Cvjetici Sv Franje

  • View
    255

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Cvjetici Sv Franje

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    1/91

    U IME ISUSA KRISTA RASPETOGAI NJEGOVE SLAVNE MAJKE

    31. svibnja 1396, u predveerje Vazma Kristova tijela, poinju Cvjetii gospodina

    svetog Franje.

    Ovo je pobono djelo od koristi za sve vjerne krane, jer je napisano prema ivotu i

    muci naega Gospodina Isusa Krista.

    U ovoj se knjizi nalaze udesa i poboni primjer slavnog siromaka, gospodina svetog

    Franje, i njegove pobone brae.

    Na slavu Isusa Krista. Amen.

    ____________

    1

    O osnutku Reda i o dvanaestorici prvihdrugova svetog Franje

    Prije svega moramo znati da je slavni sveti Franjo sebe i svu djelatnost svoga ivotaoblikovao po uzoru na Gospodina naeg Isusa Krista. Pa kao to je Isus Krist na

    poetku svoga poslanja izabrao dvanaest apostola, koji su ostavili sve zemaljsko islijedili ga u siromatvu i ostalim krepostima, tako je i sveti Franjo, poevi osnivatiRed, izabrao dvanaest drugova, koji su prihvatili najvee siromatvo. I kao to se

    jedan od dvanaest Kristovih apostola, odbaen od Boga, objesio o konopac, tako je ijedan od dvanaest drugova svetog Franje - a zvao se brat Ivan Kapelski - napustio Redi konano se objesio. Ovo je za izabrane bio potresan primjer i poticaj na poniznost istrah, jer su vidjeli da nitko nije siguran hoe li do svretka ustrajati u milosti Bojoj.

    I kao to su dvanaestorica apostola bili vrlo sveti ljudi, ispunjeni Duhom Svetim, takosu i sveti drugovi svetog Franje bili ljudi neobine svetosti, kakve svijet nije vidiotamo od apostolskih vremena. Neki je od njih bio uzdignut u tree nebo poput svetogPavla. To je bio blaeni Egidije. Jednome drugom - bio je to brat Filip Lungo -dotaknuo je aneo Boji usne, kao nekoIzaiji proroku. Brat Silvestar razgovarao je sIsusom Kristom kao prijatelj s prijateljem, poput Mojsija koji je razgovarao s Bogom.

    Neki drugi opet - skromni brat Bernardin - uzdizao se otrinom svoga uma kao oraoprema svjetlu boanske mudrosti, poput Ivana Evaneliste. On je znao najdubljetumaiti boansku rije. Jedan je od njih bio od Boga posveen i priznat svetim nanebu dok je jo boravio na zemlji. Bio je to brat Rufin, plemeniti Asianin. Tako su isvi ostali bili obdareni jedinstvenim znakovima svetosti, kao to e se to pokazati uslijedeim poglavljima.

    1

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    2/91

    2

    Kako je brat Bernardo Kvintavalski,prvi Franjin drug, napustio svijet da slui Bogu

    Prvi drug svetog Franje bio je brat Bernardo iz Asiza, koji se obratio na ovaj nain.

    Premda se sveti Franjo veodrekao svijeta, inio pokoru, izlagao preziru i ponizivaose, jo je uvijek bio u svjetovnom odijelu. To je bio razlog da su mnogi mislili da muse pomutila pamet, te su ga smatrali luakom. I roaci i stranci tjerali su ga od sebe,

    bacajui na njega blato i kamenje. On je svu ovu nepravdu i prezir podnosio kao da jegluh i nijem.

    Gospodin Bernardo, jedan od najplemenitijih, najbogatijih i najmudrijih u gradu,poeo je duboko razmiljati o Franjinu umijeu potpunog prezira svijeta, o njegovojvelikoj strpljivosti u nepravdama i nepotivanju, te kako on uistinu vedvije godine

    podnosi prezir i omalovaavanje svakog ovjeka. I kako je uza sve to, kako se baremini, sve vri i strpljiviji.

    Gospodin Bernardo pone o svemu tome razmiljati i ree u sebi: Nije nikakomogue da ovaj Franjo ne bi bio pun velike Boje milosti! Stoga on pozva svetogFranju da s njime te veeri veera i da bude kod njega. Sveti Franjo prihvati poziv das njim veera i da kod njega spava. Tada odlui gospodin Bernardo u svom srcu da

    pomno i paljivo promatra njegovu svetost. Naredi da mu se spremi krevet u njegovojvlastitoj sobi, u kojoj je svake noi gorjela svijea.

    Da sakrije svoju svetost, sveti Franjo, im je uao u sobu, baci se na krevet i priinikao da spava. Nakon nekoliko asaka uini slino i gospodin Bernardo: legne i ponesnano hrkati kao da duboko spava. Kako je sveti Franjo mislio da gospodin Bernardo

    doista spava, ustade iz postelje i stade kleei moliti; dignuo je ruke i oi prema nebui govorio je s najveom pobonou i arom: Boe moj, Boe moj! itavu no, svedo jutra, nije nita drugo govorio, ve je neprestano opetovao: Boe moj... i kodtoga je gorko plakao. Dok je sveti Franjo to govorio, razmiljao je i divio seuzvienosti Presvetoga Trojstva koje se odluilo da svog ubogoga Franju postavisredstvom spasa vlastite due i dua drugih. Prosvijetljen prorokim duhom, vidio jeunaprijed velika djela koja e Bog proizvesti po njemu i po njegovu Redu. Tada jerazmiljao o svojoj nesposobnosti, vapio je i molio Boga da on svojim milosrem isvemogunou, bez koje ljudska slabost ne moe nita, nadopuni i pripomognedovriti ono to on sam po sebi ne bi mogao.

    Gospodin Bernardo promatrao je kod svjetla svijee pobone kretnje svetog Franje teje pomno razmiljao o njegovim svetim rijeima to ih je govorio. Ovo ga je dirnulo,

    a Duh Sveti mu je nadahnuo da promijeni svoj ivot. Kad je nastalo jutro, pozvasvetog Franju i ree mu: Brate Franjo, u svom sam srcu vrsto odluio ostaviti svijeti posluati sve to mi zapovjedi. Kad je sveti Franjo to uo, razveselio se u duhu irekao: Gospodine Bernardo, ovo to govorite tako je veliko, divno i uzvieno djelo,te nam valja iskati savjeta od naega Gospodina Isusa Krista i moliti ga, ako mu sesvidi, da nam pokae svoju volju i da nas naui kako da to izvrimo. Zato poimo u

    biskupsku crkvu, gdje se nalazi dobar sveenik, i zamolit emo ga za svetu misu.Ostat emo do Treega asa i molit emo Boga da nam, poto tri puta otvorimo misnuknjigu, pokae put koji eli da izaberemo. Gospodin Bernardo odgovori da mu se

    ovaj prijedlog svia.

    2

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    3/91

    I zaista, otioe u biskupiju. Poto su pribivali misi i molitvi Treeg asa, sveti Franjozamoli sveenika da uzme misnu knjigu, da je blagoslovi znakom kria i otvori tri

    puta u Boje ime.

    Kad je prvi puta otvorie, pokaza se izreka to ju je, prema Evanelju, Krist rekaomladiu koji ga je pitao kako bi mogao postati savrenim: Ako eli biti savren,

    hajde prodaj to posjeduje i podaj novac siromasima, onda doi i slijedi me. Koddrugog otvaranja naioe na rijei koje je Isus Krist rekao apostolima kad ih je poslao

    propovijedati: Nita ne uzimajte na put: ni tapa , ni torbe, ni kruha, ni novca.

    Time ih je htio pouiti da sve svoje pouzdanje stave u Boga i da se sa svim svojimsnagama dadu na propovijedanje Evanelja. Kad su trei puta otvorili misal, naili suna ove Kristove rijei: Tko hoe ii za mnom, neka se odree samoga sebe, uzmesvoj kri i slijedi me.

    Tada ree sveti Franjo gospodinu Bernardu: To je savjet to nam ga daje Krist. Poi,dakle, i uini sve to si uo. Neka bude blagoslovljen na Gospodin Isus Krist koji seudostojao pokazati nam svoj evaneoski put.

    uvi to, gospodin Bernardo ode i proda sve to je imao, a toga je bilo vrlo mnogo. Svelikom radou razdijeli sve siromasima, udovicama, siroadi, hodoasnicima,samostanima i bolnicama. Kod toga mu je pomagao sveti Franjo vjerno i promiljeno.

    Kad je jedan ovjek, koji se zvao gospodin Silvestar, vidio kako sveti Franjo dijelitolik novac siromasima iz ljubavi prema Bogu, obuze ga lakomost, te ree svetomFranji: Jo mi nisi potpuno isplatio kamenje koje si od mene kupio za popravakcrkve. Budui da sad ima novaca, plati mi.

    Franjo se zaudio njegovoj lakomosti. Ne htjede se s njim prepirati, vekao istinitiobdravatelj Evanelja izvadi iz pregae gospodina Bernarda pune ake novaca, dadeih gospodinu Silvestru govorei: eli li jo vie, dat u ti. Veseo i sretan otiao je

    gospodin Silvestar kui.Naveer je mislio o svom postupku te poeo sam sebe koriti zbog svoje lakomosti irazmiljao je o gorljivosti i aru gospodina Bernarda i svetoga Franje. Tri je noiuzastopce dobio od Boga ovo vienje: iz usta svetoga Franje izlazio je zlatan kri;gornji je vrh kria doticao nebo, a krakovi su se irili od istoka do zapada.

    Zbog toga vienja i iz ljubavi prema Bogu on razdijeli sve to je posjedovao i postamanji brat. U redu je postigao veliku svetost i dobio milost da je mogao razgovarati sBogom kao prijatelj s prijateljem, ega je bio sveti Franjo svjedokom, ne samo

    jednom veesto puta. No o tome e biti kasnije govora.

    Gospodin Bernardo takoer je esto dobivao sline milosti od Boga. On je padao u

    zanos dok je razmiljao o Bogu. Sveti je Franjo obiavao govoriti da je Bernardovrijedan svake asti, da je on osnovao Red, jer da je on prvi koji se bio odrekao svijeta

    ne zadravi za sebe nita, nego je sve dao Kristovim siromasima. Kad je vejednomprihvatio evaneosko siromatvo, sav se predao u ruke Raspetoga.

    Neka on od nas bude blagoslovljen u vijeke vjekova. Amen.

    3

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    4/91

    3

    Sveti Franjo odlazi u umu da razgovara s bratomBernardom kojega nae u dubokom razmatranju

    Poboni sluga Raspetoga, gospodin sveti Franjo, zbog teke pokore i neprestanaplaa, toliko je oslijepio da je jedva vidio malo svjetla.

    Jednom je zgodom otiao iz mjesta gdje je boravio k bratu Bernardu da s njimerazgovara o boanskim stvarima. Nae ga u nekoj umi. Brat Bernardo je molio i bio

    posve sjedinjen s Bogom. Kad se sveti Franjo pribliio mjestu gdje je bio svetiBernardo zovne ga: Doi i razgovaraj s ovim slijepcem!

    Brat Bernardo mu ne odgovori nita, jer su njegov duh i pamet, kao u ovjeka dubokarazmatranja, bili zaneseni i uzdignuti k Bogu.

