116

Evidencija postojećeg stanja potpornih zidova županijskih cesta

Primorsko-goranske županije u GIS-u

Recording current state of county roads retaining walls of the

Primorsko-goranska county via GIS

Kristijan Ljutić1, Sergije Babić

2, Petra Butorac

3

1,34D-monitoring d.o.o., Milčetići 20, Malinska;

2Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 3, Rijeka

E-mail: 1kristijan.ljutic@4d-monitoring.com;

2sergije.babic@gradri.hr;

3petra.butorac@4d-monitoring.com

Sažetak. Potporni zidovi razmatrani kao pojedinačni objekti ne moraju biti veliki ili skupi, ali obzirom da su

društva za upravljanje cestama često odgovorna za gospodarenje izrazito velikim brojem zidova - oni u konačnici

čine značajnu imovinu zahtjevnu za upravljanje. Teškoće pritom proizlaze iz njihove rasprostranjenosti, različitih

tipova konstrukcija, materijala, geometrije, stanja i dr. Tradicionalni pristup prikupljanja podataka je skup za

provedbu i implementaciju, što kod odgovornih institucija za održavanje dovodi do prosudbe da bi ukupna cijena

prikupljanja podataka bila veća od očekivane koristi, te iz tog razloga, u pravilu, ne provode takve aktivnosti. U

svrhu evidencije i praćenja stanja potpornih zidova na cestama kojima gospodari Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije, iz navedenih razloga primijenjen je pristup prikupljanja podataka putem

strukturiranih obrazaca i geografskog informacijskog sustava (GIS). Podaci koji se pritom prikupljaju, spremaju se

u bazu podataka. Do sada je primjenom ovakvog pristupa evidentirano više od 1000 zidova na 130 km županijskih

cesta. Pritom formirana baza podataka ostavlja mogućnost za daljnje unaprjeđenje u svrhu planiranja održavanja,

kao i tehničkog praćenja.

Ključne riječi: GIS, potporni zidovi, evidencija stanja, baza podataka

Abstract. A retaining walls individually may not be either large or expensive, but taking into consideration that the

road management authorities are usually responsible for large number of walls, these walls in the end present a

large asset that is sometimes challenging to manage. Difficulties arise from the dispersed nature of the asset, the

different types of retaining wall construction, and the different purposes the walls serve. The traditional approach

to data collection is expensive to execute and to implement, and because of that owners can judge that the total price of data collection would be far greater than the expected benefit which, generally, leads to such activities not

being performed. For these precise reasons, in order to record and track the status of retaining walls on the roads

under the purview of Primorsko-goranska county road management authority, the system for data collection using

structured forms and geographic information systems (GIS) was implemented. The data collected using this system

are then stored in a database. To this day this approach was applied in recording the state of over one thousand

walls along one hundred and thirty kilometers of county roads. The database thus created allows for further

improvements with an eye towards the planning of maintenance as well as the performance of technical

monitoring.

Key words: GIS, retaining walls, inventory, monitoring, database

1 Uvod Potporni zidovi predstavljaju bitan konstruktivni i

funkcionalni element ceste, te je potrebno omogućiti

brzo i efikasno pristupanje podacima o njihovom

položaju i stanju kako bi se moglo ispravno odlučivati gdje i kako usmjeriti sredstva za njihovo održavanje.

Pritom je jasna potreba, primjerice, za sanacijom

objekata kada više ne postoje uvjeti za sigurno odvijanje prometa, ali je potrebno uspostaviti takav

sustav kojim će se dugoročno moći unaprijed odlučivati kako ulagati sredstva da bi se takvi

slučajevi u najvećoj mjeri izbjegli. Osnova za

uspostavljanje takvog sustava je efikasno prikupljanje

podataka o položaju i stanju potpornih zidova učinkovitom metodologijom koja omogućuje brzo i

jednostavno popunjavanje baze podataka čija je svrha

pomoć pri odlučivanju o gospodarenju objektima.

117

2 Postojeća zakonska regulativa i pravilnici kao

pravni temelj za uspostavu sustava praćenja

stanja potpornih i obložnih zidova na cestama Razni primjeri iz prakse pokazuju da se poslovima

pregleda, održavanja i sanacije počinje baviti tek

nakon što je došlo do havarija ili većih oštećenja koja imaju značajan utjecaj na funkcionalnu primjenu

objekata uz ceste, iako propisi koje donosi Republika

Hrvatska definiraju aktivnosti koje je potrebno

provesti u postupku gospodarenja cestama. Prema Zakonu o cestama (NN84/11) vrlo općenito

je u članku 2 definirano redovito održavanje i

izvanredno održavanje unutar kojih se zidovi mogu indirektno naći samo kao objekti koje je (uz ostale

objekte) potrebno održavati u svrhu održavanja

prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta.

