Embed Size (px)
Citation preview
DIDAKTIKA
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
2 predavanje
Temeljni pojmovi 1 predavanja
Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa
(Bognar Matijević2002)
Didaktika je grana pedagogije (pedagoška disciplina) koja proučava opće zakonitosti obrazovanja (Poljak 1991)
bull Didaktika od grčkog didaskein ndash poučavati
bull Ratke (ldquoMemorialrdquo) i Komensky (ldquoVelika didaktikardquo) didaktika kao vještina poučavanja svih o svemu (17 st)
bull Do Komenskog nastava je usmjerena isključivo na sadržaj ndash bez primjerene artikulacije
bull Nakon Komenskog do diferencijacije pedagogije iz filozofije usmjerenost na načine poučavanja
bull Seminarski rad studentice
Jan Amos Komensky
OBRAZOVANJE
bull POJAM OBRAZOVANJAbull obrazovanje kao jedna od osnovnih
pedagoških kategorija i funkcija obuhvaća u sebi znanje i sposobnosti
bull u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Temeljni pojmovi 1 predavanja
Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa
(Bognar Matijević2002)
Didaktika je grana pedagogije (pedagoška disciplina) koja proučava opće zakonitosti obrazovanja (Poljak 1991)
bull Didaktika od grčkog didaskein ndash poučavati
bull Ratke (ldquoMemorialrdquo) i Komensky (ldquoVelika didaktikardquo) didaktika kao vještina poučavanja svih o svemu (17 st)
bull Do Komenskog nastava je usmjerena isključivo na sadržaj ndash bez primjerene artikulacije
bull Nakon Komenskog do diferencijacije pedagogije iz filozofije usmjerenost na načine poučavanja
bull Seminarski rad studentice
Jan Amos Komensky
OBRAZOVANJE
bull POJAM OBRAZOVANJAbull obrazovanje kao jedna od osnovnih
pedagoških kategorija i funkcija obuhvaća u sebi znanje i sposobnosti
bull u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Didaktika od grčkog didaskein ndash poučavati
bull Ratke (ldquoMemorialrdquo) i Komensky (ldquoVelika didaktikardquo) didaktika kao vještina poučavanja svih o svemu (17 st)
bull Do Komenskog nastava je usmjerena isključivo na sadržaj ndash bez primjerene artikulacije
bull Nakon Komenskog do diferencijacije pedagogije iz filozofije usmjerenost na načine poučavanja
bull Seminarski rad studentice
Jan Amos Komensky
OBRAZOVANJE
bull POJAM OBRAZOVANJAbull obrazovanje kao jedna od osnovnih
pedagoških kategorija i funkcija obuhvaća u sebi znanje i sposobnosti
bull u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Seminarski rad studentice
Jan Amos Komensky
OBRAZOVANJE
bull POJAM OBRAZOVANJAbull obrazovanje kao jedna od osnovnih
pedagoških kategorija i funkcija obuhvaća u sebi znanje i sposobnosti
bull u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
OBRAZOVANJE
bull POJAM OBRAZOVANJAbull obrazovanje kao jedna od osnovnih
pedagoških kategorija i funkcija obuhvaća u sebi znanje i sposobnosti
bull u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull a) ZNANJE bull def sustav ili logički pregled činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u
svojoj svijestibull ČINJENICE su konkretnosti pojedinosti o
objektivnoj stvarnosti koje čovjek bull upoznaje percepcijom bull GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su
pojmovi pravila principi metode zakoni definicije zaključci dokazi kategorije hipotezehellip-ne spoznaju se percepcijom
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja
bull znanje prisjećanja- najniža kvaliteta čovjek se samo sjeća nekih sadržaja o objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sjećaju što)
bull znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali ih se ne zna objasniti
bull znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne shvaća
bull znanje operativnosti operativno znanje- sadržaj se zna i primjenjuje
bull kreativnostvaralačko znanje- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova
Stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull b) SPOSOBNOSTI
bull def kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad aktivnost funkciju)
bull u ovom pojmu obuhvaćene su 3 karakteristike
bull sposobnost je kvaliteta ličnosti (pripada samo čovjeku ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim bićima)
bull sposobnost se pokazuje u djelatnosti čovjeka
bull sposobnost se odnosi na uspješnu ljudsku djelatnost
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područja ljudske sposobnosti
bull senzorneperceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doživljaja
bull manualne praktične sposobnosti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji
bull sposobnost izražavanja- geste mimika govor pjevanje slikanje crtanje pisanje čitanjehellip
bull intelektualnementalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull sposobnosti nisu unaprijed dobivene rođenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj nasljeđenoj anatomsko-fiziološkoj strukturi čovjeka (unutrašnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj čovjek živi i radi (vanjski faktor)
bull zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomaže i unaprijeđuje razvoj sposobnosti
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull OBRAZOVANJE I NASTAVAbull 1 ČIMBENICI NASTAVEbull 3 glavna čimbenika a) nastavnik- kvalificirani bull stručnjak koji poučavanjem bull učenika organizira efikasan bull proces obrazovanja pa i nastave u cjelinibull b) učenik- stjecatelj bull obrazovanja samostalnim bull učenjem ili uz pomoć bull nastavnikabull c) nastavni sadržaj- sadržajibull programa obrazovanja
bull Ova 3 čimbenika čine didaktički trokut bull Ako neki čimbenik nedostaje to nije nastava
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull 2 ZADACI NASTAVE
bull nastavni zadaci su trojaki
bull 1 materijalni zadaci
bull 2 funkcionalni zadaci
bull 3 odgojni zadaci
