„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

DEBATNE NOVOSTI BROJ 9, MART 2010, IZLAZI MJESEČNO ДЕБАТНЕ НОВОСТИ БРОЈ 9, MAPT 2010, ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО

Hrvats ko debatno druš tvo

“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva.”

Opšta deklaracija o pravima čovjeka UN-a iz 1948. godine

„Наведи добар разлог за земљe Бивше Југославије у

Европској унији“

„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je

isključiva odgovornost Centra za kulturu dijaloga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati

da odražava stavove Evropske Unije.“

ACCD

ZA IN PROTI, ZAVOD ZA KULTURO DIALOGA uww.zainproti.com

RIJEČ UREDNICE

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

2

Amila Koso

Samo argument dolazi u obzir! Ovaj put uvodnu rijeĉ koristim za pompeznu najavu 9.broja Debatnih novosti. I da, pišem vam, (još uvijek), pod utiscima sa Bosnia Open. Zahvaljujući „BO― s ponosom upućujemo demant na sljedeći ĉlanak: „Zbog isključivanja iz društvenog života i nespremnosti da se agresivnije nametnu, generacije mladih dobrovoljno troše svoju mladost uz prećutnu težnju da se ne upliću u važne društvene procese ili izgovor “a što baš ja, nek neko prvi pa ću ja?!“. Ovakavo povlačenje u pasivne obrasce življenja i hladnokrvno prilagođavanje inače neprihvatljivom društvenom okruženju doprinijelo je da su mladi danas etiketirani kao najpasivnija društvena grupa. Potreba za društvenim angažovanjem je kod mladih sve manja, a obrazac pasivnog životarenja sve prisutniji i masovniji.“

(Izvor: www.mladirs.ba)

Predlaţem da narušimo strukturu njihovog casea! Ako su mladi iskljuĉeni iz društvenog ţivota, onda definitivno ne mogu govoriti o gorućim problemima koji su aktuelni u njihovim drţavama! „BO― kaţe suprotno! Mladi su itekako zainteresovani za društveno-politiĉke probleme i to ne samo u svojoj zemlji, nego mnogo šire. U prilog tome idu svi oni brojni argumenti koji su se mogli ĉuti na Bosnia Openu, a koji se tiĉu LJUDSKIH PRAVA i kršenja prava, te prava manjina. Izgovor: “a što baš ja, nek neko prvi pa ću ja?!“, bio je prisutan, samo u svojoj reciproĉnoj formi: traţila se minuta više za govor. Pasivni obrazac, tokom ĉetvrodnevnog takmiĉenja, bio je u potpunosti vanjski pojam. A Sarajevo je 5 dana osjećalo vibracije koje su dolazile sa olimpijske ljepotice, uzrokovane jasnom porukom mladih ljudi, koji nisu bili u funkciji svog imena i prezimena ili svoje religije, već u funkciji argumenta i postavljanja imperativa pred društvo: „Mi konstruišemo promjene!―. A gore spomenuto etiketiranje kao najpasivnije društvene grupe je posve neutemeljeno i to zahvaljujući 40-tak debatanata iz: Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U prilog ovome ide svaka rijeĉ koja je ispisana u ovom broju Debatnih novosti: a akcentiram izvještaj sa Bosnia Opena, teze o kojima se govorilo destilisanom argumenatcijom i na kraju, kreativna rješenja koja su predoĉili debatanti, gdje opet, prepoznajete razraĊenu tematiku razumijevanja ljudskih prava, prava manjina i uviĊanje kršenja tih prava. Stoga, predlaţem da se ovaj citirani segment pod hitno prepravi, i to u: „Zbog ukljuĉenosti u društveni ţivot i spremnosti za ARGUMENTOVANO nametanje, generacije mladih dobrovoljno koriste svoju mladost na iznalaţenje mogućnosti da se upliću u vaţne društvene procese uz parolu: „Zajedno ćemo!―. Ovakvo istupanje u aktivne obrasce ţivljenja i strastvena borba za promjenama doprinijela je da su mladi etiketirani kao najaktivnija društvena grupa. Potreba za društvenim angaţmanom je kod mladih sve VEĆA, a obrazac ţivljenja koji podlijeţe kritiĉkom razmišljanju i argumentiranju, sve prisutniji i masovniji.―

(Izvor: „Bosnia Open―, mart, 2010.) Da, ovako je već bolje. Vama ţelim da uţivate u narednim stranicama koje su pred vama i DA NAM PIŠETE, jer svaka vaša sugestija zlata vrijedi . Svako dobro,

Anja Gengo

SADRŽAJ

U OVOM BROJU

PROČITAJTE:

Riječ urednice

***

Pogled na Region

*** Riječi Velikana:

- Nell Irvin Painter -Osho Rajneesh -Jiddua Krishnamurtija

***

Vijesti iz Regiona

*** Novine pišu

***

Razno

*** Posjetili smo

www.debatewise.com

*** Predložite teme za TV

emisije

*** TV Debate

***

Izvejštaj sa Bosnia Opena

Pogled na Region

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

3

SRBIJA

Odlaganje restitucije nastavak kršenja prava građana

„Kacin je, kako se navodi u saopštenju, ukazao da ne moţe biti govora o „pravnoj drţavi i sigurnosti stranih investicija― ukoliko drţava ne bude poĉela sa vraćanjem oduzete imovine. Na sastanku je ukazano na problem nepropisane drţavne imovine, u kojoj se u najvećoj meri nalazi i oduzeta (nacionalizovana) imovina, istaknuto je u saopštenju. Predstavnici Mreţe upoznali su Kacina sa akcijom koju su graĊani pokrenuli 1. marta ove godine i koja za cilj ima popis drţavne svojine, kao i sa brojnim dopisima koje je Mreţa primila od korisnika drţavne svojine (opština, javnih preduzeća i privrednih društava) koji, kako se navodi, ni ne znaju koju i koliku drţavnu imovinu besplatno koriste. Na sastanku je ukazano i na ĉinjenicu da u najvećem broju sluĉajeva ne postoje nikakve prepreke da se imovina vrati. Predstavnici Mreţe su izvestioca Evropskog parlamenta upoznali i sa ĉinjenicom da vlada i Ministarstvo ţivotne sredine i prostornog planiranja još uvek nisu dostavili podatke o tome „kolike površine graĊevinskog zemljišta i u kojoj vrednosti bi se primenom novog Zakona o planiranju i izgradnji, poklonile opštinama, povlašćenim ‗biznismenima‘ ili javnim preduzećima―, navedeno je u saopštenju. Zaštitnik graĊana Srbije Saša Janković ocenio je da se odlaganjem donošenja zakona o povraćaju imovine nastavlja kršenja imovinskih prava hiljada graĊana Srbije. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka Jankovića i predstavnika Mreţe za restituciju u Srbiji, zakljuĉeno je da je kljuĉni problem za povraćaj imovine nedostatak potpunih, taĉnih i aţurnih evidencija o imovini u posedu drţave.―

www.blic.rs

IZREKE MALE

GRUPE

VELIKANA:

GREŠIO SAM

„Grešio sam mnogo, i sad

mi je ţao

i što nisam više, i što nisam

luĊe

jer, samo će gresi, kada

budem pao

biti samo moji - sve je

drugo tuĊe.

Grešio sam mnogo, uĉio da

stradam

leteo sam iznad vaše mere

stroge

grešio sam, jesam, i još ću,

bar se nadam

svojim divnim grehom da

usrećim mnoge.

Grešio sam, priznajem,

nisam bio cveće

grešio i za vas, koji niste

smeli,

pa sad deo moga greha

niko neće

a ne bih ga dao - ni kad

biste hteli.―

Duško Trifunović

„Izveštaj State Departmenta o Srbiji poĉinje opštim ĉinjenicama o tome kako je parlamentarna demokratska zemlja sa oko 7,5 miliona stanovnika, da je Boris Tadić po drugi put izabran za predsednika u februaru 2008, a u maju iste godine glasaĉi su izabrali novi parlament u kome su i neke manjinske stranke osvojile mandate. Posmatraĉi su se sloţili da su izbori uglavnom prošli u skladu sa meĊunarodnim standardima. Kao problemi kršenja ljudskih prava zabeleţeni su fiziĉko maltretiranje zatvorenika od strane policije, maltretiranje novinara i advokata za ljudska prava, ograniĉavanje slobode govora i veroispovesti, veliki broj interno raseljenih lica, korupcija u zakonodovstvenim, izvršnim i sudskim vlastma, neuspeh vlade u hapšenju dva preostala begunca osumnjiĉena za ratne zloĉine prema optuţnici MeĊunarodnog kriviĉnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), društvena tolerancija nasilja nad ţenama i decom, diskriminacija manjina, posebno Roma i lezbejske, gej, biseksualne, transrodne (LGBT) populacije, kao i trgovina ljudima. Kako je predstavljeno dalje u izveštaju, mediji i novinari u Srbiji su slobodni, ali je bilo izveštaja o mešanju vlasti u slobodu medija, mada novinari i štampa nisu bili spreĉavani da kritikuju vladu, ni javno ni privatno. Navedeno je da je većina štampanih medija nezavisna i u privatnom vlasništvu.―

www.e-novine.com

Pogled na Region

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

4

CRNA GORA

IZREKE MALE

GRUPE

VELIKANA:

„Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati

hrabrosti da se ubere na ivici uţasnog ponora.―

Stendal

***

Muškarci ne mrze ţene

onoliko koliko viĉu na njih, niti ţene vole muškarce onoliko koliko ih slušaju i

trpe.

Dušan Radović

***

Upitah prošlost: - Šta sam ja?

Prošlost mi odgovori: - Ti ćeš tek sutra biti ti.

Upitah budućnost: - Šta sam ja? Ona odgovori:

- Ti si još juĉe trebala biti ti. Sadašnjost me zgrabi za

ruku i povede me sa sobom…

(zato što me je dobro poznavala).

Zaustih i nju da upitam isto:

- ……… No ona mi stavi prst na

usta i reĉe: - TI JESI! I nemoj nikada

prestajati to da budeš.

„Ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša predvodi delegaciju Crne Gore na 54. zasijedanju Komisije za status ţena Ujedinjenih nacija (CSW) na visokom nivou, koje se odrţava od 1-12. marta 2010. godine u Njujorku. Ovogodišnji sastanak je posvećen pregledu implementacije Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, i završnog dokumenta 23. specijalnog zasijedanja Generalne skupštine i njegovog doprinosa u oblikovanju rodne perspektive u okviru realizacije Milenijumskih razvojnih ciljeva. Zasjedanje je otvorio pomoćnik Generalnog sekretara UN za ekonomska i socijalna pitanja Sha Zukang. Svake godine, predstavnici/e drţava ĉlanica se okupljaju u sjedištu Ujedinjenih nacija kako bi ocijenili napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, identifikovali izazove, postavili globalne standarde i formulisali konkretne politike u cilju unapreĊenja rodne ravnopravnosti i prava ţena širom svijeta. Cilj ovogodišnjeg zasijedanja je razmjena iskustava i mišljenja, sa akcentom na aktivnosti zemalja na prevazilaţenju postojećih prepreka i novonastalih izazova za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i, u tom svijetlu, ispunjenja Milenijumskih razvojnih ciljeva. Na zasijedanju uĉestvuju visoki predstavnici/e drţava ĉlanica i tijela iz sistema Ujedinjenih nacija i predstavnici/e nevladinih organizacija. Tokom zasijedanja organizovaće se obiljeţavanje 15 godina od usvajanja Pekinške Platforme za akciju i MeĊunarodnog dana ţena – 8. marta. Ministar Dinoša je imao izlaganje u plenumu na visokom nivou, u kojem je istakao napore koje Crna Gora ulaţe u cilju jaĉanja poloţaja ţena i postizanja rodne ravnopravnosti. Na marginama zasijedanja ministar Dinoša se susreo sa šeficom austrijske delegacije, ministarkom za pitanja ţena i javnu administraciju Gabriele Heinisch-Hosek. Na sastanku je bilo rijeĉi o naporima Crne Gore da implementira najviše evropske standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i ukljuĉivanja ţena u sve društvene tokove, na putu evropskih i evroatlantskih integracija zemlje. Ministar Dinoša je naglasio da se još uvijek ne moţe biti zadovoljno ukljuĉivanjem ţena u rad najznaĉajnijih drţavnih institucija, ali je naglasio da je Crna Gora prva zemlja u reginu koja je još krajem prošlog vijeka formirala ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u okviru kojeg sada radi Odjeljenje zaduţeno za poslove rodne ravnopravnosti. „Uĉinjeni su mnogi kvalitetni koraci na postizanju rodne ravnopravnosti, ali smo spremni da uĉimo od onih koji imaju više iskustva u tome. Austrija moţe da bude dobar primjer u zaštiti ţenskih prava‖ rekao je Dinoša, sugerišući sagovornici da bi bilo dobro da uskoro posjeti Crnu Goru. Ministarka Heinisch-Hosek je izrazila spremnost da Crnoj Gori pruţi svu zakonsku logistiku sa ciljem što boljeg implementiranja mehanizama rodne ravnopravnosti. Rekla je da je zainteresovana da posjeti Crnu Goru, koju smatra znaĉajnim elementom regionalne stabilnosti.―

www.minmanj.gov.me

Pogled na Region

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

5

IZREKE MALE

GRUPE VELIKANA

„The poor people are very great people. They can teach us so

many beautiful things. The other day one of them came to thank and said: You people who have vowed chastity you are the best

people to teach us family planning. Because it is nothing

more than self-control out of love for each other. And I think they said a beautiful sentence.