Pojam održavanja nešto detaljnije je definiran u Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (1998) (u

daljnjem teksu Pravilnik). U Pravilniku su temeljni

preduvjeti zaštite i održavanja cesta referentni sustav označavanja cesta, baza cestovnih podataka, praćenje

stanja cesta i objekata, te modeli odlučivanja. Nadalje,

u istom dokumentu navodi se da su osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta: sprječavanje propadanja

cesta, omogućavanje sigurnog odvijanja prometa,

smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta,

dovođenje ceste u projektirano stanje uzimajući u obzir izmjenjene potrebe prometa, zaštita ceste od

korisnika i trećih osoba i zaštita okoliša od štetnog

utjecaja ceste i cestovnog prometa. U pogledu potpornih i obložnih zidova, ovaj Pravilnik jasno

navodi koje je elemente potrebno kontrolirani i u

kojim periodima, odnosno koje je mjere sanacije i kada potrebno poduzimati uz navođenje mjera

novčanih kazni ukoliko se iste ne provode.

Nadalje, pristupanjem Europskoj uniji, Republika

Hrvatska se obvezala uskladiti svoje propise sa skupom građevinskih normi, donesenih od strane

Europskog odbora za standardizaciju, a koje su od

2010. godine obvezujuće za sve zemlje članice Europske unije. Eurokod 7 između ostalog regulira

pitanje nadzora nad izgradnjom, praćenje i održavanje

geotehničkih objekata. U 1. dijelu Eurokoda 7, u

poglavlju 4.5 definirano je praćenje ponašanja geotehničkih konstrukcija, a u poglavlju 4.6 navodi se

obveza određivanja održavanja koje se zahtjeva radi

osiguravanja sigurnosti i upotrebljivosti konstrukcije, te navodi koje podatke trebaju sadržavati odredbe o

održavanju.

Prema svemu prethodno navedenom, možemo reći da su zakonskom regulativom i pravilnicima

jednoznačno, iako vrlo općenito, određene preporuke

glede održavanja cestovnih objekata, odnosno

geotehničkih objekata, ali provedba istih ovisi o nekoliko čimbenika. Upravljanje javnim cestama je

odgovornost društava kao što su HAC i HC, ustanova

- ŽUC, odnosno društava koja ceste uzimaju u

koncesiju. Iako su sve aktivnosti koje propisuju

zakoni, pravilnici i norme obvezujuće za pravne subjekte koji gospodare cestama, ograničen budžet za

upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje

cesta predstavlja prepreku u njihovoj provedbi. Upravo radi tog ograničenja potrebno je pronaći

metodologiju za jednostavno i brzo prikupljanje

podataka o potpornim i obložnim zidovima (kao i

ostalim objektima), imajući na umu da na županijskim cestama, koje su predmet ovog rada, zbog vremena

izgradnje za veliki postotak zidova nije dostupna

projektna dokumentacija. Iz navedenog proizlazi da isti nisu ucrtani niti pridruženi osima ucrtanih cesta u

Informacijskom sustavu za održavanje cesta (ISOC)

kojima ŽUC-evi raspolažu, a položajno definiranje

zidova, uz njihove osnovne konstruktivne i geometrijske karakteristike, je osnova za upostavljanje

gospodarenja i održavanja.

3 Terensko prikupljanje podataka o potpornim

i obložnim zidovima

U nastavku je opisana metodologija za terensko

prikupljanje podataka, obrazac za unos podataka i potrebna oprema za mjerenje. Zbog efikasnosti

obavljanja posla, terenski dio podijeljen je u dvije

faze.

3.1 Prva faza Prvi izlazak na teren obuhvaća određivanje

položaja objekata i njihovo ucrtavanje na prethodno

pripremljene geodetske podloge učitane pomoću GIS aplikacije na tablet računalu, te im se pridružuje

jedinstvena šifra (naziv). Određivanje pozicije objekta

i njegov unos na kartu, vrši se tako da se locira na DOF podlogama učitanim na tablet računalu pomoću

ugrađenog GPS prijamnika. Ukoliko je moguće,

položaj se dodatno treba odrediti i relativno u odnosu

na pozicije drugih objekata ucrtanih na kartama (kuće, bočni privozi, trase vodovoda, dalekovoda i slično).