    Budui da je svetom Franji bilo poznato iz iskustva kako brat Bernardo ima posebnu

    milost da moe govoriti s Bogom, a onda lijepo i o Bogu, elio je s njim razgovarati.Nakon nekog vremena zovnu ga drugi pa i trei puta istim rijeima kao i prvi puta, aliga brat Bernardo nijednom ne u. Stoga niti je to odgovorio niti doao. Sveti seFranjo udalji od njega neutjeen i alostan. udio se zato brat Bernardo nije doao knjemu, premda ga je tri puta zvao.

    U tim mislima poe sveti Franjo dalje. Kad se sveti Franjo dosta udaljio, ree bratukoji ga je pratio: Ostani ovdje i priekaj me, a sam se uputi na neko osamljenomjesto, baci se na koljena i molio je Gospodina Boga da mu oituje zato mu bratBernardo nije odgovorio. Dok je sveti Franjo molio, u glas koji mu ree: O bijedni iubogi ovjee, zato si uznemiren i smuen? Mora li ovjek ostaviti Boga zbogstvorenja? Brat Bernardo, kad si ga zvao, bio je sjedinjen sa mnom. Nije, dakle,

    mogao doi k tebi niti odgovoriti. Ne udi se to ti on nije odgovorio, jer tko je utakvu duevnom stanju, ne moe nita uti.

    Kad je sveti Franjo uo ovaj Boji odgovor, smjesta se pouri bratu Bernardu da seponizno optui zbog misli koje je imao o njemu.

    Kad je brat Bernardo vidio da k njemu dolazi sveti Franjo, poe mu u susret te mu sebaci pred noge. Sveti ga Franjo podigne i ispripovjedi mu s dubokom poniznou toje mislio o njemu, kako se zbog njega uznemirio te kako ga je Bog umirio. I tada muree: U ime svete poslunosti nalaem ti da uini ono to u ti zapovjediti. BratBernardo bojei se da mu sveti Franjo ne zapovjedi kakvu pretjeranu stvar, kako jeobiavao, najzgodnijim je nainom htio izbjei Franjinu nalogu te mu odgovori

    ovako: Spreman sam posluati vas, samo ako i vi meni obeate izvriti ono to i ja odvas molim.

    Kad je sveti Franjo to obeao, brat Bernardo je nastavio: Govorite, oe, to elite, i jau to uiniti. Tada sveti Franjo ree: Zapovijedam ti pod svetu poslunost da me, zakaznu zbog moje preuzetnosti i naglosti srca, smjesta baci na zemlju, da mi stavi

    jednu nogu na grlo a drugu na usta i da tako prijee preko mene tri puta, grdei me ikorei. Nadalje ti nalaem da mi posebno govori: Lei tu, prostae, sine PetraBernardona! Odakle ti samo tolika oholost, ti prezira vrijedni stvore?

    Premda mu se ovo inilo okrutnim, brat Bernardo izvri Franjin nalog u ime sveteposlunosti, i to toliko obzirno, koliko je to bilo mogue. Poslije toga ree svetiFranjo: Sada ti meni zapovijedi to eli da uinim, jer sam ti obeao da u te

    posluati. Brat Bernardo ree: Ja ti pak nalaem u ime svete poslunosti da me svaki

    4

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    5/91

    puta kad smo zajedno strogo ukori i ispravlja moje pogreke. Nato se sveti Franjovrlo zaudi, jer je brat Bernardo bio toliko svet da se na njemu nije mogla vidjeti ni

    jedna mana vrijedna prijekora.

    Budui da je sveti Franjo brata Bernarda veoma cijenio zbog njegove svetosti, od togje asa s njim bio zajedno vrlo rijetko, i to samo zbog ovog naloga. No, kad je zaelio

    da ga vidi i slua kako govori o Bogu, morao se vrlo prisiljavati da ode k njemu. Adjelovalo je to na najveu pobonost gledati s kolikom se ljubavlju, potivanjem i

    poniznou sveti otac Franjo druio i razgovarao s bratom Bernardom, svojimprvoroenim sinom.

    Na slavu Kristovu. Amen.

    4

    Kako je sveti Franjo iao na grob svetog Jakoba u panjolskui ostavio brata Bernarda da se brine o nekom bolesniku;kako je aneo zaprijetio bratu Iliji koji ga nije posluao

    U poetku, kada je Red bio tek osnovan i kad je bilo malo brae te nisu imali stalnaboravita, poe sveti Franjo iz pobonosti na grob svetog Jakoba u panjolsku. Sasobom je uzeo nekoliko brae, mou kojima bijae i brat Bernardo. Nakon duegazajednikog pjeaenja dou u neki grad te putem naiu na siromana i bolesnaovjeka koji im se saali te sveti Franjo ree bratu Bernardu: Sinko moj, elim da

    ovdje ostane i da slui ovom nemoniku. Brat Bernardo ponizno primi ovaj nalogkleei i prignuvi se i osta na onom mjestu, a sveti Franjo s ostalim drugovima poe

    na grob svetog Jakoba.

    Kad su stigli onamo i proveli cijelu nou molitvi na grobu svetog Jakoba, Bog objavisvetom Franji da treba osnivati mnoga boravita, jer se njegov Red ima proiriti inarasti do velike mnoine. Radi toga poe sveti Franjo osnivati samostane po mnogimmjestima. Kako se sveti Franjo vraao istim putem kojim je i doao ka grobu, susretne

    ponovno brata Bernarda s onim bolesnikom kod kojega je brat Bernardo ostao. Taj je,meutim, potpuno ozdravio. Sveti Franjo dopusti bratu Bernardu da slijedee godine

    poe na grob svetog Jakoba, a sam se vrati u Spoletsku dolinu.

    Ondje se zaustavi na nekom osamljenom mjestu s bratom Maseom, bratom Ilijom i

    drugima. Svi su se ovi trudili da ne dodijavaju svetom Franji ili da ga ne rastresaju zavrijeme molitve, jer su ga veoma cijenili i potivali, a i znali su da mu Bog u molitvioituje velike stvari.

    Dogodilo se jednoga dana dok je sveti Franjo u umi bio zadubljen u molitvi da jedoao neki lijepi mladiu putnikom odijelu do vrata boravita te kucao buno i jakotako dugo da su se braa gotovo uplaila. Brat Maseo poe do vrata, otvori ih i reknemladiu: Odakle dolazi, sinko, i emu ovaj nain kucanja? ini mi se da nitko dosada nije tako estoko kucao.

    Mladiupita: Pa kako se mora ovdje kucati?

    Pokucaj tri puta, odgovori brat Maseo, jedno za drugim, a izmeu toga neka bude

    stanke. Tada ekaj tako dugo koliko je dosta da izmoli Oena za brata koji e doi ktebi. Ne doi li u meuvremenu, pokucaj ponovo.

    5

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    6/91

    Meni se veoma uri, odgovori mladi, i ja sam zato tako buno kucao, jer morampoi na daleki put, a doao sam ovamo da razgovaram s bratom Franjom. Ali on je uumi na molitvi te ga ne htjedoh smetati. Stoga poi bratu Iliji i kai mu da bih ga htioneto pitati, jer sam uo da je on veoma pametan ovjek.

    Tada brat Maseo ode k bratu Iliji i rekne mu da poe mladiu koji ga eli neto pitati.

    Brat Ilija, rasrdivi se, ne htjede poi. Brat Maseo nije znao to da uini, kako daodgovori mladiu. Kae li: Brat Ilija ne moe doi, lagao bi; ako bi pak rekao: Ilijase razljutio i odbio da doe, bojao se da se mladine sablazni.

    Kako je brat Maseo dugo oklijevao da se vrati, pokuca mladipo drugi puta jednakoonako kao i prvi put, na to brat Maseo odmah doe i kae mladiu: Ti se nisi draomojih uputa s obzirom na kucanje.

    Mladiodgovori: Ako brat Ilija ne eli doi k meni, idi tada i reci svetom Franji dasam doao razgovarati s njim, ali, jer ne elim da napusti molitvu, kai mu neka mi

    poalje brata Iliju.

    Brat Maseo ode svetom Franji koji se molio u umi s uzdignutim licem prema nebu te

    ga obavijesti o zahtjevu mladia i o odgovoru brata Ilije.A ovaj mladibijae aneo Boji u ljudskoj prilici.

    Sveti Franjo, ne maknuvi se s mjesta i ne spustivi lica, ree bratu Maseu: Poibratu Iliji i kai mu da u ime svete poslunosti mora odmah poi k mladiu. Kad jebrat Ilija uo Franjinu zapovijed, veoma se razljuti i otresito poe do vrata. Otvori ih svelikom bukom i upita mladia: to hoe?

    Brate, pripazi na srdbu, ree mu mladi, jer mi se ini da si jako srdit. Srdba je,naime, zapreka spasu i spoznaji istine.

    Brat Ilija ree ponovo mladiu: Kai to eli?

    Pitam te, odgovori mladi, je li onima koji opsluuju sveto Evanelje slobodnojesti togod se stavi pred njih, kako je to Krist rekao svojim uenicima? I jo te pitamje li doputeno ikojeg ovjeka optereivati bilo kakvim pravilom koje se protivievaneoskoj slobodi?

    Brat Ilija odgovori drsko: Ja to dobro znam, ali tebi ne elim kazati, a ti se brini zasvoje stvari.

    Mladiodvrati: Ja bih znao bolje odgovoriti na to pitanje nego ti.

    Tada brat Ilija s velikim gnjevom i uzrujanou zalupi vratima i ode. Kasnije ponesam razmiljati o postavljenim pitanjima i obuzme ga sumnja koju nije mogao rijeiti.Kad je brat Ilija postao vikar Reda, zapovjedio je da nijedan brat ne smije jesti mesa, ato se protivilo svetom Evanelju i Pravilu svetog Franje. Prema tome, gornje se

    pitanje odnosilo upravo na njega, a on nije umio rijeiti ovu potekou. Sada se Ilijasjetio mladieve skromnosti i jednostavnosti i, jer je rekao da moe na postavljeno

    pitanje bolje odgovoriti negoli on, poe ponovo na vrata i otvori ih da zatrai odgovorod mladia. No, mladia vie ne bi, jer oholi i naduti brat Ilija nije bio dostojan da

    ponovo razgovara s anelom.

    Sveti se Franjo, komu je Gospodin Bog sve oitovao, vrati iz dubrave, pokara brataIliju vrlo strogo i ree mu povienim glasom: Zlo si uinio, oholi Ilija, jer si otjeraood nas svetog anela koji je doao k nama da nas poui. Kaem ti da se jako bojim zatebe da ne umre izvan ovoga Reda zbog svoje oholosti. Tako se i dogodilo, kako jesveti Franjo prorekao. Brat Ilija umro je izvan Reda.

    Istoga dana, istoga asa, kada je aneo otiao od brata Ilije, ukazao se u istom oblikubratu Bernardu koji se vraao s groba svetog Jakoba, a bio je na obali neke velike

    6

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    7/91

    rijeke. Pozdravi ga njegovim jezikom govorei: Bog ti dao mir, dobri brate! BratBernardo se zadivio ljepoti toga mladia te lijepom i uljudnom pozdravu na svommaterinskom jeziku. Brat Bernardo ga upita: Odakle dolazi, moj dobri mladiu?

