Upload
g5680
View
410
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Potporni zidovi, Betonske konstrukcije, Novi Sad
Citation preview
POTPORNE KONSTRUKCIJE
Osnovna podjela prema načinu njihove izgradnje:
- zasipane potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritišće) –
potporni zidovi, itd.....
- ugrađene potporne konstrukcije (grade se u tlu)
Neki tipovi potpornih zidova
Zid od montažnih elemenata:
vezni elementi (prečke)
prostor zaispunu
šljunkom ilidrobinom
Primjeri potpornog zida od montažnih elemenata
Primjer potporne konstrukcije od gabiona i armiranog tla: armirani nasip sa licem od
gabiona (nasip prije južnog portala tunela Sv. Rok na autocesti A1)
DIMENZIONIRANJE POTPORNIH ZIDOVA
Osnovni uvjeti stabilnosti koje je potrebno provjeriti kod zasipanih potpornih
konstrukcija :
lom temelja klizanje
prevrtanje globalni lom
(+ lom same konstrukcije)
Opterećenja i otpori koji ulaze u proračun potpornog zida:
b
H
Proračun stabilnosti na prevrtanje
Faktor sigurnosti na prevrtanje ("tradicionalni pristup") se definira kao odnos momenata
svih sila oko točke A koje zadržavaju zid da se ne prevrne, prema momentu svih sila koje
prevrću konstrukciju, što u primjeru sa skice iznosi:
A
p
EA
G
srE
rGF
Prema HRN EN 1997-1:2012 za proračun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za
opterećenje (A), materijal (M) i otpor (R).
Proračun izvršiti s aktivnim tlakom izračunatim s projektnim parametrima cd i d :
'c
kd
cc
'
kd
tgtg
a uvjet stabilnosti se prikazuje kao (samo za primjer s gornje skice):
R
stb,GGdst,GEA
1rGrE
A
Pri tome se može izraziti stupanj iskorištenosti kao:
1001
rG
r)E((%) stiskorištenoi stupanj
Rstb,GG
dst,GEA A
Proračun stabilnosti na klizanje
EA
EA
G
Gt
G+Gt
Tpotrebno
T
R
R
N
b
Izraz za proračun faktora sigurnosti na klizanje ("tradicionalni pristup") se definira kao
odnos sile trenja na dodiru temelj-tlo prema horizontalnim silama koje guraju zid, za
primjer sa skice:
potrebno
moguces
T
TF
k
Pri tome je za nekoherentne materijale:
Tmoguće =N*tg
pri čemu je = tg tg (koeficijent trenja tlo-temelj zida).
Za koherentno tlo potrebno je uvrstiti adheziju između temelja i tla:
Tmoguće =*c*b+N*tg
Prema HRN EN 1997-1:2012 za proračun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za
opterećenje (A), materijal (M) i otpor (R).
Proračun izvršiti s aktivnim tlakom izračunatim s projektnim parametrima cd i d:
'c
kd
cc
(prema EC7 u proračunima klizanja se kohezija isključuje)
'
kd
tgtg
a uvjet stabilnosti na klizanje se prikazuje kao (samo za primjer s gornje skice):
h,R
stb,GvAtdst,GhA
1)E(GGE
Pri tome se može izraziti stupanj iskorištenosti kao:
100
1)E(GG
E(%) stiskorištenoi stupanj
h,Rstb,GvAt
dst,GhA
b >b1 T
moguće
Tpotr.T
1 potr.
RR
N
N1
a) proširenje temeljne stope
b) nagnuta temeljna stopa
PP
c) aktiviranje posivnogotpora uz produbljenje
d) mogući položaji istaka za aktiviranje
pasivnog otpora
Zahvati na temeljnoj stopi sa svrhom povećanja faktora sigurnosti na klizanje
Provjera nosivosti tla ispod temelja i diferencijalnog slijeganja tla ispod temelja
R
b/3 b/3 b/3
bm
ax
R
b/3 b/3 b/3
b
m
ax
m
in
=
0
R
b/3 b/3 b/3
b
b1
m
ax
=
0
Moguće raspodjele naprezanja na plohi temelj – tlo
pasivnog
Rb/6
b/3
b
e
Df
b1
+
+
-
P
P
EA
EA
R
b
e61
F
P2,1
F= b * 1 m' → površina temeljne
plohe na 1m'
e < b/6 1 i 2 tlak
e > b/6 1 tlak, 2 vlak
b1 = 3 [(b/2) – e]
pri tom je:
2 = 0
11'
Redukcija širine temeljne stope za potrebu ponovljenog proračuna dodirnog naprezanja na
temeljnu plohu
Prema Eurokodu 7 (HRN EN 1997-1:2012) za provjeru graničnog stanja nosivosti za
nosivost tla (GEO), kod ekscentrično opterećenog temelja treba odrediti ekvivalentnu
temeljnu plohu površine A'=b' * l':
d
bdb
V
M'e
d
ldl
V
M'e b'e2b'b l'e2l'l
Na toj površini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje:
'A
Vq d
Ed
koje treba biti manje od projektne otpornosti tla određene za ekvivalentnu površinu A' (ne
za ukupnu površinu A).
,.....)'b,'l(fqf
Rv
fRd
RdEd qq
Ekvivalentna temeljna ploha površine A'
Provjera globalne stabilnosti potpornog zida
Analizira se kao stabilnost kosine.
