Definicije i pravni okvir sukladno direktivama EU

Split, 19. lipanj 2013. godine

USLUGE II. DIO

prof. dr. sc Ljupko Šimunović, dipl. ing.

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Zavod za gradski promet

Split, 04. studeni 2013. godine

Električni bicikl i/ili LEV (lako električno vozilo mase

do 400 kg) electric two – wheeler (E2W)

Zajednički je naziv za sve bicikle opremljene električnim motorom

te akumulatorom/baterijom

Pojam električni bicikl ne tumači se identično u EU (a ni u svijetu)

Postoje razlike u shvaćanju pojmova ovisno o nacionalnom

zakonodavstvu

Mnogi električni bicikli (ovisno o lokalnim zakonima) klasificiraju

se kao električni mopedi ili motocikli

Električni bicikl i/ili LEV (lako električno vozilo

mase do 400 kg) electric two – wheeler (E2W)

Osim toga postoji i konfuzija oko naziva i značenja riječi bicikl,

pedelec, moped..

U literaturi se spominju riječi: “electric bikes, pedelecs, e-bikes,

electric scooters, electrically assisted bikes, electric power bike,

electrically supported bikes, electrically power assisted bicycle

(PAB), electrically assisted pedal cycle (EAPC) etc”.

Kategorizacija električnih bicikla

PEDELEK (pedal electric cycle)

E-BICIKL

S - PEDELEC (SCHNELL PEDELECS, SPEEDY PEDELECS)**

(3)** uvjetno


Pedelek (pedal electric cycle)

Bicikli opremljeni pomoćnim električnim motorom (koji se ne mogu

pokretati isključivo motorom)

Motor se uključuje (kao potpora) samo ako biciklist okreće pedale.

Pedelec se može voziti i bez potpore elektromotora

Kod postizanja brzine od 25 km/h motor se automatski isključuje

Kod ovakvog modela ne postoji ručica gasa niti prekidač za

paljenje i gašenje

Hrvatski električni bicikl tvrtke Bioplanet Kineski električni bicikl


E-bicikl

Bicikli opremljeni pomoćnim električnim motorom koji se mogu

pokretati isključivo tim motorom, pa pedaliranje uopće nije potrebno

Pedale i motor su neovisni jedno o drugome

Biciklist ne mora okretati pedale da bi pokretao bicikl

Pedaliranjem se povećava doseg vožnje

Ručicom gasa regulira koliko će se oslanjati na motor i koliko će

trošiti električne energije

E-bicikli su brži od 25 km/h

Kategorizacija električnih bicikla/motocikla

(3) S - pedelec (schnell pedelecs, speedy pedelecs)

Snažniji pedelec s motorom jačim od 250 W.

Obično se kvalificiraju kao mopedi ili motocikli i stoga moraju biti

registrirani i osigurani.

Vozač treba imati vozačke dozvole (za auto ili motocikl) i kacigu

Definicije i pravni okvir sukladno direktivama EU

Pedelek-bicikli i E-bicikli ne moraju nužno imati dva kotača

Izraz „bicikl“ korišten u pravnim definicijama odnosi se i na vozila s

tri ili četiri kotača

Pravila i propisi

Električni bicikli sadrže akumulator i motor koji predstavljaju

određene rizike kakovih nema kod običnih bicikala (punjenje

baterija, električni kablovi, spajanje, konektori, brzina pri kojoj

asistira električni motor, upravljanje snagom..)

Stoga električni bicikli podliježu određenom broju usklađenih

europskih pravila i propisa.


Direktiva 2002/24/EC o homologaciji motornih vozila s dva ili tri

kotača, Europska norma EN 15194; EPAC - Electrically Power

Assisted Cycles; Bicikli s pomoćnim električnim motorom) navodi:

Pedeleci su opremljeni pomoćnim električnim motorom, čija

najveća trajna snaga nije veća od 0.25 kW (250 W), pri čemu se

snaga postupno smanjuje i motor se automatski gasi kada vozilo

postigne brzinu od 25 km/h ili ranije ako biciklist prestane

pokretati pedale,

Ovako definirani pedeleci klasificiraju se kao bicikli.