    Aneo odgovori: Dolazim iz onoga mjesta gdje se nalazi sveti Franjo. Htjedohgovoriti s njim, ali ne mogoh, jer se nalazio u umi u molitvi i razmiljao je o

    boanskim stvarima, stoga ga nisam htio smetati. U onom mjestu bili su s bratomFranjom takoer brat Maseo, brat Ilija i brat Egidije. Brat me Maseo poui kako sekuca na samostanska vrata po obiaju brae, ali brat Ilija mi ne htjede odgovoriti na

    pitanja koja sam mu postavio. On kasnije poali svoj postupak, elio me je ponovovidjeti, ali me vie nije naao. Poto je aneo ovo ispripovjedio, upita brataBernarda: Zato ne poe na drugu stranu rijeke?

    Brat Bernardo mu odgovori: Bojim se da je voda preduboka.

    Poimo zajedno, ree aneo, ne boj se. Tada ga aneo uze za ruke i u tren oka gaprenese na drugu obalu rijeke.

    Sada je bilo bratu Bernardu jasno da je to Boji aneo. S velikim strahopotovanjem i

    veseljem glasno klikne: Budi blagoslovljen, Boji anele! Kai mi kako se zove?Aneo odgovori: Zato me pita kako se zovem? Moje je ime divno i veliko!

    Rekavi to aneo, nestade, a brat Bernardo ostade utjeen i nastavi svoje putovanje uvelikom veselju. Brat Bernardo dobro zapamti dan i as kada mu se ukazao aneo.Kad je doao na ono mjesto gdje je boravio sveti Franjo sa svojom braom,ispripovijedao im je u tanine svoj sluaj. Tada ustanovie sa sigurnou da je to bioisti aneo koji se ukazao njima i njemu, i to istog dana i istog asa, i zahvalie Bogu.Amen.

    5

    Brat Bernardo poe u Bolonjuda pronae mjesto za brau

    Budui da su sveti Franjo i njegovi sljedbenici bili pozvani i od Boga izabrani da noseu svom srcu, u svojim djelima i rijeima kri Isusa Krista, izgledali su kao razapeti. I

    bili su raspeti, kako u svojem djelovanju tako i u strogosti svoga ivota. Stoga su iz

    ljubavi prema Kristu vieeznuli za prezirom i pogrdama negoli za svjetovnimastima i ispraznim ljudskim pohvalama. tovie, bili su veseli kad bi ih tko uvrijedio,

    a alosni kada su im ljudi iskazivali panju.

    Svijetom su prolazili kao hodoasnici i tuinci ne nosei sa sobom nita osimRaspetoga Krista. Bili su prava loza na pravom okotu Isusu Kristu. Bili su to ljudikoji su ivjeli ivotom Isusa Krista. Stoga su bili od velike duhovne koristi za ljude i

    predobivali ih za Boga.

    U prvim danima kad je Red bio tek osnovan posla sveti Franjo brata Bernarda uBolonju kako bi ondje, koliko bude primio milosti od Boga, privodio ljudeGospodinu. Brat Bernardo, prekriivi se, oprosti se od brae i poe u ime svete

    poslunosti u Bolonju.

    7

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    8/91

    Kad su ga djeca spazila u prostoj i gruboj haljini, pravila su od njega ale i govorilamnoge pogrde kako se to obiava s luakom. Brat Bernardo sve je ovo podnosiostrpljivo i radosno iz ljubavi prema Isusu. tovie, da bi ga mogli jo vie izrugivati,

    poe namjerno na gradski trg i ondje sjedne. Tada dooe mnoga djeca i odrasli. Nekiod njih potezahu ga za kapucu ovamo i onamo; netko ga pospe prainom, a drugi

    bacahu na nj kamenje; neki ga polijevahu vodom. On ostade mirno na svom mjestu,vesela i radosna lica, niti se tuio niti uznemirivao. Sauvavi strpljivost i odlunost,

    brat Bernardo bio je radostan i nije se tuio niti sakrio, nego se kroz nekoliko danavraao na trg kako bi mogao to vie trpjeti.

    Strpljivost je djelo savrenstva, znak i mjerilo kreposti. Neki ueni doktor prava vidioje sve ovo i promatrao ustrajnost i krepost brata Bernarda, i ne vidjevi ga nikadauznemirena zbog tolikih uvreda, ree u sebi: ovaj je ovjek uistinu svetac. Tada mu se

    priblii te ga upita: Tko si i zato si ovamo doao?

    Brat Bernardo umjesto odgovora zavue ruku u dep, izvue Pravilo svetoga Franje iprui mu da proita. Kad je ueni sudac proitao Pravilo i otkrio u njemu izvanredne i

    gotovo savrene ivotne savjete, vrlo zadivljen i zau

    en obrati se sakupljenimljudima i ree: Zaista, ovo je najsavrenije Pravilo duhovnog ivota kakvo do sadanisam nikada vidio. Ovaj ovjek i njegovi prijatelji mogu se ubrojiti meu najsvetijeljude ove zemlje. I stoga svi oni koji ih izruguju teko grijee. Ovaj brat ovdjezasluuje najvee potovanje, jer je velik Boji prijatelj. Tada ree bratu Bernardu:elite li mjesto u kojem biste mogli dolino sluiti Bogu, rado u vam ga dati radispasa svoje due.

    Gospodine, ree brat Bernardo, vjerujem da ova ponuda dolazi od Isusa Krista.Stoga je i rado prihvaam na slavu Kristovu.

    Tada ueni sudac brata Bernarda s velikim veseljem i ljubavlju odvede svojoj kui idade mu mjesto koje mu je prije obeao. Uredi ga i namjesti na svoj raun. Od togavremena postade ovaj sudac ocem i zatitnikom brata Bernarda i njegovih drugova.

    Narod poe tovati brata Bernarda zbog njegova sveta ivota. Svatko tko ga se mogaodotaknuti ili ga vidjeti, smatrao se sretnim i blagoslovljenim. Ali on, kao vjerniKristov uenik i sljedbenik poniznoga svetog Franje, poboja se da mu ovo tovanje neoduzme mir i lii ga spasenja due. Napusti ovo mjesto i vrati se svetom Franji te muree: Oe, u Bolonji sam prihvatio ponueno mi mjesto. Poalji onamo kojega bratada mjesto dri u redu i da ondje stanuje, jer moj daljnji boravak u onom gradu ne bimogao biti od koristi. Naprotiv, zbog pretjerana tovanja koje sam uivao kod naroda

    bojim se da ne bih vie izgubio negoli dobio. Kad je sveti Franjo uo kako se Bogposluio bratom Bernardom, zahvali Gospodinu koji je proirio njegov Red i umnoio

    broj siromanih uenika kria. Kasnije sveti Franjo posla svoje uenike u Bolonju i uLombardiju, gdje osvojie mnoga mjesta na ast i slavu dobroga Isusa. Amen.

    8

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    9/91

    6

    Kako je sveti Franjo blagoslovio brata Bernardai kako mu je predao Red na upravljanje

    Brat je Bernardo bio tako svet da ga je sam sveti Franjo vrlo tovao i esto hvalio.Kad je jednoga dana sveti Franjo kleei pobono molio, objavio mu je Bog da e se

    brat Bernardo, s Bojim priputenjem, morati estoko boriti sa zlim duhovima.Budui da je sveti Franjo ljubio brata Bernarda kao svog sina, imao je veliku suut

    prema njemu. Stoga se kroz mnogo dana obraao molitvom i plaem Gospodinu Boguza njega i zaklinjao Isusa Krista za pobjedu nad zlim duhom. Dok je tako pobonomolio, jednoga dana uo je sveti Franjo Boji odgovor: Franjo, ne boj se. Sve napastikoje su se na brata Bernarda oborile s mojim su doputenjem da se iskuaju njegovekreposti i kao kruna za njegove zasluge. Konano e on pobijediti sve neprijatelje iuivat e u gozbi u Bojem kraljevstvu.

    Kad je to uo sveti Franjo, obuze ga veliko unutarnje veselje, i zahvaljivao je Bogu.Od tada je jo vie ljubio i potivao brata Bernarda.

    Tu je svoju ljubav sveti Franjo jasno pokazivao ne samo za vrijeme svoga ivota,nego ju je pokazao i na samrti. Kad je sveti Franjo bio na umoru, kao patrijarh Jakob,okruen svim svojim pobonim sinovima koji su plakali nad gubitkom svojegaljubljenog oca, pitao je: Gdje je moj prvoroenac? Doi k meni, sine, da blagoslovimtvoju duu prije negoli umrem.

    Tada brat Bernardo apnu bratu Iliji, koji je bio vikar Reda: Oe, poi ti na desnusveevu stranu da te blagoslovi.

    Kad je brat Ilija doao na desnu stranu, sveti Franjo, koji je bio izgubio vid jer je

    mnogo plakao, stavi svoju desnu ruku na glavu Ilijinu i ree: To nije glava mogaprvoroenca brata Bernarda.

    Tada doe brat Bernardo na njegovu lijevu stranu, sveti Franjo prekrsti ruke, stavidesnu na glavu brata Bernarda a lijevu na glavu brata Ilije, te ree bratu Bernardu:Blagoslovio te Otac naega Gospodina Isusa Krista duhovnim i nebeskim

    blagoslovom u Kristu, jer si prvi bio izabran da u ovom svetom Redu dajeevaneoski primjer u nasljedovanju Krista i evaneoskog siromatva. Ti nisi, izljubavi prema Kristu, samo razdijelio siromasima sve to si posjedovao, nego sisamoga sebe kao rtvu velikoduno prikazao Bogu u ovom Redu. Neka te blagoslovina Gospodin Isus Krist, a blagoslivljam te i ja, njegov siromani sluga, vjenim

    blagoslovom: kad hoda i kad stoji, kad bdije i kad spava, kad ivi i kad umre.Neka svaki onaj koji te blagoslivlje primi puninu blagoslova, a koji te proklinje, nekane ostane bez kazne. Budi voa svojoj brai. Neka braa sluaju sve tvoje zapovijedi.Ti ima pravo primati u ovaj Red i otputati iz njega sve koje eli, i neka nitko od

    brae nema vlasti nad tobom. Tebi doputam da ide kamo god eli.

    Nakon Franjine smrti braa su brata Bernarda ljubila i duboko tovala kao asnog oca.A kad se bratu Bernardu pribliavala smrt, skupie se mnoga braa sa svih stranasvijeta oko njega. Meu njima je bio potovani, divni i aneoski brat Egidije. Kadugleda brata Bernarda, ree s velikom radou: Gore srca, brate Bernarde, goresrca! Brat Bernardo apnu jednom bratu da pripravi zgodno mjesto gdje bi bratEgidije mogao rezmatrati. On to i uini.

    Kad je brat Bernardo osjetio da je prispjela posljednja ura njegova ivota, uspravi se iree svoj sakupljenoj brai: Draga moja brao, neu mnogo govoriti, ali nastojte tako

    9

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    10/91

    ljubiti redovniki stale kao to sam ga ja ljubio, pa ete imati to ja sada imam. I viete nai u svojoj dui to ja sada u svojoj osjeam. Sada sam tako sretan u svojoj duida za tisuu svjetova ne bih elio drugom sluiti nego samo naem Gospodinu IsusuKristu. Sebe samoga pak optuujem pred naim Spasiteljem Isusom Kristom i vama,

    brao, za svaki grijeh koji sam uinio. Molim vas, draga moja brao, ljubite se

    meusobno.Poto je rekao ove i druge spasonosne savjete, ponovno legne, lice mu zasja veseljemi natprirodnim sjajem, emu su se sva braa udila. U ovom veselju poe njegovasveta dua, okrunjena slavom, iz ovoga ivota u blaeni ivot anela.

    Na hvalu i slavu Kristovu. Amen.

