Upload
pekoto
View
50
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
DIDAKTIKAMr. sc. Marija Obad
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja
Sveuilite u Zadru
Definicija didaktike
Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.
(Bognar, Matijevid,2002.)
- ne moe se svesti samo na pojam nastave
- oblici obrazovanja: formalno, neformalno, informalno
Kome je didaktika potrebna?
to znai biti uitelj ili uiteljica?
(uitelj-nastavnik)
- tri dimenzije osobe uitelja
- Koji me kolegiji osposobljavaju za specifinu ulogu pouavanja ili organiziranja obrazovnih aktivnosti?
- Didaktika
- Metodike pojedinih podruja
Program kolegija Didaktika
Didaktika pojam i odreenje
Didaktika u sustavu znanosti
Predmet, cilj i zadaci didaktike
Osnovni pojmovi didaktike uenje, pouavanje, odgoj,
obrazovanje, odgojno-obrazovni
proces, nastava
Pretpostavke nastave kadrovske (subjekti), materijalno-tehnike i
psiholoke pretpostavke (i aspekti)
Cilj i zadaci obrazovanja
Strategije odgoja i obrazovanja
Odgojno-obrazovna tehnologija1. Organizacija nastave
2. Planiranje i programiranje
3. Artikulacija
4. Sadraji obrazovanja: struktura, plan i program, kurikulum
5. Sadraji, izvori i mediji
6. Didaktika naela
7. Struktura i dinamika
8. Nastavni sustavi (socijalni oblici rada)
9. Nastavne metode
10.Pripremanje i izvoenje nastave
Odgojno-obrazovna ekologija pretpostavke i imbenici
Literatura uz kolegij
OBVEZNA
Bognar, L., Matijevid, M. (2002. i dr.): Didaktika. kolska knjiga, Zagreb.
Poljak, V. (1991. i dr.): Didaktika. kolska knjiga, Zagreb.
DOPUNSKA
Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijeda, Educa, Zagreb, 2001.
Been, A., Jelavid, F., Kujundid, N., Pletenac, V. (1991. i dr.): Osnove didaktike. kolske novine, Zagreb.
Brdarid, R. (1986.): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture. kolska knjiga, Zagreb.
Didaktika pojam i odreenje
Didaktika: od grkog didaskein pouavati. Ratke (Memorial) i Komensky (Velika
didaktika): didaktika kao vjetina pouavanja svih o svemu (17. st.).
Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.
Nakon Komenskog, do diferencijacije pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine pouavanja.
Adolf Disterweg: ogranienje didaktike na znanost o zakonitosti i pravila nastave.
J. F. Herbart, 19. st., izdvajanje pedagogije kao zasebne znanosti te samim tim i didaktike kao
njene grane.
Kraj 19. i poetak 20.st. formiranje didaktike kao teorije obrazovanja.
Dalji razvoj didaktike usko je povezan uz razvoj znanstvene i umjetnike misli teorija, dostignua i postignua brojnih znanstvenih disciplina koje s didaktikom imaju srodan predmet istraivanja(pedagogija, antropologija, psihologija, sociologija...) ili sadraje uenja i pouavanja (matematika, glazba...)
Razvoj specijalnih didaktika ili metodika podruja ili predmeta.
Didaktika je grana pedagogije (pedagoka disciplina) koja prouava ope zakonitosti obrazovanja.
Pedagogija i didaktika u sustavu znanosti
Humanistike znanosti
Drutvene znanostiTehnike znanosti
Didaktika
Odgojne znanosti
Odnos pedagogije, didaktike i
metodike
Pedagogija
Metodika
Praksa
Didaktika
Odnos pedagogije, didaktike i
metodike
Pedagogija
Podruja, polja i grane
znanosti i
umjetnosti
srodni po
sadrajima pouavanja
Podruja, polja i grane
znanosti i
umjetnosti
srodni po
predmetu
istraivanja
Didaktika
Metodike
Epistemioloko utemeljenje
didaktike
PREDMET ISTRAIVANJA
Specifinost predmeta istraivanja: podruje, aspekt i/ili skup pojava koje istrauje samo ta
znanost
- uenje, pouavanje, odgoj, obrazovanje,
nastava
PROBLEM ISTRAIVANJA
Problem istraivanja: zakonitosti koje vladaju u podruju predmeta istraivanja
- zakonitosti procesa uenja, pouavanja,
odgoja, obrazovanja i nastave
METODE I METODOLOGIJA
Metode: skup sustavnih postupaka prikupljanja podataka, instrumenata i tehnika istraivanja
- specifini oblici deskriptivne i kauzalne
metode, prilagoeni predmetu, problemu i
cilju istraivanja u didaktici (pedagogiji)
Metodologija: sveukupnost metoda, postupaka,
TERMINOLOGIJA
Terminologija: kategorijalni aparat znanosti
- odgoj, obrazovanje, izobrazba, socijalizacija,
kola, nastava, uenje, pouavanje, znanje,
vjetine, navike, umijea + atribuirani pojmovi
Predmet, cilj i zadaci didaktike
Predmet: Istraivanje zakonitosti procesa uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave.
Cilj: Istraiti i teorijski uobliiti zakonitosti procesa
uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave te na temelju spoznatog (teorijska razina) pronai mehanizme to uinkovitijeg osposobljavanja pojedinca za samostalno i uspjeno snalaenje u ivotnom okruju (praktina razina).
Ili, oblikovati teorijska i praktina dostignua u jedinstven sustav.
Zadaci:
1. istraiti, teorijski uobliiti te usustaviti temeljne didaktike
fenomene, injenice, odnose, procese i problemete utvrditi
zakonitosti koje njima dominiraju
2. utvrditi mehanizme aplikacije didaktikih spoznaja u odgojno-
obrazovnu praksu radi stalnog poboljavanja i teorije i prakse
3. pronalaenje konkretnih rjeenja za pitanja prakse (primjena)
4. trajna revalorizacija teorijskih i praktinih postignua te
revalorizacija uinkovitosti pojedinih implementiranih teorijskih i
praktinih modela
5. trajno usklaivanje teorijskih i praktinih postavki didaktike s
dosezima drugih podruja znanosti i umjetnosti koje su joj po
predmetu istraivanja srodne ili iji su sadraji, otkria i izumi
mogu implementirati i tako znatno unaprijediti odgojno-obrazovnu
teoriju i praksu.
