra{kovi},

pjeva~ica Neda Ukraden, legen-

darni Zdravko ôli} i mnoge

druge javne li~nosti, a pred No-

vu godinu pridruìla im se i

Ana, koja je pazarila stan od 80

kvadrata i platila ga oko 200

hiqada evra.

Kupovina je obavqena prije

novogodi{wih praznika, a pri

izboru i kupovini stana pomogao

joj je niko drugi do wen de~ko i

uspje{ni biznismen Mi{a Radu-

lovi}, koji je, prema rije~ima

Aninih dobrih prijateqa, i sam

bio donator za ovu luksuznu gaj-

bu.

Ovih dana, Ana je imala pu-

ne ruke posla oko sre|ivawa svog

qubavnog gnijezda, a za tu prigo-

du je angaòvala ~itav tim sti-

lista i arhitekti. Najvi{e pro-

blema Nikoli}evoj je zadavala

kuhiwa, za koju je izdvojila ~ak

deset hiqada evra. ¥

MOMAK POKLONIO STAN ANI NIKOLI]

Skupo i romanti~noPO prvi put u 115 godina duga~-

koj istoriji izlaèwa ameri~kog mje-

se~nika "Voug#, neslu`bene biblije

svjetskog modnog biznisa, na naslov-

nici se pojavquje model u vjen~anoj

haqini - i to ne bilo koja mlada, ve}

Slovenka Melanija Knaus, koja se

idu}e subote udaje za milijardera Do-

nalda Trampa. Vjen~anicu je za tri-

deset~etvorogodi{wu crnku li~no

kreirao Xon Galiano iz ku}e "Kri-

stijan Dior#, a na izradu spektaku-

larne haqine 28 kroja~ica potro{i-

lo je nevjerovatnih oko dvije hiqa-

de ~asova, najvi{e za ru~nu izradu

delikatnog veza kojim je ukra{ena. Za

samu vjen~anicu, ~etiri metra duga~-

ki {lep i pet metara duga~ki veo

upotrijebqeno je preko stotinu me-

tara bijelog satena, a cijena haqine

je astronomska ~ak i za bogatog Tram-

pa - sto hiqada dolara!

Neopisivo rasko{na haqina mo-

è se vidjeti na naslovnici novog

broja "Voug# za februar, gdje Mela-

nija pozira ~uvenom modnom foto-

grafu Mariju Testinu. U istom bro-

ju, Knausovoj je posve}ena foto-re-

portaà od ~ak 14 stranica Testino-

vih snimaka Melanije sa ranijih po-

sjeta revijama u Parizu, a naslov tek-

sta je simboli~an - "Kako se udati za

milijardera?# ¥

@ENA DONALDA TRAMPA U "BIBLIJI MODE"

Mlada na naslovnici

NAJSLAVNIJI televizijski

kuvar na svijetu Xejmi Oliver iz-

javio je da poslije dvije k}erkice

prièqkuje sina! On i wegova su-

pruga Xuls ve} imaju dvogodi{wu

Popi Hani i jednogodi{wu Dejzi

Bu.

- @elio bih da imam i sina, ali

pravo da vam kaèm ne znam kako

bih se igrao sa wim, jer sam se to-

liko navikao na djevoj~ice - kaè

"goli kuvar# Xejmi, dodaju}i da bi

wegova èna Xuls voqela da oni

imaju ~etvoro djece. ¥

XEJMI OLIVER @ELI TRE]E DIJETE

"Goli kuvar" ho}e sina

POP zvijezda Britni

Spirs svakim danom sve vi{e

potvr|uje glasine da sa svojim

muèm Kevinom Federlajnom

o~ekuje dijete. Ovih dana kupi-

la je kupa}i kostim u prodav-

nici za trudnice, koji je ko-

{tao svega - 34 dolara.

Prodava~ica Xeni Rouz

odmah je to javila novinari-

ma uz komentar:"Provela je

20 minuta u kabini za presvla-

~ewe. Ne znam za{to bi ne-

tko isprobavao odje}u za trud-

nice, osim ako sam ne o~eku-

je dijete!# ¥

DA LI JE BRITNI U DRUGOM STAWU

Kupuje odje}u za trudnice

GVINET Paltrou ne-

davno je priznala da ne mo-

è ni pogledati Oskar u

svojoj vitrini zato {to

je podsje}a na emotiv-

ni govor, koji je odr-

àla kada je preuzi-

mala nagradu za ulo-

gu u filmu "Zaqubqe-

ni [ekspir#.

Dok je na dodjeli

Oskara 1999. godine pre-

uzimala nagradu za

najboqu glumicu,

Gvinet je bila uà-

sno potresena i

c i j e l o

vrijeme

je pla-

kala.

-

N e -

d je -

qa-

ma nakon dodjele sam ga drà-

la u podrumu. Ne èlim da ga

stavim na vidno mjesto, ta

stvar me izlu|uje. Iz nekog ne-

poznatog razloga nemam

dobre uspomene na

taj doga|aj. Uà-

sno mi je ne-

prijatno i

vra}aju mi se

neugodni, trau-

mati~ni osje-

}aji povezani

s te{kim peri-

odom mog ìvo-

ta - rekla je

Gvinet za britan-

ski tabloid "Mi-

ror#.

Pro{le go-

d i n e

ona

se udala za Krisa Martina, pje-

va~a britanske grupe "Kol-

dplej#, sa kojim ima k}erku

Epli. ¥

PRIZNAWE GVINET PALTROU

Oskar nosi traume

PENELOPA Kruz je za maga-

zin "OK# izjavila da vi{e voli da

surfuje internetom, nego da ide

na holivudske zabave.

- Nemam pravi ìvot u Holi-

vudu. Tamo sam samo povremeno. Po-

nekad odem na neku premijeru, ali

previ{e sam umorna i zaposlena

da bih ludovala na zabavama. Zato

kaèm - hvala bogu na internetu. U

kontaktu sam sa prijateqima - i

sve boqe funkcioni{e nego putem

telefona - kaè Penelopa.

Ona je dodala da je internet

ne{to najboqe {to je ~ovjek ikad

izmislio, te da ne moè ni da za-

misli jedan dan svog ìvota bez

wega. ¥

PENELOPA KRUZ OBO@AVA INTERNET

Umorna u Holivudu

"OEJZIS" PRIPREMA NOVI ALBUM

Sada, kada je album gotov, mogu re}ida mi je to najdraì album odposqedwa ~etiri, ponajvi{e zbog toga{to su u pisawu pjesama u~estvovalisvi ~lanovi, kaè Noel Galager

1. "Kazablanka#

2. "Prohujalo s vihorom#

3. "Pri~a sa zapadne strane#

4. "Praznik u Rimu#

5. "Afera za pam}ewe#

6. "Pri~a o nama#

7. "Doktor @ivago#

8. "@ivot je lijep#

9. "Qubavna pri~a#

10. "Svjetlosti grada#

Deset najqep{ih qubavnih

filmova svih vremena:

POVRATAK VELIKANA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je dana 21.1.2005. godine u 74. godini ìvota pre-

minuo na{ dragi

BO[KO

(Mile)

KESI]

Sahrana }e se obaviti 23.1.2005 godine u 13 ~asova na Novom grobqu u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: k}erka Qiqana, sin Miroslav, snaha Qiqana, unuka Jelena, unuk Nemawa, sestra Mil-

kica, bra}a Du{an, Uro{ i Jovo i ostala mnogobrojna rodbina

003727 B-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

BO[KU

od Katarine i An|elka.

003727 A-8 G


BO[KU

od prike Voje i Jelene Lazi}.

003727 A-8 G


BO[KU

KESI]U

Strina Jelisaveta, bra}a An|el-

ko i Boro i sestra Gordana s po-

rodicama.

A-2 R

Dana 23.1.2005. godine navr{ava se

godina od smrti na{e drage supruge,

majke, bake i punice

NEVENKE

MILETI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wen grob, zaliti ga suzama i okiti

cvije}em.

Suprug Petar, k}erke Svetlana i

Silvana, zet Boò i unuka Mihaela

003657 A-4 G

Tu`nim srcem javqamo da je 20. janu-

ara 2005. godine poslije te{ke bole-

sti, u 59. godini ìvota, preminuo

na{ dragi suprug i otac

MILORAD

(Branka)

MARKOVI]

Sahrana }e se obaviti 22.1.2005. go-

dine u 13 ~asova na porodi~nom gro-

bqu Motike - Klupe.

Oàlo{}eni: supruga Danka, k}er-

ke Nata{a i Brankica i ostala rod-

bina i prijateqi

003725 A-4 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILORADU

MARKOVI]U

od sestre Qube, zeta Julija, sestri~-

ne Irene i sestri}a Vlade.

003725 A-2 G


MILORADU

MARKOVI]U

od brata \ure, snahe Milomirke, si-

novaca Darija i Dalibora i Tawe i

Sanele.

003725 A-2 G

Pro{lo je {est mjeseci od smrti

moje drage supruge

VIDE

PEKEZ

S du`nim po{tovawem zahvalni su-

prug Simeun A-2 ^N

Tu`no sje}awe na dragu majku

VIDU

PEKEZ

Sin Milan sa porodicom A-1 ^N

Tu`no sje}awe an dragu majku

VIDU

PEKEZ

Sin Bogoqub sa porodicom

A-1 ^N


VIDU

PEKEZ

K}erka Borka sa porodicom

A-1 ^N


VIDU

PEKEZ

K}erka Smiqa sa porodicom

A-1 ^N

Pro{lo je {est mjeseci od prera-

ne smrti na{eg jedinog sina

MIROSLAVA

MILISAVI]A

Otac Milovan i majka Miqka

^N A-1

Tu`no sje}awe na dragog

MIROSLAVA

Buraz Radovan sa porodicom

^N A-1

Tu`no sje}awe na dragog sinovca

MIROSLAVA

Stric Branko i strina Darinka

^N A-1

Posqedwi pozdrav dragom stricu

MILORADU

MARKOVI]U

od sinovca Dragana sa porodicom.

003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od brata Mla|e, snahe Danke i si-

novca Brane.

003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od sinovke Dragane sa porodicom.

003725 A-1 G


suprugu i ocu

MILORADU

MARKOVI]U

od supruge Danke i }eri Nata{e i

Brankice. 003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od brata Bore sa porodicom.

003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od kumova Boìce i Ogwena Igwa-

ti}.

003729 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od brata Sretena, snahe Mire, si-

novca Dragana i sinovke Dragane.

003725 A-2 G

Posqedwi pozdrav za vje~ni nezabo-

rav na{em Mikuli, ~ovjeku koga smo

voqeli

MILORADU

MI]I

MARKOVI]U

od Dragana, Bobe, Sa{e i Vawe.

003725 A-2 G

Sje}awe na dragu majku

KRISTU

KURI]

S tugom i po{tovawem: sin Vlado

sa porodicom 003728 A-1 G

Dana 22.1.2005. godine navr{ava se 40

tu`nih dana od smrti na{e drage

KRISTE

KURI]


wenu vje~nu ku}u i poloìti cvije-

}e.

Oàlo{}ene porodice Kuri} i Pre-

dragovi}

003728 A-3 G


MILORADU

MARKOVI]U

od Slobodana, Vesne, Slavice i Sa-

{e.

003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od sestre Vukosave sa porodicom.

003725 A-1 G


MILORADU

MARKOVI]U

od brata Ilije sa porodicom.

003725 A-1 G


deset godina od smrti dragog oca

RISTE

MALI]A

iz Pala

Oti{ao si tiho, uspravno i dostojan-

stveno, onako kako si i ̀ ivio. S qu-

bavqu i tugom ~uva}emo uspomenu na

tvoju dobrotu i najqep{e qudske

osobine koje su te krasile.

Zauvijek tvoji najmiliji: sin Dra-

gan i k}erka Nada

A-4 E

Tu`no sje}awe na dragog i voqenog

sina

MIODRAGA

GA[I]A

iz Lakta{a

4.10.1961-23.1.1972.

Dragi sine, mnogo je godina pro{lo

kako nisi sa nama.

Ali zaboravqen nisi i vje~no ìvi{

u na{im srcima.

Tvoji: mama Milena i poo~im Vla-

dimir 993709 A-3 G

Dana 23.1.2005. godine navr{ava

se tu`na i bolna godina otkako

nije sa nama na{a voqena majka

JELENA

JOKI]

Majko!

Bol za tobom ne}e nikada presta-

ti.


weno vje~no po~ivali{te, polo-

ìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Tvoja }erka Jadranka i sin Pre-

drag sa porodicama

003645 A-5 G

Se}awe na na{e drage

Mislimo s qubavqu,

porodica Koqevi}

A-9 BD

\OR\A

KOQEVI]A

18.1.1975-18.1.2005.

NIKOLU

KOQEVI]A

25.1.1997-25.1.2005.

22. i 23. januar 2005. 23

i

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.

Dana 25.1.2005. godine navr{avaju se pune ~etiri godine od smrti moje supruge

NEDEQKE

FAJDETI]

Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Suprug Martin sa porodicom

003718 B-2 G

Dana 22.1.2005. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{e voqene

NEVENKE

NENE

MARKOVI]

Draga na{a Neno, u godinama koje su za nama s tugom ìvimo bez tebe, jer

si nam bila izvor na{e snage i qubavi i na{ oslonac u ìvotu. Vje~no }emo

te ~uvati u na{im srcima.

Tvoji najmiliji: suprug Milan, k}erke Sawa i Tawa, unuka Monika i mno-

gobrojna rodbina i prijateqi003677 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da }emo 23.1.2005. godine u

11 ~asova obiqeìti 40 tu`nih dana od misteriozne smrti na{eg Vladimira,

posjeti}emo wegov vje~ni dom, poloìti cvije}e i zaliti suzama

VLADIMIR

(Milivoja)

CVIJI]Tvoj lik i dobrotu ~uva}emo u na{im srcima. Vrijeme ponekad bri{e sve,

ali sje}awe na tebe osta}e vje~no.

Tvoji najmiliji: majka Slavica, otac Milivoja, brat Dragan, bake Stevanija

i Dosta, djed ]iro, stric Desimir i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

003710 A-8 G

Dana 28.1.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

STEVANA

BJELI]A

U subotu 22.1.2005. godine posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, poloìti cvi-

je}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam

se pridruè.

Oàlo{}ena porodica Bjeli}

003719 A-8 G

Dragi na{ tata

MILORAD

ÎLE

MILANOVI]

23.1.2002-23.1.2005.

Sa velikim ponosom uspomenu na

tebe zauvijek ~uvamo u na{im srci-

ma.

Tvoja supruga Desanka i k}erke Mi-

lanka, Dragana i Dijana

003607 A-3 G

Sje}awe

Na na{u jedinu i nikad nepreàqenu

k}erku i sestru

BIQANU

LAJI]

24.1.1996-24.1.2005.

Draga na{a,

U na{im srcima ìvje}e{ vje~no

voqena i nezaboravqena.

Tvoji: tata Nikola, mama Leposava,

brat Dragan i snaja Gorana

003664 A-3 G


~etrdeset dana od smrti na{eg dra-

gog

STEVANA

DMITROVI]A

Toga dana u 11 ~asova na Novom

grobqu posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u i odati po~ast.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da

nam se priduè.

Oàlo{}ena porodica

003708 A-3 G


tu`nih 40 dana od prerane smrti

na{eg dragog supruga i oca

MIRKA

(Riste)

KOSTI]A

1961-2004.

Dana 22.1.2005. godine u subotu pos-

jeti}emo wegovu vje~nu ku}u na

grobqu Nova Topola.

Pozivamo rodbinu, kom{ije i pri-

jateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: supruga Radomirka,

sin Sr|an i k}erka Aleksandra

003720 A-5 G

Tu`no sje}awe na voqenog brata

MIRKA

Oàlo{}ene sestre Mara i Dara sa

porodicama

003720 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom djedu

RATIBORU

od unuka Berislava sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sinovke \ur|ije i @ivka.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sestre Bjelice.

003724 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

RATIBORU

od sestri}a @eqka sa porodicom.

003724 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

RATIBORU

od sestri}a Jovice sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sinovke Stane sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sinovke Bjelice sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od brata Save.

003724 A-1 G

In memoriam

JURE

[PEHAR

23.1.1997-23.1.2005.

S qubavqu i po{tovawem.

Sa{a, Awa i Jadranka

003717 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

PETRA

RAÎ]A

S po{tovawem i tugom, sestre

Bosiqka, Zora i Mla|enka sa

porodicom

003691 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom tati

RATIBORU

od k}erke Milice, zeta Milosava,

unuka Milorada i Miroslava.

003724 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom djedu

RATIBORU

od unuka Milorada sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od brata \ur|a sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od brata Ne|e sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od brata Vida sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od brata Du{ana sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sinovca Momira sa porodicom.

003724 A-1 G


RATIBORU

od sinovca Vase sa porodicom.

003724 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

oca i supruga

BO[KA

MI[I]A

od porodica Mi{i} i Sladojevi}.

003726 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

BO[KA

MI[I]A

od porodice Kasapovi}.

003726 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima da je dana

21.1.2005. godine u 83. godini ìvota preminuo na{ dragi

RATIBOR (Vase)

kova~ BORO

BOJANI]Sahrana }e se obaviti 22.1.2005. godine u 13.00 ~asova na porodi~nom grobqu

"Bojani}a brdo# u Krupi na Vrbasu.

Oàlo{}eni: supruga Nevenka, k}erka Milica, zet Milosav, unuci Milo-

rad i Miroslav, bra}a i sestre i ostala oàlo{}ena porodica

003724 A-8 G

Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

RANKA

MILO[EVI]A24.1.2000-24.1.2005.

Vje~no wegovi, supruga Qiqana i sin Danilo

003712 A-8 G

24

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je dana 20.1.2005. u 63. godini, nakon duè bolesti, preminuo na{ dragi

VITOMIR

(Svetka)

POPADI]

Sahrana }e se obaviti 24.1.2005. godine u 13 ~asova na grobqu Dowi Drakuli}.

Oàlo{}eni: supruga An|a, sin Radovan, k}erka Mirjana, zet Radenko, snaha Dragana, unu~ad Marko i David, brat Milomir, sestre Joka, Gospa, te ostala mnogobrojna

rodbina i prijateqi

003714 B-7 G

Posqedwi pozdrav suprugu

VITOMIRU

od supruge An|e.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom

bratu

VITOMIRU

od brata Milomira sa porodicom.

003714 A-1 G


stricu

VITOMIRU

od sinovke Nevene sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav priki

VITOMIRU

od porodice Kova~evi}.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom ocu

VITOMIRU

od sina Radovana i snahe Dragane.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav ujaku

VITOMIRU

od sestri}a Nedeqka sa porodicom.

003714 A-1 G


stricu

VITOMIRU

od sinovke Rade.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav bratu

VITOMIRU

od brata Mladena sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom ocu

VITOMIRU

od k}erke Mirjane, zeta Radenka i

unuka Marka i Davida.

003714 A-1 G


VITOMIRU

od sestre Joke sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom ujki

VITOMIRU

od sestri~ne Sanele sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav bratu

VITOMIRU

od brata Ne|e sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom djedu

VITOMIRU

od unuka Marka i Davida.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav

VITOMIRU

od sestre Gospe sa porodicom.

003714 A-1 G

Posqedwi pozdrav voqenom ujki

VITOMIRU

od sestri~ne Danijele sa porodicom.

003714 A-1 G


godina dana od smrti na{e drage

k}erke, sestre, zaove i tetke

GORDANE

(Qube)

TOMA[EVI]


wenu vje~nu ku}u i poloìti cvi-

je}e.

Oàlo{}ena porodica Toma{evi}

003723 A-3 G


VITOMIRU

od sestre Miqe sa porodicom.

003714 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu tetku

GORDANU

od brati}a Qubi{e i Davida Toma-

{evi}a.

003723 A-1 G

Dana 27.1.2005. godine navr{ava se je-

danaest godina od prerane smrti na-

{e drage

MILENE

CIGAN

U subotu 22.1.2005. godine u 11.30 ~a-

sova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i

poloìti cvije}e.

Oàlo{}eni: otac Vinko, majka

@ivana i brat Zoran

003690 A-3 G

Tu`no sje}awe na radnog kolegu

DRAGANA

MARI]A

Kolektiv Osnovnog suda Bawa Luka 003689 A-8 G

25


priki

VITOMIRU

POPADI]U

od porodice Gaji}.

003734 A-1

"TOJOTA AVENSIS# u potpunosti je diza-

jnirana i razvijena u "To-

jotinom# razvojnom cen-

tru u Ju`noj Francuskoj.

Izra|ena po najstroìjim

svjetski priznatim stan-

dardima za osigurawe

kvaliteta i pouzdanosti

sa osnovnim ciqem da se

maksimalno pribliì

ukusima evropskih kupaca.

Nagla{ena evropska linija "avensisa#, odraz

je skladne uravnoteènosti svih elemenata i wenog

karaktera. Aeorodinamika i prostranost su

stopqeni u jednu kompaktnu cjelinu. Mali prevje-

si i nisko teì{te pove}ali su stabilnost i

pruàju mnogo prostora za putnike. Kratak pogled

na unutra{wost otkriva kvalitet i udobnost koje

izbijaju iz svake pore.

Sva ~etiri motora, od kojih tri benzinska i

jedan dizel, ispuwavaju "Euro 4# norme. Benzinski

agregati zapremine 1,6 litara sa 110 i 1,8 litara

sa 129 kowskih snaga su opremqena poznatim "VVT#

sistemom za promjewivo vrijeme otvarawa ventila.

Najja~i motor zapremine dvije litre je doìv-

io odre|ene izmjene od kojih je najva`nije novo,

direktno ubrizgavawe goriva. Turbo dizel agregat

"D-4D# sa interkulerom i drugom generacijom

"komon-rejl# direktnog ubrizgavawa goriva je poz-

nat od ranije.

Tradicionalni "Tojotin# perfekcionizam na

poqu aktivne sigurnosti dopuwen je sa devet vaz-

du{nih jastuka, kao i prvim jastucima za za{titu

voza~evih koqena. Sigurnosna oprema jo{ obuhva-

ta zateziva~e sigurnosnih pojaseva, sistem za

za{titu vrata, "ABS#, "EBD#, sistem kontrole

stabilnosti i sistem protiv proklizavawa pogon-

skih to~kova.

Union auto

RENAULTMODUS

Ideal kompani

FORDFOCUS

A.C. Bawa Luka

OPELASTRA

IZBOR AUTOMOBILA 2005. GODINE ZA REPUBLIKU SRPSKU

GENERALNI POKROVITEQVLADA REPUBLIKE SRPSKE

NAGRADE:

#Peò# skuter, sedmodnevno zimovawe

za dvije osobe u hotelu #

Ko{uta# na

Jahorini, ku}ni bioskop, televizor,

DVD, video rikorder, haj-faj linija,

kasetofon, bicikl, mobilni telefoni,

ku}ni aparati i jo{ mnogo vrijednih

nagrada.

Organizator:

Redakcija #

Saobra}aj i mi#

Suorganizator:

AMS Republike Srpske

Napomena: Glasati moète

putem interneta na:

www.saobracajimi.net

Autocit

C I TROENC4

AK Jaj~evi}

MERCEDESA KLASE

Automobil 2005. godine je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ime i prezime: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Adresa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kupone {aqite na adresu:

Redakcija #

Saobra}aj i mi#

Kraqa Alfonsa XIII br. 8, Bawa Luka

Svi popuweni kuponi u~estvuju u nagradnoj igri

KUPON ZA IZBOR AUTOMOBILA 2005. GODINE U REPUBLICI SRPSKOJ

Motokomerc

F IA T IDEA

Verano motors

PEUGEOT407

Auto plus

HYUNDA ITUCSON

Sladaboni

TOYOTAAVENS I S

Br~ko Gas

AUD I A6

Auto komerc VS

SKODAOCTAV IA

SPONZORI

MEDIJSKI POKROVITEQIGENERALNI SPONZOR

Lada auto

LADA 110

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA KNE@EVO

NAÊLNIK

Na osnovu ~lanova 5. i 7. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sl.

glasnik RS#, broj 20/01), na~elnik Op{tine, o b j a v q u j e

JAVNI OGLAS

za prikupqawe ponuda za nabavku za 2005. godinu

1. PREDMET NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za

nabavku kancelarijskog materijala.

2. PRAVO UÊ[]A

Pravo u~e{}a pri javnom nadmetawu imaju pravna lica koja su registrovana za obavqawe

predmetne djelatnosti, {to dokazuju kopijom rje{ewa o registraciji.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadrì:

- Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a,

- Identifikacioni broj,

- Potvrdu o izmirenim poreskim obavezama ne stariju od 30 dana,

- Ispuwen i ovjeren cjenovnik kancelarijskog materijala sa jedini~nim cijenama u KM

za sve stavke bez dopune,

- Uslovi i na~in pla}awa,

- Izjava o nepromijewenim cijenama ponu|enog materijala,

- Izvod iz upisa u sudski registar.

4. PODNO[EWE PONUDE

Zape~a}ene koverte sa ponudama sa nazna~enom punom adresom dostaviti sa naznakom "NE

OTVARATI# - PONUDA ZA NABAVKU.

U razmatrawe }e se uzeti sve propisno dostavqene ponude.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 dana od objavqivawa javnog nadmetawa u dnevnom listu

"Glas Srpske# li~no ili po{tom.

5. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDE

Izbor }e se vr{iti prema sqede}im kriterijumima:

- Jedini~na cijena predmeta ponude,

- Uslovi pla}awa.

- Rokovi isporuke i pla}awa,

- Garancija kvaliteta,

- Naru~ilac zadràva pravo parcijalnog izbora robe.

6. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda je javno i otvarawu moè prisustvovati po jedan ovla{}eni pred-

stavnik ponu|a~a koji ima pismeno ovla{}ewe.

Ponude }e se otvarati u SRIJEDU, 2. februara 2005. godine, u 11 ~asova u sali za sjed-

nice op{tine Kneèvo.

7. OSTALE ODREDBE

Za sve informacije zainteresovana pravna lica mogu se obratiti na telefon 051/

891-601.

Ponude dostaviti na adresu: OP[TINA KNE@EVO, ul. Gavrila Principa b. b.

22. i 23. januar 2005.OGLASI26

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. VODI^ 27Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Bawa Luka - Frankfurt: ponedjeqkom u 18 ~asova i

petkom u 19 ~asova. Sve informacije u #ARS tursu#.

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624


Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719


Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

8.02 Horoskop

8.05 Dugmence i Ri|i,

crtani film

10.00 Lilihip

11.00 Beskrajna pri~a,

serija

11.30 Disko àce, serija

11.55 Vijesti

12.00 Simpsonovi, serija

12.30 Svi vole Rejmonda,

serija

13.00 [ou Mirjane Bobi}

Mojsilovi}

13.50 Horoskop

13.55 Vijesti

14.00 Robna ku}a, film

16.00 Subotom uz Don kafe

17.25 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Serija

19.00 Vijesti

19.30 Crtani film

20.00 Kapital, emisija o

biznisu

20.30 8 jednostavnih

pravila, serija

21.00 Distrikt, serija

21.50 Sport centar

22.00 Fudbal: A. Bilbao -

Osasuna

23.50 Sport centar

23.55 Vijesti

00.00 Sinema magika

00.30 Ketrin, film

2.10 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Film

10.00 Novosti

10.05 @ivot koji slijedi,

serija

11.00 Zapisi iz Australije

12.00 Stil

12.30 Stem 011

13.00 Emisija Helsin{kog

odbora za qudska

prava

14.30 Auto {op magazin

15.00 Putopis

15.15 Vitafon, zvuk koji

lije~i

15.58 Slobodno vrijeme

16.58 Vip zvijezde

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

19.05 Gra|ani govore

19.10 Brkanina kuhiwa

19.30 BN monitor

20.10 Alternativa medika

20.15 Uz {ank

22.20 Folk parada Renomea

23.05 Horoskop

23.10 Poker kraqeva, film

00.40 Kobno nasqe|e, film

2.10 Sedam godina poslije,

film

3.50 Slobodno vrijeme

4.20 Kad padnu maske

5.10 Migavci

6.00 Melos

7.10 Siti

7.20 Sarajevo na liniji

7.30 Mejd in Bawa Luka

7.40 Sportisimo

7.45 Vrijeme

8.00 Sofija, serija

9.00 Balkan net

10.05 Vrijeme

10.45 Siti kids

11.00 Novi damar

12.10 Mu}ke, serija

12.40 Siti kids

13.00 Xordan, serija

13.50 A sada Zijah

14.10 Gold mjuzik

15.50 Skrivena kamera

16.10 Pret a Porter

17.00 Sofija, serija

17.45 Vrijeme

17.50 Ukratko s. s.

18.20 Mu}ke, serija

18.50 Sportisimo

19.00 Xordan, serija

19.45 Vrijeme




20.30 Film

22.10 Ukratko s. s.

22.20 A sada Zijah

22.25 Generalno No. 1

23.15 Alo, alo, serija

23.45 48 sati, film

1.20 Siti



1.50 Sportisimo

2.00 Novih 48 sati, film

4.00 Xordan, serija

5.00 Generalno No. 1

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.30 Krug, sportski pregled

10.40 Sva{tara, kviz

11.05 Ipak se okre}e

12.00 Crtani film

12.10 Lijek iz prirode

12.35 Hiqadu lotosa

13.00 Tabloid

14.10 Dok. program

15.10 Ostali, dok. program

15.55 Telefakt

16.30 Subotom uz Bel

18.00 Bel dan

18.30 Mobile

18.55 Telefakt

19.30 Sva{tara, kviz

20.05 Astroàr

21.00 Dok. program

22.00 22 ~asa


22.45 Film

9.40 Horoskop

10.00 Opstanak

11.00 Me|unarodni pres-

centar

12.00 Folk {ou

13.30 Mjesec opasnog

ìvqewa, {ou

14.05 Ramona, film

16.00 Nacionalna geografija

16.50 Horoskop

17.00 Izme|u dva zla

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regiona

21.05 Xeri Springer

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Totalna suprotnost,

film

--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program


10.15 Radosnica

12.00 Radio na TV

--- Na dana{wi dan

--- Horoskop

13.15 Dokaz stvarawa

14.15 Kulturni mozaik

15.00 Lijek iz prirode

16.00 @eqoteka

17.30 Vikom tinovci

18.15 Mastif, serija

19.15 Folk 10

20.30 Hronika

21.15 Va{a èqa na{a

pjesma


23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.00 Hit dana

11.05 Krivica, reprize

serije

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Put vina, reportaà

16.30 DW tajm

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Ekstra top mjuzik

21.05 Astro prsten

22.10 Igrani film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

12.50 Tribunal

13.20 Neuhvatqivi, serija

14.05 BHT vijesti

14.10 Ski magazin

14.35 Bez anestezije

16.05 Gudjer liga, magazin

16.30 BeHaTeBe, program za

djecu

16.35 Evrokviz

17.15 DJ Le Defi, film

19.00 BHT vijesti

19.30 Dok. program

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA


9.30 Kenguri

ko{arka{i,

crtani film

10.00 Put oko svijeta za

80 dana, crtani

film

10.50 Blagoje u svijetu

igra~aka

11.00 Duhovna lira

11.20 Pozornica,

emisija iz kulture

11.50 @ene govore

12.00 Vijesti

12.15 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

13.10 Samo za smijeh

13.35 Poslije 2000.

14.00 Vijesti

14.05 Atlantik Siti,

film

15.55 Fudbal: Man~ester

J. - Aston Vila,

prenos

18.00 Nacionalne mawine

18.30 Sinemanija


igra~aka

19.30 Dnevnik

20.05 Bisernica

21.00 Planine u RS

21.30 Ispod povr{ine,

serija

22.30 Subotom o sportu

23.05 Vijesti

23.05 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

23.35 Papa Jovana, film


1.50 Trio Matije Dedi}a

Atlantik Siti14.05RT RSUloge: Bert Lankester,

Robert Xoj

Lu, muvator sa brojevima iz malog grada, ko-

ji ve} zalazi u godine, smatra da mu je ìvot

ugroèn u Atlantik Sitiju. Luova èna se na-

glo mijewa kad se on neoprezno upetqa sa Dej-

vom, mladim dilerom droge i wegovom ènom

Sali. Prelijepa djevojka iz prerije, Sali ra-

di u baru kazina, a tako|e poha|a i veoma stro-

ge ~asove za "blek xek#. Ona sawa o tome da po-

bjegne iz svoje bijedne egzistencije u glamurozni kazino u Monte Kar-

lu. Kada Dejv biva ubijen, Lu i Sali bivaju upu}eni jedno na drugo

i shvataju da su se na{li u samom centru prave jurwave zbog novca,

qubavi, droge i opasnosti. ¥

Uloge: Gru~o, îko,

Harpo

Bra}a idu na Istok, postaju}i detektivi i

~uvari u robnoj ku}i. Kra|a je u toku, a na{a wu-

{kala nemaju nikakav trag, osim po pitawu smi-

jeha. îko i Harpo sviraju na klaviru, kreveti

nestaju u zidovima, rol{ue postaju prevozno

sredstvo u radwi, a Gru~o cvrku}e: "Pjevaj dok

prodaje{#. ¥

Uloge: Sisi Spejsik,

Henri Vinkler

Ketrin je svojevrsni osvrt na {ezdesete i

rane sedamdesete kroz pogled Ketrin Alman,

bogate nasqednice koja je polako, ali sigurno,

vodila svoju borbu za ciqeve koji su {okirali

naciju. ¥

Uloge: Nik Nolt,

Edi Marfi

Nik Nolt je policajac. Edi Marfi je kri-

minalac. Oni se ne vole, ali su igrom slu~aja

povezani i ne mogu jedan bez drugog. Posqed-

we {to im odgovara je da budu na istoj strani,

ni 48 sati. ¥

Uloge: Nik Nolt,

Edi Marfi

Aqkavi bijeli policajac mora da se udruì

s crncem, kome je ostalo nekoliko dana do iste-

ka zatvorske kazne da bi prona{ao dilera droge

koji ima nadimak Ledeni. I ovog puta imaju sa-

mo 48 sati da ga prona|u i uhapse. ¥

Uloge: Kristofer Voken,

Mark Votson

Biv{eg mafija{kog bosa kidnapuje grupa od

~etiri klinca koji èle da do|u na lak na~in do

novca. Problemi nastaju jer oni ni{ta ne umiju da

urade kako treba. ¥

Uloge: Blanka Li,

Amanda Lir

Elena i wen sin nalaze se u usred krize. On

}e uskoro postati punoqetan, a ona nije ni pri-

mijetila kako su godine proletjele. Rezultat

toga je wihova otu|enost i problemi u komuni-

kaciji. Da bi vratila svoga sina, Elena }e ima-

ti problema s policijom, suo~iti se prigradskim

getima, `rtvovati svoj posao mode u otmenoj ~etvrti i na kraju, u

38. godini ìvota, pridruìti se L. D. plesa~ima. ¥

Uloge: Ben Aflek,

[arliz Teron

Biv{i gangster, nakon {to preuzme iden-

titet svog mrtvog zatvorskog cimera kako bi

do{ao do wegove djevojke, na|e se kao sau-

~esnik u pqa~ki kazina, iako je ne èli da

izvr{i. ¥

Uloge: Xoeli Fi{er,

Kris Poter

Melani Sent Xon, stara Zoina prijateqica,

osumwi~ena je za ubistvo svog biv{eg muà Rober-

ta. Zoe i Den rade na ovom slu~aju i otkrivaju da

postoji jo{ mnogo osumwi~enih, ukqu~uju}i i we-

govog zeta koji je imao sumwiv odnos sa svojim

ocem. Zoe i Den se na|u u velikim problemima na-

kon {to se na|u na mjestu pqa~ke u Robertovoj ku-

}i. Tejlor se zapo{qava u jednom restoranu i po~iwe flertovati s

konobarom koji radi s wom. ¥

Uloge: Krejg T. Nelson,

Lin Tigpen

Na Badwe ve~e Templ i Debreno tra-

è tri mladi}a preobu~ena u patuqke

koji su opqa~kali jedan kamion i koji su

vjerovatno odgovorni za jo{ neke pqa~-

ke u tom podru~ju. Koza koja je bila dio

boì}ne scene ro|ewa tako|e je nestala.

Menion je odlu~an u svom nastojawu da ispuni Djeda Mrazovo obe-

}awe jednom osmogodi{wem dje~aku. Parasova se veè za jedno no-

voro|en~e, a Ela ima problema s izborom poklona. ¥

Ketrin00.30ATV

Robna ku}a14.00ATV

48 sati23.45PINK - BH

Novih 48 sati2.00PINK - BH

DJ Le Defi17.15BHT 1

Poker kraqeva23.10BN

Divqa karta18.05ATV

Distrikt21.00ATV

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

22. i 23. januar 2005.PROGRAM - SUBOTA28

S E R I J S K I P R O G R A M

Pqa~ka vijeka20.45OBN

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

19.55 Ko{arka: Bosna ASA

BH Telekom - Partizan

Mobtel

21.50 Kuhiwa

22.20 BHT vijesti

22.30 BHT sport

22.45 Mjesto zlo~ina, serija

23.30 DJ Le Defi, film

7.35 Bejblejd, crtani film

8.45 Moja djevojka je

zvijezda, serija

9.05 Serija

9.30 Lud za tobom, serija

9.50 Zabrawena qubav,

serija

12.10 Tarzan: kraq Wujorka,

serija

12.55 Cijena savjesti, serija

13.55 Krvna veza, serija

15.10 Pravi poziv, serija

16.00 Romeo mora umrijeti,

film

17.50 Zvijezde Ekstra

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv vikend

20.15 Tigar i zmaj, film

22.25 Virus smrti, film

00.00 Klopka za milionera,

film

1.40 8 milimetara, film


6.00 Pokemoni, animirana

serija

7.15 Siti kids

7.45 Rubi, serija

8.30 Ne moè da {kodi

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.55 Boèn

11.00 ârobwak iz Oza, film

13.10 Gold mjuzik

14.10 Sitimanija

15.00 Epicentar, politi~ki

magazin

16.00 Film

18.35 Magazin IN

20.00 Rubi, serija

21.00 Boànske tajne, film

23.10 Incident visokog

rizika, serija

00.45 Rimsko proqe}e g|e

Stoun, film

2.30 Na zadatku, serija


9.05 Ovo je Srbija

10.05 Rok nije za bacawe,

film

12.00 Dnevnik 1

12.30 [arene laè Laneta

Gutovi}a

13.00 7 TV dana

13.45 Sabornik

14.30 Pad u raj, serija

15.05 Boja mraka, mini serija

16.05 Sasvim prirodno

16.45 Avantura

17.05 Zlatna srca, film

18.45 Tragom Kara|or|a

19.30 Dnevnik 2

20.05 Sre}ni telefoni, {ou

program

21.00 Vremenski policajac,

film

23.20 Svijet sporta

00.00 Dnevnik 3

00.15 Repriza dnevnog

programa


6.45 Goran Bregovi},

snimak koncerta

8.00 Moj qubimac

8.30 Obrazovna serija

9.00 Ordinacija, serija

10.00 Animirana serija

10.25 Serija za djecu

11.00 Program za djecu

12.00 UNHCR - Povratak

12.30 PC TV

12.50 Vrele gume

13.20 Skijawe svjetski kup

13.45 Ski skokovi

15.55 Fudbal: Man~ester

junajted - Aston vila,

prenos

17.55 Ko{arka PSCG,

prenos

20.00 Zlo me|u nama, serija

21.00 Balkanskom ulicom


22.45 Svijet sporta

23.00 Velike nevoqe u Maloj

Kini, film


programa

6.00 Diskaveri

7.30 Ipak se okre}e

8.00 Dje~iji program

10.00 îsta~i, film

12.10 Lopta

12.30 Far, dokumentarni

program

13.00 Putopisi

13.30 ulovi trofej

14.00 Sok od {qiva, film

16.10 U trendu

17.30 [ta mi sprema{, serija

18.00 Crni Gruja, serija

19.30 Top spid

20.00 Idol, muzi~ki {ou


21.30 [panski fudbal,

zagrijavawe

22.00 Fudbal, prenos

00.25 Idol, glasawe

1.00 Glas Amerike

1.20 Kowi ponovo jure

1.30 Top spid


programa

7.00 Nova kids, crtana

serija

--- Skubi Du

--- Diabolik

--- Djeca iz u~ionice 402

9.30 Ski magazin

9.55 Veleslalom

10.45 Smolvil, serija

11.35 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

12.00 Futurama, serija

12.25 Gudjer liga, pregled

12.55 Veleslalom

13.45 Dosije krokodil

14.05 Top spid

14.40 Vjeruj u qubav, film

16.50 Vijesti

16.55 Ko{arka: Crvena

Zvezda - Cibona VIP

19.00 24 sata

20.00 Hrvatski idol

21.30 Paukova zavjera, film

23.20 Serija

00.55 Opstanak

8.00 Vijesti

8.20 Vila Marija, serija

10.30 Vijesti

10.40 Ku}ni qubimci

11.15 Kru{ke i jabuke

12.00 Dnevnik

12.20 Ponovo voqeti, serija

13.10 Ana i kraq, film

15.35 Vijesti

15.50 Reporteri

16.50 Vijesti

17.05 Inspektor Reks, serija

17.50 Dok. program

18.40 TV bingo {ou

19.30 Dnevnik

20.05 Studio 10, {ou program

21.30 Trinaest dana, film

23.55 Dnevnik

00.10 Judin poqubac, film

1.55 Zlato na ulicama,

film

3.30 Wujor{ki plavci,

serija

4.15 Inspektor Reks, serija


5.35 Studio 10, {ou program

7.00 Ponovo voqeti, serija

8.00 Program za djecu

10.20 Papreni detektivi,

serija

10.50 Muzi~ka TV

11.20 Spust

12.50 Obrazovni program

13.20 Duhovni izazovi

13.35 Prizma

14.35 Zabavni program

15.45 Krugovi

16.05 Crno bijelo u boji

16.35 Prazni~ni dan, film

17.55 Vaterpolo

19.00 Stoni tenis

20.05 Wujor{ki plavci,

serija

20.50 Bez odu{evqewa,

molim, serija

21.20 Vijesti

21.30 Zabavni program


22.50 Sport danas

23.00 Rege - pri~a o muzici s

Jamajke

23.50 Reporteri

00.50 Dok. program


7.50 The best of OBN

8.00 Harvi Tuns, serija (pet

epizoda)

10.05 Crtani film

10.20 Ulica Sezam

11.20 Relik Hanter, serija

12.10 Kraqica ma~a, serija

13.00 Andromeda, serija

14.00 To sam ja

14.30 Jelena, serija (tri

epizode)

17.00 To sam ja, rialiti {ou

17.30 Lude sedamdesete,

serija

18.00 Neki novi klinci,

serija



20.00 Kenedi, serija

20.45 Pqa~ka vijeka, film


00.15 Kenedi, serija

1.00 Pqa~ka vijeka, film

9.00 Tenis (Australija open), 11.00 Kros kantri skijawe, 12.30 Top 24 klu-

ba, 13.00 Veleslalom (`), 14.00 Bijatlon (`), 15.45 Bilijar, 17.30 Nordij-

sko skijawe, 18.00 Bob sankawe, 19.00 Ski skokovi, 20.00 Bilijar, 23.00 Re-

li (Monte Karlo), 23.30 Ekstremni sportovi, 00.00 Sportske vijesti,

00.15 Tenis (Australija open), odabrani momenti, 1.15 Tenis (Australi-

ja open).

6.00 Drvosje~e, 7.00 Tuning TV, 9.15 Caravaning TV, 9.45 Motovizija, 10.45

Automagazin, 12.15 Fudbal - Bundesliga, analize, 13.15 Fudbal - Bunde-

sliga, 13.45 Fudbal reportaà, 14.45 Reportaà, 15.45 Ekstremne tehni-

ke, 17.00 Fudbal - Hettrik, 18.00 Bajker Lajfstajl TV, 19.00 Automaga-

zin, 20.00 Fascinantni Ferari, 20.30 Ski skokovi, 21.00 Boks, 00.00 Sport

spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Izgubqena mumija, 11.00

Podizawe mamuta, 12.00 Ekstremne ma{ine, 13.00 Brdski pewa~i, 14.00

Ameri~ki sjeka~, 15.00 Planeta dinosaurusa, 17.00 Tajna zavjera za ubi-

stvo Hitlera, 17.30 Virtuelna istorija, 19.30 Najzloglasniji qudi u isto-

riji, 20.00 Tajni agent, 21.00 Snajper, 22.00 Forenzi~ari, 23.00 Ubistv o

iza pozornice, 00.00 Seks, laì i DNK, 00.30 Gorki napitak

7.30 Qetwa oluja, film, 9.15 Zakqu~an u ti{ini, film, 10.30 Plimni ta-

las, film, 12.45 Stara antikvarnica, film, 14.30 Qetwa oluja, film,

16.15 Zakqu~an u ti{ini, film, 18.00 Plimni talas, film, 19.45 Kleo-

patra, serija, 21.30 Rezervat Sijuksa, film, 23.15 Ubistveno novinarstvo,

1.00 ûdni odnosi, film.

7.20 La principessa Sissi, film, 9.00 Zoro, serija, 10.40 Victor l'Angelo, se-

rija, 11.35 Kulinarski recepti i vje{tine, 16.30 Italijanske muzi~ke

zvijezde, 18.40 "L'eredita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Ballando con le stel-le, {ou program, 00.30 La gatta sul tetto che scotta, film.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xo-

ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Cou-rage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labora-

torija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35

Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko,

12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Men-

doza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek,

14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename:Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat

zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri,

18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45

Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di-smissed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00

The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00

Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00

Punk'd, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,

23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 MustSee MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30

Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30

Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVAFeat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FXSport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts,

21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna,

23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtex-press.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei-sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju-gendgericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abendRTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten,Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt,Elvis Mania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Danger-field, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 BusinessInternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To-day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Mu-sic Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business ThisWeek, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 WorldNews, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aa-ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flas-hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00

Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz,

Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotogra-

fi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTVBeach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan).


10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti


13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.45 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

22. i 23. januar 2005. PROGRAM - SUBOTA 29

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


8.05 Horoskop

8.10 Dugmence i Ri|i,

crtani film

10.00 Lilihip

11.00 Beskrajna pri~a,

serija

11.30 Disko àce, serija

11.55 Vijesti

12.00 Arlis, serija

12.30 Ne-{ou

13.00 Mile protiv

tranzicije, serija

13.20 Vijesti

13.25 Misterija Aqaska,

film

15.55 Horoskop

16.00 Xenifer, film

17.35 Xet-set, dok. program

18.25 Sport centar


19.00 Vijesti

19.30 Auto {op magazin

20.00 Satelit

20.25 8 jednostavnih

pravila, serija

20.55 Sport centar

21.00 Fudbal: Real Madrid -

Majorka

22.55 Misija na Mars, film

00.55 Sport centar

1.00 Vijesti

1.05 Horoskop

7.00 Svijet Renomea

8.30 To sam ja

9.25 Horoskop

9.30 Zapisi iz na{eg kraja

10.00 Selo, emisija za

poqoprivrednike

10.30 Cvr~ak na sat

12.00 Kleopatra

12.30 Vip zvijezde

13.30 Migavci

14.20 BN star

14.50 Reportaà

15.10 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.10 Alternativa medika

20.15 Nitel, nagradna igra

21.00 Utisak nedjeqe

23.05 Horoskop

23.10 Slu~ajni partneri

00.35 U susret ìvotu, film

2.15 Satelitski program

7.15 Siti



7.45 Sportisimo

7.50 Vrijeme

8.00 Izi

8.50 Siti kids

9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

11.00 Gold mjuzik




13.30 Siti kids

13.35 A sada Zijah


13.55 Vrijeme

14.10 Ritam

15.00 Fudbal - Italijanska

liga

17.00 Novi damar

18.15 Magazin in

19.55 Sportisimo

20.00 Vrijeme

20.05 Predigra

20.30 Fudbal - Italijanska

liga


22.30 Pile i Maca {ou

23.35 Siti



00.05 Sportisimo

00.10 Vrijeme

00.15 A sada Zijah


00.30 Svijet plus

2.15 Magazin in

4.00 Ritam

4.45 Pile i Maca {ou

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt


13.15 Biseri


15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.35 Krug, sportski program

11.00 Ostali, dok. program

11.30 Muzika

12.00 Iz ìvota Pravoslavne

crkve

13.00 Farma, emisija o

poqoprivredi

14.00 Planeta sporta


15.55 Telefakt

16.15 Film

18.00 Bel dan

18.15 Vrijeme

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Zakoni zdravqa

20.45 Svijet ribolova

21.15 Kuda ide Vojvodina

22.00 22 ~asa


22.45 Film

9.00 Skala

10.00 Hartovi sa zapada,

serija

10.45 Narodna kuhiwa

11.00 Horoskop

11.10 [ou

12.30 Mjesec opasnog

ìvqewa, {ou

13.00 Panorama regiona

14.00 Muzika

15.00 Lito vilovito, film

16.30 Horoskop

16.35 Mjesta, krajevi i

zanimqivosti

17.00 Folk {ou

18.30 Hartovi sa zapada,

serija

19.15 Crtani film

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Nitel, kviz


22.30 Horoskop

22.40 Danijel Bun, vodi~,

film

--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program


10.15 Agrarne teme i dileme

11.15 Radosnica

12.00 Metropole i regioni

svijeta

--- Na dana{wi dan

--- Horoskop

12.30 Planeta u objektivu

13.15 Poqoprivreda

14.15 Nedjeqom popodne

16.00 @eqoteka

17.30 Urbana ekologija

18.00 Misterije postawa

19.15 Folk 10 plus

20.30 Hronika

21.00 Vip zvijezde

22.15 Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.30 Hit dana

11.35 Igrani film

13.00 Astro prsten

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Ekstra top mjuzik

16.00 Portal

16.30 DW tajm

17.15 Odjeci nedjeqe

17.50 Rekli su...


19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Iz drugih TV centara -

Na{a realnost

22.10 Igrani film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

13.30 BHT vijesti

13.35 Ski magazin

14.00 Kuhiwa

14.30 Koncert

15.25 Re: start, obrazovni

program


16.25 BiHajd Park, dok.

program

16.55 BeHaTeBe, program za

djecu

17.00 Fudbal: Arsenal -

Wukasl Junajted,

prenos

19.00 BHT vijesti

19.15 Rukomet: Makedonija -

BiH, prenos

20.40 Velikani vijeka, dok.

program

21.45 BHT vijesti

21.55 BHT sport

22.10 Liberti TV


23.25 Rukomet: Hrvatska -

Argentina, snimak

7.00 Astroboj, crtani film

7.25 Deksterova

laboratorija, crtani

film


8.00 Vijesti

8.05 Znate li?

8.10 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

9.00 Legenda o Robinu

Hudu, crtani film


igra~aka

10.00 @ivotiwsko

carstvo

10.25 Ah, ta planeta

10.45 Bekamovi privatno

12.00 Vijesti

12.15 Snop

12.55 Bisernica

14.00 Vijesti

14.05 Stiù dolari,

serija

15.00 Planine u RS

15.30 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

16.00 Ponovo zaqubqeni,

film

17.35 Sto qudi, sto }udi

18.00 Mali ekran

18.25 Doìvotna kazna,

serija


igra~aka

19.10 Crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Stiù dolari,

serija

21.05 Ameri~ki film,

dok. program

22.00 Sportski pregled

22.35 Vijesti

22.40 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

23.10 Marfijev zakon,

serija

00.40 Vijesti

Xenifer16.00ATVUloge: Laura San \akomo,

Xejn Ka~marek

Istinita pri~a o Xenifer Estes, talen-

tovanoj mladoj èni koja obolijeva od rijetke

bolesti ALS (amiotrofi~ne lateralne

skleroze) i o wene dvije sestre koje joj pruàju

veliku pomo} i podr{ku "i u dobru i u zlu#.