    7

    Kako je Sveti Franjo postio etrdeset danai kroz to vrijeme pojeo samo polovicu kruha

    Pravi sluga Isusa Krista, gospodin sveti Franjo, bio je u mnogome drugi Krist, dansvijetu za spasenje ljudi. Bog Otac htio je da u mnogim djelima postane jednaknjegovu Sinu Isusu Kristu, kako se to vidi u asnom bratstvu od dvanaest uenika, uudnovatoj tajni svetih rana, te u neprekidnom postu kroz etrdeset dana to ga je

    provodio na ovaj nain.

    Kad je jednom sveti Franjo, na dan Poklada, bio u blizini jezera kod Perue u kui

    jednog svog potivatelja, kod kojeg je i prenoio, Bog ga je nadahnuo da ode na otokna tom jezeru i ondje provede Korizmu. Stoga sveti Franjo zamoli toga svogpotivatelja da ga, za ljubav Kristovu, preveze svojom laicom na otok, na kojem nijeivio nitko. A htio je da to bude u noi na Pepelnicu, da to nitko ne vidi.

    Poboni Franjin prijatelj, zbog svoje privrenosti prema njemu, ispuni mu elju ipreveze svetog Franju na otok. Sveti Franjo nije sa sobom nita uzeo osim dvakomadia kruha. Sveti Franjo je zaklinjao svoga prijatelja, prije nego to se otisnuo odotoka, da nikome ne govori gdje se nalazi i neka ne dolazi po njega do Svetogetvrtka.

    Tako se rastadoe, a sveti Franjo ostade sam na otoku. Ondje nije bilo nikakvaskrovita gdje bi se mogao skloniti. Tada sveti Franjo ue u neku gutaru, u kojoj jeiblje i grmlje tvorilo skrovite slino kolibi ili toru. Ondje je on proboravio itavuKorizmu, a da nita nije jeo ni pio, osim to je pojeo polovinu jednog hljepia kako

    je to ustanovio poboni prijatelj, kad je doao na Svetietvrtak po svetog Franju.

    Naao je dva komadia kruha. Jedan je bio netaknut, a od drugoga bila je pojedenasamo polovica. Bit e da je sveti Franjo pojeo jednu polovicu kruha iz potovanja

    prema Kristovu postu i da bi se njegov post razlikovao od Kristova etrdesetdnevnogposta u kojem on niti je to jeo niti pio. Time to je pojeo samo polovicu kruha,otjerao je od sebe otrov tatine, a neprekinutim postom htio je nasljedovati Krista.

    Kasnije je na onom otoku gdje je sveti Franjo postio Bog uinio mnoga udesa zbognjegovih zasluga. Stoga poee ljudi ondje graditi kue i stanovati, i za kratko vrijeme

    nastade na tom otoku veliko i lijepo mjesto, gdje su se nastanila i braa. Braa

    10

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    11/91

    prozvae svoju kuu samostan na otoku. Ljudi i ene ovog otoka jo i danasiskazuju ast ovom samostanu i privreni su mu, jer je ondje postio sveti Franjo.

    Na slavu Kristovu. Amen.

    8

    Kako je sveti Franjo tumaio bratu Leonuu emu se sastoji savreno veselje

    Jednoga zimskog dana iao je sveti Franjo s bratom Leonom iz Perue prema SvetojMariji Aneoskoj. Obojica su se od velike hladnoe tresla. Sveti je Franjo razgovaraos bratom Leonom, koji je iao ispred njega, i rekao mu: Brate Leone, kad bi Bog dao

    da manja braa budu uzori svetosti i na duhovnu izgradnju cijelom svijetu, to ipak zapii i dobro zapamti! ne bi bilo savreno veselje. Hodajui dalje sa svojimdrugom, sveti Franjo ree po drugi puta: Kad bi braa vraala slijepcima vid,ozdravljala uzete, istjerivala avle, vraala gluhima sluh, hromima hod, nijemimaglas, te kad bi uskrisivala i mrtve koji su veetiri dana leali u grobu, zapamti, ni tone bi bilo savreno veselje. Idui tako dalje iza svog druga, sveti Franjo govorae

    povienim glasom: O, brate Leone, kad bi manja braa govorila svim jezicima iposjedovala veliko znanje, te kad bi mogli prorokovati i oitovati ne samo buduedogaaje nego takoer i tajne savjesti i due, zapamti, ni to ne bi bilo savrenoveselje. Kad su jo malo dalje ili, sveti Franjo govorae posve glasno: Brate Leone,ovice Boja! Kad bi manja braa govorila aneoskim jezikom i kad bi poznavalatijek zvijezda i svojstva biljaka, i kad bi otkrila sva bogatstva zemlje, te kad bi

    poznavala sve vlastitosti ptica i riba, ljudi i ivotinja, stabala i kamenja, korijenja ivode, zapamti, ni u tome ne bi bilo savreno veselje. Tako su ili jo neko vrijeme, asveti Franjo, gotovo viui, ree: Brate Leone, kad bi manji brat znao tako dobro

    propovijedati da bi obratio sve nevjernike na vjeru Kristovu, zapamti, ni u tome ne bibilo savreno veselje.

    Dok su oni tako razgovarali i prevalili dvije milje, upita brat Leon svetog Franju svelikim uenjem: Molim te, oe, u ime Boje, da mi kae u emu se sastojisavreno veselje?

    Sveti Franjo mu odgovori: Kad bismo doli k Mariji Aneoskoj mokri od kie,

    promrzli od zime, uprljani blatom i skreni glau, te pokucali na samostanska vrata, ikad bi doao rasren vratar te upitao: Tko ste vi? a mi rekli: Dvojica vae brae, aon nam odvratio: Vi ne govorite istinu naprotiv, vi ste lopovi koji varate svijet iotimate milostinju siromasima. Otiite odavle, neu vam otvoriti vrata. I kad nas ne

    bi pustio unutra, nego nas ostavio da vani i dalje stojimo u noi, snijegu, hladnoi, kiii gladi. Kad bismo mi tada bili sposobni svu ovu grdnju, tako veliku okrutnost inemilosrdnost strpljivo podnijeti, i kad bismo bez uzrujavanja, smetenosti i

    prigovaranja ponizno i ljubezno mislili da nas onaj brat dobro pozna i da mu je Bogdao da nam tako govori, o brate Leone, zapamti, to bi bilo savreno veselje. I kad

    bismo ponovo kucali na vrata, a on rasren izaao te nas kao dosadne dangube,psujui nas i bijui napao: Gubite se, prosti razbojnici, odlazite u svratite, ovdje ne

    moete ni jesti ni noiti. Kad bismo to podnijeli strpljivo i to smatrali velikomsreom, o brate Leone, to bi bilo savreno veselje. A ako bi nakon toga, prisiljeni

    11

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    12/91

    glau, hladnoom i nonom tamom, jo jae kucali, zaklinjajui vratara da nas zaljubav Boju pusti unutra, a kad bi on, jo vie razjaren, odgovorio: Razbojnici idosadni besposliari, dat u vam to vas ide, te iziao s velikim kvrgavim tapom,uhvatio nas za kapucu, bacio nas na zemlju, vukao po snijegu te nas naizmjenicetukao batinom. Kad bismo mi to podnijeli strpljivo i s ljubavlju i kod toga mislili na

    muke blagoslovljenoga Krista, u tome je savreno veselje.Sada, dragi brate, zapamti zakljuak: najvei je dar i milost Duha Svetoga koju dajeKrist svojim prijateljima, da moemo sami sebe obuzdati i iz ljubavi prema Kristudragovoljno podnositi nevolje, uvrede, pogrde te duevne i tjelesne neugodnosti. Mise ne smijemo ovim darovima ponositi, jer nisu nai, nego dolaze od Boga. Zatogovori Apostol: to ima, a da nisi primio? A ako si primio, zato se time hvali, kaoda je tvoje? Mi se moemo hvaliti samo kriem nevolja i patnja, kao to kaeApostol: Neu se hvaliti niim, osim kriem naega Gospodina Isusa Krista.

    Njemu neka bude slava i ast u vijeke vjekova. Amen.

    9

    Kako je sveti Franjo uio brata Leona moliti asoslovi kako je brat Leon protivno odgovarao svetom Franji

    U prve dane, na poetku Reda, naao se jednom sveti Franjo s bratom Leonom nanekom mjestu gdje ne bijae knjig iz kojih bi molili asoslov. Kad je dolo vrijeme u

    koje se moli Jutrenja, ree sveti Franjo bratu Leonu: Dragi moj brate Leone, minemamo asoslova ni knjiga iz kojih bismo mogli moliti Jutrenju. Da ipak

    upotrijebimo ovo vrijeme za molitvu Bogu, ja u pred tobom govoriti, a ti eodgovarati kako te pouim. Ja u kazati ovako: Brate Franjo, ti si vrlo mnogosagrijeio i mnoga zla uinio u svijetu da si zasluio pakao, a ti e, brate Leone,odgovarati: Ti govori istinu i zasluuje pakao.

    Brat Leon s golubinjom jednostavnou odgovori: Rado, oe. Zaponi u ime Boje.

    Sveti Franjo pone: Brate Franjo, ti si uinio u svijetu mnoga grena djela protivBoga, da si zasluio pakao.

    A brat Leon odgovori: Po tebi je Bog uinio toliko dobra te e poi u raj.

    Sveti Franjo ree: Ne govori tako, brate Leone, nego kad ja kaem: Brate Franjo, ti sipoinio protiv Boga tolika zla te zasluuje da te Bog prokune, odgovori ovako: Brate

    Fanjo, ti govori istinu i zasluuje da bude meu prokletima.

    Brat Leon odvati: Rado, oe.

    Tada sveti Franjo jecajui, plaui i udarajui se u prsa, govorae veoma glasno: OGospodine, Boe neba i zemlje, sagrijeio sam protiv tebe veoma mnogo i uiniomnoga zla te sam zavrijedio da me prokune. A brat Leon odvrati: O brate Franjo,Bog e ti iskazati toliku milost da bude meu blagoslovljenima blagoslovljen.

    Sveti se Franjo udio zato brat Leon uvijek govori protivno od onoga to mu jenaredio. Stoga ga pokara ovim rijeima: Zato ne odgovara onako kako sam te

    pouio? Zapovijedam ti u ime svete poslunosti da odgovara prema mojoj uputi. Jau rei ovako: O, opaki brate Franjo, ti misli da e Bog biti milosrdan prema tebi koji

    12

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    13/91

    si poinio tolike grijehe protiv Oca milosra i Boga svake utjehe? A ti, brate Leone,ovice moja, odgovorit e: Nikako nisi vrijedan smilovanja.

    No, kad je sveti Franjo rekao: O, opaki brate Franjo i tako dalje, brat Leon odvrati:Bog Otac, ije je opratanje neizmjerno vee negoli tvoji grijesi, bit e vrlomilosrdan prema tebi i dat e ti, osim toga, mnoge milosti.

    uvi ovaj odgovor, sveti se Franjo malo rasrdi i ree: Kako si se usudio raditi protivposlunosti i itavo vrijeme odgovara protivno onome to sam ti naredio? Brat Leonodgovori ponizno i s potovanjem: Bog znade, moj oe, da sam svaki puta htioodgovoriti onako kako si me ti pouio, ali Bog mi dade da govorim onako kako senjemu svia. Sveti Franjo se tome udio te je rekao bratu Leonu: Zaklinjem te,odgovori mi ovaj puta onako, kako sam ti rekao.