And these are people who maybe have nothing to eat,

maybe they have not a home where to live, but they are great

people. The poor are very wonderful people. One evening we went out and we picked up

four people from the street. And one of them was in a most

terrible condition- and I told the Sisters: You take care of the other three, I take of this one that looked worse. So I did for

her all that my love can do. I put her in bed, and there was such a beautiful smile on her face. She took hold of my hand, as

she said one word only: Thank you - and she died. ―

The Nobele Lecture, Mother Theresa

Istraţivanje o percepciji diskriminacije u Hrvatskoj „Istraţivanje javnog mnijenja o diskriminaciji Centra za mirovne studije, Vladinog ureda za ljudska prava i puĉkog pravobranitelja utvrdilo je da 58 posto ljudi smatra je da je u Hrvatskoj diskriminacija najraširenija upravo kad su u pitanju rad i zapošljavanje. Nakon rada i zapošljavanja slijedi pravosuĊe, koje je izdvojilo 30 posto ljudi, postupanje policije s 24 posto te zdravstvena zaštita, koju je 22 posto ispitanika navelo kao podruĉje izrazite diskriminacije. U istraţivanju je ispitivano i kako graĊani percipiraju diskriminaciju s obzirom na neke objektivne karakteristike osoba. Prema mišljenju anketiranih, u Hrvatskoj je najraširenija diskriminacija na temelju nacionalne pripadnosti te socijalnog porijekla i imovinskog stanja. Te dvije kategorije izdvaja jedna trećina graĊana, dok 26 posto smatra da je raširena i diskriminacija temeljem vjerske pripadnosti, a po 21 posto na temelju spolne orijentacije, politiĉkog uvjerenja te invaliditeta. Gledajući prema društvenim skupinama, graĊani smatraju da je najraširenija diskriminacija prema homoseksualcima, siromašnijim osobama te Romima. Anketa je pokazala i da je za otprilike jednu ĉetvrtinu graĊana neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje koţe ili vjere. OdreĊenu dozu netolerancije ispitanici su pokazali i prema starijim, odnosno mlaĊim osobama: 34,3 posto uvjereno je da su stariji puno manje sposobni od mlaĊih, a više od 40 posto da su mlaĊe generacije neodgojene i bez ikakvih moralnih nazora. Još su gore prošli ljudi koji razmišljaju drugaĉije od ostalih. Ĉak dvije trećine ispitanika sloţilo se s tvrdnjom da »postoje ljudi ĉiji su politiĉki stavovi takvi da bi im trebalo zabraniti pojavljivanje u medijima.―

www.oneworldsee.org

HRVATSKA

Strasbourg: Hrvatska diskriminira Rome u Međimurju

„Hrvatsku je sudu u Strasbourgu tužilo četrnaestero hrvatskih graĎana romske

nacionalnosti zbog osnivanja osnovnoškolskih razreda samo za Rome u mjestima

Mačinec, Podutren i Orehovica na sjeveru zemlje. Presuda u predmetu Oršuš i drugi

protiv Hrvatske donesena je tijesnim brojem glasova, jer je za nju glasalo devet od

sedamnaest sudaca. Time je potpuno promijenjena ranija jednoglasna presuda u korist

Hrvatske u istom sudskom predmetu. Sud je, naime, prije dvije godine presudio da djeca

Roma u MeĎimurju nisu bila podvrgnuta segregaciji i diskriminaciji samim time što su u

nekim osnovnim školama bili formirani razredi isključivo romske djece. Europski sud za

ljudska prava u obrazloženju danas donesene presude navodi da su zaključili kako su

posebni razredi za Rome uspostavljeni prvenstveno zbog slabog znanja hrvatskog jezika,

a ne zbog etničke pripadnosti. Ipak, ističu da taj razlog nije bio praćen opravdanim

mjerama zaštite, čime su prekršeni zabrana diskriminacije i pravo na obrazovanje. U

MeĎimurju, na sjeveru Hrvatske, često je dolazilo do sukoba Hrvata i Roma. Čak su u

nekoliko navrata organizirani i prosvjedi roditelja hrvatske nacionalnosti koji nisu željeli

da njihova djeca idu u isti razred s Romima. Tada su se mogli čuti argumenti poput

"njihova djeca slabo govore hrvatski, agresivnija su, nemaju higijenske navike, naša

djeca u razredima s njima ne mogu napredovati". Romi su se obratili Europskom sudu za

ljudska prava nakon što su im prvostupanjski sud u Čakovcu i Ustavni sud odbili tužbe.

Sud u Strasbourgu im je dodijelio odštetu u iznosu 4500 eura po glavi, te skupno deset

tisuće eura za sudske troškove, a Hrvatska je dobila još jednu pljusku zbog odnosa prema

nacionalnim manjinama.“

www.radio101.hr

Pogled na Region

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

6

Slovenija krši človekove pravice

„Svet Evrope je presodil, da naša drţava sistematiĉno krši ĉlovekove pravice najemnikov denacionaliziranih stanovanj, na okoljskem ministrstvu pa odgovarjajo, da evropska odloĉba zanje ni zavezujoĉa.― „Z odloĉbo Evropskega odbora za socialne pravice je Svet Evrope obsodil Slovenijo, da sistematiĉno krši ĉlovekove pravice najemnikov denacionaliziranih stanovanj, in sicer pravico do stanovanja, pravico do varstva druţine in prepoved diskriminacije. Odbor je tako odloĉil na podlagi kolektivne pritoţbe, ki jo je nanj leta 2008 naslovila Feantsa, evropska zveza nevladnih organizacij, ki se ukvarja s prepreĉevanjem brezdomstva. Vse se je zaĉelo leta 1991, ko najemnikom druţbenih stanovanj ni bila dodeljena pravica do odkupa stanovanja po Jazbinškovem zakonu, odvzeta jim je bila stanovanjska pravica in dodeljena najemna. Ţe devetnajst let tako na podroĉju denacionalizacije potekajo pravni spori, sodna praksa in zakonodaja pa se spreminjata na škodo najemnikov denacionaliziranih stanovanj. Njihov poloţaj je ĉedalje slabši, pravice ĉedalje manjše, pravno varstvo ĉedalje slabše, najemnine pa so se ţe nekajkrat zvišale. Ustavno sodišĉe je konec minulega leta celo razsodilo, da ob smrti najemnika pogoji bivanja in neprofitna najemnina, ki jih doloĉa stanovanjski zakon, oţjim druţinskim ĉlanom, razen zakoncu, ne pripadajo veĉ. Ĉlovekove pravice je tako poteptala pravica do lastnine. Evropski odbor za socialne pravice pa je zaradi navedenega odloĉil, da Slovenija v primeru najemnikov denacionaliziranih stanovanj krši ĉlovekove pravice. Odbor ugotavlja, da pravica do nastanitve ne sme biti zgolj teoretiĉna moţnost, Sloveniji pa zato nalaga dolţnost, da v razumnem roku zagotovi finanĉne in zakonske pogoje za uresniĉitev tega cilja. Kot pravijo v Zdruţenju najemnikov Slovenije, omenjeno odloĉbo še preuĉujejo, nedvomno pa gre za "dokonĉno in formalno obvezujoĉo obsodbo Slovenije s strani Sveta Evrope". Naša drţava bo zato morala na podlagi navedene obsodbe nemudoma urediti poloţaj najemnikov denacionaliziranih stanovanj na praviĉen in nediskriminatoren naĉin, še pojasnjujejo v zdruţenju. Z ministrstva za okolje in prostor pa sporoĉajo, da omenjena odloĉba Sveta Evrope za "Slovenijo ni pravno zavezujoĉa in je do doloĉene mere v nasprotju z odloĉbami Ustavnega sodišĉa Republike Slovenije in Vrhovnega sodišĉa Republike Slovenije". Na ministrstvu še pravijo, da "zakonske rešitve glede poloţaja najemnikov denacionaliziranih stanovanj v niĉemer ne kršijo Evropske socialne listine". To naj bi v odgovoru na kolektivno pritoţbo Feantse sporoĉila tudi slovenska vlada, še pravijo. Na Ustavnem sodišĉu RS odloĉbe Sveta Evrope sicer ne komentirajo, pravijo pa, da formalno ne razveljavlja njihovih predhodnih odloĉitev. Zanimivo pa je, da na ministrstvu za delo, druţino in socialne zadeve na splošno vprašanje, ali je odloĉitev Evropskega odbora za socialne pravice za Slovenijo zavezujoĉa, pravijo, da mora "zakonodaja Republike Slovenije biti usklajena z doloĉbami ratificiranih doloĉb Evropske socialne listine in protokola". V Zdruţenju najemnikov Slovenije opozarjajo, da je stališĉe ministrstva za okolje in prostor škandalozno ter da ima lahko posledice na mednarodni pravni ravni. Negiranje odloĉbe evropskega odbora pomeni odrekanje sleherne avtoritete mednarodnim institucijam Sveta Evrope in je v neskladju z osnovnimi naĉeli ustavnosti in zakonitosti, po katerih je mednarodna ratificirana pogodba sestavni del notranjega pravnega reda in hierarhiĉno nad zakonom.―

www.novodanes.sl

SLOVENIJA

„It took a lot of blood, sweat and tears to get to where we are today, but we have just begun. Today we begin in

earnest the work of making sure that the world we leave our children is just a little bit

better than the one we inhabit today.―

Barack Obama

***

Were it left to me to decide whether we should have a

government without newspapers, or newspapers

without a government, I should not hesitate a moment

to prefer the latter.

Thomas Jefferson

***

Our problems are man-made, therefore they may be solved by man. And man can be as big as he wants. No problem of human destiny is beyond

human beings.

John F. Kennedy

***

IZREKE MALE

GRUPE

VELIKANA:

Pogled na Region

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

7

I Do Not Love You Except Because I Love You

I do not love you except

because I love you; I go from loving to not loving

you, From waiting to not waiting for

you My heart moves from cold to

fire.

I love you only because it's you the one I love;

I hate you deeply, and hating you

Bend to you, and the measure of my changing love for you Is that I do not see you but

love you blindly.

Maybe January light will consume

My heart with its cruel Ray, stealing my key to true

calm.

In this part of the story I am the one who

Dies, the only one, and I will die of love because I love you, Because I love you, Love, in

fire and blood.

Pablo Neruda

МАКЕДОНИЈА И СЕКСУАЛНАТА ДИСКРИМИНАЦИЈА

„Во Македонија една од темите за кои деновиве се зборува се правата на хомосексуалците, односно за тврдењето дека хомосексуалците се изземени од новиот законски текст за заштита од дискриминацијата.“ „Вчера министерот за труд и социјална политика Џељал Бајрами објаснуваше зошто во нацрт текстот нема дискриминација по основ на сексуалната ориентација. -„Тоа не е влезено од причини што тоа не е во согласност со уставот и законите во Република Македонија". Од организациите за заштита на маргинализираните групи велат дека таквата формулација стоела во изработената верзија поднесена до владата, и дека и до сега сексуалната ориентација била дел од законите во државата. Жарко Трајановски е експерт за човекови права: -„Верзијата во која што стоеше сексуалната оиентација со месеци и години беше на дневен ред и никој од владата не реагираше. До сега се веќе донесени закони во кои што стои сексуалната ориентација како основ за дискриминација, како што се законот за пациенти, или законот за волонтерство, или за работни односи, но оттаму излегува дека сите овие закони не се во согласност со Уставот." Има тврдења дека во овој случај и луѓето со хендикеп практично се неуставна категорија. Нацрт текстот за овој закон неколкупати претрпе измена. Министерството формираше заеднички тела со Организациите за заштита на маргинализираните групи но досега текстот на предлог законот, иако вчера промовиран, го нема објавено. Но според министерот, заштитата од дискриминација заради сексуалната ориентација влегува под клаузулата „и други основи", иако Европската комисија прецизно бара правата на сексуална ориентација да бидат дел од овој закон. Делумна слобода A кога станува збор за човековите права, Македонија е сместена во групата на делумно слободни земји. Ако на ова се гледа од аспект на правата на хомусексуалците ситуацијата е уште поусложнета. Конечното усвојување на законот за заштита од дискриминација, доцни. Останува прашањето колку се слободни сексуалните малцинства во Македонија. Правно гледано, македонскиот устав ги гарантира сите човековите права, а потписничка е на меѓународната Конвенција за човекови права. Но, правата на хомосексуалците тие се ставени под сериозен знак прашалник бидејќи табуата се силно присутни, вели Славчо Димитров од Коалицијата за заштита на маргинализираните групи: -„Насилството врз основа на сексуална ориентација, сексуален идентитет и социјалната ексклузија врз основа на тоа се‘ уште е прилично актуелна. Се уште се среќава хомофобичен говор", вели Димитров. Сепак, и покрај примерите на отфрлање и жигосување, хомосексуалците не се охрабрени да водат правна битка за своите права. Народниот правобранител Иџет Мемети вели дека до сега нема ниту една претставка од хомосексуалци заради нарушување на нивните права: -„Но се поставува прашањето ако бројките покажуваат нула повреда на таквите права и дали и таа група се чувствува рамноправна, недискриминирана или смета дека во доволна мера ги остварува и заштитува своите права." Пречка е што се‘ уште не е донесен законот за заштита од дискриминација за кој народниот правобранител вели дека ќе помогне во заштитата на правата на хомосексуалците. -„Се работи за многу чувствителна област затоа што за секое прекршување на право може да се смета дека постои невоедначен третман на граѓаните или одредена дискриминација", вели Мемети. „Фридом хаус― вели дека во Македонија постои ограничување на човековите права, но дека тоа е тренд и во другите земји од светот. Оние што сметаат, пак, дека во Македонија навистина има делумна слобода, велат дека за тоа не се виновни само институциите туку и оние што им дозволиле на тие институции да се однесуваат така. Одговорноста е на сите, велат стручњаците, и на оние што ја креираат климата во општеството, но и на погодените групи, кои треба сами да се изборат за своите права.―

www.bbc.co.uk

MAKEDONIJA

IZREKE MALE

GRUPE

VELIKANA:

Riječi Velikana: Nelly I.Painter

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

8

„Although Herodotus mentions slaves repeatedly, he always does so in an offhand, matter-of-fact manner, as merely a system within the common hierarchies of antiquity — in Greece, throughout the Greek empire, and among barbarians across the known world. At least as early as the seventh century BCE, nomadic, loosely organized societies around the Black Sea region established an efficient trade network furnishing slaves to the wealthy of Greek society. Regions long fabled in myth, such as Thrace (now southern Bulgaria, northeastern Greece, and northwestern Turkey, homeland of the Roman slave Spartacus) and Colchis (now Georgia), in particular, seem to have supplied the bulk of them. Impoverished parents and kidnapping pirates delivered slaves to the market, and famine and warfare regularly increased the supply of people offered up for sale. Could oligarchic Greece have thrived without slavery? Could the philosophers and citizens attending to their businesses and that of the state ever have arisen without such a lower class doing the work? Plato owned fifty slaves, and households with ten or more bondspeople were common. Going about town or on long military campaigns, Athenian gentlemen always took along a slave or two. Quite likely, slaves outnumbered free people in the fifth and fourth centuries BCE, probably numbering 80,000 to 100,000 in Athens alone. Multitudes of enslaved women worked primarily at household tasks, providing services that could be sexual, medical, and domestic, while male slaves, skilled and unskilled, labored in the fields, on board ships, and in industrial workshops. Athens used an enslaved Scythian police force numbering between 300 and 1,000, for Scythians were known as skilled archers. The slave trade worked like this: as noted, the Black Sea line of supply began with barbarian chiefs whose endless warfare steadily drove refugees onto the market, where chiefs sold them to Greek slave traders for luxury goods like wine and clothing. Not that war was a prerequisite — thousands of children also entered the market, having been sold by their parents for salt or other necessities. Two cities, Byzantium (later Constantinople and then modern Istanbul) and Ephesus, Asia Minor's most important Greek city, dominated the market in slaves. (Ephesus is probably best known today as the home of the Ephesians of the Bible, whose Christian church was one of seven in Asia to which Saint Paul addressed his letters.) No shame attended this brutal business. A Greek Macedonian proudly listed his occupation as slave trader on his funeral stele and had engraved on it the image of eight slaves chained together by their necks. To be sure, some practices did offend Greek morals. Herodotus mentions a slave trader who was punished for castrating freeborn boys and selling them as eunuchs. But even so, ancient Greeks are rightly known for their appreciation of good-looking boys, and when ancient sources speak of the beauty of slaves, they mean boys, not women and girls. A ruling class quite easily judges the lower orders to be innately servile. More than a century before Aristotle discoursed on the naturalness of slavery and the inherently slavish nature of the enslaved in Politics (books 1, 3-7) and Nicomachean Ethics (book 7), Herodotus scolds the Thracians for so readily selling their children for export. Not that matters of slavery were always so simple. Herodotus relates an anecdote demonstrating the two sides of slave life: a chance for upward mobility and a circumscribed possibility for success. In roughly 512 BCE the Scythian army undertook a war against the Persian king Darius that continued for twenty-eight years. And the Scythians won. But twenty-eight years of absence had wrought changes at home. As Herodotus explains, "For the Scythian women, when they saw that time went on, and their husbands did not come back, had intermarried with their slaves." On the warriors' return, children of the slaves and the Scythian women put up stiff resistance so long as the warriors fought with spears and bows. But the warriors succeeded once they capitalized on the essentially servile nature of the half-slave children. "Take my advice," one Scythian warrior told his army, "lay spear and bow aside, and let each man fetch his horse-whip, and go boldly up to them. So long as they see us with arms in our hands, they imagine themselves our equals in birth and bravery; but let them behold us with no other weapon but the whip, and they will feel that they are our slaves, and flee before us." Herodotus tells us that this tactic worked: the slaves' progeny "forgot to fight, and immediately ran away." A mere sight of the whip had returned the children of slaves to their innate, slavish character, an early example of the close association of status and temperament. Whatever the truth of that self-serving story, power relations clearly ruled the day, and the powerful would have their due. According to Herodotus, once again, every fifth year the Colchians and peoples around them traditionally paid a tribute to Persia of one hundred boys and one hundred girls...―

„The History of White People“, Nell Irvin Painter

O AUTORU:

Nell Irvin Painter

Nell Irvin Painter is an American historian and past

President of the Organization of American Historians. Painter

is the author of seven books: Creating Black Americans,

2005; Southern History Across the Color Line, 2002; Sojourner Truth: A Life, A Symbol, 1996;

Black Migration to Kansas After Reconstruction, 1976; The

Narrative of Hosea Hudson: His Life as a Negro Communist in the South, 1979; Standing at

Armageddon: The United States, 1877-1919, 1989; and Exodusters: Black Migration to Kansas After Reconstruction,

1976. Her latest book, The History of White People was released on March 15, 2010.

She is also the author of numerous articles and reviews. For her education, Professor

Painter attended the University of California at Berkeley, (B.A.), 1964, University of California at Los Angeles,

(M.A.), 1967; Harvard University, (M.A.), (PhD), 1974.