Tridesetpetogodi{wa Xenifer je pozori{ni

producent. Weni problemi po~iwu naizgled

bezazleno. Ispu{ta predmete, gubi ravnoteù, ~esto se zamara. Ka-

da bolest bude potpuno onemogu}ila Xenifer da se kre}e, po~iwe

prava borba: borba za ìvot. ¥

Uloge: Geri Sinis,

Tim Robins

Nakon {to misteriozna oluja ubije sve osim

jednog ~lana posade prve grupe astronauta koja

odlazi na Mars, sa Zemqe se {aqe spasila~ka

ekipa. Preìvjeli astronaut im pri~a da oluja u

koju su uletjeli nije obi~na, nego kao da je neka

namjerno napravqena za{tita. Ali, {ta {titi?

Vijekovima traìmo porijeklo ̀ ivota na Zemqi.

Sve vrijeme traìmo na pogre{noj planeti. ¥

Uloge: Rasel Krou, Frenk Azaria

Kad Misteri, amaterski hokeja{ki klub

s Aqaske, prihvati izazov da igra protiv Wu-

jork Renxersa, cijela zajednica mora da da sve

od sebe i izgladi sve nesuglasice, kako bi

stvorili {to boqu atmosferu i postali

pravi centar ovog doga|aja koji se prenosi

{irom zemqe. ¥

Uloge: Tom Kruz,

Penelopa Kruz

Dejvid ni{ta u svom ̀ ivotu ne shvata ozbiqno:

ni zdravqe, ni firmu koju je naslijedio, ni veze sa

ènama. Sve to stiè ga kad wegova prijateqica,

povremeno qubavnica, poku{ava da od wihovog

odnosa napravi ozbiqniju vezu. ¥

Uloge: Xulija Roberts,

Kempbel Skot

Kada sazna da ju je momak prevario, mlada i li-

jepa Hilari O' Nil èli da promijeni svoj ìv-

ot. Po~iwe da radi kao li~na medicinska sestra

Viktora, mladi}a koji ima leukemiju. Vremenom

se zaqubquju jedno u drugo, znaju}i da wihova veza

nema perspektivu. ¥

Uloge: Klint Istvud,

Inger Stivens

Ran~era Xeda dok tjera malo stado goveda

presre}e grupa kowanika pod komandom kapetana

Vilsona i optuùju ga za kra|u stoke i ubistvo vlas-

nika. Poku{avaju}i da objasni nesporazum, ran~er

zavr{ava sa om~om oko vrata ostavqen da umre. ¥

Uloge: Brus Vilis,

Metju Peri

Nik se bori za opstanak svoje zubarske prakse.

Iznenada, u zgradu se useqava novi susjed i Nik

otkriva da je u pitawu glavom i bradom ozlogla{eni

Ximi "Lala# Teduski. @ena ga ubje|uje da oda Xim-

ija {efu mafija{ke bande, koji za wegovu glavu nu-

di ogromnu nagradu. U pri~u se upli}e i Ximova

èna, u koju se Nik smrtno zaqubquje. ¥

Uloge: Xon Riter,

Kejt Sagal

Polov plan je napravio pravu pometwu. On

je savjetovao Brixit da kaè Kajlu istinu o

svom sastanku s drugim momkom, poslije ~ega

je Kajl ostavqa. U me|uvremenu, Kerin prvi

sastanak je bio poput sna, ali ona je o~ajna

nakon {to je taj momak vi{e ne nazove. ¥

Uloge: Vilijam Peterson,

Marg Helgenberger

Katrina preuzima slu~aj silovawa koje je

izvr{io wen biv{i mu` i time kr{i agencijski

protokol. Vorik i Sara traè metak koji }e ili

osloboditi ili okriviti policajca. Grisom i Nik

rade na slu~aju skeleta ènske osobe koji je

prona|en u betonskom dijelu jedne ku}e. ¥

Povratak u pravu formu Tobxije sa Ha-

jberija potraì}e u duelu sa Wukaslom i sa

tri nova boda poku{ati da ostane u trci sa

êlzijem. S obzirom na stil igre i sjajne po-

jedince u napadu, sigurno da moèmo o~eki-

vati utakmicu dobrog ritma sa dosta golova.

Posqedwih nekoliko sezona Arsenal je imao

mnogo vi{e uspjeha u me|usobnim duelima, a

da li }e tako i ostati, sazna}emo u dana{wem

susretu. ¥

Misterija Aqaska13.25ATV

Misija na Mars22.55ATV

Vanila skaj23.00TV PINK

Umrijeti mlad21.50RTS 1

Ubica mekog srca20.00OBN

Vje{ala10.00BK

Mjesto zlo~ina22.40BHT 1

Arsenal - Wukasl17.00BHT 1

F I L M S K I P R O G R A M

S P O R T S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

22. i 23. januar 2005.PROGRAM - NEDJEQA30

S E R I J S K I P R O G R A M

Osam jednostavnih pravila20.25ATV

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

7.45 Ed, Edd i Edi, crtani

film

8.10 Xoni Bravo, crtani

film

8.30 Bejblejd, crtani film

9.40 Moja djevojka je

zvijezda, serija

10.00 Serija

10.25 Lud za tobom, serija

10.50 Pravi poziv, serija

11.35 Sam u ku}i, film

13.10 Krvna veza, serija

14.40 Tigar i zmaj, film

16.50 Mijewam ènu

17.40 Salto

18.15 Ekskluziv

18.45 Vijesti


20.15 Tri palme za dvije

bitange i ribicu, film

22.00 Tajne sudske medicine

22.50 Autopsija

23.20 Virus smrti

00.55 Klopka za milionera,

film


6.30 Sit kids


serija

7.45 Siti


8.05 Nikad izvini

8.10 Kviz za djecu

9.00 Balkan net, jutarwi

program

11.00 Obra~un sa ocem, film

12.55 Infotop

13.10 Grand parada

14.00 Ruski rulet

15.00 Italijanski fudbal

17.00 Mje{oviti brak, serija

18.05 Okrug Oranx, serija

19.05 TV na TV

20.10 Suvi{ni izvje{taj,

film

23.00 Vanila skaj film


9.05 Ovo je Srbija

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik 1

12.05 Leti, leti, pesmo moja

mila

13.30 Glas razuma

14.05 Ovo je Srbija

14.30 Nedeqno popodne

16.05 Eksluzivno, info

program

16.45 Zlatna srca, film

2. dio

18.25 Petrijin vijenac,

mini-serija

19.15 Crveni loto

19.30 Dnevnik 2

20.05 Pad u raj, serija

20.50 Jednostavan ìvot,

realni {ou program

21.50 Umrijeti mlad, film

00.00 Dnevnik 3


programa


7.00 Romska muzika

7.30 Amen A|es

8.00 Brazde

9.00 Dozvolite

10.00 Serija za djecu

10.30 Film

12.00 UNHCR - Povratak

12.30 Ne{to vi{e, obrazovni

program

12.55 Most, program za

inostranstvo

13.25 Srbi u svijetu

13.55 Ski skokovi

15.45 Genijus domus

16.15 Tajne prostora

17.00 Fudbal: Arsenal -

Wukasl, prenos

18.55 Rukomet SP: SCG -

Katar, prenos

20.30 Srbija na turisti~koj

mapi svijeta,

dokumentarna serija

21.00 Saga o Forsajtima,

serija


23.30 Pojmovnik politike

23.45 Eko serija

00.00 Ski skokovi


programa

6.00 Diskaveri


8.00 Dje~iji program

9.30 Dokumentarni program

10.00 Vje{ala, film

11.55 Telefakt

12.12 Lopta

12.30 Top spid

14.00 Nije srpski }utati

15.15 Prije i poslije, {ou

program

16.30 Tabloid

18.00 Od bisera grana


19.30 [panski fudbal,

prenos

21.10 Ipak se okre}e

21.45 Crvena zima, film

23.30 Arsenal, vojno -

dokumentarni program

00.25 Glas Amerike


1.30 Far


programa

7.00 Nova kids

--- Skubi Du

--- Diabolik

--- Djeca iz u~ionice 402

9.25 Slalom

10.15 Bafi - ubica vampira,

serija

11.05 An|eo, serija

11.55 Slalom

12.45 Dok. program

13.15 Hrvatski idol

14.45 U sedmom nebu, serija

15.35 Sve je relativno,

serija

16.05 Vijesti

16.10 Op{ta anatomija,

film

18.00 Xejmijeva kuhiwa

19.00 24 sata

20.00 Zona smrti, serija

20.45 Crveni tepih

21.45 Privedite osumwi~ene,

film

23.35 Dok. program

8.00 Vijesti

8.05 Najboqi

8.30 Dok. program

9.00 Vila Marija, serija

10.35 Film

12.00 Dnevnik

12.30 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.10 Vijesti


16.20 Film

18.15 Piramida

19.15 LOTO

19.30 Dnevnik

20.05 Ko èli biti

milioner?

21.05 Kako je po~eo rat na

mom ostrvu, film

22.50 Dnevnik

23.05 Film

1.25 Nedjeqom u dva

2.25 Sudija Xon Did, serija

3.55 Film


8.30 Film

10.00 Videokiosk

10.50 Biblija

11.00 Misa

12.00 Muzika

12.35 Slalom

13.05 Slalom

14.00 Mir i dobro

14.35 Sudija Xon Did, serija

16.00 Rukomet, emisija

16.50 Rukomet: Hrvatska -

Argentina

18.30 Rukomet, emisija

18.45 Stoni tenis

20.00 Pet plus

21.20 Vijesti

21.30 Pet plus


00.10 Zvjezdane staze, serija

7.15 The best of OBN


serija (pet epizoda)

10.50 Crtani film

10.20 Ulica Sezam

11.20 Gospodar zvijeri,

serija

12.10 Ali G {ou, serija

12.40 Sautpark, animirana

serija


13.20 Roker iz koko{iwca,

film

14.45 Dim u lice, film


17.30 Zlatni momci, film



20.00 Ubica mekog srca,

film

22.00 Svijet slavnih, zabavni

program


00.15 Ubica mekog srca,

film

1.45 MTV, zabavni program


programa

9.00 Ski skokovi, 10.00 Kros kantri skijawe, 11.45 Slalom (`), 12.45 Ski

skokovi, 13.45 Bijatlon (m), 14.30 Bilijar, 15.15 Bijatlon (`), 16.00 Bil-

ijar, 18.00 Bob ~etvorosjed, 19.00 Ski skokovi, 20.30 Bilijar, 23.30 Reli

(Monte Karlo), 00.00 Sportske vijesti, 00.15 Tenis (Australija open),

odabrani momenti, 1.00 Tenis (Australija open).

6.30 Tuning TV, 9.15 Reportaà, 9.45 Fudbal - Bundesliga, 11.00 Fudbal

"Duplipas#, 13.00 Fudbal - Bundesliga, 14.15 Laola, 15.00 Reportaà, 15.30

Fudbal - Hettrik magazin, 19.15 Fudbal - Bundesliga, skra}eni snimci,

20.00 Fudbal - Bundesliga, 21.30 Fudbal - Hettrik magazin, 22.30 Laola,

00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Lete}i zmaj, 10.00 Ajkulin raj, 11.00 Plane-

ta dinosaurusa, 12.00 Pametno oru`je, 13.00 Minolovac, 14.00 NLO pri~a,

15.00 Propast Maja, 16.00 Prokletstvo Egipatskih mumija, 17.00 Slon

protiv nosoroga, 18.00 Slalom na pijesku, 19.00 Oboàvaoci mitova, 20.00

Plava planeta, 21.00 Tajna zavjera za ubistvo Hitlera, 23.00 Virtuelna

istorija: Stvarawe, 23.30 Najzloglasniji qudi u istoriji, 00.00 Mutan-

ti, 1.00 Propast Maja.

7.30 Divqawe rijeke, film, 9.15 To nije jo{ samo jedna afera, film, 11.00

@ivot u ulici Liberti, film, 12.45 Stara antikvarnica, serija, 14.15 Di-

vqawe rijeke, film, 16.00 To nije jo{ samo jedna afera, film, 17.45 @iv-

ot u ulici Liberti, film, 19.30 Kleopatra, serija, 21.30 \avoqa arit-

metika, film, 23.15 O{trica, film, 1.00 \avoqa aritmetika, film.

7.00 Sansone e Dalila, serija, 8.25 Film, 14.00 Domenica In, 18.00 Rai Sport90 Minuto, 19.00 Domenica In, 20.45 la bambina dalle mani sporche, serija,

23.45 Oltremoda, emisija o modi, 1.40 Cabaret, film.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni

Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratori-

ja, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni

Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20

Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Men-

doza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek,

14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename:Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat

zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri,

18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45

Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dis-missed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00

The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 HitList UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd,

21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 SnoopFizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Plan-et VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Plan-et VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport,19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 DaAli G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 FastForward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht,17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30

Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeit-en, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania,

21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00

Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30

World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00

World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback,14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer'sTalk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 17.00F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo,Wujork, London, Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz,Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 De-signer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan).


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

22. i 23. januar 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Uporno poku{avate da skrenete

pa`wu okoline u onom pravcu ko-

ji vama odgovara, pri tome kori-

stite razli~ite sugestivne me-

tode. Ipak, postoje odre|eni problemi

koji se najboqe rje{avaju zajedni~kim

snagama. Htjeli ili ne, morate da prihva-

tite ne~ija pravila o zajedni~kom ìvo-

tu. Partner vas upozorava i progovara

o{trijim tonom. Potrudite se da poboq-

{ate svoju kondiciju.

Bik 21.4-20.5.

Nema razloga da previ{e misti-

fikujete svoje poslovno-finansij-

ske planove ili da uporno ignori-

{ete ne~ije prisustvo. O va{em

uspjehu ili privatnom ìvotu ne treba da

raspravqaju osobe sa strane. Pokaìte vi-

{e razumijevawa i we`nosti prema voqe-

noj osobi. Pretjerana hvalisavost moè da

vam stvori dodatnu neprijatnost. Priu{ti-

te sebi neke lijepe sitnice, kao podsticaj

za dobro raspoloèwe.

Blizanci 21.5-20.6.

Ponekad nije lako uskladiti raz-

li~ita poslovna interesovawa, ali

sve je mogu}e ako imate dobru vo-

qu. Va`no je da potvrdite svoje spo-

sobnosti u situacijama za koje drugi nemaju

dovoqno hrabrosti ili iskustva. Ono {to je

drago va{em srcu, ne zna~i da predstavqa i

dobru emotivnu odluku. Ipak, ostanite do-

sqedni u onome {to mislite i osje}ate. Pri-

ja}e vam vi{e ~asova zdravog sna, obratite

pa`wu na svoje snove.

Rak 21.6-20.7.Oslonite se na svoju intuiciju

pri dono{ewu kona~ne odluke.

Nalazite se pod uticajem fakto-

ra sre}e, tako da vas o~ekuju po-

zitivni rezultati koji istovremeno po-

tvr|uju va{e intelektualne i prakti~ne

sposobnosti. U susretu sa voqenom oso-

bom novi doga|aji predstavqaju dobar po-

vod za zajedni~ku proslavu. Sve je u skla-

du sa inspiracijom. Zra~ite pozitivnom

energijom.

Lav 21.7-21.8.

Djelujete ambiciozno, ali i

neskromno u svojim izjavama.

Potrebno je da uvaìte ne~i-

je mi{qewe kada se odlu~uje

o poslovno-finansijskim interesima.

Nesmotrenost moè da umawi va{e

poslovne rezultate. Partner ima dru-

ga~ije ideje, sa~ekajte da uvidi svoje

gre{ke. Ne moète nekom nametati

svoje mi{qewe i voqu. Posvetite pa-

`wu nekom omiqenom hobiju, relaksi-

rajte se.

Djevica 22.8-22.9.

Va{e ideje nailaze na negodova-

we saradnika, ponekad nije lako

pridobiti podr{ku okoline. Bu-

dite promi{qeni i nemojte rizi-

kovati u stvarima koje ne poznajete dovoq-

no ili u situacijama kada postoji neki vid

javne zabrane. Napokon dolazite do sazna-

wa, da ne~ija obe}awa nisu dovoqno iskre-

na. Postupite po svojoj savjesti. Opustite

se. Uqep{ajte svoje raspoloèwe, posve-

tite pa`wu vedrijim sadràjima.

Ribe 19.2-20.3.

Vje{to izbjegavate susret sa oso-

bom koja ima negativan stav o va-

{im poslovnim rezultatima ili o

stilu izraàvawa. Dovoqno ste sna-

la`qivi da smislite prigodno opravdawe

za svoje postupke i za nove poslovne odluke.

Partner ne èli da vam povjerava svoje di-

leme, ostajete po strani i nevoqno prihva-

tate neku od sporednih uloga. Budite str-

pqiviji. Potrudite se da sa~uvate prisebnost

duha i zrno mudrosti.

Vodolija 20.1-18.2.

Nema razloga da se pona{ate ul-

timativno u susretu sa saradni-

cima, uporno ponavqate pogre-

{ne poteze. Umjerenost u poslov-

nom dijalogu predstavqa najboqe rje{e-

we, stoga zatraìte ne~iji savjet ili po-

dr{ku. Izbjegavajte osobu koja vas suvi-

{e optere}uje svojim zahtjevima, smeta

vam ne~ija emotivna }udqivost i narav.

Va`no je da sa~uvate psiholo{ku ravno-

teù i prisebnost.

Jarac 21.12-19.1.

Ne krijete da imate velika o~eki-

vawa i ne moète da se pomirite

sa prosje~nim rezultatima. Na sre-

}u, mnoge okolnosti vam idu u pri-

log i djelujete snala`qivo pred saradni-

cima. Neko vas podsti~e na sentimentalno

raspoloèwe. Obratite pa`wu na partne-

rova interesovawa, ne moète dobiti sve

{to prièqkujete i uporno nametati svo-

ju voqu. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~-

koj formi.

Strijelac 23.11-20.12.Lakomislenost ili pomisao da se

nalazite ispred drugih, ilustruje

klasi~an primjer pretjeranog samo-

qubqa. Razli~ite neprijatnosti u

susretu sa saradnicima predstavqaju logi~an

slijed doga|aja i reakciju na va{e energi~-

no pona{awe. Nema potrebe da preuveli~a-

vate svoje èqe i interesovawa u susretu sa

voqenom osobom. Partner ne reaguje na va-

{u pri~u. Izbjegavajte konfliktne i stre-

sne situacije.

[korpija 23.10-22.11.

Trenutna de{avawa uti~u na va{u

popularnost ili omiqenost u dru-

{tvu poslovnih partnera. Va{ na-

~in razmi{qawa i poslovnog dje-

lovawa predstavqa pun pogodak. Zbog uspje-

ha ne treba da zaboravite na svoje obaveze

prema porodici. Potrebno je da se iskupi-

te za propust koji ste u~inili. Osmislite

novi scenario kojim moète da obradujete

voqenu osobu. Va`no je da uskladite svoje

misli i osje}awa.

DNEVNI

Ve}inu obaveza poku{avate da

prebacite na svoje saradnike. Ne-

mojte dozvoliti da neko sumwa u

va{e znawe ili profesionalne

sposobnosti. Va`no je da ispo{tujete

osnovni protokol ili ne~iju sugestiju.

Va{ ponos izbija na povr{inu i to pred-

stavqa pozitivan predznak u qubavnom

dijalogu. Umijete nekog da navedete na

svoje èqe. Obratite pa`wu na zdraviji

na~in ishrane.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

TROJ Irtubiz, koji je svoje-

vremeno patentirao oklop za

lovce na medvjede kaè da ima

novi izum, koji je prava pravca-

ta "zrak smrti# iz nau~nofan-

tasti~nih filmova B-produkci-

je. Ili je za lu|a~ku ko{uqu ili

za Nobelovu nagradu - IgNobe-

la je ionako ve} dobio!

Svoj najnoviji izum taj 41-go-

di{wi Kana|anin nazvao je An|e-

osko svjetlo i tvrdi da mu je ci-

jeli koncept do{ao u snu. Na ja-

vi bi te{ko i mogao, budu}i da

stvar ru{i ve}inu poznatih za-

kona fizike i, {to je najgore, po

svemu sude}i - zbiqa funkcioni-

{e!

Uglavnom, cijela skalameri-

ja, koja ga je ko{tala 30 hiqada

dolara i 800 do 900 radnih ~aso-

va, sastoji se iz tri dijela: kao pr-

vo, centrifuge, za koju on kaè da

je mozak cijele maine, s izvori-

ma crnog, bijelog, crvenog i flu-

orescentnog svjetla i sedam in-

dustrijskih lasera.

Druga je odbojna re{etka s ve-

likim krugom opti~kog stakla,

izvorom mikrotalasnog zra~ewa

i plazmom izmije{anom s ugqi~-

nim dioksidom. U tre}em dijelu

su osam plazmeno-svjetlosnih

{ipki, naboji ugqen dioksida, in-

dustrijski magneti, 108 ogledala,

industrijske svjetiqke s jonizu-

ju}im odjeqcima i jo{ neke stva-

ri koje taj kanadski Grunf ne è-

li nabrojiti.

- Prije oko godinu i po dana

usnio sam san, kao i s ve}inom mo-

jih izuma, samo san, ali sam je u

wemu vidio, cijelo ku}i{te i sve,

i vidio sam {ta sve moè. Usnio

sam isti san vaqda tri puta i on-

da sam ga imao u glavi i po~eo sam

je izra|ivati. I to sve ru~no, bez

ikakvih planova, crteà, projeka-

ta. Ukqu~io sam je, to je bilo pri-

je vi{e od godinu dana, i radila

je, i to je bilo zaista zapawuju}e

- pri~a, pomalo nepovezano, ka-

nadski pronalaza~.

Raznim eksperimentima Ir-

tubiz je ustanovio da wegovo "An-

|eosko svjetlo# ~ini zidove pro-

zirnim, wim se moè gledati kroz

~elik, titanijum i olovo, te da i

qudsko tkivo postaje prozirno.

(Navodno je "Motorola# plati-

la jednoj izraelskoj kompaniji

pet miliona dolara da razvije ne-

{to sli~no).

Kad se uperi na automobile,

wegov zrak iskqu~uje motore, a

nakon {to je zrak iz svoje ma{i-

ne uperio na zlatne ribice, one

su uginule. Tu se Troy utrtao od

straha i rasklopio ma{inu.

A onda su se pojavili pred-

stavnici Vlade Francuske, ko-

ji su bili jako zainteresovani,

i ponudili mu 40 hiqada dola-

ra u ke{u da dovr{i svoju spra-

vu; neki novinari ~ak su iskopa-

li podatke o redovnim kontak-

tima Irtubiza i biv{eg {efa

saudijske kontraobavje{tajne

slu`be.

Uglavnom, Irtubiz smatra da

mu je nakon godina provedenih kao

"ludi pronalaza~# s ovim francu-

skim investitorima najzad upala

sjekira u med, a ~udesna svojstva

i rezultate wegovog izuma potvr-

dili su i stru~waci s cijewenog

Instituta za tehnologiju Masa-

~usetsa. ¥

NOVI IZUM LUCKASTOG KANA\ANINA

ZRAK KOJI VIDI SVESprava izvjesnog Troja Irtubiza ~ini zidoveprozirnim, wom se moè gledati kroz ~elik, titanijumi olovo, a qudsko tkivo postaje prozirno

PPOOGGLLEEDD IIZZBBLLIIZZAA

[KOTSKA

Pasja trkaOKO dvije stotine "pasjih#

timova iz cijele Velike Brita-

nije priprema se za veliku trku

pasa sa saonicama koja }e se 22.

i 23. januara odràti kod jezera

Loh Morlih u [kotskoj. Par

"haskija#, koji se uvje`bava na

obalama jezera, tek je jedna od

ekipa koje }e imati zadatak da u

{to kra}em vremenu pre|u osam

kilometara. ¥

IAKO prvi

dan u nedjeqi, po-

nedjeqak, 24. janu-

ar, za mnoge }e

qude biti najde-

presivniji dan

ove godine, tvrde

vel{ki nau~nici

sa Univerziteta

Kardif.

Do najdepre-

sivnijeg datuma

do{li su uz po-

mo} formule, ko-

ja u obzir uzima

faktore poput

vremenskih pri-

lika, finansij-

skih okolnosti, vremena koje je

proteklo od Boì}a, neispu-

wenih novogodi{wih odluka,

te nedostatka motivacije koji

dovodi do depresije.

Januar se ve} dugo smatra

"najmra~nijim# mjesecom u go-

dini, a stru~waci dodaju kako

su najboqi na~in za borbu pro-

tiv depresije informisawe o

tom stawu, te pove}awe nivoa

fizi~ke aktivnosti.

Za ~iwenicu da je "najde-

presivniji dan ove godine# pao

u ponedjeqak, dan u sedmici ko-

ji je i ina~e mnogim osobama

najteì, nau~nici kaù da je

rije~ o ~istoj slu~ajnosti. ¥

24. JANUAR - NAJDEPRESIVNIJI U OVOJ GODINI

Dan za metak

DOK STE U ITALIJI,OPREZNO SA RUKAMA

Agresori s le|a

ITALIJANU, koji je mla-

du ènu pqesnuo dlanom po

stra`wici dok je telefonira-

la, Vrhovni sud izrekao je ~e-

trnaestomjese~nu uslovnu za-

tvorsku kaznu.

Vrhovni sud presudio je da

je udarac po stra`wici ~in sek-

sualne agresije koja poniàva

ènu.

"Agresor#, identifikovan

samo kao Ivan P, na sudu je re-

kao kako je `rtva wegova ro|a-

ka koja je izmislila cijelu pri-

~u da mu se osveti zbog nekih

porodi~nih razmirica.

- Vi{e ne vjerujem u pravdu.

Ta mi je presuda uni{tila ì-

vot - rekao je Ivan za "Mesa|e-

ro#. Zatvorska mu je kazna pre-

ina~ena u uslovnu jer do sada

nije ka`wavan.

Tako o{tra kazna odjeknu-

la je u ma~isti~koj Italiji u

kojoj su se sudije upravo po~e-

le boriti protiv seksualnog

uznemiravawa nizom presuda

protiv takvog pona{awa. Pro-

{le je godine jedan mu{karac

ka`wen nov~anom kaznom od

trista evra jer je jednoj èni

slao lascivne tekstualne poru-

ke.

U pro{losti takvi slu~aje-

vi uglavnom nisu stizali do su-

da. ¥

MARSEQ

Elitno jahawe

PRIPADNIK Crne kowi-

ce, elitne francuske jedinice,

pokazuje umije}e jahawa izvor-

ne francuske pasmine kowa na

pres konferenciji u Marsequ. A

sve to iz pozadine "gleda# kupo-

la marseqske katedrale. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

23. januar

TUNIS - ANGOLA (17)

FRANCUSKA - KANADA (19)

DANSKA - GR^KA (21)

25. januar

GR^KA - FRANCUSKA (16.15)

KANADA - TUNIS (18.15)

ANGOLA - DANSKA (20.15)

26. januar

GR^KA - ANGOLA (16.15)

FRANCUSKA - TUNIS (18.15)

DANSKA - KANADA (20.15)

28. januar

KANADA - GR^KA 16.15)

TUNIS - DANSKA (18.15)

FRANCUSKA - ANGOLA (20.15)

29. januar

ANGOLA - KANADA (16.15)

TUNIS - GR^KA (18.15)

DANSKA - FRANCUSKA (20.15)

GRUPA "A"23. januar

Ê[KA - ISLAND (17)

RUSIJA - AL@IR (19)

SLOVENIJA - KUVAJT (21)

25. januar

KUVAJT - RUSIJA (16.15)

AL@IR - Ê[KA (18.15)

ISLAND - SLOVENIJA (20.15)

26. januara

Ê[KA - RUSIJA (16.15)

SLOVENIJA - AL@IR (18.15)

KUVAJT - ISLAND (20.15)

28. januar

RUSIJA - ISLAND (16.15)

Ê[KA - SLOVENIJA (18.15)

AL@IR - KUVAJT (20.15)

29. januar

ISLAND - AL@IR (16.15)

Ê[KA - KUVAJT (18.15)

SLOVENIJA - RUSIJA (20.15)

GRUPA "B"23. januar

HRVATSKA - ARGENTINA (17)

[PANIJA - JAPAN (19)

[VEDSKA - AUSTRALIJA (21)

24. januar

AUSTRALIJA - [PANIJA (16.15)

JAPAN - HRVATSKA (18.15)

ARGENTINA - [VEDSKA (20.15)

26. januar

HRVATSKA - AUSTRALIJA (16.15)

ARGENTINA - JAPAN (18.15)

[VEDSKA - [PANIJA (20.15)

27. januar

AUSTRALIJA - ARGENTINA (16.15)

[PANIJA - HRVATSKA (18.15)

[VEDSKA - JAPAN (20.15)

29. januar

JAPAN - AUSTRALIJA (16.15)

[PANIJA - ARGENTINA (18.15)

HRVATSKA - [VEDSKA (20.15)

GRUPA "C"23. januar

WEMA^KA - EGIPAT (17)

SCG - KATAR (19)

NORVE[KA - BRAZIL (21)

24. JANUAR

EGIPAT - SCG (16.15)

BRAZIL - WEMA^KA (18.15)

KATAR - NORVE[KA (20.15)

26. JANUAR

WEMA^KA - KATAR (16.15)

EGIPAT - BRAZIL (18.15)

SCG - NORVE[KA (20.15)

27. JANUAR

KATAR - EGIPAT (16.15)

SCG - BRAZIL (18.15)

NORVE[KA - WEMA^KA (20.15)

29. JANUAR

WEMA^KA - SCG (16.15)

BRAZIL - KATAR (18.15)

NORVE[KA - EGIPAT (20.15)

GRUPA "D"

TUNIS - Odbrojavawe je za-

vr{eno. U nedjequ }e reprezenta-

cija Srbije i Crne Gore startova-

ti na Svjetskom prvenstvu u Tuni-

su. U grupi sa Katarom, Egiptom,

Norve{kom, Brazilom i Wema~-

kom, izabranici Veselina Vujovi-

}a poku{a}e da se plasiraju me|u

tri najboqe ekipe i krenu u razi-

gravawe za boqe pozicije.

- Rekao sam i ponovi}u: imamo

ekipu koja }e biti tvrd orah za sve

rivale, pa i one najja~e koji su se u

posqedwih nekoliko godina pret-

platili na medaqe. Na{a prednost

je {to smo u hodu izvr{ili smjenu

generacija i formirali homogen

sastav, dok mnogim drugim timovi-

ma takav posao tek predstoji. In-

dividualni kvalitet na{ih igra-

~a nikada nije bio sporan, pa vjeru-

jem da moèmo sti}i do zavr{nice.

Ne obe}avam medaqu, ali je èli-

mo i nadamo joj se - {iri optimi-

zam selektor Srbije i Crne Gore

Veselin Vujovi}.

O snazi protivnika u gru-

pi "D# Vujovi} zna sve:

- Od prvog rivala, Katara

smo mnogo boqi i to }emo do-

kazati u nedjequ. Ipak, ne smi-

je biti opu{tawa, jer prva

utakmica na velikom takmi-

~ewu uvijek krije opasnost. Protiv

Nijemaca, prvaka Evrope i olimpij-

skih i svjetskih vice{ampiona, ne-

mamo {ta da izgubimo. Me~ sa Nor-

veànima zahtijeva}e oprez, jer smo

informisani da su se odli~no pri-

premili u uloìli mnogo u stvara-

we tima za ovo prvenstvo.

Optimizam selektora dijeli i

sredwi bek "plavih# Danijel An-

|elkovi}:

- Na{a realnost je plasman u

~etvrtfinale, a mo`da i polufi-

nale. Pro{lo je vrijeme kada smo

se zadovoqavali mjestima od petog

do osmog mjesta, ho}emo i moèmo

vi{e. Sa svakom utakmicom bi}e-

mo sve uigraniji, a to je jedino {to

nam je nedostajalo ranijih godina.

Od mladog talasa o~e-

kuje se da osvjeì bekovsku

liniju i poslije nekoli-

ko neuspjeha od{krine

vrata povratka u svjetsku

elitu. Jedan od wih je sred-

wi bek Vladica Stojano-

vi}, kreator i "bombar-

der# od ~ijih rje{ewa mnogo {ta za-

visi.

- Na{i aduti su kontre i polu-

kontre, na kojima smo mnogo radi-

li - kaè prvotimac {panske Bi-

dasoe. Ali, ima}emo {ta da poka-

èmo i sa bekovskih pozicija. Bio

bih preskroman kada bih rekao da

se ne nadam jednoj od medaqa.

Prvu utakmicu Srbija i Crna

Gora igra u nedjequ (19 ~asova) pro-

tiv Katara. ¥ B. MARKOVI]

FLENSBURG - Trener,

koji je sa Flensburgom

osvojio titulu prvaka We-

ma~ke i do{ao do finala

Lige {ampiona, [ve|anin

Kent-Hari Anderson, repre-

zentaciji svoje zemqe daje

najve}e {anse za zlatnu me-

daqu na Svjetskom prven-

stvu u Tunisu.

Patriotski, a kako bi

druga~ije, Anderson je naj-

tira`nijem {vedskom dnev-

niku "Aftonbladet# iznio

svoje prognoze o kona~nom

plasmanu na planetarnoj

smotri. Bez imalo ustru~a-

vawa izjavio je da [vedska

sigurno osvaja titulu, a da

joj se na tom putu jedino mo-

è isprije~iti Francuska.

Za [vedsku je izjavio da

je mnogo napredovala i da je

atmosfera u svla~ionici

odli~na, te da selektor In-

gemar Linel ima {irok iz-

bor igra~a. Dansku odmah

otpisuje zbog povreda kqu~-

nih igra~a, te tvrdi:

- Danci imaju samo jed-

nog golmana, Hrvati igraju

sa jednom postavom i nema-

ju prave zamjene. I jednim i

drugim }e biti potrebno

mnogo sre}e da do|u do vr-

ha - kaè Anderson.

Nijemci su za wega ta-

ko|e autsajderi, jer su "pro-

mijenili cijelu ekipu#, ta-

ko da jedini pravi izaziva~

[ve|anima ostaje Francu-

ska. Me|utim, po Anderso-

nu, ni Francuzi nisu bez ma-

ne:

- Golmani brane promje-

wivo, a povrije|en je i Ber-

tran @il, koji je vrlo va-

àn igra~ za Francusku i u

napadu i u obrani.

Na ovakve ocjene najtro-

fejnijeg {vedskog klupskog

trenera osvrnuo se i selek-

tor vi{estrukih svjetskih

{ampiona Ingemar Linel

izjaviv{i:

- To je wegovo mi{qe-

we i mi ne}emo stavqati

pritisak na na{a le|a. Hr-

vati su prije samo pola go-

dine bili Olimpijski prva-

ci i potpuno su zdravi. Oni

moraju biti favoriti. O

kvalitetima Francuske,

Danske, pa i Srbije i Crne

Gore ne treba tro{iti ri-

je~i. ¥

TUNIS - Reprezen-

tativac Srbije i Crne

Gore Ratko \urkovi}

vjeruje da "plavi# mogu

do polufinala Svjet-

skog prvenstva, koje u

nedjequ po~iwe u Tuni-

su.

- Imali smo kvali-

tetne pripreme i svi

redom smo ubije|eni da

}emo na Svjetskom pr-

venstvu napraviti do-

bar rezultat - kaè pi-

vot Srbije i Crne Go-

re. U kontrolnim utak-

micama smo pokazali da

imamo snage da se nosi-

mo i sa najboqim ekipa

i zato smatram da }emo

sti}i do polufinala....

\urkovi} daqe na-

vodi da "plavi# ne bi

trebalo da imaju ve}ih

problema u grupi "D#.

- Wema~ka je potpu-

no podmladila ekipu,

dok ostale reprezenta-

cije objektivno ne mo-

gu da nam pariraju po

kvalitetu. Sigurno }e-

mo biti prvi u grupi, a

poslije }emo vidjeti -

isti~e An|elkovi}.

Rukometa{ ma|ar-

skog PIK Segeda navo-

di da je motiv kod re-

prezentativaca Srbije

i Crne Gore na visokom

nivou.

- Puni smo samopou-

zdawa. U ime saigra~a

obe}avam da }emo dati sve od sebe, da }emo se

truditi i ostaviti srce na parketu. Ako nas

malo i sre}a posluì da do|emo do polufi-

nala, ko zna, mo`da i osvojimo medaqu - za-

kqu~io je adut "plavih# u odbrani Ratko \ur-

kovi}. ¥

RUKOMETA[I SRBIJE I CRNE GORE U NEDJEQU STARTUJU NA SVJETSKOM PRVENSTVU U TUNISU

MEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQMEDAQA NA[ CIQImamo ekipu koja }e biti tvrd orahza sve rivale, pa i one najja~e,kaè Veselin Vujovi}

REPREZENTATIVCINa put u Tunis Veselin Vujovi} poveo je 17 igra-

~a, od kojih }e jedan biti precrtan do po~etka prve

utakmice.

GOLMANI: Arpad [terbik (Siudad Real), Dar-

ko Stani} (Crvena zvezda), Danijel [ari} (Alko-

bendes).

KRILA: Dragan Suxum (Partizan), Marko ]u-

ruvija (Ademar Leon), Nikola Koji} (Cimos), @iki-

ca Milosavqevi} (Kantabrija).

PIVOTMENI: Ratko Nikoli} (Altea), Ratko

\urkovi} (PIK Segedin), Alen Toski} (Partizan).

BEKOVI: Vladimir Petri} (Porto), Milorad

Krivokapi} (Dunafer), Danijel An|elkovi} (PIK

Segedin), Vladica Stojanovi} (Bidasoa), Marko Kri-

vokapi} (Granoqers), Alen Muratovi} (Kangas) i Go-

ran \ukanovi} (Trst).

ANKETAHrvatska rukometna repre-

zentacija je, po kladionicama i

anketi Me|unarodne rukometne

organizacije (IHF) najve}i fa-

vorit za osvajawe zlatne meda-

qe na Svjetskom prvenstvu u Tu-

nisu. Prema anketi internet

stranice me|unarodne rukomet-

ne organizacije, Hrvati su naj-

bliì "zlatu# (27,8 odsto glaso-

va), slijede Francuzi (12,6), a na

tre}em mjestu su Nijemci (10,9).

Reprezentacija Srbije i Crne

Gore nalazi se na sedmom mjestu

sa 4,3 odsto glasova.

TRENER FLENSBURGA PROGNOZIRA KONAÂN PLASMAN

ZLATO IDE U [VEDSKUAnderson smatra da [vedska sigurno osvajatitulu, a da joj se na tom putu jedino moèisprije~iti Francuska

RATKO \URKOVI], ADUT "PLAVIH" U ODBRANI

Ostaviti srce na terenu

Reprezentativci [vedske: Me|u favoritima za titulu

Ratko \urkovi}: Moèmo do polufinala

Danijel An|elkovi}: Op-timizam na svakom koraku

MEDAQA NA[ CIQ

BAWA LUKA - Zoran Nova-

kovi} izabran je za predsjednika

Stru~nog ìrija tradicionalne

manifestacije - Izbor najboqih

sportista grada Bawe Luke. Funk-

ciju wegovog zamjenika vr{i}e

Sla|ana Goli}, a tehni~ki sekre-

tar je Jovo Rosi}. Sve~anost pro-

gla{ewa najuspje{nijih sportista

grada Bawe Luke bi}e odràna 28.

januara u vije}nici Banskog dvora

sa po~etkom u 12 ~asova. To su glav-

ne odluke donesene na prvoj sjedni-

ci Savjeta za sport.

- Grad Bawa Luka ponovo }e

dobiti svoje laureate. Pripreme

za ovu tradicionalnu manifesta-

ciju su po~ele i o~ekuju nas pune

ruke posla. Na{i sportisti i klu-

bovi bili su veoma uspje{ni u

2004. godini i bi}e te{ko izabra-

ti one najboqe. Prijedlozi kandi-

data saveza ve} su po~eli stizati,

a krajwi rok je 24. decembar - re-

kla je predsjednik Savjeta za sport

grad Bawe Luke Sjetlana Gligi}.

Na tradicionalnoj manife-

staciji bi}e dodijeqeno osam pri-

znawa.

- Bi}e progla{eni najboqi

sportista i sportistkiwa Bawe

Luke. Nagradu }e dobiti i naj-

perspektivniji takmi~ar i tak-

mi~arka, najuspje{niji klub, kao

i najzna~ajniji doga|aju. Bi}e na-

gra|en i najboqi pojedinac u

sportu za invalide - rekla je Gli-

gi}eva.

¥ J. ^.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.SPORT2

BAWA LUKA - U okviru

osmine finala zajedni~kog Ku-

pa BiH u nedjequ }e snage odmje-

riti predstavnici iz Srpske,

Slavija i Radnik. Bi}e to sigur-

no jedan od zanimqivijih susre-

ta a obje ekipe vrijedno su se pri-

premale za ovaj okr{aj. Isti pro-

tivnici sastali su se u polufi-

nalu najmasovnijeg takmi~ewa

Srpske kada su vi{e sre}e ima-

li Bijeqinci. Ovoga puta Sla-

vija èli revan{.

- Ekipa je radila tokom cije-

le zimske pauze, gotovo da i nije

imala odmora. Nesre}no smo izgu-

bili plasman u finale Kupa Srp-

ske i zbog toga sada èlimo Rad-

niku da vratimo istom mjerom.

Igramo pred svojom publikom i

vjerujemo da }emo uz wihovu pomo}

ispuniti ciq - kaè direktor

Slavije Slavi{a Mili~evi}.

U Radniku su svjesni da ne}e

biti lako.

- Igrom u finalu najmasov-

nijeg takmi~ewa Srpske kada nam

je trofej za malo izmakao poka-

zali smo da se moèmo nositi sa

mnogo ja~im ekipama, kao {to je

Igokea. Zato nema razloga da se

ne nadamo povoqnom rezultatu i

u Isto~nom Sarajevu. Svi igra-

~i su zdravi, {to nam je izuzet-

no va`no, poslije brojnih povre-

da koje su nas pratile u prvom di-

jelu {ampionata - istakao je ka-

piten Radnika Predrag Soji}.

Mladost Volf julen u osmi-

ni finala ne}e imati nimalo lak

zadatak. Rogati~anima u goste do-

lazi neugodna Sloboda Dita.

- Igra}emo oslabqeni bez

povrije|enog Jugoslava Petri-

}a. Protivnik jeste za respekt

ali ne}emo se predavati bez

borbe. O~ekujemo punu dvoranu

pa vidje}emo moèmo li iznena-

diti Tuzlake - naglasio je kor-

milar Mladosti Perica Peji-

~i}.

Ekipa iz Igokee ve} je obez-

bijedila plasman u ~etvrtfi-

nale i to bez borbe. Aleksan-

drov~ani su trebali da putuju u

Qubu{ki gdje bi snage odmje-

rili sa istoimenom ekipom ali

su doma}ini odustali od takmi-

~ewa.

Ugqevi~ki Rudar }e svoj su-

sret sa [irokim Hercegtiskom

odigrati 16. februara.

¥ M. ILI]

OSMINA FINALA KUPA BiH ZA KO[ARKA[E

Igra~i Slavije: Navija~i jedan od aduta (Snimio R. VASI])

SLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGSLAVIJA VRA]A DUGNesre}no smo izgubili u polufinalu Kupa Srpske i zbogtoga sada èlimo da se revan{iramo Radniku, kaèSlavi{a Mili~evi}

RASPOREDOvog vikenda u osmini fi-

nala Kupa BiH sasta}e se: su-

bota: KAKAW: Kakaw - Po-

su{je (18 ~asova), VOGO[]A:

Vogo{}a - Zenica êlik

(17.30), ROGATICA: Mladost

Volf julen - Sloboda Dita

(18), nedjeqa: ISTO^NO SA-

RAJEVO: Slavija - Radnik (17).

U preostalim susretima igra-

}e: GRUDE: Grude - Zriwski

(25. januar), UGQEVIK: Rudar

- [iroki Hercegtisak, [I-

ROKI BRIJEG: [iroki Her-

cegtisak 2 - Bosna ASA (16.

februar).

@IRIStru~ni ìri za izbor naj-

boqih sportista Bawe Luke ~i-

ni 11 ~lanova. To su: Zoran No-

vakovi} (predsjednik), Sla|ana

Goli} (zamjenik), Jovo Rosi} (se-

kretar), Svjetlana Gligi}, Tana-

sije Kuvaqa, Goran Ko~i}, Ranko

Gligori}, @eqko Tica, Slavko

Basara, Dragan Novakovi} i Mi-

roslav Drndarevi}.

IZABRAN @IRI ZA IZBOR NAJBOQIH SPORTISTA BAWA LUKE

Zoran Novakovi} predsjednik

Sastanak u Gradskoj upravi: @iri na slatkim mukama(Snimio R. [IBAREVI])

PRWAVOR - Najstarija

prwavorska priredba posve-

}ena obiqeàvawu Dana

"Svetog Save# 12. put bi}e

organizovana u subotu u Po-

to~anima.

- îwenica da smo ve}

stekli zna~ajnu afirmaciju

u {ahovskom svijetu ba{ po

ovom turniru, obavezuje nas

da i ovaj put budemo pravi do-

ma}ini - kaè predsjednik

[ahovskog kluba PO[K Mi-

roslav Popadi}.

Organizatore je posebno

obradovala potvrda velemaj-

stora Milana Vuki}a da }e

braniti prvo mjesto koje je

osvojio pro{le godine. Nije

iskqu~eno da do|e i velemaj-

stor Goran âbrilo, kao i

jo{ nekoliko poznatih imena

iz Srbije.

Turnir po~iwe izvla~e-

wem takmi~arskih brojeva, u

9 ~asova, a igra}e se po {vaj-

carskom sistemu u devet kola.

Poslije zavr{etka turnira

uz dodjelu nagrada i priznawa,

bi}e uprili~eno tradicio-

nalno druèwe {ahista i sta-

novnika Poto~ana.

Nagradni fond iznosi}e

1.600 konvertibilnih maraka

a pobjedniku }e pripasti 500

KM.

Takmi~ewe }e se odràti

u prostorijama Osnovne {ko-

le "Milo{ Crwanski#.

¥ B. R.

[AHOVSKA SMOTRA U POTOÂNIMA

Svetosavska svetkovina

BAWA LUKA - Derbi

prvog kola proqe}nog dije-

la kugla{kog {ampionata

BiH igra se u Tuzli, gdje }e

neugodni Zrinski do~ekati

Borca Nova bawalu~ka ban-

ka.

Jesewi prvak Kozara iz

Gradi{ke putuje na megdan

Bawalu~koj pivari, dok

Knin Gagitrans gostuje u

Prijedoru kod Rudar Agro-

mari}a.

Parovi 10. kola: subo-

ta: TUZLA: Zrinski - Bo-

rac Nova Bawalu~ka ban-

ka, KAKAW: Rudar - Slo-

boda, BAWA LUKA: Bawa-

lu~ka pivara - Kozara, BI-

HA]: Biha} - @eqezni~ar,

nedjeqa: PRIJEDOR: Rudar

Agromari} - Knin Gagi-

trans.

Svi me~evi po~iwu u 11

~asova.

¥ D. Pr.

ZAJEDNI^KA KUGLA[KA LIGA BiH

Borac kre}e iz Tuzle

BAWA LUKA - Utakmicom iz-

me|u ekipa "Hipo# i "Hemofarm#,

zavr{ena je ~etvrta Mini-basket

liga u organizaciji ko{arka{kog

kluba Zvijezda. Titulu najboqih u

kategoriji "A# (generacija 1989/90.

godi{te) ponijeli su mladi}i eki-

pe "Hipo#, koji su u odlu~uju}em me-

~u savladali "Hemofarm# rezulta-

tom 44:34.