    Brat Leon odgovori: Reci, u ime Boje, ovaj puta u ti sigurno odgovoriti po elji.

    Sveti Franjo, plaui, ree: O, opaki brate Franjo, misli li da e Bog s tobom bitimilosrdan? i tako dalje, a brat Leon odvrati: tovie, primit e od Boga velikomilosre, uzvisit e te i proslaviti u vijeke, jer onaj koji se ponizuje, bit e uzvien.

    Drugaije ja ne mogu govoriti, jer Bog govori na moja usta.U toj poniznoj prepirci, s mnogo suza, u velikoj duhovnoj utjehi i molitvi probdjeecijelu no.

    Na hvalu Kristovu. Amen.

    10

    Kako je brat Maseo pitao svetog Franjuzato za njim svatko ide i eli ga vidjeti

    Jednom je sveti Franjo bio u boravitu kraj Porciunkule s bratom Maseom izMarinjana, ovjekom velike svetosti, razboritosti i dara da je mogao govoriti o Bogu,zbog ega ga je sveti Franjo mnogo ljubio. Kad se jednog dana sveti Franjo vraaokui iz ume gdje je molio, htio je brat Maseo iskuati njegovu poniznost. Stoga muizae u susret i, kao da se ali, ree mu: Zato za tobom? Zato za tobom? Zato zatobom? Sveti Franjo upita: to eli rei?

    Brat Maseo odgovori: elio bih znati zato za tobom idu svi ljudi, zato te svakamo

    prate, zato te svatko eli vidjeti, uti i tebi se podvrgavati? A ti nisi ni ovjek lijepatijela, niti posjeduje veliko znanje, a niti si plemikog roda. Zato, dakle, eli svatkoda ide za tobom?

    Kad je to uo sveti Franjo, veoma se razveselio, podigao je lice prema nebu i tako jestajao due vremena zanesen i uronjen u Boga. Kad je doao k svijesti, kleknuo je nazemlju, dao Bogu ast i hvalu, okrenuo se tada bratu Maseu i rekao mu: Ti si eliosaznati zato sav narod dolazi k meni? Upravo k meni? Zato me sav narod prati?Upravo mene? Ja ti mogu odgovoriti: to dolazi od najviega Gospodina koji svojimoima gleda dobre i zle. Njegove najsvetije oi nisu nale na zemlji meu grenicimanevrednijeg, nedostojnijeg i veeg grenika od mene. Bog je pak htio uiniti udo, i zato svoje djelo nije naao bjednije stvorenje od mene. Zato je mene izabrao, da postidi

    plemstvo, oholost i jakost, ljepotu i mudrost ovoga svijeta, kako bi svi upoznali dasvaka krepost, jakost i dobrota dolazi od njega, a ne od stvorova i da se nitko ne moe

    13

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    14/91

    hvaliti svojim djelima, veako se tko hvali, neka se hvali u Gospodinu, kome pripadasvaka ast i hvala na sve vijeke.

    Kad je brat Maseo uo taj ponizni odgovor i o njemu razmiljao, zadivio se i spoznaoda sveti Franjo posjeduje istinitu poniznost i pobonost.

    Na slavu i hvalu naega Gospodina Isusa Krista. Amen.

    11

    Kako je sveti Franjo naredio bratu Maseu da sena raskru okrene vie puta i kako su doli u Sijenu

    gdje je sveti Franjo uinio mnoga dobra djela

    Jednog dana ili su putem sveti Franjo i brat Maseo. Ovaj je iao malo ispred Franje.Kad su prevalili dio puta, stigoe do raskra s tri puta: jednim su mogli doi u Sijenu,drugim u Firencu, a treim u Arezzo. Brat Maseo upita: Oe, kojim putem moramo

    poi?

    Sveti Franjo odgovori: Kojim se Bogu svidi, onim emo krenuti.

    Brat Maseo ree: A kako emo upoznati volju Boju? Sveti Franjo odvrati: Poznaku koji u ti dati ili pokazati. Stoga ti zapovijedam u ime svete poslunosti, kako

    bi stekao zaslugu, da se na mjestu gdje se putovi sastaju i gdje sada stoji, okreepoput djece kad se igraju, i da se ne prestane okretati dok ti ne kaem.

    Brat Maseo okretao se vrlo dugo te je nekoliko puta pao na zemlju. Budui da mu

    sveti Franjo nije kazao da se prestane okretati, dizao se i opet se okretao, jer je htioostati vjeran zapovijedi svete poslunosti.

    Konano, dok se brzo okretao, ree sveti Franjo: Stoj i ne mii se. Brat Maseo sezaustavi. Sveti Franjo ga upita: Prema kojem gradu si okrenut licem? Brat Maseoodgovori: Prema Sijeni. Sveti otac ree: To je put kojim moramo ii po Bojojvolji. Putem se brat Maseo vrlo udio zato mu je sveti Franjo zapovijedao da seokree na raskru pred prolaznicima kao to se djeca okreu u igri. No o tome nije

    progovorio sa svetim Franjom iz potovanja prema njemu.

    Kad su se pribliili Sijeni, narod je u gradu saznao za dolazak sveca. Izili su prednjega i iz potovanja ponijeli su njega i njegova pratioca do biskupije, tako da nisu

    nogama ni taknuli zemlje.Upravo u to vrijeme neki ljudi u gradu meusobno su ratovali, i ve su dvojicagraana poginula. Kad je sveti Franjo doao u grad, propovijedao je tako sveto i

    pobono te ih je sklonuo na izmirenje i uspostavio meu njima jedinstvo i slogu.

    Kad je sijenski biskup uo za ovo veliko djelo svetog Franje, pozvao ga je k sebi,primio ga s velikim poastima te ga kod sebe zadrao toga dana i te noi.

    Slijedeeg je jutra istinski ponizni sveti Franjo, koji u svojim djelima nije imao nitadrugo pred oima osim Boje slave, rano ustao te je sa svojim pratiocem otiao, a da otome biskup nita nije znao.

    Putem je brat Maseo zbog toga mrmljao i u sebi govorio: to radi ovaj dobri ovjek?

    Meni zapovijeda da se na putu okreem poput djece, a sada biskupu, koji mu jeiskazao toliku ast, nije kazao ni jedne dobre rijei niti mu se zahvalio.

    14

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    15/91

    Bratu Maseu se ovakav postupak inio vrlo nepromiljenim.

    Ali zatim, kad je brat Maseo po Bojem prosvjetljenju doao k sebi, prekoravao jesamoga sebe i rekao u svom srcu: Brate Maseo, ti si odvie ohol, kad prosuujeBoja djela, i zasluio si zbog svoje nerazumne oholosti pakao. Zar nije juer svetacuinio tako sveta djela da ni sam Boji aneo ne bi mogao uiniti vea i udesnija. I

    zato, ako bi ti naredio da baca kamenje, trebao bi ga posluati, jer ono to je on natom putu uinio naredila je Boja providnost, kako se to pokazalo na kraju. Da svetiFranjo nije izmirio zavaene, ne samo da bi se oni dalje meusobno borili i ne samoda bi mnoge no usmrtio, nego bi jo mnoge due neprijatelj odvukao u pakao. Stogasi lakouman i ohol to mrmlja protiv onoga to se je oito dogodilo po Bojoj volji.

    Sve ovo, o emu je brat Maseo u sebi razmiljao, Bog je oitovao svetom Franji.Stoga se sveti Franjo priblii bratu Maseu i ree mu: Ostani kod misli koje su ti sadadole, jer one su dobre, korisne i od Boga nadahnute. Prijanje mrmljanje bila jeslijepa tatina, ispraznost i oholost, a dolo ti je u srce od neprijatelja.

    Tako je brat Maseo uvidio da su svetom Franji bile poznate tajne njegova srca te je

    jasno shvatio da duh Boje mudrosti upravlja svim djelima svetog Franje.Na slavu Duha Svetoga. Amen.

    12

    Kako je sveti Franjo povjerio bratu Maseu slubu vrataraa povjerio mu i mnoge druge dunosti

    Sveti Franjo htio je poniziti brata Masea da se zbog mnogih darova i milosti to mu ihje Bog davao ne pojavi u njemu oholost, nego da po poniznosti napreduje u timdarovima te da tako bude svaki dan sve kreposniji.

    Sveti je Franjo boravio sa svojim prvim svetim drugovima na nekom osamljenommjestu, a meu njima bijae i brat Maseo. Jednoga dana ree sveti Franjo bratu Maseu

    pred ostalom braom: Brate Maseo, sva ova braa imadu milost dubokograzmatranja i molitve, a ti ima milost da navjeuje rijeBoju i tjei jednostavneljude. Da bi ova braa mogla nesmetano razmatrati, hou da preuzme slubu vratara,sakupljaa milostinje i kuhara. Kad budu druga braa jela, ti e jesti pred vratima, daonima koji dou ovamo ree koju rijeo Bogu, i to prije negoli pokucaju na vrata.Tako nee biti potrebno da izlazi nijedan drugi brat osim tebe. To izvruj u ime svete

    poslunosti.

    Tada brat Maseo navue na glavu kapucu, primi ponizno dunosti vratara, sakupljaamilostinje i kuhara, i to je izvravao vie dana. No, njegovi drugovi, kao ljudi od Boga

    prosvijetljeni, poeli su osjeati u svojim srcima grinju savjesti. Oni su znali da jebrat Maseo vrlo savren, vie nego oni, pa je ipak njemu zapovijeeno da se brine zacijeli samostan, a ne njima. Stoga svi, sloni u svojim namjerama, otioe k svetomFranji te ga zamole da meu sve razdijeli te dunosti, jer njihove savjesti ne mogu

    podnijeti da brat Maseo nosi tolik teret.

    Kad ih sveti Franjo saslua, prihvati njihov savjet i udovolji njihovoj elji. Pozva

    brata Masea te mu ree: Brate Maseo, tvoji drugovi ele preuzeti neke slube kojesam ti povjerio. Stoga elim da se slube podijele meu braom. Brat Maseo

    15

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    16/91

    odgovori s velikom poniznou i strpljivou: Oe, ako mi dade sve ili samo diodunosti, podloit u se tome kao da je to Bog odredio.

    Poto je sveti Franjo vidio ljubav brae i poniznost brata Masea, izree im divnupropovijed o svetoj poniznosti. U njoj ih poui kako moramo biti to ponizniji to smovie darova dobili od Boga, jer bez poniznosti nije Bogu nijedna krepost ugodna. Kad

    je zavrio svoju propovijed, podijelio je dunosti s velikom ljubavlju.Na hvalu i slavu Gospodina Isusa Krista. Amen.

    13

    Kako je sveti Franjo slao dvojicu po dvojicu svojih drugova dapropovijedaju Evanelje, i kako je brata Masea poslao da prosi kruh,

    te kako su se svetom Franji ukazali sveti Petar i sveti Pavao

    Divni sluga i nasljedovatelj Kristov, gospodin sveti Franjo, elio je da u svemu budeslian Spasitelju, koji je, prema Svetom pismu, slao svoje uenike dvojicu po dvojicuu one gradove u koje je sam htio poi. I tako sveti Franjo, poto je skupio dvanaestuenika, poalje ih po dvojicu u svijet da propovijedaju Evanelje. A da im dadne

    primjer prave poslunosti, on je prvi poao na put, po primjeru Kristovu koji je prvisam inio to je drugima nalagao.