Potom se određuje duljina zida pomoću mjernog

kotača kako bi se u sljedećim izlascima na teren smanjla količina potrebne opreme. Također se

fotografiraju objekti i to po redoslijedu: položaj zida u

odnosu na cestu, početak zida, lice zida, kruna zida,

završetak zida i detalji (specifičnosti izvedbe, oštećenja, deformacije, oprema, pukotine na kolniku

na mjestu pružanja zida itd.). Nakon što su svi objekti

ucrtani, po povratku s terena usklađuju se vektorski podaci duljina polilinija zidova ucrtanih u GIS

aplikaciji s onima izmjerenim mjernim kotačem. Svi

ostali atributni podaci se uređuju u tehničkom smislu te se određuju stacionaže zidova. Tako uređena

situacija s ucrtanim objektima i njihovim

stacionažama koristi se u sljedećim izlascima na teren.

118

Slika 1 Primjer popunjenog obrasca za zid s označenim cjelinama od a) do g)

119

3.2 Druga faza U ovoj fazi izlasci na teren obuhvaćaju detaljno

popunjavanje obrasca podacima o zidu. Predloženi

obrazac prikazan je na slici 1 na kojoj je podijeljen na

segmente od a) do g) (odvojeni narančastom bojom). U nastavku teksta detaljno će biti pojašnjen svaki

segment pojedinačno. Predloženi obrazac je

strukturiran na način da omogućava pregledan i jednostavan unos. Na terenu je prethodno testirano

nekoliko različitih varijanti obrazaca od 2009. do

2011. godine (Ljutić i dr. 2011), te je utvrđeno kako je najvažnije imati vizualno preglednu i jednoznačnu

formu u koju se se upisuju svi relevantni podaci za

pojedini zid, obzirom na velik broj zidova koje je

potrebno evidentirati, te količinu pripadajućih podataka koje je potrebno unijeti.

3.2.1 Obrazac - segment a

U ovom dijelu obrasca unose se osnovni podaci o pripadnosti zida cesti, a koji su u skladu sa zahtjevom

o referentnom sustavu označavanja cesta Pravilnika.

Podaci Cesta i Dionica upisuju se na osnovu

prethodno ishodovanog dokumenta popisa cesta od uprave nadležne za predmetnu cestu. Kilometarski

stupići s oznakom ceste i dionice sa stacionažom, iako

su u pravilu usklađeni s popisom cesta, iz objektivnih razloga se nakon promjena u popisu ne mogu uskladiti

promptno, te se iz tog razloga uvijek primarno treba

oslanjati na podatke iz posljednjeg važećeg popisa. Šifra objekta je oznaka koja mora biti upisana na

obrascu, geodetskoj podlozi i biti u nazivu fotografije

istog objekta, čime predstavlja vezu između ta tri

podatka. Sastoji se od slova Z (zid) i broja koji raste od 1 do n s brojem objekata. Šifra podloge predstavlja

geodetsku (DOF, HOK i dr.) podlogu na kojoj se

nalazi objekt, a koja se prilaže kasnije u elaboratu. Upisivanje Datuma evidentiranja je važno iz razloga

što se prilikom sljedećih izlazaka može pratiti

promjena stanja objekta u vremenu.

3.2.2 Obrazac – segment b

U ovom dijelu obrasca unose se opći podaci i

podaci o tehničkoj dokumentaciji zida. Vlasnik zida je

najčešće Republika Hrvatska jer prema članaku 123. Zakona o cestama NN84/11, javne ceste za koje je

izrađena snimka izvedenog stanja i koje su

evidentirane u katastru, upisane su u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo

vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe

koja upravlja javnom cestom. Pravna osoba koja

upravlja cestom je i nadležna za održavanje, te se upisuje u obrazac. Ukoliko postoji mogućnost

saznanja, upisuje se, makar približno, vrijeme

izgradnje/rekonstrukcije zida. Ako pak postoji dostupna tehnička dokumentacija o zidu, mora se

upisati mjesto arhiviranja, broj elaborata, te

projektant. Postojeću projektnu dokumentaciju treba

proučiti prije izlaska na teren jer se iz nje mogu saznati izvorni podaci na temelju kojih se može

točnije procijeniti zatečeno stanje zida. Značajan broj

zidova na županijskim cestama Primorsko-goranske županije još uvjek su izvorni dio trupa starih cesta

građenih prije 200 i više godina kao što su Karolinska

cesta, Lujzijana, te cesta preko Učke ("Giuseppina").