- Kroz ligu je u proteklih dva-

desetak dana pro{lo vi{e od 200

djece svih uzrasta. To zna~i da smo

uspjeli u svojim namjerama, da ani-

miramo najmla|e i da im pruìmo

{ansu da se takmi~e - rekao je tre-

ner KK Zvijezda, @eqko Kruni}.

Liga je bila podijeqena u tri

starosna programa, a u svakom od

wih konkurencija je bila èstoka.

U kategoriji "B# (1991/92. godi{te)

najboqi je bio tim "Mitako#, dok su

u najmla|oj konkurenciji slavili

ko{arka{i Bawa Luke.

- Ovo mi je prvi put da nastu-

pam na pravom takmi~ewu, i to

{to smo pobijedili u na{oj ka-

tegoriji, za mene je jo{ zna~aj-

nije - kaè mladi bek "Bawa Lu-

ke#, desetogodi{wi Aqo{a \u-

ri}.

Ekipe su sastavqane od u~eni-

ka bawolu~kih osnovnih {kola i

mladih selekcija Zvijezde. Tako su

grupu "A# ~inili sastavi "Hemo-

farm#, "Cveteks#, "Hipo# i "Mul-

tivita#. U grupi "B# takmi~ili

su se "Jahorina#, "Tri poena#,

"Mitako# i "Zvijezde#. U "C# ka-

tegoriji (1993/96.) igrali su "Glas

Srpske#, "Radio televizija RS#,

"Rokeri#, "Xezeri#, Bawa Luka, i

"Bluzeri#.

Po zavr{etku nadmetawa, od-

igrane su revijalne utakmice iz-

me|u svih kategorija, a pobjedni-

cima su uru~ene medaqe.

¥ N. D.

ZAVR[ENA MINI-BASKET LIGA

Odluka u zavr{nici

BAWA LUKA - Sastanak Izvr-

{nog odbora Xudo saveza Republike

Srpske odrà}e se u subotu u Bawoj

Luci sa po~etkom u 12 ~asova. Pred

~lanovima xudo asocijacije, na}i }e se

nekoliko va`nih pitawa, a tom prili-

kom sumira}e se i rezultati takmi~a-

ra ostvarenih u 2004. godini.

- Xudisti iz Republike Srpske iz

godine u godinu postiù sve boqe re-

zultate, a minula sezona je bila jedna

od najuspje{nijih. Pored toga, na sa-

stanku }emo usvojiti izvje{taj o radu,

kao i nov~ani plan za narednu sezonu.

A, na tapetu }e se na}i i usvajawe ka-

lendara takmi~ewa za 2005. godinu -

rekao je predsjednik Xudo saveza Re-

publike Srpske Dragan Mrdi}.

Sastanak }e se odràti u bawo-

lu~koj Sportskoj dvorani "Obili}e-

vo#.

¥ J. ^.

XUDO SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

Uspje{na godina

BAWA LUKA - Pobjednik

Kupa Srpske, ko{arka{ice

Mladosti, u subotu }e odigrati

utakmicu ~etvrtfinala najma-

sovnijeg takmi~ewa BiH. Pro-

tivnik }e im biti prvoliga{

Federacije BiH Livno i to na

svom terenu. Bawolu~anke }e ta-

ko zapo~eti trku i za drugi tro-

fej.

- Ovo je ja~e takmi~ewe ali

vjerujemo u svoje mogu}nosti i

mogu re}i da ne}emo odustajati.

@elimo jo{ jedan pehar i da}e-

mo sve od sebe da to ostvarimo.

Ne znamo puno o ekipi Livna

ali ne vjerujem da }emo imati

problema kada je prolazak me|u

~etiri najboqa tima u pitawu -

optimista je kapiten Mladosti

Svjetlana [trki}.

Drugi predstavnik iz Srp-

ske u ovom takmi~ewu, Mladi

Kraji{nik, za prolazak u polu-

finale bori}e se sa Brotwom i

to na gostuju}em terenu. Kako

isti~u u redovima "malenih# ne

optere}uju se ovom utakmicom.

Za wu se spremaju kao i za svaku

drugu.

- U ovom trenutku nam je va-

`niji nastavak {ampionata pa

}e tako ovaj susret sa Brotwom

biti odli~na provjera pred de-

veto kolo prvenstva. Naravno to

ne zna~i da }emo se predavati.

îtlu~anke smo dobili u Ligi

pa vjerujem da to moèmo pono-

viti i u Kupu - kaè trener Mla-

dosti Kraji{nika Milan Jova-

ni}.

Jedan ~etvrtfinalni susret

ve} je odigran. @eqezni~ar je

slavio protiv êlika rezulta-

tom 63:37.

¥ M. I.

KO[ARKA[ICE IGRAJU ÊTVRTFINALE ZAJEDNI^KOG KUPA

MLADOST JURI DRUGI TROFEJ@elimo jo{ jedan pehar i da}emosve od sebe da ga i osvojimo, kaèSvjetlana [trki}

Svjetlana [trki} (Mladost): Hrabro protivLivna

SATNICAU utakmicama ~etvrtfina-

la Kupa BiH sasta}e se, subo-

ta: ÎTLUK: Brotwo - Mladi

Kraji{nik (14 ~asova), LIV-

NO: Livno - Mladost (11), MO-

STAR: Zriwski - Jedinstvo

Trokal (17).

SLAVIJA VRA]A DUG

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. SPORT 3

UGQEVIK - Ni{ta od sarad-

we Rudara i Sa{e Kuzmanovi}a.

Ovaj pouzdani {toper nije pro-

na{ao zajedni~ki jezik sa klup-

skim rukovodstvom, naravno zbog

nov~anih razloga. A trener "ze-

leno-crnih# Milomir Odovi}

ve} se bacio na posao oko anga-

`mana drugih igra~a.

- [to se ti~e Sa{e Kuzmano-

vi}a jedino {to mogu da kaèm je

to da se ponio krajwe neprofe-

sionalno - pri~a Milomir Odo-

vi}. Ve} smo uspostavili kon-

takte sa doju~era{wim igra~em

Slavije Ogwenom Kre{talicom

kao i nekada{wim prvotimcem

Glasinca Aleksandrom Skokom.

Obojica su slobodni fudbaleri,

dali su na~elni pristanak i na-

dam se da }e oni poja~ati konku-

renciju u zadwoj liniji.

Kormilar ekipe iz Ugqevi-

ka zadovoqan je radom kandidata

za prvi tim.

- Nemam ama ba{ nikakvu pri-

mjedbu, svi marqivo treniraju, a

to je najboqi pokazateq da }e

imati uspje{no proqe}e. Jo{ ka-

da u potpunosti kompletiramo

listu poja~awa, onda sa ve}im op-

timizmom razmi{qa}u u nastav-

ku {ampionata Zajedni~ke lige

BiH - dodao je Odovi}.

Kona~no je rije{eno pitawe

gdje }e "rudari# obaviti drugu

fazu priprema.

- Dobili smo potvrdu iz Me-

|ugorja i u ovu sredinu putujemo

8. februara. Tamo postoje dosta

dobri uslovi za nesmetan rad, is-

to tako ima}emo priliku i da od-

igramo seriju kontrolnih utak-

mica - sumirao je prvi ~ovjek u

stru~nom {tabu "zeleno-crnih#

Milomir Odovi}.

Na kraju treba ista}i da po-

sqedwem treningu nisu prisu-

stvovali Petar Gu{i} i Krsto

Perovi}. Obojica su se uputili

ka svojim biv{im klubovima:

"Nikos Kanberi#, odnosno, Mla-

dosti kako bi donijeli potrebnu

dokumentaciju za sklapawe ugovo-

ra sa Rudarom.

¥ S. B.

SA PRIPREMA RUDARA IZ UGQEVIKA

Dolazi Kre{talica

@ERAVICA - Vrijeme od-

mora i praznovawa je pro{lo.

Pred igra~ima i stru~nim {ta-

bom Jedinstva je mukotrpan rad

za nastavak takmi~ewa

na drugoliga{kom

zapadu. Trener

Dragan Skaki}

u subotu je sa

po~etkom od

11 ~asova za-

kazao pro-

zivku, po-

slije ~ega

}e fudbale-

ri po~eti sa

treninzima.

- Prvo

oku-

pqawe zakazali smo u sali

Osnovne {kole "Kozarska dje-

ca# - referi{e agilni direktor

drugoliga{a iz @eravice Mi-

lan Struni}. Prvih deset dana

igra~i }e trenirati u sali, a po-

slije toga treninzi }e biti na-

stavqeni na na{em terenu. Vje-

rujem da }emo spremno do~eka-

ti drugi dio sezone u Dru-

goj ligi Republike Srp-

ske.

Kako trenutno

stvari stoje stru~ni

{tab Jedinstva na

okupe }e imati sve

raspoloìve snage iz

jesewe sezone.

- Niko nije oti-

{ao, niti je najavio

odlazak iz na{e sredi-

ne i o~ekujem da }e ta-

ko i ostati. Planira-

mo angaòvati o

nekoliko po-

j a ~ a w a ,

trener

D r a -

gan

Skaki} je napravilo listu èqa

i sve }emo u~initi da mu je i is-

punimo - jo{ je naglasio Stru-

ni}. ¥ S. B.

PRO[AO ODMOR ZA IGRAÊ IZ @ERAVICE

Struni} traì poja~awa

\Milan Struni}: Start sa starim snagama(Snimio R. OSTOJI])

SOKOLAC - Milo{ \urko-

vi} novi je {ef stru~nog {taba

Fudbalskog kluba Glasinac iz

Sokoca.

On je na kormilu Soko~ana

zamijenio Iliju Pauni}a, koji

je vodio ekipu u jesewem dijelu

prvenstva Prve lige Republike

Srpske.

- Ve} ranije \urkovi} je sa

mnogo uspjeha vodio ekipu i poz-

najemo wegove kvalitete. Nadam

se da }e tako biti i ovog puta.

Vjerujemo svi zajedno da }e se Gla-

sinac u nastavku prvenstva pred-

staviti u mnogo boqem svjetlu

nego {to je to bilo jesenas. Si-

guran sam da je \urkovi} na{e

najve}e poja~awe koje smo doveli

u ovom trenutku i ne sumwamo u

dobre rezultate u idu}em perio-

du - rije~i su predsjednika Skup-

{tine Fudbalskog kluba Glasina-

c Qubomira Eri}a.

Jedan od najbitnijih problema

je iskqu~ewe elektri~ne energi-

je u klupskoj zgradi, koji prati

Glasinac jo{ od jeseweg dijela

{ampionata. Kako za sada stvari

stoje moglo bi se naslutiti

kona~no rje{ewe ovog problema.

- Postigli smo dogovor sa

Elektrodistribucijom Repub-

like Srpske da se poslije upla-

te dijela duga, ukqu~i struja. To

je jedan od uslova za normalan po-

~etak priprema i nadamo se da

}emo uskoro rije{iti i taj prob-

lem - istakao je Eri}.

Prozivka fudbalera Glasin-

ca obavi}e se po~etkom naredne

nedjeqe.

- U nastavku sezone }emo se,

uglavnom, oslawati na vlastiti

igra~ki kadar, {to nam je pri-

oritet. Ali o~ekujem da stignu

i poja~awa. O tome s kim bi mogli

dogovoriti saradwu jo{ ne ̀ elim

da govorim dok u potpunosti ne

ocijenimo mogu}nosti - kaè

Eri}.

Aleksandar Stojanovi}, Va-

lerij Stani}, Miroslav Prelo i

Leo Mila{inovi} nisu vi{e ~la-

novi Glasinca.

Kako nas je obavijestio ge-

neralni sekretar kluba Boro

Pauni}, oni su ve} uzeli ispi-

snice.

Pomenuti fudbaleri karije-

ru }e nastaviti u drugim klubo-

vima.

¥ B. GAJEVI]

GLASINAC RIJE[IO PITAWE NOVOG TRENERA

KORMILO \URKOVI]UOn je ranije sa mnogo uspjeha vodio ekipu i nadam se da}e tako biti i ovog puta, kaè Qubomir Eri}

BAWA LUKA - Uprava po-

kvarila planove. Fudbaler Bor-

ca Marko Maksimovi} isti~e da

je sada{we klupsko rukovodstvo

glavni krivac {to jo{ uvijek ni-

je postao ~lan hrvatskog prvoli-

ga{a Zagreba.

- Vrlo brzo postigao sam do-

govor sa direktorom kluba iz

Kraw~evi}eve ulice Robertom

Prosin~ekim. Me|utim, tada su

na scenu stupili qudi koji jo{

uvijek, naàlost, vode brigu o

Borcu. Oni su traìli da im se

odmah isplati cjelokupno obe-

{te}ewe od 50.000 evra. Zagrep-

~ani su prihvatili pomenuti iz-

nos, ali da ga isplate u nekoli-

ko rata - precizirao je Marko

Maksimovi}.

I pored toga on se jo{ uvijek

nada da bi ove zime mogao krenu-

ti put Zagreba.

- Predao sam papire na "ar-

bitraì# i o~ekujem povoqan

rasplet. Pogotovo kada se zna da

mi sada{wa uprava duguje nov~a-

na sredstva (preko deset hiqada

maraka), i ne samo meni ve} i

ostalim mojim saigra~ima - na-

glasio je vezista "crveno-pla-

vih#.

A dok se ne rije{i novona-

stala situacija on je odlu~io da

i daqe vrijedno trenira.

- Ne èlim da propu{tam

treninge, jer èlim da budem

spreman za nastavak sezone. Bez

obzira da li }u igrati u Borcu

ili u Zagrebu. Ukoliko ostanem

na Gradskom stadionu da}u sve od

sebe da zajedno sa svojim saigra-

~ima ostvarimo {to boqi rezul-

tat - zakqu~io je svoju pri~u Mar-

ko Maksimovi} koji je ugovorom

sa Bawolu~anima vezan do qeta

2006. godine.

¥ S. BABI]

MARKO MAKSIMOVI] NIJE ODUSTAO OD ODLASKA IZ BORCA

ZAGREB BLIZU I DALEKOZapelo je oko na~ina isplate obe{te}ewa, ali se nadamda }u promijeniti klupske boje, isti~e Maksimovi}

\Marko Maksimovi} (Borac): Nada se povoqnom ishodu (Snimio M. [UKALO)

MALI FUDBAL

Na redurasplet

PRIJEDOR - Kasno u petak

na turniru "Prijedor 2005# na

programu su bili polufinalni

susret (seniori i veterani). A

zavr{nica se igra u subotu ka-

da }e biti poznati ovogodi{wi

pobjednici u obje konkurenci-

ji.

Prvi na parket sportske dvo-

rane "Mladost# iza}i }e vete-

rani koji }e od 17 ~asova igrati

duel za tre}e mjesto dok je za

17.45 zakazan finalni okr{aj.

Poslije toga na programu je re-

vijalni me~ (18,30) izme|u selek-

cije Prijedora (igra~i ro|eni

1993. godine) i [kole fudbala

"Davor [uker# za koju }e nastu-

piti igra~i iz Bawe Luke i Hr-

vatske. Potom na red dolaze se-

niori. Prvo }e od 19.15 ~asova

biti odigrana utakmica za tre-

}e, a od 20 je duel za prvo mjesto.

¥ L. R.

PONUDENije samo Zagreb ove zi-

me "bacio oko# na Marka

Maksimovi}a koji otkriva i

druge ponude.

- Imao sam poziv od pra-

{ke Slavije kao i od jednog

kluba iz Ukrajine. Me|utim,

najkonkretniji su bili iz re-

dova prvoliga{a iz Hrvatske

i zato sam i prihvatio wihov

poziv - dodao je Maksimovi}.

RASKIDKako smo uspjeli saznati,

rukovodstvo Borca mora}e

pismenim putem dostaviti da

li postoji dug prema Marku

Maksimovi}u ili ne. Tek po-

slije toga bi}e poznat kona-

~an epilog a, po svemu sude-

}i, vezista "crveno-plavih#

dobi}e raskid ugovora na

{tetu kluba.

PRELAZNI ROK ZA FUDBALERE

BIJEQINA - Iz Sloge

u Radnik! Doju~era{wi pr-

votimac prvoliga{a iz Do-

boja, Draèn Vasiqevi}, po-

stao je ~lan jeseweg prvaka

Srpske iz Bijeqine. Radi se

o provjerenom veznom fudba-

leru koji je jedno vrijeme

branio boje Modri~a Mak-

sime.

- To je upravo tip igra-

~a koji nam je neophodan za

nastavak takmi~ewa u Prvoj

ligi Republike Srpske.

Ostaje nam da dovedemo i jed-

nog pouzdanog defanzivca.

Uveliko radimo po ovom

planu i nadamo se da }emo u

tome uspjeti - istakao je di-

rektor Radnika @ivorad

Miraì}. ¥

Radnik doveo vezistu

\Draèn Vasiqevi}: Poja-~ao {ampione

BAWA LUKA - Bojan Tadi}

odu{evio Dance! Vezni fudba-

ler Borca ostavio je vi{e nego

odli~an utisak u prvoliga{u

Herfolge. Na test utakmici on

je postigao jedan gol i pripre-

mio dva svojim saigra~ima. To je

bilo dovoqno da u ovom klubu od-

lu~e da pomenutom igra~u ponu-

de ugovor. Kako smo saznali sve

je dogovoreno oko uslova, a pre-

ostalo je samo da Tadi} "stavi

paraf#.

Sastav Herfolge u nastavku

fudbalskog {ampionata Danske

o~ekuje velika borba za opstanak

u elitnom dru{tvo. Oni se po-

slije 18. kola nalaze na posqed-

wem 12. mjestu sa svega 14 osvoje-

nih bodova. ¥ S. B.

Tadi} stavqa potpis

ISTO^NO SARAJEVO -

Stru~ni {tab Slavije moè da bu-

de zadovoqan dosada{wim tokom

priprema. Sve ono {to su zacrta-

li, fudbaleri na terenu sprovode

bez ikakvog pogovora. To se odno-

si i na Stefanovi}a, Prodanovi-

}a, Stankovi}a i Muminovi}a ko-

ji su jedno vrijeme imali proble-

ma sa povredama.

- Samo da ovako nastavimo i u

narednom periodu - kaè trener

Slavije Dragan Radovi}. Sve fi-

zi~ke napore igra~i dosta dobro

podnose, i kada radimo u sali isto

tako i kada se izvodi trena`ni pro-

ces na terenu. Vjerovatno su svi

marqivi i iz razloga {to su im i

xepovi postali puniji, jer je ruko-

vodstvo prema wima izmirilo sve

obaveze

Prema ranijem planu ekspedi-

cija tima iz Isto~nog Sarajeva 25.

januara otputova}e na sedmodnevne

pripreme u Mili}e.

- Tako je predvi|eno i tako }e

biti i ne vidim razloga da se ne-

{to mijewa.. Do polaska za Mili-

}e radi}emo po ustaqenom progra-

mu, s tim da imamo u planu da u ne-

djequ odigramo test utakmicu sa

Turbinom u Jablanici. Ne}u u pr-

vi plan stavqati iskusnije igra~e,

{to zna~i da }emo u ovom me~u na-

stupiti u kombinovanom sastavu.

A u Mili}ima ima}emo najmawe

dvije provjere - referi{e Rado-

vi}.

Realizacija dogovora sa beo-

gradskim Partizanom oko ustupa-

wa dva igra~a jo{ nije zavr{ena.

- Za sada smo definitivno za-

vr{ili posao oko anga`mana Sret-

ka Vuksanovi}a. Trenutno na pro-

bi imamo tri mlada igra~a kojima

èlimo pruìti {ansu kako bi se

uvidjeli u wihove stvarne mogu}-

nosti. Sa Partizanom jo{ pri~a

nije propala, a najvjerovatnije da

}emo dobiti dvojicu fudbalera ko-

ji su jesenas igrali na posudbu u

klubovima iz Srbije - zakqu~io je

Dragan Radovi}. ¥ G. I.

TRENINZI SLAVIJE ODVIJAJU SE PO PLANU

Prvi test Turbina

\ Dragan Radovi} i Zoran Erbez: Po~iwu testovi (Snimio R. VASI])

PARTIZANIako u Slaviji nisu mo-

gli da pri~aju o imenima ko-

ja treba da stignu iz Humske,

jedan od onih koji bi mogao

poja~ati redove je Nenad Ku-

tla~i}. On je karijeru po~eo

u Radniku, a potom se prese-

lio u Partizan. Ve} je bio na

pozajmici u Rudaru iz Ugqe-

vika dok je minulu jesen pro-

veo u Spartaku iz Subotice.

Da li }e on do}i u Isto~no

Sarajevo, ostaje da se vidi.

I Predmet prodaje:

Dràvni kapital u Akcionarskom dru{tvu "JUPROM#

NEVESIWE, ~ija nominalna vrijednost, utvr|ena u po~et-

nom bilansu stawa na dan 30.6.1998. godine, iznosi 236.237,00

KM, {to predstavqa 30,00% ukupnog osnovnog kapitala pre-

duze}a, izraèno u akcijama 236.244 akcije nominalne vrijed-

nosti 1 akcija 1 KM.

Po~etna cijena dràvnog kapitala iznosi 236.237,00 KM.

II Podno{ewem ponude ponu|a~ prihvata izvr{ewe sqede}ih

fiksnih uslova tendera:

- Zadràti osnovnu djelatnost "profesionalna rehabilitacija

i zapo{qavawe invalida# ({ifra 130233, prema Jedinstvenoj

klasifikaciji djelatnosti), odnosno "ostali socijalni rad bez

smje{taja# ({ifra: 85322 prema novoj klasifikaciji djelat-

nosti) u periodu od petnaest (15) godina.

III [ifra predmeta prodaje (mat. broj jedinstvenog regis-

tra): 1280619

IV Osnovni podaci o preduze}u:

1. Firma preduze}a: "JUPROM# AD NEVESIWE

2. Sjedi{te: Ul. Lap~evine b. b. Nevesiwe

3. Telefon: ++387 - 059-601-376

4. Prete`na

djelatnost: 85322 Ostali socijalni rad,

bez smje{taja.

5. Struktura ukupnog kapitala preduze}a izraèna u procen-

tima

V Podno{ewe ponuda:

1. Pravo u~e{}a na tenderu imaju sva doma}a i strana, fizi~ka

ili pravna lica osim dràvnih organa i preduze}a iz ~lana

14. Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 24/98 i 62/02).

2. Doma}a fizi~ka i pravna lica, koja se pojavquju kao kup-

ci dràvnog kapitala, obavezna su dostaviti dokaz o izmiren-

im poreskim obavezama (~lan 5. Zakona o izmjenama i dop-

unama Zakona o privatizaciji dràvnog kapitala u preduze}ima

"Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 62/02).

3. Vi{e fizi~kih lica mogu ostvariti zajedni~ko u~e{}e

na tenderu. Uz ponudu se dostavqa Ugovor o zajedni~kom

u~e{}u.

VI Mjesto, na~in i rok podno{ewa ponuda:

Ponuda sadrì podatke o ponu|a~u, prihvatawe fiksnih uslo-

va tendera i ponu|enu cijenu.

Ponuda se podnosi neposredno u Direkciji za privatizaciju

u Bawoj Luci, ulica Mladena Stojanovi}a 7, soba 21, najkas-

nije do 25.2.2005. god. do 14 ~asova.

Direkcija zadràva pravo produèwa roka za podno{ewe

ponuda.

Ponuda se sastavqa na srpskom jeziku, a ukoliko je sastavqe-

na na drugom jeziku, uz originalnu ponudu dostavqa se i ov-

jereni prevod na srpski jezik.

Ponuda se podnosi u zatvorenoj koverti ozna~enoj sa "Ponu-

da# koja sadrì:

zatvorenu kovertu ozna~enu sa " Ponuda cijene#,

zatvorenu kovertu ozna~enu sa "Prate}a dokumentacija#,

Koverta ozna~ena sa "Ponuda cijene# sadrì pismenu ponudu

sastavqenu na obrascu "Ponuda cijene#, koja je sastavni dio

tenderske dokumentacije.

Koverta ozna~ena sa "Prate}a dokumentacija# sadrì:

dokument za identifikaciju ponu|a~a

- ovjerena kopija li~ne karte ili paso{a, ako je ponu|a~

fizi~ko lice, odnosno ovjerena kopija li~nih karata ili pa-

so{a za sva fizi~ka lica koja istupaju kao zajedni~ki u~es-

nici,

- ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar za doma}e

pravno lice, odnosno odgovaraju}eg dokumenta koji identi-

fikuje strano pravno lice (sa ovjerenim prevodom na srpski

jezik),

dokaz o uplati depozita ili neopozivu bankarsku garanci-

ju u visini iznosa depozita, naplativu na prvi poziv i sa

rokom vaèwa od najmawe 60 dana od dana isteka roka za pod-

no{ewe ponuda,

dokument o strukturi kapitala na dan objavqivawa javnog

poziva, za ponu|a~a koji je doma}e pravno lice, kojim dokazu-

je da je u~e{}e dràvnog kapitala mawe od 25% u ukupnom kap-

italu preduze}a,

dokaz o izmirenim poreskim obavezama, ako je ponu|a~ do-

ma}e fizi~ko ili pravno lice, odnosno za sva fizi~ka lica

koja zajedni~ki u~estvuju na tenderu

Sve koverte moraju biti ozna~ene {ifrom ponu|a~a, nositi

oznaku tendera navedenu u javnom pozivu, a koverta ozna~ena

sa "Ponuda# i upozorewe "ne otvarati#.

Podnesena ponuda ne moè se mijewati, niti dopuwavati.

Podnesena ponuda se moè povu}i, uz pismeni zahtjev, najkas-

nije 5 (pet) dana prije isteka roka za podno{ewe ponuda.

VII Mjesto, na~in i vrijeme dobijawa tenderske dokumentacije:

Zainteresovano lice podnosi Direkciji za privatizaciju pis-

meni zahtjev za preuzimawe tenderske dokumentacije, uz koji

prilaè dokaz o uplati naknade i potpisan dokument "Potvr-

da interesa i izjava o povjerqivosti#. Dokument "Potvrda

interesa i izjava o povjerqivosti# moè se besplatno dobiti

u Direkciji za privatizaciju.

Tenderska dokumentacija se moè dobiti neposredno u Di-

rekciji za privatizaciju u Bawoj Luci, ulica Mladena Sto-

janovi}a broj 7, najkasnije 7 (sedam) dana prije isteka roka za

podno{ewe ponuda do 13 ~asova.

U slu~aju da je podneseno vi{e ponuda sa istom ponu|enom ci-

jenom, prednost na tender listi ima ponuda koja je ranije pod-

nesena.

VIII Na~in i vrijeme obilaska preduze}a:

Potencijalni ponu|a~ moè, u toku trajawa roka za podno{ewe

ponuda, posjetiti preduze}e i izvr{iti detaqan pregled poslo-

vawa preduze}a, na pismeni zahtjev uz priloèn dokaz o up-

lati naknade i potpisan dokument "Potvrda interesa i izja-

va o povjerqivosti#, o ~emu mu Direkcija za privatizaciju iz-

daje odobrewe.

IX Iznos i na~in uplate depozita:

Depozit u iznosu 12.000,00 KM upla}uje se na ra~une Direk-

cije za privatizaciju:

ra~un broj 562-099-00010773-88 kod Razvojne banke za jugois-

to~nu Evropu a. d. Bawa Luka, za uplate u KM,

ra~un broj 541000-19013461 kod LHB banke Bawa Luka, za up-

late u devizama, prema Zakonu o deviznom poslovawu ("Sl. glas-

nik RS# broj 96/03).

ili se dostavqa neopoziva bezuslovna bankarska garancija

u visini iznosa depozita, naplativa na prvi poziv i sa rokom

vaèwa od najmawe 60 dana od dana isteka roka za podno{ewe

ponuda.

X Iznos i na~in uplate naknade za tendersku dokumentaciju:

Naknada za tendersku dokumentaciju i u~e{}e na tenderu sa

fiksnim uslovima u iznosu od 1.500,00 KM upla}uje se na

ra~une Direkcije za privatizaciju:

ra~un broj 562-099-0000122326 kod Razvojne banke za jugois-

to~nu Evropu a. d. Bawa Luka, za uplate u KM,

ra~un broj 541000-1901346 kod LHB banke, Bawa Luka, za up-

late u devizama, prema Zakonu o deviznom poslovawu

("Slu`beni glasnik RS# br. 96/03).

Radi lak{e identifikacije upla}enog depozita i naknade, na

nalogu za uplatu u poqe "svrha doznake# upisuje se oznaka ten-

dera i {ifra ponu|a~a.

XI Mjesto, datum i vrijeme otvarawa ponuda, te utvr|ivawe

rezultata tendera:

Komisija za tender }e javno otvoriti ponude i utvrditi rezul-

tate tendera na dan 28.2.2005. godine sa po~etkom u 16 ~asova,

u Direkcije za privatizaciju u Bawoj Luci, ulica Mladena Sto-

janovi}a broj 7.

XII Prodavac:

Direkcija za privatizaciju

Mladena Stojanovi}a 7

tel. ++387 51 308-311

faks: ++387 51 311-245

Kontakt osoba Slavko Vujan~evi}

Na osnovu Odluke Upravnog odbora od 30.12.2004. god. "MERIDIAN# AD Bawa Lu-

ka, Veselina Masle{e 21/2 , vr{i prodaju i objavquje

PONOVNU LICITACIJU

1. Teretno vozilo (kamion) marke "zastava#, god. proizvodwe 1990, reg. oznaka 416-

A-522. Po~etna cijena 8.000 KM.

2. Putni~ko vozilo marke "jugo florida#, god. proizvodwe 2001, reg. oznaka 930-J-

020, registrovan do 26.11.2005. Po~etna cijena 3.000 KM.

Porez na promet pla}a kupac.

Vozila se kupuju u vi|enom stawu, a mogu se pogledati svaki radni dan u vremenu

od 8 do 14 ~asova u krugu poslovne jedinice Bawa Luka, ul. Ilije Gara{anina b. b.

(carinski terminal).

Licitacija }e biti odràna dana 27.1.2005 god. sa po~etkom u 12 ~asova u zgradi

poslovne jedinice Bawa Luka.

Na licitaciji mogu da u~estvuju sva pravna i fizi~ka lica, koja prije po~etka lic-

itacije uplate 10% od po~etne cijene licitacije.

Kontakt osoba Milovan Jevti}, 051/314-219.

REPUBLIKA SRPSKA

Univerzitet u Isto~nom Sarajevu

PEDAGO[KI FAKULTET U BIJEQINI

Na osnovu ~lana 105. Statuta Pedago{kog fakulteta u Bijeqini, dekan Fakulte-

ta objavquje:

KONKURS

za izbor nastavnika u radni odnos

sa punim radnim vremenom za predmet

1. [kolska i porodi~na pedagogija 1 nastavnik

Uslovi: Kandidat treba da ispuwava uslove iz ~lana 76. Zakona o univerzitetu

("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br. 12/93).

Prijavu sa kra}om biografijom, diplomom i zavr{enom fakultetu, diplomom o

nau~nom stepenu, popis radova, radove i ostale dokaze dostaviti u roku od 15 dana

od dana objavqivawa konkursa na adresu:

Pedago{ki fakultet u Bijeqini, ul. Svetog Save br. 24.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 17. stav 1. Pravila tenderske prodaje ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 112/03) objavquje

POZIV

ZA UÊ[]E NA

TENDERU SA FIKSNIM USLOVIMA

BL - F - 30/1

OPIS Procenat

1. Penzioni fond 10,00%

2. Fond za restituciju 5,00 %

3. Vau~er ponuda 55,00 %

4. Tender sa fiksnim uslovima 30,00%

7. Ukupno osnovni kapital (1 + 2 + 3 + 4) 100 %


22. i 23. januar 2005. OGLASI 5

I PREDMET javnog nadmetawa je prikupqawe

pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

za: redovne (planske) i vanredne (neplanske)

popravke i servise:

- transformatora.

- VN i NN asinhronih kaveznih motora,

- VN i NN asinhronih kliznokolutnih motora,

- jednosmjernih motora

sa povr{inskog kopa "Gra~anica# Gacko u obimu

i na na~in kako je definisano u tenderskom

dokumentu.

II PRAVO UÊSTVOVAWA

Pravo u~estvovawa u javnom nadmetawu imaju

svi ponu|a~i iz zemqe Naru~ioca i inostranstva

koji su:

- registrovani za obavqawe predmetnih poslo-

va,

- ispuwavaju uslove propisane Zakonom o pos-

tupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova

("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj

20/01),

- ispuwavaju uslove propisane tenderskim doku-

mentom i

- koji otkupe tendersku dokumentaciju.

III PREUZIMAWE TENDERSKE

DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija bi}e raspoloìva za

otkup i preuzimawe od 24.1.2005. godine u vremenu

od 8 do 14 ~asova, svakim radnim danom na pro-

tokolu preduze}a ZDP Rudnik i Termoelektrana

Gacko, po uplati (na blagajni preduze}a ili na

ìro ra~un preduze}a broj 551 030 000 1096 939

kod Nove bawalu~ke banke) 400 KM.

IV SADR@AJ PONUDE

Sadràj ponude mora da ispuwava uslove traène

tenderskom dokumentacijom.

V INFORMISAWE O TENDERSKOJ

DOKUMENTACIJI

Ponu|a~i mogu dobiti detaqnije informacije

o raspisanom tenderskom dokumentu na pismeno

dostavqeni zahtjev na faks br. (059) 464-085,

komercijalni sektor ZDP Rudnik i TE Gacko.

VI NAÎN PREDAJE PONUDA

Ponude u zape~a}enim kovertama, na na~in koji

je naveden u tenderskom dokumentu, predati putem

li~ne dostave ili po{tom na protokolu pre-

duze}a.

Adresa prijema je:

ZDP Rudnik i TE Gacko

Komercijalni sektor, kancelarija prijema br. 1

(protokol)

89240 Gacko, Industrijska zona b. b.

Naziv tendera: popravke i servis elektri~nih

ma{ina sa povr{inskog kopa "Gra~anica# Gacko

u toku 2005. godine.

VII ROK PREDAJE PONUDA

Ponude se mogu predati najkasnije do 7.2.2005.

godine do 12 ~asova, bez obzira na na~in slawa.

Bilo koja ponuda dostavqena Naru~iocu posli-

je krajweg roka za predaju ponuda bi}e vra}ena

Ponu|a~u neotvorena.

VIII OTVARAWE PONUDA

Naru~ilac }e ponude (kovertu sa kvalifika-

cionim dijelom ponude) otvoriti 7.2.2005. go-

dine u 13 ~asova uj prostorijama ZDP Rudnik i

TE Gacko uz prisustvo zainteresovanih ponu|a~a

ili wihovih pisano ovla{}enih zastupnika.

Prilikom otvarawa ponuda bi}e utvr|ene kval-

ifikacione podobnosti ponu|a~a dok }e se ot-

varawe i evaluacija tehni~kih i ekonomskih

uslova izvr{iti naknadno.

UDRUGA ZA NAVODWAVAWE POPOVO POQE

RAVNO

U skladu sa ~lanom 5. i 17. Uredbe o postupku nabavke robe, vr{ewu usluga i ustupawu radova ("Slu`bene

novine F BiH# br. 34/04), objavquje

JAVNO NADMETAWE

PREDMET JAVNOG NADMETAWA: Prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe

radova na sistemu navodwavawa koju pokriva:

LOT 1. Pumpna stanica Most

LOT 2. Pumpna stanica Veqa Me|a

PRAVO UÊSTVOVAWA: U javnom nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i iz BiH koji su registrovani

za obavqawe djelatnosti koje su predmet javnog nadmetawa, osim subjekata koji su po ~lan 35. Uredbe o

postupku nabavke robe, vr{ewu usluga i ustupawu radova iskqu~eni iz prava u~estvovawa na javnom nad-

metawu.

PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE: Tenderska dokumentacija moè se preuzeti u

Udruzi za navodwavawe svakim danom od 10 - 13 ~asova, do 1.2.2005. godine uz predo~ewe dokaza uplate na

blagajni Udruge za navodwavawe (prostorije op{tine Ravno) u iznosu od 100,00 KM.

PODNO[EWE PONUDA: Zatvorene i zape~a}ene ponude sa naznakom "PONUDA ZA IZVO\EWE

RADOVA NA SISTEMU NAVODWAVAWA SEKUNDARNE MRE@E U POPOVU POQU - NE OT-

VARAJ#, dostaviti u Udrugu za navodwavawe ili preporu~eno po{tom do 15.2.2005. godine.

U razmatrawe }e se uzeti samo one ponude koje stignu do navedenog roka, bez obzira na na~in dostave.

JAVNO OTVARAWE PONUDA: Javno otvarawe ponuda organizova}e komisija za prihvatawe, otvarawe

i vrednovawe ponuda.

Pismeno ovla{}eni predstavnik ponu|a~a moè prisustvovati javnom otvarawu ponuda.

SADR@AJ PONUDE: Sadràj ponude nalazi se u tenderskom dijelu dokumentacije.

KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA: Kod izbora najpovoqnijeg ponu|a~a cijeni}e se - ukupna ci-

jena, rok izvo|ewa radova, na~in pla}awa i kvaliteta opreme.

OSTALE NAPOMENE: Investitor ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku javnog nadmetawa,

te zadràva pravo da ponudu prihvati u cijelosti ili djelimi~no, poni{ti javno nadmetawe, ne izvr{i

izbor najpovoqnijeg ponu|a~a ili odbije sve ponude, u bilo koje vrijeme prije sklapawa ugovora, i pri

tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima niti je obavezan da objasni razloge takve odluke.

Uvid u projektnu dokumentaciju moè se izvr{iti u prostorijama investitora, a dodatne informacije

mogu se dobiti na telefon 036/891-160.

Obavje{tewe o izboru najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e dostavqeno svim ponu|a~ima preporu~enom po{tom

ili putem telefaksa, u roku predvi|enom u ~l. 38 Uredbe o postupku nabavke robe, vr{ewu usluga i us-

tupawu radova.

U skladu sa ~lanom 25. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske# broj 64-II dio od 14.10.2002. godine, Borisav Mitrovi}, êlopek b. b.,

Zvornik, kao ponudilac, objavquje

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU

Akcionarskog dru{tva "KAMENOLOMI# Zvornik

Javna ponuda za preuzimawe Akcionarskog dru{tva "Kamenolomi# Zvornik je objavqena

u "Glasu Srpske# od 7.12.2004 i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# broj 108/04 od

14.12.2004. godine.

Za vrijeme trajawa ponude je deponovano ukupno 499 akcija koje je ponudilac u zakonskom

roku isplatio i preuzeo. Nije bilo akcija na kojima su bile sporne ~iwenice deponovawa,

niti povla~ewa naloga.

Ponudilac nakon isteka ponude raspolaè sa 116.439 akcija, odnosno 26,3813 % akcija sa

pravom glasa. Lice koje sa wim zajedni~ki djeluje, KOÂW PROM DOO, Jo{anica b. b.,

Zvornik, posjeduje 111.222 akcije, odnosno 25,1992 % akcija sa pravom glasa.

Nakon isteka ponude za preuzimawe ponudilac i lice koje sa wim zajedni~ki djeluje raspo-

laù sa ukupno 227.661 akcijom ili sa 51,5805 % akcija sa pravom glasa.

Broker Nova u ime ponudioca

JMDP "Elektroprivreda# RS TREBIWE

ZDP "Rudnik i Termoelektrana# GACKO

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova, ("Slu`beni glasnik Republike

Srpske# broj 20/01) i Rje{ewa o davawu saglasnosti generalnog direktora JMDP "Elektro-

privreda# Republike Srpske broj 03-2441-1/04 od 28.12.2004. godine. ZDP Rudnik i Termoelektrana

Gacko, objavquje:

JAVNI OGLAS

za prikupqawe ponuda i za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

43 KM

Polugodi{wa

82 KM

Godi{wa

145 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

U skladu sa ~lanom 25. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Republike

Srpske# broj 64-II dio od 14.10.2002. godine, Qubi{a Blagojevi}, Petra Ko~i}a b. b., Srbiwe, kao

ponudilac, objavquje

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU

Akcionarskog dru{tva "TEHNOKOM# Srbiwe

Javna ponuda za preuzimawe Akcionarskog dru{tva "Tehnokom# Srbiwe je objavqena u "Glasu Srpske#

od 9.12.2004. i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# broj 109/04 od 17.12.2004. godine.

Za vrijeme trajawa ponude je deponovano ukupno 13.396 akcija koje je ponudilac u zakonskom roku is-

platio i preuzeo. Nije bilo akcija na kojima su bile sporne ~iwenice deponovawa, niti povla~ewa

naloga.

Ponudilac nakon isteka ponude raspolaè sa 194.758 akcija, odnosno 43,75 % akcija sa pravom glasa.

Qubi{a Blagojevi}, s. r.

Na osnovu ~lana 3. Pravilnika o radu preduze}a za odràvawe, za{titu, rekonstruk-

ciju i izgradwu puteva "Srbiweputevi#, a. d. Fo~a i ~lana 47. Statuta Preduze}a "Sr-

biweputevi#, a. d. Fo~a raspisuje se

JAVNI OGLAS

za popunu upra`wenog radnog mjesta

I STRU^NI SARADNIK ZA TEHNI^KU PRIPREMU

Op{ti uslovi za prijem u radni odnos:

1. da je stariji od 18 godina,

2. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost.

Posebni uslovi:

Visoka {kolska sprema, gra|evinski fakultet, najmawe 5 (pet) godina radnog iskust-

va u struci, poloèn stru~ni ispit, posjedovawe licence za gra|ewe objekata iz oblasti

niskogradwe.

Uz prijavu na oglas kandidati su obavezni da priloè dokaze o ispuwenosti op{tih i

posebnih uslova. Prijave se mogu dostavqati li~no ili putem po{te na adresu Baqe-

vo Poqe, Fo~a 73300.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa oglasa.

tel: 051/211-968tel/faks: 051/212-004

MM AA RR KK EE TT II NN GG

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima)

Tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KK UU PP OO NN ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Na osnovu ~lana 4. Odluke o stipendirawu studenata vi{ih {kola i fakulteta iz buxeta op{tine

Doboj ("Slu`beni glasnik op{tine Doboj# broj 6/04), na~elnik op{tine Doboj donosi

KRITERIJUME ZA UTVR\IVAWE RANG-LISTE

STUDENATA VI[IH [KOLA I FAKULTETA,

U SVRHU DODJELE STIPENDIJA

^lan 1.

Pravo na dodjelu stipendije iz buxeta op{tine Doboj imaju redovni studenti koji studiraju na vi{im

{kolama i fakultetima u republikama biv{e SFRJ, a koji imaju stalno mjesto boravka na podru~ju

op{tine Doboj.

^lan 2.

Pravo podno{ewa prijava na konkurs imaju studenti koji nisu korisnici stipendije ili materijal-

no-finansijske pomo}i po osnovu {kolovawa od drugog davaoca, o ~emu potpisuju posebnu izjavu.

^lan 3.

Komisija za dodjelu stipendija predlaè na~elniku op{tine redoslijed studenata za dodjelu stipendi-

ja na osnovu bodovawa: godine studija, postignutog uspjeha tokom studirawa, socijalno ekonomskog

statusa, deficitarnosti zanimawa, te u~e{}a na takmi~ewima u prethodnoj {kolskoj godini.

^lan 4.

Bodovawe prijavqenih kandidata na konkurs, Komisija sprovodi po sqede}im kriterijumima:

a) Godina studija

I godina 10 bodova

II godina 20 bodova

III godina 30 bodova

IV godina 40 bodova

V godina 50 bodova

VI godina 60 bodova

b) Prosjek ocjena iz prethodne godine studija (za studente prvih godina studija prosjek zavr{ne go-

dine sredwe {kole)

7,01 - 8,00 odnosno 3,01 - 4,00 u sredwoj {koli 10 bodova

8,01 - 9,00 odnosno 4,01 - 5,00 u sredwoj {koli 20 bodova

9,01 - 10,00 odnosno odli~an uspjeh u svim

razredima sredwe {kole 30 bodova

v) Socijalno ekonomski status

- Anamneza (mi{qewe) Centra za socijalni rad

o neophodnosti stipendirawa studenta 15 bodova

- Studenti iz porodica RVI VRS I - IV kategorije 15 bodova

- Tjelesno invalidni studenti sa rje{ewem

Centra za socijalni rad 20 bodova

- Studenti iz porodica poginulih i nestalih

boraca VRS 20 bodova

- Studenti bez oba roditeqa 25 bodova

g) Deficitarnost zanimawa

Po 10 bodova dodijeli}e se studentima fakulteta:

- Medicinski (svi odsjeci)

- Gra|evinski (svi odsjeci)

- Elektrotehni~ki i PMF (Odsjek informatike)

- Filozofski (odsjeci: Engleski jezik, Pedagogija, Psihologija, Razredna nastava)

d) U~e{}e na takmi~ewima

Za u~e{}e studenta na takmi~ewima u protekloj {kolskoj godini, dodjequje se:

- Na nivou RS (osvojeno I-III mjesto) 5 bodova

- Na nivou BiH (osvojeno I-III mjesto) 10 bodova

- Na evropskom nivou 15 bodova

- Na svjetskom nivou 20 bodova

^lan 5.

Ukoliko dva ili vi{e kandidata imaju isti broj bodova, prednost imaju kandidati zavr{nih godina

studija.

^lan 6.

Me|usobni odnosi, prava i obaveze studenata koji budu izabrani za stipendiste i op{tine Doboj kao

davaoca stipendije, reguli{u se ugovorom.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA DOBOJ

NAÊLNIK OP[TINE

Broj 02-013-1-63/05

Doboj, 12.1.2005. godine

E-mail: [email protected]

Na osnovu ~lana 5. Odluke o stipendirawu studenata vi{ih {kola i fakulteta iz buxeta op{tine

Doboj ("Slu`beni glasnik op{tine Doboj#, broj 6/04), Odjeqewe za privredu i dru{tvene dje-

latnosti raspisuje

KONKURS

za dodjelu stipendija redovnim studentima vi{ih {kola i fakulteta

IOp{tina Doboj raspisuje konkurs za dodjelu trideset stipendija u 2005. godini iz buxeta op{tine

Doboj redovnim studentima vi{ih {kola i fakulteta, koji imaju stalno mjesto boravka na po-

dru~ju op{tine Doboj, pod uslovom da ne primaju stipendiju ili materijalno-finansijsku po-

mo} od drugog davaoca.

IIRang-lista studenata za dodjelu stipendije utvrdi}e se bodovawem: godine studija, postignutog

uspjeha tokom studirawa, socijalno-ekonomskog statusa, deficitarnosti zanimawa i u~e{}a na

takmi~ewima u prethodnoj {kolskoj godini; a sve u skladu sa Kriterijumima za utvr|ivawe

rang-liste, koji su sastavni dio ovog konkursa.

IIIUz prijavu na konkurs (koja sadrì punu adresu i kontakt telefon) svi zainteresovani studen-

ti obvezni su da dostave:

- Uvjerewe nadle`nog fakulteta o upisanoj godini - semestru studija u svojstvu redovnog stu-

denta; i

- Uvjerewe Centra javne bezbjednosti Doboj o prijavqenom prebivali{tu.

Studenti koji imaju uslove za dodjelu bodova po osnovu postignutog uspjeha, socijalno-ekonom-

skog statusa i u~e{}a na takmi~ewima, u skladu sa Kriterijumima, treba dostaviti odgovara-

ju}u dokumentaciju kojom }e to dokazati.

IVNa~elnik op{tine }e zakqu~iti pojedina~ne ugovore sa studentima kojima bude dodijeqena

stipendija, kojim }e se regulisati visina stipendije i me|usobna prava i obaveze davaoca i ko-

risnika stipendije.

VRok za podno{ewe prijava je petnaest dana od dana objavqivawa listu "Glas Srpske#.

Nepotpune i neblagovremeno dostavqene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

VIPrijave se {aqu na adresu: Op{tina Doboj, Odjeqewe za privredu i dru{tvene djelatnosti, Hi-

landarska 1 (sa naznakom "Za stipendiju#) 74000 Doboj.

VIIJavni konkurs }e biti objavqen na oglasnoj tabli op{tine Doboj, listu "Glas Srpske# i

"Svitawa#, Radio Doboju i NTVD Doboj.

VIIIZa eventualna pitawa i nejasno}e zainteresovani se mogu obratiti u kancelariju broj 44 u zgra-

di Op{tine ili na telefone 224-508; 242-115 i 241-099.

OP[TINA DOBOJ

ODJEQEWE ZA PRIVREDU I DRU[TVENE DJELATNOSTI

Broj 04-400-1-9/05

Doboj, 18.1.2005. godine


Prodajem ku}u u [argovcu (9 h 10) mŸ sa

2500 mŸ zemqe, cijena 35.000 KM, tel.

065/694-653

Prodajem ku}u na sprat na 900 mŸ placa

(Obili}evo), ul. Milo{a Obili}a 59 i

71, cijena 230.000 KM, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u na 3 etaè na 680 mŸ pla-

ca (Petri}evac) 1/1 - gra|evinska dozvola

- centralno grijawe ul. Jovice Savi-

novi}a br. 103, cijena 240.000 KM, tel.