She also attended the University of Bordeaux,

France, 1962–63, and the

University of Ghana, 1965–66.

www. wikipedia.org

Riječi Velikana: Osho Rajneesh

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

9

„Sjećam se sudbonosnog dana, 21. marta, 1953. Radio sam tokom mnogih ţivota -- radio sam na sebi, borio se, ĉinio sve što moţe da se ĉini -- a ništa se nije dogaĊalo. Sada razumijem zašto se ništa nije dogaĊalo. Sam taj napor je bio prepreka, same ljestve su spreĉavale, sam nagon za traganjem je bio prepreka. Ne da ĉovjek moţe dospjeti bez traganja. Traganje je potrebno, ali onda doĊe trenutak kada traganje mora biti odbaĉeno. Ĉamac je potreban da bi se prešla rijeka, ali onda doĊe trenutak kada morate izaći iz ĉamca i potpuno zaboravite na njega i napustite ga. Napor je potreban, bez napora ništa nije moguće. A takoĊer, jedino sa naporom, ništa je moguće. Upravo pred dvadesetprvi mart 1953, sedam dana ranije, ja sam prestao raditi na sebi. DoĊe trenutak kada vidiš svu uzaludnost napora. Uĉinio si sve što moţeš, a ništa se ne dogaĊa. Uĉinio si sve što je ljudski moguće. Što drugo onda moţeš uĉiniti? U ĉistoj bespomoćnosti, ĉovjek odbacuje svako traganje. I onog dana kada je traganje prestalo, onog dana kad nisam tragao za niĉim, onog dana kad nisam oĉekivao da se nešto dogodi, poĉelo je da se dogaĊa. Podigla se nova energija. To nije dolazilo iz nekog izvora. To je dolazilo ni iz ĉega i niotkuda i odasvud. Bilo je u drveću i u stijenama i nebu i suncu i zraku - bilo je svuda. A ja sam tragao tako mukotrpno, i mislio sam da je to veoma daleko. A bilo je tako blizu i tako blisko. Baš zbog toga što sam neumorno tragao, bio sam postao nesposoban da vidim blizu. Traganje je uvijek za dalekim, traganje je uvijek za udaljenim - a to nije bilo udaljeno. Bio sam postao dalekovid, bio sam izgubio kratkovidost. Oĉi su bile postale fokusirane na ono daleko, horizont, i bile su izgubile kvalitetu da vide ono što je sasvim blizu, što te okruţuje. Onoga dana kada je prestao napor, ja sam takoĊer stao. Jer ne moţeš postojati bez napora, i ne moţeš postojati bez ţelje, i ne moţeš ţivjeti bez stremljenja. Pojava ega, sebstva, nije stvar, to je proces. To nije supstanca koja sjedi tu u tebi, ti to moraš stvarati u svakom trenutku. To je kao okretanje pedala na biciklu. Ako okrećeš pedale, on ide sve dalje, ako ne okrećeš pedale, on stane. Moţe ići malo zbog prošlog impulsa, ali onog trenutka kad prestaneš okretati pedale, zapravo, bicikl poĉne da se zaustavlja. On nema više energije, nema više moći da ide bilo kuda. On će se srušiti i kolabirati. Ego postoji zato što nastavljamo okretati pedale ţelje, zato što nastavljamo teţiti da dobijemo nešto, zato što skaĉemo ispred samih sebe. Upravo to je fenomen ega - skok ispred sebe, skok u budućnost, skok u sutrašnjicu. Skok u ono što ne postoji stvara ego. Zbog toga što potjeĉe iz nepostojećeg, on je nalik na fatamorganu. To se sastoji od ţelje i niĉega više. To se sastoji samo od ţeĊi i niĉeg više. Ego nije u sadašnjosti, on je u budućnosti. Ţelja i ego postoje u suradnji, oni koordiniraju. Ako si u budućnosti, tada je, ĉini se, ego vrlo supstancijalan. Ako si u sadašnjosti, ego je opsjena, poĉinje išĉezavati. Onog dana kada sam prestao tragati... i nije ispravno reći da sam ja prestao tragati, bolje će biti da se kaţe: onog dana kada je prestalo traganje. Stvarnost se dogaĊa samo kada ţelja prestane. Dakle, ovo je dilema. Što da se radi? Ţelja je tu, a prosvijetljene osobe stalno govore da ţelja mora biti zaustavljena, i nastavljaju odmah zatim govoreći da ne moţeš zaustaviti ţelju. Pa što da se radi? Ostavljaš ljude u nedoumici. Oni su u ţelji, sigurno. Kaţeš da ona mora biti zaustavljena - u redu. A onda kaţeš da ne moţe biti zaustavljena. Što onda treba uraditi? Ţelja mora da se razumije. Ti je moţeš razumjeti, potrebna je neposredna percepcija, i potrebno je neposredno prodiranje. Pogledaj u ţelju, samo vidi što je to, i vidjet ćeš laţnost toga, i vidjet ćeš da to ne postoji. I ţelja padne i, istovremeno, u tebi nešto pada. Ego ne moţe postojati bez ţelje, ţelja ne moţe postojati bez ega. Ţelja je projicirani ego, ego je introprojekcija ţelja. Oni su zajedno, dva aspekta iste pojave. Onog dana kada je prestalo ţeljenje, osjetio sam se vrlo beznadeţno i bespomoćno. Nema nade, jer nema budućnosti. Nema se ĉemu nadati, jer se pokazalo da je svako nadanje uzaludno, to ne vodi nikuda. Ideš u krugovima, to nastavlja da se njiše pred tobom, to nastavlja da stvara nove opsjene, stalno te poziva: 'Hajde, trĉi brţe, stići ćeš.' Ali koliko god ti brzo trĉao, nikada ne stiţeš. Zbog toga, Buda to zove iluzijom. To je kao horizont koji vidiš oko Zemlje. On se priĉinjava, ali ne postoji. Ako kreneš, on se stalno udaljava od tebe. Što brţe trĉiš on se brţe udaljava. Što sporije ideš, on će se sporije udaljavati. Ali jedna stvar je sigurna - rastojanje izmeĊu tebe i horizonta ostaje apsolutno isto. Ĉak ni za jedan jedini pedalj ne moţeš smanjiti rastojanje izmeĊu sebe i horizonta. Ne moţeš smanjiti rastojanje izmeĊu sebe i svoje nade. Nada je horizont. Ti pokušavaš premostiti sebe do horizonta, do nade, do projicirane ţelje. Ţelja je most, most od sna - jer horizont ne postoji, ne moţeš praviti most ka njemu, moţeš samo sanjati o mostu. Ne moţeš biti udruţen sa onim što ne postoji. Onog dana kada je ţelja prestala, onog dana kada sam pogledao u nju i shvatio, ona je bila jednostavno uzaludna. Bio sam bespomoćan i bez nade. Ali baš u tom trenutku nešto je poĉelo da se dogaĊa. Poĉelo je da se dogaĊa ono isto na ĉemu sam kroz mnoge ţivote radio, a nije se dogaĊalo. U tvojoj beznadnosti je jedina nada, a u tvojoj bezţeljnosti je jedino tvoje ispunjenje, a u tvojoj ogromnoj bespomoćnosti, odjednom ĉitavo postojanje poĉne ti pomagati. Ono ĉeka.―

„Prosvjetljenje, jedina revolucija : govori o velikom mistiku “ , Osho Rajneesh, str.305/7.

O AUTORU:

Osho (Bhagwan Shree Rajneesh)

Osho, roĊen Chandra Mohan Jain, (11. prosinca 1931 - 19

January 1990), takoĊer poznat kao Acharya Rajneesh iz 1960-

ih nadalje, sam sebe zove Bhagwan Shree Rajneesh tijekom 1970-ih i 1980-ih i

uzimanje ime Osho 1989 , bio je indijski mistik i duhovni

uĉitelj koji je zaradio meĊunarodne sljedeće. Njegov sinkretiĉke uĉenja naglašavaju vaţnost meditacija, svjesnost,

ljubav, slavlje, kreativnost i humor - kvalitete koje je pregledan kao potisnut

pridrţavanje statiĉkih sustava vjerovanja, vjerske tradicije i socijalizaciji. Njegova uĉenja su imali znaĉajan utjecaj na zapadnoj misli New Agea, i njihova popularnost porasla

znatno od njegove smrti. Osho je bio profesor filozofije i putovao kroz Indiju u 1960-ih kao javni govornik. Njegovi pogledi protiv socijalizma,

Mahatma Gandhi, i institucionaliziranih religija bili

su kontraverzni.

www.wikipedia.org

Riječi Velikana: Jiddua Krishnamurtija

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

10

„Uĉenje je kretanje od trenutka do trenutka. Sloboda od ţelje za odgovorom je prijeko potrebna za razumijevanje problema. Okonĉanje patnje je poĉetak mudrosti. Znanje uvijek leţi u sjenci gluposti. Meditacija je osloboĊenje od misli i kretanje ka ekstazi istine. Meditacija je eksplozija inteligencije. Vaţno je uĉenje. Ko je uĉitelj nije vaţno. Sloboda i ljubav idu zajedno. Ljubav nije reakcija. Ako te volim zato što ti voliš mene, to je onda trgovina, stvar koja se kupuje na pijaci; to nije ljubav. Sve ideologije su idiotske, bilo da su vjerske ili politiĉke, jer to je konceptualno razmišljanje, konceptualna rijeĉ, koja je naţalost tako duboko podijelila ljude. Svi mi ţelimo postati poznati ljudi, ali onoga trenutka kada ţelimo postati nešto – mi više nismo slobodni. Nije mjera zdravlja biti dobro prilagoĊen duboko bolesnom društvo. Smatram da ne postoji put do istine, njoj ne moţete prići nijednim putem, nijednom religijom, nijednom sektom. To je moja taĉka gledišta, kojoj sam potpuno i bezuslovno dosljedan. Istina, budući neograniĉena, neuslovljena, nepristupaĉna nijednim postojećim putem, ne moţe biti organizovana; niti ijedna organizacija treba biti osnovana da vodi ili prisiljava ljude uz bilo koji poseban put. Ako to shvatite, tada ćete uvidjeti kako je nemoguće organizovati vjeru. Vjera je ĉisto liĉna stvar, i ne trebate i ne smijete je organizovati. Ako to uĉinite, postaje mrtva, kristalizovana. Postaje religija, sekta, vjerovanje koje se izlaţe drugima. To je ono što svi širom svijeta pokušavaju da uĉine. Istinu ne moţete spustiti dolje, već pojedinci moraju uĉiniti napor da je dostignu. Ne moţete spustiti planinski vrh u dolinu. Opis nije opisano; ja mogu opisati planinu, ali opis nije planina, i ako se uhvatiš u opis, kao što većina ljudi radi, onda nikada nećeš vidjeti planinu. Kada neko izgubi duboko intiman odnos sa prirodom, tada hramovi, dţamije i crkve postaju vaţni.― "Recimo da sam ja nasilan, kao što je većina ljudi. Ja sam nasilan, i shvatam da sam nasilan. Šta se dešava? Moja trenutna reakcija je da nešto moram uĉiniti protiv toga, zar ne? Kaţem da moram postati nenasilan. To je ono što nam svaki verski uĉitelj govori vekovima: ako je neko nasilan, treba da postane nenasilan. I tako ja veţbam, ĉinim sve ideološke stvari. Ali sada uviĊam kako je to apsurdno, jer entitet koji posmatra nasilje i hoće da ga promeni u nenasilje, je i dalje nasilan. Zato sam zabrinut, ne samo sa ispoljavanjem tog entiteta, već njim samim. Jer, šta je taj entitet koji kaţe: „Ja moram biti nenasilan―? Je li to entitet razliĉit od nasilja koje posmatra? Jesu li oni dva razliĉita stanja? Naravno, nasilje i entitet koji kaţe „moram promeniti nasilje u nenasilje― su jedan (oba) isti. Prepoznati tu ĉinjenicu je okonĉati sve sukobe, zar ne? Više nema sukoba usled pokušavanja promene, jer ja vidim da pokret uma za ne biti nasilan je i sam proistekao iz nasilja." "Da li ste videli vaše mišljenje? Ja sam video ona kola što prolaze, plava kola. Mogu li videti svoje mišljenje na isti naĉin, dok prelazi s jedne stvari na drugu? Ako to moţe, otkrijte moţe li se okonĉati. Umesto da bude duga nit, pokidajte je, vidite šta se zbiva. Moţete li slomiti misao i reći „dobro, sad je dosta, stvarno je dosta― i jednostavno okonĉati tu misao i videti šta se dešava dok sledeća misao ĉeka. Pre nego sledeća misao ponikne, motrite. U tom proredu, u tom meĊuvremenu, šta se zbiva?"

Jiddua Krishnamurtija, „Besjede“, str.28/96/112.

Џиду Кришнамурти

(1895 – 1986) је био познати филозоф и писац, индијског

порекла. . 1909. у четрнаестој години је срео Чарлса Вестера

Лидбитера на плажи испред седишта Теозофског друштва у

Адјару, Индија. Од тада га подижу Ани Бесант и Лидбитера,

предводника Теозофског друштва, који су веровали да је

он „возило― за очекиваног „Светског Учитеља―. Са 34 године

је стекао славу и статус месије, када га је Теозофско друштво

прогласило за инкарнацију Маитреје Буде. Касније се успротивио овој идеји, и распустио међународну

организацију, Ред звезде, основану да је подржи. Остатак живота је провео објављујући књиге и држећи беседе широм

Индије, Европе и САД. Написао је више књига, међу којима „Прва и последња слобода― (The First and

Last Freedom), „Једина револуција― (The Only Revolution) и „Кришнамуртијева бележница― (Krishnamurti's Notebook). Поред тога, објављен је и велик број његових беседа. Са деведесет година је говорио Уједињеним нацијама о миру и свесности.