Za većinu zidova zato uopće ne postoji projektna dokumentacija s obzirom da se nekad radilo na

temelju iskustva, a ukoliko i postoji kakav dokaz o

gradnji, radi se o starim projektima koji su ili djelomično očuvani, a ako i jesu u potpunosti očuvani,

nisu sukladni današnjoj dokumentaciji. Često se

odnose na manji broj profila na cesti ili

podrazumijevaju, u pravilu, detalje za pojedine specifične objekte, a ne za svaki objekt pojedinačno.

Iz tog razloga ovaj dio obrasca ostaje često

nepopunjen.

3.2.3 Obrazac – segment c

Karakteristike ceste na lokaciji zida definiraju se

širinom kolnika, uzdužnim i poprečnim nagibom kolnika na lokaciji početka (Tp) i završetka (Tz) zida

(Slika 2). U širinu kolnika spadaju vozne trake, rubne

trake (bez rigola i pasica) i ostale kolne površine

mjerene okomito na os ceste. Nagib kolnika se mjeri pomoću ručne libele i metra odnosno digitalne

laserske libele – ovisno o potrebi. Udaljenost (zida)

od ruba kolnika također se evidentira na početku i završetku zida, što je bitan podatak za određivanje

utjecaja prometnog opterećenja na zid.

Slika 2 Shema situacionog položaja zida i ceste

Zidovi se opisuju srednjom vrijednošću osnovnih geometrijskih karakteristika prema skici presjeka zida

shematski prikazanoj na slici 3. Oznaka H predstavlja

visinu na početku i na kraju zida, oznaka k prosječnu širinu krune zida, Hmax najveću visinu zida, h visinu

parapetnog zida ako postoji, α predstavlja nagib lica

zida, a Ø promjer procjednica u zidu ukoliko postoje.

Ovisno o tome je li položaj zida s lijeve ili desne

120

strane kolnika, te radi li se o potpornom ili obložnom

zidu, odabire se odgovarajući obrazac.

Slika 3 Sheme za opće dimenzije u presjeku; lijevo -

obložni zid "rolirung"; desno - potporni zid

3.2.4 Obrazac – segment d Ovaj dio obrasca prikazuje moguće varijante

položaja ceste i zida u poprečnom presjeku, a koje

definiraju odnos trupa ceste, zida i terena. Podaci se unose posebno za lijevu ili desnu stranu ceste, ovisno

o tome gdje se zid nalazi, i to posebno za početak i

završetak zida, kako bi se dobila potpuna predodžba. Položaji zida A), B), C) i D) ovisno o odabiru

definiraju je li zid pribrežni ili podnožni. Nakon

odabira odgovarajućeg položaja zida u trupu ceste,

određuje se i upisuje nagib terena 1:n odnosno n:1, koji definira i smjer tečenja površinskih oborinskih

voda. U slučaju pribrežnog zida također se mora

naznačiti postoje li obodni jarak ili rigol.

3.2.5 Obrazac – segment e

Segment e obrasca predviđen je za skiciranje lica

zida. Obzirom da se osnovne geometrijske karakteristike zida mjere na početku i na završetku

zida, te da se mjeri maksimalna visina zida, korisno je

imati skicu lica zida jer kod duljih zidova visina može

varirati što se iz navedenih izmjerenih točkastih podataka ne može procijeniti. Skicu lica zida je

naročito korisno imati za podnožne zidove iz razloga

što se osoba koja snima stanje često ne može spustiti do nožice zida zbog nepristupačnog terena i

fotografirati cijelo lice zida, već se fotografije snimaju

s kolnika, iz kojih se ne može dobiti jasna predodžba

o geometriji lica zida. Također, imajući izmjerene geometrijske karakteristike zida i kvalitetnu skicu,

moguće je određivanje približne površina zida. U

ovom je dijelu također je predviđeno mjesto za upisivanje uočenih deformacija, oštećenja, pukotina,

ljuštenja betona, vidljive armature, promjene nagiba

zida i sl.