    Kad je svima oznaio krajeve svijeta kamo imaju poi, uzeo je za pratioca fra Masea ikrenuo prema Francuskoj.

    Jednoga su dana doli u neko selo. Kako su od puta bili umorni i gladni, poli su,prema Pravilu, prositi kruha u Boje ime. Sveti Franjo poe jednim seoskim putem, anjegov pratilac drugim. Budui da je sveti Franjo bio niska stasa i neugledna izgleda,smatrali su ga oni koji ga nisu poznavali najobinijim prosjakom. Tako je on isprosiosamo nekoliko komadia suhog kruha. Budui da je brat Maseo bio visok i lijepaizgleda, dobio je velikih i dobrih komada kruha, pa ak i jedan cijeli hljepi.

    Naprosivi, sastali su se na jednom mjestu izvan sela da blaguju. Ondje je bio lijepizvor i pokraj njega zgodan i povelik kamen. Na nj su metnuli obojica isproenumilostinju. Kad je sveti Franjo vidio da su u brata Masea vei i ljepi komadi kruha ida je dobio vie nego on, vrlo se razveselio i rekao: Brate Maseo, mi nismo vrijednitolikog blaga. Kako je on ove rijei nekoliko puta opetovao, ree brat Maseo: Moj

    dragi oe, kako moe ovo nazvati blagom, kad nam jo mnogo toga nedostaje zanajobiniji stol. Ovo je veliko siromatvo. Ovdje nemamo ni stolaca, ni noeva, nitanjura, ni zdjele, ni stolnjaka, a ni sluge ili slukinje.

    Sveti Franjo odgovori: Pa to je upravo ono to ja zovem velikim blagom, jer ovdjenema niega to su ljudi napravili, venam je sve ovo pripravila Boja providnost,kako se to najbolje vidi na isproenom kruhu, ovom lijepom kamenom stolu i bistromizvoru. Stoga elim da se molimo Bogu da bi nas pouio kako bismo svim srcemljubili sveto siromatvo, ovo plemenito blago koje je sam Bog stvorio.

    Nakon tih rijei pomolie se, najedoe se kruha i napie vode. Okrijepljeni digoe se inastavie put prema Francuskoj.

    Kad su doli do jedne crkve, sveti Franjo ree svome pratiocu: Uniimo u ovu crkvuda se pomolimo.

    16

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    17/91

    Kad su unili, sveti Franjo ode iza rtvenika i zadubi se u molitvu. U toj molitvipohodio ga je Bog, te se njegova dua tako rasplamtjela ljubavlju prema svetomsiromatvu da se inilo, zbog boje njegova lica i neobina i brza otvaranja usta, da izsebe izbacuje plamen ljubavi.

    Uaren poput vatre prie svojem pratiocu i ree mu: A, a, a! Brate Maseo, doi k

    meni. To ponovi tri puta. Tada ga sveti Franjo digne uvis i baci ga otprilike takodaleko koliko se moe baciti veliko koplje. Tome se brat Maseo vrlo udio. Kasnije jeon o tome pripovijedao svojim drugovima i rekao im, kad ga je sveti Franjo digaouvis i bacio, da je dobio od Duha Svetoga tako veliku slast i tako veliku utjehu, kakvenikad u svom ivotu nije imao ni prije a ni poslije.

    Nakon ovog dogaaja ree sveti Franjo svom drugu: Predragi pratioe, poimo ksvetom Petru i Pavlu i zamolimo da nas poue i pomognu kako da posjedujemoneizmjerno blago svetog siromatva, jer ono je najvrednije i boansko blago kojenismo dostojni posjedovati u naim bijednim posudama. Ono je tako velika nebeskakrepost za koju treba sve zemaljske i prolazne stvari pogaziti, jer one spreavaju duu

    da se slobodno moe druiti s Bogom. Siromatvo je ona krepost koja je Krista pratilana kri, koja je s Kristom bila pokopana, koja je s Kristom uskrsnula i s Kristomuzala na nebo. Ona, nadalje, omoguuje duama koje su je dragovoljno prigrlile da semogu lako uzdignuti k nebu dok su jo u ovom ivotu. Ona titi i brani istinsku

    poniznost i ljubav. Zato emo moliti presvete Kristove apostole, koji su bili savreniljubitelji ovoga evaneoskog bisera, da i nama izmole istu milost od naegaGospodina Isusa Krista. Neka nam on po svom svetom milosru dadne da budemo

    pravi ljubitelji i ponizni uenici te tako dragocjene, divne i evaneoske kreposti.

    U tom razgovoru stigoe u Rim i uoe u crkvu svetog Petra. Tada stade sveti Franjomoliti u jednom kutu, a brat Maseo u drugom. Ondje se sveti Franjo dugo molio svelikom pobonou i sa suzama u oima. Tada se svetom Franji ukau sveti Petar i

    sveti Pavao u udnovatom svjetlu te mu rekoe: Budui da nastoji i eli opsluivationo to je opsluivao Isus Krist i njegovi uenici, alje nas k tebi na Gospodin IsusKrist da ti saopimo da ti je molitva usliana i da e tebi i tvojim sljedbenicima Bogdati blago svetog siromatva u najsavrenijem stupnju. Po njegovoj zapovijedimoramo ti kazati da svaki onaj koji po tvom primjeru bude opsluivao ovaj savjet,moe biti siguran za vjeno blaenstvo i vjeni ivot. Tebe i tvoje sljedbenike

    blagoslivlje Bog. im su oni ovo izrekli, udaljili su se od njega, ostavivi ga vrloutjeena.

    Kad je sveti Franjo ustao od molitve i naao svoga pratioca, upita ga je li Bog njemutogod objavio. Brat Maseo odgovori: Nije. Tada mu sveti Franjo ispripovjedi kakosu se njemu ukazali sveti apostoli i to su mu objavili.

    Obojica su se tome vrlo veselila, te zakljuie da se vrate u Spoletsku dolinu, a danapuste misao da idu u Francusku.

    Na hvalu Kristovu. Amen.

    17

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    18/91

    14

    Kako se Krist blagoslovljeni pojavio meu braomdok su razgovarali o Bogu

    Nedugo iza osnutka Reda, kad je sveti Franjo bio zajedno sa svojom braom,razgovarali su o Isusu Kristu. Tom je prilikom sveti Franjo, ispunjen Duhom Svetim,zapovjedio jednome bratu da govori o Bogu to mu Duh Sveti nadahne. Brat izvrizapovijed i divno je govorio o Bogu. Tada mu ree da stane i zapovjedi drugome

    bratu to isto. I ovaj brat poslua te je govorio o Bogu vrlo ueno. Tada i njemuzapovjedi da stane. Nakon toga naredi i treemu da govori o Bogu. Ovaj je poeo takodubokoumno govoriti o Bojim tajnama, da se sveti Franjo udio njemu kao i

    prijanjoj dvojici te mu bijae jasno da je Duh Sveti govorio preko njih. A dogodilo sei ovo.

    Dok su oni tako govorili, pojavio se meu njima Isus Krist u liku lijepa mladia,

    blagoslovio ih i napunio tolikom slatkoom da su se svi preobrazili i leali su nazemlji kao mrtvi te nisu nita uli niti osjeali od ovoga svijeta. Kad su doli k sebi,ree sveti Franjo: Moja draga brao, zahvalimo Bogu koji je preko usta priprostihljudi htio oitovati blago nebeske mudrosti, jer Bog je onaj koji nijemima otvara usta,a jezicima neukih daje da mudro i pametno govore.

    Na slavu i hvalu naega Gospodina Isusa Krista. Amen.

    15

    Kako je sveta Klara blagovala sa svetim Franjomi njegovom braom i kako se kod toga dogodilo udo

    Kad god je sveti Franjo boravio u Asizu, ee je pohodio svetu Klaru i davao jojsvete savjete. A ona je imala vruu elju da samo jednom blaguje s njim. Premda ga jeza to esto molila, on joj nije htio udovoljiti. Ali, kad braa saznae za tu njezinuelju, rekoe svetom Franji: Sveti oe, nama se ini, da tvoja nepopustljivost da neudovolji sestri Klari, toj od Boga odabranoj djevici, u tako neznatnoj stvari da

    blaguje s njome, ne odgovara boanskoj ljubavi; osobito ako se promisli da je ona natvoju rije ostavila bogatstvo i tatinu ovoga svijeta. Jer, da te je zamolila za veumilost nego to je ta, sigurno joj ne bi uskratio.

    Sveti Franjo odgovori: Vama se, dakle, ini da je moram usliati?

    Braa odgovore: Da, oe, ona je vrijedna te milosti. Sveti Franjo odvrati: Ako vitako mislite, onda moram i ja. A da joj jo vie udovoljimo, hou da blagujemo uMariji Aneoskoj. Budui da je dosta dugo zatvorena kod Svetog Damjana, vrlo e seradovati da vidi Mariju Aneosku, gdje joj je bila odrezana kosa i gdje je bila

    posveena za zarunicu Kristovu. Ondje emo, dakle, blagovati u ime Boje.

    Kad je doao odreen dan za taj sastanak, sveta Klara ostavi samostan svetoga

    Damjana sa svojom pratilicom te zajedno s Franjinim uenicima do

    e k Svetoj Mariji

    18

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    19/91

    Aneoskoj. Kad su onamo stigli, ona pobono pozdravi Djevicu Mariju pred njezinimoltarom gdje je nekoobukla redovniku odjeu i gdje se pokrila koprenom.

    U meuvremenu je sveti Franjo dao prostrijeti stol na goloj zemlji, kako je to bioobiaj. Kad je dolo vrijeme objeda, sveti Franjo poeo je govoriti o Bogu tako divnoi uzvieno, da je nad njih sila boanska milost u tolikoj mjeri, te su svi zaneseni

    uronili u Boga. Dok su oni bili uzdignutim oima i rukama prema nebu zaneseni,vidjeli su ljudi iz Asiza, Betone i blie okolice da je Sveta Marija Aneoska, mjesto iuma, sva u velikom plamenu. Uinilo im se kao da sve gori. Stoga su ljudi iz Asizadotrali da ugase poar. No, kad su se pribliili mjestu, nisu vidjeli nita od poara, paodu unutra. Tu su nali svetog Franju, svetu Klaru i njihove pratioce gdje, zaneseni uBoga, sjede oko jednostavnog stola. Oni uvidjee da to nije bila obina zemaljska ve

    boanska vatra, kojom je Bog htio na udesan nain pokazati i oznaiti onu boanskuvatru kojom su gorjele due svete brae i sestara. Nakon toga se vratie kui utjeeni iispunjeni svetom pobonou u svojim srcima.

    Nakon vrlo duga vremena doli su sveti Franjo, sveta Klara i ostali k sebi. Poto su

    osjetili da ih je okrijepila boanska hrana, nisu se vie brinuli za zemaljsku. Takoproe taj blagoslovljeni ruak, a sveta Klara se s pratnjom vrati Svetom Damjanu.Kad su je sestre ugledale, veoma se razveselie. Sestre su se, naime, pobojale da ju jesveti Franjo poslao da upravlja drugim samostanom. Tako je vebio uinio sa svetomAgnezom, sestrom svete Klare, koju je poslao da upravlja samostanom Monticelli uFirenci. Sveti Franjo je jednom rekao svetoj Klari: Budi spremna, da te u sluaju

    potrebe mogu kamo poslati. A ona, kako je bila posluna ki, odgovori: Oe, ja samspremna da poem na tvoju zapovijed kamo god me poalje.