Награђен је мировном медаљом УН 1984. године. Последњу

беседу одржавао је у Мадрасу, у Индији, јануара 1986, месец дана пре смрти, у свом дому, у Ojai, у

Калифорнији.

www.wikipedia.org

O AUTORU:

Posjetili smo www.debatewise.com

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

11

„Jezik je komunikacijski sustav, koji se moţe

sastojati od rijeĉi, tonaliteta kojim se izgovaraju te rijeĉi

(naglasci) - tj. auditivne komponente jezika (koju

moţemo percipirati i preko telefona), te vizualne

komponente jezika - gesta, stava i pokreta koji dopunjuju reĉenu

informaciju. Na svijetu se govori od 5 000 do 7 000

jezika. Nema usuglašenog mišljenja struĉnjaka o

toĉnom broju jezika, jer danas još nema egzaktne definicije što razlikuje dva jezika, naime ponekad su

dijalekti jednog jezika sliĉniji nekom drugom jeziku (neki

njemaĉki dijalekti i nizozemski), nego

dijalektima svog nativnog jezika. Ima prirodnih jezika, kao što je hrvatski jezik, ali i umjetnih jezika, kao što su

esperanto ili slovio.

Znanost koja se bavi prouĉavanjem jezika zove

se jezikoslovlje.

Znanost koja se bavi prouĉavanjem jeziĉnih

pojava, kako gramatiĉkih tako i knjiţevnih, zove se

filologija.

Najrasprostranjeniji je jezik sjevernokineski, ogranak

kineskog.

Struĉnjaci smatraju da je najteţe nauĉiti jezik

andiljangwa, koji ima najviše nepravilnih oblika.―

www.wikipedia.org

www.wikipedia.com

DEFINIŠIMO POJAM

A kutak za odmjeravanje snage argumenta ovaj put rezervisan je za polemiku na temu:

„Nacionalni jezici manjina izumiru“. Pitanje opstanka manjinskih jezika aktuelno je

već decenijama unazad, a u posljednjih par godina zabrinutost za širenje ovog problema sve više raste. Posebno je to izraţeno u Kini, gdje i nauĉne statistike afirmiraju navedenu tezu. Mi dajemo pregled nekih od argumenata pro et contra.

Za nešto više informacija, posjetite www.debatewise.com.

„Nacionalni jezici manjina izumiru“

DA NE

Da nacionalni jezici manjina izumiru jasno

pokazuje i ĉinjenica da će u Kini, prema

zvaniĉnim statistikama, preko stotinu jezika

manjinskih naroda izumrijeti u narednih

par godina. Razlog tome je što se mnogo

više potencira mandarinski jezik, a

manjinski narodi su prisiljeni da govore

njime, jer rade i ţive sa većinom, koji

govore iskljuĉivo mandarinski. Njihova

djeca idu u škole gdje takoĊe usvajaju

mandarinski.

Jezici manjinskih naroda ne izumiru. Oni su

jasno naznaĉeni u ustavu svake drţave i

priznati manjinskim narodima kao njihov

nacionalni jezik. U skladu sa time, ti narodi

imaju pravo da se nastava u školama izvodi

na njihovom jeziku, što je i praksa. TakoĊe,

javni servisi emituju razne emisije na jeziku

manjinskog naroda u svojoj drţavi.

Roditelji ne prenose djeci svoj nacionalni jezik,

jer se boje da će to uticati na njihovo znanje

nekog od „svjetskih― jezika. TakoĊe, ta djeca

gledaju i ĉitaju sadrţaj koji je iskljuĉivo na

jeziku većine, jer manjinskim narodima nije dat

prostor u medijima.

To što roditelji ne dozvoljavaju svojoj djeci

da pohaĊaju nastavu na maternjem jeziku,

i ako im ne obezbjeĊuju sadrţaj na

maternjem jeziku, govori o tome da je taj

jezik nepotreban. Prema tome, ovakvoim

situacijama je prethodio dug istorijski

proces i u tom smislu, taj jezik iz praktiĉnih

razloga nije u upotrebi. Ono što narodu

ne treba, ne može ni postojati.

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

TV Debate

12

OKRUTNI OPROŠTAJ

Upoznao sam te okrutnu na rastanku.

Videh te kako odlaziš Kao vojnik koji u smrt ide Bez milosti za onog ko

ostaje.

U tom ĉasu nisam imao snage da te pogledam. Od tebe, zatim, ni glasa više, samo tvoja slika, Neumorni drug, i tvoja

šutnja Zastrašujuća kao bunar

bez dna.

Zanosim se da bi me ponovo

Mogla zavoleti I trazim te i ĉekam da se

vratiš, Da bih te video izmenjenu

I ljutit ćeš se na me Što sam se usudio da ti

prkosim U ljubavi i sasvim

nepotrebno.

Vincenzo Cardarelli

PREDLOŽITE

TEMU ZA TV

EMISIJU:

Poštovani ĉiataoci,

Kao što smo već najavili, ukratko vam dajemo pregled nekih od mnogobrojnih iznešenih argumenata u

emisiji „Debate o debatama.―

EMISIJA: 11

„Mladi, kultura, ljudska prava i prava manjina“

Gost: Ibro Spahić, osnivač MeĎunarodne asocijacije mladih Mediterana i Evrope

Voditelj: Cijenjeni gledaoci ţelim vam dobrodošlicu u jedanaestu po redu emisiju iz regionalnog ciklusa emisija „Debate o debatama. Emisija se realizira u sklopu projekta koji podrţavaju Evropska komisija ured u Briselu i Open Society Institue iz New Yorka.

Tema današnje emisije je „Mladi, kultura, ljudska prava i prava manjina u medijima“. Kao i u prethodnim emisijama i u ovoj ćemo pokušati ponuditi odgovore na brojna pitanja a samo neka od njih su:

Koliko su mladi Regiona upoznati sa pojmom kulture?

Koliko ĉesto mladi Regiona posjećuju kulturne manifestacije?

Koje kulturne manifestacija izazivaju najviše interesovanja kod mladih Regiona?

Koliko su mladi Regiona spremni otići na kulturni dogaĊaj koji je drugaĉiji od onoga na koji su navikli?

Koliko mediji mogu pomoći u promociji kulturnih dešavanja i animiranju mladih ljudi da ih posjete?

Da li manjinske skupine imaju svoja kulturna dešavanja i kakva je posjećenost tih dešavanja?

Kultura je pojam koji ĉesto ĉujemo ali moţda ne razmišljamo o njegovom znaĉenju. Literatura nudi brojne definicije kulture a neke od njih su:

Kultura (figurativno) je razvijanje, obrazovanje, usavršavanje, oplemenjavanje, bogaćenje duha; stručna, naročito opšta obrazovanost, načitanost; (www.vokabular.org)

Kultura je prosvjetljenje i posjedovanje izvrsnog ukusa steĉenog intelektualnim i estetskim treningom; poznavanje likovne umjetnost, humanistiĉkih nauka i širokog aspekata nauka ; integrirani uzorak ljudskog znanja, vjerovanja i ponašanja koje ovisi o sposobnosti za uĉenje i prenošenju znanja na naredni naraštaj; uobiĉajena vjerovanja, društvenih oblika i svojstava rasne, vjerske ili društvene grupe. (www.merriam-webster.com)

Kultura: skup svega onoga što je ljudsko društvo postiglo i ostvarilo u oblasti proizvodnje, društvene i duhovne djelatnosti; stupanj, nivo takve djelatnosti jednog naroda, epohe, društvenog sistema; stupanj društvenog, duhovnog razvitka pojedinca: prosvijećenost, obrazovanost, naĉitanost, posjedovanje odreĊenih navika, vladanje, ponašanje, odgoj

Tijana: Pomoćnica federalnog ministra kulture i sporta za kulturnu baštinu i kulturu Angela Petrović istaknula je kako je svrha odrţavanja manifestacije "Dani europskog nasljeĊa" afirmacija i promocija kulturnog blaga, njegovo predstavljanje drugima i razvijanje svijesti o tome kako je kulturna baština vaţan dio zajedniĉke regionalne, europske i svjetske kulturne baštine. Od drţava ĉlanica oĉekuje se da na popularan naĉin blizak obiĉnom ĉovjeku i osobito mladima promoviraju potrebu za zaštitu kulturnih dobara koja su bogatstvo i prigoda za razvoj svake zajednice. Primjer pozitivne prakse jeste i sljedeća informacija: Do sada su djeca i mladi za ulaznice za beĉke muzeje morali izdvojiti izmeĊu tri i pet eura, no od 1. sijeĉnja ove godine ta se situacija izmijenila. Mladi do 19 godina naime od poĉetka ove godine imaju besplatan ulaz u gotove sve beĉke muzeje. Većina mladih nezadovoljna je podrškom lokalnih vlasti za kreiranje kulturnih i sportskih sadrţaja. Samo sedam posto mladih bavi se sportskim aktivnostima u okviru neke organizacije ili udruţenja i većina njih je zadovoljna sportskim sadrţajima.

Anja:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

TV Debate

13

Dolika Vasović I Nerma Ličina: U 11.po redi emisiji ―Debate o Debatama‖ smo ugostili debatantice iz Novog Pazara, Srbija. Dolika I Nerma su vrlo argumentovano nastupile u emisiji I zaista, bile su dostojne oponentice Tijani. MeĊu brojnim iznesenim argumentima, mi izdvajamo one najinteresantnije, koju su upravo I usmjerile tok debate:

450 definicija kulture

RTS bogat sadrţaj emisija o kulturu

Pozorište je problema, a omladina teţi zabavi a ne kulturi

TakoĊe, naglašeno je I da aktuelna vlast u njihovoj drţavi ne sprovodi potrebne mjere da se mladi ljudi zainteresuju za kulturna dešavanja. Umjesto toga, mladim ljudima I dalje su glavna preokupacija kafići, ulica ili neki društveni siteovi, poput facebooka, my spacea….

_________________________________________________________________________________

EMISIJA: 12

„Mladi, EU, ljudska prava i prava manjina“

Gost: Predrag Praštalo, generalni sekretar Europskog pokreta u BiH

Voditelj: Tema posljednje emisije iz ciklusa „Mladi, EU, ljudska prava i prava manjina“. Kao i u prethodnih jedanaest emisija tako ćemo i u ovoj, pokušati dati odgovore na brojna pitanja poput:

Da li su mladi i manjinske skupine upoznati sa pojmom EU?

Koje su prednosti a koji nedostaci ulaska u EU?

Da li bi zemlje Regiona trebale sprovesti referendum na kojem bi graĊani odluĉivali o tome da li ţele ili ne ući u EU?

Kako oĉuvati svoj identitet prilikom ulaska u EU a istovremeno poštovati druge i drugaĉije?

EVROPSKA UNIJA je specifična meĎunarodna organizacija formirana Ugovorom o

Evropskoj uniji koji je zaključen u Mastrihtu (Holandija) 07.02.1992. izmeĎu do tada 12

članica Evropske zajednice: Belgije, Holandije, Francuske, Danske, Grčke, Irske,

Ujedinjenog Kraljevstva, Španije, portugala, Njemačke, Luksemburga i Italije, a od januara

1995. još i Finske, Švedske i Austrije. Osnovu Ugovora čine odredbe o Evropskim

zajednicama (Evropska zajednica za ugalj i čelik, Evropska ekonomska zajednica, Evropska

zajednica za atomsku energiju) o saradnji u zajedničkoj spoljašnjoj i sigurnosnoj politici, te

saradnji u oblasti pravosuĎa i unutarnjih poslova država članica.

Anja: "Za mlade u BiH približavanje Evropskoj uniji znači poboljšanje kvaliteta života,

obrazovanja i zapošljavanja. Na prvom mjestu oni žele da slobodno putuju Evropom.

Istovremeno oni nisu zadovoljni efikasnošću države kada su u pitanju evrointegracioni

procesi u BiH”. Ovo su samo neki od zaključaka sa javnih debata organizovanih od strane

NVO iz BiH, uz pokroviteljstvo specijalnog predstavnika EU i češkog predsjedništva EU.

Ulaskom u Europsku Uniju postat ćemo radna snaga na periferiji, izgubit ćemo kulturni

inentitet i prirodne resurse, a zemlju će preplaviti jeftini radnici iz istočnih zemalja. Zbog

fleksibilnosti granica odljev mozgova će se povećati, trošit ćemo još više. Prednosti ulaska u

Uniju su meĎunarodno priznate diplome s fakulteta, olakšano putovanje preko fleksibilnijih

granica, smanjenje korupcije u pravosuĎu, „rezanje‟ birokracije, procvat malih obrta i

decentralizacija zemlje.

BEZIMENA

Poveriću ti jednu tajnu Vreme

si ti Vreme je ţena Ono oseća

Potrebu da mu se udvara i da se klekne

Pred njegove noge као kad se haljina raširi

Vreme je kao kosa beskrajna Oĉešljana

Ogledalo koje dah zamućije i dah razbistrava

Vreme si ti koje spava u zoru kada se budi

I kao noţ si koji prolazi kroz moje grlo

Oh što ne mogu da iskaţem tu neprolaznu moru vremena

I najgore je što je ţelja beskrajna i neispunjena

Ta ţeĊ oka kad ti koraĉaš po odaji

Ja znam da ne treba razbijati ĉaroliju

Mnogo je gore nego da te osetim stranom

Da beţiš sa mislima izvan nas I srcem već u nekom drugom

veku Boţe moj kako su reĉi teške A

ustvari jeste to Moja ljubav iznad zadovoljstva

Moja ljubav van domašaja današnjeg udarca

Ti koja kucaš na moju slepooĉnicu kao ĉasovnik I ako ti nedišeš gušim se

I po mojoj puti kolebaš se i zastaješ svojim stopalom

Veliku tajnu hoću da ti kaţem Svaka reĉ

Na mojoj usni sirotica je koja prosi

...

LUIS ARAGON

RAZNO

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

TV Debate

14

„Krajnja slabost nasilja je ta što je to jedna spirala koja stalno ide prema dolje, raĊajući istu

onu stvar koju ţeli uništiti. Umjesto smanjenja zla, ono ga umnoţava. Uz pomoć nasilja vi

moţete ubiti laţova, ali ne moţete ubiti laţ, niti uspostaviti

istinu. Uz pomoć nasilja vi moţete ubiti onoga koji mrzi, ali

ne moţete uništiti mrţnju. U stvari, nasilje samo povećava

mrţnju... Vraćanje nasilja nasiljem povećava nasilje,

donoseći još crnji mrak noći kojoj već nedostaju zvijezde. Mrak ne moţe otjerati mrak;

samo svjetlost moţe to uĉiniti. Mrţnja ne moţe otjerati mrţnju;

samo ljubav moţe to uĉiniti.‖

Martin Luther King

RAZNO:

Program Europske unije MLADI pruţa mladima mogućnost veće mobilnosti i aktivnog sudjelovanja u izgradnji Europe. Program ţeli dati doprinos izgradnji "Europe znanja" i stvaranju europske platforme za suradnju u razvoju politike mladih, temeljenoj na neformalnom obrazovanju. Program potiĉe koncept cjeloţivotnog uĉenja i razvoj znanja i vještina s ciljem promicanja aktivne graĊanske svijesti.

Tijana: Program MLADI teţi postizanju i odrţanju ravnoteţe izmeĊu osobnog razvoja mladog

ĉovjeka i zajedniĉkog djelovanja s ciljem promicanja:

• integracije mladih u društvo i izraţavanje njihova duha inicijative, • stjecanja znanja, vještina i sposobnosti te prepoznavanja i pozitivnog vrednovanja takvih iskustava, • izraţavanja solidarnosti i borbe protiv rasizma i ksenofobije, • boljeg razumijevanja razliĉitosti naše zajedniĉke europske kulture, naslijeĊa i osnovnih vrijednosti, • iskorijevanja diskriminacije i uspostave jednakosti i • europske dimenzije u projektima koji imaju pozitivan uĉinak na lokalnoj razini.