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Materijalni zadatak nastave-bull materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o
objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta
bull Moguća posljedica prenaglašenostibull -didaktički materijalizam karakterističan za staru školu do
kraja 19 st kad se smatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno
bull Tjeralo se djecu da što više memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv lekcionizma tj zadavanja lekcije u školi memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u školi
bull To je dovodilo do tzv formalističkog znanja (mehaničko memoriranje) tj formalizam u znanju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u životu imaju znanje na stupnju reprodukcije i to ih čini nesposobnima za život
bull Nedostaje im primjena znanja tj operativno znanja
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Funkcionalni zadatak nastave
bull funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih praktičnih izražajnih intelektualnih (njime se postiže razvijanje psihofizičkih funkcija)
bull Realizacija ovog zadatka je teža od samog usvajanja činjenica Bitan za ostvarivanje operativnog znanja
bull -za to se zalažu predstavnici nove škole sa prijelaza 19 na 20 st-žele što veće razvijanje psiho-fiz funkcija (time se stvara didaktički funkcionalizamdidaktički formalizam)
bull - problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje
bull Iz toga se zaključuje da dmaterijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje a dformalizam na sposobnosti
bull Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao što su neodvojivi znanje i sposobnosti
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Odgojni zadatak nastave
bull Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i određene odgojne vrijednosti (moralne estetske fizičke radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces
bull Ovo inače ne spada u didaktiku u užem smislu ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull - 3 VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEŽJA
bull kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji nastava je dijalektična)
a) stupanj školovanja-osnovnosrednjovisokoškolska nastava
b) stupanj obaveznosti tj dobrovoljnosti-obavezna izborna fakultativna
bull -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanja s obzirom na interese učenika u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i učenici ova nastava ima isti status ko redovna
bull - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti nije obavezna (razlika naspram izborne n)
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
c) programska namjena i sistem izvođenja-redovna dopunska dodatna produžna izvanredna
bull - redovna ili obvezna nastava-najčešća redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja podjednako obavezna za sve polaznike propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti)
bull - dopunska nastava- ide uz redovnu za one učenike kojima ide teže takvu nastavu propisuje nastavničko vijeće izvodi se izvan redovne nastave u školi
bull - produžna nastava- varijanta dopunske organizira se na kraju godine nakon redovnog školskog rada organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali iz nekih predmeta izvode ju isti nastavnici kod kojih su učenici pali organizira se u osnovnoj školi jer je ona obavezna
bull - dodatna nastava- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem znanja zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada organizira se sa manjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost liberalan oblik nastave od redovne grupe dobijaju nazive ldquomladi prirodnjaci klub prijatelja antikehelliprdquo-interesne grupe organizira ju nastavničko vijeće a vode ju nastavnici ili specijalizirani stručnjaci
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
d) sistem rada nastavnika
-razredna predmetna timska
e) socijalne formacije učenika tijekom nastavnog rada
- frontalna
- individualna
- u skupinama
- u parovima
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull mjesto i način izvođenja
bull Nastavne aktivnosti (učioničke i izvanučioničke)
bull Izvannastavne aktivnosti
bull Izvanškolske aktivnosti
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Definiraj obrazovanje
bull Definiraj znanje
bull Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja
bull Definiraj sposobnosti
bull Područja sposobnosti
bull Čimbenici didaktičkog trokuta
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Vrednovanje obrazovnih postignuća ili obrazovna evaluacijabull Zadaci nastavebull Didaktički materijalizam i didaktički
formalizambull Vrste nastave s obzirom na stupanj
školovanja bull Vrste nastave s obzirom na stupanj
obveznosti bull Vrste nastave s obzirom na programsku
namjenubull Vrste nastave s obzirom na socijalne
formacije učenika tijekom nastavnog rada
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Didaktika 3 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
SADRŽAJ OBRAZOVANJAbull Školski program i planbull Kurikulumbull NASTAVNI PLANbull - školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju bull odgojno-obrazovna područja (društveno jezično-
umjetničko prirodno-matematičko informatičko tjelesno-znanstveno) tj predmeti koji će se obučavati u određenoj školi
bull redoslijed obučavanja tih područja tj predmeta po razredima ili semestrima
bull tjedni broj sati za određeno područje tj nastavni predmet
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
1 sukcesivni-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet zatim drugi itd - -
takav raspored dominira do 18 st
- prednosti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje
- nedostaci 1 učenici uče široko područje toga predmeta u određenom stupnju školovanja što bi moglo biti preteško za njihovu dob