DIDAKTIKA
mr.sc. Marija Obad
Tamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu uitelja
Sveuilite u Zadru
2. predavanje
Temeljni pojmovi 1. predavanja
Didaktika je grana pedagogije koja se bavi
teorijom odgojno-obrazovnog procesa.
(Bognar, Matijevi,2002.)
Didaktika je grana pedagogije (pedagoka
disciplina) koja prouava ope zakonitosti
obrazovanja. (Poljak, 1991)
Didaktika: od grkog didaskein pouavati.
Ratke (Memorial) i Komensky (Velika
didaktika): didaktika kao vjetina pouavanja
svih o svemu (17. st.).
Do Komenskog nastava je usmjerena
iskljuivo na sadraj bez primjerene
artikulacije.
Nakon Komenskog, do diferencijacije
pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine
pouavanja.
Seminarski rad studentice
Jan Amos Komensky
OBRAZOVANJE
POJAM OBRAZOVANJA
obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti
u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
a) ZNANJE:
def: sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti
koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti
INJENICE su konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek
upoznaje percepcijom
GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, hipoteze,-ne spoznaju se percepcijom
S obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjevaznanja:
znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjek se samo sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to)
znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna objasniti
znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadraja ali ga se ne shvaa
znanje operativnosti/ operativno znanje- sadraj se zna i primjenjuje
kreativno/stvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja
b) SPOSOBNOSTI:
def: kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju)
u ovom pojmu obuhvaene su 3 karakteristike:
sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim biima)
sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjeka
sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost
s obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske sposobnosti:
senzorne/perceptivne sposobnosti-sposobnost osjetilnog doivljaja
manualne/ praktine sposobnosti-aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
sposobnost izraavanja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje, pisanje,
itanje,
intelektualne/mentalne sposobnosti-drugi je naziv inteligencija
sposobnosti nisu unaprijed dobivene roenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj.
nasljeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutranji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor)
zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj
generaciji potpomae i unaprijeuje razvoj sposobnosti
OBRAZOVANJE I NASTAVA
1. IMBENICI NASTAVE:
3 glavna imbenika: a) nastavnik- kvalificirani
strunjak koji pouavanjem
uenika organizira efikasan
proces obrazovanja,
pa i nastave u cjelini
b) uenik- stjecatelj
obrazovanja samostalnim
uenjem ili uz pomo
nastavnika
c) nastavni sadraj- sadraji
programa obrazovanja
U dananje vrijeme 4. imbenik je tehnoloka podrka(npr.prezentacije, tipkanje i lako printanje seminara...).
Ova 3 imbenika ine didaktiki trokut .
Ako neki imbenik nedostaje, to nije nastava.
Didaktiki etverokut
2. ZADACI NASTAVE:
nastavni zadaci su trojaki:
1. materijalni zadaci
2. funkcionalni zadaci
3. odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave- materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta
Mogua posljedica prenaglaenosti: -didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do
kraja 19. st kad se smatralo da je to vie znanja dobro dapae poeljno
Tjeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari-nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u koli.
To je dovodilo do tzv. formalistikog znanja (mehaniko memoriranje) tj. formalizam u znanju)- uenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u ivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to ih ini nesposobnima za ivot.
Nedostaje im primjena znanja tj. operativno znanja.
Funkcionalni zadatak nastave
funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih (njime se postie razvijanje psihofizikih funkcija)
Realizacija ovog zadatka je tea od samog usvajanja injenica .Bitan za ostvarivanje operativnog znanja.
-za to se zalau predstavnici nove kole sa prijelaza 19. na 20. st-ele to vee razvijanje psiho-fiz. funkcija (time se stvara didaktiki funkcionalizam/didaktiki formalizam)
- problem je u tome da da bi uenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
Iz toga se zakljuuje da d.materijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje, a d.formalizam na sposobnosti.
Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao to su neodvojivi znanje i sposobnosti.
Odgojni zadatak nastave
Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti (moralne, estetske, fizike, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
Ovo inae ne spada u didaktiku u uem smislu, ali daje potpuniji uvid u sve
dimenzije nastavnog procesa.
- 3. VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEJA
kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina):
a) stupanj kolovanja-osnovno/srednjo/visokokolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativna
-izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status ko redovna
- fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.)
c) programska namjena i sistem izvoenja-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna
- redovna ili obvezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
- dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovnenastave u koli
- produna nastava- varijanta dopunske, organizira se na krajugodine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijeeza one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih suuenici pali, organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna
- dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese zaproirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainurada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednupripadnost, liberalniji oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazivemladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organizira junastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna, predmetna, timska
e) socijalne formacije uenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
mjesto i nain izvoenja
Nastavne aktivnosti (uionike i izvanuionike)
Izvannastavne aktivnosti
Izvankolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih
postignua ili obrazovna evaluacija
Definiraj obrazovanje
Definiraj znanje
Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
Definiraj sposobnosti
Podruja sposobnosti
imbenici didaktikog trokuta
Vrednovanje obrazovnih
postignua ili obrazovna evaluacija
Zadaci nastave
Didaktiki materijalizam i didaktiki formalizam
Vrste nastave s obzirom na stupanj kolovanja
Vrste nastave s obzirom na stupanj obveznosti
Vrste nastave s obzirom na programsku namjenu
Vrste nastave s obzirom na socijalneformacije uenika tijekom nastavnog rada
Didaktika
3. predavanje
RN 3. semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu uitelja
Sveuilite u Zadru
SADRAJ OBRAZOVANJA kolski program i plan
Kurikulum
NASTAVNI PLAN
- kolski dokument u kojem se u obliku tabelepropisuju:
odgojno-obrazovna podruja (drutveno, jezino-umjetniko, prirodno-matematiko, informatiko, tjelesno-znanstveno), tj. predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli
redoslijed obuavanja tih podruja tj. predmeta po razredima ili semestrima
tjedni broj sati za odreeno podruje tj. nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U
NASTAVNOM PLANU
1. sukcesivni-znai da se prvo u potpunosti proui jedan predmet, zatim drugi, itd.; - -
takav raspored dominira do 18. st
- prednosti: to se uenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno podruje
- nedostaci: 1. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odreenom stupnju kolovanja to bi moglo biti preteko za njihovu dob
2. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato nemoemo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da se
ne
dotiemo drugih (npr. uiti fiziku bez znanja matematike)
3. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu
uzrokuje monotoniju
2. simultani- istodobno prouavanje vie predmeta
-nedostaci: uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno
obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se
koncentrirati na njih
3. kombinacija dvaju predhodnih- najbolje
rjeenje
- kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta odreuje se prema njegovoj obrazovnoj i
odgojnoj
vanosti, sloenosti i teini predmeta kao i ukupnom vremenskom
optereenju
uenika
NASTAVNI PROGRAM
kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih
sadraja
To su 3 osnovne didaktike dimenzije obrazovanja
Nastvni je program opirniji od plana
Nije u tablici kao nastavni plan ve se nalazi na desecima stranica.