E-bicikli i pedeleci čija najveća trajna snaga motora prelazi 0.25 kW

i/ili čiji motor asistira pri brzinama većim od 25 km/h klasificiraju se

kao mopedi.

Moraju biti homologirani u skladu s Direktivom 2002/24/EC i svim

pripadajućim Direktivama.


Sukladno Direktivi 2002/24/EC:

Bicikli na pogon pedalama s pomoćnim električnim motorom

čija najveća trajna snaga prelazi 0.25 kW, kao i E-bicikli koji se

pokreću isključivo motorom klasificiraju se kao sporiji mopedi

(„low-performance moped“) tj. kao vozila s pedalama čija

snaga pomoćnog motora ne prelazi 1 KW i čija brzina ne

prelazi 25 km/h

Iako moraju biti homologirani u skladu s člankom 1(h) ove

direktive, izuzeti su od nekih uvjeta za homologaciju, kako je

navedeno u Dodatku I Direktive 2002/24/EC.


Vozila na pedale s motorom koji asistira pri brzinama većim od 25

km/h i E bicikli čija najveća projektna brzina prelazi 25 km/h

klasificiraju se kao obični mopedi i moraju biti homologirani u

skladu s pripadajućim zakonom

U svim zemljama članicama EU za mopede je propisano obvezno

nošenje kacige, osiguranje i dobna granica vozača.

U nekim zemljama propisano je obvezno registriranje i vozačka

dozvola


(Kategorizacija vozila)

Električni bicikl klasificiran kao bicikl

Električni bicikl klasificiran

kao sporiji moped

Električni bicikl klasificiran kao moped

Nacionalni propisi (Zakon o sigurnosti prometa na

cestama )

U većini zemalja članica EN 15194 još uvijek nije obvezujuća

Bicikl - vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama ili pomoćnim el motorom čija snaga nije veća od 0.25kw i koja se progresivno smanjuje do nule kada brzina dostigne 25 km/h ili prije ako vozač prestane pokretati ped

Pedeelec do 0.25 kW/brzina do 25 km/h/baterija 1.5 kWh/doseg 30-40 km

Električni bicikli koji se pokreću snagom elektromotora spadaju u kategoriju mopeda,

Moped je motorno vozilo s dva ili tri kotača čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4 kw i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 50 km na sat“.

Električni scooter/moped 0.3-0.5 kW/30-40 km/h/baterija 1.5kWh/doseg 30-40 km

Motocikl je motorno vozilo s dva kotača s bočnom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kotača ako njegova masa nije veća od 400 kg

Scooter/moped/motocikl 3-5 kW/brzina 50-80 km/h/doseg 120-200 km

Stoga svi vozači koji upravljaju „električnim biciklima“ koji se pokreću isključivo snagom elektromotora, moraju imati važeću vozačku dozvolu, a vozila kojima upravljaju moraju biti registrirana i osigurana.

Broj prodanih električnih bicikla u svijetu, 2006

Japan je u 2006. godini prodao 270,000 bicikla

U Europi je prodano 190,000 bicikla u 2006. godini

U Kini je 1998. prodano 40,000 bicikla, 2005. god 10 milijuna, a 2006. rekordnih

17 milijuna

Koristi od biciklizma

Koje su prednosti pedeleka pred običnim

biciklom?

Konvencionalno bicikliranje je (pre) teško

Pedelec se može koristiti za veće udaljenosti od običnih bicikla

S pedelecom se lako svladavaju teže dionice (brdovit teren)

Pogodan je za korištenje kad puše vjetar

Korištenje pedeleca daje vozaču sportski imidž

Vožnja pedelecom je brža, manje vrijeme putovanja

Prosječna brzina električnog bicikla je 24 km/h, a tradicionalnog 17 km/h

Da bi došli na posao bez znojenja (ljudi su spremni ići pedelecom na posao i 15 km)

Razlozi korištenja E-bicikla (Kina)

Barijere za korištenje e-bicikla (Kina)

Za koga je namijenjen pedelec?