2 svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko
objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju pa zato nemožemo
jednu znanost isključiti i proučiti je u potpunosti a da se ne
dotičemo drugih (npr učiti fiziku bez znanja matematike) 3 ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
2 simultani- istodobno proučavanje više predmeta
bull -nedostaci učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih
3 kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rješenje
bull - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull BROJ TJEDNIH SATI
- broj sati tjedno nekog predmeta određuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj
važnosti složenosti i težini predmeta kao i ukupnom vremenskom opterećenju
učenika
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
NASTAVNI PROGRAM
bull Školski dokument kojim se propisuje opseg dubina i redoslijed nastavnih sadržaja
bull To su 3 osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja
bull Nastvni je program opširniji od plana
bull Nije u tablici kao nastavni plan već se nalazi na desecima stranica
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
bull didaktička terminologija
bull Predmetno područje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr u matematici predmetna su područja geometrija aritmrtikahellip)
bull Ona se mogu obrađivati simultano sukcesivno ili naizmjence
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
bull nastavna tema- pojam koji je po sadržajnom određenju veoma nalik na nastavne cjeline
bull - razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme odnosno cjelina obuhvaća kompleksniju tematiku)
bull - nije bitno određivat granice između cjeline i teme
bull nastavna jedinica- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Kurikulum
bull U europsku pedagošku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici 20 stoljeću na UNESCO-ovom institutu u Hamburgu pod vodstvom američkog znanstvenika SB Robinsona
bull Europska i američka tradicija na različit način poimaju kurikulum
bull Različita filozofska tradicija jednih i drugih ndash ldquoizmeđu europskog humanizma i idealizma i tipično američkog pragmatizmardquo (Rifkin2006)
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Pokušaj definiranja
bull Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja
obrazovanja i škole podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora uključivati
bull Utvrđivanje što učenici moraju naučiti
bull Određivanje sadržaja kao izvora informacija
bull Utvrđivanje pedagoških standarda
bull Predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika
bull Organizacijaki i metodički naputci
bull Stjecanje predviđene kompetencije
bull Razrađeni postupci vrednovanja
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Sukonstrukcija kurikuluma
bull Kurikulumski okviri daju smjernice načela i polazišta
bull Za produktivnu tvorbu kurukuluma važno je prihvaćati i metodologiju njegove sukonstrukcije
bull Sukonstrukcija ndash sudjelovanje svih zainteresiranih čimbenika u tom poslu ndash dinamičan proces stalnog nastajanja i stvaranja
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Kurikulum ima svoju
1 FILOZOFIJU (cilj zadaća očekivanja)
2 METODOLOGIJU (akcijsko participirajuće)
3 PRAKSU (događanje sudjelovanje i
sustvaranje)
4 REZULTAT (stanje unutarnjeg zadovoljstva
kompetencija)
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i
osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole
(Dewey) početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi
kurikuluma održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Zatvorenibull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog
plana i programabull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno
kanonizirane zadaće koje treba postićibull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo
programirani tijek nastavebull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i
udžbenikabull Katalozi znanjabull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci
objaktivnog tipabull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog suverenita
(Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u
Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
bull
Fleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadržaja i način radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni programMaksimalno cijeni inicijativu učenika i učiteljaOsobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponentaVažni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Otvoreni kurikulum
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Didaktika 4 predavanje
RN 3 semestarTamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja
Sveučilište u Zadru
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Kurikulum ndash kratka rekapitulacija
bull KURIKULUM
suvremenog odgoja obrazovanja i škole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje CILJA ZADATAKA SADRŽAJA
PLANA I PROGRAMA ORGANIZACIJU i TEHNOLOGIJU PROVOĐENJA te različite oblike EVALUACIJE UČINAKA
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
To nije
- nastavni plan i program
- niti katalozi znanja ili obrazovni standardi
Kurukulumska (kurikularna) os
Ciljevi SadržajiUčiteljski potencijal
Nastavnatehnologija
organizacija
Evaluacija učinaka
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Dva dominantna kurikulumska koncepta
bull 1 HUMANISTIČKI KURUKULUM ndash orijentiran na razvoj
bull 2 FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM-
orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuće)
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Humanistički kurikulum orijentiran na razvoj
bull Teži pedagoški otvorenom pristupubull Usmjeren je na učenikabull Učenicima treba pružiti mogućnost da uče