065/935-191

Prodajem ku}u 9 h 8, useqiva na 1350 mŸ

placa, Debeqaci br. 112, cijena 30.000

evra, tel. 065/935-191

Prodajem plac 2500 mŸ kod broja 112, De-

beqaci, kod broja 112, cijena 250.00 KM,

tel. 065/935-191

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem garaù kod kafane "Mileni-

jum#, vl. 1/1, tvrda gradwa, 051/214-131

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, cijena

120.000 KM, tel. 051/308-467; 065/760-790

Prodajem vi{e placeva u Glamo~anima

zadwi nadvo`wak na putu B. Luka -

Kla{nice voda, struja, asfalt, ravan,

tel. 065/597-627

Prodajem povoqno u Toma{ici kod Pri-

jedora namje{tenu ku}u (voda, struja,

telefon), prate}e objekte i 12 dunuma

kvalitetne zemqe uz asfalt, Stanko,

tel. 065/426-355

Prodajem dvije zidane garaè, uredna

dokumentacija, J. Du~i}a 9. B. L. (do am-

basade SAD), tel. 065/513-071

Prodajem polovinu nedovr{enog du-

pleksa, 4 etaè, P + 1.2. + P, 220 mŸ, pros-

tora, 212 mŸ placa, papiri OK 112.000,00

KM, tel. 065/734-608

Prodajem 8 dunuma zemqe (moè i mawe)

pogodno za sve u ârda~anima, tel.

051/314-523

Prodajem dvosoban stan 51 mŸ 75.000 KM

u ra~un moè i poslovni prostor, Cara

Du{ana 13 5. sprat, zvati od 17 do 19

~asova, tel. 061/904-465

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz glavnu

cestu Kla{nice - Slatina, komunalije

obezbije|ene, tel. 051/460-591; 801-417

Prodajem ku}u za ru{ewe na 948 mŸ, 4

placa, ul. Jovana Bijeli}a, blizu autop-

uta, tel. 051/427-131; 0038544 535 761

Prodajem useqivu spratnicu sa

potkrovqem i 2 garaè na 1810 mŸ ul. Jo-

vana Bijeli}a 184 A, blizu autoputa, tel.

051/427-131; 00385 44 535 761

Prodaje se plac u centru êlinca,

povr{ine cca 400 mŸ, cijena po dogovoru,

sve informacije poslije 16 ~asova, tel.

051/853-057; 065/411-780

Prodajem plac na moru Milna - Bra~ 227

mŸ, cijena vrlo povoqna, tel. 051/482-249;

od 19 ~asova

Prodajem imawe - ku}a, vo}wak i 10

dunuma zemqe kod Gradi{ke ili mijew-

am za vikendicu u okolini Sarajeva ili

Visokog, tel. 061/335-302; 033-647-485

Prodajem 3 dunuma zemqe u Mahovqan-

ima, tel. 051/314-523

Prodajem ili mijewam ku}u sa 2 loka-

la - Kuqani - kod B. L., tel. 051/385-589;

385-411

Prodajem 70 dunuma zemqe i {ume u ko-

madu moè i na parcelama, tel. 051/312-

127; 065/623-554

Prodajem vikendicu blizu Slatine, stru-

ja, voda, telefon, 1/1, dva dunuma vo}wa-

ka, tel. 051/216-689

Prodajem parcele u Prije~anima pored

glavnog puta, voda, struja, 1/1, povoqno,

tel. 051/319-542

Prodajem mawu ku}u sa mawim pom. ob-

jektom u Trnu, nedaleko od katoli~-

ke crkve, 1000 mŸ {ume, tel. 065/322-831;

318-568

Prodajem ku}u 15 h 10 u centru B. Luke,

na parceli od 700 mŸ, 2 stana, 2 garaè -

useqiva, tel. 065/583-494

Prodajem plac 1,500 mŸ pod vo}em sa

uru{enom ku}om, u Prije~anima kod

Bawe Luke, tel. 051/350-144

Nedovr{enu vikendicu, namje{tenu, vo}e

i 1.700 mŸ u Gorwem Drakuli}u, B. Luka

37.0000 KM, tel. 065/638-986 i 051/

381-320;

Prodajem 2 dunuma zemqe 1/1 u Drago~aju

uz asfalt, 800 m od centra, stara Prije-

dorska cesta na desnoj strani struja, grad-

ska voda, telefon i rasvjeta, ulaz sa dvi-

je strane, tel. 065/612-983

Prodajem useqivu ku}u sa 17,5 dunuma

zemqe (4 {uma, ostalo obradivo) u âr-

da~anima - cijena 50.000 KM, tel. 00-381-

11-2150-443; 051/314-523

Prodajem 8 dunuma zemqe (pogodno za

sve) u ârda~anima, tel. 051/314-523

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 767 mŸ

zemqe, tel. 051/341-309

Prodajem kod Trapiskog mosta priznan-

icu sa dvori{nim objektom i garaòm,

plac 535 mŸ - 59.000 KM, tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela "Nana#

prizemnicu sa potkrovqem plac 700 mŸ

160.000 KM ili mijewam, za stan ili pos.

prostor u Bolnici, tel. 051/310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije

Gara{anina - plac 400 mŸ cijena 72.000

KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, odmah use-

qivu i dunum zemqe u Prije~anima iza

"]evapove# kafane, cijena 60.000 KM,

tel. 065/649-064

Prodajem hitno placeve u Trnu u ul.

Mlinska rijeka, cijena 25 KM/mŸ, tel.

065/549-687

Prodajem garaù zidana vl. 1/1, preko

puta kafe "Milenijum#, tel. 051/211-131

Prodajem vikendicu u Prijakovcima sa

3 dun. zemqe tel. 051/380-586

Prodajem dva dunuma zemqe na putu Bawa

Luka - Motike, tel. 051/483-944

Prodajem ku}u na tri sprata, u ulici

Vida Weì}a, kod broja 110. tel. 051/

483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ Poveli~u

- Srbac sa prate}im objektima 200 mŸ,

zemqe obradive 2060 mŸ za stan u Bawoj

Luci, tel. 051/464-665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prijedoru, u

blizini velike pijace, ku}a je na sprat,

sa poslovnim prostorom i zemqom, tel.

065/659-433

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavne ceste Kla{nice - Slatina

(obezbije|ene komunalije) moè i place-

vima, tel. 051/460-591; 801-417

Prodajem ku}u 100 + 50 mŸ, plac 450 mŸ na

tranzitu, kod motela "Kamel#, cijena

150 hiqada evra. tel. 051/347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj lokaciji

u Gradi{ci - Brestov~ina i plac 1000 mŸ,

povoqno, tel. 813-906; 065/512-207

Prodajem stariju ku}u, sa zemqom u Mal-

om Razboju, cijena povoqna; tel. 051/315-

890; 065/530-861

Prodajem povoqno plac za ku}u i 1.500

mŸ {ume u Kara|or|evoj ul. B. L., moè

posebno, tel. 051/317-464

Prodajem ili mijewam ku}u (stan) u Bi-

jeqini za sli~nu u Bawoj Luci ili

okolini, tel. 051/370-798

Prodajem plac u Staroj Topoli, preko

puta "Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel.

065/578-178

Prodajem povoqno namje{tenu ku}u, 11

h 9 sa dvori{nim objektom i dva dunuma

zemqe u Ada{evcima - Srem Vojvodina,

tel. 065/612-130; 051/282-287

Prodajem povoqno 100 kvadrata parke-

ta od parene bukovine, tel. 065/530-290

Prodajem ili mijewam ku}u 100 mŸ sa

prate}im objektima 2.500 mŸ zemqe, stru-

ja, gradska voda, telefon, 1/1, za stan u

Bawoj Luci, tel. 051/464-665; 051/773-739

Prodajem plac 7,5 dunuma pored puta kod

{kole u Mi{kovcima (Derventa), {umu

10 dunuma sa placem pored puta, tel.

065/422-306; 053/333-037, Preradovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta kod

Du{anova, udaqeno od ceste Gradi{ka

- Bawa Luka 150 metara, struja, put, ci-

jena 15 hiqada maraka, tel. 065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli preko

puta "Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel.

065/578-178

Prodajem vikendicu u Tilavi 465, tel.

057/340-190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj Luci,

tel. 051/811-174

Prodajem plac 730 mŸ, cijena 10.000 KM,

vrlo povoqno, struja voda, ul. Vida

Weì}a 105, Rebrovac, 1/1 vlasni{tvo,

dozvoqena gradwa, tel. 051/429-285

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa 1350 mŸ

zemqi{ta, komforno ure|ena, cijena

povoqna, tel. 051/785-654

Prodajem 2 dunuma zemqe u Drago~aju i

1 dunum u Rami}ima, povoqno, tel.

051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u komadu uz

asfalt u [u{warima vlasni{tvo 1/1,

zvati poslije 16 ~asova, tel. 051/585-621

Prodajem placeve gradwa dozvoqena, ci-

jena po dogovoru, tel. 051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakovcima, kraj

asfaltnog puta, 500 m od Prijedorske

ceste, tel. 051/305-054

Prodajem ku}u u uèm centru grada, tel.

051/306-140; 464-294

Hitno prodajem 3 placa u Lakta{ima,

naseqe Lug, cijena vrlo povoqna, tel.

051/315-890; 065/530-861

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz glavni

put (Kla{nice), tel. 051/801-417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(Kla{nice), 500 m od glavnog puta, tel.

065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa

dozvoqena, vl. 1/1, cijena po dogovoru,

tel. 051/429-762

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem plac u Drago~aju, voda, struja,

asfalt, tel. 051/462-032

Prodajem plac 2300 mŸ na Kr~maricama,

uz asfalt, struja i voda, tel. 065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma zemqe sa

{umom u Gorwoj Mravici, 7 km od Prwa-

vora, 2 km od asfalta, tel. 051/318-296;

661-165

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u Velikom

Bla{ku, povoqno, tel. 051/318-609

Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma zemqe

1/1 povoqna za sve namjene, telefon, as-

falt, struja i voda, tel. 065/650-289;

051/539-006

Prodajem ku}u u Mrkowi}u Gradu u cen-

tru grada, tel. 051/461-869 uz povoqnu

cijenu

Prodajem 2 dunuma zemqe i 2 dunuma

{ume u Pavlovcu - 4 km od centra, tel.

051/282-106; 065/635-449

Prodajem hitno ku}u kod "Kosmosa#, plac

620 mŸ, cijena 115.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru, plac 360

mŸ, cijena 295.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem zemqi{te, vo}wak 3600 mŸ sa

pomo}nim objektima kod Tvornice TAS

- Lazarevo, tel. 051/219-310

IZNAJMQIVAWE

Izdajem nenamje{tenu garsoweru u

Lazarevu kod Kasarne "Kozara# u novo-

gradwi, tel. 065/597-627

Prodajem vi{e placeva u Glamo~anima,

zadwi nadvo`wak na putu B. Luka,

Kla{nice, voda struja, asfalt, ravan,

tel. 065/597-627

Izdajem stan (50 mŸ) namje{ten ili

prazan sprat ku}e na duì period i

dvokrevetnu sobu u zgradi, djevojkama,

tel. 051/305-266; 065/916-521

Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim

grijawem radnicima ili |acima blizu

univerziteta, tel. 051/469-202

Izdajem povoqno jednosoban stan, pol-

unamje{ten, Kara|or|eva 445, tel.

051/282-106; 065/635-449


grijawem, kupatilom, upotrebom kuhi-

we i friìdera, u Obili}evu, blizu

fakulteta, informacije na tel. 051/

460-596


grijawem, kupatilom, upotrebom kuhi-

we iz friìdera, u Obili}evu blizu

fakulteta, informacija na telefon

051/460-596

Izdajem stan u ku}i 30 m, ulaz poseban,

tel. 065/974-307

Mijewam jednosoban i dvosoban stan u B.

Luci za sli~an ili ku}u na Makarskoj

rivijeri, tel. 065/974-307

Izdajem namje{ten stan (ku}a) u centru

studentima ili zaposlenima, tel. 051/

216-039

Izdajem prazan stan 45 mŸ na Lau{u, tel.

051/281-186

Izdajem namje{ten jednosoban stan

pod Star~evicom, cijena 300 KM, tel.

065/523-751

Izdajem sobe kod fakulteta, mijewam

stan za ku}u, tel. 051/302-467

Izdajem krevet u dvokrevetnoj sobi stu-

dentu, centar grada sa upotrebom kuhi-

we, tel. 065/514-864

Izdajem prazan trosoban stan 90 mŸ, 400

KM, ul. M. Kraqevi}a, tel. 051/208-415;

065/902-782

Izdajem nenamje{tenu garsoweru u

Lazarevu kod kasarne "Kozara# u novo-

gradwi, tel. 065/597-627

Jednosoban namje{ten stan iza SUP, tel.

061/984-514, do 24 ~asa ili dvokrevetna

soba za studentkiwe, tel. 061/984-514;

do 24 ~asa

Traìm cimerku, soba u strogom centru

grada, upotreba kuhiwe i kupatila, tel.

051/306-467

Izdajem povoqno dvokrevetnu sobu

u~enicima Borik 1, grijawe solidno,

upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 051/

306-467

Izdajem povoqno namje{tene garsowere

i sobe sa posebnim ulazima sa central-

nim grijawem, Kraji{ka 28, tel. 065/636-

195; 051/212-691

Izdajem dvosoban stan po 200 KM 1 nam-

je{ten i polunamje{ten, sve posebno u

privatnoj ku}i, Petri}evac, tel.

051/30668; 065/470-855; 065/784-556

Izdajem dvosoban stan 1 namje{ten 200

KM 1 - polunamje{ten 200 KM, sve je

posebno, ulaz struja WC u porodi~noj

ku}i, Petri}evac, tel. 051/406-687;

065/470-855; 065/784-556

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kuhiwom, ku-

patilom i centralnim grijawem (pose-

ban ulaz), Obili}evo, tel. 065/515-135

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu,

parno grijawe, za studente u~enike

mu{karce Nova Varo{, Bawa Luka, tel.

051/307-736

Izdajem sobu u stanu bez gazde, djevojka-

ma, nepu{a~ima, povoqno, tel. 051/

306-533

Izdajem kompletno namje{ten jednosoban

stan u blizini Prirodno-matemati~kog

fakulteta, tel. 065/837-269; 051/813-629

Izdajem dvosoban stan, 200 KM dubins-

ka 126, Lazarevo, tel. 051/318-780

Izdajem namje{ten stan na Paprikovcu,

tel. 051/344-075

Izdajem trosoban, namje{ten stan, 60 mŸ,

Obili}evo grijawe na struju ili drva,

tel. 065/620-490

Izdajem dvokrevetni namje{tenu sobu,

parno grijawe, mogu}nost upotrebe kuhi-

we za |ake studente, Nova varo{ Bawa

Luka, tel. 051/307-736

Izdajem namje{ten jednoiposoban stan u

centru grada, tel. 051/302-903

Izdajem dvoiposoban prazan stan sa cen-

tralnim grijawem povr{ine 60 mŸ, stam-

bena zgrada, 3. sprat, cijena 300 KM Mi-

lo{a Obili}a 52 (Obili}evo), pla}ene

po dogovoru, tel. 051/303-968; 051/328-020

Izdajem krevet u dvokrevetnoj sobi za-

poslenim djevojkama ili studentkiwa-

ma u Obili}evu, tel. 051/462-745

Izdajem trosoban namje{ten stan, povo-

qno mogu i dva samca, tel. 051/381-051

Izdajem praznu ku}u i dvori{ni objekat,

tel. 051/319-223

Izdajem zidanu garaù sa kanalom zvati

16 - 22 ~asa, na tel. 051/313-180

Izdajem stan (52 mŸ) namje{ten ili

prazan, sprat ku}e i dvokrevetnu sobu,

djevojkama, u zgradi, tel. 051/305-266;

065/916-521

Izdajem, 2 nenamje{tena stana ul. Bose

@ivanovi} 3 tel. 051/281-163, zvati

poslije podne

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu ili

dvokrevetnu sobu sa odli~nim grijawem

u nasequ Nova varo{, tel. 051/315-890;

065/530-861

Izdajem dvori{nu ku}u, tel. 051/341-309;

065/630-619

Izdajem namje{tenu sobu dvjema djevo-

jkama, povoqno Nova Varo{, tel. 051/305-

042

Izdajem, prodajem ili mijewam dvo-

iposoban stan na Star~evici, tel.

065/697-802

Izdajem jednosoban namje{ten, komforan

stan, tel. 065/415-097; 065/911-060

Izdajem namje{tenu garsoweru, poseban

ulaz, posebna struja, tel. 051/300-346;

789-117

Izdajem namje{ten jednosoban stan tri-

ma djevojkama, tel. 051/460-381

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu

|acima ili radnicima, tel. 051/469-734

Od nove godine, za studente mu{karca

slobodan leàj u dvokrevetnoj sobi sa

upotrebom kuhiwe i kupatila, tel.

051/350-753; 065/636-393

Izdajem zidanu garaù u centru grada -

ul. Jevrejska, tel. 065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Obili}evu, tel.

051/467-433

Izdajem dvosoban stan u Zaluànima, ul.

Blagoja Parovi}a 2 E, tel. 051/386-306

Izdajem namje{ten stan samcima, tel.

051/357-009

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu sa

centralnim grijawem,

poseban ulaz tel. 051/466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban ulaz

centralno grijawe, cijena povoqna, tel.

065/542-456; 051/465-927; 458-190

Izdajem sobu sa dva leàja, tel. 065/

757-872

Izdajem jednosoban stan tel. 051/341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, u ul. Jovice Savinovi}, tel.

065/907-433

Izdaje se dvosoban stan polunamje{ten

u ulica Vojvode Sin|eli}a 46, tel.

051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ Lazare-

vo, Bawa Luka, tel. 051/465-078

Izdajem stan u Lazarevu, povoqno, tel.

065/546-654

Izdajem ku}u, u Novoj varo{i sa dva

stana, tel. 065/510-230

Izdajem garaù ul. Kolo srpskih ses-

tara br. 1, tel. 051/207-755

Izdajem dvosoban namje{ten stan, cije-

na 250 KM, zvati na tel. 065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan djevo-

jkama ili mla|em bra~nom paru u Novoj

varo{i, ul. Stevana Mokrawca, infor-

macije na tel. 051/309-362; 065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva leàja, sa

upotrebom kuhiwe, zgrada, zvati od 7 do

9 i od 20 ~asova, tel. 051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, cijena 300 KM, tel. 051/314-

920 zvati poslije 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u) pose-

ban ulaz, tel. 051/460-957; 065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban san u uli-

ci Boìdara Axije, tel. 051/281-491

Izdajem nenamje{ten dvosoban stan u Za-

luànima, tel. 065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru grada dv-

jema djevojkama, tel. 051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema u~eni-

cama, upotreba kuhiwe, tel. 051/313-755,

zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova

Povoqno izdajem mawi namje{ten stan

bra~nom paru bez djece ili dvjema èn-

skim osobama, ul. Qubice Mrkowi} 8,

Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi, gri-

jawe, upotreba kupatila i kuhiwe, tel.

065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/

313-487

Izdajem sobu studentima, blizu Uni-

verziteta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunamje{ten stan

na Paprikovcu pored bolnice, tel.

051/212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Natal-

ije Jovi} 6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul. Jovice

Savinovi}a br. 93, tel. 051/304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povoqno,

moè i kompletan apartman, strogi cen-

tar, tel. 00381 64 137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhiwu

mu{karcima, tre}i sprat, ul. Stepe

Stepanovi}a br. 29, tel. 051/464-991

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/

313-487

Izdajem povoqno dva leàja u Boriku

dvojici studenata ili |aka, tel. 065/462-

384; 301-586

Izdajem povoqno leàj u~enicama, tel.

051/312-133

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu u

uèm centru grada, parno grijawe, tel.

051/357-157

Izdajem garsoweru u Novom Sadu, od

1.10.2004. godine, tel. 065/834-753

Izdajem povoqno polunamje{ten stan

dvjema djevojkama, tel. 051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel. 051/306-770

Izdajem namje{ten jednosoban stan, tel.

051/215-094

Izdajem komforan stan u Lazarevu, zvati

od 16 ~asova, tel. 051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u zgra-

di, tel. 065/768-847; 051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa posebnim

ulazom, tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a prizemqe,

tel. 051/461-684

Izdajem namje{tenu ku}u, tel. 051/315-833

ZAMJENA - PRODAJA

Prodajem stan 77 mŸ 4. sprat (Obili}evo),

ul. Stevana Bulaji}a, 1.200 KM/mŸ, tel.

065/935-191

Prodajem trosoban stan 82 mŸ u centru

grada ili mijewam za mawi dvosoban uz

doplatu, tel. 065/837-918

Kupujem garsoweru ili mawi jednosoban

stan zvati na tel. 065/591-861

Prodajem monta`nu limenu garaù, Gra-

di{ka, tel. 051/813-821; 061/329-353

Prodajem trosoban stan ili mijewam za

mawi dvosoban, tel. 065/823-034

Prodajem dvosoban stan 51 mŸ 75.000 KM,

u ra~un moè i pos. prostor, Cara

Du{ana 13/v zvati od 17 do 19 ~asova, tel.

065/904-465

Prodajem nov stan u centru Lakta{a 80

mŸ, 3. sprat, potkrovqe, vrlo povoqno,

tel. 051/832-490

Mijewam stan i garaù u vlasni{tvu

Sanski Most za stan ili ku}u u Bawoj Lu-

ci, tel. 051/313-399

Prodajem dvosoban stan 51 mŸ 75.000 peti

sprat ima lift, u ra~un moè i posl.

prostor 30 mŸ, Cara Du{ana 13, tel.

061/904-465

Prodajem dvosoban stan u Sarajevu ili

mijewam za Bawu Luku (moè i za mawi),

tel. 033/641-283

Prodajem nov stan 80 mŸ u centru Lak-

ta{a, 3. sprat, 1/1 vlasnik vrlo povo-

qno, tel. 051/832-490

Prodajem ili mijewam za mawi stan u

Bawoj Luci, ku}u (800 m od benzinske

pumpe "Milka# u Lakta{ima sa 1000 mŸ

pod vo}wakom, tel. 051/460-301; 065/

693-047

Mijewam stan i garaù u vlasni{tvu

Sanski Most za ku}u u Bawoj Luci, tel.

051/313-399

Prodajem stan u centru Doboja u ulici

Cara Du{ana, 17, na 3. spratu, renoviran,

sa podrumom od 18 mŸ, stan od 70 mŸ za

samo 53.000 KM, tel. 065/638-986 i 051/381-

320, Arseni} Ilija.

Prodajem i mijewam ku}u u Jajcu za odgo-

varaju}u u Bawoj Luci, tel. 030/657-772

Kupujem garsoweru tel. 065/591-861

Prodajem u Obili}evu trosoban stan 83

mŸ, 3 sprat, 1100 KM/mŸ, tel. 051/310-017

Prodajem u Obili}evu garsoweru, 30 mŸ,

1. sprat 44.000 + porez na promet i jed-

nosoban 36 mŸ, VIII sprat, 43.000 + porez

na promet, tel. 051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan 62 mŸ,

prizemqe, dozvoqeno pretvarawe u pos.

prostor 1500 KM/mŸ + porez na promet,

tel. 051/310-994

Prodajem dvosoban stan u Petra Ra|en-

ovi}a 103.000 KM + porez na promet, tel.

051/310-017

Mijewam ku}u sa imawem u okolini

Iloka za okolinu Bawe Luke, tel.

051/463-890

Prodajem trosoban stan u Bawoj Luci, P

- 71 mŸ u centru vojne zgrade od fasade

cigle, tel. 065/638-472

Prodajem troiposoban stan i sprat 75

mŸ u Novoj varo{i, tel. 065/684-027

Prodajem garaù ispod stambene zgrade

u Marka Kraqevi}a, tel. 051/466-083;

065/597-700

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj Luci,

tel. 051/811-174

Prodajem dvosoban stan preko puta Uni-

verziteta, Bawa Luka, tel. 051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci, 80

mŸ, 4. sprat, klima, centralno, kablovs-

ka, garaà, tel. 051/814-311; 065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novogradwi, cije-

na 39.000 KM, tel. 051/223-59; 065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, useqiv u

decembru 2004. godine, 54 mŸ, u centru -

objekat 1, lamela 4, prvi sprat sa pri-

padaju}om ostavom, tel. 065/900-282

Izdajem kancelarijski prostor, 55 mŸ u

strogom centru B. Luke, Jevrejska 24, tel.

065/902-567

Traì se poslovni prostor u uèm cen-

tru Prwavora (zakup), tel. 051/469-236

Izdajem poslovni prostor 60 - 120 mŸ,

pogodan za zdravstvenu djelatnost, kance-

larija, prodavnica i dr. ul. D. Ko{~ice

22, tel. 051/213-177

Izdajem poslovni prostor sa mokrim

~vorom za magacin, tel. 051/272-241

Izdajem poslovni prostor 18 mŸ u Aleji

Svetog Save, tel. 051/458-411

Izdajem kancelariju u centru grada, tel.

065/666-660

Izdajem poslovni prostor u centru

Prwavora, 40 mŸ, tel. 065/603-637

Prodajem, kafi} sa ku}om, tel. 051/385-

589; 385-411

Izdaje se kancelarijski prostor, 55 mŸ,

u strogom centru B. Luke (Jevrejska 24),

tel. 065/902-567

Kvalitetno izra|ujem zubne proteze

(klasi~ne, visil), krunice i mostove

(porcelan, akrilat), tel. 065/636-733

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ, Bawa

Luka, Aleja Sv. Save, tel. 051/342-817;

065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog prostora na pr-

vom spratu zgrade Ekvator, tel. 051/306-

406; 065/673-357

Izdajem poslovno kancelarijski pros-

tor 78 mŸ ul. kr. Petra II, tel. 065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ za sve

vrste djelatnosti u ulici Nikole

Pa{i}a 5 (kod Ekonomske {kole), tel.

051/301-689

Izdajem poslovni prostor 57 mŸ u ulici

Veselina Masle{e b. b., tel. 065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u cen-

tru grada, tel. 051/468-077; Isajija Mitro-

vi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, u In-

tegralovoj zgradi kod Tvornice duvana,

065/566-142

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ u Boriku,

upotrebna dozvola, dve telefonske lin-

ije, vlastito centralno grijawe, zvati

iza 17 ~asova, tel. 051/302-046; 065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ, moè

bilo koja namjena, tel. 065/680-909

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ u Novoj

varo{i, 400 KM ura~unato i grijawe,

tel. 065/510-230

Izdajem poslovni prostor kancelarije,

posebna ku}a, sa parkingom, ul. Marije

Bursa} 8, tel. 051/466-635; 213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom dozvolom

u ul. Trive Amelice br. 21, tel. 065/490-

365

Izdajem tri kancelarije sa upotrebnom

dozvolom, ul. Kninska, uì centar gra-

da, tel. 051/463-239; 065/415-752

USLUGE

Ovla{}eni sudski tuma~ za wema~ki

jezik povoqno prevodi sve vrste tek-

stova i daje instrukcije. Telefoni

065/729-600,065/491-152 i 051/218-959.

âsovi hemije i engleskog jezika, tel.

065/497-240

Ovla{}eni sudski tuma~ za engleski

jezik, prevod i ovjera, 1 strana - 15 KM,

tel. 065/668-954

Kafe-baru u centru grada potreban

mla|i konobar, zvati od 12 do 20 ~asova,

tel. 065/984-513

Potrebna konobarica, kafe "Dijalog#,

Jevrejska 8, B. Luka, tel. 051/304-910;

065/949-750

Dajem instrukcije iz matematike i

fizike, vrlo povoqno i uspje{no, tel.

051/465-576

Zanatlija sa iskustvom traì posao

ku}nog majstora domara, ~uvar - portir

i sl. tel. 065/355-145

Dubinsko ~i{}ewe i prawe mebliranih

povr{ina, tepiha, itisona, uni{tewe

griwa, tel. 065/575-254

Traìm posao no}nog ~uvara, tel.

065/379-682

Vr{im usluge prevoza putnika i robe

na razne relacije sa luksuznim automo-

bilom, veoma povoqno, tel. 065/834-011

Apoteka "Biqana# Zmaj Jovina b. b., tel.

051/218-354, Bawa Luka traì farma-

ceutskog tehni~ara s radnim iskustvom

Autopraonica na tranzitu traì rad-

nike, tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni komercijal-

isti, plata po dogovoru, tel. 065/591-823

Iskusan TV mehani~ar traì posao u

struci, moè i elektro instalacije, te

ku}ni majstor, tel. 065/377-555

Traìm posao wega bolesnika ili

~i{}ewe prostorija, stubi{ta i ostalo,

tel. 051/281-101

Potrebni saradnici za prodaju uvoznih

mebl-{tofova za tapacirawe namje{ta-

ja, po dogovorenim uslovima, tel. 065/

638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za engleski

jezik, prevod i ovjera dokumenata, povo-

qno, tel. 065/583-266

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa au-

tomobil luks sjedi{ta, tapaciranog nam-

je{taja tepiha, polirawe automobila,

kvalitetno, povoqno, tel. 065/581-791;

065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}ewe dimwa-

ka pe}i centralnog grijawa i {amoti-

rawe, tel. 051/313-477; 065/969-636

Povoqno reèmo i vozimo drva, tel.

051/207-196; 065/324-114

Posao ~i{}ewe prostorija i sli~no ili

wegu bolesnika, tel. 051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezika 2 ~asa

7 KM i prevod teksta stranica, A4/10

KM. tel. 065/938-401

[kola engleskog jezika"Studia# upisu-

je polaznike za kurseve engleskog jezi-

ka u biblioteci "Obili}evo od 25. jan-

uara 2005. godine. Tel. 051/466-993 i

065/604-209.

Preduze}u "IMSS - TRADE# DOO iz

Bawe Luke potrebni zariva~i tipa

TIG/E i E/CO2 za rad u inostranstvu,

tel. 051/223-670

Prodajem originalne nosa~e za dva para

skija, sa zakqu~avawem, za krov "mer-

cedesa#, tip 190-240, cijena 150 KM, tel.

065/823-034

Prodajem zamrziva~ sandu~ar "gorewe

300 l, polovna, o~uvana, cijena 200 KM,

tel. 051/350-185; 350-196

Prodajem veliki pisa}i sto, Gradi{ka,

tel. 051/814-050

Prodajem dobro o~uvan dje~ija kolica,

tel. 051/309-718

Prodajem - kadu - emajlirana, nova, bi-

jela 1 m 60 cm duìna, pogledati 4 - 6

~asova, majke Kneòpoqke br. 7, stan 2.

Sto za stoni tenis, nov, na to~ki}e, tel.

065/639-959 i 051/429-941

Prodajem rashladnu vitrinu kori{}enu

samo 5 mjeseci, tel. 065/649-065

Prodajem novi PVC prozor sa PVC ro-

letnom 120 h 90, cijena 300 KM, tel.

065/812-999

Prodajem regal, trosjed, dvije stolice i

mali sto, tel. 051/461-108

Prodajem agregat za struju "honda# od 2

kW i dje~ija mu{ka kolica, po vrlo povo-

qnoj cijeni, tel. 051/315-890; 065/530-861

Prodajem lamelu, korpu, druk leàj i

vodenu pumpu za "opel askonu 1.600#, zad-

wa vu~a, tel. 052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu kori{}enu

samo 5 mjeseci, duìna 120 cm, ovalno

staklo, cijena 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem mlin za ìto, tel. 051/200-202

Prodajem "smederevac#, polovan, tel.

051/469-734

Prodajem rashladnu vitrinu, dugu 2 m,

tel. 051/463-890

Prodajem 12 du`nih metara ukrasnog

zimzelena, tel. 051/354-549

Prodajem troja invalidska kolica, jed-

na sa stolicom za WC, jedna ru~na, jed-

na elektri~na, vazdu{ni jastuk za

sjedewe, sve novo, vrlo povoqno, tel.

051/380-822

Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu duìne

2,5 m, plakar ormar kao ameri~ki plakar

duìne 2,5 m, dje~iji radni sto (kao or-

mari}) povoqno, tel. 065/357-622

Povoqno prodajem nov skuter, zapremine

125 kubika, pla}eni i porez i carina,

tel. 051/318-376

Prodajem unikatne novogodi{we haqine,

tel. 051/308-683; 065/902-804

Prodajem pile}e kosti za ku}ne qubim-

ce, profesionalnu ma{inu za prawe su|a,

tel. 051/303-127

Prodajem jedno grobno mjesto u grobqu

"Sveti Pantelija# tel. 051/207-106; zvati

iza 20 ~asova.

Prodajem dje~ija kolica, friìder kom-

binovani, auto paktregere, hrastove

letve, 250 h 745, kancelarijski sto 180 h

90 cm, tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (ispod tepi-

ha, 3 h 2 mŸ), 50 KM ku}na dostava, tel.

065/609-939

Kupujem starine - zidne satove, kwige,

novac, ordewe, namje{taj, sve starije od

80 godina, isplata odmah tel. 065/510-766

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq, ski-

da crnu magiju rje{ava mnoge porodi~ne

i poslovne probleme, Medina, tel.

055/206-715

Kucam maturske, diplomske i ostale tek-

stove, cijena 0,60 KM po stranici, tel.

065/800-210

Loto, doma}i i strani, sistemsko igrawe

grupe igra~a, tel. 065/416-723

Prodajem "ford fijestu 1.6# dizel, 1987

godina, cijena 2.500,00 KM, tel. 065/

914-252

Ford "orion#, 85 god., registrovan do

5.5.2005, povoqno, tel. 051/281-044

Prodajem kamion "mercedes 608#, dobro

o~uvan, povoqno, moè i zamjena za mawi

"mercedes#, uz doplatu, tel. 051/280-717;

065/575-157

Prodajem dva automobila TAM i tra-

bant, tel. 051/200-202

Prodajem "ford {korpion#, dizel, moè

zamena za mawe auto, registrovano, tel.

065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter, zapremine

125 kubika, pla}eni i porez i carina,

tel. 051/318-376

Prodajem GT 4 89. godi{te, registrovan

do 6. mjeseca, tel. 051/458-126; 065/ 946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#, komplet

opremqena, god. 2001. tel. 065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina proizvodwe

1997, benzinac 1.6 petoro vrata, cen-

tralna brava, pre{ao 50.000 kilometara,

registrovan cijena, tel. 13.100 KM, tel.

065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u ispravnom

stawu, tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#,1987. godina

proizvodwe, tel. 065/641-436; 051/219-214

(zvati od 15 do 22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes 508#, is-

pravan, u voznom stawu, veoma povoqno,

tel. 065/687-960; 051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#, g. p. 86,

generalno ura|en istekla registracija,

cijena fiksna 1800 KM, tel. 065/510-766

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te kri-

va i rezana ogledala sa ugradwom za put-

ni~ka kola, farovi za "golf# i "mer-

cedes# - majstor minuta, tel. 065/538-048

Prodajem "mercedes 124#, 3.000 ccm, dizel

90. godi{te, tel. 065/513-968

AUTOMOBILI

RAZNO

POSAO

POSLOVNI PROSTORI

STANOVI

KU]E I ZEMQI[TA

MALI OGLASI

22. i 23. januar 2005. OGLASI 7

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"Plavi"blizu

Wema~ke

KO[ARKA

Slavijado~ekujeRadnik

FK GLASINAC

\urkovi}preuzeokormilo

Strana 3.Strana 2.Strana 16. "Plusa"Nenad

Jestrovi}Milo{

\urkovi}Bojan[oja

FUDBAL

MELBURN - Srbija i Crna Go-

ra ostala je bez predstavnika u po-

jedina~noj konkurenciji na Austra-

lijen Openu, po{to je Ana Ivano-

vi} izgubila u tre}em kolu od dru-

gog nosioca Francuskiwe Ameli

Morezmo sa 6:2, 7:5. Me~ na Rod

Lejver Areni trajao je 67 minuta.

Mlada Beogra|anka je propu-

stila lijepu priliku da nastavi se-

riju sjajnih rezultata u 2005. godi-

ni i priredi najve}e iznena|ewe u

dosada{wem toku turnira. Najvi-

{e zbog svojih gre{aka, kojih je na-

~inila ~ak 34, omogu}ila je More-

zmo da trijumfuje lak{e nego {to

se to o~ekivalo.

Francuskiwa je me~ po~ela se-

rijom od 3:0, a do kraja prvog seta

bez ve}ih problema je zadràla

prednost. Ivanovi}eve je na po~et-

ku drugog seta zaigrala mnogo bo-

qe i ~inilo se da }e teniserka iz

SCG poslije dva osvojena gema na

startu na~initi preokret. Me|u-

tim kad god je trebalo da dotu~e

svoju protivnicu, koja se tako|e

nije proslavila igrom, Ivanovi-

}eva bi gre{kama "vra}ala# Mo-

rezmo u ìvot.

U zavr{nici me~a ponovila se

ista pri~a. Morezmo je gubila sa

3:4, a Ivanovi} opet nije iskori-

stila brejk prednosti. Iskustvo

Francuskiwe do{lo je do izraà-

ja u posqedwa tri gema kada je tre-

}a teniserka svijeta samo preba-

civala lopticu na stranu svoje pro-

tivnice koja bi ~inila neiznu|e-

ne gre{ke.

I pored poraza Ana Ivanovi}

je pokazala da }e do kraja 2005. si-

gurno napraviti veliki skok na

VTA listi, ali i da su joj neophod-

ni me~evi protiv najboqih na svi-

jetu kako bi stekla samopouzdawe.

U ostalim me~evima u ̀ enskog

dijela turnira jedino iznena|ewe

priredila je Elena Lihovceva eli-

minacijom 21. nosioca Amerikan-

ke Emi Frejzer. U mu{koj konku-

renciji vi|ena su dva veoma zani-

mqiva duela. Hrbati (20. nosi-

lac) je u pet setova slavio pro-

tiv desetog nosioca Gaudija,

dok je u maratonskom me~u,

koji je trajao tri ~asa i 58

minuta, 11. nosilac Johan-

son eliminisao Lopeza.

Va`niji rezultati,

teniseri: Federer (1) -

Nieminen 6:3, 5:2 pre-

daja zbog povrede, Sa-

fin (4) - An~i}

(28) 6:4, 3:6, 6:3,

6:4 Hrbati (20)

- Gaudio (10) 7:6 (7-

5), 6:7 (8-10), 6:7 (3-

7), 6:1, 6:3, Johanson

(11) - Lopez (24) 6:3, 3:6,

5:7, 7:6 (7-2), 13:11, Dent

- Agasi (8) 5:7, 6:7 (3-

7), 1:6... teniserke:

Kuzwecova (5) - Di-

az-Oliva 6:3, 7:6 (7-

5), S. Vilijams (7) -

Mirza 6:1, 6:4, Petro-

va (11) - Maleeva (22)

6:4, 6:4 Farina-Elia (15)

- Balta~a 6:1, 6:0, Na Li -

[arapova (4) 0:6, 2:6. ¥

ANA IVANOVI] ELIMINISANA NA PRVOM GREN SLEMU SEZONE, AUSTRALIJEN OPENU

Mlada Beogra|anka je, lak{enego se to o~ekivalo,izgubilaod drugog nosioca, FrancuskiweAmeli Morezmo

SAMA SEBE POBIJEDILABIRMINGEM - Napada~

Aston Vile, Darius Vasel, pro-

pusti}e ostatak sezone zbog dru-

ge operacije gle`wa. Engleski

reprezentativac }e ovu sezonu

brzo zaboraviti. Poslije loma

gle`wa zavr{io je na operaciji,

a posqedwi pregledi ustanovili

su da }e morati na novu operaci-

ju.

- Vasel mora na novu opera-

ciju kako bi se gleàw dodatno

o~istio i izgubi}emo ga najvjero-

vatnije do kraja sezone - potvr-

dio je menaxer Aston Vile Dej-

vid O'Liri.

¹ ¹ ¹

PARIZ - Nekada{wi repre-

zentativac Francuske i biv{i

~lan Monaka, Arsenala, Barselo-

ne i êlzija, Emanuel Peti, po-

tvrdio je da zavr{ava profesi-

onalnu karijeru zbog povrede ko-

qena. On je operisan pro{le go-

dine poslije ~ega nije uspio da se

vrati u formu i prona|e anga-

`man.

- Ovo je kao mala smrt. Dva-

deset godina odre|enog na~ina

ìvota se zavr{ilo i mogu da ka-

èm da sam ponosan na svoju ka-

rijeru - izjavio je Peti.

¹ ¹ ¹

GELZENKIRHEN - Svih

40.000 ulaznica za humanitarni

fudbalski susret za `rtve ne-

davnog cunamija koji }e se sqe-

de}e nedjeqe odràti u Gelzen-

kirhenu ve} je rasprodano. U

ovom me~u }e se sastati wema~-

ka reprezentacija i tim sasta-

vqen od najboqih inostranih

igra~a u Bundesligi.

Wema~ki fudbalski savez

(DFB) ve} je ranije donirao 1,5

milion evra, dok se od dvoboja

na "Auf{alkeareni# o~ekuje iz-

me|u tri i po i ~etiri miliona

evra.

¹ ¹ ¹

DORTMUND - êlnici Bo-

rusije iz Dortmunda, sastali su

se sa menaxerima Bajerna, Uli-

jem Henesom i Karlhajncom Rume-

nigeom. Tema razgovora bila je

pomo} Bavaraca u vidu posu|i-

vawa fudbalera Borusiji, koja je

ve} duè u krizi.

Popularni "milioneri# u

svoje redove bi tako doveli de-

fanzivca Semjuela Kufura i na-

pada~a Vahida Ha{emijana.

- Ovo je ~astan gest od stra-

ne minhenskog kluba, i zasluù-

je svaku pohvalu - izjavio je po-

slije sastanka predsjednik Boru-

sije Rajnhard Raubal. ¥

BEOGRAD - Ko{arka{i Par-

tizana su u okviru 11. kola Evro-

lige poraèni na svom parketu od

bolowskog Klimamaia rezultatom

85:88. Povredama desetkovani tim

{ampiona SCG, sa samo dva igra-

~a starija od 20 godina, po{teno

je namu~io lidera grupe "A# i u

samoj zavr{nici propustio prili-

ku da napravi mo`da i senzaciju.

I pored poraza, mladi}i u "crno-

bijelim# dresovima ovacijama su

ispra}eni iz "Pionira#.

Utakmica je po~ela u znaku go-

stiju, koji su u petom minutu ste-

kli 11 poena prednosti (13:2). Iz-

uzetnim zalagawem "crno-bijeli#

su se vratili u me~, pa je po~etkom

druge ~etvrtine trojkom Luke Bog-

danovi}a Partizan pri{ao na sa-

mo dva poena minusa (21:23). Ipak,

u narednim minutima Italijani

su ponovo stekli osjetniju pred-

nost (38:29). U posqedwa dva mi-

nuta prvog dijela Blejk Step je

pogodio dvije trojke, Kosta Pero-

vi} dva bacawa i na odmor se oti-

{lo pri rezultatu 43:40 za goste.

Po~etkom tre}e ~etvrtine

Partizan je poenima Tripkovi}a

i Stepa sa linije penala do{ao

do jedinog vo|stva na utakmici

(47:45). Me|utim, Italijani tada

serijom bacawa stiù do "plus 10#

(64:54) i sve do samog fini{a su-

sreta gosti su odràvali pred-

nost.

Dva i po minuta prije kraja

Step je pogodio trojku i smawio

na 81:79. Uslijedila je penal zavr-

{nica u kojoj je vladala neizvje-

snost do posqedweg sekunda utak-

mice. Posqedwi napad Italijana

po~eo je 18 sekundi prije kraja

pri rezultatu 87:85 u wihovu ko-

rist. Arbitri nisu dosudili po-

gre{no vo|ewe Bazilea, a posli-

je faula, Daglas je pogodio jedno

od dva bacawa i postavio kona~an

rezultat. [ut Uro{a Tripkovi}a

za produètak uz zvuk sirene za

malo je bio neprecizan. ¥

KO[ARKA[I PARTIZANA DO@IVJELI NEUSPJEH

APLAUZI ZA PORAZI pored neuspjeha, mladi}i u

"crno-bijelim" dresovima

ovacijama su ispra}eni iz dvorane "Pionir"

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA










\Milo{ Vujani}: "Tije-sna" pobjeda

Ana Ivanovi}: Gre{kama

u poraz

WUJORK - Odli~nom igrom

cijele prve petorke, ukqu~uju}i tu

drugi "tripl-dabl# u karijeri Maj-

ka Bibija, potom 27 poena i 13 uhva-

}enih lopti Krisa Vebera i dvoci-

freni ko{geterski u~inak svih

pet startera, Sakramento je na svom

terenu lako iza{ao na kraj sa Kli-

vlendom slaviv{i ubedqivo -

123:96, ~ime je ostvario {esti tri-

jumf u nizu. Drugi strijelac u po-

bjedni~koj ekipi, koja je stigla do

27. pobjede u 38. ovosezonskom me-

~u bio je Pe|a Stojakovi} koji je

{utiraju}i 13-7, utakmicu okon~ao

sa 19 datih ko{eva, pet skokova i

po tri asistencije i "kra|e#.

Na drugoj strani Aleksandar

Pavlovi} je dobio zna~ajniju minu-

taù (17) nego {to je to obi~no

slu~aj, te je uspio da do|e do u~in-

ka od sedam poena, dva proigrava-

wa i jednog presje~enog protivni~-

kog napada.

Do trijumfa su, kao gosti, sti-

gli i Roketsi koji su bili boqi od

Orlanda, dok je Dalas i bez prvog

trenera Nelsona, na svom terenu

savladao Kliperse za

koje je Rebra~a dao

dva ko{a.

Rezultati: Orlan-

do - Hjuston 99:108

(Frensis 28 - Mekgrejdi

27), Dalas - LA Klipers

99:77 (Novicki 28 - Brend 24, 14

sk, Rebra~a 2, 1 sk, Jari} nije

igrao), Sakramento - Klivlend

123:96 (Veber 27, 13 sk, 7 as, Sto-

jakovi} 19, 5 sk, 3 as, 3 uk, Bibi

17, 11 as, 10 sk - Xejms 18, Pavlo-

vi} 7, 2 as, 1 uk). ¥

KO[ARKA[I SAKRAMENTA DEKLASIRALI KLIVLEND KAVALIRSE

[esti trijumf u nizu

LONDON - U redovnom godi-

{wem izboru najboqeg igra~a go-

dine od strane engleskih navija-

~a, titulu najboqeg za 2004. godi-

nu ponio je kapiten êlzija i re-

prezentativac engleske reprezen-

tacije Frenk Lampard.

On je dobio ~ak 40 odsto gla-

sova, daleko iza sebe ostaviv{i

mladog Vejna Runija koji je osvo-

jio 16 odsto glasova na anketi pro-

vedenoj na slu`benim stranica-

ma engleskog fudbalskog saveza

(FA).

Protekla godina je za êlzi-

jevog kapitena u svakom pogledu

bila godina afirmacije. Odigrao

je 13 susreta za reprezentaciju i

postigao {est golova, odigrav{i

vrlo zapaènu ulogu na evropskom

prvenstvu u Portugaliji. U dresu

êlzija odigrao je gotovo sve

utakmice u protekle dvije godine

i stvorio status kapitena kome

cijela ekipa vjeruje, unato~ tome

{to u woj igra velik broj zvije-

zda i izrazitih individualaca.

Igra~i koji su proteklih go-

dina bili u vrhu ovog izbora, po-

put Dejvida Bekama i Majkla Ove-

na, ovaj put se nisu na{li ni me-

|u prvih pet mjesta. Mo`da se wi-

hov prelazak u Real iz Madrida

ipak nije pokazao pravim pote-

zom.

Poredak prvih pet izgleda

ovako: 1. Frenk Lampard (êlzi)

40 %, 2. Vejn Runi (Man~ester Ju-

najted) 16%, 3. Stiven Xerard

(Liverpul) 9,8%, E{li Kol (Ar-

senal) 9,4%, 5. [on Rajt-Filips

(Man~ester Siti) 7%. ¥Frenk Lampard: Uspje{na sezona

ULEB KUP

Hemofarmna Dinamo

BARSELONA - Predstav-

nik Srbije i Crne Gore u ULEB

Kupu, ekipa Hemofarma iz Vr-

{ca u osmini finala igra}e pro-

tiv moskovskog Dinama. Tako je

odlu~eno `rijebom u Barselo-

ni. Prva utakmica igra}e se 1.

februara u Vr{cu, a revan{ je

na programu sedam dana kasnije

u ruskoj prijestonici.

U ostalim me~evima sastaju

se: Huventud - Pamesa (obje eki-

pe iz [panije), Lukoil (Bugar-

ska) - [arlroa (Belgija), [ole

(Francuska) - PAOK (Gr~ka),

Aris (Gr~ka) - Lijetuvos Ritas

(Litvanija), [qonsk (Poqska) -

Marusi (Gr~ka), Vareze (Itali-

ja) - Makedonikos (Gr~ka), Keln

(Wema~ka) - Ventspils (Letoni-

ja).

Podsjetimo, "farmaceuti#

su jedini predstavnik SCG koji

je obezbijedio plasman u osminu

finala, dok su Refleks, Crvena

zvezda i Budu}nost svoj nastup

zavr{ili u grupama. ¥

REZULTATIPoslije utakmica 11. kola ko-

je su igrane u ~etvrtak Real i Ma-

kabi su jo{ obezbijedili plasman

u drugu rundu takmi~ewa. Rezul-

tati, grupa "A#: Efes Pilsen -

Prokom Trefl 75:68 (Nikoli}

24, 7 sk, Kecman 3 - Nemet 15),

Olimpijakos - Real 75:83 (Mej-

son 15, Zoroski 10 - Bulok 18),

grupa "B#: Skavolini - Makabi

97:95 (Smit 32 - Jasikevi~ijus 25),

Asvel - AEK 69:73 (Be{ok 22 -

Bejli 15), @algiris - Barselona

80:81 (Salenga 22 - Navaro 19, Bo-

diroga 13).