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA
NASTAVNOG PROGRAMA
didaktika terminologija
Predmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog
predmeta ( npr. u matematici predmetna
su podruja geometrija, aritmrtika,)
Ona se mogu obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjence.
nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom
nastavna tema- pojam koji je po sadrajnom odreenju veoma nalik na nastavne cjeline
- razlike su s obzirom na opseg sadraja (cjelina je ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku)
- nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i teme
nastavna jedinica- opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45
Kurikulum
U europsku pedagoku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20. stoljeu na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu, pod vodstvom amerikog znanstvenika S.B. Robinsona.
Europska i amerika tradicija na razliit nain poimaju kurikulum.
Razliita filozofska tradicija jednih i drugih izmeu europskog humanizma i idealizma i tipino amerikog pragmatizma (Rifkin,2006).
Pokuaj definiranja
Kurikulum suvremenog odgoja, obrazovanja,
obrazovanja i kole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA,
ZADATAKA, SADRAJA,
PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i
TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadrajiUiteljski potencijal.
Nastavna
tehnologija
organizacija
Evaluacija
uinaka
Bez obzira na teorijske pristupe
kurikulum uvijek mora ukljuivati:
Utvrivanje to uenici moraju nauiti
Odreivanje sadraja kao izvora informacija
Utvrivanje pedagokih standarda
Predvianje razliitih sposobnosti i tempa rada uenika
Organizacijaki i metodiki naputci
Stjecanje predviene kompetencije
Razraeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
Kurikulumski okviri daju smjernice, naela i polazita.
Za produktivnu tvorbu kurukuluma vano je prihvaati i metodologiju njegove sukonstrukcije.
Sukonstrukcija sudjelovanje svih zainteresiranih imbenika u tom poslu dinamian proces stalnog nastajanja i stvaranja.
Kurikulum ima svoju:
1. FILOZOFIJU (cilj, zadaa, oekivanja)
2. METODOLOGIJU (akcijsko,
participirajue)
3. PRAKSU (dogaanje, sudjelovanje i
sustvaranje)
4. REZULTAT (stanje unutarnjeg
zadovoljstva,
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska
koncepta
1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj
2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo
postignue)
Humanistiki kurikulum orijentiran na razvoj
Tei pedagoki otvorenom pristupu.
Usmjeren je na uenika.
Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.
Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.
Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograuju neki sadraji
Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati
Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignue
Pragmatino poimanje kurikuluma
Vie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.
U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.
Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.
, ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.
Tri strukturirane vrste kurikuluma
Zatvoreni
Otvoreni
Mjeoviti
Zatvoreni Odgovara tradicionalnom poimanju
nastavnog plana i programa.
Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.
Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.
Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.
Katalozi znanja
Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.
Sve je fiksirano i pedagoki programirano.
Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.
Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.
Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)
Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.
Fleksibilna metodologija izrade
Fleksibilan odabir sadraja i nain rada
Prednost se daje okvirnim uputama
unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.
Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna
komponenta.
Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulum Fleksibilna metodologija izrade
Fleksibilan odabir sadraja i nain rada
Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.
Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.
Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.
Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.
Mjeoviti tip kurikuluma Smatra se danas modernom vrstom
kurikuluma.
On manje trpi propisanost.
Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.
Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.
Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.
Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i
Didaktika
4. predavanje
RN 3. semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu uitelja
Sveuilite u Zadru
Kurikulum kratka rekapitulacija
KURIKULUM
suvremenog odgoja, obrazovanja i kole
je proces koji podrazumijeva znanstveno
zasnivanje CILJA, ZADATAKA,
SADRAJA,
PLANA I PROGRAMA, ORGANIZACIJU i
TEHNOLOGIJU PROVOENJA te razliite oblike EVALUACIJE UINAKA.
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadrajiUiteljski potencijal.
Nastavna
tehnologija
organizacija
Evaluacija
uinaka
Dva dominantna kurikulumska
koncepta
1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj
2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo
postignue)
Humanistiki kurikulum orijentiran na razvoj
Tei pedagoki otvorenom pristupu.
Usmjeren je na uenika.
Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.
Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.
Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala.
Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignue
Pragmatino poimanje kurikuluma
Vie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.
U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.
Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.
Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograuju neki sadraji , ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i
Tri strukturirane vrste kurikuluma
Zatvoreni
Otvoreni
Mjeoviti
Zatvoreni kurikulum
Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.
Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.
Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.
Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.
Katalozi znanja
Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.
Sve je fiksirano i pedagoki programirano.
Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.
Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.
Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)
Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.
Otvoreni kurikulum Fleksibilna metodologija izrade
Fleksibilan odabir sadraja i nain rada
Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.
Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.
Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.
Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.
Mjeoviti tip kurikuluma Smatra se danas modernom vrstom
kurikuluma.
On manje trpi propisanost.
Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.
Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.
Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.
Prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i
. to je Nacionalni okvirni kurikulum?
