Upload
others
View
17
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
DERIVACIJADERIVACIJADERIVACIJADERIVACIJA
→ Stvaranje novih leksema (reči)
DERIVACIJA IMENICA
A → N sufiksacija lep lep-ota
V → N sufiksacija posetiti poseti-lac
V → N prefiksacija pisati pro-pis
N → N sufiksacija kuća kuć-ica
N → N prefiksacija gora pod-gora
DERIVACIJA PRIDEVA
N → A sufiksacija drvo drv-en
V → A sufiksacija čitati čit-ljiv
A → A prefiksacija dobar pre-dobar
A → A sufiksacija plav plav-ičastA → A sufiksacija plav plav-ičast
DERIVACIJA GLAGOLADERIVACIJA GLAGOLA
N → V sufiksacija kuća kuć-i-ti
A → V sufiksacija crn crn-e-ti
V → V prefiksacija čitati pro-čitati
V → V sufiksacija svirati svir-ucka-tiV → V sufiksacija svirati svir-ucka-ti
→ promena kategorije / ista kategorija→ promena kategorije / ista kategorija
→ afiksi kao nosioci kategorijalnih /subkategorijalnih obeležja
→ prilozi kao reči koje su izuzetno retko motivne reči u derivacionim procesima (za razliku od N, reči u derivacionim procesima (za razliku od N, V, A)
NOMINALIZACIJANOMINALIZACIJA
VERBALIZACIJA
ADJEKTIVALIZACIJA
ADVERBALIZACIJA
→ stvaranje druge semantičke subkategorije u okviru iste leksičke kategorijeokviru iste leksičke kategorije
Italijanski:
albero “drvo" alber-ino “malo drvo"
giardino “bašta" giardin-etto “lepa mala bašta"giardino “bašta" giardin-etto “lepa mala bašta"
ragazzo “momak" ragazz-accio “loš momak"
→ stvaranje medijalnih glagola kao promena sintaksičke valentnosti glagola
VAKT (PREL) → VMED (NEPREL)
He saws pine.Pine saws easily.
↓
OGRANIČENJE REDUNDANTNOSTI koje OGRANIČENJE REDUNDANTNOSTI koje sprečava izvođenje morfoloških operacija koje izražavaju redundantnu informaciju
*ook (čovek) plavook (čovek)
- promena valentnosti glagola i kod derivacije - promena valentnosti glagola i kod derivacije kozativnih glagola
Kečua:
churi-y-ta llank‘a-chi-saqsin-1 - raditi- 1 .sin-1JED-AKUZ raditi-KOZ-1JED.FUT“Učiniću da moj sin radi.““Nateraću sina da radi.“
- binian(i)u hebrejskom:- binian(i)u hebrejskom:
Ime 3MN.MUŠ.PERF Značenje
Qal qatal ubiti
Nif‘al ni-qtal ubiti se
Pi‘el qittel masakrirati
Hif‘il hi-qtil učiniti da ubije
Hitpa‘el hit-qattel ubiti se
→ Otvorene i zatvorene klase reči
Otvorene 〡 Zatvorene〡
IMENICE 〡 UZVICI〡
GLAGOLI 〡 VEZNICIGLAGOLI 〡 VEZNICI〡
PRILOZI 〡 ZAMENICE〡
PRIDEVI(Hausa ima 12 prideva!)
→ Pojam centra "pozajmljen“ iz sintakse
NP – velika kuća|
CENTAR
AP – veoma dobarAP – veoma dobar|
CENTAR
N – čita-nje||
CENTAR[N, + srednji rod]
→ PRAVILO DESNOG CENTRA (Williams 1981):
Centar morfološki složene reči je deo te reči koji je na desnoj strani!
- istorijsko objašnjenje pravila:
Univerbacija (leksikalizacija) fraza sa desnim centrom je vodila do stvaranja složenica sa desnim centrom, a neki od ovih centara su kasnije postajali sufiksi
Engleski: king-dom
Staroengleski: dom (“sudbina")
→
Prefiksi, sa druge strane, često potiču od Prefiksi, sa druge strane, često potiču od reči koje su bile levi (necentralni) deo složenice
Engleski: over-do
Latinski: ab-ducere
- Pravilo nije univerzalno i može se primeniti samo - Pravilo nije univerzalno i može se primeniti samo na pojedine jezike:
↓
postoje i jezici u kojima je centar morfološki složene reči levi član (gde su prefiksi morfološki složene reči levi član (gde su prefiksi nosioci kategorijalnih / subkategorijalnih obeležja)
↓
postoje i kategorijalno neutralni sufiksi
Italijanski:
tavoloN “tabla" tavolinoN “mala tabla"tavolo “tabla" tavolino “mala tabla"
gialloA “žut" giallinoA “žućkast"
beneAdv “dobro" beninoAdv “razumno dobro"
→ Ne samo postojeće, već i moguće reči kao motivne reči?motivne reči?
Holandski:
aanraakbaar (“dodirljiv") → onaanraakbaar (“nedodirljiv") uitstaanbaar (“tolerantan") → onuitstaanbaar (“netolerantan")
Engleski:
corrigible (“popravljiv") → incorrigible (“nepopravljiv") delible (“izbrisiv") → indelible (“neizbrisiv")
→
ILI: Istovremena pojava dva morfološka procesa-prefiksacija + sufiksacijaprefiksacija + sufiksacija
= parasinteti čka tvorba re či
on-aanraak-baar:
[on-A]A + [V-baar]A→ [on[V-baar]A]A[on-A]A + [V-baar]A→ [on[V-baar]A]A
- različito od cirkumfiksacije
→ Neodređenost značenjske komponente afiksa
razvitak bronzan dolazak plišantrošak lančansastojak živčanumetak pijančvarak srčansnimak sunčan
→ Kako formalno izraziti odnos između regularnosti postavljenih određenim pravilom ili obrascem i postavljenih određenim pravilom ili obrascem i osobina pojedinačnih reči?
Nemački: VTRA –bar = “može biti V-en“
essen (“jesti") → essbar (“koji se može bezbedno jesti“)essen (“jesti") → essbar (“koji se može bezbedno jesti“)
zahlen (“platiti") → zahlbar (“koji se mora platiti“)
halten (“držati") → haltbar (“neuništiv “)↓
► NASLEDNO STABLO