T1
T2
T3
Tn
EA
W1
W2
W3
G
R
lP
lW1
lW2
lG
pijesak
glina
potencijalnaploha loma
jedno od mogućih središta potencijalnog kliznog kruga kroz glinu
Koja granična stanja nosivosti analizirati?
EQU – kruti zid na stijenskoj masi
STR i GEO – klizanje i prevrtanje na stišljivom tlu
HYD – strujanje podzemne vode ispod temelja
UPL – uzgon vode ili bujanje tla
HRN EN 1998-5:2011 dodatak E (utjecaj potresa na opterećenje potpornog zida)
UKUPNA proračunska sila Ed kojom tlo djeluje na potpornu konstrukciju
(dio opterećenja od potresa – koje se određuje tako da se os ukupne sile oduzme statički
aktivni tlak tla, djeluje u sredini visine H):
wdws
2
v
*
d EEHKk15,0E
H – visina zida
Ews – statička sila prouzročena djelovanjem vode
Ewd – hidrodinamička sila prouzročena djelovanjem vode
K – koeficijent tlaka tla (statički + dinamički)
Mononobe & Okabe:
Za aktivni tlak:
2
2
2
sinsin
sinsin1sinsincos
sinK
sinsincos
sinK
2
2
Za pasivni tlak: bolje je uzeti formulu za vertikalno lice zida (ψ = 90)
2
2
2
sinsin
sinsin1sinsincos
sinK
Kut θ se određuje iz izraza:
Podzemna voda je ispod potpornog zida:
*
v
h
k1
ktg
Ewd = 0
Tlo ispod razine podzemne vode:
wzas*
vwzas
hzas
k1
ktg
Ewd = 0
Za potpuno upete konstrukcije kod kojih se ne može pojaviti aktivno stanje u tlu
DODATNI POVEĆANI TLAK tla radi dinamičkog djelovanja može se uzeti prema izrazu:
2
d HP sila djeluje na sredini visine zida H
rkh
hv k5,0k
- omjer proračunskog
ubrzanja tla i ubrzanja sile
teže
VI 0,05
VII 0,1
VIII 0,2
IX 0,3
Prema HRN EN 1998-1:2012/NA:2012, - omjer proračunskog ubrzanja tla i ubrzanja
sile teže definiran je kartom potresnih područja republike Hrvatske
vrsta potporne konstrukcije r
Slobodni gravitacijski zidovi koji podnose pomake dr < 300
(mm)
2,0
Kao gore uz dr < 200 (mm) 1,5
Savitljivi armirano betonski zidovi, usidreni ili ukrućeni
zidovi, armirano betonski zidovi temeljeni na vertikalnim
pilotima, pridržani zidovi podruma i upornjaci mosta
1,0
Za zasićena nekoherentna tla faktor r ne smije biti veći od 1,0.
DRENAŽA potpornog zida
zid tlo
drenažni zasipod krupnogšljunka okoprocjednica
sitni šljunak ikrupni pijesak
procjednicaili barbakana
odvodnikanal
šljunčani zasip
krupnijifilterzid
tlo
drenažna cijevod složenih kamenihploča
posteljicaod pijeska
procjednicaili barbakana
a) b)
Drenaža iza zida: a) bez cijevi; b) cijev od kamenih ploča
Drenažne cijevi sa filterskom zaštitom
betonski rigol
naboj gline
šljunčani zasip geotekstil
tlo
zid
Detalj vrha drenaže
Razvoj drenaže (a, b, c – drenažni rov bez uporabe geosintetika; d, e, f – drenažni rov sa
uporabom geosintetika)
DIMENZIONIRANJE POTPORNIH GRAĐEVINA OD ARMIRANOG TLA
translacija
zaokret
slijeganje+
klizanje pucanjearmature
proklizavanjearmature
opći slom kroz tlo i građevinu
moguće deformacije
prevrtanjepri prekoračenju nosivosti
Mogući mehanizmi loma za koje treba provesti proračun za potporne građevine od
armiranog tla
Proračun na čupanje – proklizavanje armature (dužina sidrenja)
Armatura u tlu treba biti "usidrena" u zoni izvan aktivnog klina
Svaki sloj armature prihvaća pripadajući dio aktivnog tlaka (primjer tlo sa c=0 kPa)
Dužina "sidrenja" armature određuje se kao dužina na kojoj će se ostvariti dovoljno trenja
da bi se prihvatio pripadajući dio aktivnog tlaka
0.1H2
eeF i
aai
i1i
sčie FFTi
("tradicionalni pristup")
Fsč – faktor sigurnosti na čupanje
Uvjet stabilnosti: tgN2lT iee ii
HnNi
tgN2
FFl
i
sčiei
("2" – zbog trenja s obje strane armature)
- prividni kut trenja između armature i nasipnog materijala
le - je dužina armature potrebna da se trenjem između armature i nasipa savlada
sila čupanja armature
Ukupna potrebna dužina je:
lu = lr + le
-------------------------------------
Armaturu treba dimenzionirati da može prenijeti vlačnu silu svi FF (FSV – faktor
sigurnosti za vlačno opterećenje -"tradicionalni pristup").
Prema HRN EN 1997-1 za proračun koristiti parcijalne faktore sigurnosti za opterećenje
(A), materijal (M) i otpor (R).
Proračun izvršiti s aktivnim tlakom izračunatim s projektnim parametrima cd i d:
'c
kd
cc
'
k
d
tgtg
a uvjet stabilnosti na klizanje se prikazuje kao:
h,Rstb;Giedst;Gi
1tgN2lF
i
h,Rstb;Gi
dst;Gie 1
tgN2
Fl
i