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su
prikazane sastavnice kurikulumskoga
sustava:
vrijednosti, ciljevi, naela,
sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih
postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja
nacionalnoga kurikuluma.
Usmjerenost prema
kompetencijamaRazvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena
na uenike kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske
politike u europskim i drugim zemljama.
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za
cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM
JEZIKU
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralako usmeno i pisano izraavanje itumaenje koncepata, misli, osjeaja,
stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad,
slobodno vrijeme i svakodnevni ivot;
ukljuuje takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika
na pozitivan i drutveno odgovoran nain.
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM
JEZICIMA
odnosi se na osposobljenost za
razumijevanje,
usmeno i pisano izraavanje i tumaenjekoncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica
na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.
MATEMATIKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U
PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na
osposobljenost za uporabu znanja i kojima
se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica
DIGITALNA KOMPETENCIJA
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i
kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
* za rad
* u osobnomu ivotu
* drutvenomu ivotu.
UITI KAKO UITI
obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu
uenju, tako i pri uenju u skupini.
SOCIJALNA I GRAANSKA KOMPETENCIJA
obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i
meukulturnu suradnju.
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST
odnosi se na sposobnost pojedinca da
ideje pretvori u djelovanje.
Ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te
sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za
voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca.
KULTURNA SVIJEST I IZRAAVANJE
Odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija.
Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj
batini i njihovu mjestu u svijetu.
Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?
NACIONALNI je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini.
OKVIRNI je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i
odgojno-obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava.
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja
djeteta/uenika, tijeka
Odgojno-obrazovni ciljevi
1. Osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s
njihovim sposobnostima i sklonostima
2. Razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne
batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3. Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu
jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta, sustavno njegovati hrvatski
standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4. Odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima i obvezama
djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u
5. Osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, znanstvenih spoznaja i
dostignua
6. Poticati i razvijati samostalnost,
samopouzdanje, odgovornost i kreativnost
u uenika
Koje su sastavnice Nacionalnoga
okvirnoga kurikuluma? drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne
vrijednosti
ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua
tijekom odgoja i obrazovanja
znanja i vjetine koje svaki uenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razviti
metode, sredstva i oblici rada
odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj
MEUPREDMETNE TEME
Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonosepovezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta.
kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na
koje e ih ostvariti.
Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia ostvarivanje
ovih meupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadraja i/ili modula:
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Uiti kako uiti
Poduzetnitvo
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Graanski odgoj i obrazovanje.
Didaktika 5. predavanje
Pripremanje i izvoenje
nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3. semestar
Pripremanje i izvoenje nastave
Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je
uiteljske obveze.
Pripremanje za odgojno-obrazovni proces
pretpostavlja da uitelj vlada svim strunim,
pedagokim, didaktikim, metodikim i
psihologijskim znanjem na razini operativnosti
kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti
tijek odgojno-obrazovnog procesa (u naelu
jednog nastavnog sata).
Tipovi nastavih sati1. Uvoenje uenika u nastavnu cjelinu ili temu
2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja
3. Nastavno uvjebavanje
4. Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5. Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti
odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje
uenikih postignua)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi, svaki nastavni
sat ima uopeno govorei 3 mega etape: pripremni,
glavni i zavrni dio sata
UVOENJE U NASTAVNU CJELINU
Zadatci: pobuditi zanimanje za odreene sadraje
(psiholoko-motivacijska priprema)
pruiti pregled sadraja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
pruiti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju postavljenih zadaa (materijalno-tehika priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH
NASTAVNIHSADRAJA
Zato spoznavanje, a ne obrada?
Naelni kronoloki slijed etapa:
1. Priprema ili uvodni dio sata
2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja
3. Uvjebavanje
4. Ponavljanje
5. Provjeravanje
1. Priprema ili uvodni dio sata
UVOENJE U SREDINJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadraja: stvoriti povoljnu psiholoku klimu za spoznavanje
novih sadraja (afektivna komponenta)
stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novih sadraja (kognitivna komponenta)
ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obrauje
2. Spoznavanje novih nastavnih
sadraja etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju
novi sadraji
nuno je potivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoko-didaktiko-metodikom i materijalno-tehnikom smislu
odrediti ekstenzitet (koliina), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema)
3. Uvjebavanje novih nastavnih sadraja
Cilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnosti
Zadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav znanja
4. Ponavljanje novih nastavnih
sadraja
Cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj ''prirodni kontekst'', tj. da ih se
integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5. Provjeravanje usvojenosti novih
nastavnih sadraja
traenje povratne informacije o usvojenosti sadraja
u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEU UVJEBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlike:
Vjebanje je usmjereno na funkcionalne zadatke nastave.
Vjebanje slijedi logiku pamenja (kako se uilo, tako se i vjeba)
Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili kognitivne zadatke nastave.
Slijedi logiku miljenja, a ne smije slijediti
logiku pamenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED: KOLA: NADNEVAK:
NASTAVNI PREDMET:
TEMA:
NASTAVNA JEDINICA:
1.Kljuni pojmovi:
2.Potrebno predznanje:
3.Preporuke za metodikuobradu:
4.Primjeri korelacije s drugimpredmetima:
5.Oekivani ishodi uenja:
6.Sadraji za daroviteuenike:
8.Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
9.Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji:
10.Nastavni oblici:
11. Metode rada:
PLAN PLOE
Etape sata Tijek nastavnog procesa
1. Priprema ili uvodni dio sata
2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja
3. Uvjebavanje
4. Ponavljanje
5. Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA
OBRAZOVNIH CILJEVADidaktika 6. predavanje
Tamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu uitelja Zadarskog sveuilita
3. Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA
OBRAZOVNIH CILJEVA
Benjamin Bloom je s timom strunjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50.-ih godina 20.
st. prouavao razne oblike ponaanja tijekom uenja .
On je primjetio da 95% pitanja na testovima zahtijeva od uenika razmiljanje samo na najnioj razini.
Rezultat prouavanja Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva
kategorizirana u tri povezana podruja :
Kognitivno (znanje)
Psihomotorno (vjetine)
Afektivno (stavovi)
Svako podruje sistematizirano je hijerarhijski
od nie ka vioj razini usvojenosti znanja.