3.2.6 Obrazac – segment f

U ovom dijelu obrasca odabiru se podaci o

funkciji, konstrukciji, materijalu zida, procjednicama,

i opremi na zidu. S obzirom da različiti izvori

literature (Arbanas 2012, Eurocode 2004, IGH 2001,

Nonveiller 1990, Renar i Neuron 2004., Roje – Bonacci 2005) ne navode identične podjele zidova,

drugim riječima - ne postoji unificirana propisana

podjela zidova, u ovom obrascu zidovi su podijeljeni i opisani po dvije osnove koje su korištene u većini

izvora: prema tipu konstrukcije potpornog zida i

prema vrsti materijala od kojeg su izgrađeni. Ova

podjela prihvaća podjele opisane od prethodno navedenih autora. Prema funkciji i konstrukciji zidovi

su podijeljeni na potporne (AB zidovi, gravitacijski

masivni zidovi, gravitacijski gabionski zidovi), obložne (masivni i rolirung), ogradne i zaštitne

zidove. Materijal od kojeg su zidovi izgrađeni može

biti armirani beton, beton, te vezani ili nevezani

kamen, odnosno opeka. Ukoliko postoji dvojba je li u betonskom zidu korištena i armatura, koristi se uređaj

za dubinsko lociranje metala. Na obrascu je moguće

zaokružiti više ponuđenih pojmova ukoliko je potrebno kao npr. za funkciju zida – potporno-obložna

ili potporno-zaštitna. Za podatke o procjednicama i

opremi na zidu potrebno je zaokružiti odgovarajući opis.

3.2.7 Obrazac – segment g

Segment g je posljednji dio obrasca, a odnosi se na

ocjenjivanje stanja zida, odnosno njegovih dijelova, redom: konstrukcija i lice zida, kvaliteta izrade zida i

materijal, stanje krune, te stanje procjednica ukoliko

iste postoje u zidu. Kriteriji za vizualni pregled (Butorac 2013) dani su u tablicama od 1 do 5.

Tablica 1 Tablica ocjena za vizualni pregled konstrukcije

zida

Ocjena

stanja

konstrukcije

zida

Kriteriji za vizualni pregled

5 -bez uzdužnih i poprečnih deformacija

- bez izbočenja

- bez oštećenja

- bez pukotina

4 - mjestimično beznačajne deformacije

- bez izbočenja

- beznačajna oštećenja

- mjestimične pukotine

3 - blage def. na značajnom dijelu površine zida

- blaga izbočenja

- mjestimično oštećen zaštitni sloj i vidljiva arm.

- pukotine

- niska vegetacija raste iz konstrukcije

2 - značajne uzdužne i poprečne deformacije

- značajna izbočenja

- značajna oštećenja

- mjestimično ispadanje kamena iz zida

- značajne pukotine

- u velikoj mjeri oštećen zaštitni sloj i vidljiva arm.

- stabla rastu iz konstrukcije zida

1 - deformacija konstrukcije u tolikoj mjeri da je

nemoguće procijeniti izvedene geometrijske

karakteristike zida

- ugrožena stabilnost zida

- zid je urušen u većem dijelu

121

Raspon ocjena se kreće od 1 do 5, gdje ocjena 1

predstavlja najlošije moguće stanje zida, dok se ocjena 5 daje za zidove u odličnom stanju bez uočenih

deformacija, oštećenja i dr.

Tablica 2 Ocjena za vizualni pregled kvalitete izrade zida

Ocjena

kvalitete

izrade

zida

Kriteriji za vizualni pregled

5 - pravilno složen kamen u “Y” ili “T” vezu

- uredno popunjene reške kod kamenih zidova u

vezivu

- pravilno izvedena oplata i kampade kod betonskih i

AB zidova

- izvedene procjednice na zidovima na kojima su

potrebne

4 - mjestimično široke reške

- zid od kamena zidanog vezivom, ali reške nisu

fugirane

- manje nepravilnosti koje upućuju na lošije

postavljanje oplate

3 - naknadno nestručno ili površno popunjavanje reški

- oplata izvedena u različitim nagibima

- mjestimično nestručno naknadno ojačavanje

betonom

2 - nepravilno složen kameni suhozid

- izrada kamenog zida u slabom mortu

- izrada betonskog zida u štednom betonu

- potrebne procjednice nisu izvedene

1 -nestručno slagan suhozid od potpuno nepravilnog

kamena

-kamen zidan u slabom vezivu do mjere da je vezivo u

potpunosti isprano iz većeg dijela zida i fuga

-beton s vidljivom segregacijom

Tablica 3 Ocjene za vizualni pregled stanja lica zida

Ocjena

stanja

lica zida

Kriteriji za vizualni pregled

5 - bez izbočenja

- pravilno složeni kameni s jednolikim “Y” ili “T”