aktivno partnerski otkrivajući projektno kreativno u ozračju prijateljskih odnosa
bull Važno je suradništvo i prijateljstvo među učenicima te kolegijalnost među nastavnicima
bull Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju višestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Funkcionalistički kurikulum orijentiran na mjerljivo postignuće
bull Pragmatično poimanje kurikulumabull Više je orijentiran na praksu i osposobljavanjebull U suglasju s načelima radne škole (Dewey)
početkom 20 st u Americibull Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma
održao se do danas u stajalištima koji od škole očekuju samo praktični pozitivizam
bull Umjesto kurikulumskih okvira koji na koje se fleksibilno nadograđuju neki sadržaji ovdje se želi sve unaprijed predvidjeti i čvrsto odrediti
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Tri strukturirane vrste kurikuluma
bull Zatvoreni
bull Otvoreni
bull Mješoviti
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Zatvoreni kurikulum
bull Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa
bull Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadaće koje treba postići
bull Detaljno razrađeni programski sadržaji gotovo programirani tijek nastave
bull Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udžbenika
bull Katalozi znanja
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Unutarnje vrednovanje uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa
bull Sve je fiksirano i pedagoški programiranobull Nema vremena za spontane izazove ili
neplanirane situacijebull Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje
učenikabull Učitelj nema većeg profesionalnog
suverenita (Sveden je na dobra obrtnika)bull Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je
u Njemačkoj 1970-tih godina pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Otvoreni kurikulumbull Fleksibilna metodologija izrade
bull Fleksibilan odabir sadržaja i način rada
bull Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralački realizira izvedbeni program
bull Maksimalno cijeni inicijativu učenika i učitelja
bull Osobito je naglašena njegova socijalno-komunikativna komponenta
bull Važni su međusobni odnosi učenika-učitelja-roditelja
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Mješoviti tip kurikulumabull Smatra se danas modernom vrstom kurikulumabull On manje trpi propisanostbull Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i
ugrađuju izvedbene jezgrebull Nude se kurikulumske jezgre kao radne
cjelinebull Učitelju se prepušta da slobodno odabere
organizaciju i metode radabull Prijelazni oblik s normiranog na humano-
kreativni kurikulum suvremeng odgoja i škole
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Što je Nacionalni okvirni kurikulum
Nacionalni okvirni kurikulum
temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava
vrijednosti ciljevi načela
sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja vrjednovanje učeničkih
postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na učeničke kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama
Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKUndash
odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralačko usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja
stavova i činjenica te jezično međudjelovanje u nizu različitih društvenih i kulturnih situacija obrazovanje rad
slobodno vrijeme i svakodnevni život
uključuje također razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA ndash
odnosi se na osposobljenost za razumijevanje
usmeno i pisano izražavanje i tumačenje koncepata misli osjećaja stavova i činjenica
na stranomu jeziku u nizu različitih kulturnih i društvenih situacija Značajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vještina međukulturnoga razumijevanja
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull MATEMATIČKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI
- odnosi se na osposobljenost učenika za razvijanje i primjenu matematičkoga mišljenja u rješavanju problema u nizu različitih svakodnevnih situacija
- prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objašnjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull DIGITALNA KOMPETENCIJA ndash
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije
za rad
u osobnomu životu
društvenomu životu
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull UČITI KAKO UČITI ndash
obuhvaća osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju
organiziranje vlastitoga učenja uključujući učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju tako i pri učenju u skupini
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull SOCIJALNA I GRAĐANSKA KOMPETENCIJA ndash
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
INICIJATIVNOST I PODUZETNOST ndash
odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje
Uključuje stvaralaštvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i vođenja projekata radi ostvarivanja ciljeva Temelj je za vođenje svakodnevnoga profesionalnoga i društvenoga života pojedinca
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull KULTURNA SVIJEST I IZRAŽAVANJE ndash
Odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija
Također uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovu mjestu u svijetu
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Zašto nacionalni Zašto okvirni Zašto kurikulum NACIONALNI je zato što se donosi usuglašeno
na nacionalnoj razini
OKVIRNI je zato što pruža najširi okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja ndash poučavanja i
odgojno-obrazovnog procesa ndash učenja Služi za uređivanje odgojno-obrazovnoga sustava
(JEZGROVNI +DIFERENCIJALNI DIO)
KURIKULUM ndash sa značenjem tijeka odrastanja odgoja i obrazovanja djetetaučenika tijeka
učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Odgojno-obrazovni ciljevi
1 Osigurati sustavan način poučavanja učenika poticati i unaprjeđivati njihov intelektualni tjelesni estetski društveni moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima
2 Razvijati svijest učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
3 Promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu čimbeniku hrvatskoga identiteta sustavno njegovati hrvatski standardni (književni) jezik u svim područjima ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
4 Odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu za poštivanje različitosti i snošljivost te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
5 Osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih kompetencija
osposobiti ih za život i rad u promjenjivu društveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima tržišnoga gospodarstva suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija znanstvenih spoznaja i dostignuća
6 Poticati i razvijati samostalnost samopouzdanje odgovornost i kreativnost u učenika
7 Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
bull 1048707 društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednostibull 1048707 ciljevi koji izražavaju očekivana učenička postignuća
tijekom odgoja i obrazovanjabull znanja i vještine koje svaki učenik treba usvojiti te
sposobnosti i stavove koje treba razvitibull 1048707 metode sredstva i oblici radabull 1048707 odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržajbull 1048707 ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuća i
škole
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
MEĐUPREDMETNE TEME
bull Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta
bull Škole imaju mogućnost razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na
koje će ih ostvariti Međupredmetne teme škole mogu ostvariti
na više načina
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Nacionalni okvirni kurikulum predviđa ostvarivanje
ovih međupredmetnih tema ili interdisciplinarnih sadržaja iili modula
bull 1048707 Osobni i socijalni razvoj
bull 1048707 Zdravlje sigurnost i zaštita okoliša
bull 1048707 Učiti kako učiti
bull 1048707 Poduzetništvo
bull 1048707 Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
bull 1048707 Građanski odgoj i obrazovanje
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Didaktika 5 predavanje
Pripremanje i izvođenje nastave
Tamara Kisovar-Ivanda
RN 3 semestar
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Pripremanje i izvođenje nastave
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces dio je učiteljske obveze
bull Pripremanje za odgojno-obrazovni proces pretpostavlja da učitelj vlada svim stručnim pedagoškim didaktičkim metodičkim i psihologijskim znanjem na razini operativnosti kako bi mogao sasvim kompetentno osmisliti tijek odgojno-obrazovnog procesa (u načelu jednog nastavnog sata)
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Tipovi nastavih sati1 Uvođenje učenika u nastavnu cjelinu ili temu
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Nastavno uvježbavanje
4 Nastavno ponavljanje i usustavljivanje
5 Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje učeničkih postignuća)
Bez obzira o kojem se tipu sata radi svaki nastavni sat ima uopćeno govoreći 3 mega etape pripremni glavni i završni dio sata
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
UVOĐENJE U NASTAVNU CJELINU
bull Zadatci ndash pobuditi zanimanje za određene sadržaje
(psihološko-motivacijska priprema)ndash pružiti pregled sadržaja kojima će se u
narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)
ndash pružiti saznanja na kojim će se izvorima i s kojim pomagalima služiti ostvarenju postavljenih zadaća (materijalno-tehička priprema)
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
SPOZNAVANJE NOVIH NASTAVNIHSADRŽAJA
bull Zašto spoznavanje a ne obrada
bull Načelni kronološki slijed etapa
1 Priprema ili uvodni dio sata
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje
5 Provjeravanje
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
1 Priprema ili uvodni dio sata
bull UVOĐENJE U SREDIŠNJI PROBLEM NASTAVNOG SATA
bull Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadržajandash stvoriti povoljnu psihološku klimu za spoznavanje
novih sadržaja (afektivna komponenta)ndash stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja
novih sadržaja (kognitivna komponenta)ndash ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala
učenika (konativna komponenta)
Modaliteti stvaranja preduvjeta su različiti i ovisni o sadržaju koji se obrađuje
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
2 Spoznavanje novih nastavnih sadržaja
bull etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadržaji
bull nužno je poštivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoško-didaktičko-metodičkom i materijalno-tehničkom smislu
bull odrediti ekstenzitet (količina) intenzitet (razina dubina analize) i strukturu samih sadržaja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i složenosti problema)
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
3 Uvježbavanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji podignu na višu razinu usvojenosti ili razinu osviještenosti i operativnosti
bull Zadatak da se stečena znanja učvrste na daljnjim primjerima i uključe u vlastiti sustav znanja
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
4 Ponavljanje novih nastavnih sadržaja
bull Cilj da se novousvojeni sadržaji dovedu u svoj prirodni kontekst tj da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli
(usustavljivanje)
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
5 Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadržaja
bull traženje povratne informacije o usvojenosti sadržaja
bull u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji učitelj će dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
RAZLIKA IZMEĐU UVJEŽBAVANJA I PONAVLJANJA
2 temeljne razlikebull Vježbanje je usmjereno na funkcionalne
zadatke nastave Vježbanje slijedi logiku pamćenja (kako se
učilo tako se i vježba)bull Ponavljanje je usmjereno na spoznajne ili
kognitivne zadatke nastave Slijedi logiku mišljenja a ne smije slijediti logiku pamćenja
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Primjer priprave za nastavni sat
RAZRED ŠKOLA NADNEVAK NASTAVNI PREDMETTEMANASTAVNA JEDINICA1Ključni pojmovi2Potrebno predznanje3Preporuke za metodičkuobradu4Primjeri korelacije s drugimpredmetima5Očekivani ishodi učenja6Sadržaji za daroviteučenike8Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama9Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji10Nastavni oblici11 Metode rada
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
PLAN PLOČE
Etape sataEtape sata Tijek nastavnog Tijek nastavnog procesaprocesa
1 Priprema ili uvodni dio 1 Priprema ili uvodni dio satasata
2 Spoznavanje novih 2 Spoznavanje novih nastavnih sadržajanastavnih sadržaja
3 Uvježbavanje 3 Uvježbavanje
4 Ponavljanje 4 Ponavljanje
5 Provjeravanje5 Provjeravanje
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
Didaktika 6 predavanje
Tamara Kisovar-IvandaOdjel za izobrazbu učitelja Zadarskog sveučilišta
3 Semestar RN
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
BLOOMOVA TAKSONOMIJA OBRAZOVNIH CILJEVA
ndash Benjamin Bloom je s timom stručnjaka koji se bave obrazovnom psihologijom tijekom 50-ih godina 20 st proučavao razne oblike ponašanja tijekom učenja
ndash On je primjetio da 95 pitanja na testovima zahtijeva od učenika razmišljanje samo na najnižoj razini
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
ndash Rezultat proučavanja ndash Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva kategorizirana u tri povezana područja
bull ndash Kognitivno (znanje)
bull ndash Psihomotorno (vještine)
bull ndash Afektivno (stavovi)
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Svako područje sistematizirano je hijerarhijski
od niže ka višoj razini usvojenosti znanja
Svaka razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole koji omogućavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenici
mogu pokazati usvojena znanja vještine
i stavove
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
KOGNITIVNO PODRUČJE 6 kategorija ndash u međusobno hijerarhijskom odnosu
ndash 1048707 Znanje (prizivanje činjenica i informacija)
ndash 1048707 Razumijevanje
ndash 1048707 Primjena
ndash 1048707 Analiza
ndash 1048707 Sinteza i
ndash 1048707 Vrednovanje
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
16 potkategorija
ndash znanje pojedinosti terminologija nazivi pojmova i simboli poznavanje činjenica i podataka poznavanje pravila konvencija tendencija i redoslijeda poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje apstraktno-uopćena znanja poznavanje principa zakonitosti poznavanje teorija i struktura razumijevanje provjeravanje interpretacija ekstrapolacija primjena analiza elemenata odnosa načela sinteza izrada izvješća i nacrta plana za akciju izvođenje sistema apstraktnih odnosa vrednovanje po unutarnjim kriterijima vrednovanje po vanjskim kriterijima
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
AFEKTIVNO PODRUČJE
ndash 5 kategorija (prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranost vrijednosti razvoj cjelovitog značenja ndash evaluacija)
ndash 1048707 13 potkategorija (svjesnost podražaja voljnost prihvaćanja usmjerenost pažnje pasivno reagiranje voljno reagiranje reagiranje s zadovoljstvom prihvaćanje vrijednosti klasifikacija vrijednosti odabiranje vrijednosti konceptualizacija vrijednosti organizacija sustava vrijednosti opća usmjerenost i karakterizacija)
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA (ANDERSON I KRATHWOHL 2001)
VAŽNO O NASTAVNIM ZADACIMA
bull Kada se određuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput ldquoznatirdquo ldquonaučitirdquo razumjetirdquohellip jer očekivanje rezultata učenja nije dovoljno jasno određeno
bull Različiti tipovi učenja zahtijevaju različita ponašanja ili vještine različite tipove pouke i različite oblike procjenjivanja rezultata učenja Ako aktivni glagoli nisu dovoljni precizni teško je odrediti način procjenjivanja rezultata učenja
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
OPERACIONALIZACIJA CILJEVA ndash POŽELJNIPRECIZNI I
NEPOŽELJNINEPRECIZNI GLAGOLI ndash POŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Analiziratihellip
ndash 1048707 Opisatihellip
ndash 1048707 Definiratihellip
ndash 1048707 Napravitihellip
ndash 1048707 Usporeditihellip
ndash 1048707 Razlikovatihellip
ndash 1048707 Argumentiratihellip
ndash NEPOŽELJNI GLAGOLI
ndash 1048707 Znatihellip
ndash 1048707 Razumjetihellip
ndash 1048707 Osvijestitihellip
ndash 1048707 Cijenitihellip
ndash 1048707 Zapamtitihellip
ndash 1048707 Upoznatihellip
ndash 1048707 Naučitihellip
ndash 1048707 Osposobitihellip
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Odgojno-obrazovna ekologija8 PredavanjeDIDAKTIKA
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja3 semestar
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Odgojno-obrazovna ekologija
bull Ekologija predstavlja znanost o odnosu organizama prema okolini
bull U pedagoškom smislu ona označava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija odnosno njihovo međusobno djelovanje i utjecaj na sadržaje tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Elementi odgojno-obrazovne ekologije
1 Prostorno-materijalni uvjeti i oprema u i s kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju
2 Kadrovski potencijal koji sudjeluje u realizaciji odgoja i obrazovanja
3 Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
4 Pedagoško ozračja u kojem se odgoj i obrazovanje zbivaju
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Prostorno-materijalni uvjeti i oprema
bull Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju ponekad se nazivaju i školskom higijenomldquo odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnašati svoju društvenu ulogu Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu riječi
bull Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard
bull Prostorno-higijenskim uvjetima definira se koliko kojih i kakvih prostora i prostorija određena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa broj učionica kabineta biblioteka pomoćnih prostorija sanitarnih čvorova sprema uredahellip njihovu kvadraturu visinu stropa izvore svjetlosti grijanjehellip
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Kadrovski potencijal
bull Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nužno za stručno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci
bull Podjela osoblja (skupine) rukovodeće stručno-razvojno nastavno administrativno tehničko i pomoćno osoblje
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifične zadaće u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa
Službe tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove (škole načelno) dijele se prema djelokrugu nadležnosti i odgovornosti na
bull upravna (ravnatelj školski odbor vijeće roditelja)
bull stručna (stručno-razvojna služba stručni aktivi)
bull pedagoška (razredna vijeća i učiteljsko vijeće)
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanju
bull Komunikacija označava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) između nekoga ili nečega radi prenošenja poruka
bull Proces prijenosa poruka prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor odašiljač i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upućena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaćanju i razumijevanju
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Preduvjeti razumijevanja i spremnosti bull 1 jasnoća poruke (bez šumova)
bull 2 dostupnost i prohodnost kanala
bull 3 poželjnost i poruke i pošiljatelja
bull Odgojno-obrazovni proces je specifična vrsta komunikacije čija bit leži u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke ndash učenika da razumije i bude spreman prihvaćati poruke
bull U neposrednoj komunikaciji subjekata odgojna i obrazovanja komunikacija predstavlja osnovu stvaranja četvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije a to je stvaranje pedagoškog ozračja
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Vrste i oblici komunikacije prema
1 prirodi medija personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehničkim medijem prijenosa poruke
2 broju sudionika intrapersonalna (monoakcija) interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke
3 načinu prenošenja poruke verbalna simbolička i neverbalna govorom znakom neverbalnim izrazom
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
4 posredovanju medijatora poruke neposredna posredna i telekomunikacija ldquoface to facerdquo putem medija pomoću tehničkih pmagala na daljinu
5 položaju sudionika autokratska i demokratska učenik je subjekt-objekt u komuniciranja
6 mogućnosti izražavanja povratne informacije jednosmjerna i dvosmjerna položaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjektsubjekt (nemaima povratne informacije o razumijevanju)
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima
bull Pedagoško ozračje ili odgojno-obrazovna klima predstavlja ukupnost odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
bull Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti odnosno na kvaliteti odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Socijalna komponenta odnosa među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se
1na načelu raspodjele socijalne moći među sudionicima (dominantno i integrativno ponašanje učitelja autoritativno demokratsko i indiferentno vođenje direktivan i nedirektivan pristup nastavi)
2na raspodjeli statusa i uloga među sudionicima procesa
3na odnosu učitelj-učenik(~ci) i
4odnosu učenik-učenik
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Ozračje ndash emocionalna komponenta
bull Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa
bull Temelji se na osjećaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom može biti vezan uz odgojno-obrazovna sadržaje i specifične situacije odgojno-obrazovna procesa
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
bull Pozitivno ozračje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajuće djelovanje na frustrirajuće i determinirajuće čimbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa ili pak umanjuje njihov značaj
bull Znakovi narušenog pozitivnog ozračja 1pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremećaja u
ponašanju2 loš uspjeh učenika3veliki broj izostanaka učenika iili učitelja4strah ilii dosada u odgojno-obrazovna procesu
bull Ličnost učitelja presudan je čimbenik i tvorac pozitivnog pedagoškog ozračja
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
DIDAKTIKA
9 PREDAVANJE
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
Odjel za izobrazbu učitelja
3 Semestar
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Zakonitosti artikulacije nastavnog procesa ndash didaktička načela
bull Didaktička načela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadataka nastave Redovito su predstavljena kao dihotomije
Načelo zornosti i apstraktnosti ndash nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim
činjenicama koje omogućavaju doživljavanje i stvaranje predodžaba te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