EU nema alternativu za BiH

Hrvatska – Eu obaveze prema Haškom tribunalu – riješiti status manjina

Bih 2007 EU vijeće za ljudska prava - odluke na osnovu Evrospkih integracija

Mladi – 50 miliona (15 – 25 godina)

Diplome, putovanja

30% mladih nema pasoš u BiH

________________________________________________________________________

EMISIJA: 13

„Osvrt na prethodne emisije„

Gost: Sanja Tepavčević, bivšu debatanticu i predsjednicu komisije za međunarodnu saradnju Unije studenata Republike Srpske. Voditelj: „Istraţili smo mnoga pitanja, pokušali dati odgovore na neka koja su iskrsla u toku emisije ali smo isto tako pokušali sagledati dvije a ĉesto i tri pa i ĉetiri strane jedne te iste priĉe. Zajedniĉki smo pokušali doći do rješenja koje će nam svima odgovarati. I naravno radovali se kada bismo postigli neki kompromis. Naši cijenjeni gosti su nas uvijek iznenaĊivali brojnim podacima do kojih su dolazili vrijedno istraţujući teme o kojima su diskutovali. Ponudili su nam brojne interesantne podatke i ĉesto puta nas „natjerali― da se udubimo u problem, da pokušamo ući u srţ neke nejasnoće koja nam se ĉinila nerazjašnjivom. I gle ĉuda, ĉesto smo zajedno uspijevali ne samo proniknuti u srţ problema već ponuditi i konkretna rješenja: bolju politiku u zapošljavanju mladih, bolje sprovoĊenje zakona, bolje institucije za sprovedbu zakona, veći broj kulturnih manifestacija... Ipak, mislim da je najvaţnije da smo jedni druge slušali i da smo na civilizovan naĉin imali dobru komunikaciju bez jezika mrţnje i netolerancije koji je naţalost sve ĉešći ali i sve prihvatljiviji u medijima ali i u obiĉnom govoru. Mislim da smo zaista dokazali da „zlatna rijeĉ i gvozdena vrata otvara― te da uz obostrani dogovor i meĊusobno slušanje moţemo prevazići brojne probleme. A tokom emisija smo shvatili da su nam, barem ovjde na Balkanu, brojni problemi zajedniĉki, od nedovoljnog broja mladih u politici i njihove nezainteresovanosti za poltiku, loših obrazovnih sistema, nedovoljnog razumijevanja za oboljele od PTSD-a, zloupotrebe mladih na mnoge naĉine, nasilja meĊu mladima ali i prema mladima, do nedovoljnog poštivanja prava mladih manjinskih skupina, neblagonaklonog odnosa prema osobama koje nisu istog religijskog opredjeljenja kao mi, nedovoljnog poštivanja prava mladih u medijima, ĉesto izraţene ksenofobije, malog broja kulturnih sadrţaja te o prednostima i nedostacima Evropske Unije.― Tijana i Anja: A u 13. po redu emisiji, II ciklusa emisija „Debate o Debatama―, po prvi put, Anja i Tijana su bile na istim stranama- u sluţbi rezimiranja brpojnih aktuelnih tema koje smo pokušale obraditi u ovih prethodnih 19 emisija. Stoga, podrţane i od strane Sanje Tepavĉević, istakle smo teme koje su bile i najteţe za pripremiti, kao i one koje su bile od posebnog znaĉaja za nas, a vjerujemo za sve mlade širom regiona. Tako smo se osvrnule na problem maloljetnika u sukobu sa zakonom, kojem smo posvetili ĉak 4 emisije. Zakljuĉak, zahvaljujući i nedavnim dešavanjima u Sarajevu, jeste da se

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

15

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

da se aktivnosti u vezi sa rješavanjem ovog problema ovaj problem nisu pomaknula sa mrtve taĉke. TakoĊe, govorili smo o PTSTu, kao o najteţoj emisiji za pripremiti, iz prostog razloga što se u regionu jako malo, skoro pa I nikako, govori. Sliĉno je I sa ksenofobijom. Prisjetili smo se I nekih reĉenica svih experata koji su bili u funkciji gostiju u emisijama. Jedno je sigurno: upravo ti ljudi su znatno olakšavali posao meni I Tijani kada smo govorili o temama koje potpadaju pod skupinu ―neistraţene‖, bar kada je rijeĉ o podacima koji su dostupni. Upravo je to iskustvo svakoga od gostiju bilo neprocjenjivo.

Evo i pregleda nekih od najzanimljivijih tema:

-Mladi, obrazovanje, ljudska prava i prava manjina: za 2010. planiran budzet koji je umanjen za 7.2 miliona km

bolonjski proces se ne sprovodi kako treba; skole postaju kaznionice; 80% mladih nezadovoljno obrazovnim sistemom; nastavni planovi i programi u BiH utemeljeni na nacionalnom principu; Škole

razdvajaju uĉenike prema nacionalnoj pripadnosti,; U mjestima gdje je broj manjinskih uĉenika dovoljan, oni mogu traţiti da uĉe svoju nacionalnu grupu predmeta odvojeno od većinske djece.

MeĊutim, izvan odreĊenih kljuĉnih podruĉja povratka, broj povratnika nikad nije dovoljan da omogući ovo rješenje. U takvim sluĉajevima djeca nemaju izbora nego da šute i uĉe prema izboru dominantne

skupine – da uĉe njihovu jeziĉku varijantu, koriste njihove udţbenike i nastavni plan i program, bez obzira na prava koja im pripadaju kao graĊanima ove zemlje.

Mladi, PTSD, ljudska prava i prava manjina

o ptsd se malo govori u javnosti, sto je potvrdila i gosca-expert; medjutim on je prisutan u bh drustvu; upucen je i zahtjev Vladi FBiH od strane boraca da se ptsd smatra jednom od vrsta invaliditeta; gosca ukazala na pojedinacne slucajeve iz prakse koji govore o prisutnosti ptsda, a koji ne bira

generacije: navela primjere iz prakse: djeca, mladi, stariji

Zloupotreba mladih, ljudska prava i prava manjina -ukazali na razne mogucnosti zloupotrebe mladih ljudi i djece; gosca naglasila da imaju djecu,

smjestenu u njihovom centru, koju stariji tjeraju da prose; 48,8% mladih glasa (19% od svih glasaĉa bili mladi), Preko 80% mladih u Bosni i Hercegovini je

nezadovoljno obrazovnim sistemom, ĉak 45% mladih nema posla a stopa nezaposlenosti 2,5% veća u odnosu na stariju populaciju.EKLJP garantuje prava djeteta i prava mladih. Mladi imaju pravo na obrazovanje. Bh uslovi obz.sistema direktno krše njihova prava (nema vn.aktivnosti, Bolonja se ne

sprovodi popropisima...)

Mladi, nasilje, ljudska prava i prava manjina ukazano na potrebu jedinstvene organizacije sljedecih karika: porodica, obrazovanje, drzavne

institucije, zakonodavstvo, pravosudje; prebacivanje nadleznosti nije rjesenje; (pozvati se na odrzane javne debate i povezati sa m.prestupnistvom)

Mladi, religija, ljudska prava i prava manjina Poĉetkom drugog polugodišta u školskoj 2008./2009. godini, u prvim razredima srednjih škola u

Republici Srpskoj eksperimentalno je uveden novi predmet - Kultura religija. U OSCE-u, koji sprovodi evaluaciju eksperimentalnog programa, saznajemo da su se resorna ministarstva i kantoni razliĉito

postavili kada je u pitanju uvoĊenje predmeta Kultura religija u škole u Federaciji BiH; ukazano na istu problematiku i u HR, s tim sto oni nemaju toliko manjina kao BiH

Mladi, ksenofobija, ljudska prava i prava manjina -ne govori se mnogo o ksenofobiji u bh medijima; primjeri ksenofobicnih izjava su bh svakodnevnica:

citirani neki od njih; ukazano da se protiv ksenofobije bori lijekovima, kao i protiv svake fobije; posljedice ksenofobije mogu biti katastrofalne.

U svakom sluĉaju, rezime je zakljuĉen pozitivnim komentarima svih prisutnih. „Debate o Debatama― je definitivno zadobila povjerenje publike, posebno onih koji su prepoznali snagu dobrog argumenta. Do neke naredne teme, lijep pozdrav i PIŠITE nam .

„Nasilje (dolazi od "sila"),

oznaĉava odnos izmeĊu dviju strana u kome jedna strana

uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utjeĉe na drugu

stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema

drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihiĉke i/ili

fiziĉke boli.

Posttraumatic stress disorder[1][2] (PTSD) is a severe

anxiety disorder that can develop after exposure to any

event which results in psychological trauma.[3] This

event may involve the threat of death to oneself or to someone

else, or to one's own or someone else's physical, sexual, or psychological

integrity,[1] overwhelming the individual's psychological

defenses.

Za većinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogosluţja koje stavljaju Boga

u središte.

Ksenofobija oznaĉava strah ili anksioznost prema strancima ili

nepoznatom, etimološki rijeĉi dolazi od grĉkih rijeĉi ξένος (ksenos), što znaĉi stranac i φόβος (fobos) - strah. Pojam se općenito rabi za opisivanje

straha ili mrţnje prema stranicima ili općenito, prema ljudima drugaĉijim od samoga sebe. Na primjer, rasizam se

ponekad opisuje kao oblik ksenofobije.―

www.wikipedia.com

DEFINIŠIMO POJMOVE:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

16

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

INTERNACIONALNO TAKMIČENJE „B&H OPEN“

05. – 09.30.2010. godine

Izvještaj

Na Jahorini u hotelu „Kristal“ u periodu 05. - 09.03.2010. godine odrţano je prvo Internacionalno debatno takmiĉenje debatnih klubova iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Projekat podrţava European Community, Commission of the European Communities, Brussels i OSI NY, a predstavlja nastavak aktivnosti za mlade koje će biti realizirane tokom implementacije projekta.

Učesnici takmičenja su:

ZEMLJA DEBATANTI OZNAKA TRENER OZNAKA

CRNA GORA

Elvina Suljević

CG 1 Gaţević Vlatka CG A Emilija Grgurović

Miloš Bjelobrković

Nikola Joksimović

CG 2 Maja Zenović CG B Sandra Krstajić

Dubravka Popović

HRVATSKA

Nives Orlić

CRO 1 Tea Marinkov CRO A Marija Gojević

Ivan Joskić

Sara Benceković

CRO 2 David Adesola

Bankole CRO B Anastazija Stupar

Ana Krajnović

MAKEDONIJA

Oliver Jordanovski

MAK 1 Atanas Dimitrov MAK A Kristijan Ristovski

Bojan Petrevski

Jane Zaevski

MAK 2 Andrijana

Georgievska MAK B Darko Panevski

Biljana Makrevska

Ognen Jakasanovski

MAK 3 / MAK C Petar Antevski

Milka Gerovska

SLOVENIJA

Ţiva Antolin

SLO 1 Rok Klobĉiĉ SLO A Zoran Fijavţ

Maša Ţiţek

Luka Arvaj

SRBIJA

Katarina Belić

SRB 1 Emira Dubarić SRB A Emina Šabanović

Azra Hasanbegović

Aida Mavrić

SRB 2 ////// SRB B Meliha Šaĉirović

Ajsela Bihorac

BIH – KATOLIČKI ŠKOLSKI CENTAR

Melisa Kukuljac

BIH1 Danijela Klepić BIH A Ivana Ţilić

Davor Bošnjak

POSJETA PREDSTAVNICE UREDA EVROPSKE KOMISIJE U

BRISELU Tokom takmiĉenja „Bosnia Open―, Centar za kulturu

dijaloga, pored toga što je bio domaćin mladima širom

regiona, imao je i ĉast ugostiti GospoĊu Suzan Arslan, inaĉe predstavnicu Ureda Evropske komisije u Briselu. GospoĊa

Arslan je posjetila ured Centra za kulturu dijaloga s ciljem da

iz prve ruke, a na osnovu uredne dokumentacije, dobije

saznanja o tome kako teĉe razvoj implementiranja projekta

: „ Nvedi dobar razlog za Zemlju Bivše Jugoslavije u Evropsku

Uniju―. GospoĊa Arslan je, nakon uvida u dokumentaciju, posjetila i takmiĉenje koje je

bilo u toku, te je prisustvovala i najuzbudljivijem dijelu : finalnoj debatnoj rundi. Nakon odrţane

debate, uvaţena gošća je pozdravila sve uĉesnike i

izrazila svoje impresije povodom inzvanredne debate

koju je pogledala i „vrlo sposobnih― mladih ljudi.

TakoĊe, GospoĊa Suzan Arslan je obavila razgovor sa svim uposlenicima CKDa koji su ukljuĉeni u implementaciju projekta, kako bi i od njih ĉula

koja su njihova konkretna zaduţenja. U konaĉnici, saznali smo i od same gošće da je vrlo zadovoljna kreativnim naĉinom sprovoĊenja aktivnosti te da je

zadovoljna urednom dokumentacijom. Do naredne

posjete, mi nastavljamo da argumentiramo naše stavove i

sprovodimo sve unaprijed planirane aktivnosti kao i do

sada: strateški, snagom profesionalizma i naravno,

neprocjenjivom energijom koja se osjeti svaki put kada se

mladi naĊu na jednom mjestu kako bi uĉinili svoju budućnost

kvalitetnijom.

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

17

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

Dragi debatanti,

Nadamo se da ste uspjeli

pogledati neke od debata

novog ciklusa emisija

„Debate o debatama―. U

svakom sluĉaju za sve one

koji nisu u mogućnosti da

pristupe nekoj od frekvencija

BHT1, sigurna sam da ste

bar dobili predstavu u kojem

pravcu se debata odvijala na

osnovu pismenih saopštenja

svake od emisije

pojedinaĉno u prethodnim

brojevima „Debatnih

novosti―. Ni ovaj broj nije

izuzetak. Donosimo vam

pregled sadrţaja posljednje

tri emisije gdje smo ugostili i

debatante iz Crne Gore i

Srbije. A ko imate prijedloge

za nove emisije, ţelite biti

naši gosti, uputiti nam neku

kritiku, to svakako MORATE

uraditi na dobro poznati mail

info@ckd.edu.ba.

Radujemo se vašim

sugestijama

PREDLOŽITE

TEMU ZA TV

EMISIJU:

BIH – MSŠ SREBRENIK -

JUSUF

Mujkanović Jasmina

BIH2 Avdić Adnan BIH B Dţanić Adisa

Suljagić Merima

BIH – MSŠ GRAČANICA

Dedić Denisa

BIH3 Mirsad Letić BIH C Tufekĉić Lejla

Hrnjić Nedţma

BIH – MSŠ DONJI VAKUF

Omeragić Merima

BIH4 Azra

Dţananović BIH D Opardija Lejla

Saraĉ Dţevad

BIH – SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA

ŠKOLA MOSTAR

Edin Eminović

BIH5 Đonko

Demond BIH E Edin Šemić

Armin Bohm

DODATNI SUDAC IZ BIH

Jelena Elĉija J.E / /

Nakon dolaska uĉesnika na Jahorinu i smještaja u hotel, odrţana je Sveĉana ceremonija otvaranja takmiĉenja. Na Ceremoniji se uĉesnicima obratila gospoĊa Sanja Vlaisavljević, izvršna direktorica Centra za kulturu dijaloga. Takmiĉenje je otvorila Selma Dizdarević, projekt koordinator. Prvi dan takmiĉenja je obuhvatio Sastanak trenera i debatanta i radionice za suce i debatante, kao i posebnu radionicu o tezama takmiĉenja. Ciljevi sastanka i radionica su bili usuglašavanje kriterija takmiĉenja, kao i formata debate kojim će se debatirati. Radionice i sastanak su odrţale Anja Gengo i Tijana Ljuboje. Na sastanku su prezentirani modeli Karl Poper Policy debatnog formata uzimajući u obzir iskustvo zemlja uĉesnica. Svaki od formata je pomno analiziran, kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pronašao kompromis za „BO― takmiĉenje i upotrebu ovog formata. Treneri su nakon sumiranja svih obrazloţenja došli do zakljuĉka da jedino definicije i kriterij nisu zajedniĉki svim formatima. Uoĉeno je da se pojedini dijelovi KPP-a razliĉito zovu u pojedinim zemljama ili da imaju drugaĉiji redoslijed, ali da su suštinski jednaki. Npr. u Makedoniji je status quo posebni dio govora, ali je sasvim jasno da i sve druge zemlje navode trenutno stanje pri prepoznavanju problema. Argumenti su u BiH posebni dio obrazlaganja problema, ali ih i sve zemlje koriste, kao ĉinjenice koje su nuţne za obrazlaganje vaţnosti problema. Na osnovu iznesenih elemenata KPP formata, na sastanku debatanata, jednako kao i na sastanku sudaca, odluĉeno da struktura govora, šematski, izgleda ovako:

Definicije, koje nije neophodno naglasiti

Kriterijum, koji nije neophodno naglasiti

Problem, u okviru kojega je moguće naglasiti status quo i/ili krivca za

problem

Argumenti

Plan

Koristi od plana

Kriterij i definicije nisu obavezni dijelovi govora. Ukoliko ih debatanti ne iznesu – poeni se ne smiju oduzeti. Svi drugi elementi, bez obzira na njihov naziv i mjesto u

govoru moraju biti prisutni.