reškama

- uredno popunjene reške kod kamenih zidova u

vezivu

- pravilno izvedena oplata i izvedene kampade kod

betonskih i AB zidova

- bez vegetacije

4 - beznačajna izbočenja

- niska vegetacija u zanemarivom obimu

- mjestimično ljuštenje površinskg sloja betona

3 - izbočenja na zanemarivom dijelu površine lica

- beznačajna oštećenja

- mjestimične pukotine

- naknadno nestručno popunjavanje reški

- naknadno nestručno popravljanje betonom

- djelomično obraslo vegetacijom

2 - značajna izbočenja

- značajna oštećenja

- značajne pukotine

- u velikoj mjeri oštećen zaštitni sloj i vidljiva

armatura

- ljuštenje betona

- stabla rastu iz zida

1 - zid je urušen u većem dijelu

- nestručno slagan suhozid od potpuno nepravilnog

kamena

- vezivo u potpunosti isprano iz većeg dijela zida i

fuga

- beton s vidljivom segregacijom

Tablica 4 Ocjene za vizualni pregled stanja krune zida

Ocjena

stanja

krune

zida

Kriteriji za vizualni pregled

5 - kontinuirana kruna bez oštećenja ili deformacija

- uredno postavljene kamene ploče bez oštećenja ili

pomaka

4 - manja oštećenja

- mjestimično naknadno popravljana slabim mortom

3 - mjestimična oštećenja od ankera odbojne ograde

- nestručno sanirana mortom

- djelomična obraslost vegetacijom

2 - mjestimična diskontinuiranost

- odvaljen zaštitni zid, a kruna nije sanirana

- u potpunosti obrasla kruna

- stabla rastu iz krune

1 - diskontinuiranost

- vidljivo odvajanje krune zida od trupa ceste

- urušena kruna

- ispadanje elemenata (kamenje, komadi betona)

Predloženi kriteriji za ocjenjivanje odnose se na vizualni pregled bez kvantificiranja numeričkih

vrijednosti deformacija, pukotina i oštećenja. Naime,

u ovom slučaju naglasak je na prikupljanju osnovnih

podataka o zidu kako je navedeno (položajnih, geometrijskih i konstruktivnih), te s tim vezana veća

brzina prikupljanja podataka. Nakon ovakvog

vizualnog pregleda može se preporučiti detaljno snimanje zidova za koje se nakon prvog vizualnog

pregleda utvrdilo da postoji potreba za sanacijom ili

rekonstrukcijom. Primjerice, Hrvatske ceste u te svrhe koriste Priručnik za pregled, registriranje i ocjenu

stanja zidova uz državne ceste (Renar d.o.o. i Neuron

d.o.o. 2004) u kojem su predloženi i detaljno opisani

obrasci, principi i kriteriji za ocjenjivanje s numeričkim preporukama glede veličina deformacija i

oštećenja. Osim toga, preporučeno je održavanje s

metodama i rješenjima sanacije, te smjernice za promatranje pojedinih elemenata, tipova zidova i

obloga.