Pogodni su za starije osobe

Prema podacima iz 2008., 17.1% stanovništva zemalja EU-27 starije

je od 65 godina, a to je ukupno 84.6 milijuna ljudi (izvor: Eurostat)

Mogu se koristiti i za svakodnevna putovanja na posao, u školu, za

dostavu robe, prijevoz djece, za turističke izlete, rekreativna

putovanja..

Istraživanja u Nizozemskoj kazuju da 60% vlasnika pedeleca koriste

pedelec za putovanje na posao, a 15% za shoping, odmor i poslovne

kontakte

Mogu ga koristiti srčani bolesnici kao dio rehabilitacijskog programa

Korištenje pedeleca smanjuje bolesti srca za oko 27% i tako

doprinosi smanjenju troškova u zdravstvu

Udio vozača e-bike s obzirom na dob i spol (Kina)

Svrha putovanja (Kina)

Prilika za korištenje pedeleca u gradskom prometu

Prema statistici Europske komisije iz 2001., svaki Europljanin napravi oko tri putovanja po danu.

Polovica putovanja nisu dulja od 3 km.

Polovice svih vožnji automobilom su 6 km ili kraće

Ove brojke jasno pokazuju da je potencijal za zamjenu putovanja automobilom s biciklom ogroman.

Očekuje se da se pedeleci koriste na distancama od 1 do 20 km (gdje uspješno mogu zamijeniti automobil)

U Nizozemskoj se bicikli koriste za prosječne udaljenosti od 6.3 km, a pedeleci 9.8 km (gotovo 50% veće udaljenosti)

U Nizozemskoj su pedaleci zamjena biciklu (oko 50%) i automobilu (oko 40%)

Prosječna duljina vožnje (Kina)

Prosječno vrijeme vožnje (Kina)

Trip Time

E2W riders’ travel time is about 10% longer on average than bike riders (24.7 vs. 27.2

minutes, respectively). Approximately 80% of bikers make trip less than 30 minutes

Cargo prijevoz pedelecom

Kućna dostava danas je aktualna

Različite logističke tvrtke vide budućnost za isporuku robe na biciklima

Istraživanja u Njemačkoj i Austriji pokazala su da se 20-25% putovanja u gradovima odnose na urbani teretni promet.

Druga istraživanja govore da se 44-54% svih putovanja u gradovima odnose na prijevoz robe i da se 34-42% tog teretnog prometa odnosi na laganu robu.

U ovom sektoru leži veliki tržišni potencijal za teretne kurire na električnim teretnim biciklima jer se gotovo 100% prijevoza obavlja motornim prometom.

Prijevoz robe pedelecom

Bicikli za prijevoz robe razlikuju se od bicikla za prijevoz ljudi

Pedeleci za službenu uporabu

Posebni pedeleci za poštare,

vatrogasce, policiju....

Cijena i tehničke karakteristike pedeleca

Cijena pedeleca kreće se između 700 i 3000 €

Najskuplji dijelovi su rama/okvir i baterije

Baterije mogu koštati 200-650 Euro (ovisno o tipu, kapacitetu i kvaliteti) i njihov udio je vrlo visok u cijeni pedeleca

Potrošnja energije ovisi o nagibu staze, razini asistencije, težini pedelca i vozača..

Prosječna težina gradskog bicikla je 15-20 kg

Prosječna težina pedeleca je 20 – 35 kg

Motor

Motori na pedelecima najčešće su smješteni u glavčini prednjeg ili

zadnjeg kotača tzv. hub motori

U EU većina motora za pedelece ima snagu od 0.25 do 0.4 kW

Motori za električna vozila s 4 kotača imaju snagu od 50 do 100 kW

Akumulator/baterija

Baterije se razlikuju ovisno o naponu, kapacitetu (amper sati), težini, broju

punjenja

Teoretski postoje četiri tipa baterija:

• Olovne (Pb) baterije,

• Nikal kadmij baterije (NiCad)

• Nikal metalni hibrid (NiMH)

• Litij-ionske baterije (Li-ion) 300-600 eur/Wh

Olovne baterije su najjeftinije (30€/Wh), ali i najteže

Akumulator/baterija

Životni vijek baterije iznosi od 2 do 5 godina, min 10000 km

Stvarni životni vijek olovnih akumulatora je oko 200 ciklusa

(punjenja i pražnjenja CDc - charging and discharging cycles ).