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

18

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

RAZNO:

ČEKAJ ME

Ĉekaj me, i ja cu doći, samo me ĉekaj dugo.

Ĉekaj me i kada ţute kiše noći ispune tugom.

Ĉekaj me i kada vrućine zapeku,

i kada mećava briše, ĉekaj i kada druge nitko

ne bude ĉekao više. Ĉekaj i kada ĉekanje dojadi

svakome koji ĉeka.

Ĉekaj me, i ja ću sigurno doći. Ne slušaj kad ti kaţu

kako je vreme da se zaboraviš i da te nade laţu.

Nek poveruju i sin i mati da više ne postojim,

neka se tako umore ĉekati i svi drugovi moji,

i gorko vino za moju dušu nek piju kod ognjišta.

Ĉekaj i nemoj sesti s njima, i nemoj piti ništa.

Ĉekaj me, i ja cu sigurno doći, sve smrti me ubit neće.

Nek kaţe tko me ĉekao nije Taj je imao sreće!

Tko ĉekati ne zna, taj neće shvatit,

niti će znati drugi da si me spasila ti jedina ĉekanjem svojim dugim.

Nas dvoje samo znat će mo kako

preţivjeh vatru kletu - naprosto, ti si ĉekati znala

kao nitko na svetu...

Konstantin Simonov

Nakon radionica su uslijedile debatne runde. Odrţano je 5 kvalifikacionih rundi, 3 na unaprijed pripremljene teze i dvije na improptu teze. U toku prvog dana takmiĉenja su odrţane 2 runde takmiĉenja, preostale tri su odrţane drugog dana. Teze takmičenja su: Unaprijed pripremljene teze

Affirmative action is the best way to protect minorities

The establishment of Truth and Reconciliation Commission is the best way to

achieve inter-ethnic tolerance in ex-Yu countries

The Roma people, as transnational minority, should have a special

representative in the EP

Impromptu teze

Globalization brings closer different cultures

National cuisine is better than fast food

Zadnja radionica drugog dana u sklopu zabavnog programa je Radionica „Pokaţi svoj talenat― tokom koje su predstavnici iz Regiona imali priliku pokazati svoje talente. Radionici su prisustvovali svi uĉesnici takmiĉenja, a uĉesnici koji su izvodili taĉke su: Oliver Joradnovski – pjevao i svirao gitaru Zoran Fijavţ – svirao gitaru Aida Mavrić, Matarina Belić – duet – pjevale Jasmina Mujkanović – pjevanje Sandra Krstajić – pjevanje Macedonia Teams – pripremili zabavnu toĉku imitacije i igrali kolo

- Trećeg dana su odrţane tri debatne runde kao i polufinalne debate. Plasman debatanata nakon svih kvalifikacijskih rundi je bio slijedeći:

KOD

RUNDA 1 RUNDA 2 RUNDA 3 RUNDA 4 RUNDA 5 POBJEDA/PORAZ

UKUPNI BODOVI

pobjeda/pora

z

bodovi

pobjeda/pora

z

bodovi

pobjeda/pora

z

bodovi

pobjeda/pora

z

bodovi

pobjeda/pora

z

bodovi

CRO2

1 78 1 76 1 75 1 80 1 74 5 383

CG2 1 70 0 64 1 74 1 82 1 74 4 364

CRO1

1 65 1 72 1 75 0 66 1 77 4 355

BIH4 0 74 1 78 0 74 1 75 1 77 3 378

MAK3

1 77 0 61 0 68 1 86 1 80 3 372

BIH5 1 73 1 73 1 68 0 75 0 67 3 356

MAK2

0 67 1 72 1 78 1 68 0 66 3 351

MAK1

1 70 0 58 0 70 1 71 1 77 3 346

BIH2 1 73 0 62 1 69 0 78 0 72 2 354

SRB2

0 62 1 62 0 76 1 68 0 56 2 324

SLO1

0 62 1 63 0 64 0 69 1 58 2 316

BIH1 0 68 1 68 0 63 0 67 0 74 1 340

SRB1

0 61 0 62 1 77 0 74 0 64 1 338

BIH3 0 72 0 73 0 70 0 83 0 70 0 368

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

19

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

POJEDINČANI PLASMAN DEBATANTA NAKON ZAVRŠENIH KVALIFIKACIOPNIH RUNDI JE:

DEBATANTI RUNDA

1 RUNDA

2 RUNDA

3 RUNDA

4 RUNDA

5 BODOVI

Saraĉ Dţevad 26 28 25 27 26 132

Anastazija Stupar 26 25 26 27 27 131

Ognen Jakasanovski 27 20 23 30 28 128

Tufekĉić Lejla 25 26 25 27 24 127

Milka Gerovska 26 22 24 27 27 126

Marija Gojević 24 25 26 24 26 125

Nikola Joksimović 23 23 25 28 25 124

Opardija Lejla 23 26 25 23 27 124

Ana Krajnović 26 24 23 27 23 123

(next page)

„Ĉeznem da ti kaţem najdublje rijeĉi koje ti imam

reći ali se ne usuĊujem, strahujući da bi mi se mogla nasmijati. Zato se smijem sam sebi i odajem tajnu svoju u šali. Olako uzimam svoj bol, strahujući da bi mogla ti

uĉiniti.

Ĉeznem da upotrebim najdragocjenije rijeĉi sto

imam za te; ali se ne usuĊujem, strahujući

da mi se neće vratiti istom mjerom.

Zato ti dajem ruţna imena i hvalim se svojom surovošću. Zadajem ti bol, bojeći se da nećeš nikada saznati šta je

bol.

Ĉeznem da sedim nemo pored tebe, ali bi mi inaĉe

srce iskoĉilo na usta. Zato brbljam i ćaskam olako, i

zatrpavam svoje srce rijeĉima.

Grubo uzimam svoj bol, strahujući da bi mogla ti

uĉiniti.

Ĉeznem da te ostavim zauvijek, ali se ne usuĊujem, strahujući da bi mogla otkriti

moj kukaviĉluk. Zato ponosno diţem glavu i dolazim veseo

u tvoje u tvoje društvo. Neprekidne strijele iz tvojih

oĉiju ĉine da je moj bol vjeĉito svjeţ.―

Rabindranat Tagore

RAZNO:

←Excited public, waiting for the final round to start!

One of a debate during the qualifications rounds, presenting

by Serbia.→

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

20

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

Mujkanović Jasmina 25 20 26 27 25 123

Dubravka Popović 26 21 25 26 24 122

Omeragić Merima 25 24 24 25 24 122

Bojan Petrevski 24 19 25 28 25 121

Jane Zaevski 25 24 26 21 25 121

Dedić Denisa 24 23 22 28 23 120

Edin Eminović 27 25 23 22 23 120

Armin Bohm 24 23 24 25 23 119

Sandra Krstajić 21 20 24 28 25 118

Petar Antevski 24 19 21 29 25 118

Ivana Ţilić 23 23 22 25 25 118

Kristijan Ristovski 24 21 24 21 27 117

Biljana Makrevska 21 24 27 25 20 117

Dţanić Adisa 23 22 21 25 26 117

Edin Šemić 22 25 21 28 21 117

Nives Orlić 22 23 25 20 26 116

Azra Hasanbegović 22 23 26 25 20 116

Katarina Belić 21 19 27 26 23 116

Ivan Joskić 19 24 24 22 25 114

Suljagić Merima 25 20 22 26 21 114

Darko Panevski 21 24 25 22 21 113

Davor Bošnjak 23 23 21 20 25 112

Aida Mavrić 20 21 27 24 19 111

Melisa Kukuljac 22 22 20 22 24 110

Zoran Fijavţ 21 21 23 25 19 109

Meliha Šaĉirović 22 19 25 23 20 109

Oliver Jordanovski 22 18 21 22 25 108

Emina Šabanović 18 20 24 23 21 106

Maša Ţiţek 21 20 21 24 19 105

Ajsela Bihorac 20 22 24 21 17 104

Ţiva Antolin 20 22 20 20 20 102

Sara Benceković 26 27 0 0 0 53

Hrnjić Nedţma 23 24 0 0 0 47

„No man thinks more highly than I do of the patriotism, as well as abilities, of the very

worthy gentlemen who have just addressed the House. But

different men often see the same subject in different

lights; and, therefore, I hope that it will not be thought

disrespectful to those gentlemen, if, entertaining as I

do opinions of a character very opposite to theirs, I shall

speak forth my sentiments freely and without reserve.

This is no time for ceremony. The question before the

House is one of awful moment to this country. For my own part I consider it as nothing

less than a question of freedom or slavery; and in

proportion to the magnitude of the subject ought to be the freedom of the debate. It is only in this way that we can hope to arrive at truth, and

fulfill the great responsibility which we hold to God and our country. Should I keep back my opinions at such a time,

through fear of giving offense, I should consider myself as guilty of treason towards my

country, and of an act of disloyalty towards the majesty

of heaven, which I revere above all earthly kings.

Mr. President, it is natural to man to indulge in the illusions of hope. We are apt to shut our eyes against a painful

truth, and listen to the song of that siren, till she transforms us into beasts. Is this the part

of wise men, engaged in a great and arduous struggle for

liberty?―

Patrick Henry

RAZNO:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

21

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

Plasman u polufinale su ostvarile slijedeće ekipe:

1. Hrvatska 2 2. Crna Gora 2 3. Hrvatska 1 4. BIH 4

Uĉesnici su rasporeĊeni na slijedeći naĉin u dvije sale: SALA 1 polufinale: Ekipe: Hrvatska 2 – Crna Gora 2 Suci: Tea Marinkov, Atanas Dimitrov, Rok Klobĉiĉ, Anja Gengo, Demond Đonko, Timer: Danijela Klepić SALA 2 polufinale: Ekipe: Hrvatska 1 – BIH 4 Suci: Maja Zenović, Daivd Adešola Bankole, Andrijana Georgievska, Tijana Ljuboje, Jelena Elĉija Timer: Mirsad Letić

Posljednja radionica trećeg dana je Prezentacija zemalja, Karaoke party, u sklopu kojeg su proglašeni i finalista takmiĉenja. Nakon polufinala i rangiranja pojedinaĉnih govornika uslijedila je pismena ţalba direktora Centra za kreativnu komunikaciju i debatu, gospodina Krste Vukovića na suĊenje suca iz Slovenije, Roka Klobĉiĉa zbog previlikog odstupanja broja bodova koje je sudac davao u odnosu na ostale suce. Ţalba se nalazi u prilogu. Ţalba je razmatrana na sastanku svih sudaca i trenera i riješeno je da sve ocjene suca budu korigovane za 6 bodova što je bodovna razlika izmedju skale koju je koristio sudac iz Slovenije i skale koju su koristili ostali suci. Odluku su potpisali svi suci i treneri i nalazi se u arhivi Centra za kulturu dijaloga. Posljednjeg dana takmiĉenja je odrţana radionica simulacije koja je za cilj imala izgradnju tima i poboljšanje timskog rada. Simulacija je zasnovana na organizaciji bijega iz zatvora. Radionicu je vodio predstavnik Makedonije, Atanas Dimitrov. Uslijedila je radionica Pregled World School formata koju je vodio predstavnik Slovenije, Rok Klobĉiĉ. Nakon kratke prezentacije formata svim uĉesnicima je prikazana pokazna debata. Nakon debate je kroz otvorenu diskusiju raspravljano o prednostima i nedostacima prikazanog formata. U finalnoj debati su uĉestvovale ekipe Hrvatska 1 i Hrvatske 2. Strana je odreĊena bacanjem novĉića. Hrvatska 2 je bila afirmacijski, a Hrvatska 1 negacijski tim. Suci koji su sudili debatu su: Tea Marinkov, Rok Klobĉiĉ, Anja Gengo, Demond Đonko, Maja Zenović, David Adešola Bankole, Andrijana Georgievska, Tijana Ljuboje i Jelena Elĉija. Tokom ceremonije zatvaranja takmiĉenja prisutnim se obratila gospoĊa Sanja Vlaisavljević, u ime Centra za kulturu dijaloga, a zatim i gospoĊa Suzan Arslan, specijalna gošća iz ureda Evropske Komisije u Briselu. Takmiĉenej je zatvorila Selma Dizdarević, projekt koordinator. Pobjednici takmiĉenja su negacijski tim Hrvatska 1. Prva tri mjesta ekipno na takmiĉenju su:

1. Hrvatska 1: Nives Orlić, Marija Gojević, Ivan Joskić; trener: Tea Marinkov

2. Hrvatska 2: Sara Benceković, Anastazija Stupar, Ana Krajnović; trener: David

Adešola Bankole

3. Crna Gora 2: Nikola Joksimović, Sandra Krstajić, Dubravka Popović; trener:

Maja Zenović

„I feel that this award was not made to me as a man, but to my work -- life's work in the

agony and sweat of the human spirit, not for glory and

least of all for profit, but to create out of the materials of the human spirit something

which did not exist before. So this award is only mine in

trust. It will not be difficult to find a dedication for the

money part of it commensurate with the

purpose and significance of its origin. But I would like to do

the same with the acclaim too, by using this moment as a

pinnacle from which I might be listened to by the young men

and women already dedicated to the same anguish and travail, among whom is

already that one who will some day stand where I am

standing.

Our tragedy today is a general and universal physical fear so long sustained by now that we can even bear it. There are no longer problems of the spirit. There is only the question: When will I be blown up?

Because of this, the young man or woman writing today has forgotten the problems of

the human heart in conflict with itself which alone can

make good writing because only that is worth writing

about, worth the agony and the sweat.―

William Faulkner - On

Accepting the Nobel Prize

RAZNO:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

22

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

Prvih 5 mjesta pojedinčano su osvojili:

1. Dţevad Saraĉ, BiH

2. Anastazija Stupar, Hrvatska

3. Ognen Jakasanovski, Makedonija

4. Lejla Tufekĉić, BiH

5. Milka Gerovska, Makedonija

Svim uĉesnicima su dodijeljeni certifikati za uĉešće na takmiĉenju, kao i certifikati za osvojenih prvih pet mjesta pojedinaĉno i prva tri mjesta ekipno. Nagrade uĉesnicima je osigurao Centar za kulturu dijaloga. Nagrade su: Za pojedinačni plasman: Knjiga: Ţene ţenama „Civilno društvo – Promocija Dijaloga― DVD: „Introduction to British Parliamentary Debating― Za ekipni plasman: Knjiga: „Discovering the World Trough Debate – A Practical Guide to Educational Debate for Debaters, Coaches and Judges― Kompletan materijal, kao i zapisnici odrţanih radionica i sastanka se nalazi u arhivi Centra za kulturu dijaloga.