U IZBORU ENGLESKIH NAVIJAÂ

Lampard najboqi

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.U FOKUSU4

Nedavna odluka Vlade Republi-

ke Srpske da zajedno sa op-

{tinom Prwavor otkupi 30

odsto akcija prwavorskog preduze}a

"Vu~ijak# mogla bi da bude nagovje-

{taj kona~nog izlaska iz agonije pr-

wavorske ergele.

Naime, u sastavu "Vu~ijaka# je i

istoimena ergela plemenitih kowa

lipicanera, ~iji je vlasnik poslije

privatizacije postao prwavroksi

preduzetnik Petar Du{ani}.

- Vrijednost preduze}a procije-

wena je na preko 1,8 miliona mara-

ka. Nakon sprovedene privatizacije

ve}inski vlasnici su, sa 55 odsto, po-

stali sitni akcionari, dok je Petar

Du{ani} otkupio 30 odsto dràvnog

kapitala - obja{wava direktor "Vu-

~ijaka# Lazo Lazi}.

On napomiwe da od privatiza-

cije u Vu~ijaku nije bilo nikakvih ka-

pitalnih ulagawa, {to je dovelo pr-

wavorsku ergelu na rub propasti. Sa-

da se stvaraju uslovi za izlazak iz

agonije.

Naime, ako se zna da 10 odsto ak-

cija "Vu~ijaka# pripada Fondu Pen-

zijsko-invalidskog osigurawa, a pet

odsto Fondu za restituciju, dràva

}e uz paket od 30 odsto koji }e kupi-

ti, postati vlasnik ukupno 45 odsto

akcija ovoga preduze}a.

Preìvqavawe ergele pomogla

je me|unarodna organizacija za za-

{titu lipicanera u svijetu "Lifa#,

koja je u nekoliko navrata uru~ila

zna~ajnu materijalnu pomo}.

A onda je u junu pro{le godine

uslijedila odluka Upravnog odbora

"Vu~ijaka da se ergela rasformira,

{to je predstavnike "Lifa# dovelo

u poziciju da povuku radikalnije po-

teze koji su sve aktere, po~ev od ak-

cionara pa do republi~kih organa,

natjerali da po~nu vi{e razmi{qa-

ti o prwavorskim lipicanerima, od-

nosno o rje{avawu statusa ergele.

- U "Lifi# su traìli da se pri-

vatizacija "Vu~ijaka# poni{ti i da

dràva ponovo postane ve}inski vla-

snik ovog preduze}a. To je, zapravo,

bio uslov da se "Lifa# direktnije

ukqu~i u rje{avawe statusa prwa-

vorske ergele - isti~e Lazi}.

Tada su otpo~eli pregovori pred-

stavnika republi~ke Vlade sa op-

{tinskim vlastima i akcionarima

{to je rezultiralo odlukom Vlade da

kupi akcije Petra Du{ani}a ~ija je

vrijednost ne{to ve}a od 200 hiqa-

da maraka.

Du{ani} je na{em listu potvr-

dio da je prihvatio prijedlog da svo-

je akcije proda po cijeni po kojoj je

i kupio dio kapitala.

- "Lifa# je spremna da po promje-

ni vlasni~ke strukture uloì ~ak

800 hiqada maraka u revitalizaciju

ergele "Vu~ijak# i na taj na~in bi se

kona~no rije{ila kriza u ovom pred-

uze}u - rekao je Du{ani}.

On je, tako|e, potvrdio da niko

od akcionara, pa ni on, nije bio spre-

man za kapitalna ulagawa u ergelu.

Zbog ~ega je onda kupovao 30 odsto ka-

pitala "Vu~ijaka#?

- Odlu~io sam se da kupim akci-

je jer sam namjeravao da na mjestu gdje

je locirana ergela sagradim pijacu.

Me|utim, zakonom to nije bilo dozvo-

qeno, pa sam od toga odustao. Kasni-

je sam razmi{qao da na tom mjestu sa-

gradim sportsko-rekreativni centar

ali, ni to nije moglo. [ta mi je dru-

go preostalo nego da pristanem da

prodam akcije - veli Petar Du{a-

ni}.

Predstavnik sitnih akcionara

Braco Leburi}, me|utim, kaè da su

akcionari nezadovoqni potezom Vla-

de Republike Srpske.

- Sa nama niko nije pregovarao,

iako smo mi sitni akcionari ve}in-

ski vlasnici sa 55 odsto akcija. Bi-

li smo spremni da prodamo svoje di-

onice dràvi po niòj cijeni od one

od 0,38 maraka koje je Du{ani} dogo-

vorio - kaè Leburi}.

On nagla{ava da nije iskqu~e-

na mogu}nost da mali akcionari tu-

è Republiku Srpsku.

- Ako se ima na umu da smo bi-

li spremni da u ciqu opstanka er-

gele akcije prodamo ispod cijene

koju je Vlada dogovorila sa Du{a-

ni}em, ispada da smo mi branili dr-

àvni interes umjesto onih koji su

za to debelo pla}eni - kaè Braco

Leburi}.

Ako se stvari posmatraju iz tog

ugla, pitawe malih akcionara je

opravdano. U Birou za odnose sa jav-

no{}u Vlade Republike Srpske, me-

|utim, kaù da nisu upoznati sa in-

formacijom da su mali akcionari

AD "Vu~ijak# nudili svoje akcije po

niòj cijeni.

"Vu~ijak# }e, o~igledno jo{ bi-

ti u centru pa`we, naro~ito ako se

ima u vidu razli~iti podaci o vla-

sni~koj strukturi preduze}a kojim

sa jedne strane raspolaè republi~-

ka Vlada, a sa druge strane sitni ak-

cionari.

¥ Dragan ÔLI]

Danko ZEC

Krajem pro{le godine u Repu-

blici Srpskoj osnovano je

Udruèwe oboqelih od hro-

ni~nog hepatitisa C ~iji je prven-

stveni ciq da uti~e na republi~ki

Fond zdravstvenog osigurawa i Mi-

nistarstvo zdravqa da se lijekovi ko-

ji se koriste u lije~ewu ovih bolesni-

ka stave na takozvanu pozitivnu li-

stu lijekova Fonda. Drugim rije~ima

- da ih pacijenti ne pla}aju.

Osim toga, Udruèwe je osnova-

no i zbog podu~avawa pacijenata, me-

dicinskog osobqa o hepatitisu C,

upoznavawa javnosti sa problemima

sa kojima se oboqeli susre}u i na-

stojawa da postanu briga cijelog dru-

{tva.

Predsjednik Udruèwa Zdenko

Simonovi} pri~a da se od ove te{ke

bolesti lije~i od kraja 2002. godine.

Prva terapija nije urodila plo-

dom, pa mu je preporu~ena druga~ija

terapija - pegilirani interferon -

pegasis i ribavirin. Ti lijekovi ni-

su svrstani na pozitivnu listi Fon-

da.

- Krenuo sam sa tom terapijom i

ona kao i prethodna traje 48 nedjeqa.

Dakle, potrebno mi je 48 ampula, a

jedna ko{ta 500 maraka. Supruga mi

je na ~ekawu i prima mjese~no 47 ma-

raka, imamo dvoje djece koja idu u {ko-

lu. Radim u "Kosmosu# u Bawoj Luci

i s obzirom na to da sam na bolova-

wu primam mjese~no 180 maraka. I

kako onda da platim lijekove - pita

se Simonovi}, kome je u obezbje|iva-

wu novca za lije~ewe najvi{e pomo-

gla rodbina a dio novca su prikupi-

li radnici "Kosmosa#.

- Dobio sam ne{to novca i od gra-

da Bawa Luka, podigao sam i kredit

od tri hiqade maraka, ali jo{ mi ne-

dostaje oko ~etiri hiqade maraka - ka-

è on.

Simonovi} navodi da se nekoli-

ko puta obra}ao republi~kom Fon-

du zdravstvenog osigurawa, Mini-

starstvu zdravqa i traìo jedno-

kratnu pomo}, ali odgovor iz Fon-

da je, navodi, uvijek isti - lijek ni-

je na pozitivnoj listi.

Wegov primjer, isti~e, nije usa-

mqen. Mnogi oboqeli od hepatiti-

sa C su dobili isti odgovor.

Osim toga, kaè Simonovi}, da

bi se uradile odre|ene pretrage

oboqeli od hroni~nog hepatitisa

C moraju nekoliko puta da idu iz-

van Republike Srpske {to im pred-

stavqa dodatne tro{kove i napor.

- Fond nadokna|uje tro{kove

samo ako se pretrage obave u Beogra-

du, a ne znam zbog ~ega to ne ~ini ako

se one rade i u drugim gradovima, re-

cimo u Sarajevu, gdje je meni bliè

i lak{e oti}i. I u Beogradu i u Sa-

rajevu te pretrage se obavqaju u pri-

vatnoj laboratoriji s tim da je u Sa-

rajevu ta usluga jeftinija - kaè

Simonovi}, upu}uju}i primjedbu i

na to {to kao biv{i dobrovoqni da-

valac krvi nije potpuno oslobo|en

pla}awa participacije.

On podvla~i da se oboqeli od

hroni~nog hepatitisa C suo~avaju sa

te{kim materijalnim problemima,

da me|u wima ima i ratnih vojnih

invalida koji ove velike tro{kove

moraju da plate iz svog xepa.

Prema rije~ima odjeqenskog qe-

kara na bawolu~koj Klinici za in-

fektivne bolesti doc. dr Zdravke Ke-

zi} hepatitis C predstavqa hroni~-

nu virusnu bolest jetre, koja se danas

lije~i.

- Postoji terapija koja omogu}a-

va da se ovi bolesnici uspje{no li-

je~e. Naravno, to zavisi od toga kada

je bolest otkrivena - navodi dr Ke-

zi}.

Ona kaè da je na ovoj Klinici

na lije~ewu petoro oboqelih od hro-

ni~nog hepatitisa C, a do sada ih je

lije~eno 15.

- Zavisno od toga koji je genotip

virusa terapija traje od 24 do 48 ne-

djeqa. Za terapiju su daleko povoq-

niji genotip dva i tri, ali kod na-

{ih pacijenata naj~e{}e je genotip

jedan. Dakle, ako lije~ewe tra-

je 48 nedjeqa tro{kovi su

do 30 hiqada maraka. Ta-

kav pacijent zahtijeva i

odre|eni higijensko-dijetetski re-

ìm, a u toku lije~ewa oni ne mogu

ni da rade - obja{wava dr Kezi}.

Tolike tro{kove, kaè ona, pa-

cijenti ne mogu sami da podnesu, oni

se nalaze pod dodatnim psihi~kim

stresom, a pogotovo im je, isti~e dr

Kezi}, te{ko kada zatraè pomo} od

Fonda i dobiju odbijenicu.

- îwenica je da se sadràj po-

zitivne liste lijekova godinama ni-

je promijenio i da uglavnom na wu u

posqedwe vrijeme registrovani lije-

kovi ne ulaze, jer su veoma skupi, ali

su djelotvorni - kaè dr Kezi}.

Hepatitis C naj~e{}e se dobije

transfuzijom krvi i derivata krvi,

kod intravenskih korisnika kori-

{}ewem zajedni~kog pribora -

{pricevi i igle ili se moè do-

biti nekom medicinskom in-

tervencijom zbog neodgovara-

ju}e sterilizacije instrume-

nata. Daleko je rje|e preno-

{ewe hepatitisa C sa za-

raène majke na dijete ili

seksualnim putem.

- Ve}ina na{ih pacije-

nata ovu bolest je dobila u

bolni~kim uslovima - navo-

di dr Kezi}.

Na~elnik ove Klinike

prof. dr sc Srboqub

Golubovi} navo-

di da naro-

~ito geno-

tip je-

dan vr-

lo te-

{ k o

o d -

govara na terapiju i ona koja se danas

koristi kao najmodernija je prili~-

no slabih izgleda.

On obja{wava da hroni~ni hepa-

titis C ima ru`nu osobinu

da u akutnoj fazi, dok se raz-

vija, pro|e blago, u najve}em

broju slu~ajeva i ne prepozna

se, da bi se tek poslije 20-30

godina prepoznao, zbog no-

vih smetwi ili slu~ajno kao

hroni~na bolest.

- Pegasis, koji se danas ko-

risti i koji je najprilagodqi-

viji jako je skup, a procjewuje

se da je terapija wime najdje-

lotvornija kada se koristi najmawe

48 nedjeqa u toku godine. On je slu-

`beno na bolni~koj listi, ali neslu-

`beno ni bolnica, a ni sistem nema-

ju ni za jeftinije lijekove novca - na-

vodi dr Golubovi}.

On isti~e da se mora uticati na

nadle`ne u Klini~kom centru i Fon-

du da shvate problem nedostatka opre-

me i lijekova za ovu bolest, kao i da

treba stvoriti pretpostavke za epi-

demiolo{ka istraìvawa.

Pomo}nik direktora za medicin-

ske poslove u republi~kom Fondu

zdravstvenog osigurawa doc. dr med.

Nenad Babi} isti~e da Fondu nisu

nepoznati problemi oboqelih od hro-

ni~nog hepatitisa C, niti te proble-

me guraju pod tepih, ali da je glavni

problem nedostatak novca.

- Pegasis i ribavirin do daqeg

ne}e biti na pozitivnoj listi lije-

kova jer nema novca za to, ali }e Fond

s obzirom na to da razumije proble-

me bolesnika, nastojati da bar parci-

jalno pomogne jednim dijelom da se

to lije~ewe sprovede. Pla}awe lije-

kova za hepatitis C je ozbiqan udar

na svaki buxet, pa i kada se radi o

najbogatijim zemqama - obja{wava dr

Babi} i podvla~i da Fond sa ograni-

~enim sredstvima ~esto i u ozbiq-

nim slu~ajevima moè da u~estvuje

parcijalno.

Do sada je, prema wegovim rije-

~ima, Fond u odre|enim sporadi~nim

slu~ajevima, kod te{kih socijalnih

slu~ajeva, reagovao i snosio parci-

jalne tro{kove lije~ewa od hroni~-

nog hepatitisa C.

Babi} napomiwe da sporadi~ne,

rijetke bolesti nisu prioritet u od-

nosu na hroni~ne, masovne bolesti,

ali da Fond ipak poku{ava da ih sta-

vi u tu grupu.

- Moramo imati novca kojim }e-

mo mo}i da predvidimo da }emo odre-

|ene aktivnosti mo}i da sprovedemo.

Na{a realnost je da smo tek ove go-

dine sproveli javni oglas za nabavku

citostatika za maligna oboqewa da

bismo obezbijedili tu terapiju - is-

ti~e dr Babi}.

[to se ti~e pretraga koje paci-

jenti oboqeli od hroni~nog hepati-

tisa C moraju da obave van Republi-

ke Srpske dr Nenad Babi} kaè da je

do sada Fond imao ugovore sa ustano-

vom u Beogradu, ali je u planu sa~i-

wavawe ugovora i sa nekim drugim

ustanovama.

¥ Radmila [KONDRI]

PRWAVORSKA ERGELA OPET NA BUBWU

Za{to se republi~ka Vlada odlu~ila da kupi akcije odPetra Du{ani}a, umjesto od sitnih akcionara koji subili spremni da ponude niù cijenu

\"Vu~ijak": Boqi dani za prwavorske lipicanere

NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...NE LIP[I, LIPICANERU...

PROBLEMI OBOQELIH OD HRONI^NOG HEPATITISA C

KAKO KUPITI ZDRAVQE Terapija koja traje 48 nedjeqa ko{ta 24 hiqademaraka, ali ti lijekovi nisu na

"pozitivnoj listi"

Fonda zdravstvenog osigurawa, pa oboqeli morajusami da snose tro{kove

\Braco Leburi}: Ponudili smoniù cijenu

\Petar Du{ani}: Htio da gradipijacu

STARA [TEDWA Ne znam {ta vam zna~i to

pitawe ~ime sam kupio akcije

"Vu~ijaka#. Sigurno aludira-

te na staru deviznu {tedwu ko-

jom je kupqena ve}ina dràvnih

preduze}a u Republici Srpskoj.

Petar Du{ani} nije odre|ivao

pravila privatizacije. Ja sam

samo iskoristio jednu od za-

konskih mogu}nosti i tu ne vi-

dim ni{ta nezakonito. Ako se

bude traìla odgovornost za

to, onda sasvim sigurno, ja ne-

}u biti odgovoran - rekao nam

je Petar Du{ani}.

DUGOVITrenutna dugovawa "Vu~i-

jaka# su oko 590 hiqada mara-

ka. Poreska uprava je zbog ne-

izmirenih obaveza blokirala

ra~un ovog preduze}a.

- Blokada i nije tako stra-

{na s obzirom na to da su {ta-

le pune hrane za razliku od ku-

}a na{ih radnika koji su i za-

boravili dan kada su posqed-

wi put dobili platu - kaè di-

rektor Vu~ijaka Lazo Lazi}.

VLADA Vlada Republike Srpske donijela je odluku o kupovini akcija pr-

wavorske ergele "Vu~ijak# 27. decembra pro{le godine.

Ministarstvu poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva odobreno

je da otkupi 555.963 akcije, ~iji je vlasnik Petar Du{ani}, po cijeni

od 0,38 maraka po akciji.

To je ista cijena po kojoj su Du{ani}u ranije prodate akcije, a on

ih je kupio - starom deviznom {tedwom.

Wemu }e, pak, Ministarstvo poqoprivrede isplatiti 211.265 ma-

raka iz sredstava planiranih za podr{ku ruralnom razvoju i regional-

nim programima.

Kupovinom 30 odsto akcija od Du{ani}a - sa lokalnom upravom Pr-

wavora (12,34 odsto) i fondovima (PIO i Fond restitucije, 10 plus

pet odsto) - stvorili bi se uslovi za uspostavqawe upravqa~ke struk-

ture na ergeli "Vu~ijak# i za{titu dijela nacionalne biolo{ke ba-

{tine.

Donose}i ovakvu odluku, Vlada Srpske rukovodila se iskustvima

iz okruèwa i ~iwenicom da su sli~ne ergele u tim zemqama u ve}in-

skom vlasni{tvu dràve.

Odluka o kupovini akcija od Du{ani}a objavqena je u "Slu`be-

nom glasniku Republike Srpske# od 3. januara ove godine.

\Srboqub Golubovi}: Morase na}i na~in za pla}awelijekova

\Nenad Babi}: Glavni problem je nedosta-tak novca

DONACIJE- Na{i pacijenti su bili prinu|eni da krenu u samo-

organizovawe koje mi na ovoj Klinici podràvamo. Kroz

Udruèwe mi }emo poku{ati da uti~emo na finansijske

vlasti u Srpskoj da omogu}e dijelu tih qudi da budu za-

{ti}eni s nov~anom podr{kom bar u toku jedne godine. Raz-

mi{qamo i o prijedlogu da se organizuje nedjeqa za{tite

bolesnika hroni~no inficiranih hepatitisom C i HIV

i da se u tom periodu sakupqaju donatorska sred-

stva... - navodi dr Srboqub Golubovi}.

TERAPIJA - Terapija nije bezazlena i wu

prati depresija, nesanica, gubi-

tak na tjelesnoj teìni, bolovi u

zglobovima, kostima, poja~ano opa-

dawe kose, brè zamarawe. Ona

zahtijeva intenzivan nadzor, ali

obe}ava dobre rezultate, naro~i-

to kod onih koji su mladi i koji

kratko nose tu bolest - obja{wa-

va dr Zdravka Kezi}.

Ako se hepatits C ne lije~i

prelazi u cirozu jetre ili se raz-

vije u karcinom, a to je daleko sku-

pqe i, treba li re}i i - opasnije.

STRAH - Mnogi oboqeli kriju da su

bolesni jer se boje da }e ih okoli-

na odbaciti, a to je bolest koja ni-

kog ne ugroàva u svakodnevnom

ìvotu. Oni koji se lije~e dovoq-

no su obrazovani da znaju kako da

se pona{aju prema okolini i mawe

su infektivni - isti~e Zdenko Si-

monovi}.

NE LIP[I, LIPICANERU...

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. REPORTA@A 5

Na Glavnom grobqu u centru ne-

ma~kog grada Hajlbrona posled-

we nedjeqe stare godine sahra-

wena je lepa Srpkiwa Danijela Fili-

povi}-Kern. U kapeli na grobqu ope-

lo su zajedni~ki sluìti pravoslavni

i evangelisti~ki sve{tenik. Na sa-

hrani je bio veliki broj srpskih i ne-

ma~kih porodica, kao i nekoliko de-

setina nema~kih reportera.

Smrt tridesetdvogodi{we Da-

nijele Filipovi}-Kern, supruge

nema~kog kraqa mode Ota Kerna,

uznemirila je nema~ku javnost jer

nije odgonetnuta do kraja.

Dan kasnije, Javno tuìla{tvo

u bavarskom gradu Memingenu ob-

javilo je rezultate obdukcije tela

Dane Kern, kako su je zvali Nemci.

Danijela Filipovi} je tragi~no

nastradala u misterioznoj saobra-

}ajnoj nesre}i na autoputu broj os-

am u blizini bavarskog grada Gin-

zburga. Ona je iz nepoznatih razlo-

ga, oko ~etiri sata ujutro 26. de-

cembra, na autoputu u blizini Min-

hena iznenada istr~ala iz taksija

kojim se vozila, presko~ila ban-

kinu, i na{la se na suprotnoj tra-

ci autoputa gde je na wu, u punoj br-

zini, naleteo drugi automobil.

S te{kim povredama glave pre-

ba~ena je u bolnicu, gde je ubrzo

stigao i Oto Kern, koji je u naru~-

ju drào sve dok nekoliko sati ka-

snije nije preminula. Lepa Dana

Kern je preminula usled pucawa je-

tre i te{kih unutra{wih krvare-

wa koje lekari nisu uspeli da zau-

stave. Obducenti su konstatovali

i prelome grudnog ko{a, ruke i kar-

li~ne kosti, kao i vi{e ogreboti-

na po glavi. Ostalo je nejasno ka-

ko je zadobila jedan ve}i ubod na

glavi, koji dodu{e nije bio uzrok

smrti, ali obducenti tvrde da ni-

je nastao kao posledica saobra}aj-

ne nesre}e.

Mnoga pitawa su i danas bez

odgovora. Danijela Kern ih je ve-

rovatno ponela sa sobom u grob.

Jedno od wih je za{to je te kobne

no}i 25. na 26. decembar 2004. godi-

ne, nakon boì}nog slavqa u au-

strijskom Kicbilu, gde je ̀ ivela sa

muèm u rasko{noj vili, u gluvo

doba no}i pozvala taksistu Miha-

ela M. i s najnu`nijim stvarima

spakovanim u jedan kofer, iskrala

se iz ku}e sa dva psa labradora. Na-

vodno je krenula u Nema~ku, kod

svog 19-godi{weg brata Filipa,

koji ìvi u Ulmu.

- Jedino {to sam ~uo bio je zvuk

automobila u blizini ku}e, ali sam

mislio da je re~ o nekom od na{ih

gostiju i nastavio sam da spavam -

ispri~ao je kasnije Oto Kern.

Novinar nema~kog "Berliner

cajtunga# do{ao je do saznawa da su

Danijela Kern i taksista Mihael

M. ve} godinama prijateqi. Ne{to

pre nesre}e oni su sedeli u kafi-

}u kod jednog odmori{ta na auto-

putu, a prema wegovim re~ima Da-

nijela je tu popila malu fla{icu

{ampawca.

[ta se u nastavku vo`we zai-

sta doga|alo u taksiju taksista ni-

je èleo da kaè novinarima koji

tvrde da je "za svoju }utwu u Kic-

bilu dobio puno novca#.

Danijelin otac Ivan Filipo-

vi} je jedan od osniva~a kluba "Ju-

goslavija# u Hajlbronu. Danijela,

koja je ro|ena u Nema~koj i godi-

nama je igrala folklor u poznatom

kulturno-umetni~kom dru{tvu is-

tog imena.

Svojevremeno se oku{ala u ma-

nekenstvu. Tako je i upoznala advo-

kata Ota Kerna, koji je od we sta-

riji dvadesetak godina. On je po-

zvao na zabavu koju je pre {est go-

dina organizovao u svom dvorcu u

francuskoj Normandiji. Danin

otac Ivan Filipovi} se se}a tih

lepih trenutaka:

- Tamo su se upoznali i buknu-

la je qubav. Tri godine su ìveli

zajedno, a 2002. godine, ven~awem u

Las Vegasu, ozakonili vezu.

Oto Kern ima 54 godine i sta-

tus milionera. Jedan je od nema~-

kih kraqeva mode, proslavio se kao

dizajner i proizvo|a~ mu{kih ko-

{uqa. Oto tvrdi da nije bilo ni-

kakvog posebnog razloga da Dani-

jela pobegne od ku}e i da se nisu

sva|ali. On tako|e odbacuje mogu}-

nost da je re~ o samoubistvu:

- Imali smo mnogo zajedni~kih

planova za budu}i ìvot. Pre go-

dinu dana Danijela je bila u drugom

stawu, ali je izgubila bebu. To je

te{ko podnela, ali se ubrzo opora-

vila i planirali smo da ubrzo po-

novo poku{amo. Zbog toga mi je

strana pomisao da je ̀ elela da odu-

zme sebi ìvot.

Jirgen Brinkman, predstavnik

za {tampu tuìla{tva u mestu Me-

mingen, koje je vodilo istragu, potvr-

dio je za nema~ke medije da se Dani-

jela Kern, posle dva sata vo`we, ̀ e-

stoko posva|ala sa taksistom Mi-

haelom M. Prema wegovoj izjavi, ona

je u jednom trenutku uhvatila volan

automobila, a on je, da bi izbegao

nesre}u, naglo zako~io:

- Danijela je tada istr~ala iz

automobila i poginula. Taksista

je rekao da mu se ~ini da je "bila

pijana#, a koliko je promila alko-

hola u krvi zaista imala utvrdi}e

istraga - naglasio je Brinkman.

Preko Dane Filipovi} pre{ao je

crni "golf# koji je vozila jedna

35-godi{wa èna. Na nesre}u, ona

je mislila da je re~ o vre}i sa sme-

}em i nije ni poku{ala da je izbeg-

ne. Voza~ koji je pre "golfa# pro-

{ao pored we uspeo da je zaobi|e

i ne{to daqe zaustavi automobil.

Protiv ̀ ene koja je vozila "golf#

tuìla{tvo u Memingenu podnelo

je krivi~nu prijavu zbog ubistva iz

nehata.

U nema~kim medijima se dosta

spekulisalo da je Danijela Fili-

povi}-Kern mo`da podlegla bati-

nama, jer je qubomorni mu` ~esto

tukao. Tu tezu je na svoj na~in de-

limi~no potvrdila i Kernova biv-

{a èna. Poznati fotomodel Sa-

ra Kern, stara 35 godina, koja je do

1999. godine bila udata za Ota Ker-

na, diplomatski je odgovorila na

pitawe novinara o eventualnoj

sklonosti ka nasiqu wenog biv{eg

supruga.

- @ivot sa Otom za ènu si-

gurno nije lak, jer on poseduje ve-

oma izraènu individualnost - re-

kla je Sara Kern.

Oto Kern je takve informaci-

je nazvao "tra~evima i izmi{qoti-

nama#:

- Nikada u ìvotu nisam digao

ruku ni na jednu ènu, pa ni na Da-

nijelu - kategori~an je Kern. - Da-

nijela je bila impulsivna i nepred-

vidqiva. Ali upravo ta nepredvi-

dqivost me je privukla i uvek po-

novo fascinirala. Nije me izne-

nadilo {to je no}u napustila na{u

vilu, jer to je i ranije ~inila i na-

kon dan-dva se vra}ala. Bila je bo-

lesno qubomorna i to je optere}i-

valo na{ brak, a ja sam se zaista

trudio da dajem {to mawe "hrane#

wenom strahu da pored we imam i

qubavnicu - rekao je Oto Kern.

Pritisnut pitawima novina-

ra iz nema~kih medija Oto Kern je

pre nekoliko dana izneo mogu}i

razlog Danijeline smrti:

- Bila je u te{koj depresiji i ne-

koliko puta morala je da se obra-

ti za pomo} psihijatrijskoj klini-

ci. A razlog za to je te{ko detiw-

stvo - rekao je Oto Kern, ~ime je

ustvari "prozvao# wene roditeqe,

i skru{eno dodao:

- Na{ ven~ani prsten ne}u ski-

nuti sa ruke do kraja ìvota!

¥ Du{an IKOVI]

NAJBOGATIJA SRPKIWA U WEMA^KOJ STRADALA U MISTERIOZNOJ NESRE]I

TAJNU PONIJELA U SMRT

Dana i Oto Kern: Da li je u braku sve {timalo

Wema~ko tuìla{tvo jo{ vodi istragu o smrti DanijeleFilipovi}, supruge milionera Ota Kerna. Mno{tvopitawa na koja jo{ nema odgovora

RODITEQI Danijelini roditeqi Ivan

i Qiqana Filipovi} su jo{ u

{oku. Ni oni nemaju odgovor na

zagonetnu smrt wene k}erke:

- Jo{ ne znamo {ta se ta~no

dogodilo. Policija nam kaè da

je istraga u toku. Ni Oto, koji

je odmah po{to je podlegla po-

vredama u bolnici, bio kod nas

u Hajlbronu, ne zna mnogo. Svi

o~ekujemo rezultate istrage, ali

to nam ne}e vratiti na{u k}er-

ku. Moju ènu i mene u ìvotu

odràvaju samo na{e drugo dvo-

je dece, Filip (19) i Aleksandra

(25). Da nije wih dvoje, te{ko da

bismo ovu tragediju preìveli

- kaè Ivan Filipovi}, otac po-

ginule Danijele.

- Te smo ve~eri svi pili, ali

niko, pa ni ona, nije bila pijana

- izjavio je Oto Kern. - Proveli

smo divno ve~e, sa nama je bila i

moja najstarija k}erka iz prvog

braka Kendi. Danijela nam je

spremila ve~eru, a sto je bio pre-

pun specijaliteta koje su weni

roditeqi doneli iz Srbije. Uì-

vali smo u onome {to je spremi-

la, a ona je blistala od zadovoq-

stva. Negde oko pola jedanaest

smo se oprostili sa gostima i oti-

{li da spavamo.

NIJE BILA PIJANA

Trideset i pet godina je pro{lo

od kako je tada nezaposleni 21-

godi{wi elektri~ar iz Bijeqi-

ne Valentin Raki} postavio nezva-

ni~ni svjetski rekord u duìni re-

citovawa.

On je zajedno sa Milanom Mikom

Maki}em koji ga je pratio na gitari

i samoukim slikarom Milanom Ci-

me{om koji je slikao portrete i pej-

zaè, te 1969. godine izdrào pedeset

i pet sati.

Od petka 5. septembra u osam sa-

ti ujutro, do nedjeqe 7. septembra u tri

popodne.

- Ni tada ne bismo prestali da

Miki nije po~ela da te~e krv iz nok-

tiju. Malo, malo, pa umo~i lijevu ru-

ku u ~a{u sa hladnom vodom, kaè - da

ohladi prste. Ja to nisam ni vidio, a

kasnije su mi rekli da nisam ni gle-

dao i kasnije su mi rekli da je krio

od mene da mu ide krv, da ne bismo pre-

kinuli. Kada sam to primijetio, od-

mah sam rekao - dosta, prekidamo. Ta-

da smo ve} za pet sati bili potukli

dotada{wi rekord - prisje}a se ovog

nesvakida{weg podviga Raki}.

Trideset i pet godina poslije sa-

znao je da tada{wi direktor Doma

omladine u kojem se sve zbivalo @ar-

ko Simi} nikada nije predao prijavu

za Ginisovu kwigu rekorda. Iako je ta-

ko bilo dogovoreno.

Sve je ipak ostalo u sje}awu Sem-

beraca kao nesvakida{wi doga|aj o

kome se danima govorilo.

- Imali smo snage bar za jo{ pet

sati. Poslije svega, oti{ao sam ku}i

da jedem. Mama mi skuvala ~aj od ̀ al-

fije da isperem grlo. Nakon pedeset

i pet sati pri~awa sve te boli, poseb-

no grlo. Po~eo sam gutati, vidim mo-

è se. Dobro je, odem na pumpu u dvo-

ri{tu, umijem se, osvjeìm, pa u Dom

vojske na igranku. I opet sam tamo ja

recitovao, Mika svirao, a Milan sli-

kao. To je bilo svega tri sata posli-

je - veli Valentin.

Sve je po~elo u Koraju u jednoj od

zgrada za dru{tvene potrebe u kojoj su

wih trojica dvadeset jednogodi{wa-

ka zano}ili poslije obilaska Majevi-

ce. Pod svjetlom svije}e na podu su

na{li neke novine u kojima je pisa-

lo kako je u Br~kom postavqen svjet-

ski rekord u duìni neprekidnog re-

citovawa od 50 sati. Tada je Mika upi-

tao Valentina moè li on duè.

- Rekao sam da mogu i pitao moè

li on da svira pedeset ~asova bez pre-

stanka. On kaè da moè. Onda pitam

Cime{u moè li on da slika. Moè.

îm smo do{li u Bijeqinu odemo kod

@arka i predloìmo mu maraton. On

prihvati, jer je to bilo besplatno kul-

turno de{avawe u gradu - kaè Valen-

tin.

Ipak nije ba{ sve i{lo kako tre-

ba. Jednom su, sjede}i na ivi~waku is-

pred zgrade Komiteta naglas, iz dosa-

de, ~itali uxbenik iz starosloven-

skog jezika. Neko ode kod @arka Si-

mi}a i prijavi ih da drè "liturgi-

ju#.

- Bio je qut. Kaè, nema ni{ta od

dogovora. Jedva smo ga ubijedili da je

sve zezawe, ali je onda sve pjesme ko-

je je trebalo da recitujem autorizo-

vao - kaè kroz smijeh Raki}, pokazu-

ju}i "kupusaru# u kojoj su na ma{ini

otkucane pjesme sa potpisima "@S#.

Na po~etku "spektakla za Gini-

sa#, u petak u osam sati ujutro, u hod-

niku na spratu Doma skoro da nije bi-

lo nikoga. Morali su da po~nu ba{ u

hodniku, jer su i mala i velika sala

bile zauzete. Jedna za vjen~awa, dru-

ga za igranke.

Ispred Valentina, Mike i Mila-

na, za stolom tri ~lana ̀ irija koji se

smjewuju na svaka dva sata. Vrijeme se

mjeri {ahovskim satom i na svakih 55

minuta slijedi pet minuta pauze. Pro-

pozicije prepisane iz Br~kog, prili-

kom postavqawa prethodnog rekorda.

Pored Valentina, sem wegovih pjesa-

ma puna putna torba lirike raznih

pisaca, pozajmqene kwige iz gradske

biblioteke.

Poslije nekoliko ~asova u pre-

dvorje ulazi Frawo Berdica, penzi-

onisani vlasnik prvog bijeqinskog

bioskopa, vidi o ~emu se radi, iza|e

napoqe i vrati se sa nekoliko ke-

sa punih vo}a. Istrese ih na sto i

kaè: "Djeco, evo vam da se

osvjeìte, trebate vi to

izdràti#.

Tada se cio grad

zainteresovao za

ovaj doga|aj. U pe-

tak tokom no}i,

najbrojnija publika

su bili policajci.

U "sitne sate#, da

bi se razdrijemao, Valentin iza|e na

terasu - nadstre{nicu iznad ulaza u

Dom. Iza wega ide Mika sa gitarom.

Policijska patrola ih osmotri i utr-

~i unutra da provjeri da nije prova-

la.

- Kada su vidjeli {ta je zva-

li su i ostale kolege. Svi su

sjedili do ujutro. Plavi se od

uniformi, Boè sa~uvaj, a

ja po onim stihovima Rajka

Noga "Svet se ipak dijeli

na nas i gadove#, pa poka-

èm najprije na nas, a po-

tom, dok izgovaram sqe-

de}i stih "Treba pobiti

{to gadovi ìve#poka-

èm rukom na wih. A oni

se gurkaju: "Je l', ovo on

nas zajebava#. Smijali

smo se, bili smo klin-

ci. Dvadeset i

jedna godina.

N i s m o

sve to ozbiqno ni shvatali - re}i }e

danas Valentin.

U subotu u gluvo doba no}i su,

tvrdi, ̀ ene ve} istjerivale muève iz

kreveta {aqu}i ih u Dom da vide "je-

su li ona djeca

ìva#. U dva no}u

qudi sa ènama,

kao da je dan.

Tada su ve}

o doga-

| a j u

pisale i "Ekspres#, "Politika#, "No-

vosti#, "Vjesnik#...

Bijeqina je bar za trenutak do-

spjela u {tampu po ne~em posebnom.

Pisalo se o senzaciji. U nedjequ po-

podne, pred kraj, hol

je bio dupke pun.

- [ibicu

nisi imao gdje

baciti - tvr-

di Raki}.

Tada su

i lokalni

funkcione-

ri promije-

nili odnos

prema svemu -

ponudili su im

da pre|u u veli-

ku salu.

- Pitamo kako

}emo, treba ovo

sve no-

siti, panoe sa sedamdesetak akvarela

i slika Cime{inih, pa sto, stolice,

kwige, seliti ìri... Ne, kaù, sve

}emo mi prenijeti za vrijeme pauze

od pet minuta. Vi samo si|ite i na-

stavite. Me|utim mi odlu~imo da

ostanemo. Bilo nam lijepo u tom am-

bijentu u kojem je sve i po~elo - pri-

sje}a se Valentin Raki}.

Tada{wem direktoru Doma kul-

ture @arku Simi}u danas je te{ko da

se prisjeti dogovora oko ovog doga|a-

ja. Ne zna ni ko je trebalo da slu~aj

prijavi za Ginisa.

- Sa ove vremenske distance mi-

slim da je to bio prvorazredni do-

ga|aj u Bijeqini. Oni koji su tre-

bali da daju novac za kulturu su ot-

kazali, pa smo se snalazili na razne

na~ine. Ovaj doga|aj je bio sjajna

prilika da upotpunimo na{e aktiv-

nosti. Ali, to za Ginisa, ne znam

{ta je bilo ta~no. Bili smo mladi,

ja sam imao 28 godina - kaè @arko

Simi}.

Valentin Raki} je dva mjeseca ka-

snije oti{ao u Beograd. Bunio se pro-

tiv u~malosti bijeqinske kulturne

i dru{tvene scene.

Maraton koji je sa drugarima

organizovao bio je poku{aj da raz-

mrda grad, da rastjera "àbokre~i-

nu#. Uspjeli su. Naàlost samo za

kratko.

- Godinama poslije toga Bijeqi-

na nije ni pomenuta u dnevnoj {tam-

pi. Bilo je to "mrtvo more# i mislim

da me je to i otjeralo u Beograd - za-

kqu~uje Ginisov rekorder Valentin

Raki}.

¥ Mladen STOJANOVI]

SJE]AWE NA NESVAKIDA[WI POETSKO-MUZI^KI MARATON U BIJEQINI

GINIS IPAK NIJE DO[AOKako su tri mladi}a prije 35 godina odràlimuzi~ko-poetsko-slikarski maraton i za{to on nije zabiqeènu Ginisovoj kwizi rekorda

- Prvo {to je Cime{a nasli-

kao bio je kostur na crnoj pozadi-

ni, a oko wega paukova mreà. Dok

recitujem on mi pri|e, pokaè i

{apne: "Ovako }e{ ti izgledati

kad se ovo zavr{i#. Wemu je, ipak,

bilo najlak{e. Meni je bilo te-

{ko, boqelo me grlo. Na kraju ni-

sam mogao da progutam pquva~ku,

ali ipak mislim da je Miki bilo

najteè svirati pedeset sati - ka-

è Valentin.

Iako je bilo naporno strogo

su, kaè, po{tovali propozicije.

Pri kraju jedne od pauza od pet mi-

nuta u petak oko pono}i utvrde da

nema ni Mike ni gitare, kao da su

u zemqu propali. Svi se rastr~e po

Domu, jer }e sve pasti u vodu ako ga

ne na|u. Dole u prizemqu grmi

igranka... Me|utim ni tamo ga nema.

I kad je sve moglo da propadne zbog

prekora~ewa pauze neko se sjeti to-

aleta. - Otvorimo vrata, a Mika se

razga}io, sjedi na {oqi, spava i

svira gitaru. Budi ga, obla~i. Ma iz-

lazi napoqe, mrako jedna - pri~a

kroz smijeh Valentin.

ANEGDOTE

Valentin Raki}: Podigli smo Bijeqinu na noge

Iz starog albuma: Valentin i drugari za vrijeme maratona

@arko Simi}: Prvorazredni doga|aj

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.REPORTA@A6

U~iteq Simo [ari} ro|en

je na \ur|evdan 1932. go-

dine u Strojicama ponad

[ipova. [kolovao se u Livnu,

Travniku, Jajcu i Mrkowi} Gradu,

a 1952. godine U~iteqsku {kolu

zavr{io u Bawoj Luci.

Od tada pa do danas slu`bo-

vao je i ìvio na Zmijawu, u~e}i

djecu prva slova. Bio je svojevrstan

pionir civilizacije u tom kraju.

îwenica da je, recimo, uveo u os-

novno{kolsko obrazovawe u ono-

madnom vremenu predmet osnovi

poqoprivrede u osmim razredima,

i to mimo zvani~nog {kolskog

programa, najboqe kazuje [a-

ri}evu zagledanost u budu}nost.

- Po~elo je, odmah po dolasku

na Zmijawe, od te~ajeva i drugih

oblika opismewavawa naroda

poslije onoga rata, pa preko ak-

tivnosti iz kulturnog i sportskog

djelovawa, do partijskog i drugog

organizovawa, {to je zna~ilo obo-

ga}ewe op{teg ìvota na selu. S

po~etka su zahtjevi bili skromni,

kasnije daleko ve}i, ali su rezul-

tati u svim sredinama gdje sam bo-

ravio bili vidni. Znaju to i oni

koji su vidjeli didakti~ki film

"Crveni {al# koji sam u dobroj

mjeri osmislio, ali i mnogi oni

koji imaju bilo kakve veze sa ukup-

nim promjenama ìvota na Zmi-

jawu u drugoj polovini pro{loga

vijeka - veli Simo.

Radio je ili kao u~iteq ili

kao rukovodilac {kole u Dowem

Ratkovu, Bunarevima, Gorwem

Ratkovu, â|evici i Sitnici,

mjestu koje je odabrao i gdje ̀ ivi,

evo, decenijama. Ovdje je, na prim-

jer, godinama bio direktor cen-

tralne {kole.

- Generacije i generacije os-

novaca, bilo kao u~iteq, bilo

kao rukovodilac {kole, uputio

sam u ìvot, put grada i daqem

{kolovawu i najsre}niji sam ka-

da me danas ti moji biv{i |aci,

ve} gotovi qudi, prepoznaju i

sre}u, uvaàvaju i podsti~u na

sje}awa iz tih birvaktilnih vre-

mena. A pro{lo se mnogo toga i

proìvjelo zaista sva{ta, tako

da se ima ~ega sje}ati i o ~emu sa

tim mojim |acima pri~ati - dodaje

[ari}.

Vi{e od ~etrdeset generaci-

ja je opremio u ìvot, na hiqade

osnovaca izveo u qude, mnoga sela

preporodio, ~uda ~inio u~iteq

ìvota na Zmijawu, pionir civ-

ilizacije. Mnogo {ta je radio,

mnoge akcije pokretao - od prav-

qewa puteva, zamjene petrolejki

elektri~nim sijalicama, uvo|ewa

novina u doma}instva, do tele-

fonije i asfalta. I, naravno, do

uìvawa u ostvarenoj budu}nosti

koju je skupa sa svojim |acima

sawao.

êtvoro je [ari}a, on, sinovi

Mile i Milenko, te k}erka

Milena, sredwe obrazovawe

sticalo u istoj {kolskoj zgradi:

u onomadnoj, dobro znanoj zgradi

stare u~iteqske {kole na

kraqevom drumu, gdje su otac i

sin Mile zavr{ili u~iteqsku,

drugi sin Milenko medicinsku,

a k}erka Milena upravnu {kolu.

- Ta je zgrada, kao {to vidite,

mijewala vlasnike ali htjelo se

da nas sve ~etvoro [ari}a ba{

tu sti~emo sredwe obrazovawe. U

tom obrazovnom smislu Milenko

nas je nadvisio, univerzitetski

je nastavnik i doktorirao je, dok

je preostalo dvoje djece za-

posleno u svojim strukama - med-

icinskoj i administrativnoj - u

Bawoj Luci, a svi smo skupa

teìli da {to vi{e toga spoz-

namo i drugima podarimo, ne ha-

ju}i samo za diplome, ve} èle}i

da produbimo spoznaje u oblas-

tima kojima smo se prepustili -

dodaje [ari}.

Nije samo u~io djecu prvim

koracima i prvim slovima u ̀ iv-

otu ve} ih je skolasti~ki, ali i

primjerom, upu}ivao u ìvot. A

ìvot je, veli, jedna nepredvidi-

vost, ne{to {to se otvara i zat-

vara samo i iskqu~ivo po sebi i

sudbinskim odrednicama.

- Ovdje sam u Sitnici sa

suprugom Radojkom, gdje smo iz-

rodili troje djece, jo{ od {ezde-

setih godina pro{log vijeka.

Pro{lo se i proìvjelo mnogo

toga, doìvjelo i dobra i zla, ali

nije se moglo ni slutiti da }emo

dopasti ratu kakav je bio minuli,

koji smo, eto, ovdje osjetili. Tako

da je zaista vrlo te{ko slutiti

{ta sve ìvot na ovim na{im

vjetrometinama nosi, kako nas

poima i kuda upu}uje. Najva`nije

je da je ̀ iva glava - dodaje u~iteq

ìvota i pionir civilizacije na

Zmijawu, Simo [ari}.

Imaju starine [ari}i {es-

toro unu~adi i jedno praunu~e, a

djeca Simina ìve u Bawoj Luci

i doprinose radom - Mile u Kli-

ni~kom centru, Milenko u Cen-

tru za razvoj sela i na Poqo-

privrednom fakultetu, odnosno

Veterinarskom i Poqoprivred-

nom institutu, a k}erka Milena

u "Vodovodu#.

Na hiqade je onih koje je

prvim slovima nau~io i u ìvot

otpremio Simo [ari}, a neki od

wih su doktori, qekari, nau~-

nici, politi~ari, vojnici, ra-

tari i inih zanimawa, {to kazu-

je da nije uzaludno u~iteqovao

vi{e od ~etiri decenije da bi od

1992. godine kao penzioner pra-

tio kako propada mu {kola u Sit-

nici.

- Imali smo do ovog rata 840

|aka, sada ih je u ovoj {koli jed-

va pedesetak. Biblioteka koju sam

pravio imala je desetine hiqada

kwiga sada je, evo, tek temeqimo

kao od po~etka. Ali, neka, vaqda

to tako treba - kaè na kraju

Simo [ari}.

¥ Ranko PRERADOVI]

Nema na svijetu, za prostoga

~ovjeka, qep{eg mjesta od za-

vi~aja. Kuda god hodio, koja

god mjesta posje}ivao, gdje god se

ku}io, kakav god vazduh udisao ~ov-

jek je svoj na svome tek kada osjeti -

zavi~aj. Kad osjeti miris oraha is-

pred svoje ku}e, kad ugleda las-

tavi~ija gnijezda podno

strehe, u rano proqe}e.

Za takvog ~ovjeka ne-

ma ve}eg razo~arewa od

saznawa da mu je zavi~aj

umro. Da poqane na koji-

ma se on nekada igrao

danas zaobilaze i ìv-

otiwe. Da vjetar dune kroz

krovove napu{tenih i po-

lusru{enih ku}a dvaput

godi{we, tek reda radi.

Ba{ tako je umro za-

vi~aj narodnog pisca, pjes-

nika, kerami~ara, kamer-

mana, ~ovjeka sa stotinu

zanimawa Predraga Sa-

vanovi}a Pride. Tuàn je

jer je zamro ìvot na

Mawa~i koji je opisivao u

svim svojim radovima,

pri~ama i pjesmama. Tu`na

je i pri~a koju veze ovaj

~ovjek.

- Podno Mawa~e ìv-

ot je zamro {ezdesetih go-

dina pro{log vijeka i do

sada se nije probudio... To-

lika qepota je umrla.

Pisao sam o tome da sve to

ne bi progutao zaborav.

Pisao sam narodnim

jezikom, onim kojim sam

govorio i kojim i danas gov-

orim - kazuje sjetno Prido,

ma{e rukama, ~ini se da pokazuje

negdje u daqinu, tamo gdje je mo`da

i po~etak wegove pri~e.

Pi{e jo{ od sredwe {kole.

Napisao je mnogo pri~a, jo{ vi{e

pjesama. Mnogo je pisao o iseqavawu

Mawa~e za vrijeme komunizma. To

ga, pored pogibija srpskih boraca u

posqedwem ratu, najvi{e boli. A o

srpskim ̀ rtvama je napisao najvi{e

pjesama.

- To je ne{to {to me boli. I o

tome pjevam na ìvom, narodnom

jeziku, jer ne èlim ni{ta da maski-

ram ni da krijem - re}i }e Savanovi}.

Nedavno je po~eo da pi{e ro-

man o selu. Ali, eto, sudbina je,

kaè, takva - nije na{ao izdava~a

koji bi htio da objavi to autenti~no

svjedo~anstvo o lijepim i sre}nim

danima u selima podno Mawa~e.

- @ivot mi je bio teàk. Da

ìvim jo{ dva puta imao bih {ta

pisati. I u ratu sam bio, ne vidjele

ga vi{e o~i moje - kaè Savanovi}.

Krajem 1998. godine krenuo je za

Wema~ku, ali je vra}en iz Austri-

je jer nije imao vizu. Ina~e, prije ra-

ta ~esto je odlazio u Wema~ku i sve

{to bi tamo zaradio namah bi podi-

jelio prijateqima.