Tablica 5 Ocjene za vizualni pregled stanja materijala

zida

Ocjena

stanja

materijala

zida

Kriteriji za vizualni pregled

5 -kamen pravilnog lica i bokova jednolike boje bez

pukotina

-homogeni beton jednolike boje, bez pukotina, bez

odvajanja agregata od veziva

4 -kamen nepravilnog lica i tijela bez pukotina

-mjestimična pojava vegetacije

3 -stari kamen nepravilnog lica i tijela nejednolike boje

-mjestimično ljuštenje i ispiranje betona

2 -stari kamen nepravilnog lica i tijela nejednolike boje

s pukotinama

-stari beton

-korozija armature u vidu oksidacije i pojave smeđe

boje na licu zida

1 -raspucali kamen

-gusto raspoređene pukotine u betonu

-odvajanje zaštitnog sloja betona

Tablica 6 Ocjene za vizualni pregled stanja procjednica

122

Ocjena

stanja

procjednica

Kriteriji za vizualni pregled

5 - dovoljan broj procjednica u odnosu na površinu

zida i položaj trupa ceste

- otvorene, prohodne procjednice

4 - dovoljan broj procjednica u odnosu na površinu

zida

- neke od procjednica s mjestimično nanesenim

materijalom, ali još uvijek u funkciji

3 - manji broj procjednica od potrebnog u odnosu na

površinu zida

- smanjena funkcija propuštanja vode zbog

nanesenog materijala i urasle vegetacije

2 - nedovoljan broj procjednica u odnosu na površinu

zida

- pojedine procjednice u potpunosti zatvorene

1 - nedovoljan broj procjednica u odnosu na površinu

zida

- zatvorene procjednice, izvan funkcije

4 Unos i obrada podataka u GIS-u Podatke o zidovima potrebno je unijeti u GIS bazu

podataka čiji su atributi strukturirani sukladno

podacima koji su se prethodno na terenu upisivali u obrasce. Na taj se način u GIS-u vektorskim podacima

(položaj, dužina) zidova dodijeljuju atributi, čime se u

konačnici dobiva tablica podataka. Za potrebe

evidencije postojećeg stanja, kreirane su odvojene tablice za zidove ovisno o pripadnosti pojedinoj cesti

(zidovi ceste Ž5017, ceste Ž5021 itd.). Primjer skupne

tablice za zidove prikazan je na slici 5. Podaci koji se nalaze u skupnoj tablici atributa mogu se i

pojedinačno prikazivati izravnim odabirom željenog

objekta kako je prikazano na slici 4. Obzirom da su u bazi podataka geometrijski podaci i atributi za svaki

objekt povezani, može ih se pretraživati po raznim

kriterijima. U tom slučaju jednostavno se može

sortirati i locirati zidove prema, primjerice, tipu konstrukcije ili korištenom materijalu, no najvažnija

je mogućnost provođenja jednostavne pretrage zidova

prema evidentiranom stanju. Korištenje GIS alata tako omogućava jednostavnu manipulaciju podacima i brzo

pronalaženje objekata na podlogama. Za svaki objekt

na karti jednostavno se očitavaju podaci što

omogućava analizu uzoraka pojedinih karakteristika

zidova. Prostorni podaci tako imaju određene karakteristike koje su opisane izrazima: oblik,

smještaj i odnos prema drugim prostornim podacima

(geometrija, položaj i topologija), što u širem smislu znači da je podatke o zidovima moguće dovesti u vezu

sa zapisima o stanju kolnika, odvodnje i sl., a što bi

odgovorilo na zahtjev Pravilnika (1998) o bazi

cestovnih podataka i modelima odlučivanja. Prilikom kreiranja baze podataka korišten je ESRI

Shapefile. Takav format pokazao se prikladnim za

potrebe izrade evidencije na terenu prilikom izrade elaborata katastra zidova i propusta na županijskim

cestama (Građevinski fakultet u Rijeci, 2009, 2010 i

2011) i elaborata evidencije postojećeg stanja zidova

na županijskim cestam (4D-monitoring d.o.o. 2012 i 2013), obzirom da ga podržavaju i GIS aplikacije za

mobilne uređaje, primjerice Arcpad na Windows

Mobile platformi odnosno QGIS na Android platformi.

Slika 4 Prikaz vektorskih i atributnih podataka zida u

GIS-u

Slika 5 Baza podataka potpornih i obložnih zidova zidova na Ž5069

123

Rad na mobilnim uređajima koji podržavaju GIS

aplikacije omogućava ucrtavanje objekata i upisivanje

osnovnih podataka u GIS za vrijeme terenske evidencije objekata što smanjuje utrošak vremena u

kasnijoj uredskoj obradi podataka po povratku s

terena. U tom pogledu daljnje unaprijeđenje stoji u vidu digitalnih obrazaca koji izravno komuniciraju s

SQL bazom podataka, čime se izbjegava uredsko

prepisivanje podataka s papirnatih obrazaca u GIS

(shematski prikazano na slici 6).

Slika 6 Shema sustava prikupljanja podataka putem

digitalnih obrazaca

Takav sustav testiran je tijekom 2013. godine na

cesti Ž5069, te su utvrđene mnoge prednosti u odnosu

na "tradicionalne" metode (izbjegavanje redudancije, automatsko pridruživanje fotografija određenom

objektu, ispis izvještaja o određenom objektu odmah

po povratku s terena i sl.).