Centar za kulturu dijaloga je pripremio definicije svih pojmova svake od tri teze, i to: MOTION 1: Affirmative action is the best way to protect minorities Affirmative action – the encouragement to increase representation of women or minority group members, especially in employment To protect - to defend or guard from attack, invasion, loss, annoyance, insult, etc. Minorities – a group differing especially in race, religion, or ethnic background, from the majority of population

MOTION 2: The establishment of Truth and Reconciliation Commission is the best way to achieve inter-ethnic tolerance in ex-Yu countries

To establish – to found, institute, build, or bring into being on firm or stable basis Truth and Reconciliation Commission - a commission tasked with discovering and revealing past wrongdoing by a government (or, depending on the circumstances, non-state actors also), in the hope of resolving conflict left over from the past To achieve – to bring about an intended result Inter-ethnic Tolerance – a fair, objective, and permissive attitude toward those whose opinions, practices, race, religion, nationality etc. differ from one‘s own Ex- Yu countries – Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Montenegro, Serbia, Slovenia

WIND OF CHANGE

I follow the Moskva Down to Gorky Park

Listening to the wind of change An August summer night

Soldiers passing by Listening to the wind of change

The world closing in Did you ever think

That we could be so close,like brothers

The future's in the air I can feel it everywhere Blowing with the wind of

change

Chorus: Take me to the magic of the

moment On a glory night

Where the children of tomorrow dream away

In the wind of change

Walking down the street Distant memories

Are buried in the past forever

I fallow the Moskva Down to Gorky Park

Listening to the wind of change

Take me to the magic of the moment

On a glory night Where the children of tomorrow

share their dreams With you and me

The wind of change blows

straight Into the face of time

Like a stormwind that will ring The freedom bell for peace of

mind Let your balalaika sing

What my guitar wants to say

...

SCORPIONS

RAZNO:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

23

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

MOTION 3: The Roma people, as transnational minority, should have a special

representative in the EP The Roma (or Romany) and Sinti (also called Kalé) - nomadic peoples found throughout Europe and the United States. Often both groups are referred to as Roma, but it is a mistake to call the Sinti this. The Sinti are believed to be mainly descendants of nomadic groups roaming Europe in the middle ages such as the vagantes (a latin word forwanderer). The Tzigane are a sub-group of the Roma. Transnational - extending or going beyond national boundaries Minorities – a group differing especially in race, religion, or ethnic background, from the majority of population Representative - standing or acting for another especially through delegated authority European Parliament (Europarl or EP) – The directly elected parliamentary institution of the European Union (EU). Together with the Council of the European Union (the Council), it forms the bicameral legislative branch of the EU and has been described as one of the most powerful legislatures in the world.

Sources: Webster's Online Dictionary (http://www.websters-online-dictionary.org); March 5th, 2010

RAZNO:

BITI JEDNO

„Ponekad ne mogu da odredim granice izmeĊu sebe i ljudi koje volim: gde završavam

ja, a gde poĉinju oni. Kao da smo svi mi jedno, kao da smo isti – ista duša, ţelja koja traţi

nešto… zajedniĉko svima nama.

Svi smo u istom ĉamcu. A opet, svi smo razliĉiti i posebni,

izrazito individualni.

Postoji jedna posebna, retka vrsta ljudi koje ja zovem moji

ljudi. To su ljudi koje puštam u svoj prostor, u sebe. Svi moji

ljudi su u neĉemu isti:

Njihovo traţenje je stvaralaĉko. Oni ne ruše, već nešto grade.

Ne ţele da vladaju, jer vladanje gubi sjaj u oĉima…

Moji ljudi imaju isto osećanje ţivota. Nije više bitno kako

ćemo nazvati naše odnose i koji će oblik oni imati. Forme

naših odnosa se mogu menjati, ali to osećanje povezanosti

neĉim iznad nas, većim od nas, što nas zove i spaja, ostaje.

Mi nekako nabasamo jedni na druge i naše se sudbine

pomešaju zauvek, ĉak i ako nismo zajedno. Kao da smo

neke boje koje se lako mešaju meĊusobno, a mnogo teţe sa drugom vrstom. Boje koje se rastvaraju pomoću svetla…―

Nebojša Jovanović

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

24

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

Pitanje manjinskih prava bilo je i centralno pitanje o kojem se argumentovano govorilo na Bosnia Openu. Stoga smo iskoristili ĉinjenicu da su mladi iz regiona okupljeni na jednom mjestu, te ih pitali kako bi oni pomogli manjinama. Navodimo vam neke od odgovora mladih debatanata: ―An individual can not solve the problem alone. Because of that, we have group leaders. According to the number of minority, there should be leaders or representatives, that would fight for the rights of their people and help them a lot. The benefit is clear to see-give the minorities their rights and let them live normally.‖ (Meliha Šaćirović, Novi Pazar, Srbija) ―Uvela bih stroţije kazne za diskriminaciju. Pomogla im da preko vladinih I nevladinih organizacija dobiju pravo glasa u Parlamentu I u Domu naroda. Povećala bih solidarnost kod graĊana....Uvela bih besplatnu tel.info liniju gdje bi sve ţrtve diskriminacije mogle da se obrate za pomoć.― (Nedţma Hrnjić, Gračanica, Bosna i Hercegovina) „Ja bih pomogao manjinama na sljedeći naĉin: uvesti stroţije kazne; organizovati javne tribine i rasprave za edukaciju graĊana o pravima manjina. Obezbijedio bIh im mjesto u Domu naroda i u Parlamentu. TakoĊe, osigurati manjinskim narodima pravo na adekvatno lijeĉenje i obrazovanje.― (Dedić Denica, Gračanica, Bosna i Hercegovina) „Uspostaviti kvote za predstavnike nacionalnih manjina u politiĉkim tijelima RH, gdje bi mogli promovirati svoje interese i predstaviti svoje probleme.― (Sara Benceković, Zagreb, Hrvatska) „Educirala bih pripadnike manjinskih naroda o debati i ukljuĉila ih u neke najliberalnije i najbolje klubove, iako je zapravo samo jedan. Primjer je klub Mg koji ima zastupljene manjine.― (Ana Krajinović, Zagreb, Hrvatska) „ Manjine u mojoj zemlji već imaju povlastice. Problem je u tome što ih ljudi diskriminiraju, tako da bi bilo potrebno ljude educirati , u smislu da bez obzira što smo razliĉiti, svi smo ljudi. TakoĊer, trebalo bi mlade ljude educirati mnogo više i organizirati neku radionicu zajedno (manjina i većina), gdje će mladi govoriti starijim o diskriminaciji, jer su oni mnogo upoznatiji sa ovim problemom.― (Nives Orlić, Rijeka, Hrvatska) „Dolazila bih na sastanke u MG- najbolji klub u RH, koji igrom sluĉaja, vodi David Adesola Bankole, pripadnik manjine, i tako im pomogla da ostvare svoj san- da bude voditelj najbolje ekipe.― (Anastazija Stupar, Zagreb, Hrvatska) „Zakon za zaštitu manjina već postoji u našoj zemlji, te s obzirom na tu ĉinjenicu, predlaţem da svaka nacionalna manjina treba imati svog predstavnika u Evropskom parlamentu. To bi bio najbolji naĉin da se pomogne manjinama u BiH.― (Merima Suljagić, Srebrenik, Bosna i Hercegovina) „S obzirom na to da zakon koji nalaţe da predstavnik manjina treba da postoji (za primjer moţemo uzeti Muharema Serbezovskog koji je predstavnik Romskih manjina u BiH), plan je sljedeći: -uz edukaciju pomoći da svaka manjina ima svog predstavnika (pravo na edukaciju imaju svi, stoga, plan je itekako realna i moguć); -javne rasprave na temu manjina, te time informisanje manjina koje će pomoći u realizaciji prve stavke ovog plana. Zakljuĉak jeste da se samo treba poboljšati sadašnje stanje uz, naravno, zalaganje i manjina i većina.― (Jasmina Mujkanović, Srebrenik, Bosna i Hercegovina)

MOSTARSKE KIŠE

U Mostaru sam voleo neku Svetlanu

Jedne jeseni Jao kad bih sada znao sa kim

sada spava Ne bi joj glava, ne bi joj glava Jao kad bih znao ko je sada

ljubi Ne bi mu zubi, ne bi mu zubi

Jao kad bih znao ko to u meni bere

Kajsije još ne dozrele

Govorio sam joj Ti si derište, ti si balavica

Sve sam joj govorio I plakala je na moje ruke, na

moje reĉi Govorio sam joj

Ti si anĊeo, ti si Ċavo Telo ti zrelo, šta se praviš

svetica A padale su svu noć neke

modre kiše Nad Mostarom

Nije bilo sunca, nije bilo ptica Niĉeg nije bilo

Pitala me je imam li brata, Šta studiram

Jesam li Hrvat, volim li Rilkea Sve me je pitala

Pitala me je da li bi mogao sa svakom

Tako saĉuvaj Boţe Da li je volim tiho je pitala

A padale su nad Mostarom neke modre kiše

Ona je bila raskošno bela u sobnoj tmini

Ali nije htela to da ĉini, nije htela

Ili nije smela, vrag bi je znao

...

Pero Zubac

RAZNO:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

25

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

„I can help the minotities in my country by estabilishing several NGOs which main goal and the only goal will be promoting and explaining minority right.― (Milka Gerovska, Skopje, Macedonia) „I will give them equal rights as the majorities. No discrimination will be allowed.) (Petar Antevski, Skopje, Macedonia) „I will help minorities with giving them more rights and opportunities for education, economy etc. Also, with a great cooperation with the majorities, together to achieve success and live in democrasy state.― (Biljana Makrevska, Skopje, Macedonia) „Pošto je tema kako bih JA pomogla manjinama u svojoj zemlji, a ja sam samo pojedinac koji individualno ne moţe uraditi ništa ogromno, pokušala bih da kroz medijsku promociju (na primjer, autorsku TV emisiju ) predsravljam obiĉaje, kulturu manjina u Srbiji. Svaka emisija bi bila o drugoj emisijii i mislim da bi ovo dovelo do boljeg razumijevanja njihovog naĉina ţivota i do izjednjaĉavanja njihovog statusa sa većinom u zemlji, ukoliko već imamo situaciju da nisu jednaki. „ (Katarina Belić, Novi Pazar, Srbija) „ Pitanje manjina je jedno od vodećih društvenih i politiĉkih problema. Pošto su zakonom zaštićeni, paţnju je potrebno obratiti na upisivanje romske populacije u matiĉne knjige; obezbijediti financijska sredstva za školovanje romske djece, te besplatnu zdravstvenu zaštiti. Moguća rješenja: javne debate, edukacija....― (Davor Bošnjak, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) „Pomogla bih im pozitivnom diskriminacijom. Uvela bih nove mjere u zakon, te podigla problem na viši nivo. Preko VO i NVOa omogućila im mjesta u Domu naroda i u Parlementu. Registrirala bih institucije za pomoć i zaštitu manjina..Pravna regulativa...― (Lejla Trifekčić, Gračanica, Bosnia and Herzegovina) „ I will help them by giving them more rights on the education, economy and other fields. And, also, by understanding them and together coporation to achieve together prosperitete. „ (Darko Panevski, Skopje, Macedonia) „Najbolji naĉin da pomognem manjinama u svojoj zemlji je da zajedno sa njima popišemo sve njihove potrebe i to bi bilo proslijeĊeno odreĊenim NVOma koje bi napravile projekt koji bi bio poslat Vladi za razmatranje. Ako bi projekat bio prihvaćen drţava bi dala odreĊenu koliĉinu novca koja bi bila data NVOma, a oni bi sa dobivenim novcem pomogli nacionalnim manjinama. Na ovaj naĉin odreĊene nacionalne manjine bi bile pripomognute iz vladinog budţeta. Naravno, osim novca, još jedan naĉin da pomognemo, jeste dovoĊenje prava za nacionalne manjine, što bi im omogućilo veću ukljuĉenost u društvo i društvene aktivnosti u lokalnoj zajednici. „ (Armin Böhn, Mostar BiH)

RAZNO:

PRIČA

Sećam se samo da je bila

nevina i tanka

i da joj je kosa bila

topla, ko crna svila

u nedrima golim.

I da je u nama pre uranka

zamirisao bagrem beo.

Sluĉajno se setih neveseo,

jer volim

da sklopim oĉi i ćutim.

Kad bagrem do godine

zamiriše,

ko zna gde ću biti.

U tišini slutim

da joj se imena ne mogu

setiti

nikad više

Miloš Crnjanski

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

26

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

„Prvenstveno mislim da bi se pomoglo bilo kojem obliku manjine u ovoj zemlji, potrebno je promijeniti naše zakone, jer nisu dovoljno validni niti pomaţu najugroţenijim dijelovima društva, tj.manjinama.― (Dţevad Sarač, Donji Vakuf, BiH) „Manjine u našoj zemlji nisu ustavna kategorija i tome su im onemogućena neka njihova prava. Stoga, mjenjanje Ustava bi popravilo njihovo stanje u zemlji i naravno, bila bi im omogućena neka prava, pri ĉemu bi se ljudska prava poštovala.― (Lejla Opardija, Donji Vakuf, BiH) „Manjinama u BiH bih pomogla mijenjajući Ustav, te njihovo prihvatanje kao ravnopravnih graĊana, jer njih po popisu iz 1991. godine ima 17. Nakon toga, osnovati vijeća koja će „iznositi― njihove potrebe, zahtjeve. Jer demokratsko društvo nije ako prihvatimo potrebe samo većine. Pomoć bi bila voĊena u 2 smijera: 1. izmjena Ustava, respektovanje manjina 2. poštivanje „human rights― (Merima Omeragić, Donji Vakuf, BiH) „S obzirom da smo upoznati sa problemom diskriminacije manjinskih grupa u našoj drţavi i da kao celina ne ĉinimo ništa po pitanju toga, smatram da bi puno više postigli ako se potrudimo pojedinaĉno da pomognemo manjinama. Moja ideja je da se ĉlanovi manjinskih grupa u maloj, ali dovoljnoj mjeri pozitivno diskriminišu, kako bi im se obezbedili uslovi za edukovanje, zapošljavanje i to koje do sada nisu imali. Finansijska pomoć bi se ostvarila preko humanitarnih akcija, dok socijalna pomoć preko radionica ili aktivnosti na kojima bi uĉestvovali i pripadnici manjinskih i većinskih grupa, gdje bi se postigla relativna jednakost meĊu dve pomenute grupe. U ovim aktivnostima bi pomogle nevladine organizacije i lokalne zajednice.― (Azra Hasanbegović, Novi Pazar, Serbia)

„Najbolji naĉin na koji moţemo pomoći manjinama je uvoĊenje pozitivne diskriminacije u ekonomiju. Pošto sve manjine imaju svoje predstavnike najbolje bi bilo da se oni ujedine u Vijeće manjina koje bi imalo sve informacije o manjinama u našoj zemlji; broj ljudi koji spadaju u manjine, pozicije tih ljudi, koliko je njih bez posla...UvoĊenje pozitivne diskriminacije u ekonomiju odnosi se na smanjenje poreza firmama koje zapošljavaju ovakve ljude, tako da će takve firme imati do 30 % smanjene poreze. Na ovaj naĉin poboljšat će se standard i poloţaj pripadnika manjinskih grupa, a firme koje ih zapošljavaju imat će veliku korist i imat će opet za radnike obiĉne ljude a potez će im biti smanjen.― (Edin Šemić, Mostar, BiH) „Ja kao individualac ne mogu puno da uĉinim, da bi se manjinama pomoglo. Mogu samo da predloţim. Moj plan bi se odvijao putem medija. Traţila bih da na nacionalnom servisu budu uraĊeni kao neki dokumentarci o svakoj manjini. To ima za cilj da se pobiju neki stereotipi. Onda bi svaka manjina imala odreĊen dan kada bi se predstavljala na nacionalnom servisu. U poĉetku u tim emisijama bi manjine predstavljale svoje kulture, obiĉaje, itd., a kasnije koje probleme imaju i planove kojima bi te probleme rešili. Moj cilj je da većina više nema predrasude o manjinama i kada nestanu te predrasudei stereotipi, manjine bi lakše rešavale probleme kojih ima i previše.― (Ajsela Bihorac, Novi Pazar, Serbia ) „I can not help them any further, because they already have more rights than US MACEDONIANS. -presenter in Parlament -special rights Macedonians do not have.― (Oliver Jordanovski, Skopje, Macedonia) „If I had the political power that government did, I would organise many campaigns who will make media-advertisments , and short TV show about each minority, so people could understand how closer our customs and manirs and therefore, stop discriminating these small ethnic groups. I would also work on the education system, because even every member of the minority has the right of education, we should focuse on making it even better, by publishing them to some projects which they would enjoy, so they can establish work manirs.― ( Ognen Jakasanovski, Skopje, Macedonia )

RAZNO:

„Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i politiĉku ideju prema kojem svako ljudsko biće samim ĉinom roĊenja, bez obzira

na svoj spol, porijeklo ili drţavljanstvo, stiĉe odreĊena

neotuĊivih prava.