    Stoga su se sestre primirile kad su vidjele da sveta Klara ostaje s njima. Od tada jesveta Klara bila vrlo sretna.

    Na slavu Gospodina Isusa Krista. Amen.

    16

    Kako je sveti Franjo zatraio savjet od svete Klarei brata Silvestra da li da se posveti samo molitvi

    ili da od vremena do vremena propovijeda;kako je osnovao Trei red i kako je propovijedao pticama

    Ponizni sluga Kristov, sveti Franjo, nedugo iza svog obraenja, sakupivi mnogopristalica i primivi ih u Red, stajao je pred neizvjesnou to mora uiniti: da li da seposveti samo molitvi ili e koji puta i propovijedati? O tome je htio saznati Bojuvolju. A jer mu njegova poniznost, koju je posjedovao u velikoj mjeri, nije doputalada se pouzda samo u sebe i u svoje molitve, htio je saznati Boju volju po molitvidrugih. Stoga dozva k sebi brata Masea i ree mu: Poi k sestri Klari i reci joj da sesa svojim duhovnim sestrama moli Bogu te bi im Bog dao milost da upoznam to je

    bolje za moje dobro: ili da nastojim propovijedati ili da samo molim. Tada poi kbratu Silvestru i kai mu isto.

    19

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    20/91

    Brat Silvestar je bio onaj koji je prije svog ulaska u Red vidio kako iz usta svetogaFranje izlazi zlatni kri, koji je svojom visinom doticao nebo, a irinom obuhvaaokrajeve svijeta.

    Brat Silvestar bio je tako poboan i svet da ga je Bog u svemu usliavao za to bimolio. A esto je ak i razgovarao s Bogom. Stoga se sveti Franjo u njega jako

    pouzdavao.Brat Maseo ode i uini tono prema elji svetoga Franje, ponajprije k svetoj Klari, azatim k bratu Silvestru. im je brat Silvestar uo molbu, odmah se poeo moliti ismjesta dobio odgovor od Boga. Okrenu se bratu Maseu i ree mu: Bog mi je rekaoda ovo kae svetom Franji: On ga nije pozvao u Red samo radi sebe, nego da bude nakorist i duama, i mnogi e se po njemu spasiti.

    Kad je brat Maseo dobio ovaj odgovor, vratio se k svetoj Klari da dozna to je onaizmolila od Boga. Ona odgovori da je njoj i njezinim sestrama Bog dao isti odgovorkao i bratu Silvestru. S ovim se odgovorima vratio brat svetom Franji. Sveti ga Franjo

    primi s velikim veseljem i ljubavlju, opere mu noge i pripravi ruak. Nakon ruka

    pozva sveti Franjo brata Masea u umu, klekne pred njega, pokrije se kapucom,prekrii ruke u obliku kria i upita ga: to mi zapovijeda moj Gospodin Isus Krist?

    Brat Maseo odgovori: Bog je odgovorio i oitovao, kako bratu Silvestru tako i sestriKlari i njezinim duhovnim sestrama, da je njegova volja da ti propovijeda svijetu, jerte nije izabrao samo radi tebe samoga, nego i radi spasa drugih!

    Kad je sveti Franjo uo taj odgovor i u njemu spoznao volju Boju, ustao je s velikomgorljivou i rekao: Poimo u ime Boje!

    Za pratioce je uzeo brata Masea i brata Anela. Obojica su bili sveti ljudi. S velikimsu oduevljenjem krenuli na put, ne pazei ni na cestu ni na stazu kuda su ili, i

    prispjee do nekog utvrenog grada koji se zvao Alviano (Kanara).

    Sveti Franjo poe odmah propovijedati. Najprije zapovjedi lastavicama, koje sucvrkutale, da budu mirne dok on ne zavri propovijed. Lastavice su posluale. SvetiFranjo je propovijedao s tolikim arom da su muevi i ene toga grada htjeli ostavitisvoje domove i slijediti ga. No, to ne dopusti sveti Franjo veim ree: Nemojte se

    prenagliti i ne naputajte svoj grad. Ja u vam ve kazati to morate initi za spassvojih dua. Tada je odluio osnovati Trei Red za spas svih ljudi.

    Tako ih ostavi utjeene i spremne na pokoru, a on ode odanle i doe u predio izmeuKanare i Bevanje. Prolazio je dalje istom revnou.

    Jednom je podigao oi i ugledao na putu nekoliko stabala na kojima je bilo mnogoptica. Sveti Franjo se zaudi i ree svojim pratiocima: Priekajte me ovdje na putu

    dok ja odem onamo i reknem propovijed svojim dragim sestrama pticama. Tada odeprema polju i poe propovijedati pticama koje su bile na zemlji. Iznenada dou knjemu i one ptice koje su bile na drveu i bijahu mirne kao i ostale dok sveti Franjonije zavrio propovijed. Nakon propovijedi nisu htjele odletjeti dok ih nije

    blagoslovio.

    Kasnije je brat Maseo pripovijedao bratu Jakobu Masijskom kako je sveti Franjostupio meu ptice, dirao ih platem, a one se nisu ni s mjesta pomicale.

    Sadraj Franjine propovijedi bio je ovaj: Moje drage sestre ptice, vi dugujete Boguvrlo mnogo i zato ga morate svagdje hvaliti. On vam je dao slobodu da letite kamogod hoete. On vas je obdario dvostrukim i trostrukim odijelom On je sauvao vaesjeme u barci Noinoj da nikada ne izumre vaa vrsta. A morate mu biti zahvalne i zato

    to vam je dao kraljevstvo u zraku. Niti sijete, niti anjete, a ipak vam Bog daje hranu.On vam je dao rijeke i izvore da utaujete e, on je odredio da brda i doline budu

    20

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    21/91

    vaim utoitima i dao vam visoka stabla za vaa gnijezda. Pa premda ne znate ni itini presti, ipak vas i vau djecu Bog odijeva, jer vas ljubi i blagoslivlje. Stoga seuvajte grijeha nezahvalnosti i nastojte da ga hvalite.

    Nakon tih rijei poele su sve ptice otvarati kljunove, iriti krila, istezati vratove,glave pobono sputati prema zemlji, te lepranjem i pjevom pokazivati da im je sveti

    otac uinio veliko veselje i utjeio ih.I sveti se Franjo s njima radovao i zabavljao, divio se mnogovrsnosti ptica, velikojraznolikosti, njihovoj paljivosti i sklonosti prema njemu te je s njima hvalio njihovaStvoritelja.

    Poto je zavrio propovijed, prekriio ih je i dopustio im da odlete. Nato se dignuptice u zrak, divno pjevajui. Kako je sveti Franjo nainio znak kria, razdijelile su sena etiri strane: jedan dio odleti na istok, drugi na zapad, trei na jug, a etvrti nasjever. Svako je jato pjevalo vrlo lijepo. Ovo je za svetog Franju bio znak kako enjegovi uenici obii cijeli svijet, propovijedajui Kristov kri koji je obnovio svetiFranjo. Jednako kao to su ptice, kojima je sveti Franjo propovijedao i nad kojima je

    nainio znak kria, poletjele na sve etiri strane svijeta, tako e i njegovi uenici,poput ptica koje nita ne posjeduju, poi u svijet s potpunim predanjem u ruke Bojeprovidnosti.

    Na hvalu Boju. Amen.

    17

    Kako je neki novak, elei saznati to sveti Franjoradi nou u umi, poao za njim i vidio

    kako svetac govori s Kristom

    Jo za ivota svetog Franje bio je primljen u Red jedan neduan i nevin mladi. On jeivio u nekoj maloj kui gdje su braa morala spavati vani u polju, bez postelja.Jednom doe sveti Franjo u to mjesto. Na veer, kad su braa izmolila veernjumolitvu, sveti Franjo poe spavati, kako bi se mogao u noi dii na molitvu dok ostala

    braa budu spavala. Takav je bio obiaj svetog Franje.

    Spomenuti mladi odlui brino uhoditi putove svetoga Franje da upozna njegovusvetost, a osobito da otkrije to on radi nou kad se digne. Da ga pak san ne svlada,lee pokraj svetog Franje te svee svoj pojas s Franjinim pojasom, da osjeti kad sesvetac digne. Sveti Franjo o svemu tome nije nita znao.

    U noi, dok su braa bila u prvom snu, ustade sveti Franjo i nae svoj pojas svezan.Polako ga odveza da mladia ne probudi. Tada ode sam u umu koja je bila blizumjesta gdje su drugovi spavali, unie u jednu spilju i zadubi se u molitvu. Nakonnekog vremena probudi se mladi. Odmah primijeti da mu je pojas odrijeen i da jesveti Franjo otiao, i on ga poe traiti. Trei naokolo, naie na otvorena vrata krozkoja se ide u umu te je nasluivao da je sveti Franjo najvjerojatnije otiao u umu.Stoga se i on odulja u umu. Kad je doao blizu onog mjesta gdje je sveti Franjomolio, zauje mnoge glasove. Priblii se tom mjestu koliko god je blie mogao, da

    vidi i razumije ono to se uje. Tada ugleda neobino svjetlo koje je okruivalo svetogFranju. U tom svjetlu vidio je Krista, Djevicu Mariju, svetog Ivana Krstitelja, svetog

    21

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    22/91

    Ivana Evanelistu i veliku etu anela, koji su razgovarali sa svetim Franjom. Kad jemladisve ovo vidio i uo, pade kao mrtav na zemlju.

    Kad je ovo tajanstveno ukazanje bilo zavreno, vraajui se sveti Franjo natrag,spotakne se nogom o mladia koji je na putu leao kao mrtav. On ga s velikom suutiuzme na svoje ruke i odnese kui kao to dobri pastir nosi svoju ovcu.

    Od njega saznade sveti Franjo da je vidio spomenuto vienje. Strogo mu stogazapovjedi da o tom nikomu nita ne kazuje prije njegove smrti.

    Ovaj je mladibrzo napredovao u milosti Bojoj, a takoer i u ljubavi prema svecu,postao je valjan redovnik. Istom nakon smrti svetog Franje otkrio je brai ukazanje.

    Na slavu Kristovu. Amen.

    18

    Kako je sveti Franjo odrao sveopu skuptinuu Mariji Aneoskoj na kojoj je bilo

    preko pet tisua brae

    Vjerni je Kristov sluga, gospodin sveti Franjo, odravao jedanput u Mariji Aneoskojsveopu skuptinu, na kojoj se skupilo preko pet tisua brae.

    Na nju doe i sveti Dominik, glava i utemeljitelj Reda brae propovjednika, koji jeputovao iz Bolonje u Rim. On je uo za skuptinu koju je sazvao sveti Franjo, a kojase odravala na ravnici kod Marije Aneoske. Stoga ode onamo s nekoliko brae

    svojega Reda da to vidi.Na skuptini je bio i kardinal koji je cijenio svetog Franju. Njemu je sveti Franjoprorekao da e postati papom, to se kasnije obistinilo.

    Taj je kardinal doao u Asiz iz Perue, gdje je bio tada papinski dvor. Kako je bio uAsizu, svakoga je dana dolazio da vidi svetog Franju i njegovu brau. Kojiput bi impjevao svetu misu, kojiput im je pak na skuptini propovijedao. Kardinal je s velikimveseljem i privrenou pohaao ovu svetu skuptinu. Kad je doao, vidio je kako

    braa na ravnici kod Marije Aneoske sjede oko svetog Franje po skupinama: ovdjeetrdesetorica, ondje sto, a ondje dalje osamdesetorica. Svi su bili zaposlenirazmatranjem o Bogu, molitvom sa suzama i djelima bratske ljubavi. A bili su ovdje u

    velikoj utnji i s takvom ednou da se nije mogla uti nikakva buka. Kardinal sedivio takvom redu sakupljenog mnotva i plaui ree sav uzbuen: Zaista ovo jebojite, ovo je prava vojska Kristovih vitezova.