Svaka razina pojedine kategorije sadri kljune glagole koji omoguavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja na osnovu kojih uenici
mogu pokazati usvojena znanja, vjetine
i stavove.
KOGNITIVNO PODRUJE 6 kategorija u meusobno
hijerarhijskom odnosu
Znanje (prizivanje injenica i informacija)
Razumijevanje
Primjena,
Analiza,
Sinteza i
Vrednovanje
16 potkategorija
znanje pojedinosti, terminologija, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila, konvencija, tendencija i redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje; apstraktno-uopena znanja, poznavanje principa, zakonitosti, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija, ekstrapolacija, primjena, analiza elemenata, odnosa naela, sinteza, izrada izvjea i nacrta plana za akciju; izvoenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima...
Razine postignua- Kognitivno podruje (znanje, razumijevanje)
Prihvatljiva drutvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUJE
5 kategorija (prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja evaluacija)
13 potkategorija (svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost panje, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje s zadovoljstvom, prihvaanje vrijednosti, klasifikacija vrijednosti, odabiranje vrijednosti, konceptualizacija vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignua- Afektivno podruje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva drutvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignua
- Psihomotoriko podruje (vjetine i umijea)
Prihvatljiva drutvena razina je razina precizacije.
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA
(ANDERSON I KRATHWOHL, 2001)
VANO O NASTAVNIM ZADACIMA!
Kada se odreuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput znati, nauiti, razumjeti jer oekivanje rezultata uenja nije dovoljno jasno odreeno.
Razliiti tipovi uenja zahtijevaju razliita ponaanja ili vjetine, razliite tipove pouke i razliite oblike procjenjivanja rezultata uenja. Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni, teko je odrediti nain procjenjivanja rezultata uenja.
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA POELJNI/PRECIZNI I
NEPOELJNI/NEPRECIZNI GLAGOLI
POELJNI GLAGOLI
Analizirati
Opisati
Definirati
Napraviti
Usporediti
Razlikovati
Argumentirati
NEPOELJNI GLAGOLI
Znati
Razumjeti
Osvijestiti
Cijeniti
Zapamtiti
Upoznati
Nauiti
Osposobiti
Odgojno-obrazovna ekologija
8. Predavanje
DIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja
3. semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama
prema okolini.
U pedagokom smislu ona oznaava odnos subjekta
odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se
odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno njihovo
meusobno djelovanje i utjecaj na sadraje, tijek i
ishod odgojno-obrazovnog procesa.
Elementi odgojno-obrazovne ekologije:
1. Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i
s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2. Kadrovski potencijal koji sudjeluje u
realizaciji odgoja i obrazovanja
3. Komunikacijski procesi u odgoju i
obrazovanju
4. Pedagoko ozraja u kojem se odgoj i
obrazovanje zbivaju.
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju, ponekad se nazivaju i "kolskom higijenom, odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju drutvenu ulogu. Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.
Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.
Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko, kojih i kakvih prostora i prostorija odreena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa: broj uionica, kabineta, biblioteka, pomonih prostorija, sanitarnih vorova, sprema, ureda njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje
Kadrovski potencijal
Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje
odgojno-obrazovne ustanove koje je nuno za
struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog
procesa, a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i
zadaci.
Podjela osoblja (skupine): rukovodee, struno-
razvojno, nastavno, administrativno, tehniko i
pomono osoblje.
Svako od navedenih skupina osoblja ima
svoje specifine zadae u odvijanju odgojno-
obrazovnog procesa.
Slube, tijela i organi odgojno-obrazovne
ustanove (kole, naelno) dijele se prema
djelokrugu nadlenosti i odgovornosti na:
upravna (ravnatelj, kolski odbor, vijee
roditelja)
struna (struno-razvojna sluba, struni
aktivi)
pedagoka (razredna vijea i uiteljsko
vijee).
Komunikacijski procesi u odgoju i
obrazovanju
Komunikacija oznaava proces posredovanja
ili prometovanja (interakcija) izmeu nekoga
ili neega radi prenoenja poruka.
Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od
onog koji je posjeduje i emitira (izvor,
odailja i predajnik) preko medija kojim se
poruka prenosi (kanala) do onoga kome je
upuena i koji bi je trebao prihvatiti i
razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati
povratnu informaciju o njenom prihvaanju i
razumijevanju.
Preduvjeti razumijevanja i spremnosti:
1. jasnoa poruke (bez "umova")
2. dostupnost i prohodnost kanala
3. poeljnost i poruke i poiljatelja.
Odgojno-obrazovni proces je specifina vrsta
komunikacije ija bit lei u sposobnosti i spremnosti
primatelja poruke uenika, da razumije i bude
spreman prihvaati poruke.
U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i
obrazovanja, komunikacija predstavlja osnovu
stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne
ekologije, a to je stvaranje pedagokog ozraja.
Vrste i oblici komunikacije prema:
1. prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehnikim medijem prijenosa poruke
2. broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija),
interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3. nainu prenoenja poruke: verbalna, simbolika i
neverbalna govorom, znakom, neverbalnim izrazom
4. posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija face to face, putem medija, pomou tehnikih pmagala na daljinu
5. poloaju sudionika: autokratska i demokratska uenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6. mogunosti izraavanja povratne informacije:jednosmjerna i dvosmjerna: poloaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjekt:subjekt (nema/ima povratne informacije o
razumijevanju)
Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna
klima
Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna
klima predstavlja ukupnost odnosa meu
sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj
komponenti, odnosno na kvaliteti odnosa meu
sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i
atmosferi koja u tom procesu vlada.
Socijalna komponenta odnosa meu sudionicima
odgojno-obrazovnog procesa temelji se:
1.na naelu raspodjele socijalne moi meu
sudionicima (dominantno i integrativno ponaanje
uitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno
voenje; direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2.na raspodjeli statusa i uloga meu sudionicima
procesa
3.na odnosu uitelj-uenik(~ci) i
4.odnosu uenik-uenik.
