DIONIČKI KAPITAL IDIONIČKA DRUŠTVA

Dionički kapital nastaje udruživanjem vedeg broja manjih pojedinačnih kapitala.

U savremenim uvjetima to je najrasprostranjeniji oblik udruživanja kapitala koji omogudava financiranje najvedih razmjera i prikuplja i objedinjava veliki broj manjih iznosa novčanih kapitala.

Konstituiranje dioničkog društva i prikupljanje dioničkog kapitala se vrši emitiranjem odgovarajudeg

broja dionica.

Dionice ili akcije su vrijednosni papiri koje imaju zakonski reguliranu formu i oblik.

Osnivanje d.d. može biti simultano i sukcesivno.

Simultano osnivanje podrazumijeva da prvu emisije dionica otkupljuju isključivo osnivači bez javnog poziva za upis i uplatu dionica.

Sukcesivno osnivanje podrazumijeva da osnivači upisuju jedan dio dionica, a ostatak za upis se nudi putem javnog poziva zainteresiranim licima.

Dionice imaju svoju nominalnu vrijednost ili nominalu, koja se određuje na osnovu ukupno potrebnog kapitala i ukupnog broja

emitiranih dionica.

Ovo je proces primarne emisije.

Dionica ima sljedede karakteristike:

Predstavlja pravni dokument, kao

dokaz za uloženi kapital;

Ulagač se javlja kao suvlasnik srazmjernog

dijela ukupnog dioničkog kapitala;

Omogudava učešde u prisvajanju dijela

ostvarenog profita;

Prava vlasnika dionica su:

-Pravo odlučivanja u upravljanju d.d.

Pravo raspolaganja dionicama

Pravo na prisvajanje dohotka.

Dohodak koji donosi dionica po osnovu suvlasništva u d.d. se zove

dividenda.

Kamata je unaprijed definirana obaveza zajmoprimca i nezavisna je od rezultata poslovanja i obuhvata samo jedan dio ostvarenog profita (drugi

zahvata zajmoprimac u obliku preduzetničke odbiti)

Razlika između dividende i kamate je sljededa:

Dividenda je slična kamati koja se ubire u zajmovnom kapitalu.

Dividenda nije fiksirana i zavisi od veličine dionice, visine profita d.d. i visine dijela profita koji se izdvaja za podjelu dioničarima.

Zajmovni kapital se mora nakon ugovorenog intervala vratiti uvedan za kamatu.

Dionički kapital ostaje u društvu sve dok ono egzistira i ne postoji mogudnost za povlačenje tog kapitala, osim varijante prodaje dionica.

Politika akumulacije d.d. :

Da se najvedi dio ostvarenog profita usmjeri za isplatu dividendi dioničarima, a ostatak u

akumulaciju

Da se vedi dio profita usmjeri u akumulaciju, a manji dio za isplate dioničarima

Da odnos fonda akumulacije i fonda dividende varira u granicama ostvarenog profita.

Ove odluke donose organi društva i naziva se korporativnim upravljanjem.

Osnovni organi d.d. su:

Skupština društva (svaki dioničar ima glasova u saglasnosti koliko ima dionica)

Nadzorni odbor (organ upravljanja)

Uprava društva (direktor) – organ rukovodjenja

Odbor za reviziju koji djeluje u funkciji zaštite dioničara-sastavljen je stručnih lica koji prate i analiziraju rad društva i podnose izvještaj skupštini društva

Kontrolni paket dionica je raspolaganje tolikom količinom dionica kojom je mogude ostvariti vedinu glasova na skupštini i time dominantno utjecati na poslovanje društva u skladu sa vlastitim interesima.

Dionice se mogu iskoristiti za:

Realiziranje dioničkih prava (pravo na dividendu i pravo upravljanja)

Prodaju na sekundarnim tržištima

Zalaganje u bankama u vidu hipoteka

Razlikujemo dva vida kapitala: osnivački, fiktivni

Osnivački kapital je onaj koji su dioničari platili po nominalnim cijenama dionica (prikupljeni novčani kapital prodajom odredjenog broja dionica na primarnom tržištu).

Fiktivni kapital je onaj koji predstavlja vrijednost dioničkog kapitala nastao prema tržišnim cijenama dionica.

Ukoliko je vrijednost fiktivnog kapitala veda od vrijednosti osnivačkog kapitala, onda je ta razlika za osnivače – osnivačka dobit.

Stvarni kapital dioničkog društva se može uvedati samo emitiranjem novih dionica koje mogu biti:

Obične dionice – koje omogudavaju vlasnicima da učestvuju u radu skupštine društva, glasaju, biraju organe dd;

Prioritetne (preferencijalne) dionice – koje imaju fiksni iznos dividende i vlasnici ih dobijaju prije vlasnika običnih dionica, a u slučaju stečaja, vlasnici ovih dionica polažu pravo na bilo kakvu imovinu koja je ostala, dakle prije prava vlasnika običnih dionica, iako njihovi vlasnici imaju djelimično vlasništvo na dd, oni ne polažu prava na upravljanje i nemaju pravo glasa u izboru uprave društva;

Konvertibilne dionice su slične prioritetnim, a karakterizira ih to što mogu nakon izvjesnog vremena biti pretvorene u obične dionice.

Dionička društva mogu takodje prikupljati potrebna sredstva emitiranjem obveznica.

Obveznice su takvi vrijednosni papiri koji se od dionica razlikuju po tome, što imaju ugovorenu fiksnu kamatnu stopu i utvrdjen dohodak.

Karakterizira ih to što su dio zajedničkog kapitala.

Tržište kapitala je sastavljeno od bankarskog tržišta i berzanskog tržišta.

Berza vrijednosnih papira (stock exchange) predstavlja organizirano i

institucionalizirano tržište na kojima se trguje po pravilima berzi (burzi) i državnih propisa na kojima se cijene utvrdjuju na

osnovu ponude i potražnje.

Kupovina i prodaja vrijednosnih papira se vrši posredstvom brokerskih kuda koje imaju pravo trgovati na berzama.

Broker je naziv za posrednika na berzi koje vrši kontakt izmedju prodavaca i kupaca .

Na berzanskom tržištu figuriraju i dileri (kupuje vrijednosne papire za svoj račun i u svoje ime).

Na berzama se kupoprodaja vrši sistemom aukcije, odnosno prodaje javnim nadmetanjem – licitacijom.