- Ne volim, brate, da gledam tu|u

muku i sirotiwu. Ako treba sve }u

da potro{im u kafani, za pivo i za

pe~ewe. A sutra? E, o tome raz-

mi{qam kada sutra svane?

Savanovi} je sav satkan od pa-

triotizma. Kaè da svoju zemqu -

Republiku Srpsku, voli vi{e od sve-

ga.

- Kada je po~eo rat odmah sam se

prijavio u dobrovoqce. U tome me

nije sprije~ilo ni dvoje maloqetne

djece koje sam ostavio kod ku}e. Iako

sam bio nesposoban za vojsku, zbog

nekih ranijih povreda, i{ao sam na

branik otaxbine - ponosno }e Pre-

drag Savanovi} Prido.

Kerami~ar je po struci, iako

kaè da radi jo{ desetinu drugih

poslova.

- Nema posla koji ne volim da

radim. Danas sam zaposlen kao

kamerman. I ide mi. Spremam

i dokumentarni film ~ija rad-

wa se odnosi upravo na ise-

qavawe Mawa~e. [est godina

ga spremam i sada je napokon

do{ao do montaè. @elim da

pokaèm svima qepotu koja

isijava iz svakog }o{ka mog za-

vi~aja - nadahnuto govori Pri-

do.

Nada se da }e se jednog dana

ispuniti svi wegovi snovi, ma

koliko oni nestvarni bili. Jer,

veli, ~ovjek bez snova je ni{ta.

A Prido sawa o vikendici u

svome selu Vilusu na Mawa~i,

koja je ve} jednom bila podignu-

ta i koju je vojska Republike

Srpske bespravno sru{ila.

- @elim da je napravim

ponovo. Ora}u i kopa}u. Dr-

à}u kravu i nekoliko prasa-

di. Radi}u. Volim rad. Nikada

se toga nisam bojao... - iskreno

}e ovaj neobi~ni ~ovjek.

U Wema~koj je radio sva-

kakve poslove. Jedino se nika-

da nije o zakon ogrije{io. Tu|i

jezik nije znao, ali to ga nije

sputavalo da se lati lopate ili

metle i da upre... Upoznao je i

mnogo qudi, stekao mnogo pri-

jateqa. Bogat ~ovjek, ako se bo-

gatstvo mjeri brojem prijate-

qa...

- Zadovoqan sam ìvotom. Opet

bih, da ìvim ponovo, potro{io sve

sa svojim prijateqima - kazuje Pri-

do.

A tro{io je nemilice. Dijelio

i {apom i kapom... Davao je svima...

Mnogo para je i na kocku oti{lo... Ne-

ka, kaè Prido, Bog dao - Bog uzeo...

- Imao sam para. Sve sam sam

stvarao. Mislio sam, dok sam bio

mla|i stvoriti jaku kerami~arsku

firmu. Za Tite mi nisu dali da idem

naprijed sa tim zanatom, a danas mi

ne daju kredit zato {to nemam ma-

terijalnu osnovu.

A ìvot nekako brzo proleti.

Fijuknu, kao o{inut korba~em...

Mladost uzela svoje, godine sada

napla}uju svoj ceh... Oènio se dru-

gi put i - smirio... Prestao je da

tro{i pare, barem u onim pre-

|a{wim koli~inama. Dovela ga ̀ ena

u red, kocku je tako|e zaboravio.

No} na Mawa~u pada... I Bawu

Luku grli gusta tama... Dva mjesta

gdje je Prido ìvio ìvot punim

plu}ima... I, negdje oko prvih pi-

jetlova, u san mu dolazi slika na ko-

joj vidi jednu drvenu ku}icu, brv-

naru, sebe kako ispred we prosipa

kukuruz pred gladne pili}e, u daqi-

ni se za~uje i dje~iji smijeh...

Nedugo zatim eto i djece sa buke-

tima poqskog cvije}a koje samo na

Mawa~i raste tako umilno i svjeè...

A suton je... Sunce zalazi za vrhove

ove planine... Sutra ujutro }e opet

iza}i i donijeti Pridi jo{ nade u

ispuwewe svojih snova...

¥ Goran DAKI]

Vi{e od ~etiri decenije u~iteq Simo [ari} bio jepionir civilizacije na zmijawskim prostorima

PUTE[ESTVIJE NARODNOG PISCA PREDRAGA SAVANOVI]A PRIDE

SAWAR SA MAWAÊ@ivot mi je bio teàk. Da ìvim jo{ dva puta imao bih{ta pisati. I u ratu sam bio, ne vidjele ga vi{e o~imoje, veli Savanovi}

Simo [ari}: Opremio u ìvot brojnegeneracije

MILINA- Bila je prava milina vid-

jeti si}u{an ali osjetan napre-

dak kod te zmijawske djece kao

{to je zamjena krpewa~e fud-

balom i to onim pravim sa gu-

menom "du{icom# ili dovo|ewe

u {kole zdravstvenih radnika

da vakcini{u djecu koja su tu u

{koli prvi put vidjela "bijele

mantile#. U tim zmijawskim

zabitima ìvot se sporo ali

ozbiqno mijewao, zadràvaju}i

u osnovi mnogo toga iz tradi-

cije, iz pro{losti, {to je i

danas prepoznatqivost zmi-

jawskog ìvqewa - pri~a sta-

rina Simo [ari}.

JEZIK Poznajem svaki }o{ak svo-

ga zavi~aja. Pamtim svaku vodu,

ku}u, put. Kao ispred sebe vidim

{kolu i livade. ûjem u glavi

jo{ onaj narodni jezik, jezik na

kojem i ja danas pi{em i kojega

se nikada ne}u odre}i. Ne}u ob-

javiti nijednu kwigu ako izda-

va~ bude traìo da promijenim

jezik.

Ne odri~em se svoga jezika

ro|enoga. Ne stidim se pri~ati

u kafi}ima tim jezikom. I dok

sam momkovao, momkovao sam na

tom jeziku. Kasnije, kada sam bio

di-xej u nekim kafi}ima, uvi-

jek sam, pu{taju}i neku pjesmu

vikao "vojka# ili "tujka# - veli

sawar sa Mawa~e Predrag Sa-

vanovi} Prido.

\Predrag Savanovi}: Ne odri~ese jezika svog sela

Iako se lovom bavi jo{ od

1988. godine Milisav

Mi}i} iz Malog Zvorni-

ka do danas nije ustrijelio ni-

jednu ìvotiwu.

Kaè jednostavno da mu to

ne predstavqa zadovoqstvo, pa

silnu opremu, oru`je, lova~ke

pse koristi jedino da bi se

druìo sa ostalim lovcima i da

bi dugo pje{a~io u prirodi.

Mi}i} je ipak vlasnik neko-

liko trofeja - sve ih je dobio od

prijateqa. U {adrvanu koji, kao

da datira iz davnih vremena,

nalaze se rogovi jelena odstri-

jeqenog 1954. godine u Vojvodi-

ni, trofej srne, krzno lisice i

jazavca.

Najnoviji trofej je divqa

ma~ka koju je na mjestu zvanom

Kamen po~etkom pro{le godine

odstrijelio lovac Idriz Buqu-

ba{i} i poklonio je Mi}i}u.

Divqa ma~ka, poznata kao

velika {teto~ina, naro~ito

opasna za srne}u divqa~ i ze~eve,

pojavila se na podru~ju Malog

Zvornika. Iako je gowena psi-

ma pobjegla na drvo, nije se spasi-

la od ruke iskusnog lovca.

Pri~a i ne bi bila tako in-

teresantna da po povratku iz lo-

va Mi}i} kod ku}e nije zatekao

prijateqa iz Slovenije Mirana

Su{teka, ina~e dugogodi{weg

lovca. U Slovew Gradecu Su-

{tek ima registrovanu djelat-

nost za preparirawe i preradu

divqa~i. Kada je Milisav stigao

sa divqom ma~kom, to je bio

Su{tekov prvi susret sa ovom

ìvotiwom, pa je zatraìo da je

ponese sa sobom i preparira.

Niko nije ni razmi{qao da uz

trofej treba i odgovaraju}a

dokumentacija.

Bilo kako bilo, ma~ka je

stigla u deèlu, Su{tek je obra-

dio i sredinom pro{le godine po

Mi}i}evom bratu Savi poslao

natrag u Mali Zvornik.

Prepariranu ma~ku je sm-

jestio na vidno mjesto, ispod zad-

we {ofer{ajbne, da se ne bi

tokom transporta o{tetila. Sve

je teklo dobro do granice kada

su slovena~ki carinici ~ak {est

~asova dràli Savu upravo zbog

divqe ma~ke.

Naime, to je u Sloveniji ri-

jetka divqa~ i nalazi se pod tra-

jnom za{titom dràve.

Nakon vi{e~asovnog ob-

ja{wavawa problem je razri-

je{en tako {to je Su{tek morao

da potvrdi pri~u Milisavqevog

brata, da profaksa rje{ewe o

djelatnosti i fotokopiran pa-

so{ kojim je dokazao da je u jan-

uaru prelazio granicu i boravio

u Srbiji. I tako se ipak sve

sre}no zavr{ilo. Osim za ma~ku

koja danas sluì za ukras.

U vrijeme odstrela divqa

ma~ka bila je te{ka izme|u os-

am i deset kilograma. Ra{irena

na platnu, zajedno sa repom duga

je 98 centimetara. Da li }e se

na}i u {adrvanu, zajedno sa

drugim trofejima, ili na nekom

sigurnijem mjestu, porodica

Mi}i} tek treba da odlu~i.

¥ Slobodanka SAVI]

NEOBIÂN HOBI MILISAVA MI]I]A

Lovac, a ne puca

UVIJEK ZAGLEDAN U BUDU]NOST

Trofej, ali tu|i: I divqu ma~ku dobio na poklon

QUDI U ME\UVREMENU (8)

Ono tamo su zidine ku}e narodwa-

ka Bore Drqa~e. Poru{ili je u

jesen 1995. muslimani iz Breka-

vice i Pokoja, isti oni koji su desetak

godina ranije "voqeli# Boru i zajedno

sa wim, onako be}arski, pjesmom tvrdi-

li kako "cure vole kad brkovi pale#...

Doqe u prisoji Gudavca, ku}erak

Nevenke i Milorada Kqaji}a. Ona ne-

pokretna, a on na izmaku i snage i zdra-

vqa. Nemaju ni struje ni vode. Ni hqe-

ba. Poslije povratka na Miloradovu dje-

dovinu zaboravqeni su od svih...

Malo daqe seosko grobqe. U wemu

svi spomenici poru{eni. Mermerne plo-

~e razbacane. Na jednoj od wih ime Mi-

{e Vulina, a na drugoj wegovog brata

Slobodana, prvog generalnog sekretara

nekada veoma popularnih Malih olim-

pijskih igara...

Uz asfaltni put koji, sa jedne stra-

ne vodi prema Jasenici i Sanskom Mo-

stu, a sa druge prema Bosanskoj Krupi,

tek obnovqena ku}a. Na jednom od pro-

zora smrtovnica sa imenom Pere Luki-

}a. Umro je u izbjegli{tvu, a da nije ni

vidio ku}u koju je neko drugi obnovio.

Kaù da mu je srce puklo. Nije moglo

izdràti...

U Suvaji, podno Grme~a, na prije-

ratnom popisu od 1.065 mje{tana, samo

jedan se izjasnio kao musliman. Svi osta-

li su bili Srbi. Danas ih je mnogo, mno-

go mawe.

Ali u Suvaji i Gudavcu ima i dru-

gih pri~a poput one o kobili Bebi i we-

nom vlasniku Nikoli Mila{inovi}u.

Petnaestog septembarskog dana 1995,

kada su Dudakovi}evi vojnici po~eli

krvavi pir u mjestima Podgrme~a, Ni-

kola je upregao Bebu i sa sinom Mir-

kom i suprugom Zorkom krenuo u izbje-

gli{tvo.

- Na kowskim kolima nekoliko vre-

}a robe, malo hqeba za nas troje i mno-

go vi{e sijena i zobi za Bebu. Imala je

tek tri godine kada je krenula na put

kome se kraj, toga dana, nije znao - pri-

sje}a se Nikola.

Iz Gudavca je sa porodicom preko

Lu{ci Palanke, Sanskog Mosta i Pri-

jedora stigao do Rakova~kih bara kod

Bawe Luke.

- Sje}am se da su neki qudi govori-

li da svi treba da idemo u Srebrenicu.

Ali, nisam ih poslu{ao nego sam pono-

vo upregao Bebu i krenuo put Futoga. U

ravnu Vojvodinu. U ovom mjestu sam imao

dva pa{anca koji su me ve} ranije zvali

da do|em.

Nikola i wegovi, u kolima koje je

vukla Beba, prolaze Prwavor, Derven-

tu, Modri~u, Br~ko, Bijeqinu, Sremsku

Ra~u...

Poslije desetak dana dolaze u Futog.

- Odmarali smo gdje je bilo vode i

drva da se vatra naloì. Nekad smo od-

marali cio dan, nekad svega nekoliko

sati. Ali Beba je izdràla. Jadna, pre-

{la je vi{e od ~etiri stotine kilome-

tara i spasila nam glavu - nastavqa Ni-

kola svoju pri~u.

Sedam i po mjeseci proveli su Mi-

la{inovi}i u Futogu, a onda su kre-

nuli nazad. U Brodarice kod Bijeqi-

ne.

- Nisam dao da Beba opet tegli ko-

la. Unajmio sam kamion u koji sam sta-

vio i Bebu. Zasluìla je da je drugi vo-

zi. I, stigosmo tako i do na{eg drugog

kona~i{ta u kojem }emo se zadràti ne-

{to duè. Brodarice su bile pune naro-

da: najvi{e je bilo udovica - smije se

Nikola.

Mila{inovi}i su proveli sedam go-

dina u Brodaricama u ku}i Dragana Ko-

sti}a. Starina je okopavao krompir, pi-

lio drva, nadni~ario. Samo da bi prehra-

nio svoju porodicu i sebe.

- Taj Dragan Kosti} radio je u [vaj-

carskoj, a nama je ostavio neku tro{nu

ku}u u koju smo sakrili glave. Krov je

proki{wavao. Zidovi napukli... U wu

sam ukucao vi{e eksera nego u dvije ku-

}e zajedno koje sam napravio u mom Gu-

davcu. Ali ~ovjeku sam ipak zahvalan -

re}i }e Nikola.

I onda... Do|e na red i povratak.

Nikola ni tada nije htio da Bebu pono-

vo upregne. Opet je, za wu, unajmio kami-

on.

- Otkako smo se, prije dvije godine,

vratili, Beba ni repom nije mrdnula.

Najteè {to danas radi, je {to ode do

pojila i pase travu po livadama Podgr-

me~a... Timarimo je i zobimo... Ona je

na{ junak, zasluìla je penziju - na kra-

ju }e Nikola Mila{inovi}.

¥ Slavi{a SABQI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. REPORTA@A 7

MLINAR - Tridesetak godina sam drugovao

sa birtijama. Ali, nikad se nikom ni-

sam zamjerio. Ni ru`nu rije~ izgovo-

rio... Jednostavno, volio sam dru{tvo.

I to ti je... A za birtiju je trebalo i

love. We je, fala Bogu, bilo. Zara-

|iv'o sam dobro od mlina koji sam imao

i koji je radio na elektriku. Radio

sam sve dok se mu{terije nisu po~ele

zagledati u moju Zorku, i sve ~e{}e do-

laziti u mlin. E, od tada vi{e nije

bilo bra{na u mom mlinu - smije se Ni-

kola Mila{inovi}.

Ono {to ~ovjek proizvede sam ne

moè biti skupo. To vaì za sve,

pa i za struju. Ovim rije~ima, u

najkra}em, obja{wava svoju filozofiju

Petar Lalovi} iz ru|anskog sela [trp-

ci. ôvjek koji je svoju marqivost i teh-

ni~ko znawe uz prirodne uslove preto-

~io u vlastite mini-hidroelektrane.

Za Lalovi}a kaù da je prvi pri-

vatni proizvo|a~ elektri~ne energije u

Republici Srpskoj. Da li je i jedini kon-

struktor hidroelektrana u Srpskoj i

BiH, nije poznato.

Tek, Petar Lalovi} jo{ odavno ne

kupuje struju od dràvnih preduze}a. Na-

protiv, on im je prodaje iz vlastite hi-

drocentrale.

Jednu od prvih mini-hidrocentrala

u rodnom selu napravio je jo{ prije rav-

no 30 godina, zajedno sa bratom Qubom.

Jednostavno je, na obli`wem poto~i}u,

ukrotio vodenu snagu i uz pomo} turbi-

na pretvorio je u struju, kojom snabdi-

jeva dva doma}instva od desetak ~lano-

va.

U ku}ama bra}e Lalovi} nema re-

strikcija, neprekidno su ukqu~ene ter-

moakumulacione pe}i, bojleri, razne

ku}ne ma{ine i aparati, sijalice... Ne

dolaze im zbog toga elektri~ari da o~i-

tavaju brojila.

Ina~e, inèwer Petar Lalovi} je

radni vijek proveo u Fabrici automobi-

la u Priboju, u susjednoj Srbiji i Crnoj

Gori. Nakon prve, napravio je i drugu,

znatno moderniju mini- elektranu, is-

koristiv{i industrijsku vodu iz cjevo-

voda koji ide prema fabri~kim postro-

jewima na rijeci Uvac. Ta, kako je mje-

{tani zovu, "velika Petrova elektrana#

udaqena je od wegove ku}e oko kilome-

tar.

- Instalisana snaga ove mini-hidro-

centrale je 50 kilovata. Ideja za izgrad-

wu potekla je dok sam posmatrao kako

uzaludno oti~e neiskori{tena energi-

ja. Godi{we ova moja mini-centrala pro-

izvede 250 hiqada kilovat-~asova stru-

je. A za jedan kilovat-~as energije po-

trebno je oko hiqadu i dvije stotine

grama ugqa - obja{wava Lalovi}.

On dodaje da bi se serijom ovakvih

centrala, za {ta postoje izvanredni

uslovi na brdsko planinskim podru~ji-

ma mogle proizvesti velike koli~ine

izuzetno jeftine struje. Time bi se ras-

teretio postoje}i elektroenergetski si-

stem, pogotovo u zimskom periodu, kada

je potro{wa struje najve}a.

- Proizvedenu struju iz ove savreme-

nije centrale, koja je ukqu~ena u ener-

getski sistem Republike Srpske, uglav-

nom prodajem. Brat i ja koristimo za po-

trebe na{ih doma}instava struju iz cen-

trale napravqene jo{ 1988. godine - ka-

è Lalovi}.

Prema grubim ra~unicama Petar

Lalovi} je u svojim mini-elektranama

proizveo 1.800.000 kilovat-~asova elek-

tri~ne energije. Da bi tokom cijela 24

~asa imao nadzor nad radom svojih elek-

trana Lalovi} je specijalnu video ka-

meru usmjerio na komandnu tablu. Tako,

prakti~no iz ku}ne foteqe, kontroli-

{e rad elektrana.

On navodi da je prilikom konstruk-

cije i izgradwe hidrocentrale imao sve-

srdnu podr{ku dràve.

- Predstavnici Elektroprivrede

prihvatili su ideju, bez ustezawa iza-

{li mi u susret, pa ~ak dali i neka uput-

stva i stru~ne savjete - isti~e Lalovi}.

Nadimak "Tesla iz [trbaca# zapra-

vo je sasvim opravdan, jer se rad wegovih

mini-elektrana zasniva ba{ na Teslinim

principima - u wih su ugra|eni Tesli-

ni motori i naizmjeni~ni generatori.

Petar Lalovi} veli da jo{ nije za-

vr{io svoju istraìva~ku i graditeq-

sku karijeru. U svojoj radionici je do sa-

da izgradio vi{e malih hidroenerget-

skih objekata, od kojih je najve}i onaj

koji uspje{no snabdijeva strujom mana-

stir Ra~a kod Bajine Ba{te. Wegov rad

se pro~uo, pa ga qudi zovu sa svih stra-

na sa molbom da im napravi pogon za

"besplatnu struju#. Naravno da ne moè

svima da iza|e u susret, ali ne odustaje

od svog pomalo neobi~nog hobija i posla

kojim se bavi jo{ od 1988. godine.

¥ Slavko HELETA

PRVI PRIVATNI PROIZVO\A^STRUJE PETAR LALOVI]

IZ [TRBACALalovi} odavno ne kupuje struju oddràvnih preduze}a. Naprotiv, on im jeprodaje iz vlastite hidrocentrale

SA MILA[INOVI]IMA U GUDAVCU ISPOD GRMEÂ

BEBA ZASLU@ILA PENZIJUPorodica Nikole Mila{inovi}a pre{la je vi{e od 400kilometara na kolima koja je vukla kobila Beba, kojoj vlasnikdanas ne dopu{ta nikakav napor. Veli da je zasluìla da uìva

\ Nikola i Beba: Kobila im spasi-la glavu

\ Petar Lalovi}: Wegovih ruku djelo

Srbi, bra}o, Bog vam pomo-

gao,

I niko vam ni{ta ne mogao.

Evo vakat i vrijeme do|e

Da zapjevam me|u vama o|e,

Me|u bra}om i me|u sestrama,

Pozdravqa vas MARKO sa gu-

slama...!

Ovako na guslarskim prired-

bama od Trebiwa do îka-

ga zapo~iwe 13-godi{wi

Marko Butulija, o kome je {tam-

pa poslije rata pisala kao o "~u-

du od djeteta#, jer je propjevao sa

nepune ~etiri godine!

Samo je u Hercegovini mogla

nastati uzre~ica "dabogda iz ka-

mena sre}u vadio#. Samo su u ovom

par~etu srpske zemqe mogle na-

stati kamene gusle, {to ih 2002.

godine od jednog komada bile}ke

plo~e sa~ini kamenorezac i gu-

slar Vuki} Koprivica.

Samo je Hercegovina, koja je

"oduvijek ra|ala heroje, mu~eni-

ke i pesnike - tri naj~istije ka-

pi krvi ~ovekove#, mogla da izwe-

dri ovog dje~aka, ali i druge ma-

li{ane, koji su uveliko zakora-

~ili u "srpsku osmu umjetnost#. A

Marko je ponikao sa tvrde herce-

gova~ke plo~e, sa Moska, izme|u

Trebiwa i Bile}e, i ve} sada do-

gurao do redovnog u~esnika repu-

bli~kih i saveznih festivala.

Petorostruki je omladinski pr-

vak Republike Srpske.

Trinaesti ro|endan mla|ani

Butulija je do~ekao sa Novom go-

dinom - 1. januara.

- Po{to je raspust, ro|endan

sam slavio kod babe na selu, sa

porodicom, kumovima i kom{ija-

ma i naravno - drugovima iz Udru-

èwa guslara i epskih pjesnika

"Vojvoda Luka Vukalovi}# iz Tre-

biwa, ~iji sam ~lan ve} devetu go-

dinu. Do{li su da mi ~estitaju i

predsjednik Dru{tva Veselin Ko-

sovi} i prvak Jugoslavije Milo{

[egrt, i bra}a [egrt - Luka i

Lazar, jednom je 15, a drugome 11

godina, a ve} su odli~ni guslari

-kazuje Marko i nastavqa da pje-

vu{i:

Gusle moje najdraà muziko,

Na koje je srpski rod naviko,

Od dolaska na Balkan Slove-

na

Od vas Srbin ni{ta draè

nema...

Marko Butulija je odli~an

u~enik osmog razred Osnovne

{kole "Jova Jovanovi} Zmaj# u

Trebiwu. Veli da voli biologi-

ju i hemiju, a posebno istoriju i

rado ~ita o bojevima i megdani-

ma, bunama i ustancima, junacima

i vojskovo|ama. Skoro 50 narod-

nih pjesama zna napamet.

Uz gusle i na priredbama naj-

radije pjeva iz ciklusa - Kosovski

boj, iz Prvog srpskog ustanka, kao

i hercegova~kih ustanaka i Prvog

svjetskog rata, a ~esto zna da "po-

tjera# i one iz posqedweg rata -

"Jo{ se Srbin pokorio nije#...

Iz muzi~kog vaspitawa tako-

|e ima peticu, ali od svih muzi~-

kih instrumenata najvi{e voli

drevni narodni - onaj od javora

suva. Veli da gusle prenose isto-

riju i tradiciju.

- One me ponesu, pa na sceni

sve zaboravim, ba{ kao u pjesmi

"kad mi gusle sa krila zaje~e - od

svake me bolesti lije~e#. Spoji-

li se, izgleda, kod Marka onaj

o~ev, hercegova~ki gen qubavi

prema otaxbini i slobodi i mu-

zikalnost i ritmika naslije|eni

od majke Sneàne sa Kosova. Na

nastupima i putovawima obi~no

ga prati otac Branko, ugledni hi-

rurg i humanista, jer treba nosi-

ti i instrument i bogatu narod-

nu ode`du, treba prite}i gete i

opanke, smotati tkanicu oko pa-

sa i navu}i toke i dolame, a to

dje~ak ne moè sam.

U vremenu, kada godi{we ima

i do 30 ili 40 nastupa, Marko vo-

li i narodne obi~aje, razgovore sa

starijima i skaske iz pro{losti.

Najvi{e se raduje pripremama za

Boì}, jer je on praznik nad pra-

znicima.

- Svake godine okupqamo se u

staroj porodi~noj ku}i, kod babe

Mile - veli dje~ak, koji sa ocem

na Badwe jutro hita u obli`wi

gaj da usijeku badwake. - Na Bo-

ì} ujutru, kad se sa upaqenim

svije}ama okupimo oko ikone i

stola, najprije se mirboìmo i

~estitamo, a onda omrsimo cicva-

rom, koju baba priprema od p{e-

ni~nog bra{na. I sve to u cik zo-

re, dok se ~uju pu{ke iz sela i

obli`weg Qubomira ispod Leo-

tara.

- Potom o~ekujemo polaznika,

na{eg starog kuma Toma Mijano-

vi}a i to je ona slatka nervoza i

brata i sestre i moja, kuda }e se

kum prikrasti ku}i i ko }e koga

prvi zasuti ìtom. Ne {tedimo,

i po punu {aku ìta saspemo u

kumovu glavu - pri~a Marko.

Kao pravi ugledni guslar,

Marko ima kompletnu narodnu no-

{wu hercegova~ku, od kape zavra-

te do oputnih opanaka i kaè, ~ak

petore gusle, od onih |edovih, sa

kozjom glavom, na koje je najpri-

je u~io, do ovih iz trebiwskog

Dru{tva, kada je prvi u~iteq bio

Mitar \ogo.

Kao i svaki 13-godi{wak,

Marko Butulija voli da igra fud-

bal, da slu{a i narodnu muziku i

"Ribqu ~orbu#, da krije prve qu-

bavne tajne i ve} ima ìvotni

ciq - bi}e, kaè, qekar i krenu-

}e o~evim stopama.

Ali, neobi~an dje~ak koji,

prije nego ga voditeq najavi, kao

tane izleti na scenu sa guslama i

gudalom, pokloni se i po~ne da

izvija melodiju. Qepoti i zovu

ovog narodnog instrumenta, jed-

nostavno, ne moè da odoli. Zna

to i wegov razrednik Tomislav

Vuka{inovi}, koji pravda ~asove

kad putuje i nastupa izvan Tre-

biwa.

Za Svetosavsku akademiju, ko-

ju zajedni~ki organizuju Eparhi-

ja Zahumsko-hercegova~ka i pri-

morska i op{tina Trebiwe vje-

`ba posebnu pjesmu.

¥ Milivoje BE[TI]

NAJMLA\I SRPSKI GUSLAR MARKO BUTULIJA

KAD MI GUSLE SA KRILAZAJEÊ...

Iako mu je tek 13 godina Marko jeve} poznat i afirmisan guslar.Nastupao je {irom RepublikeSrpske, Srbije i Crne Gore, a stigaoje i do – Amerike

\ Marko Butulija: Ne razdvaja se od gusala

AMERIKAOd brojnih dosada{wih pu-

tovawa u posebnoj uspomeni no-

si gostovawe u Americi, gdje

je 2001. godine putovao na po-

ziv na{ih iseqenika, a u orga-

nizaciji episkopa zahumsko-

hercegova~kog Grigorija.

Iako su on i Milo{ [egrt

bili smje{teni u îkagu, za

tri nedjeqe boravka odràli

su ~ak 25 koncerata za Srbe u

rasijawu. Prikupili su tada i

prili~no novca za na{u Cr-

kvu, a ne{to dolara "kanulo#

je i mladim majstorima gusa-

la.

PENZIJA- Prije petnaestak godina

oti{ao sam u penziju. Za vrije-

me Kli~kovi}a primao sam 19

maraka. Poslije mi je penzija

sko~ila na 130, pa su je skresali

na 80, da bi opet porasla na 90 ma-

raka. Ne znam kako oni to mije-

waju, ali znam da se ni sa jednom

ne moè ìvjeti - veli Nikola.

TESLA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. MOZAIK 9

Medvedi u Slova~koj ra-

nije su se probudili iz

zimskog sna, a konoba-

rice u Bavarskoj imaju neobi-

~ajeno mnogo posla u ba{tama

restorana. Procvjetali su `bu-

novi u Austriji, a skija{i u

Sloveniji vrijeme provode od-

maraju}i se pored hotelskih ba-

zena.

Tako izgleda zima ove godi-

ne u ve}em dijelu Evrope.

Izostanak bijelog pokriva-

~a za Boì} jedna je stvar, ali

je dugo odsustvo snega ve} nedje-

qama natjeralo mnoge Evropqa-

ne da se zapitaju {ta se to do-

ga|a sa zimom koja, bar za sada,

nikako ne opravdava naziv naj-

hladnijeg godi{weg doba. Iako

je posqedwih dana palo ne{to

snijega, op{ti utisak je isti.

- Nada umire posqedwa - je-

dan je od naslova u austrijskom

"Klajne cajtungu#, iznad foto-

grafije jedne usamqene pahuqe,

prenosi Beta.

Na padinama Alpa u toj ze-

mqi ima dosta swe`nog pokri-

va~a, ali u Be~u i ve}em dijelu

isto~ne Austrije snijega je od

po~etka decembra bilo samo u

tragovima.

U Belgiji je ove godine za-

biqeèn najtopliji 10. januar,

kada se ìva u termometru po-

pela do 14 stepeni u Briselu,

oboriv{i prethodnu rekordnu

vrijednost od 12,2 stepeni, iz-

mjerenu 1993. godine. Gra|ani su

uglavnom iskoristili takvo

vrijeme na terasama uìvaju}i

u suncu, ili u {etwi obalom

Sjevernog mora.

Jo{ vi{a temperatura, ne-

{to ispod 16 stepeni Celziju-

sa, mjerena je proteklih dana na

sjeveru ê{ke, u ê{kim Bude-

jovicama.

Lijepo, prole}no vrijeme

~ini se da prija ~ovjeku, ali je

veoma lo{e za sme|e medvede u

pojedinim dijelovima ê{ke i

Slova~ke, pa su se pojedini ve}

probudili iz dubokog zimskog

sna. Prirodwaci upozoravaju da

te ìvotiwe vjerovatno ne}e

ponovo da potonu u san i da to-

kom zime mogu da budu potenci-

jalno opasne za qude.

I ptice je, po svemu sude}i,

obmanulo toplo vrijeme da po-

vjeruju da je do{lo proqe}e.

Pijev jedne vrste, koja obi~-

no po~iwe da se ogla{ava tek

krajem februara, ~uo se na is-

toku ê{ke, a flamingosi u zo-

olo{kom vrtu Jihlavi, 120 ki-

lometara ju`no od Praga, po~e-

li su da prave gnijezda, ne{to

{to ina~e ne rade sve do apri-

la. ¥

NEUOBIÂJENO TOPAO JANUAR

Medvjedi uranili

Odgovorni u [ri Lanki na-

mjeravaju da koriste ̀ ivo-

tiwe u uspostavqawu si-

stema za najavu zemqotresa i cu-

namija, jer - zahvaquju}i prirod-

nom instinktu - nijedna nije stra-

dala u naletu razornog plimskog

talasa 26. decembra.

Stru~waci najve}eg nacio-

nalnog parka u [ri Lanki navo-

de da su se ìvotiwe sklonile

na sigurno, prije nego {to je kob-

nog jutra cunami stigao do oba-

le. Nijedno tijelo preminule ̀ i-

votiwe nije prona|enu u parku

Jala.

Lokalne vlasti poku{avaju

da utvrde da li je mogu}e koristi-

ti ìvotiwe u okviru nekog si-

stema za uzbuwivawe i obavje-

{tavawe o dolasku katastrofe,

izjavio je na konferenciji za

{tampu Asoka Dangola iz Me|u-

narodnog fonda za za{titu ì-

votiwa.

On je me|utim skrenuo pa-

`wu na ~iwenicu da }e ìvoti-

we reagovati na isti na~in na

ma koju vrstu katastrofe, {to

zna~i da ne}e biti lako saznati

na koju pojavu reaguju.

Stu~waci tvrde da su slono-

vi i druge ìvotiwe iz nacio-

nalnog parka Jala mogle da se

sklone na sigurno zato {to su im

wihova vrlo osjetqiva ~ula omo-

gu}ila da "detektuju# dolazak cu-

namija prije nego qudi. ¥

PREDVI\AWE PRIRODNIH KATASTROFA

Slonovi kao alarm

Kao rijetko kad u vrlo krat-

kom periodu planetu je za-

hvatilo mnogo vremenskih

nepogoda i prirodnih katastrofa.

Ovih dana se u dalekom Japanu odr-

àva konferencija Ujediwenih na-

cija koja bi trebalo da na|e odgo-

vore na pitawe kako smawiti po-

sqedice prirodnih katastrofa u

svijetu.

Intenzitet prirodnih kata-

strofa se poja~ava, a prema izvje-

{taju Svjetske meteorolo{ke or-

ganizacije najmawe 2,5 milijardi

qudi je bilo ugroèno prirodnim

katastrofama u protekloj deceni-

ji. To je za ~ak 60 odsto vi{e nego

u prethodnoj deceniji.

Zastra{uju}e zvu~i podatak da

je u periodu od 1994. do 2003. godi-

ne u prirodnim katastrofama po-

ginulo ~ak 478.000 qudi, ali bi ̀ r-

tve sigurno bile mnogo ve}e da ne-

ma slu`bi za ranu najavu nepogoda.

Agencijske vijesti kaù da je u na-

letu ogromnih talasa izazvanih ze-

mqotresom i cunamijem u ju`noj

Aziji krajem pro{le godine ̀ ivot

izgubilo ~ak 175.000 qudi.

Posqedwih dana udarne vije-

sti na svim meridijanima vezane

su za tragi~ne posqedice nevreme-

na. Cunami, swegovi, ki{e, oluje,

tornada, poàri, grad, pijavice...

zaokupqaju pa`wu svjetske javnosti

i istovremeno potvr|uju nau~na

predvi|awa o kataklizmi~nim epi-

zodama prebrzih klimatskih pro-

mjena na cijeloj Zemaqskoj kugli.

Ove prirodne nepogode prave

ogromne materijalne {tete, a na-

àlost, odnose i qudske ìvote.

Svjetska meteorolo{ka organiza-

cija zajedno sa nacionalnim mete-

orolo{kim i hidrolo{kim insti-

tucijama cijelog svijeta pravovre-

menim prognozama i drugim infor-

macijama najavila je i najavquje

sva pozitivna i negativna de{ava-

wa u atmosferi, na moru i na sli-

vovima.

Pravovremene najave spasava-

ju qudske ìvote, a istovremeno

omogu}uju preventivne mjere i u za-

{titi materijalnih dobara. Zbog

svega toga smatra se da jedan dolar

uloèn u hidrometeorolo{ku slu-

`bu dràvi vra}a 17 dolara.

[to se ti~e klimatske budu}-

nosti planete, uprkos nekim nesla-

gawima stru~waka, velika ve}ina

nau~nika je slika tamnim bojama.

Izbjegavawe ovakvog scenari-

ja mogu}e je samo udruìvawem mno-

gih institucija i wihovim zajed-

ni~kim naporima na regulisawu

prirodnih katastrofa i rizika u

ukupne razvojne planove zasnova-

ne na boqem znawu, ali i na zala-

gawu onih koji donose odluke, ve-

}em obrazovawu, svijesti o ovom

problemu i podu~avawu {iroke jav-

nosti.

Oduvijek su obale i vode pri-

vla~ile qude koji su se oko wih

naseqavali i privre|ivali. Ovaj

proces je ubrzan tokom nekoliko

proteklih decenija, a na taj na~in

rastu}a populacija se izlaè i ve-

}im rizicima vezanim za vodu.

Cunami i opasne poplave iza-

zivaju gubitak qudskih ìvota i

ogromne materijalne {tete ali

istovremeno stvaraju i uslove za

prenos i {irewe mnogih bolesti.

U takvim situacijama se zaga|uje

vodu, dolazi do raznih stoma~nih

oboqewa i {irewa bolesti poput

dijareje pa i kolere.

Tokom proteklih 40 godina po-

sqedice prirodnih katastrofa po

qude, privredu i ìvotnu sredinu

su dramati~no pove}ane. Danas je

oko tri ~etvrtine prirodnih ka-

tastrofa vezano za vrijeme vodu,

klimu i wihove ekstreme. Previ-

{e (ili premalo) vode ima negati-

van uticaj na nacionalne privrede,

ali ima i dugoro~ne nepovoqne po-

sqedice po zdravqe qudi.

Ulagawe i progres u meteoro-

lo{koj i hidrolo{koj nauci i slu-

`bi pokazuje da posqedice prirod-

nih katastrofa mogu biti smawe-

ne i ublaène pripremnim mjera-

ma. Planirawe smawewa i ublaà-

vawa destruktivnih posqedica pri-

rodnih katastrofa omogu}ava oni-

ma koji donose odluke da otklone

nepovoqne posqedice uz najmawe

tro{kova. Mjere priprema i ubla-

àvawa igraju kqu~nu ulogu u sma-

wivawu posqedica katastrofa.

Priprema i ublaàvawe mora-

ju da imaju temeq na pouzdanoj in-

formaciji. Ovo ukqu~uje progno-

zu i ranu najavu uz pove}anu preci-

znost, kao i davawe dugoro~nih po-

dataka i informacija za procjenu

rizika i za kreirawe i primjenu

svih mjera ublaàvawa.

Ovom ciqu teì i svima mno-

go pomaè Svjetska meteorolo{ka

organizacija sa jedinstvenim si-

stemom mjerewa i osmatrawa na te-

renu. Pomo}u satelita i radara

slike o vremenu su jasnije a svjet-

ska mreà centara za prognozu i

upozorewa danas koristi neke od

najja~ih superkompjutera.

Od velikog zna~aja je i wen si-

stem telekomunikacije koji omo-

gu}uje svim nacionalnim hidrome-

teorolo{kim slu`bama (pa i na-

{oj) da razmjewuju podatke i na taj

na~in obezbje|uju pravovremenu

pripremu i saop{tavawe kratko-

ro~nih i dugoro~nih prognoza i

upozorewa.

Pored toga, sistemska prou~a-

vawa meteorolo{kih i hidrolo-

{kih osmatrawa i fenomena veza-

nih za ciklone, jake nepogode, po-

plave, klizi{ta... od su{tinske su

va`nosti za jasnije razumijevawe

na~ina na koji dolazi do prirodnih

katastrofa i kako one mogu eska-

lirati.

Rana najava prirodnih kata-

strofa, mo`da igra i najva`niju

ulogu u ukupnim qudskim napori-

ma, ali mora da se kombinuje sa

strategijom kako bi se moglo rea-

govati i ublaìti posqedice.

Sve ~e{}e ekstremne pojave na

na{em prostoru daju zadatak i isto-

vremeno izazov za sve one koji se ba-

ve prognozom prirodnih katastrofa

u nacionalnim meteorolo{kim i

hidrolo{kim slu`bama. To, tako-

|e, diktira potrebu da se istovre-

meno i preko medija uti~e na razli-

~ite aktere u ciqu kampawe za po-

ve}awe svijesti kod javnosti o opa-

snosti od katastrofe i mjerama ko-

jima se ublaàvaju posqedice.

Generalni sekretar Svjetske me-

teorolo{ke organizacije je pozvao

vlade, me|unarodne organizacije, ne-

vladine organizacije, akademije, me-

dije i nacionalne meteorolo{ke i

hidrolo{ke slu`be da udruè zna-

wa i akcije i da budu "obavije{te-

ni i spremni# da ublaè posqedi-

ce prirodnih katastrofa.

Zato bi ekspertska konferen-

cija u Japanu mogla da ozna~i pre-

kretnicu. Ona bi mogla da bude zna-

~ajan iskorak u uspostavqawu si-

stema za pravovremeno upozorewe

na cunamije i sli~ne nepogode.

Nepogode su, naàlost, gotovo

svakodnevno tema dana mnogih me-

dija. Dok svijet mukotrpno lije~i

rane cunami katastrofe vi{e gru-

pa nau~nika upozorava na mogu}-

nost megacunamija na Atlantiku i

Pacifiku koji bi mogli uni{ti-

ti priobaqe mnogo vi{e zemaqa i

usmrtiti milione qudi (?!). Ali,

kaìmo na kraju da postoji i dru-

ga grupa nau~nika koja tvrdi, ali

i dokazuje da su ova crna predvi|a-

wa - pretjerana.

Zato nestrpqivo o~ekujemo za-

kqu~ke iz Kobea!

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

KAKO UMAWITI POSQEDICE PRIRODNIH KATASTROFA

U RAQAMA PRIRODEU pro{loj deceniji ~ak 2,5 milijarde qudi je bilougroèno prirodnim katastrofama. One su, ve}imdijelom, rezultat nekontrolisane emisije {tetnihgasova i ubrzanih klimatskih promjena

SUDAR Nedavno je do{lo do naj-

razornijeg sudara lednika na

Zemqi do sada. Sateliti Ame-

ri~ke svemirske agencije NA-

SA zabiqeìli su kretawe 160

kilometara duga~kog ledenog

brijega. On se, potvrdile su sa-

telitske slike, kretao prema

Ledenom jeziku Drugalski ko-

ji se spu{ta sa Antarktika u

Rosovo more.

Sudar ogromnih ledenih

bregova ne}e imati {tetnih

posqedica po ~ovje~anstvo, me-

|utim, doplutaju li ogromne

sante do blizine argentinske

obale mogli bi biti poreme-

}eni standardni smjerovi u po-

morskom saobra}aju.

Ina~e, ameri~ki nau~nik

Ri~ard Gros izra~unao je da je

usqed razornog cunamija 26. de-

cembra u ju`noj Aziji, Zemqa

ubrzala rotaciju za tri mili-

onita dijela sekunde.

Poslije centrifugirawa meda sa-

}e se moè otapati vru}om vo-

dom, parom, elektri~nom ili

sun~evom energijom. Za pretapawe naj-

pogodnije su posude od ner|aju}eg ~e-

lika. Prilikom topqewa, vosak ispli-

va na povr{inu. Kad se ohladi, on se

stvrdwava. Topi se jo{ jedanput i iz-

liva u odgovaraju}e forme.

Spore ameri~ke truleì su otpor-

ne na temperaturu i ne mogu se uni{ti-

ti kuvawem voska u vodi. Tek zagrija-

vawe pod pritiskom na temperaturi od

120 stepeni u trajawu od trideset mi-

nuta uni{tava spore ameri~ke kuge.

Prinos ~istog voska zavisi od pri-

mijewene metode pretapawa i staro-

sti sa}a. Uobi~ajen prinos je od 30 do

50 odsto od ukupno pretopqene mase.

Pored osnovne primjene u p~elar-

stvu, vosak se upotrebqava i u drugim

granama privrede. Smatra se da ima

preko dvije hiqade razli~itih primje-

na p~eliweg voska, a za ve}inu wih se

ni do danas nije na{la zamjena.

Koristi se kod impregnirawa ko-

è, izrade kalemarskog voska, lakova,

pasta za obu}u, u elektro i radio teh-

nici, te za pravqewe emulzija koje ula-

ze u sastav raznih pasti radi poboq{a-

wa za{titnog sloja i ravnomjernog sja-

ja.

U vojnoj industriji koristi se za

za{titu materijala koji podlijeè ko-

roziji, a upotrebqavaju ga i u prehram-

benoj industriji.

U medicini nalazi primjenu za do-

bijawe lijekova. Pomaè kod lije~ewa

rana i ko`nih bolesti, sinusa, polen-

ske groznice, astme, u odvikavawu od pu-

{ewa...

Vosak je obavezni sastojak u mate-

rijalima za polirawe, ̀ vaka}im guma-

ma, muzi~kim instrumentima. Dodaje

se bojama, s wim se oblaù tablete, ko-

risti se u prehrambenoj industriji...

Sve je ve}a primjena voska u api-

terapiji (kori{}ewe p~eliwih pro-

izvoda za lije~ewe).

Karakteristi~na je wegova otpor-

nost u odnosu na okolinu zbog ~ega mo-

è da sa~uva svoje osobine nepromije-

wene hiqadama godina.

Cijena voska se kre}e izme|u tri

hiqade i 300 i tri hiqade i 600 ame-

ri~kih dolara po toni. Zbog relativ-

no visoke cijene na trì{tu se ~esto

pojavquju wegovi falsifikati. To je

obi~no kombinacija p~eliweg voska sa

bijelim parafinom ili nekim drugim

jeftinim voskom.

Falsifikovawe p~eliweg voska

moè biti dokazano razli~itim meto-

dama. Danas postoje pouzdane metode

pomo}u kojih se detektuju sve komponen-

te ovog p~eliweg proizvoda.

Glavni zaga|iva~i voska su hemij-

ske supstance koje se koriste u p~elar-

stvu, ali postoje i zaga|iva~i iz va-

zduha. Prilikom ispitivawa voska u

[vajcarskoj na|eno je 69 kori{}enih

pesticida.

Kako se p~eliwi vosak koristi u

qekovite svrhe, sadràj zaga|enih sup-

stanci trebalo bi da bude sveden na

najmawu mogu}u mjeru. Najboqi na~in

za poboq{awe kvaliteta voska je upo-

treba neotrovnih kiselina i drugih

alternativnih sredstava protiv varoe.

Zaga|iva~i koji se koriste u borbi

protiv voskovog moqca izbjegavaju se

skladi{tewem sa}a na hladnim i ~i-

stim mjestima na temperaturi od pet do

15 stepeni, sa dobrom ventilacijom,

skladi{tewem u zamrziva~u u trajawu

od deset ~asova, ili upotrebom netok-

si~nih hemikalija, kao {to su sumpor,

sir}etna i mravqa kiselina.

¥ @ivko VUJI]

Smatra se da ima preko dvije hiqaderazli~itih primjena p~eliweg voska,a za ve}inu wih se ni do danas nijena{la zamjena

Jedna laboratorija

ameri~kog ratnog

vazduhoplovstva

predloìla je sredinom

devedesetih godina pro-

{log vijeka usavr{ava-

we hemijske supstance

koja bi podstakla homo-

seksualna pona{awa me-

|u neprijateqskim sna-

gama {to bi ih oslabi-

lo, ali je Pentagon od-

bacio tu ideju.

U pitawu je bio pri-

jedlog laboratorije ba-

ze ameri~kog ratnog va-

zduhoplovstva "Rajt Pa-

terson# u dràvi Ohajo,

koji je odmah odba~en,

kako je potvrdio agen-

ciji Frans pres portpa-

rol ameri~kog mini-

starstva odbrane.

Ministarstvo se,

ina~e, oglasilo povodom

izvje{taja te laborato-

rije koju je objelodanila

nevladina organizacija

"San{ajn proxekt#, na

osnovu fotokopije izvje-

{taja dobijene od orga-

nizacije "Fridom of in-

formej{en ekt# koja za-

govara transparentnost

razvoja hemijskih i bio-

lo{kih oru`ja.

Iz izvje{taja se vi-

di da je predlagano raz-

vijawe "hemijskih pro-

izvoda koji uti~u na po-

na{awe qudi koje bi po-

remetilo disciplinu i

moral neprijateqskih

jedinica#.

Spomiwe se jedan

"naro~ito neprijatan a

bezopasan hemijski pre-

parat po dejstvu sli~an

mo}nom afrodizijaku,

koji bi mogao da izazo-

ve homoseksualno pona-

{awe# i tako oslabi ne-

prijateqa.

Ista laboratorija

predlagala je i zapra{i-

vawe neprijateqskih po-

loàja hemijskim sup-

stancama koje privla~e

insekte sa toksinima

poput p~ela, ili drugih

ìvotiwe kao {to su

glodari, pa i neke krup-

nije ìvotiwe.

Organizacija "San-

{ajn proxekt# podvla~i

da taj laboratorijski iz-

vje{taj nije odba~en, kao

{to tvrdi Pentagon, ve}

da je bio predmet dodat-

nih istraìvawa 2000.

i 2001. godine. ¥

TAJNA ORU@JA AMERI^KE VOJSKE

Preparat za homi}e MALA [KOLA PÊLARSTVA

I SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEKI SVIJE]A I LIJEK

Sredwovjekovni manastiri ne sa-

mo da su bili prve {kolske u~i-

onice i pribjeì{ta qudima

od pismenosti i nauke, ve} i mjesta -

svjedoci umjetni~ke likovne pro{lo-

sti.

Ali u nemilim vremenima ru{i-

la~kih ratova, umjetnine - ikone, mo-

zaici i ornamenti - dijelile su sud-

binu zidina razru{enih i spaqenih

svetili{ta.

Ono {to nisu uzmogli da zatru

osvaja~i - ru{iteqi i ogaw, uni{ti-

li su qudski nemar, nepa`wa i zub

vremena.