Ozraje emocionalna komponenta
Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna
procesa samo je manifestni izraz socijalne
komponente odgojno-obrazovna procesa.
Temelji se na osjeaju ugode ili neugode u
odgojno-obrazovnom procesu, a koji je prije svega
temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom
moe biti vezan uz odgojno-obrazovna sadraje i
specifine situacije odgojno-obrazovna procesa.
Pozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na frustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa, ili pak umanjuje njihov znaaj.
Znakovi naruenog pozitivnog ozraja:
1.pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremeaja u ponaanju
2. lo uspjeh uenika
3.veliki broj izostanaka uenika i/ili uitelja
4.strah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu.
Linost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja.
DIDAKTIKA
9. PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa
didaktika naela
Odjel za izobrazbu uitelja
3. Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa
didaktika naela
Didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave. Redovito su predstavljena kao dihotomije:
Naelo zornosti i apstraktnosti nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim
injenicama koje omoguavaju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu aktiviranje misaonih aktivnosti koje omoguavaju usvajanje i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije.
N. postupnosti i sustavnosti - nastavni sadraji trebaju se usvajati postupnim radom
i stvaranjem preglednog sustava znanja.
PRAVILA: o od poznatog k nepoznatom
o od konkretnog k apstraktnom
o od lakeg k teem
o od blijeg k daljem
o od jednostavnog k sloenom
Naelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktike
struktuiranosti
nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti
oprimjereni i didaktiki oblikovani tako da
omoguavaju uvid u cjelinu sadraja
Naelo primjerenosti i akceleracije
nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da
budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika, ali
i da omoguavaju te potiu njegov razvoj i
napredovanje.
Naelo aktivnosti i razvoja
znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim
odnosom prema sadrajima nastave, ime se
postie razvoj pojedinca i ostvaruju
pretpostavke stvaralatva.
Naelo historinosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadraji trebaju biti
prezentirani tako da omoguavaju uvid u
genezu i stanje problema te omoguavaju
njegovu anticipaciju u budunosti.
Naelo korelativnosti i ekonominosti (racionalizacije) - nastavni sadraji trebaju biti
struktuirani tako da meu njima postoji povezanost
koja omoguava da se na didaktiki osmiljen nain
sa to manje utroka vremena, snage i sredstava
postigne to vei i bolji uinak.
Naelo koncentracije i disperzije
nastavne sadraje nuno je usvajati u to
konciznijem i vremenski ogranienijem razdoblju,
ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadraja
na vie razina kako bi se uoila
multidimenzionalnost i multikauzalnost meu
pojavama objektivne stvarnosti.
Naelo diferencijacije i integrativnosti
nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti
ralanjeni tako da omoguavaju uvid u tvorne
elemente problema, ali se uvijek moraju prezentirati
samo kao dio cjeline.
Naelo obrazovljivosti i odgojnosti
nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da
svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojne
elemente (poruke), i obrnuto.
Naelo individualnosti i socijalizacije
nastavni sadraji trebaju biti struktuirani tako da
respektiraju specifinosti individualiteta, njegove
razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici
drutvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.
Naelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja
nunost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja
svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku-
tieniku omoguilo stjecanje konzistentnije slike
svijeta te mu se tako omoguilo formiranje okvira
referencije za samostalno djelovanje.
NASTAVNE METODE RADA
MENTORICA: Tamara Kisovar IvandaSTUDENTICE: Nikolina Mazanik i
Nikolina tefani
UVOD Nastavne metode su naini rada uitelja i
uenika pri emu uenici stjeu znanja i razvijaju sposobnosti
Uenje se sve vie shvaa kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvanije osobno iskustvo uenika
Uitelj usmjerava i potie uenika na odreena iskustva, a potom mu pomae u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA:
verbalne i
vizualne nastavne metode
Vrlo je vano u nastavi primjenjivati vie
metoda rada i meusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se:
Metoda usmenog izlaganja pripovijedanje
objanjavanje
Metoda razgovora
Metoda itanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na:
Dokumentacijske
Demonstracijske
Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode:
METODA DEMONSTRACIJE
Demonstracija u didaktikom pogledu je
pokazivanje u nastavi svega onoga to je
mogue perceptivno doivjeti
Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prije
svega o nastavnikovoj sposobnosti da izmeu
veeg broja nastavnih sredstava odabere
najpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTINIH RADOVA
Za izvoenje praktinog rada potrebna je
materija, energija, organ rada i orue za rad
Metoda praktinih radova se moe primijeniti
u razrednoj/predmetnoj uionici, kabinetu,
pomonim kolskim prostorijama, kolskom
vrtu, prirodi, arheolokim iskopinama, svuda
gdje uenici mogu doi u neposredan doticaj sa
stvarnou
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je nain rada nastavnika i
uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih
sadraja izraavaju crteom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakom
satu primjenjuju uenici
S obzirom na stupanj samostalnosti moemo
razlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu uenici svladavaju tehniku
itanja, pravilno koritenje teksta udbenika,
radne biljenice, itanke, asopisa,
osposobljavaju se za samostalan rad na
tekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo vie vrsta, oblika razgovora:
Katehetiki razgovor
Razvojni razgovor
Slobodni razgovor
Diskusija
Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se na
prijenosu informacija verbalnim kanalom od
njegova izvora (uglavnom uitelja) do
Primatelja informacija (uenika)
Usmeno izlaganje u nastavi moe biti u obliku: pripovijedanja,
opisivanja,
obrazlaganja,
objanjavanja i
izvjetavanja.
ZAKLJUAK
Nastavne metode su naini rada uitelja i
uenika pri emu uenici stjeu znanja i
razvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je na
verbalne i vizualne nastavne metode
Didaktika 11. predavanje
Alternativne koleTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu uitelja
3. semestar
Razrednopredmetnisatni sustav
Razrednopredmetnisatni sustav u kolstvu egzistira kao vrst pedagoki koncept ve oko 350 godina.
U vrijeme tih 350 godina mnogi su pedagozi ponudili svoje pedagoke koncepte za poboljanje odgojno-obrazovnog procesa odnosno za utemeljenje takva odgoja koji je
blii prirodi i potrebama djeteta.