Važno je napomenuti da određivanje pozicije objekta opisano u ovom radu nije geodetski snimak

izvedenog stanja. Naime, iako je odstupanje u

položaju objekta ovakvim prikupljanjem podataka do najviše 10 m duž osi ceste, to predstavlja zanemarivu

grešku obzirom na vrstu uporabe dobivenih podataka.

Ukoliko se ovom evidencijom utvrdi da je za neki

objekt potrebna sanacija ili rekonstrukcija, tada se za njega može tražiti detaljni geodetski snimak.

5 Zaključak

Potrebno je sagledati situaciju nakon isporuke popunjene baze podataka za mrežu cesta iz

perspektive krajnjeg korisnika kojemu mora biti

omogućeno jednostavno utvrđivanje koliko traženih objekata ima na nekoj dionici ceste i u kojem su oni

stanju. Primjerice, koliko podnožnih zidova na cesti

Ž5047 ima značajne deformacije konstrukcije. Nakon

utvrđivanja tog podatka i izlistavanja šifri, dobivaju se položajni i geometrijski podaci o predmetnim

zidovima. Na taj način učinkovito se može odrediti

plan sanacije navedenih objekata, te utvrditi približnu cijenu radova, i u konačnici - bolje kontrolirati

obavljene radove. Podaci bi se nakon sanacije ili

izgradnje novog objekta mogli jednostavno ažurirati

ili dodati u bazu na način da se izađe na teren na

zadanu lokaciju s uređajem na kojem su instalirane potrebne aplikacije, kako bi korisnik imao informaciju

je li u blizini ciljanog objekta, te unio nove podatake o

svojstvima koja su se promijenila za datum izlaska na teren. Ovaj dio ažuriranja trebao bi biti vezan i s

načinom zaprimanja izvedenih radova od strane

naručitelja.

Da bi se uspostavio kvalitetan sustav praćenja potpornih zidova, prvi korak je uspostava jedinstvene

klasifikacije potpornih zidova usklađene sa

zahtjevima Eurokoda 7, ali i jedinstvenog sustava za ocjenu stanja zidova odnosno njihovih elemenata. Tek

po uspostavi takvog sustava bit će stvoren dobar

temelj za kvalitetno i jednoznačno praćenje ponašanja

konstrukcija.

Literatura

4D-monitoring d.o.o. (2013) "Evidencija postojećeg stanja

zidova i propusta na županijskim cestama» – Elaborati

cesta Ž5021, Ž5034, Ž5055, Ž5060, Ž5069 i Ž5191;

Malinska, 2013.

Arbanas, Ž. (2012) "Geotehničke konstrukcije - Geotehničko projektiranje prema Eurokodu 7";

predavanja iz kolegija Geotehničke konstrukcije,

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2012.

Butorac, P. (2013) "Metodologija prikupljanja podataka o

stanju potpornih zidova na cestama""; diplomski rad,

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, lipanj 2013.

EN 1997-1 (2004) "Eurocode 7: Geotechnical design – Part

1: General rules"; European Committee for

Standardization, Brussels, 2004.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2011) "Elaborat -

Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5047";

Rijeka, studeni 2011. Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2010) "Elaborat -

Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5017";

Rijeka, rujan 2010.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (2009) "Elaborat -

Katastar zidova i propusta na županijskoj cesti 5064";

Rijeka, listopad 2009.

IGH (2001) "Opći tehnički uvjeti za radove na cestama,

Knjiga 2"; Zagreb, prosinac 2001.

Ljutić, K.; Babić, S.; Jagodnik V. (2011) "Primjena GIS-a u

izradi katastra zidova i propusta na županijskim

cestama"; Zbornik radova Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, XIV 2011., str. 273-294.

MPPV (1998) "Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih

cesta"; NN 25/98, 1998.

Nonveiller, E. (1990) "Mehanika tla i temeljenje

građevina"; Školska knjiga, Zagreb, 1990., str. 369-400

Renar d.o.o.; Neuron d.o.o. (2004) "Priručnik za pregled,

registriranje i ocjenu stanja zidova uz državne ceste";

Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, 2004.

Roje - Bonacci, T.: (2005) "Potporne građevine i građevne

jame"; Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta

Split, Institut građevinarstva Hrvatske Zagreb, 2005.