Tokom svekolike obnove Srbije

nakon Prvog i Drugog ustanka, knez

Milo{ Obrenovi} posvetio je veli-

ku pa`wu spasavawu i obnavqawe

umjetni~kog blaga. Tada su u kneè-

vinu po~eli da pristiù i prvi samo-

uki slikari, uspostavqaju majstorske

radionice i osnivaju prve likovne

zbirke i galerije.

Crkveno slikar-

stvo Srba u Vojvodini u

18. vijeku ve} se bilo

oslobodilo vizantijske

tradicije i pod evrop-

skim uticajem nosilo je

pe~at baroka.

Tada i tamo, bili

su poznati Teodor Kra-

~un i Teodor Ili} ê-

{qar, obojica slikari

ikona i portreta, a ne-

{to kasnije i Arsenije

Todorovi} i Konstantin Danil.

Ali u Srbiji situacija je bila

druga~ija. Tek za vrijeme Prvog ustan-

ka po~iwu da dolaze "moleri# (sli-

kari), radi obnove unutra{wosti cr-

kava i manastira. Jedan od prvih je

bio Petar Nikolajevi}, koji je "po

Beogradu {arao crkve i konake#, a

pretpostavqa se da je "ocrtao# i cr-

kvu u Topoli.

Poslije Drugog ustanka, Milo{

poziva Srbe slikare iz Austrije. Me-

|u wima ima i vaqanih portretista,

kao {to je \or|e Lackovi}, koji je,

pored ikona, izradio i

lik arhimandrita Melen-

tija Pavlovi}a.

A kad je Joakim Vuji}

u Kragujevcu po~eo da "da-

je# pozori{ne predstave,

kulise i zavjese mu je sli-

kao neki Jova "Moler#.

Ali knez Milo{ je

imao u vidu i li~ni inte-

res - kad su "moleri# ve}

tu, neka rade i "ìvopisawa

familije#, to jest portrete

wega i wegove porodice. Ta-

ko je "ìvopisac# Pavle ]ur-

kovi} iz No-

vog Sada iz-

radio prvi portret

kneza Milo{a. Na

osnovu ove slike, ka-

snije su ra|ene mnoge

uspjele ili neuspjele

kopije.

Tek godine 1834.

u Srbiju je stigao pr-

vi akademski slikar,

Uro{ Kneèvi} i od-

mah prionuo na posao.

Izra|ivao je portre-

te li~nosti iz oba

ustanka, od kojih je ve-

}ina tokom kasnijih

ratova netragom ne-

stala ili uni{tena.

Ali to je ve} bio

po~etak sqede}e eta-

pe likovne Srbije -

vrijeme osnivawa pr-

vih umjetni~kih gale-

rija. Prvu likovnu

zbirku imao je ~ovjek

od kojeg je sve ovo i

po~elo - knez Milo{

Obrenovi}.

¥ Velimir BOJKO

Rediteq i scenarista Sr|an

Dragojevi} izjavio je da

film "Mi nismo an|eli 2#,

koji }e premijerno biti prikazan

26. januara, "produkciono daleko

nadma{uje srpske standarde, ka-

ko cenom proizvodwe tako i iz-

gledom filma#.

- Kompjuterski efekti koji

su ra|eni za 'An|ele 2' do sada ni-

su vi|eni kod nas, a kampawa ko-

ju radimo prevazilazi sve kampa-

we ~ak i najve}ih svetskih bren-

dova - rekao je Dragojevi} u inter-

vjuu Tanjugu.

"Mi nismo an|eli 2#, nasta-

vak istoimene kultne

komedije iz 1992. godi-

ne, realizovala je wego-

va producentska ku}a

"Delirium films#, a

Televizija "Pink# je

koproducent.

Na pitawe da li je

odluka da ponovo radi

~istu komediju znak "uz-

micawa pred dru{tve-

nom situacijom#, Drago-

jevi} - koji je pro{le

decenije filmovima

"Lepa sela lepo gore# i

"Rane# - stekao status

angaòvanog autora, od-

lu~no je odgovorio da to

nije slu~aj.

- Ma kakvo, bre, uz-

micawe? Pred kojom si-

tuacijom?! Bio sam an-

gaòvan tokom devede-

setih, smatraju}i da je

gra|anska du`nost bo-

riti se protiv bezumnog

i {teto~inskog reìma

Slobodana Milo{evi}a,

no sada, kada ìvimo u re-

lativno stabilnoj parla-

mentarnoj demokratiji, ne-

ma preterano razloga za time.

- Ja nisam od onih autora ko-

ji svesno koriste dru{tveni an-

ga`man da dobiju poene na festi-

valima - rekao je Dragojevi}. - Uo-

stalom, i nisam ba{ 'festival-

ski autor', sebe pre doìvqavam

kao ve{tog i po{tenog zabavqa-

~a nego kao autora. Ako u mojim

filmovima na|ete pride i ne{to

umetnosti, hvala lepo, ne}u se qu-

titi.

Upitan o uslovima za srpsku

produkciju, posle boravka u Ame-

rici, on je konstatovao da "uslo-

vi kod nas, generalno, nikada ni-

su bili sjajni#, ali da "smo se tru-

dili da i u tome podignemo stan-

darde, da rediteq i glumci ne mo-

raju da vr{e nu`du u koprivama i

da se hrane hlebom i salamom#.

- To nisu stvari koje mnogo

ko{taju i koje je te{ko organizo-

vati, no producenti ~esto poku{a-

vaju da {tede na tome ~ak i kada

imaju dovoqno novca. Na{e isku-

stvo je da je ~itava ekipa to zai-

sta znala da ceni i po{tuje.

- Nisu ni u Americi uslovi

sjajni, ukoliko nije u pitawu stu-

dijski film - rekao je Dragoje-

vi}.

- Kada je re~ o nezavisnom

filmu, uslovi su jako sli~ni ovim

na{im, ~ak se filmovi snimaju

za mnogo mawe vremena nego kod

nas jer su tamo, u stvari, najsku-

pqi glumci, pa kada pristanu da

igraju u nezavisnom filmu za ma-

le pare ili bez honorara, ne mo-

gu sebi da priu{te vi{e od neko-

liko nedeqa snimawa.

Dragojevi} je najavio da je,

{to se ti~e plasmana "An|ela# u

druge delove biv{e Jugoslavije,

"dogovor postignut za BiH i Ma-

kedoniju, a jo{ se pregovara sa di-

stributerima u Sloveniji i Hr-

vatskoj#.

- Naàlost, tamo je situaci-

ja sa distribucijom srpskog fil-

ma jako lo{a, bioskopi uzimaju

60 odsto od cene karte, a distri-

buteri jo{ 20, te producentu osta-

je samo 20 odsto! Mi se sa tom lo-

gikom ne slaèmo, mislimo da

imamo 'keca u rukavu' da tu nepra-

vednu praksu prekinemo u korist

srpskog filma - rekao je Dragoje-

vi}. ¥

Beogra|anin Milorad Mitro-

vi} (1867-1907) javio se u

kwièvnosti krajem 19. vi-

jeka, u vrijeme kada je uticaj Vo-

jislava Ili}a na mla|e pjesnike

bio veoma izraèn. Vojislav mu je

bio i prijateq i kwièvni u~i-

teq: i Mitrovi} je kao i on, "od-

lazio# u daleke egzoti~ne predje-

le i davna vremena. To je naro~i-

to do{lo do izraàja u zbirci ro-

mansi i balada "Kwiga qubavi#.

S druge strane, Mitrovi} se

istakao politi~ko-satiri~nim

pjesmama, ìgo{u}i negativnosti

u dru{tveno-politi~kom ìvotu

Srbije. U tome, kao da je slijedio

Zmaja i Jak{i}a.

Kada je ro|en, 20. februara

1867. godine, bilo je veliko sla-

vqe: prvo pa mu{ko. Djetiwstvo

je proveo u imu}noj ku}i, na po-

~etku Knez Mihailove ulice. Tu,

u srcu prestoni~kog ìvota, Mi-

lorad je od prvog dana. Ve} u pet-

naestoj godini izlazi mu prva pje-

sma u "Srp~etu#.

Uskoro mu i drugi listovi

{tampaju stihove. Ali, to ne zava-

rava mladog poetu, koji i daqe mar-

qivo u~i i poslije gimnazije i fa-

kultetsku diplomu.

Djevojkama se svi|ao crnoma-

wasti pravnik u bajronovskom pla-

{tu i s kravatom koja je lepr{a-

la na vjetru. Bio je preko mjere

veseo; krupnih o~iju, osredweg ra-

sta, suvowava lica koje su upotpu-

wavali brkovi.

Roditeqi mladih udava~a po-

tajno uzdi{u: "Eh, kad bi nam on

postao zet#! Beogradom kruè pri-

~e o wegovim serenadama. Wegovi

stihovi, meki kao du{a i opojni

kao miris rascvjetale ruè, odje-

kivali su ispod djevoja~kih bal-

kona i prostirali se kroz tihe,

zvjezdane no}i: Vlastelko, du{o

moja, ukaì lice divno, / I slu-

{aj pesmu strasnu po no}i, {to se

gubi. / Posledwa pesma to je. Al'

ne mre ona samo, / Sa wom mre i pa-

da i srce, {to te qubi.

Pri~e o serenadama i ~arob-

nim pono}nim bdewima stiù i do

ku}e Mitrovi}evih. Majci je mi-

lo {to }e uskoro dobiti snahu, od-

mjenu u poslu i radost u ku}i. I u

mislima ve} po~iwe da quqa unu-

~e u kolijevci. Ali, stvari kre}u

drugim tokom.

U vrijeme ovih sawarija umre

Vojislav Ili}. Kad wegova zvije-

zda utrnu, pjesni~ko nebo ne osta

prazno. Na wemu zasja nova zvije-

zda - Milorada Mitrovi}a. Ni kod

jednog na{eg pjesnika Ili}ev uti-

caj nije bio tako izrazit kao kod

ovog wegovog vrijednog i talento-

vanog sqedbenika.

Mitrovi} je prijateqski bri-

nuo i Ili}evoj èni i }erki. Po-

rodi~ni problemi, makar bili i

tu|i, upozorili su ga da ne zasni-

va porodicu. @rtvova}e ~ovjeku

svojstvenu èqu za osnivawem ti-

hog doma}eg ogwi{ta i krenuti

putem satire, koja }e mu zagor~a-

ti ìvot.

Ubrzo je otpu{ten iz slu`be,

morao je da mijewa poslove i mje-

sta boravka: Uìce, â~ak, Smede-

revo, Kwaèvac. Poslije dugog po-

tucawa po varo{ima i palankama

uspio je da dobije mjesto sekreta-

ra Apelacionog suda u Beogradu,

ali ne zadugo.

Ponovo je otpu{ten. Svoj ne-

zavidan poloàj preto~io je u sti-

hove: Da zna{ kako ìvim! Kao

usred kala, / Niti imam vere, ni-

ti ideala, / Mladala~ke snove za-

krilila tama, / Jo{ razvale stoje

od negda{weg hrama; / Diz'o bih

ih s nova u visine neba, / Al' ne mo-

gu druè, jer tu snage treba.

Kao i ve}ini drugih beograd-

skih pjesnika, tako i Mitrovi}u

toplo pribjeì{te postaju kafa-

ne "Dardaneli# i "Kolarac#. U

wima su se sklawali od zime lako

obu~eni pjesnici, i glumci (Jovan

Du~i}, Janko Veselinovi}, Milo-

van Gli{i}, Stevan Sremac, Ra-

doje Domanovi}, î~a Ilija Sta-

nojevi}...).

Tu se pri~alo, pilo i mezeti-

lo, kad se imalo {ta. êsto se i

pjevalo. Radi pjesme tu je navra-

}ao i ve} stari doktor Jovan Jova-

novi} Zmaj, koji je te pjesme pre-

vodio na wema~ki jezik.

Ali ~asovi veseqa postaju sve

rje|i, a progoni sve ~e{}i. Godi-

ne 1903. Milorad je ponovo otpu-

{ten iz slu`be. Razlog je nepot-

pisana pjesma "No}#, za koju je po-

licija smatrala da je wegova. To su

bili stihovi Todora Popovi}a,

koji je bio spreman da to objasni

policiji, ali ga je u tome sprije-

~io principijelni Mitrovi}: "Ta-

man posla! Pa da ide{ u aps. A ti

si oèwen ~ovek, ima{ decu#!

Zbog pjesme "Sviwa reforma-

tor# Mitrovi}a je policija pra-

tila danima. Kad je to ispri~ao

dru{tvu u kafani, Radoje Domano-

vi} je bio toliko bijesan da je iz-

vadio pi{toq i {arèr metaka

ispucao u plafon.

Epigrami i satire, ali i ka-

fanski dim, razjedali su bole{qi-

vog Milorada. U svojim posqed-

wim pjesmama, posve}enim prija-

teqima Janku Veselinovi}u i Vo-

jislavu Ili}u, kao da nagovje{ta-

va svoju smrt.

I zaista, poslije dvije-tri ne-

djeqe Milorad Mitrovi} presta-

de da svra}a na jutarwu klekova~u

u kafanu. Prijateqi u "Kolarcu#

uve~e bi pri~ali o wemu i pili u

wegovo zdravqe. Jednom od wih, kad

ga je obi{ao, {apnuo je prigu{e-

nim glasom: "Pesma... pesma... je tu

... ali snage ...#.

Tako je polako nestajao i ne-

stao 14. maja 1907. onako kao {to

je htio - "tiho, tiho, ti{e...#.

¥ Neboj{a TELEBAK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

\ Teodor Kra~un: Slika koja se~uva u galeriji Matice srpske

\ Teodor Ili}: Portretepiskopa Josifa Jovanovi}a

\"Mi nismo an|eli 2": Detaq iz filma

\ Sr|an Dragojevi}: Ni u Americi nije sjajno

SVIJET KWIGE

Literarna perjanica ameri~kog feminizma s kraja

{ezdesetih godina pro{log veka, Erika Jong, ko-

ja je prije tri decenije napisala "bibliju# èn-

ske emancipacije "Strah od letewa#, a prije deset "Strah

od pedesete#, sada je ponudila mirewe sa staro{}u i

smr}u u romanu "Deseta muza#, koji je objavio "Editor#

u prevodu Svetlane Babovi}.

Originalan naslov je "Skok Sapfo#, jer je central-

na li~nost mitska pesnikiwa anti~kog svijeta, Sapfo,

iza koje je, poslije 2.600 godina, ostala samo jedna pesma

i 200 fragmenata, a zapam}ena je po neustra{ivosti,

spremnosti da prekr{i sve tabue, da podjednako strasno

voli i mu{karce i ène, a izvr{ila je samoubistvo sko-

kom sa stijene u more.

Jongova je poslije 22 kwige, me|u kojima je osam ro-

mana, a ostalo su zbirke poezije, memoari, biografije

i eseji, prvi put odabrala da napi{e, uslovno re~eno,

istorijski roman, otkrivaju}i da je odli~an poznavalac

anti~ke kulture.

Erika Jong je od anti~ke pjesnikiwe stvorila neza-

boravnu heroinu, primijetio je kriti~ar "Wujork taj-

msa# i istakao da to novo djelo nudi "neustra{ivi let

u seks#. ¥

Jedan primjerak prvog izdawa "Qubavni-

ka ledi êterli#, erotskog romana bri-

tanskog autora D. H. Lorensa, koji je u

vrijeme pojavqivawa izazvao veliki skandal,

stavqen je na aukciju u gradi}u Bat, na jugoza-

padu Engleske.

Roman je napisan 1928. godine, ali je oci-

jewen kao besraman pa je morao da bude {tam-

pan u Italiji. Objavqivawe integralne ver-

zije u Velikoj Britaniji bilo je zabraweno sve

do 1960. godine. Primjerak koji je stavqen na

aukciji u ku}i Bonam objavqen je u Firenci

1928. godine i nosi potpis autora.

Pored kwièvne vrijednosti, djelo je po-

sebno interesantno za kolekcionare koje pri-

vla~i istorija cenzure, izjavio je Gil Etkins

specijalista za rukopise iz ku}e Bonam. Pri-

mjerak bi mogao da dostigne cijenu od 2.500

funti (3.500 evra), prenijela je agencija Frans

pres. ¥

NI NALIK@ivopisac ]urkovi} je naslikao

kneza Milo{a "u celom stasu tele-

snom#. Gledaju}i tu sliku, Vuk Kara-

xi} je rekao kwazu:

- Licenije ni malo nalik na va{e,

samo su aqine (odje}a) nalik.

Na Milo{ev zahtjev, ]urkovi} je

naslikao i Kir \or|a ]ele{a. Misli

se da je to i prva karikatura ura|ena u

obnovqenoj Srbiji.

CVJE]ARKAPotresen sudbinom mlade

cvje}arke od koje je i sam pone-

kad kupovao cvije}e, Mitrovi} je

ispjevao baladu "Bila jednom ru-

à jedna#. Prodaju}i cvije}e si-

roma{na djevojka je srela mladi-

}a iz ugledne beogradske porodi-

ce. Zavoqeli su se, ali je wen

san o sre}i bio kratak: mladi}

je ostavio cvje}arku i oènio se

drugom, a ona ophrvana tugom

umrla.

BERBERIN Pjesnik Milorad Mitrovi} dugo godina je i{ao kod istog berbe-

rina, koji mu je dok bi ga {i{ao, uvijek pri~ao stra{ne fantasti~-

ne pri~e. Dosadi to Mitrovi}u, pa ga jednog dana upita:

- Za{to, pobogu, pri~ate uvijek tako stra{ne stvari dok me {i-

{ate?

- Zato - odgovori brico - da bi vam se dizala kosa na glavi, jer vas

onda lak{e {i{am.

NEPOZNATO O POZNATIMA MILORAD MITROVI]

PRVI SLIKARI U OBNOVQENOJ SRBIJI

OD IKONE DO PORTRETAPrvi slikari - moleri stiù iz Vojvodinei Austrije. Pavle]urkovi}, ìvopisac, izra|ujeportret kneza Milo{a

SR\AN DRAGOJEVI] O SVOM NOVOM FILMU

NE@EWA IZ PRINCIPA

An|eli visoko lete

Iako su ga beogradske udava~e sawale, Mitrovi}je odlu~io da se ne èni. Krenu}e putem satire koja}e mu zagor~ati ìvot

22. i 23. januar 2005.KULTURA10

\

Portret Kara|or|a: Radprvog akademskog slikaraUro{a Kneèvi}a

Deseta muza Lorens na aukciji

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Na sceni Narodnog pozo-

ri{ta u Uìcu posled-

wih godina skoro da ni-

je bilo predstave u kojoj jednu

od uloga, od glavne pa do epi-

zodne svejedno, nije poneo To-

mislav Trifunovi}, prvak dra-

me ovda{weg ansambla.

Proteklu godinu on ocewu-

je kao najzna~ajniju otkako po-

stoji "gluma~ka radionica Tri-

funovi}#: on li~no se u 2004.

dokazao i kao rediteq, stari-

ji sin Sergej je uspe{no star-

tovao na Brodveju sa predsta-

vom "ôrba od kanarinca#, a

mla|i Branislav je sve odu{e-

vio glavnom rolom u filmu

Qubi{e Samarxi}a "Jesen sti-

è, duwo moja#, kandidatom srp-

ske kinematografije za "Oska-

ra#.

- Iz porodi~ne perspekti-

ve, protekla godina nam je bi-

la najzna~ajnija. Ja ne vodim vi-

{e ra~una o sebi, svoje uspehe

odavno ne ra~unam u neke zna-

~ajne "ìvotne stavke#, mada

moram priznati da sam i ja imao

zna~ajnih radnih rezultata.

Ali, ono {to je za mene mnogo

zna~ajnije jeste to da su sino-

vi na dobrom putu - re}i }e nam

Toma Trifunovi}, ponosno na-

vode}i da je Sergej "ve} odav-

no to {to jeste#, a da je i Bane

najprije zavr{io fakultet, a

onda uradio i dva filma.

- Banetov novi film "Po-

gled sa Ajfelovog torwa#, ra-

|en u Crnoj Gori, jo{ nije iza-

{ao zbog poslovi~nog nedostat-

ka novca, ali je zato film "Je-

sen stiè, duwo moja# odli~no

pro{ao i kod publike i kod

kritike. Ocewen je visokim

ocenama, kandidat je srpske ki-

nematografije za "Oskara#, a

to je razlog vi{e da ja kao otac

i kao glumac budem zadovoqan

- konstatuje Tomislav Trifu-

novi}.

Ovaj glumac je svoju pred-

stavu "Slu{aj amo# godinama

igrao na stotine puta vojnici-

ma i borcima na prostorima

Srbije, Crne Gore i Republi-

ke Srpske.

Sergej je, kako isti~e wegov

otac Tomislav, "preko bare# u

me|uvremenu uradio jedan film

koji jo{ nije imao ameri~ku

premijeru. Premijera pozori-

{ne predstave "ôrba od kana-

rinca#, me|utim, imala je na

Brodveju zapaèn uspeh.

- Premijera Sergejevog no-

vog filma o~ekuje se u Ameri-

ci na prole}e, a nadam se da }e-

mo tada videti i Banetov naj-

noviji film sniman u Crnoj

Gori. Kada se sve sabere, rezul-

tati nas trojice Trifunovi}a

su zadovoqavaju}i. To {to sam

ja posle mnogih gluma~kih ulo-

ga reìrao komad "U naviqci-

ma# u Narodnom pozori{tu u

Uìcu, odraz je op{te bespari-

ce u srpskim pozori{tima - ka-

è Tomislav Trifunovi}.

On obja{wava da su, ~isto

da bi se ispunio plan pozori-

{ta, do{li na ideju da on radi

jeftinu pozori{nu predstavu.

- Na kraju krajeva, ona nas

je zaista malo ko{tala. Nismo

morali da platimo tantijemu,

jer je pisac teksta odavno po-

~iv{i, obukli smo svoje posto-

je}e kostime a za scenografi-

ju nam je bilo potrebno pet ba-

la sena koje smo tako|e dobili

na poklon. Mislim da je ova

predstava bila jedna od najjef-

tinijih u pozori{noj produkci-

ji Srbije u ovoj godini - kaè

on.

[ta sada rade Trifonovi-

}i?

Najmla|i Branislav je na

"Belefu# imao premijeru ko-

mada "Antonije i Kleopatra#.

U Jugoslovenskom dramskom po-

zori{tu on ve} radi predstavu

"Lu-lu#, dok Sergej ostaje u Wu-

jorku do po~etka februara. Bo-

ravak "preko bare# diktira mu

snimawe novog filma koje po-

~iwe ve} u martu.

Tomislav Trifunovi} na-

ravno ~eka sa nestrpqewem da

se porodica okupi u Uìcu.

- Do tada }emo nastaviti da

se dopisujemo i-mejlom. Pone-

kad se i ~ujemo telefonom, ali

je to re|e jer je skupo. Upozna-

}u sinove sa nekim stvarima

koje sam planirao, mada s ob-

zirom na sveukupnu situaciju

ni{ta nije izvesno dok se ne

po~ne. Pa, i kada se po~ne, u

ovoj zemqi se nikada ne zna kad

i kako }e da se zavr{i - zakqu-

~uje Tomislav Trifonovi}.

¥ Svetislav TIJANI]

SA NAJSTARIJIM MAJSTOROMIZ GLUMA^KE RADIONICETRIFUNOVI]

Tomislav Trifunovi}: Uspje{na godina

VA@NO JE DA SU MISINOVI USPJELI

Prvak drame uì~kog Narodnogpozori{ta, otac Sergejai Branislava Trifunovi}a, isti~eda je ve} davno prestao da gledana sebe i da se jedino radujeuspjesima svojih sinova

Kada je Predrag Palavestra,

dana{wi "{ef# srpskog

PEN-a, objavio studiju i

hrestomatiju tekstova Mladobo-

sanaca to skoro da je bila "pro-

skribovana# literatura. Mi, ko-

ji smo poku{avali da rekonstru-

i{emo ono vrijeme (iz "{kol-

skih#, li~nih ili nacionalnih,

ili iz bilo kojih razloga) dovi-

jali smo se na razne na~ine, da

bismo Dedijerovoj ("Jevtov ma-

li#)"pri~i# dodali i ovu, drugu.

A, uz ostalo, unutra su bile i An-

dri}eve pjesme!!!

Samo oni koji pamte davna

vremena znaju {ta je bilo i kako

je bilo, kad nije bilo Crwanskog

({tampan je krajem {ezdesetih,

prvi put) ni za studente jugoslo-

venskih kwièvnosti (kako se

TO tada zvalo). A, Bogme, nije

bilo ni Andri}a; nije bilo ni

"Eks Ponta ni "Nemira#, a pje-

sama pogotovo.

Andri} nije ni sawao {ta }e

mu se dogoditi. Objavi{e mu i

onu (pogre{no kr{tenu) "diser-

taciju#, pa i pjesme koje je ~uvao

u potpunoj anonimnosti i diskre-

ciji. A mi smo morali da rukom

prepisujemo wegove nevje{te

mladala~ke stihove. Nije bilo

ni kopir-aparata! Ali, ne mari-

mo: bilo je dobre voqe i èqe

da se sazna... Danas imaju SVE,

ali im ovo posqedwe nedostaje.

I ko ima èqu, nema voqe i sna-

ge da istraje...

Saznali smo ko su bili i {ta

su pisali Dimitrije Mitrino-

vi}, Jovan Palavestra, Princip

i drugi. Od na{ih }e sjenki drh-

tati Evropa.

A i "hranili# smo svoje mla-

dala~ke sujete spoznajom da ni

Andri}evi prvi stihovi nisu bi-

li ba{ Bog zna {ta.

Iz "Kwièvnosti MLADE

BOSNE# saznao sam da je Andri}

mislio kako je on bio najmawi i

najbezna~ajniji "savremenik# jed-

nog velikog i po svemu blagoslo-

venog pokoqewa. Najqep{eg i

najboqeg {to je ova zemqa ikada

imala...

Pokojni trebiwski "boem# i

zna~ajan srpski pjesnik Vladi-

mir Brato Pavlovi}, autor "Dje-

voj~ice postupaka# i "Admira-

la# ([emsa, [emsa, kakve grudi/

Da momak vrisne, da poludi) osta-

vio je u svojim fragmentarnim

sje}awima (MEMOARE je rani-

je skoro potpuno uni{tio) pri-

~u o davnoj posjeti bolnom ze-

mqaku, Predragu Palavestri. U

Beogradu. Onom Beogradu gdje je,

u TO vrijeme u Sali heroja beo-

gradskog Filolo{kog na kwi-

èvnoj ve~eri bivalo po petsto

qudi, a u Kolarcu i do hiqadu!

Pi{e Brato kako je bole-

snik, tek "utekao grobaru sa lo-

pate#, jedva imao strpqewa da iz-

drì posjetu dvojice mladih pje-

snika (Slobodan Markovi}, zva-

ni "Libero# bio je s Bratom).

Gledao je nekuda preko na{ih

le|a, kroz prozor, kao ~ovjek ko-

ji ne{to kona~no zna i jedva ~e-

ka da po tome postupi. Kao da mu

je jedina briga kako }e i da li }e

sti}i da dovr{i posao, sada, ka-

da zna koliko je ~ovjekov ìvot

slaba~ak i kratak, tako nekako,

koliko me sje}awe sluì, pi{e

u tim poùtjelim papirima. (Da

li su u ̀ ivotu i danas, nakon sve-

ga?)

Sarajevski atentat je tajan-

stven kao {to je tajanstvena isto-

rija, kao {to je tajanstven sam

ìvot (...) Taj doga|aj, sa svim

svojim nedoslednostima prikla-

dan je simbol ìvota: nepovezan

i besciqan, on tka zatvorenu {a-

ru i tvrdoglavo stremi svojim

ciqevima, nepredvidqiv i nelo-

gi~an; sledi pravu liniju koja vo-

di od uzroka do posledice, jedna-

ko je zao i dobar. On pokazuje da

qudska voqa moè sve, ali i da

se sve doga|a slu~ajno. Pokazuje

da se ~ovek odri~e mira ako upor-

no teì da sazna, jer {to ~ovek

vi{e zna o atentatu, on mu posta-

je sve neshvatqiviji. Tako|e, po-

kazuje da moralni sud stoji pred

nere{ivim zadatkom.

Du`nost du{e je da bira ì-

vot. Ali kada su Bosanci izabra-

li ìvot i ubili Ferdinanda,

izabrali su smrti za Francuze,

Nemce i Engleze, a da su Francu-

zi, Nemci i Englezi bili u sta-

wu da biraju, wihov izbor bi Bo-

sancima zna~io smrt. Zbir nika-

ko ne moè da se sloì, pi{e me-

ni mila Rebeka Vest o ATENTA-

TU.

Kaù da ona i nije voqela

Srbe nego srpsku predstavu (za-

bludu?) o samima sebi. Ko }e ga,

sad, znati?

Treba imati vere u ono {to

je sasvim skriveno i nepoznato,

odbaciti svako sticawe i svaku

izvesnost koja omogu}ava udoban

ìvot, da ne bismo bili omete-

ni na putu na kome nema ni uspe-

ha ni utehe. Zbog toga bi mnogi

u Evropi koji ne ùde za isti-

nom rado rekli: "Hajde da pobi-

jemo te Slovene zbog tog wihovog

tvrdoglavog ludila, hajde da ih

porobimo, jer }e ina~e sve na{e

bogatstvo u~initi bezvrednim, i

na kraju nas upoznati sa Bogom,

{to mo`da uop{te ne}e biti

prijatno#.

Eto. TO bi, nekako, mogla

biti istina i o samom macini-

jevskom pokretu i o kwièv-

nosti "Mlade Bosne#. Barem

jedna od mogu}ih istina. O na-

ra{taju, cvije}u na grobqu/ Za

daleko neko pokoqewe, u kome

je jedan Ivo Andri} bio "mar-

ginalac# i jedan od mawe talen-

tovanih.

Zaista gorko je u pravu Mi-

lovan Danojli} kad kaè da su

Srbi jedini narod kod koga se ta-

lenat podrazumeva...

¥ Branko BR\ANIN

AZBUKOVNIK (39)

KWI@EVNOST "MLADE BOSNE"22. i 23. januar 2005. KULTURA 11

Saznali smo {ta su pisali Dimitrije Mitrinovi},Jovan Palavestra, Princip i drugi i

"hranili"

mladala~ke sujete spoznajom da ni Andri}evi prvistihovi nisu bili ba{ bogzna {ta

Predrag Palavestra: "Proskribovana"

literatura

Vukovo pravilo: Pi{i

kako govori{, ~itaj ka-

ko je napisano - samo je

op{ti princip po kome se

razlikuje fonetski pravopis

(kakav je na{) od etimolo-

{kog (kakav je wema~ki, fran-

cuski, engleski...), koji ~uva

korijen rije~i, ne vode}i ra-

~una o izgovoru.

Ovaj princip je bukvalno,

pogre{no shva}en i u {koli,

u nastavi ~itawa i, onda, ni-

je ~udno {to je to postalo op-

{te shvatawe, koga se pridr-

àvaju mnogi, pa i poslenici

na radiju i televiziji - spike-

ri, voditeqi, novinari...

Mnogi od wih se trude da

pro~itaju svako slovo u rije-

~ima, i to bez obzira na we-

gov poloàj u rije~i i na we-

govo okruèwe. Tako slu{a-

mo ~itawe: "predsjedniK Ko-

misije#, "GlaS Srpske#, "mi-

nuS Sedam#, "osaM Minuta#,

"pedeseT Tona#, iZ Zvorni-

ka, "staV Vlade#, "peT Tona#,

"premijeR Republike, ~ak i

"[eST STepeni# itd.

Takav izgovor je nepriro-

dan i pogre{an. Po{to se sve

navedene sintagme izgovaraju

zajedno, kao jedna izgovorena

rije~, od dva ista susjedna gla-

sa izgovara se samo jedan, npr.:

Glasrpske, minusedam, osami-

nuta, pedesetona, premijere-

publike, {estepeni...

Ba{ kao {to se izgovara,

~ak i pi{e ruski (od rus-ski),

jedanaest (od jedan na deset)

itd.

Tako|e je neprirodan i

pogre{an izgovor, koji tako-

|e slu{amo od velikog broja

spikera i voditeqa: "dvade-

seT Deloàcija#, "visokoG

Komesara#, "iZ Svijeta,

"preD Tribunalom# i tome

sli~no. I sve sintagme se

izgovaraju bez pauze me-

|u rije~ima, tj. kao

jedna izgovorena ri-

je~, a po{to su gla-

sovi T i D, G i K, Z

i S nejednake zvu~-

nosti, oni se ne

mogu izgovoriti

jedan uz drugi,

zbog ~ega dolazi

do poznatog jed-

na~ewa suglasni-

ka po zvu~nosti,

tj. prvog prema

drugom, pa se on-

da dobiju dva ista

suglasnika, od ko-

jih se izgovara sa-

mo jedan: dvadese-

deloàcija, viso-

kokomesara, isvi-

jeta, pretribunalom..

Ba{ kao {to se izgovara,

~ak i pi{e: pedeset (od pet-

deset), druk~ije (od drug~i-

je), isitniti (od izsitniti)

itd.

Uostalom, sve glasovne

promjene (palatalizacije, jed-

na~ewa suglasnika itd.) i vr-

{e se da bi se nesrodni gla-

sovi saobrazili, pribliìli

jedan drugome kako bismo ih

mogli izgovoriti sliveno je-

dan do drugoga; pojedini gla-

sovi ispadaju iz suglasni~-

kih grupa - sve to radi lak{eg

izgovora.

Sve te promjene koje se

vr{e u izgovoru rije~i (pi-

sanih rije~i) vr{e se i u wi-

hovom pisawu, i to je utvr|e-

no pravopisom. Te iste pro-

mjene vr{e se i na spojevima

dviju rije~i koje se izgova-

raju kao jedna rije~, ali to

nije utvr|eno pravopisom,

ve} to treba da se utvrdi pra-

vogovorom.

A wega nemamo jer - vije-

kovima op~iweni pismom - i

svoj govor zasnivamo na pismu

i pravopisu, {to je pogubno

za govor i govorewe.

Da smo pogre{no shva-

tili Vuka, pokazuju i pi-

sane i izgovorne rije-

~i: pi{emo, npr.,

bratski i qudski, a

izgovaramo bracki

i qucki, pi{emo: s

bratom, iz xepa, a

izgovaramo zbra-

tom, i`xepa....

Prosto zato

{to nije mogu}e

izgovarati ona-

ko kako pi{e.

Neshvatqivo je

da ima profesio-

nalnih govorila-

ca koji su pri kra-

ju svoga radnog vijeka,

a da ovo nisu nau~ili,

jer upravo dok ispisujem ove

retke, slu{am takvoga koji

govori: "deseT Dana# i "iZ

Sporta# - umjesto: desedana,

isporta.

¥ Milorad TELEBAK

O JEZIKU U MEDIJIMA

NE ÎTAJ KAKO JE NAPISANO!Vukov princip je pogre{no shva}en pa mnogi poku{avajuda pro~itaju svako slovo u rije~ima, i to bez obzirana wegov poloàj u rije~i i na wegovo okruèwe

VukKara-xi}: Zapu-{io bi u{i

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. ESTRADA

Publika u Bawoj Luci zai-

sta ima neku ~udnu energi-

ju. Uvek nam je zadovoq-

stvo da sviramo i zabavqamo Ba-

wolu~ane, a naro~ito nam je dra-

go {to smo Novu godinu do~eka-

li zajedno s vama. Mislim da iz

na{eg bogatog repertoara moè-

mo izdvojiti brojne pesme koje su

kao stvorene da se pevaju ba{ za

Novu godinu. A atmosfera je za-

ista bila fantasti~na - istakao

je za "Glas Srpske# Mom~ilo Ba-

jagi} Bajaga, koji je sa svojim

"Instruktorima# svirao

na bawolu~kom Trgu

Krajine na proslavi

me|unarodne Nove go-

dine.

Bajaga je ro|en

19. februara 1960.

godine, u Bjelovaru.

Prva muzi~ka isku-

stva doìvio je u os-

mom razredu, kada je

sa par drugova sni-

mao na magne-

tofonsku

traku ra-

zne ~ud-

ne zvu-

kove

imi-

t i -

ra-

ju}i "Flojde# ili bar poku{ava-

ju}i da ih imitira.

Bio je odli~an u~enik, pa je

sve odavalo utisak da mu je muzi-

ka samo hobi i da }e tako i osta-

ti, Me|utim, oni koji su misli-

li tako, o~igledno su se prevari-

li...

Bajaga je sa Borom ôrbom

proveo {est godina, od 1978. do

1984. godine, kada je snimio svoj

prvi album "Pozitivna geogra-

fija#. Period koji je Bajaga pro-

veo u "ôrbi# slobod-

no moè se nazvati

jednim od prelom-

nih trenutaka u

na{oj rok muzi-

ci. Vremenom

Bajaga se u "ôr-

bi# sve vi{e is-

kazivao kao au-

tor: wegove su

pjesme "Ja sam se

loìo na tebe#,

"Nemoj sre}o, nemoj

danas#, "Kad

h o d a { # ,

"Muzi-

~ a r i

k o j i

piju#

...

U vrijeme kada je nastajala

"Geografija#, napravio je jo{ i

dvije pjesme za Zdravka ôli}a

("Tvoje o~i#, "Afrika#), tri tek-

sta za Sla|anu Milo{evi} ("Ne-

ko je tu#, "Kairo#, "Klovn i sm-

rt#), i skoro pola materijala za

novu plo~u "Ribqe ôrbe#...

Prvi koncert sa "Instruktori-

ma# odrào je u Zagrebu davne

1984. godine.

?Pjesma "Moja draga# koju ste

uradili za ôlu postala je

pravi hit. Da li Vam je te{ko

raditi za druge muzi~are?

- Ja sam tu pesmu uradio rani-

je i ~ekao pravi trenutak kada }u

je dati ôli. On mi je, ina~e, pri-

jateq i ~ovek za koga sam radio

pesme za neke druge albume.

Rad sa wim za mene je uvek

predstavqao zadovoqstvo jer

Zdravko ima ogroman raspon gla-

sa, pa mogu da mu dam i pesme ko-

je ja ne mogu da otpevam. Na pri-

mer, pesmu "Moja draga# ne mogu

da otpevam u tom tonalitetu u

kome je on otpevao. Da je za dve

oktave nià, mo`da bih i mogao,

ali ovako ne.

Dosta sam radio za druge i

imam utisak da mogu da napravim

prili~no dobre pesme, pa ~ak i

kada radim po naruxbi. Godinama

sam u~io ovaj zanat i danas mi je

teè da radim za sebe, nego za

druge.

?Kako izgleda kada se na jed-

nom mestu u studiju na|u ̂ ola,

Bora ôrba i Bajaga?

- Mi se vi{e-mawe dobro i

dugo poznajemo i uvek je to lepo

druèwe. Ponekad je te{ko da se

koncentri{emo na posao, jer nam

nije toliko do rada, koliko da

malo pri~e i zezawa. Najve}a opa-

snost je da se zapri~amo, jer to-

me onda nema kraja, pa nema ni{ta

od posla...

?Kada }e se pojaviti va{ novi

album?

- Voleo bih da do kraja ove

godine napravimo novi album. Je-

dan deo mojih albuma je iza{ao

dok nisu postojala CD izdawa, pa

bih voleo da napravimo wihova

reizdawa.

?Jeste li nostalgi~ni za pro-

{lim vremenima za koja se

obi~no kaè da su bila mnogo

plodnija za muzi~are?

- Nisam preterano nostalgi-

~an i trudim se da ne gledam u

pro{lost. Sebi kaèm da je bi-

lo lepo, ali po{to je sada neko

drugo vreme, ~ovek mu se mora

prilagoditi. Svi se borimo i

plivamo, ali se od uspomena ne

ìvi.

?Radili ste muziku za film

"Profesionalac#. Kakvo je

bilo to iskustvo?

- To je tek drugi film za ko-

ji sam komponovao muziku i ta

vrsta rada mi je veoma privla~-

na. Imao sam sre}u da me pozove

Du{an Kova~evi} i da sara|ujem

sa wim.

"Profesionalac# je brzo sni-

man, a kako je ve}ina radwe veza-

na za kafanu, muzika je morala

da bude takva. Dosta sam eksperi-

mentisao sa instrumentima po-

put tamburice, violine i imam

jo{ dosta ideja za filmsku muzi-

ku, koje ~uvam za neke budu}e pro-

jekte.

?Nekada{wa publika "Bajage i

Instruktora# nije mogla da

vas identifikuje sa novim mate-

rijalom. Kritika tako|e nije bi-

la blagonaklona prema albumu

"Zmaj od No}aja#?

- Trudio sam se da ovaj mate-

rijal ne li~i ni na {ta prije we-

ga. ̂ ak sam u jednom momentu imao

paranoju da }e on li~iti na "Po-

zitivnu geografiju#, {to nikako

nisam èleo. Volim da eksperi-

menti{em i nekada imam vi{e

uspeha sa tim, nekada mawe...

Nisam hteo da pravim retro-

plo~u i na kraju, mislim, da sam

uspeo u toj svojoj nameri.

¥ Boàna TRNINI]

MINI-INTERVJU MOMÎLO BAJAGI] BAJAGA

Nisam preterano nostalgi~an i trudim se da ne gledamu pro{lost. Nekada je bilo lepo, ali sada je neko drugovreme, pa ~ovek mora da mu se prilagodi

OD USPOMENA SE NE @IVI

ZVEZDA[?

Uradili ste himnu za "Zve-

zdu#. Da li biste mogli da

uradite i himnu za "Partizan#?

- Ja sam navija~ "Zvezde# i

radio sam himnu za "Zvezdu#.

Nisam od onih okorelih navi-

ja~a, ali ne bih radio himnu za

"Partizan#. Moj sin je okore-

li zvezda{ i kad bih to uradio,

ne bih mogao da se spasim od

wega. Mnogo bi mi zamerio, pa

bih imao problema u ku}i.

Radio sam himnu kluba za

koji navijam. Mo`da bih ipak,

osim za "Zvezdu#, uradio him-

nu za "Man~ester junajted# ili

"Real Madrid#.

Iako su ih tabloidi ve}

odavno proglasili qubav-

nicima, atraktivna glu-

mica An|elina Xoli i irski za-

vodnik Kolin Farel na engle-

skoj premijeri "Aleksandra#, uz

slu`beni poqubac samo su podije-

lili me|usobne pohvale.

Kolin je priznao kako ve} ne-

ko vrijeme nema stalnu djevojku i

dodao kako bi An|elina mogla da

bude wegov izbor, jer je idealna

èna. Poàlio se da zbog snimawa

filma nije mogao da bude na ro|e-

wu svog vanbra~nog sina, ali je do-

dao kako }e jednog dana da mu poka-

è film i da mu sve sve objasni.

An|elina se na premijeri po-

javila u dru{tvu prvog supruga

Xona Li Milera i izjavila kako

joj je bilo divno raditi s "di-

vqim Ircem#, koji je pun iznena-

|ewa i koji se uop{te ne quti ka-

da na wega bacate stvari.

Nije priznala da spada u red

wenih "prijateqa#, s kojima u po-

sqedwe vrijeme ima bliske su-

srete po hotelskim sobama.

Rediteq filma Oliver Stoun,

ogor~en ameri~kim kritikama,

nada se boqem prijemu filma u

Evropi jer su tu, kako sam kaè,

qudi obrazovaniji i boqe pozna-

ju anti~ku istoriju. ¥

Zahuktavaju se pripreme

za snimawe filmske

verzije kwièvnog best-

selera Dana Brauna "Da Vin-

~ijev kod#.

Triler u kojem }e se poja-

viti Tom Henks, dobio je i

gluma~ko poja~awe. Naime,

@an Reno }e glumiti detekti-

va Bezua Fa{ea, dok }e Henks

imati glavnu ulogu, onu Ro-

berta Langdona.

Roman po kojem se snima

film dvije godine je bio na

listi bestselera, a ekraniza-

cija se najavquje za 2006. go-

dinu.

Ovo ostvarewe }e reì-

rati Ron Hauard, prema scena-

riju Akive Goldsmana. Obo-

jica su 2001. godine dobila

Oskara za film "Predivan

um#. ¥

Maraja Keri potro{ila je vi-

{e od {est hiqada evra za sa-

mo jedan sat "lu|a~ke# kupo-

vine. Pop lutka "istresla# je silan

novac na luksuznu "Diorovu# odje}u,

dok je uìvala na zimskom odmoru u

ameri~kom ski-centru.

Obavije{teni kaù da je Mara-

ja i pored niskih temperatura u Aspe-

nu, odbila da kupi bunde od pravog

krzna i time odu{evila aktiviste za

za{titu ̀ ivotiwa. Izvor daqe navo-

di: "Nije htjela da nosi bilo {ta od

pravog krzna.# Ina~e, pjeva~ica je za

Boì} od tajnog oboàvaoca dobila

poklon u vrijednosti od 200 hiqada

evra.

Trideset~etvergodi{wa pop zvi-

jezda ostala je bez rije~i kad je otvo-

rila poklon i vidjela dijamant-

sku ogrlicu u obliku leptira,

i sada poku{ava da otkrije ko

je tajanstveni oboàvalac.

Maraja je bila {okirana kad

je na Boì} stigao paket

adresiran sa: "Mom leptiru

MK#. ¥

Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?Vi{e od prijateqa?

FILMSKA VERZIJA "DA VINÎJEVOG KODA"

Zajedno Henks i Reno

Biv{a sekretarica bogatog i slavnog Dejvida Bekama, koja je zaradila ogromne pare na otkrivawu wihove sek-

si afere i daqe privla~i pa`wu tabloida. Sklona egzi-

bicijama, ~esto i neukusnim, nedavno je pred televizij-

skim kamerama ogromnom prascu na jednoj farmi

sama uzimala spermu. Paparaci su je prije nekoli-

ko dana otkrili kako odlazi kod londonskog pla-

sti~nog hirurga kako bi umetnula silikone u gru-

di.

Maskirala se crvenom perikom i nao~arima

za sunce, ali wena tajna ionako }e uskoro biti vi-

dqiva.

Nedavno je "optuìla# svoju veliku "prijate-

qicu# Viktoriju Bekam da je tri puta pove}avala gru-

di, a sama se podvrgla operaciji vjerovatno zbog sli-

kawa za mu{ke magazine.

Ve} se pojavila u poznatom "Loudu#, a u novom

izdawu bi}e jo{ traènija i boqe pla}ena.

Zanimqivo je da se wena karikatura u golom iz-

dawu i Bekamovom zagrqaju pojavila nedavno i na fud-

balskom stadionu u Madridu, ali protivni~ki navija-

~i time nisu uznemirili Dejvida, koji je dao sve od se-

be da pobijedi "Real#. ¥

HUMANITARNA AKCIJA POPULARNIH PJEVAÂ

Dijamanti za leptiraTAJANSTVENI POKLON ZA MARAJU KERI

Boj Xorx: Pokreta~akcije

REBEKA LUS PRIVLAÎ PA@WU TABLOIDA

Ugradila "ve}i broj"

AN\ELINA XOLI I KOLIN FAREL

Vi{e od prijateqa?

Pomo} `rtvama cunamija

\KLUB POZNATIH

13

Boj Xorx i Klif Ri~ard udruìli su snage da skupe {to ve}u sumu novca za huma-

nitarne svrhe.Nadaju se da }e dobrotvornim singlom "Grief Never Grows Old",

koji je napisao di-xej Majk Rid, da prikupe dva miliona funti za pomo} `rtva-

ma cunamija, a pjesmu }e otpjevati i Ronan Kiting, Xejmi Kulum, Kris Rea, te Robin i

Beri Gib iz "Bi Xiza#.

Navodno bi ovoj humanitarnoj akciji mogla da se prikqu~i i Olivija Wutn-Xon,

a ovog vikenda bi}e odràn i veliki humanitarni koncert na stadionu u Kardifu. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005.ZANIMQIVOSTI

Pored "Baze 51# u kojoj su, ka-

ko se pri~a, od o~iju javno-

sti sakriveni ostaci lete-

}ih tawira pa ~ak i "ìvi vanze-

maqci#, jednu od najve}ih tajni u

ameri~koj istoriji predstavqa pro-

jekat nazvan "Duga# ili, kako je ka-

snije dobio ime, "Eksperiment Fi-

ladelfija#.

Naime, tokom Drugog svjetskog

rata gomila nau~nika sa obje zara-

}ene strane je poku{avala da una-

prijedi staro i prona|e novo nao-

ruàwe. Ono {to se usred rata de-

{avalo u luci ameri~ke mornari-

ce u Filadelfiji ostalo je miste-

rija sve do danas. Ipak, postoje svje-

doci koji tvrde da su bili na mje-

stu doga|aja.

Sve je po~elo kada je grupa ame-

ri~kih nau~nika poku{ala da Ajn-

{tajnovu teoriju jedinstvenog poqa

gravitacije i elektriciteta sprove-

de u praksu. Ciq je bio da se ratni

brodovi mornarice naprave nevi-

dqivim za neprijateqske radare. U

teoriji to je bilo mogu}e stvarawem

jakog magnetnog poqa oko broda, ko-

je bi "upilo# radarske zrake.

P r i ~ a

kaè da je

e k s p e r i -

ment doì-

vio potpuni

uspjeh... os-

im ~iweni-

ce da je eks-

perimental-

ni brod i

fizi~ki ne-

stao na neko

vrijeme a

onda se po-

novo poja-

vio. Umjesto

sakrivawa

broda nau~-

nici su ga

dematerija-

lizovali i,

kao u "Zvje-

zdanim sta-

zama#, tele-

portovali ki-

lometrima da-

leko.