Vijek NiMH i Li-ion akumulatora kreće se oko 500 ciklusa

Domet punjenja ovisi o masi vozača, terenu brzini, starosti

akumulatora, agresivnosti vožnje

Proizvođači navode domet od 40-60 km (za sustave od 36V-

500Wh)

Pokazivač stanja napunjenosti baterija

Većina pedeleca je opremljena pokazateljem stanja akumulatora

koji obavještava vozača kada akumulator treba napuniti (SOC

mjerač- state of charge/stanje napunjenosti baterije)

Punjenje baterije

Punjenje baterije pedeleka je vrlo jednostavan postupak koji zahtijeva samo normalnu utičnicu

Napon električne mreže u EU domaćinstvima je 220 V koji treba pretvoriti u 24V, 36V, a po potrebi i 48 V istosmjerne struje

U većini slučajeva, moguće je puniti bateriju kod kuće, ali i na mjestima izvan kuće

Osim pojedinačnih vanjskih točaka punjenja, postoje i kolektivne postaje za punjenje, koji se postavljaju u garaži stambenih zgrada i na parkiralištima (npr. na držačima parkirališta)

Punjenje traje od 2 do 6 sati, po jednokratnoj cijeni manjoj od 0,10 €

Zamjena baterija treba biti vrlo jednostavna

10Ah znači da akumulator može proizvoditi struju 5A u trajanju 2 sata ili 2A struje 5 sati.

Umnoškom napona i kapaciteta u Ah dobija se broj vat-sati (Wh = v x Ah, npr. 24Vx10Ah=240 W) odnosno mjeru energije koju akumulator može pohraniti/energetski kapacitet

Postaja za kolektivno punjenje akumulatora

Postaja za punjenje s više utičnica

Infrastruktura

Zbog većih brzina pedeleci zahtjevaju posebne infrastrukturne

prilagodbe (zasebne biciklističke staze s ravnom površinom bez

prepreka tzv. biciklističke “autoceste”, povećanje polumjera zavoja,

sigurniju i kvalitetniju infrastrukturu za parkiranje i stanice za

punjenje akumulatora

Zahtjevi parkiranja

S obzirom na vrijednost pedeleka, očekuje se da će rasti potražnja

za više natkrivenog, osiguranog / čuvanog parkirališta i za objekte

koji imaju mali rizik od oštećenja pedeleka.

Očekuje se i veći broj parkirališta koji uključuju solarne panele

postavljene na krovovima a služe za punjenje akumulatora

Solarno parkiralište

Mogućnost uvođenje pedeleca kao javnih bicikla

Klasični sustav javnih bicikala, u kojem su bicikli dostupni na ulicama, ne čini se prikladnim za pedeleke.

Nekoliko je razloga za to:

Problem akumulatora (moguća rješenja: ponuda zamjenskih akumulatora putem prodajnih automata ili postavljanjem stanice za punjenje akumulatora).

Problemi krađe bicikala, održavanja i napajanja bicikla električnom energijom

Napajanje putem

držača za bicikle

Informiranje

Informiranje o biciklizmu u cjelini, o njegovim pogodnostima, uslugama i drugim biciklističkim temama važan je dio svake biciklizmu “naklonjene” politike mobilnosti

Razlikujemo:

• lokalne informacije,

• opće informacije i

• stručne informacije o biciklizmu

Lokalno informiranje o bicikliranju

Informiranje o biciklističkoj infrastrukturi, objektima, događanjima i kulturi

Informacije se daju putem lokalnih mapa, brošura, kalendara, aplikacija

Informativnih centara za biciklizam je mjesto na kojem se mogu pronaći odgovori na pitanja o biciklizmu ili mobilnosti općenito

Informacije i rute za nove građane (obavijestiti ljude čim se registriraju u općinskom uredu)

Putokazi i info-punktovi o lokalnim biciklističkim rutama

Lokalno informiranje o bicikliranju

Centar za mobilnost, Stuttgart (Njemačka) Izvor: Grad Stuttgart, 2011.