Najistaknutija su uenja J.J. Rousseaua, H. Pestalozzia.
XIX. st. Pokuaji odstupanja od koncepcije intelektualistike kole
Jedan od tih pokuaja je otvaranje kole za seljaku djecu L. N. Tolstoja koja se smatra za jednu od prvih alternativnih kola.
Glavna Tolstojeva ideja je djeci nuditi potpunu slobodu u pogledu posjeivanja nastave .
Ta e se ideja kasnije nai i u konceptima nekih pedagokih rjeenja reformne pedagogije i nove kole (npr. Summerhil).
Reformna pedagogija i pokret nove kole u prvim desetljeima XX. stoljea
Poetkom dvadesetog stoljea javlja se u Europi i Americi vie pokuaja radikalne preobrazbe unutrnje organizacije kole.
Veina je tih pokuaja utemeljena kao cjeloviti pedagoki projekt od kojih su se neki odrali i do danas kao modeli alternativnih ili slobodnih kola.
Neki od tih modela:
Summerhill
Montessori
Waldorf
PEDAGOKA KONCEPCIJA CELESTINA FREINET-a
Freinet propagira uenje u prirodi ili na prirodnim izvorima bez obveznih udbenika. Udbenike izrauju djeca uz pomo uitelja.
pet elemenata koji su bitni u teoriji odgoja C. Freineta :
razredna samouprava u obliku suradnje
samostalnost
suradnja uenika u razredu
uenje otkrivanjem u poticajnoj okolini
slobodniji izraz djece u irem znaenju
U dananjim dravnim kolama nalazimo mnogo elemenata za koje se zalagao C.
Freinet, a da se to nigdje posebno ne
istie niti su uitelji toga svjesni.
To je samo jedan od pokazatelja koliko je Freinet dobro uoavao pravce unutarnje reforme kolske organizacije.
TEORIJA ODGOJA I KOLE MARIJE MONTESORI
Svoju koncepciju odgoja M. Montessori zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje osjetljivosti.
Zadovoljavanje tih razvojnih faza polazi od dvije pretpostavke:
1.Djeca imaju priroene snage za samorazvoj
2.Te se priroene snage aktiviraju ako su djeca okruena povoljnom sredinom.
Njena se odgojna metoda zasniva na samoodgoju i samopouavanju.
Zadaa je uitelja da osiguraju odgovarajuu sredinu i materijale koji e poticati samoaktivnost djece.
Pedagoka koncepcija i kole Marije Montessori
Maria Montessori je zapoela s definiranjem osnova svoje pedagoke koncepcije u prvom desetljeu dvadesetog stoljea.
To je vrijeme procvata pokreta aktivne odnosno radne kole.
Pretjerana dominacija frontalne nastave i razredno-predmetno- satni sustav potaknuli su i
M. Montessori da potrai i ponudi nova didaktika i pedagoka rjeenja.
I model M. Montessori nosi neka zajednika obiljeja pokreta reformne pedagogije koji je u to vrijeme jaao u Europi:
vie runog rada i aktivnog uenja djece
vie slobode za djecu i uitelje
te naputanje krute forme koju nudi razredno satni sustav.
Uitelj je tu da slui kao organizator i usmjeriva, a nije pouavatelj niti predava.
Dijete je polazite za izbor metoda i za izbor sadraja rada, a ne neki unaprijed odreeni program ili uiteljeva samovolja.
Marija Montessori je takoer pojasnila zato djeca obiavaju unitavati kolsku imovinu: naime, ako se djeca ne osjeaju ugodno tamo gdje jesu i ako im se ne svia ono to rade skloni su tome da to promjene te stoga
unitavaju sve oko sebe da bi si prilagodili prostor u kojem borave.
Montessori kola u Zagrebu
Uenje je prirodni proces usvajanja znanja, a
Montessori metoda
pomae djetetu da slijedi svoj ritam savladavanja
gradiva i zadovoljavanja
interesa.
Montessori kola u Zagrebu
Montessori kola u Zagrebu
Nakon jutarnjeg kruga, nastava zapoinje slobodnim radom za
vrijeme kojeg djeca
samostalno, uz budni
nadzor uiteljica, rjeavaju svoja dnevna i tjedna zaduenja.
Montessori kola u Zagrebu
Montessori kola u Zagrebu
Montessori didaktiki materijali pomaudjeci usredotoiti panju na rad koji obavljaju, ui ih strpljenju i
odgovornosti.
Montessori kola u Zagrebu
ALTERNATIVNE KOLE INTERNATSKOG TIPA
U svijetu djeluju i razni modeli internatskih alternativnih kola.
U takvim kolama broj djece rijetko prelazi broj 150.
Postoje kole u kojima se koluju samo djeca smjetena u internatu ali i one u koje dio djece dolazi iz obiteljskih stanova.
SUMMERHIL
Neill je godine 1921. osnovao privatnu
kolu internatskog tipa na dosta originalnoj pedagokoj paradigmi.
Kad je osnivao tu kolu, Neilla je rukovodila ideja: stvoriti kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli.
U toj se koli djeci nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete kako su prihvaena. Neill smatra kako je dijete po prirodi mudro i realno. Ako mu se
omogui da bude samostalno, ako mu odrasli ne sjede na glavi sa svojim savjetima, ono e se razviti najvie to moe.
U summerhilskoj koli pohaanje nastave nije obvezno. Raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici. Obrazovanje treba prilagoditi
potrebama i mogunostima djece.
The function of the child is to live his own life not the life that his anxious
parents think he should
live, not a life according to
the purpose of the
educator who thinks he
knows best.
A.S. Neill
SUMMERHIL
SUMMERHIL
JENA PLAN U EUROPSKIM KOLAMA
Peter Petersen, njemaki sveuilini profesor,osnovao je Jena-plan u europskim kolama.
Traio je uzor za organiziranje osnovnih kolskih aktivnosti u obiteljskom stilu ivljenja, tj. zalagao se za kole obitelji.
1911. g. se ukljuio u aktivnosti kolskih reformi, a smatrao je da su kolska praksa i znanstveni rad nerazdvojni.