Pri~a po~iwe u junu 1943. go-

dine sa brodom "Eldrix#, malim

razara~em za pratwu konvoja. Za

eksperiment je na brod postavqena

komplikovana oprema za stvarawe

jakog magnetnog poqa sastavqena

od dva velika generatora, nekoli-

ko stotina cijevi i ure|aja za sin-

hronizaciju.

U po~etku, ideja je bila da brod

bude bez posade i da se na wemu osta-

vi samo nekoliko kaveza sa ìvo-

tiwama. Protivnici ove ideje su

pobijedili sa argumentom da se efe-

kat eksperimenta moè vidjeti sa-

mo na ̀ ivim qudima. Posadi vjero-

vatno nije re~eno kroz {ta je tre-

balo da pro|e.

Da bi eksperiment bio dobro

pra}en "Eldrix# je bio okruèn

brodovima sa kojih je snimano sta-

we i mjerena ja~ina magnetnog po-

qa. U kontrolnom torwu bio je po-

stavqen radar, koji je u trenutku

stvarawa poqa trebalo da izgubi

brod sa ekrana.

Jedan od posmatra~kih brodova

je bio i "Endru Furuset# na kojem

je sluìo mornar Karlos Aqende,

imigrant koji je promijenio ime u

Karl Alen. Alen je o ovom doga|a-

ju desetak godina kasnije u pismi-

ma doktoru Morisu Xesapu opisao

{ta je vidio dok je pratio najmawe

jednu fazu cijelog eksperimenta.

Ta~no u 9 ~asova 22. juna 1943.

godine, daqinskim upravqawem sa

obale upaqeni su generatori na

"Eldrixu# i po~elo se stvarati ja-

ko elektromagnetno poqe. Zelen-

kasta magla je polako okruìla

brod a zatim nestala, nose}i i brod

sa sobom.

Na mjestu gdje je do prije neko-

liko sekundi stajao "Eldrix# ni-

je bilo ni~ega, ~ak se ni voda ni-

je uzburkala. Najvi{i oficiri

ameri~ke mornarice i nau~nici

bili su zapaweni. Niko nije o~e-

kivao da }e brod postati i fizi~-

ki nevidqiv.

Sve je i{lo po planu i petna-

estak minuta kasnije nare|eno je da

se generatori ugase. Magla se pono-

vo pojavila i brod se po~eo poja-

vqivati. Kada su nau~nici do{li

na palubu bilo je jasno da ne{to

nije i{lo kako treba. Posada je bi-

la dezorijentisana i u {oku. Spe-

cijalna jedinica je kompletnu po-

sadu odmah sklonila sa broda i o

wima se vi{e ni{ta nije ~ulo.

Prona|eni su novi qudi, koji-

ma tako|e nije re~eno u kakvu avan-

turu se upu{taju. Mornarica je za-

kqu~ila da je eksperiment dao po-

zitivne rezultate ali nije ono {to

su oni htjeli. Wima je bila potreb-

na radarska ali ne i opti~ka nevi-

dqivost. Nau~nici su se dali na po-

sao i promijenili neke od osnov-

nih parametara za stvarawe elek-

tromagnetskog poqa.

Drugi eksperiment sa "Eldri-

xom# izveden je 28. oktobra iste go-

dine u 17.15 ~asova. Generatori su

ponovo upaqeni i brod je postao

skoro nevidqiv za oko. Vidjeli su

se samo obrisi korita broda na vo-

di. Prvih nekoliko sekundi sve je

bilo u redu a onda je, u zasqepqu-

ju}oj eksploziji plavog svjetla, brod

potpuno nestao. Vi{e svjedoka je

potvrdilo da se brod pojavio kilo-

metrima daqe u Norfolku, gdje je

ostao nekoliko minuta, a zatim se

na isti misteriozan na~in "vra-

tio# u Filadelfiju.

Projekat "Duga# je odmah obu-

stavqen.

Cijela pri~a zvu~i kao nau~na

fantastika ali treba znati da su ob-

je strane u ratu okupqale vrhunske

nau~nike koji su izvodili eksperi-

mente sa razli~itim rezultatima.

Jedna takva grupa je sastavila

i prvu atomsku bombu koja bi, da

nije ba~ena na Hiro{imu, isto ta-

ko bila neobi~na pri~a o ludim na-

u~nicima i wihovim eksperimen-

tima. Ono {to zbuwuje u pri~i o

"Eksperimentu Filadelfija# je ~i-

wenica da se pored pomenutog Kar-

la Alena, javilo jo{ nekoliko ne-

povezanih svjedoka koji su do deta-

qa ponovili istu pri~u.

¥ Pripremio M. A.

KA@U DA JE ISTINA

EKSPERIMENT "FILADELFIJA"Jakim elektromagnetnim poqem brod

"Eldrix" je postao

nevidqiv za radare. Eksperiment je uspio. Problem je,me|utim, {to je brod i fizi~ki nestao

14

\"Eldrix": Gdje je nestao brod?

POSADA Prilikom drugog eksperi-

menta posada je pro{la mnogo

gore. Na brodu niko nije bio u

normalnom psihi~kom stawu da

ispri~a {ta se desilo. Neki od

mornara su ostali kao zamrznu-

ti i nisu se vratili u normal-

no stawe, neki su potpuno po-

ludjeli ali naj~udnije od svega

je bilo to {to je pet mornara

prona|eno "ugra|eno# u metal-

nu konstrukciju broda.

\Filmska verzija "Filadelfije":

Kao u "Zvjezdanim stazama"

Temeqe kinematografije na-

cisti~kog Tre}eg rajha je

postavila èna, Leni Ri-

fen{tal. Ali hronolo{ki, we-

na filmska djelatnost ne pripa-

da godinama rata, jer je ona svo-

ja glavna (ne)djela uradila ve}

ranije.

Leni Rifen{tal (1902-2001)

je studirala slikarstvo, a potom

je bila balerina i filmska glu-

mica. Ubrzo se prihvatila kame-

re i reìje, pa se usavr{ila u iz-

radi turisti~kih i takozvanih

"alpinisti~kih# filmova.

Veoma sposobna, revnosna,

okretna i pretjerano lukava, Ri-

fen{talova je po dolasku naci-

sta na vlast postala neobi~no ak-

tivna. Prihvativ{i nacisti~ke

te`we kao svoj stvarala~ki ide-

al, ukazano joj povjerewe da radi

filmski posao Rifen{talova je

shvatila kao orden za nacional-

ne usluge.

Gebels, ministar kulture, in-

formisawa i propagande, sa odu-

{evqewem je ovu mladu ènu

predstavio Hitleru, uvjeren da

}e ona svojim filmovima na naj-

boqi na~in da posluì {irewu

ideologije.

Tako je i bilo. Leni Rifen-

{tal je ubrzo snimila tri fil-

ma koji se smatraju stubom i mo-

delom nacisti~ke propagande. To

su "Pobjeda vjere# (Sieg des Gla-ubens, 1933), "Dan slobode# (Tagder Freiheit, 1935) i "Trijumf vo-

qe# (Triumph des Willens, 1936).

Ovaj posqedwi je remek-djelo de-

magogije u slu`bi ideologije.

Film "Trijumf voqe# je do-

kumentarac, o poznatom kongre-

su nacionalsocijalisti~ke par-

tije, odrànom u Nirnbergu 1934.

godine. Iz

obiqa sni-

mqenog mate-

rijala, Rife-

n{talova je

p a ` q i v i m

pre~i{}ava-

wem kadrova

film rije-

{ila monta-

òm. Vje{t-

om izmjenom

snimaka raz-

li~ite duì-

ne i ritma,

kontrastim,

metaforama

i analogija-

ma, postigla

je ono {to je

i bila poruka:

jedan narod, je-

dna ideja, jedan

firer.

Tokom rata Rifen{tal nije

snimala - bila je producent, or-

ganizator i glavni kontrolor cje-

lokupne filmske proizvodwe u

Rajhu. Opusto{en i osiroma{en

odlaskom istinskih stvaralaca

koji su se ve} ranije pred naci-

stima sklonili u Ameriku i ko-

jekuda, wema~ki film je u peri-

odu od 1939. do 1945. bio isprazan

i jalov. Prepu{ten polutalen-

tima, koji su bili poslu{nici i

zanatlije po zadatku, a ponajma-

we umjetnici.

Ali istrajno{}u i pedante-

rijom koji su samo wima svojstve-

ni, Nijemci su istovremeno neu-

morno snimali dokumentarne

propagandne filmove. Kamere

wihovih ratnih reportera su "po-

krivale# sve frontove - od sni-

maka bombardovawa Londona i Beograda, do reportaà o prodi-

rawu u Sovjetski Savez, o bici za

Staqingrad i desantu na ostrvo

Krit.

Jednog dijela tog materijala

saveznici su se do~epali tajnim

kanalima. Oni }e kasnije ove snim-

ke uvrstiti u gigantski zajedni~-

ki projekat od nekoliko cjelove-

~erwih dokumentaraca pod naslo-

vom "Za {ta se borimo#.

¥ Velimir BOJKO

FILM U RATU (7)

REMEK-DJELA DEMAGOGIJEPrihvativ{i ideologiju nacista, Leni Rifen{tal jesnimila tri filma koji su bili remek-djela Hitlerove

"sedme umjetnosti"

\ Leni Rifen{tal: Snimala prije rata

SAPUNICE Naslovi i teme wema~kih

igranih filmova iz ratnog pe-

rioda najboqe govore o kakvim

je "sapunicama# rije~: "Bal na

Zlatnom jezeru#, "Be~ igra i

pjeva#, "Karneval qubavi#, "Ti-

rolski koncert#. Tu su bili i

filmovi o romansi na obali, o

sirotici i grofu, o knegiwi i

studentu - "qubi}i#, melodra-

me, operete i komedije, daleko

od sumorne stvarnosti ratnog

trenutka.

Omiqeno je bilo i film-

sko veli~awe arijevskih juna-

ka-nadqudi, iz teutonskih le-

gendi, u mitovima o Krimhildi

i Brunhildi, o vili Lorelaj ko-

ja se sun~a na obali Rajne.

ZLOÎNAC U propagirawu nacisti~kih ideja, Rifen{talova je svojim fil-

movima doprinijela vi{e nego iko. Zato su je poslije rata savezni-

ci proglasili ratnim zlo~incem, optuìv{i je "za kolektivno slu-

|ivawe wema~ke nacije i zloupotrebu filma s ciqem najodvratni-

jeg naturawa ideologije fa{izma okupiranim narodima#. Weni fil-

movi su godinama bili na "crnoj# listi.

Leni Rifen{tal je, me|utim, uspjela da se skloni, pa se kao i

mnogi nacisti, godinama sakrivala u Ju`noj Americi i Etiopiji i

nije snimala ni{ta.

Ako odlu~e da se upuste u

avanturu zvanu ilegalni

prelazak u Sjediwene Ame-

ri~ke Dràve, Meksikanci ubu-

du}e treba da se "naoruàju# -

stripom. Meksi~ka vlada je, nai-

me, izdala vodi~ u obliku stripa

koji opomiwe mogu}e iseqenike

na opasnosti ilegalnog prelaska

u "obe}anu zemqu#. Istovremeno,

vodi~ nudi savjete o tome kako da

se bezbjedno opstane preko grani-

ce - {to je razdraìlo pristali-

ce politike stroèg useqavawa u

SAD koji tvrde da vodi~ ohrabru-

je ilegalnu emigraciju. Svake go-

dine, stotine emigranata umire u

pustiwi, a mnogi ginu u poku{aju

da preplivaju Rio Gradne. Pro{le

godine, 325 Meksikanaca je izgubi-

lo ìvot du` granice, saop{tio

je Biro za carinu i grani~nu za-

{titu Sjediwenih Dràva.

Oko 1,5 miliona primjeraka xep-

ne kwiìce, pod naslovom "Vodi~

za meksi~ke iseqenike#, {tampa-

lo je ministarstvo za spoqne po-

slove i rastura ga kao besplatni

dodatak u stripovima koji su naj-

popularniji me|u odraslim Mek-

sikancima. U uvodu, strip-vodi~

prikazuje trojicu qudi koji se {u-

waju kroz `buwe du` rje~ne oba-

le, uz obja{wewe da "ovaj vodi~

ima ciq da vam pruì neke prak-

ti~ne savjete ako ste ve} donije-

li te{ku oduku da potraìte po-

sao van va{e zemqe#. Po~ekom sva-

ke godine, kada potencijalni ise-

qenici po~nu da razmi{qaju o pu-

tovawu na sjever, vlada Meksika

pokre}e radio ili televizijske

kampawe da ih obavijesti o opasno-

stima sa kojima }e se suo~iti du`

ameri~ko-meksi~ke granice.

Ove godine, ministarstvo inostra-

nih poslova je odlu~ilo da kampa-

wi doda vodi~ kako bi "informa-

cije bile neposredno prenijete u

domove qudi#, izjavio je Aso{i-

jeted presu zvani~nik ministar-

stva Xeronimo Gutieres.

- Kad jednom stignu do grani-

ce, onda im je te{ko da promijene

odluku - kaè on. Vodi~, istina,

obja{wava da je najsigurnije za

ulazak u SAD imati ameri~ku vi-

zu i meksi~ki paso{. Ali, tu su i

savjeti o tome kako izbje}i te{ko

rawavawe ili smrt za one koji ri-

je{e da granicu pre|u bez vize i

paso{a. Protivnici ove inicija-

tive kaù da strip-vodi~ vi{e

sluì kao priru~nik o tome kako

ilegalno pre}i granicu, nego kao

mjera za odvra}awe qudi od ile-

galne emigracije.

- Ovim dokumentom, meksi~ka

vlada ne samo da nije naloìla

stanovni{tvu da se drì zakona o

emigraciji ve} je, u bogatim

pojedinostima, dala uputstva o to-

me kako zaobi}i ameri~ke zakone

- kaè Xon Kili direktor ame-

ri~kog Centra za prou~avawe emi-

gracije. Meksi~ka vlada je i do sa-

da ~esto napadana da ne ~ini do-

voqno da zaustavi emigrantsku bu-

jicu koja neprekidno te~e ka sje-

veru. Ali, zvani~nici kaù da vla-

da malo {ta moè da uradi. Ta~-

no je, kaù oni, da je ilegalni pre-

laz granice krivi~no djelo, ali

nema zakona koji bi sprije~io qu-

de da se skupqaju du` granice.

Gutieres brani vodi~ svoje vlade

kao poku{aj da se spasu ìvoti, i

ukazuje da u vodi~u jasno pi{e da

se wime ne podràva putovawe bez

vize i paso{a. ¥

NESVAKIDA[WI VODI^ MEKSI^KE VLADE

Savjeti za bijeg UPUTSTVA Na jednoj strani vodi~a je

slika qudi koji pje{a~e pusti-

wom u blizini dalekovoda, sa

savjetom da "ako se izgubite,

odràvajte smjer drè}i se ban-

dera, èqezni~kih pruga ili

pra{wavih puteva#.

- Prelaèwe rijeke moè

da bude veoma opasno, naro~ito

ako prelazite sami i no}u - opo-

miwe vodi~. - Odje}a postaje

jo{ teà kada se namo~i, {to

plivawe ili plutawe ~ini te-

{kim. Vodi~ savjetuje dodavawe

soli u vodu da bi se izbjegla de-

hidracija pri proboju granice

u pustiwi, uz napomenu da je naj-

boqe kretati se u vrijeme kada

je vru}ina najmawa.

Gra|evinski radnik Patrik

Loler (23) iz gradi}a Litl-

ton, u ameri~koj dràvi Ko-

lorado, oti{ao je kod zubara ̀ ale-

}i se na nesnosnu zuboboqu ali je

snimak koji mu je u ordinaciji na-

pravqen pokazao da je uzro~nik bo-

la 10 santimetara duga~ak ekser u

wegovom nepcu.

Da stvar bude jo{ zanimqivi-

ja, Patrik uop{te nije mogao da

objasni odakle ekser u wegovoj lo-

bawi. Poku{avaju}i da odgonetne

kako je to moglo da se desi, prisje-

tio se da je {est dana ranije na gra-

dili{tu pneumatski ~eki} sam

"opalio# dok ga je drào. Ekser se

zabio u par~e drveta koje se nala-

zilo nekoliko centimetara od we-

gove glave. Vjerovatno je pneumat-

ski ~eki} i drugi put izbacio ek-

ser, ali Patrik to nije ni regi-

strovao, niti je osjetio

da mu se zario u nepce,

prenijela je agencija

Aso{ijeted pres.

Kada se poslije ne-

koliko dana javio bol,

Patrik je pomislio da

je u pitawu zuboboqa,

ali je odlagao posjetu

zubaru koliko god je

mogao uzimaju}i na svo-

ju ruku analgetike. Kako bol nije

jewavao, Patrik je bio prinu|en

da ode na zubnu kliniku gdje je ra-

dila wegova supruga.

Ni zubar, me|utim, na prvi po-

gled nije mogao da ustanovi koji

zub je u pitawu, pa je Patrika po-

slao na snimawe vilice. Tek je sni-

mak ukazao da je uzro~nik bola 10

centimetara dug ekser u wegovom

nepcu. Patrik je ubrzo operisan u

Denveru - ekser je izva|en i bol je

prestao.

Vjerovatno se "bol# ponovo po-

javio kada je Patriku stigao ra~un

za bolni~ke tro{kove - izme|u

80.000 i 100.000 dolara. Ali, {ta je

to u pore|ewu sa nevjerovatnom

sre}om koju je imao - ekser je ~eti-

ri centimetra prodro u wegovu lo-

bawu i za dlaku proma{io wego-

vo desno oko! ¥

ÛDNA ZUBOBOQA JEDNOG AMERIKANCA

Otkud ekser u lobawi?

Oko tri hiqade polarnih

medvjeda ̀ ivi uz Barenco-

vo more na sjeveru Evro-

pe, pokazao je prvi popis tih ì-

votiwa kojim je trebalo da se

utvrdi wihova osjetqivost na za-

ga|ewe i topqewe leda.

Istraìvawe su sproveli Ru-

si, Norveàni i Britanci, a po-

kazalo je da je broj medvjeda u re-

giji pri dnu prethodne grube pro-

cjene od tri do pet hiqada. Ipak,

"oko tri hiqade ìvotiwa rela-

tivno je velik broj u biolo{kim

relacijama#, stoji u saop{tewu

norve{kog ministarstvo za{ti-

te okoline. Rije~ je o 12 odsto od

ukupnog broja od 25 hiqada po-

larnih medvjeda u svijetu.

- Taj popis nam daje dobro po-

lazi{te za daqu za{titu tih ì-

votiwa. Znamo da su polarni me-

dvjedi izloèni zaga|iva~ima iz

okoline i klimatskim promjena-

ma na Arktiku - rekao je mini-

star Knut Arild Harajde.

U novembru je osam dràva sa-

stavilo izvje{taj prema kojem se

arkti~ko podru~je zagrijava dvo-

struko brè od ostatka Zemqe, a

ve}ina nau~nika smatra da je za to

krivo gomilawe gasova sa efek-

tom staklene ba{te nastalih iz-

garawem fosilnih goriva. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

22. i 23. januar 2005. KOLA@ 15

1. SAD su Aqasku kupile od:

a) Rusije

b) Kanade

v) Norve{ke

2. Dvogrbe kamile ìve u:

a) Africi

b) Aziji

v) Australiji

3. Kantabrijske planine se

nalaze u:

a) Engleskoj

b) [paniji

v) Italiji

4. Herbert fon Karajan je:

a) {ahista

b) dirigent

v) kwièvnik

5. Kart-blan{ je:

a) jelovnik po naruxbi

b) geografska karta Arktika

v) ~ista hartija

6. Kasacija je termin u:

a) pravu

b) ekonomiji

v) medicini

7. Pokrajina Katalonija je u:

a) [paniji

b) Francuskoj

v) Italiji

8. Katapult se koristi:

a) u rudnicima

b) na nosa~ima aviona

v) u èqezarama

9. Glavni grad Katara:

a) Bulova

b) Omega

v) Doha

10. Katarza je:

a) mala tvr|ava

b) oreol oko glave sveca

v) pro~i{}avawe

11. Pozitivan jon je:

a) anjon

b) katjon

v) proton

12. Vi{ecijevni baca~ raketa je:

a) ka}u{a

b) sa{ewka

v) leno~ka

13. Kau~uk se dobija iz:

a) drveta

b) nafte

v) minerala

14. Kvadratura kruga je:

a) djelimi~no izvodqiva

b) neizvodqiva

v) izvodqiva

15. Zamjena jedne li~nosti sa

drugom je:

a) kvid pro kvo

b) kvi pro kvo

v) kvintili vare, legiones rede

16. Jedan od rimskih breùqaka je:

a) Kvirinal

b) Kvintola

v) Kardinal

17. U filmu "Pjevaju}i na ki{i#

glumi:

a) Deni Kej

b) Xin Keli

v) Fred Aster

18. Upala ro`wa~e oka je:

a) oftalmitis

b) keratitis

v) tonzilitis

19. Petrolej ili:

a) afrozin

b) kerozin

v) demezin

20. Xek Keruak je:

a) slikar

b) kwièvnik

v) arhitekta

KVIZ

Odgovori:

1-a, 2-b, 3-b, 4-b, 5-v, 6-a, 7-a, 8-b, 9-v, 10-v, 11-b, 12-a, 13-a, 14-b, 15-a, 16-a, 17-b, 18-b, 19-b, 20-b.

Provjeritesvoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Povoqne okolnosti uti~u na dovr{a-

vawe ranije zapo~etih stvari. Posto-

ji {ansa da dobijete javno priznawe za

trud. Moralna satisfakcija prija.

Posao: Mnogi Ovnovi se u toku ove nedjeqe spre-

maju za put. Ukoliko taj put ne realizujete, kontak-

tira}ete sa inostranstvom. Komunikativan i uspje-

{an period.

Zdravqe: Nervni sistem je napregnut, pa su poèq-

ni opu{tawe i odmor. Problemi sa sluhom i grlom

prolaznog su karaktera. Ne pani~ite!

Qubav: U vje~itoj trci za poslom, zanemarujete vo-

qenu osobu, pa je emotivni ìvot prili~no prazan.

Mo`da vas partner ne stimuli{e dovoqno? Ne{to

tu ne {tima.

Bik (21.4 - 20.5)

Funkcioni{ete izuzetno dobro, jer

ste uspjeli da na|ete zlatnu sredinu

izme|u posla i provoda. Bi}e svega

po malo. Nije lo{a situacija ni na

planu finansija.

Posao: Konflikt sa saradnicima vi{e je nego sti-

mulativan. Vidje}ete da se rizik isplatio. Posti-

ète sve {to ste zamislili, ~ak i vi{e od toga.

Zdravqe: Nervoza, stres, strahovi i osje}aj da vri-

jeme uludo tra}ite - lo{e se odraàvaju na zdravqe.

Ukoliko se urazumite, izbje}i }ete probleme sa sr-

cem.

Qubav: Seksualna energija je jaka. Partner vam spre-

ma prijatno iznena|ewe, a i vi wemu. Puno lijepih

trenutaka i radosti.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Kako biste se izvukli iz krize na naj-

boqi mogu}i na~in, poèqno je biti

diplomati~an. Sve u znaku kompromi-

sa i zavr{etaka. Sa nekim ili ne~im

morate da se mirite.

Posao: Vi{e vremena posve}ujete hobiju nego stal-

nom poslu. Shvatate da vam je on dosadio, jer se ni-

{ta epohalno ne de{ava. Blizanci vole promjene.

Zdravqe: Problemi su posqedica pretjerivawa u

hrani i pi}u. Da li ste mo`da razmi{qali o novom

na~inu ishrane? Eto promjene!

Qubav: Sa stalnim partnerom postoji konstantno

rivalstvo uz verbalna prepucavawa. Ali spontana

avantura vreba u potaji... Ne odbijate takav izazov.

Rak (21.6 - 20.7)

Divno se osje}ate, fantasti~no iz-

gledate. Va{a prelijepa pojava zra~i

{armom i optimizmom, i to zahvaqu-

ju}i blagonaklonim planetarnim uti-

cajima.

Posao: Saradnici nastoje da vas izbace iz takta.

Za divno ~udo, to im ne polazi za rukom. Dovoqno

ste harmoni~ni i jaki, tako da ignori{ete zlona-

mjerne osobe.

Zdravqe: Relativno se dobro osje}ate. Poku{ajte

da zadrìte ovaj stil razmi{qawa i pona{awa, pa

}ete biti ne samo zdraviji nego i sre}niji.

Qubav: Na slavqu ili sedeqci upoznajete intere-

santnu osobu, ~ak se i zaqubqujete. Ova nedjeqa je

u znaku romanti~ne qubavi ili ma{tawa o woj.

Lav (21.7 - 21.8)

Trenutno ste u minus fazi. Nedosta-

je vam snaga, pa razmi{qate o tome da

od ne~ega odustanete. Saznawe o tome

da ste odgovorni za sebe i druge zai-

sta je bolno.

Posao: Zavr{avate gomilu sitnih poslova koji su

vas optere}ivali. Smisao da prenesete drugima zna-

we trenutno je nagla{en, pa shodno tome i funkci-

oni{ite.

Zdravqe: Malaksalost je posqedica nervirawa i

lo{ih planetarnih uticaja. Poku{ajte da vitamin-

skom terapijom prevazi|ete problem.

Qubav: Sre}niji pripadnici znaka uìvaju u zagr-

qaju voqene osobe. Oni drugi ma{taju o tome. Glav-

na pokreta~ka snaga je qubav.

Djevica (22.8 - 22.9)

U fazi ste ekspanzije kreativnih mo-

}i. Po{to ste preplavqeni emocija-

ma, mo`da bi okrenutost poeziji ili

~ak pisawe pjesama bilo pravi iza-

zov.

Posao: Niste zadovoqni razvojem doga|aja na po-

slovnom planu. Smatrate da zasluùjete boqi po-

sao i razmi{qate o tome kako da ga prona|ete. Ko-

lege vas izlu|uju.

Zdravqe: Problemi sa ki~mom ili srcem. Ukoliko

idete na put, mogu}e su povrede. Budite oprezni,

ne nervirajte se.

Qubav: Partner poku{ava da vas odobrovoqi sit-

nom pa`wom ili poklonom. Smatrate da je wegov

potez neadekvatan i doprinosite zahla|ewu od-

nosa.

Vaga (23.9 - 22.10)

U konfliktu ste sa samim sobom. Ima-

te problema, ali ne znate kako da se

sa wima izborite. Uravnoteènost je

ono za ~im ùde osobe ro|ene u va{em

znaku.

Posao: Nestrpqivi ste u ̀ eqi da krenete u nove po-

duhvate. Iako trenutno savladavate finansijsku

krizu, shvatate da vam je neophodan boqe pla}en po-

sao.

Zdravqe: Zdravstveni problemi imaju veze sa orga-

nima za varewe. Daqe od slatki{a i jake hrane. Bi-

}ete i zdraviji i qep{i.

Qubav: Potrebno vam je malo topline ovih dana.

Odnosi sa partnerom trenutno su zahladweli. Qu-

bomora i èqa da {pijunirate partnera nikuda ne

vode.

[korpija (23.10 - 22.11)

Sjajno izgledate i isto tako se osje}a-

te. Prisustvo na zanimqivim doga|a-

wima ~ini vas jo{ sre}nijim i zado-

voqnijim. Ludo i nezaboravno, {ta

drugo da se kaè.

Posao: Zavr{avate vaàn poslovni projekat, {to

vas ~ini zadovoqnim. Javno priznawe vas inspiri-

{e da zapo~nete ne{to novo. Dobra zarada na pomo-

lu!

Zdravqe: Zaqubqen ~ovjek je sre}an i zdrav. Nema-

te vremena da se optere}ujete stara~kim problemi-

ma. Zubi i kosti trenutno su slaba ta~ka organizma.

Qubav: Nekome polazi za rukom da na velika vrata

u|e u va{e srce i u va{u du{u. Rje{avate da zarad

wega investirate u budu}nost. Ukoliko ste slobod-

ni, oprezno! Brak je na pomolu.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Uìvate u lijepim i luksuznim stvari-

ma. Va{a snobovska priroda trenutno

je u elementu. Jo{ ako vam materijal-

ne okolnosti dozvoqavaju da sebi {to-

{ta priu{tite, bi}e fantasti~no!

Posao: Ne moète da se poàlite ni na posao, ni

na zaradu. Sve se odvija na zadovoqavaju}i na~in.

Ukoliko iskrsnu problemi, krivac je brzopletost.

Zdravqe: Zdravqe je relativno dobro, ako se izu-

zmu problemi vezani za kilaù. Holesterol i li-

pidi, a mo`da i trigliceridi, predstavqaju cijenu

hedonisti~kog na~ina ìvota.

Qubav: Strah od qubavi zapravo je strah od promje-

na. Lak{e je tvrditi pazar nego baciti se u zagrqaj

voqenom bi}u. Inertni ste i nedovoqno aktivni na

tom planu.

Jarac (21.12 - 19.1)

Ukoliko ste shvatili da qepota ì-

vqewa leì u malim stvarima, na pra-

vom ste putu. Ukoliko niste, {ta da se

radi? Vaqda }ete se i vi opametiti,

do}e vaqda i do toga.

Posao: Nalazite se u situaciji kada je takti~nost

potrebnija nego ikad. Budite uporni i odmjereni,

jer }ete samo tako ostvariti zadovoqavaju}e rezul-

tate.

Zdravqe: Nastupilo je poboq{awe. Lak{i hormon-

ski debalans je prolaznog karaktera. Seks je pravi

na~in da uspostavite ravnoteù.

Qubav: Puno lijepih trenutaka nalazite ako ne u

zagrqaju voqene osobe ono barem u kreativnom ra-

du. Po{to ste prakti~ni, poku{a}ete da ove dvije

stvari objedinite.

Vodolija (20.1 - 18.2)

U svom ste elementu; dakle, {to lu|e

to boqe. Branite se od negativnih uti-

caja. Rukovo|eni sopstvenim iskustvom,

ostvarujete samo djelimi~an uspjeh.

Posao: Kreativna ma{ta pomaè vam da postignete

zavidne rezultate. Morate se izboriti sa glavnim

neprijateqem - sujetom - ukoliko èlite da uspjeh

bude kompletan.

Zdravqe: Ka{ika vam moè do}i glave. Sve {to se

ti~e zdravqa vezano je za ishranu, pa ne budite ne-

uroti~ni s tim u vezi.

Qubav: Uìvate u zagrqaju voqene osobe. Poku{aj-

te da mawe pri~ate, a vi{e "radite#, jer u protiv-

nom moète pokvariti lijep emotivni period u kom

se trenutno nalazite.

Ribe (19.2 - 20.3)

Nalazite se pred mno{tvom zna~ajnih

promjena. Ne dozvolite sebi luksuz da

"uprskate stvar#. Samo direktna akci-

ja vodi ka uspjehu, ina~e pomak napri-

jed se ne}e primijetiti.

Posao: Niste zadovoqni poslom ili na~inom na ko-

ji ga obavqate. Mislite da moète vi{e i boqe. Sa-

radnici ~ine sve da pokaù suprotno. Nervirate se.

Zdravqe: Problemi sa kukovima, ̀ u~nom kesom, i{i-

jasom, reumatizmom. Sijaset nevoqa prevencijom mo-

ète makar ublaìti, ako ne sprije~iti.

Qubav: Ukoliko niste u vezi, ne}e vam puno smeta-

ti samo}a, jer ste zadovoqni sami sobom. Ali, uko-

liko jeste, nemojte pokvariti lijepe trenutke nebit-

nim sitnicama.

NEDJEQNI HOROSKOP

Najstariji komad leda na

svijetu izva|en je iz dubo-

ke rupe na Antarktiku ka-

ko bi nau~nicima pruìo uvid u

klimu prije gotovo milion godi-

na, dok se ~ovjek jo{ nije pojavio

na Zemqi.

Hajnc Miler iz Instituta za

polarna i okeanografska istra-

ìvawa Alfred Vegener, koji je

vodio projekat, izjavio je da se

bu{ilica koja je probila nasla-

ge antarkti~kog leda zaustavila

na dubini od 3.270 metara kada je

nai{la na podru~je gdje se led to-

pio pod uticajem lave. Komad le-

da izva|en iz najve}e dubine bio

je star oko 900.000 godina, dodao

je on.

Bu{ewe rupe u ledenoj kori

po~elo je 1996. godine u sklopu

projekta EPICA (European Pro-ject for Ice Coring in Antarctica).

U poduhva-

tu u~estvuje

deset evrop-

skih dràva, a

ciq mu je da

kroz analizu

oblika krista-

la leda sazna

ne{to vi{e o

klimi iz davne

pro{losti Ze-

mqe.

Hajnc Mi-

ler je rekao da

nije o~ekivao

otkri}e tako

starog leda,

budu}i da je

o r i g i n a l n i

ciq bio do}i

do dubine koja bi odgovarala sta-

rosti od 500.000 godina.

U vremenu iz kojeg datira led

svijetom su vladali sisari, a hu-

manoidi su tada bili na nivou

Homo erectusa, a ti preci savre-

menog Homo sapiensa ìvjeli su

{irom Evroazije. ¥

Temperatura u francuskim Al-

pima pove}ala se tokom pro-

teklih ~etrdeset godina za je-

dan do tri stepena, odnosno "vi{e

nego u ostalim dijelovima Francu-

ske#, pokazala je studija koju je ob-

javio Meteo - France.

Osim na pove}awe temperatu-

re, studija upozorava i da je prote-

klih godina bilo mawe snijega ne-

go ina~e. Dok se temperatura na pod-

ru~ju Francuske u stotinu godina

pove}ala za jedan stepen Celzijusa,

u Alpima se tokom zime na visini

od 1.800 metara pove}ala za jedan do

tri stepena u razdobqu od ~etrde-

set godina.

To pove}awe

temperature po-

sebno se primje-

}uje po~etkom i

krajem zime, a

bilo je izraè-

no tokom osamde-

setih i devedese-

tih godina 20. vi-

jeka. Francuske

Alpi jako su iz-

loèni zagrijavawu atmosfere u

zimskom razdobqu, tvrdi Meteo -France.

Ta klimatolo{ka studija Al-

pa od 1958. do danas pokazuje ponaj-

prije da je proteklih nekoliko go-

dina bilo najmawe snijega. Prema

autorima studije, istraìva~ima

iz Centra za prou~avawe snijega

pri Meteo - France u Grenoblu, u

proteklih 40 godina od 1975. do 1985.

bilo je mnogo snijega, ali izme|u

1987. i 1993. godine nije ga bilo do-

voqno. ¥

POSQEDICE GLOBALNOG ZAGRIJAVAWA

ZBOG ZAGA\EWA NA SJEVERU EVROPE

MEDVJEDA SVE MAWE

Najstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaNajstarija kocka ledaISTRA@IVAWA NA ANTARKTIKU

ALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGAALPI BEZ SNIJEGA

Najstarija kocka leda

ALPI BEZ SNIJEGA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

U 20. kolu se sa-

staju: Bolowa - Ka-

qari (subota, 18.30),

Inter - Kjevo (subo-

ta, 20.30), Juventus -

Bre{a, Lacio - Sampdorija,

Le}e - Atalanta, Livorno -

Milan, Mesina - Parma, Udi-

neze - Re|ina, Sijena - Paler-

mo (nedjeqa, 15.00), Fioren-

tina - Roma (nedjeqa, 20.30).

U 18. kolu se sa-

staju: Bajern - Ham-

burger igrano u pe-

tak na ve~e, Hanza -

Frajburg, Majnc - [tutgart,

Borusija Menhengladbah - Ar-

minija, Nirnberg - Kajzersla-

utern, [alke - Verder, Volf-

sburg - Borusija Dortmund (su-

bota, 15.30), Hanover - Bajer

Leverkuzen, Bohum - Herta

(nedjeqa, 17.30).

U 24. kolu se

sastaju: Sautemp-

ton - Liverpul

(subota, 13.45),

Norvi~ - Mid-

lzbro, Man~ester

junajted - Aston Vila, Ever-

ton - ârlton, êlzi - Por-

tsmut, Kristal Palas - Toten-

hem, Birmingem - Fulam (subo-

ta, 16.00), Vest Bromvi~ Albi-

on - Man~ester Siti (subota,

18.15), Arsenal - Wukasl (ne-

djeqa, 17.05).

U 20. kolu se sa-

staju: Barselona -

Rasing Santander

(subota, 20.00), At-

letik Bilbao - Osa-

suna (subota, 22.00), Viqareal

- Valensija, Betis - Numansi-

ja, Deportivo - Espawol, He-

tafe - Saragosa, Levante - Re-

al Sosijedad, Albasete - Sevi-

qa (nedjeqa, 17.00), Malaga -

Atletiko Madrid (nedjeqa,

19.00), Real Madrid - Majorka

(nedjeqa, 21.00).

U 22. kolu se sa-

staju: Mec - Marseq

(subota, 17.15), Ka-

en - Okser, Bastija -

Nica, Istr - Stras-

bur, Monako - Lens, Ren - Aja-

~io, So{o - Bordo, Sent-Eti-

jen - Pari Sen @ermen, Tuluz

- Nant (subota, 20.00), Lil -

Lion (nedjeqa, 21.00). ¥

FRANCUSKA

[PANIJA

ENGLESKA

WEMA^KA

ITALIJA

LONDON - Najzanimqiviji

duel 24. kola engleske Premijer

lige igra se na "Hajberiju#, gdje

}e Arsenal ugostiti uvijek neu-

godni Wukasl. Susret se igra u

nedjequ, sa po~etkom u 17.05 ~aso-

va.

Arsenal se trenutno nalazi

na drugoj poziciji sa ~ak 10 bodo-

va zaostatka za liderom êlzi-

jem. U posqedwa dva kola izabra-

nici Arsena Vengera nisu osje-

tili slast pobjede, a u posqedwoj

rundi su doìvjeli neugodan po-

raz na gostovawu kod Boltona.

Me|utim, kako najavquju u klubu,

to se ne}e ponoviti u nedjeqnom

okr{aju.

- Moramo se iskupiti za taj

poraz. Poslije remija sa Man~e-

ster Sitijem, izgubili smo od

Boltona i sada nam je êlzi ve}

daleko odmakao. Ipak, to ne smi-

je uticati na na{u igru i vjeru-

jem da su se moji igra~i oporavi-

li te da }e u nedjequ dokazati da

posjeduju kvalitet. Respektujemo

rivala, ali mi moramo i}i na po-

bjedu, a sve sem toga i teoretski

bi zna~ilo da smo otpali iz bor-

be za titulu - rekao je menaxer

Arsenala Arsen Venger.

Wukaslu ove sezone ba{ i ne

cvjetaju ruè. êta sa "Sent Xe-

jms Parka# se nalazi tek na 12.

poziciji sa 29 bodova. Ipak, u po-

sqedwa tri susreta zabiqeìli

su dvije pobjede i remi, te na kri-

lima tih uspjeha ulaze u me~.

- Ohrabruje forma ekipe u

posqedwa tri kola i vjerujem

da moèmo nastaviti u istom

ritmu. Ipak, svjesni smo da je

rival veliki favorit i da se

moraju "vaditi# protiv nas.

Uprkos tome ne}emo bez borbe

poloìti oru`je. O~ekujem kva-

litetan fudbal, te da }emo osta-

ti neporaèni - istakao je isku-

sni napada~ "svraka# Alen [i-

rer. ¥

U NEDJEQU NA PROGRAMU DERBI PREMIJER LIGE, ARSENAL - WUKASL

"TOBXIJE" GA\AJU "SVRAKE"Moramo se iskupiti za poraz protivBoltona, {to zna~i da gosti padajuna

"Hajberiju", kaè Arsen Venger

\ Tjeri Anri (Arsenal): Doma}in prekida crnu seriju

1. Roma dolazi sebi, a Fioren-

tina je nanizala seriju slabih rezul-

tata i mora}e da se "vadi#. S obzi-

rom na neefikasnost wenog napada

najsigurnije je igrati na mali broj

golova.

2. Duel dva nepredvidiva tima.

Ishod je te{ko predvidjeti, a u ova-

kvom derbiju normalno je o~ekiva-

ti dva do tri gola.

3. Ekipa Arsenala je neo~eki-

vano zaustavqena u Boltonu i si-

gurno ne}e dopustiti novo nepri-

jatno iznena|ewe, pogotovo na svom

"Hajberiju#.

4. Doma}in igra slabo, dok je

gost neumoqiv na svom terenu, a ne-

ubjedqiv u gostima. Teàk me~ za

prognozere, jer su mogu}a sva tri

ishoda, pa je uputnije o~ekivati ka-

nonadu golova.

5. Lil je najprijatnije iznena-

|ewe, a Lion je u{ao u seriju i ne-

zadrìvo ide ka tituli. S obzirom

na ~eli~nu odbranu i igru na kon-

tre, realno je da se mreè u Lilu ne-

}e ~esto tresti. ¥ B. M.

QUPKO PETROVI], TRENER U FS SCG

Neizvjesno u derbiju

KUTAK ZA KLADIONIÂRE

1. Fiorentina - Roma 0-2

2. [alke - Verder 2-3

3. Arsenal - Wukasl 1

4. Malaga - Atletiko M. 3+

5. Lil - Lion 0-2

MOJ TIP

1. Lacio u posqedwe vrijeme

igra odli~no i mislim da ne}e do-

zvoliti iznena|ewe na "Olimpiku#.

Imaju dobru ekipu, koja se kona~no

uigrala, pa je trijumf doma}ina u

ovom duelu, ipak, izvjestan.

2. Iako je po mnogima [tutgart

favorit u ovom me~u, tipujem na Ma-

jnc. Na svom terenu igraju odli~no,

imaju samo jedan poraz i vjerujem da

}e pobijediti favorizovane goste.

3. Izabranici Aleksa Ferguso-

na su apsolutni favoriti. Aston

Vila je u katastrofalnoj formi i

ne vjerujem da mogu ostvariti povo-

qan rezultat na "Old Trafordu#.

4. Veoma neugodna utakmica za

prognozirati. Doma}in igra dobro,

ali ni Osasuna nije za potcijeniti,

pa o~ekujem neizvjestan me~ i neri-

je{en ishod.

5. Monako je tako|e veliki fa-

vorit. Smatram da Lens ne}e pomr-

siti ra~une "kneèvima#, koji su

jo{ uvijek u borbi za titulu.

¥ De. M.

SLOBODAN TRIFUNOVI], FUDBALSKI TRENER

Man~ester favorit

1. Lacio - Sampdorija 1

2. Majnc - [tutgart 1

3. Man~ester J. - Aston Vila 1

4. Atletik B. - Osasuna H

5. Monako - Lens 1

MOJ TIP

1. Te{ka utakmica za progno-

zirawe. Bolowa je doma}in, ali ove

sezone igra veoma lo{e, dok je s

druge strane Kaqari jedno od pri-

jatnijih iznena|ewa. Zato smatram

da je remi najrealniji ishod ovog du-

ela.

2. Ovo je prvo kolo poslije du-

ge pauze. Ekipe nisu u formi, a sa-

mim tim ni strijelci, pa vjerujem

da se mreè ne}e puno puta tresti.

3. Everton igra odli~no, pogo-

tovo na svom terenu, pa smatram da

}e i ârlton pognute glave napu-

stiti "Gudison park#.

4. Viqareal se kona~no probu-

dio i u posqedwe vrijeme ima od-

li~ne rezultate. Valensija jeste u

samom vrhu, ali vjerujem da ne}e

do}i do cijelog plijena.

5. To je duel podjednakih eki-

pa. So{o je u lo{oj seriji, ali vje-

rujem da joj je do{ao kraj i smatram

da }e pred svojim navija~ima do}i

do bodova. ¥ De. M.

MILANKO \ERI], IGRA^ SLAVIJE

Prednost Evertonu

1. Bolowa - Kaqari H

2. Hanover - Bajer L. 0-2

3. Everton - ârlton 1

4. Viqareal - Valensija 1H

5. So{o - Bordo 1

MOJ TIP

TORINO - Dola-

skom Adrijana Mutua,

vjerovalo se da je prela-

zni rok u Juventusu za-

kqu~en. Me|utim gene-

ralni direktor "crno-

bijelih#, Lu}ano Mo|i

namjerava povu}i jo{ ne-

ke poteze. Na putu po-

vratka na "Dele Alpi#

nalazi se holandski in-

ternacionalac Edgar

Davids, koji se poslije

polusezone koju je pro-

veo u Barseloni, na{ao

u redovima Intera.

- Davids je fudbaler

kakav nam treba na sre-

dini terena da bi igrao

u paru sa Emersonom. Sa

Nedvedom i Kamorane-

zijem, bio bi to idealan

vezni red - izjavio je

Mo|i.

Trener Fabio Kape-

lo odranije je poznat kao

veliki fan borbenog

fudbalera. Vi{e puta je

poku{ao da ga dovede u

Rim, dok je sjedio na klu-

pi Rome, ali dogovor ni-

kada nije postignut.

Pored Davidsa, "sta-

ra dama# je bacila oko i

na mladog veznog fudba-

lera River Plate, Havi-

era Maskerana, ali taj

transfer se sve vi{e ~i-

ni neizvodqivim, jer je

talentovani Argentinac

ve} prona{ao zajedni~ki

jezik sa brazilskim Ko-

rintijansom. ¥

JUVENTUS JAÂ VEZNI RED

Davids prva èqa

ARSENALDoma}in 11 6 5 0 28:12 23

Gost 12 8 1 3 24:13 25

Ukupno 23 14 6 3 52:25 48

WUKASLDoma}in 12 5 3 4 20:19 18

Gost 11 2 5 4 15:21 11

Ukupno 23 7 8 8 35:40 29

BEOGRAD - Povrede su mu

prepolovile proteklu sezonu, ali

nisu umawile wegovu golgetersku

klasu. Odmah po povratku u ekipu

Anderlehta Nenad Jestrovi} je na-

stavio da terori{e golmane. Ni-

è gol za golom i vodi "qubi~a-

ste# ka tronu u belgijskom prven-

stvu.

- Moj ciq je da budem prvi

strijelac lige. Za sad mi Hrvat

Balaban bjeì za dva gola, ali vje-

rujem da }u ga do kraja prvenstva

sti}i i presti}i - pri~a ro|eni

Obrenov~anin, koji je ime stekao

u OFK Beogradu, a slavu i novac

u Francuskoj i Belgiji.

?Kako stvari stoje ponovo }ete

u Francusku?

- Tamo me odli~no poznaju i

signali interesovawa neprestano

stiù na moju adresu. Sada je ak-

tuelan Olimpik iz Marseqa, ia-

ko mi sada{wi ugovor isti~e tek

2007. Ako su stvarno "zagrizli#,

onda to nije prepreka, a sve }e bi-

ti poznato do kraja januara.

?U opciji je

odlazak na Ostrvo?

- Englezi me jure odavno, i to

nekoliko klubova. Ipak, prednost

imaju Francuzi, jer uskoro dobi-

jam wihov paso{ i tamo me srce vu-

~e. Vaqda }e me klub pustiti, ia-

ko se utrkuje sa Briòm za {am-

pionsku krunu.

?Vrijeme je za povratak u repre-

zentaciju?

- Vratio sam se jo{ jesenas,

ali mi Belgijanci nisu dozvolili

da igram za "plave# kada je bilo

najva`nije - protiv wih u Brise-

lu. Prona{li su neku "caku# u pro-

pisima da bi me sprije~ili da za-

igram i to im ne}u oprostiti. Za-

to su me saigra~i osvetili pobje-

dom od 2:0 i te{ko da }e poslije nas

poslije tog trijumfa ne{to zausta-

viti na putu ka svjetskom prven-

stvu u Wema~koj 2006.

?Ni [panci,

30. marta?

- Ni oni! êsto su se protiv

nas provla~ili uz pomo} sre}e i su-

dija, ali sada je druga pri~a. Puni

smo samopouzdawa poslije odli~-

nog starta i vjerujem da moèmo

sti}i od Svjetskog prvenstva i bez

baraà - uvjeren je momak koji je do-

sada sedam puta obla~io reprezen-

tativni dres i pet puta je bio stri-

jelac. ¥ B. MARKOVI]

Siguran sam da ova generacijamoè da i bez baraà obezbijediplasman na Svjetsko prvenstvo2006. godine, rekao je Jestrovi}

\Nenad Jestrovi}: Sti-gla ponuda sa Ostrva

\Edgar Davids:Blizu povrat-ka u Torino

LONDON - Iskusni holand-

ski golman Edvin Van der Sar na

najboqem je putu da produì ugo-

vor sa engleskim premijerliga-

{om Fulamom.

Poslije sjajnih partija u ne-

koliko posqedwih kola, viso-

kog ~uvara mreè htjeli su u svo-

jim redovima da vide Man~ester

junajted i Arsenal, ali vlasnik

Fulama, Kris Koleman, izjavio

je da iskusni ~uvar mreè samo

treba da stavi potpis na novi

anga`man.

- Oko ugovora je sve sre|eno.

Za klub }e to biti pravo olak-

{awe, a za Edvina je trenutno

bitno da se skoncentri{e na

predstoje}e me~eve, kao i da na-

stavi sa dobrim igrama - rekao

je Koleman. ¥

ENGLESKI FULAM @ELI DA ZADR@I ISKUSNOG GOLMANA

Van der Sar ostaje

NENAD JESTROVI] TRESE MRE@E U ANDERLEHTU I MISLI NA "PLAVE"

WEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKUWEMA^KA NA VIDIKU

Documents

DIREKCIJA ZA IZRADU LI^NIH DOKUMENATA NOVE ......turini iz Zemunika#, "Bojna iz Posedar-ja#... - ka`e Rade Pilipovi}, povratnik u Cvjetni}. Jedan od svjedoka ru{ila~kih pohoda Hrvatske