DEFINICIJA PONUDE I POTRAŽNJE

KRIVULJA PONUDE I KRIVULJA POTRAŽNJE

RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE

TRŽIŠTE Mjesto sučeljavanja ponude i potražnje i

formiranja cijena Mehanizam preko kojeg kupci i prodavači

određuju cijenu i količinu nekog dobra Tržište je takav oblik ekonomske

organizacije društva u kojem proizvođaći samostalno odlučuju što će i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potrošači slobodno odlučuju što će i po kojim cijenama kupovati i trošiti.

POTRAŽNJA

Potražnja je količina dobara i usluga koju su kupci spremni platiti po određenoj cijeni, na određenom tržištu, u određenom vremenu.

Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje.

ZAKON OPADAJUĆE POTRAŽNJE

Kod potražnje količina i cijena su obrnuto proporcionalne: količina raste kada cijena opada i obrnuto

To važno svojstvo se zove Zakon opadajuće potražnje

Kad cijena robe raste i kad se stvari mijenjaju, kupci kupuju manje robe, a kad se cijena smanjuje i kad se druge stvari ne mijenjaju, tražena se količina povečava

SKALA POTRAŽNJE

U svakom trenutku tijekom nekog razdoblja postoji određeni odnos između mogućih cijena i potraživanih količina dobara koji nazivamo SKALA potražnje tog dobra.

SKALA POTRAŽNJE

TOČKA CIJENA (p) Potaživana količina (Q)

A 10 5

B 7 10

C 5 15

D 3 20

E 1 30

KRIVULJA POTRAŽNJE

Postoji jasna cijena između tržišne cijene nekog dobra i tražene količine tog dobra, kada se druge stvari ne mijenjaju.

Ta veza između cijene i kupljene količine zove se raspored potražnje ili krivulja potražnje.

Krivulja potražne silaznog je smjera!

KRIVULJA POTRAŽNJE

Unošenjem podataka iz skale potražnje u kordinatni sustav dobivaju se točke koje pokazuju odnose cijena i potraživanih količina, a njihovim se spajanjem dobiva krivulja potražnje.

Apscisa predočuje potraživane količine nekog dobra, a ordinata cijenu tog dobra.

FUNKCIJA POTRAŽNJE

5 10 15 20 300

2

4

6

8

10

12

AB C

D E

p

Q

d

Objašnjenje: oblik krivulje potražnje pada s lijeva u desno pokazuje da se potraživane količine i kretanje cijene dobra nalaze obrnutoj proporcionalnosti, što znači da se količina povećava kad se cijena smanjuje i obrnuto - količina se smanjuje kad se cijena povećava.

FUNKCIJA KRIVULJE POTRAŽNJE

Funkcija potražnje pokazuje odnos između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P)

Matematički se funkcija potražnje izražava kao:

Qd = f (P)

POMAK POTRAŽNJE

A) Promjenom cijene dolazi do promjene tražene količine - to uzrokuje pomak uzduž krivulje potražnje

B) Promjene li se vanjski čimbenici koji utječu na potražnju, a cijena ostane ista , doći će do promjene potražnje – to uzrokuje pomak krivulje u desno ili ulijevo

FAKTORI ILI ODREDNICE KOJE UTJEČU NA KRIVULJU POTRAŽNJE

prosječni dohodak veličina tržišta cijene srodnih dobara cijene povezanih dobara ukusi ili preferencije posebni utjecaji Poveća li se potražnja njena krivulja će se

pomaknuti udesno, a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.

Potražnja veća, krivulja se miče desno.

Potražnja manja, krivulja se miče lijevo.

Graf nelinearne funkcije - krivulja

Graf linearne funkcije - pravac

PONUDA

Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržištu pri određenoj cijeni

Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude

Zbog odnosa upravne proporcionalnosti između ponuđene količine i tržišne cijene, povećanjem cijena dolazi do povećanja ponude

SKALA PONUDE

Ovisnost cijene i ponuđene količine izražava skala ponude koja daje sve kombinacije mogućih cijena i ponuđenih količina nekog dobra u određenom razdoblju.