N postupnosti i sustavnosti - nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja
PRAVILA o od poznatog k nepoznatom o od konkretnog k apstraktnomo od lakšeg k težemo od bližjeg k daljemo od jednostavnog k složenomhellip
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo egzemplarnosti (oprimjerenosti) i didaktičke struktuiranosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti oprimjereni i didaktički oblikovani tako da omogućavaju uvid u cjelinu sadržaja
Načelo primjerenosti i akceleracije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo aktivnosti i razvoja ndash
znanja vještine i navike stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima nastave čime se postiže razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralaštva
Načelo historičnosti i suvremenosti (aktualnosti) - nastavni sadržaji trebaju biti prezentirani tako da omogućavaju uvid u genezu i stanje problema te omogućavaju njegovu anticipaciju u budućnosti
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije) - nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da među njima postoji povezanost koja omogućava da se na didaktički osmišljen način sa što manje utroška vremena snage i sredstava postigne što veći i bolji učinak
Načelo koncentracije i disperzije ndash
nastavne sadržaje nužno je usvajati u što konciznijem i vremenski ograničenijem razdoblju ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadržaja na više razina kako bi se uočila multidimenzionalnost i multikauzalnost među pojavama objektivne stvarnosti
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo diferencijacije i integrativnosti ndash
nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid u tvorne elemente problema ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline
Načelo obrazovljivosti i odgojnosti ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da svaki obrazovni sadržaj u sebi sadrži odgojne elemente (poruke) i obrnuto
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Načelo individualnosti i socijalizacije ndash
nastavni sadržaji trebaju biti struktuirani tako da respektiraju specifičnosti individualiteta njegove razlike ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini
Načelo jedinstvenosti i doslijednosti odgojnog djelovanja ndash
nužnost jedinstvenosti i doslijednosti djelovanja svih odgojnih čimbenika kako bi se polazniku-štićeniku omogućilo stjecanje konzistentnije slike svijeta te mu se tako omogućilo formiranje ldquookvira referencijerdquo za samostalno djelovanje
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
NASTAVNE METODE RADANASTAVNE METODE RADA
MENTORICA Tamara Kisovar Ivanda STUDENTICE Nikolina Mazanik i
Nikolina Štefančić
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
UVODbull Nastavne metode su načini rada
učitelja i učenika pri čemu učenici stječu znanja i razvijaju sposobnosti
bull Učenje se sve više shvaća kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvažnije osobno iskustvo učenika
bull Učitelj usmjerava i potiče učenika na određena iskustva a potom mu pomaže u preoblikovanju tog iskustva u znanje
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA
bull verbalne i bull vizualne nastavne metode
Vrlo je važno u nastavi primjenjivati više metoda rada i međusobno ih kombinirati
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
U verbalne metode ubrajaju se Metoda usmenog izlaganja
ndash pripovijedanje ndash objašnjavanje
Metoda razgovora
Metoda čitanja i rada na tekstu
Metoda pisanja
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
Vizualne metode dijele se na
Dokumentacijske Demonstracijske Eksperimentalne
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
U povijesnom razvoju didaktičke teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode
METODA DEMONSTRACIJEDemonstracija u didaktičkom pogledu jepokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti Izbor sredstava za demonstraciju ovisi prijesvega o nastavnikovoj sposobnosti da
izmeđuvećeg broja nastavnih sredstava odaberenajpogodnije nastavno sredstvo
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
METODA PRAKTIČNIH RADOVA
Za izvođenje praktičnog rada potrebna je materija energija organ rada i oruđe za radMetoda praktičnih radova se može primijenitiu razrednojpredmetnoj učionici kabinetupomoćnim školskim prostorijama školskom vrtu prirodi arheološkim iskopinama svudagdje učenici mogu doći u neposredan doticaj sa stvarnošću
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je način rada nastavnika iučenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnihsadržaja izražavaju crtežom
METODA PISANJAPisanje je nastavna metoda koju gotovo na
svakomsatu primjenjuju učeniciS obzirom na stupanj samostalnosti možemorazlikovati vezane i poluvezane pismene radove
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU
Radom na tekstu učenici svladavaju tehniku
čitanja pravilno korištenje teksta udžbenika
radne bilježnice čitanke časopisaosposobljavaju se za samostalan rad natekstualnim izvorima znanja
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
METODA RAZGOVORA
Razlikujemo više vrsta oblika razgovora
Katehetički razgovor Razvojni razgovorSlobodni razgovor Diskusija Oluja ideja
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja zasniva se naprijenosu informacija verbalnim kanalom odnjegova izvora (uglavnom učitelja) doPrimatelja informacija (učenika)Usmeno izlaganje u nastavi može biti u
oblikundash pripovijedanja ndash opisivanja ndash obrazlaganja ndash objašnjavanja i ndash izvještavanja
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
ZAKLJUČAK
Nastavne metode su načini rada učitelja iučenika pri čemu učenici stječu znanja irazvijaju sposobnosti
Osnovna podjela nastavnih metoda je naverbalne i vizualne nastavne metode