Ideja ljudskih prava ima svoj korijen u školi prirodnog prava,

koja se razvila pod uticajem prosvjetiteljskih filozofa 18. stoljeća. Ta ideja je razliĉito

iskazivana kroz povijest. Primjerice, za vrijeme Ameriĉke

revolucije donesena je Virginijska deklaracija prava 1776. godine, a ubrzo nakon francuske revolucije i

Deklaracija o pravima ĉovjeka i graĊanina iz 1789. godine. Ti

dokumenti po prvi put sustavno donose popis prava koja se u

njihovo vrijeme smatraju uroĊenima i neotuĊivima.―

www.wikipedia.com

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

27

Internacionalno takmičenje „B&H Open“

„If I had the political power that government did, I would organise many campaigns who will make media-advertisments , and short TV show about each minority, so people could understand how close our customs and manirs and therefore stop discriminating these small ethnic groups. I would also work on the education system, because even every member of the minority has the right of education, we should focuse on making it even better, by publishing them to some projects which they would enjoy, so they can establish work manirs.― (Ognen Jakasanovski, Skopje, Macedonia) „Prvenstveno, manjine trebaju svoje mjesto u društvu. Najveći problem manjina jesu njihova prava. U sluĉaju Roma to je neunošenje novoroĊene djece u matiĉne knjige, a posljedica toga je nemogućnost školovanja, dobivanja osobnih dokumenata...Upravo zato bi trebalo imati predstavnika u parlamentu u svakoj drţavi, koji bi se borio, ali i štitio njihova prava i interese, iako postoji zakon za zaštitu manjina. Plan je sljedeći: -edukacija, koje je jedno od osnovnih ljudskih prava -javne debate na ovu temu, jer se time povećava informiranost manjina, ali i većine sa njihovim problemima.― (Ivana Ţilić, Sarajevo BiH) „Najbolji naĉin da pomognemo manjinama je da ih ukljuĉimo u društvo ( proces socijalizacije ). Razlog zašto to mislim je zbog postojanja predrasuda meĊu ljudima i samim time, vrši se diskriminacija manjina. Pored toga potrebno im je obezbjediti predstavnike u parlamentu kako bi se zalagao za njihova prava i koji bi branio i podrţavao njihove interese.― (Melisa Kukuljac , Sarajevo, BiH) „The rights of minorities in the countries are guaranteed by the constitution. It means they own their rights, but they are not familiar with them or do not know the best way to use them. What is crucial in this situation, is to educate minorities about their rights. Probably one of the most helping methods will be educating by the media.― (Bojan Petrevski, Skopje, Macedonia) „I will help minorities by giving them more rights and opportunities for education, economy, etc. Also, to have cooperation with the majorities, and together to achieve bigger success.― (Jane Zaevski, Skopje, Macedonia)

A nakon nezaboravnog Bosnia Opena (sa kojeg smo jedva vratili Slovence kući, bar prema rijeĉima njihove direktorice, a što se da primjetiti već u poĉetnoj reĉenici dole navedenog maila), naredna aktivnost koja nas oĉekuje jeste seminar za trenere i debatante u Srbiji u Beogradu. Tim povodom objavljujemo i informacije koje vas, vjerujemo, sve interesuju, a pogotovo profesoricu Bojanu iz Slovenije, koja nam je uputila sljedeći mail: „Pozdrav! Naši mi poročajo, da jim je na turniru super i da ne ţele kuči. Selma i ostali, hvala na svemu. To su sada pitanja za Beograd - i molim organizatore seminara in sastanka u Beogradu, da nam šalju informacije - ja se izvinjavam, što gnjavim, ali debateri ovde me pitaju i ja nemam odgovora.

RAZNO:

POSLEDNJU LUDOST TRAŢI

MOJA GLAVA

Poslednju ludost traţi moja glava!

Prste u usta - i fijuk vreli!

Zauvek minu glupava slava,

Šarlatan bejah i razvratnik smeli!

Kakav smešan gubitak, ja vidim!

Mnogo smešnog ţivot nama piše.

Što u boga verovah se stidim,

Gorko mi je što ne mogu više.

Divni dani, divni zlatni vale!

Spališe prošlost svagdanje draĉe.

Bejah razvratnik, pravih

skandale,

Samo da bih izgoreo jaĉe.

Pesnik mora da ljubavlju vrelom

Ljubi svakog dok je i sam vreo.

Crnu ţabu sa ruţicom belom

Na zemlji ja sam da privenĉam

hteo.

I sve lepo odavno se sruši,

Rujni dani sve su mi odneli.

Gde se brazde pruţiše po duši -

AnĊeli su tu da ţive hteli.

Evo, talog što mi srce muti,

Grede tiho u kraj tuĊi, strani.

Ipak hoću u zadnoj minuti

Da zamolim te moj druţe neznani

-

...

SERGEJ JESENJIN

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

28

Planiramo u narednom periodu

1. U kojem jeziku ĉe biti seminar. 2. Ako prav razumijem, ljudi morajo da dodu u petak, 26. uveĉe ili 27. ujutro i odlaziti 28.

naveĉe ili 29. ujutro. Dali je to to. 3. Gde ĉe spavati i gde ĉe biti seminar.

4. Agenda seminara. 5.Ko ĉe predavati.

6. Agenda sastanka.

a javljam, da ponovo ne mogu doĉi, jer imamo srednješkolski turnir. Moj problem je, da se sve aktivnosti ovog projekta dogaĊaju medu vikendom, a moji vikendi su skoro svi

zauzeti. Stvarno bi htjela biti na sastanku u Makedoniji, jer moramo razgovarati o seminaru u Sloveniji. Ali mogu doĉi tek 24., tako da molim, da se sastanak organizia u

nedelju 25.

Molim i da se što pre šalju sve informacije o seminaru u Makedoniji.

Veliki pozdrav svima, Bojana. „

-Naravno, vrijedna Selma je vrlo temeljito odgovorila na mail, tako da se sve informacije nalaze upravo u navedenim riječima Selme Dizdarević:

„Dragi naši,

ţelim vas obavijestiti o narednim aktivnostima u sklopu projekta "Provide a Good Reason For Ex Yu Countries in EU" koji podrzava Evropska komisija, Ured u Briselu.

Prema akcionom planu u martu i aprilu 2010. godine su planirane slijedeće aktivnosti:

MART

- Internacionalno takmiĉenje "B&H Open" - 05. - 09.03.2010 - Regionalni sastanak i seminar u Srbiji - 27.03.2010. godine

- Klupske aktivnosti - tokom mjeseca marta 2010. godine

APRIL - Seminar u Makedoniji - 23. - 25.04.2010. godine

- Klupske aktivnosti - tokom mjeseca aprila 2010. godine

Molim vas da imena uĉesnika seminara u Srbiji dostavite najkasnije do 19.03.2010. godine, a imena uĉesnika za seminar u Makedoniji najkasnije do 16.04.2010. godine.

Puno pozdrava i do skorog vidjenja,

Srdaĉno,

Selma Dizdarević―

Svakako, za sve ostale informacije, slobodno pišite Selmi na mail

(selma.dizdarevic@ckdbih.com), ili zovite na dobro poznate brojeve telefona CKD-a.

RAZNO:

„Pametni su ovo ljudi. Primaju

nerad od Istoka, ugodan ţivot od Zapada; nikuda ne ţure, jer sam

ţivot ţuri, ne zanima ih da vide šta je iza sutrašnjeg dana, doći će što

je odredeno, a od njih malo šta zavisi; zajedno su samo u

nevoljama, zato i ne vole da ĉesto budu zajedno; malo kome vjeruju, a najlakše ih je prevariti lijepom rijeĉi;

ne liĉe na junake, a najteţe ih je uplaštiti prijetnjom; dugo se ne

osvrću ni na što, svejedno im je što se oko njih dešava, a onda

odjednom sve poĉne da ih se tiĉe, sve isprevrću i okrenu na glavu, pa opet postanu spavaĉi, i ne vole da se sjećaju niĉeg što se desilo; boje

se promjena jer su im ĉesto donosile zlo, a lako im dosadi jedan

ĉovjek makar im ĉinio i dobro. Ĉudan svijet, ogovara te a voli, ljubi

te u obraz a mrzi te, ismijava plemenita djela a pamti ih kroz mnoge pasove, ţivi i nadom i

sevapom i ne znaš šta nadjaĉa i kada. Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni,

skriveni, sve su to oni i sve izmeĊu toga. A povrh svega moji su i ja

njihov, kao rijeka i kaplja, i sve ovo što govorim kao o sebi da

govorim.―

Meša Selimović

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

29

Planiramo u narednom periodu

MJESEC AKTIVNOST MJESTO OPERACIONI PLAN

IMPLEMENTACIJA

MA

RT

201

0.

MeĊunarodne debatne novosti

br.9

Sarajevo Priloge dostaviti do 20-tog u

mjesecu Finalna verzija novina 25-tog

Internacionalno takmiĉenje

„Bosnia Open―

Jahorina Mart 2010. godine

05. – 09.03.2010. godine

Regionalni sastanak (4)

Beograd Mart 2010. godine

27.03.2009. godine

Seminari/treninzi za uĉesnike projekta (4)

Beograd Mart 2010. godine

27. i 28.03.2009. godine

Klupske aktivnosti BiH, Crna Gora,

Hrvatska, Makedonija, Slovenija,

Srbija

Mart 2010. godine

AP

RIL

201

0.

MeĊunarodne debatne novosti

br.10

Sarajevo Priloge dostaviti do 20-tog u

mjesecu Finalna verzija novina 25-tog

Seminari/treninzi za uĉesnike projekta (5)

Skopje April 2010. godine

23 – 25.04.2010. godine

Klupske aktivnosti BiH, Crna Gora,

Hrvatska, Makedonija, Slovenija,

Srbija

April 2010. godine

MA

J 20

10.

MeĊunarodne debatne novosti

br. 11

Sarajevo Priloge dostaviti do 20-tog u

mjesecu Finalna verzija novina 25-tog

Klupske aktivnosti BiH, Crna Gora,

Hrvatska, Makedonija, Slovenija,

Srbija

Maj 2010. godine

SONET

Mine eye and heart are at a mortal war,

How to divide the conquest of thy sight;

Mine eye my heart thy picture‘s sight would bar, My heart mine eye the freedom of that right.

My heart doth plead that thou in him dost lie,

A closet never pierc‘d with crystal eyes

But the defendant doth that plea deny,

And says in him thy fair appearance lies.

To side this title is impannelled

A quest of thoughts, all tenants to the heart;

And by their verdict is determined

The clear eye‘s moiety, and the dear heart‘s part:

As thus; mine eye‘s due is thy outward part,

And my heart‘s right, thy inward love of heart.

W.Shakespeare

RAZNO:

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

30

IMPRESUM

CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA Augusta Brauna 6, 71 000 Sarajevo, BiH Tel: +387 33 203-370 Fax: +387 33 203-668 Email: info@ckd.edu.ba Kontakt osoba: Sanja Vlaisavljević ACCD – CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKCIJU I DEBATU Svetozara Markovića 6 11 000 Beograd, Srbija Telefon: +381 11 334 560 Faks: +381 11 334 560 E-mail: damad@ptt.yu; accd@debata.rs Kontakt osoba: Zorica Raţić, Emira Dubarić HRVATSKO DEBATNO DRUŠTVO Kralja Drţislava 12, 1000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 99 231 7601 Email: hdd@hdd.hr; melina.mohoric@gmail.com Kontakt osoba: Melina Mohorić Web stranica: www.hdd.hr MLADINSKI OBRAZOVEN FORUM Vodnjanska 35/1 - 1, 1000 Skopje, Makedonija Telefon: +389 23 139 692 Faks:+389 23 139 692 E-mail: info@mof.org.mk; brankica_georgievska@mof.org.mk Kontakt osoba: Brankica Georgievska Web stranica: www.mof.org.mk ZAVOD ZA KULTURO DIALOGA „ZA IN PROTI“ Svetosavska 24, 1000 Ljubljana, Slovenija Email: bojana.skrt@siol.net; debata@siol.net Telefon: +386 41 42 33 77 Kontakt osoba: Bojana Skrt Web stranica: www.zainproti.com CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKACIJU „LOGOS“ Jadrnaksi put bb, 85 310 Budva, Crna Gora Telefon: +382 67 396 262 Faxks: +382 33 451 260 (SMŠ „Danilo Kiš―) Email: logosbudva@gmail.com; krsto.vukovic@gmail.com Kontakt osoba: Krsto Vuković

ЗА «ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА»: Сања Влаисављевић ИЗВРШНE УРЕДНИЦE И РЕДАКТОРКE: Тијана Љубоје и Ања Генго РЕДАКЦИЈА: Тијана и Ања ДТП: Анеса Вилић ИЗДАЈЕ И УМНОЖАВА: Центар за културу дијалога BЕБ ИНФО: Сеад Боровина

ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА САРАЈЕВО, БиХ

Извршни директор: Сања Влаисављевић ЦКД теам: Зоран Марчета Селма Диздаревић Анеса Вилић Надина Балагић Тијана Љубоје Јасмин Чечо Дин Херџелаш Ања Генго Амела Ибрахимагић

Сања

Влаисављевић

Зоран Марчетa

Селма

Диздаревић

Јасмин Чечо, IDEA BOARD of DIRECTOR

Анеса

Вилић

Надина Балагић

Дин

Херџелаш

Тијана Љубоје

Сеад

Боровина

Амела Ибрахимагић

GA Member

Ања Генго

„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel

31

IMPRESUM

„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je

isključiva odgovornost Centra za kulturu dijaloga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati

da odražava stavove Evropske Unije.“