Unošenjem podataka iz skale ponude u kordinatni sustav dobivaju se točke koje pokazuju odnos cijena i ponuđenih količina, a njihovim se spajanjem dobiva krivulja ponude.

SKALA PONUDE

TOČKA CIJENA (p) PONUĐENA KOLIČINA (Q)

A 10 30

B 7 20

C 5 15

D 3 10

E 1 5

KRIVULJA PONUDE

Unošenjem podataka iz skale ponude u kordinatni sustav dobivaju se točke koje pokazuju odnos cijena i ponuđenih količina, a njihovim se spajanjem dobiva krivulja ponude.

Krivulja ponude ulaznog je smjera!

KRIVULJA PONUDE

5 10 15 20 300

2

4

6

8

10

12

P

Q

AB

D E

C

Objašnjenje: krivulja ponude se, suprotno krivulji potražnje, penje naviše i udesno.

Takav položaj krivulje ponude pokazuje da su količine ponuđenog dobra i cijene proporcionalno ovisne - količine se smanjuju kada cijena pada.

FUNKCIJA PONUDE

Funkcija ponude se može matematički izraziti kao:

Qs = f(P)

Qs = ponuđena količina P = tržišna cijena

POMAK PONUDE

A) Pod pretpostavkom ceteris paribus promjenom cijena, promijenit će se ponuđena količina – to će uzrokovati pomak po krivulji ponude.

B) Promjenom vanjskih čimbenika koji utječu na ponudu, uz nepromjenjenu cijenu, promijenit će se ponuđena količina – to će uzrokovat pomak krivulje ponude u desno ili lijevo u odnosu na početno stanje.

FAKTORI ILI ODREDNICE KOJE UTJEČU NA KRIVULJU PONUDE

troškovi proizvodnje (cijene inputa i tehnologija)

cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji Poveća li se ponuda, njena krivulja će

se pomaknuti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomaknuti ulijevo.

Poveća li se ponude krivulja se miče desno.

Smanji li se ponuda krivulja se miče ulijevo.

Graf nelinearne funkcije - krivulja

Graf linearne funkcije - pravac

RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE

Ponuda i potražnja međusobno djeluju da bi dovele do ravnoteže cijene i ravnoteže količine ili tržišne ravnoteže

Tržišna ravnoteža ostvaruje se pri onoj cijeni i količini pri kojima su snage ponude i potražnje izjednačene

Ravnotežna cijena još se naziva cijenom koja čisti tržište. To znači da su sve narudžbe ispunjene, a svi ponuđači zadovoljni

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

Ravnoteža cijena i ravnoteža količina ostvaruju se na onoj razini na kojoj je količina koju kupci žele kupiti upravo jednaka količini koju prodavači žele prodati

Na konkurentnom tržištu ta se ravnoteža javlja u sjecištu krivulja ponudei potražnje

Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova ili manjkova

SKALA PONUDE I POTRAŽNJE

TOČKA

CIJENA POTRAŽIVANA KOLIČINA

(QD)

PONUĐENA

KOLIČINA (QS)

STANJE NA TRŽIŠTU

PRITISAK NA CIJENU

A 10 5 30 VIŠAK NIŽA

B 7 10 20 VIŠAK NIŽA

C 5 15 15 RAVNOTEŽA

NEUTRALNO

D 3 20 10 NESTAŠICA VIŠA

E 1 30 5 NESTAŠICA VIŠA

KRIVULJA RAVNOTEŽE PONUDE I POTRAŽNJE

5 10 15 20 300

2

4

6

8

10

12

d sB

višak

nestašica

A A

BC

D DE E

p

q

Objašnjenje: sada vidimo da se izjednačenje ili ravnoteža ponude i potražnje ostvaruje u točki C, gdje se sjeku krivulje ponude i potražnje

U točki C i samo točki C, snage su ponude i potražnje u ravnoteži i cijena je ustaljena na održivoj razini

HVALA NA PAŽNJI!

Mara Radman Livaja Emma Veletić

28.03.2013.