Putokaz

Džepna biciklistička karta grada Bolzana (Italija)

Općenite informacije o biciklizmu

Biciklistički sajmovi i događanja

Biciklistička oprema

Testiranje bicikala na Eurobike sajmu u Njemačkoj Izvor: Ermah,

Stručne informacije o biciklizmu

Informiranje putem interneta

Nacionalne i međunarodne biciklističke

Udruge

Stručne biciklističke tiskovine

Biciklistički batler

Glavna zadaća takozvanog “biciklističkog batlera” je postavljanje pogrešno parkiranih bicikala u za to predviđene biciklističke stalke, a sve sa smiješkom na licu

Također će prema potrebi nauljiti lanac i napumpati gume

Prvi put „uvedeni” u Kopenhagenu je 2010. godine

Cilj

upozoriti na promjenu ponašanja onih biciklista koji su ostavljali svoje bicikle u blizini stanica podzemne željeznice i time blokirali ulaze i izlaze za nuždu

Zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba

Biciklistički batler

Uklanjanje nekorištenih bicikala

Pristup sličan “biciklističkom batleru” često se može pronaći u Njemačkoj

U njemačkim gradovima Frankfurtu na Majni, Mannheimu i Aachenu jednom godišnje lokalne biciklističke udruge i lokalna policija zajedno lociraju nepropisno parkirane bicikle, kako bi otkrili neiskorištene ili oštećene bicikle, koji će potom biti ili uklonjeni ili obilježeni naljepnicama upozorenja

Biciklistički treninzi za odrasle

Strah od prometa jedan je od glavnih razloga zašto ljudi izbjegavaju bicikliranje

Treninzi i obrazovni programi su aktivni načini kako privući ljude da voze bicikl

Odrasli “novi” biciklisti

Stariji ljudi i osobe s teškoćama u kretanju

Žene

Imigranti s područja drugačijeg kulturnog utjecaja

Troškovi koji trebaju biti uključeni u proračun su:

razvoj programa, administracija, plaće instruktora, oglašavanje i promocija, uključeni materijali (sigurnosni prsluci, alati za popravak, prometni čunjevi, itd.)

Biciklistički treninzi

Ostale biciklističke usluge

Biciklističke “učini-sam” usluge

Stanice za pumpanje guma

Automati za zračnice

Samouslužne postaje za popravak

Usluga na benzinskim postajama

Radionice za popravak bicikala

Stanice za pumpanje guma

Korporativno upravljanje mobilnošću

Jedna od mjera za promicanje biciklizma je motivirati zaposlenike na korištenje bicikla za putovanje na posao ili za poslovna putovanja.

Usluge trgovaca biciklima

(Trgovci često potcjenjuju bicikliste kao kupce, jer oni obično potroše manji iznos od kupaca koji dolaze automobilom. Međutim, ako se uzme u obzir da biciklisti češće kupuju te pritom najčešće koriste lokalne trgovine, oni postaju profitabilna ciljna skupina za lokalne trgovine)

Kodiranje kao prevencija krađe

Umetanje posebnog sigurnosnog koda na okvir bicikla.

Povratne informacije o uslugama u gradovima – web 2.0 usluge

Jedan primjer takve usluge može biti na primjer osnivanje posebne telefonske linije ili e-mail adrese, putem kojih ljudi mogu prijavljivati posebne situacije, primjerice ako su biciklističke staze prekrivene razbijenim staklom

HVALA NA POZORNOSTI!

DIJETA ZA ŽENE

Documents

Definicije i pravni okvir sukladno direktivama EU