Istie ulogu igre i rada isto kao i Marija Montessori. Posebnu pozornost posveuje razgovoru i raznim sveanostima jer su one jako bitne u naim ivotima. Takoer mu je bila bitna i briga za socijalne odnose u grupi te odgoj djece za ivot u zajednici.
WALDORFSKE KOLE
Prvu waldorfsku kolu osnovao je Rudolf Steiner u Stuttgartu 1919. godine.
U to vrijeme bile su dominantne nove pedagoke ideje:
- novi pristupi aktivnostima uenika,
- novo shvaanje nastavnog plana i programa,
- preispitivanje modela vrednovanja rada uenika te humaniziranje odgojne komunikacije
potaknuto idejama pedocentrizma
U ovim kolama zadatak odgajatelja u predkolsko vrijeme je da osigura adekvatne fizike uvjete za razvoj jer ti fiziki uvjeti djeluju na razvoj, kao npr. prostor, boje, predmeti...
Vezu s okolinom dijete ostvaruje oponaanjem i preko uzora. Zbog te sklonosti oponaanju treba osigurati da se u djetetovoj okolini ne dogaa nita to ono ne bi smjelo oponaati.
Osnova waldorfske pedagogije i odgoja je povezanost tijela, due i duha u ovjeku.
Waldorfske kole funkcioniraju kao dinamian socijalni organizam roditalja, uenika i uitelja.
Pedagozi u ovim kolama smatraju da su udbenici sadrajno preuski za uenje jer im nedostaje iv i dinamian prikaz cjelokoupnog dogaanja svijeta i ovjeka.
Nema ni ocjena jer se smatra da je uenje bez straha bolje i uspjenije.
Takoer nema ni padanja razreda jer se polazi od pretpostavke da nema apsolutno
nesposobna djeteta te da svakom treba
omoguiti da tijekom kolovanja postigne optimalan uspjeh.
SLOBODNA KOLA U BOCHUMU
U Njemakoj vlada trend otvaranja vie kola s manjim brojem uenika.
Jedna od takvih koli je i Slobodna kola u Bochumu.
Tamo vladaju prijateljski kontakti, a u uionicama imaju i leajeve za odmor i hladnjak ako djeca ogladne, tako da su to
zapravo mali stanovi, a ne uionice.
Kao ni u waldorfskim kolama nema ocjena niti ponavljanja razreda.
Jedna od glavnh stvari je zadovoljenje poteba za sigurnou, pripadanjem i ljubavlju.
Djeca imaju odreena zajamena prava, ali i odgovornost.
Kao i u drugim slinim kolama vano je i iskustveno i socijalno uenje.
U najnovijem propagandnom materijalu parola ove kole je : U ovoj se koli ui glavom, srcem, rukama i nogama!
Uitelji se brinu da se dijete razvije i kognitivno i afektivno i psihomotoriki.
OGLEDNA UMSKA NARODNA KOLA NA TUKANCU
Franjo Higy-Mandi se smatra utemeljiteljem Ogledne umske narodne kole na Tukancu, koja je djelovala od 1929. do 1941. g.
Glavni princip kole je bio odgoj i nastava u prirodi.
Naime, Higy-Mandi je uvidio da su ljenici jo u 19. stoljeu uoili da zatvorene uionice ne pruaju dovoljno svjetla, istog zraka i slobode kretanja pa su uenici zato blijedi, anemini i nervozni.
Na Treem meunarodnom kongresu kola u prirodi (Hannover, 1936) Higy-Mandi istie etiri temaljna principa umskih kola:
higijenski
pedagoko-psiholoki
socijalno-etiki
estetski
Izvori znanja su kao i kod Freineta primarni izvori, a ne udbenici.
Osim primarnih izvora, za odgoj je bitan i rad te igra.
Igra ima, po Higy-Mandiu, funkciju razvoja motorike, funkciju stjecanja znanja u prirodi, funkciju socijalizacije, oslobaanja i oputanja te stvaranja vedre atmosfere u radu.
Alternativne kole u Hrvatskoj
Od gotovo pola milijuna uenika u Hrvatskoj, manje od 300 ih se koluje u alternativnim kolama.
Odnosno, od 800 osnovnih kola, tri su alternativne - dvije Montessori (Zagreb i Rijeka) i jedna waldorfska (Zagreb).
Iako su prisutne godinama (od 2003., odnosno 2004. godine), nemaju jasno definiran status.
One se slubeno ne ubrajaju u privatne kole, jer su im osnivai udruge roditelja ili nastavnika, koji ujedno ine lanove predsjednitva kole.
Ipak, mjeseno kolovanje djeteta u alternativnoj koli financijski je nedostino veini graana.
Prednosti koje navode pobornici
alternativnih kola
U alternativnim kolama djeca sudjeluju u upravljanju stvarima koje su bitne za
njihov svakodnevni ivot i meusobne odnose u zajednici. Zajedno s uiteljima demokratskidonose pravila rada i meusobnih odnosa.
U sluaju njihova krenja, sankcije vrijede kako za uenike tako i za profesore i cjelokupno osoblje kole.
Obrazovanje u demokratskim kolama trebalo bi omoguiti djeci takav razvoj da
istodobno budu individualci i lanovi zajednice. ivot u samoupravljanju nedvojbeno ima tajuinak. Djeci je potrebno odrastanje bez discipline, jer disciplina stvara
strah, a strah stvara
neprijateljstvo meu ljudima.
Jedina prihvatljiva disciplina je samodisciplina kojakoja se temelji na ovjekovom vlastitom osjeaju odgovornosti prema sebi i drugima koji bi svaki svaki ovjek samostalno razvio kad bi mu se to jo od djetinjstva doputalo.
U uobiajenim je kolama poslunost vrlina, i to u tolikoj mjeri da su kasnije u
Nedostaci alternativnih kola
Povezivanje djece sa svojom vlastitom prirodom, koja ne sadri nita od onih loihstrana koje se ivotom u drutvu razvijaju.
ini da se uenici vraaju u vanjski svijetnepripremljeni i neprilagoeni materijalistikom, konkurentskom i individualistikomdrutvu.