    U tom velikom mnotvu nisi mogao uti nikakve ale ni smjeha. Naprotiv, gdje godsu se braa sastala, molila su i obavljala boanski asoslov, oplakivala svoje grijehe igrijehe dobroinitelja, ili razgovarahu o spasenju due.

    Na ovom polju bijahu na nekim mjestima atori od hasura, podijeljeni u skupoveprema raznim provincijama. Braa su spavala na zemlji. Gdjekoji je imao malo slame.Kao jastuk sluio im je kamen ili drvo. Zbog toga je raslo potovanje prema brai kodsvih koji su to vidjeli ili o tome sluali. Glas se o njihovoj svetosti tako rairio, da suak s papina dvora, koji je bio tada u Peru

    i, i iz drugih mjesta Spoletske dolinedolazili mnogi vitezovi, knezovi, plemii i mogunici, mnogo naroda, zatim kardinali,

    22

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    23/91

    biskupi i opati s mnogo sveenika, da vide tako veliku i svetu skuptinu kakve nasvijetu nije nikada bilo, bar ne s toliko svetih ljudi. A ponajvie su dolazili da videglavara i svetog oca toga svetog naroda, koji je ugrabio svijetu tako dragocjeni plijen iskupio tako lijepu vojsku i tako sveto stado, koje je imalo slijediti stope istinitogPastira, Isusa Krista.

    Budui da se opa skuptina sastala, zajedniki otac i sluga svih, sveti Franjo, staderazlagati rijeBoju i propovijedati oduevljeno i jakim glasom ono to mu je DuhSveti nadahnuo.

    Predmet njegova govora izraavaju ove rijei: Moji sinovi, mi smo Bogu obealivelike stvari, ali jo vee obeao je Bog nama, ako odrimo svoje obeanje. Stoga se

    pouzdano nadajmo da emo ono primiti to nam je obeano. Kratka je naslada ovogasvijeta, duga je kazna koja iza nje slijedi. Neznatne su nevolje ovoga ivota, a slavadrugog ivota je beskonana i vjena.

    O tim je rijeima on propovijedao sa arom i ojaao svoju brau, poticao naposlunost i potovanje prema svetoj Majci Crkvi i na bratsku ljubav. On im je

    pokazao kako sav puk mora tovati Boga, kako u protivnostima svijeta da sauvajustrpljivost, zatim kako da uzdre svetu i aneosku istou, kako da sauvaju mir islogu s Bogom, s ljudima i sa svojom savjeu, a zatim kako da izvruju svetosiromatvo. Tada im ree: Ja vam zapovijedam snagom svete poslunosti da svi kojiste se ovdje sakupili nemate nikakve brige za jelo, pilo i za potrebne tjelesne stvari. Vise samo molite Bogu, a brigu za svoje tijelo prepustite njemu, jer se on posebno brineza vas.

    Svi koji su bili na toj skuptini, primili su tu zapovijed vesela srca i lica. Kad je svetiFranjo zavrio propovijed, svi klekoe i moljahu se Bogu.

    Sveti Dominik, koji je bio svjedok tog dogaaja, veoma se zaudio ovoj zapovijedisvetog Franje, drei je nerazboritom. On nije mogao zamisliti kako bi se mogloupravljati i uzdravati toliko mnotvo da se ne brine za stvari koje su potrebne tijelu.

    No, svevinji Pastir, blagoslovljeni Isus Krist, htio je pokazati kako se on brine zasvoje ovice i kako posebno ljubi siromahe. Tada nadahne ljude u Perui, Spoletu,Folinju, Asizu, Spoletu i okolici da svetoj skuptini donesu jela i pila. I gle!

    Najedanput dooe ljudi iz tih krajeva, gonei magarce i konje i kola sve krcatokruhom, vinom, grahom, sirom i drugim jestvinama, koje trebaju Kristovimsiromasima. Oni donesoe osim toga stolnjaka, aa, vreva i slinog posua koje je

    potrebno tako velikom mnotvu. Sretnijim se smatrao onaj koji je vie donio ili koji jeuinio bolju uslugu. Posluivahu ih u svoj poniznosti i naklonosti i sami knezovi,vitezovi i plemii koji su doli iz puke radoznalosti.

    Kad je to vidio sveti Dominik, spoznao je da se Boja providnost brinula za brau inajponiznije je priznao u sebi da je krivo sudio o svetom Franji kad je rekao da jenjegova zapovijed nerazborita. Tada klekne, prizna skrueno svoju krivnju i ree:Uistinu, Bog se na osobit nain brine za ove siromahe, a meni to nije bilo poznato.Od sada se i ja zavjetujem da u opsluivati sveto siromatvo i proklinjem sa straneBoje svu onu brau svoga Reda koja imadu vlasnitvo.

    Tako se sveti Dominik sazida vjerom svetog Franje, poslunou i opsluivanjemsiromatva tako velike i dobro ureene zajednice, i Bojom providnou koja

    pripravlja svako dobro u izobilju.

    Na toj skuptini bilo je nadalje reeno svetom Franji da mnoga braa nose na svome

    tijelu kostrijeti i eljezne obrue, zbog ega mnogi obolijevahu i umirahu, a mnoge jesmetalo u molitvi. Sveti Franjo, kao mudri otac, zapovjedi u ime svete poslunosti da

    23

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    24/91

    svi oni koji nose kostrijeti ili eljezne obrue skinu ih i donesu pred njega. Oni touinie. Pripovijeda se da se skupilo oko pet stotina takvih pokornikih koulja, a jovie eljeznih obrua, to za ruke to za tijelo, tako da se od ovih posljednjih stvorilokao brdo. Franjo zapovjedi da ih tu ostave.

    Kad se skuptina svrila, sveti Franjo utvrdi brau jo jednom u dobru i poui ih kako

    mogu bez grijeha utei lukavom svijetu. Zatim ih poalje nazad u njihove provincije sBojim i svojim blagoslovom. Sva braa bijahu utjeena i ispunjena duhovnimveseljem.

    19

    Kako je sveti Franjo doao u Rieti da lijei oi, kako je

    mnotvo svijeta koje je dolazilo k njemu, dok je onboravio u kui nekoga sveenika, u sveenikovuvinogradu potrgalo i pobralo groe, i kako je sveenik,

    prema Franjinu obeanju, dobio vie vina nego inae

    Budui da je sveti Franjo teko obolio na oima, gospodin Hugolin, kardinal izatitnik Reda, iz velike ljubavi prema njemu, pisao mu je da doe u Rieti, gdje je biloizvrsnih lijenika za oi.

    Primivi kardinalovo pismo, ode sveti Franjo najprije k Svetom Damjanu, gdje je bilasveta Klara, pobona zarunica Kristova, da je utjei. Tada poe kardinalu. Dok je

    sveti Franjo bio u Svetom Damjanu, pogoraju mu se slijedee no

    i oni bolovi, takoda nije mogao ni malo pogledati svjetlo. Zbog toga nije mogao otputovati. Sveta

    Klara naini mu kolibicu od trske, u kojoj bi mogao bolje poivati. No, sveti Franjo nemogae, to od bolova, to od mnotva mieva koji mu nisu dali mira, ni danju ninou spavati. Kad su mu se kunje i boli pojaale, poeo je razmiljati i spoznavati, da

    je to biBoji zbog njegovih grijeha i poe zahvaljivati Bogu svim srcem i ustima.Zatim vapijae glasno i ree. Moj Gospodine, zasluio sam te boli, i jo vee. MojGospodine Isuse Kriste, dobri Pastiru, koji nama grenim ljudima pokazuje svojemilosre dajui nam razne tjelesne patnje i bolove, udijeli mi milost i snagu da seusprkos tjelesnim bolima, patnjama i mukama ne odijelim od tebe.

    Kad je zavrio ovu molitvu, doe mu glas s neba koji mu ree: Franjo, odgovori mi:

    kad bi sva zemlja bila zlato i sva mora i rijeke bile balzam a svi bregovi, vrhunci igrebeni bili drago kamenje, a kad bi ti naao neko drugo blago, koje je vee i

    plemenitije od toga koliko je zlato plemenitije od zemlje a balzam od vode, a dragokamenje dragocjenije od bezvrijednih brda i peina, i kad bi ti to sve bilo dano, vee

    je blago ova bolest. Ne mora li stoga biti veseo i zadovoljan? Sveti Franjo odgovori:Gospodine, nisam dostojan toga predragocjenog blaga. Tada mu ree Boji glas:Veseli se, Franjo, jer to je blago ivot vjeni, koji u ti sauvati i na kraju dati, asadanja bolest i nevolja je zalog toga blaenog blaga.

    Tada sveti Franjo zovnu svoga pratioca i, uvelike obradovan tim slavnim obeanjem,ree mu: Poimo kardinalu!

    Prije toga utjei jo jednom svetu Klaru svetim rijeima te se od nje ponizno oprosti.Tada poe u Rieti. Kad su se pribliili tom gradu, izae mu u susret veliko mnotvo

    24

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    25/91

    naroda, pa zato nije htio ui u grad Rieti, nego poe u neku crkvu koja je bila udaljenaod grada dvije milje. Kad su graani doznali da je on u spomenutoj crkvi, potrali suonamo da ga vide, i to tako da su sav vinograd otetili i sve groe ptrgali. To je usrcu boljelo sveenika, i on se pokajao to je primio svetoga Franju u svoju crkvu.

    Budui da je Bog objavio svetom Franji to sveenik misli, pozva ga k sebi i ree mu:

    Dragi oe, koliko ti mjera vina donosi taj vinograd u godini kada najbolje urodi? Onodgovori: Dvanaest mjera. Sveti Franjo ree: Molim te, oe, da sa strpljivou

    podnese moj boravak ovdje jo nekoliko dana, jer ovdje nalazim veliki mir, i izljubavi prema Bogu i prema meni siromahu dopusti svakome ovjeku da uzme groaiz tvog vinograda. Ja ti pak obeajem s Boje strane i u ime moga Gospodina IsusaKrista da e dobiti mjesto dvanaest mjera dvadeset.

    To je sveti Franjo uinio da moe ondje ostati radi velike koristi dua koje su dolazilek njemu. Mnogi su od njih bili opijeni boanskom ljubavlju i ostavljali su svijet.

    Sveenik se pouzda u Franjino obeanje i velikoduno prepusti vinograd onima kojisu dolazili k njemu. I gle uda: vinograd je bio opustoen i obran tako da je jedva

    ostao koji grozd. No kad je dolo vrijeme berbe, sveenik skupi ostatke, metne ih ubure, zgnjei ih i prema Franjinu obeanju dobi dvadeset mjera najboljeg vina.

    Tim se udom oito pokazalo: kao to je po zaslugama svetog Franje opustoenivinograd dao obilno vina, da je tako i kranski ivot, besplodan zbog grijeha, pozaslugama i nauci svetog Franje esto puta bio pun dobrih plodova svete pokore.

    20

    Kako je neki mladi brat prezreo i zamrzioredovniko odijelo tako da se htio vratiti u svijet;

    o jednom lijepom vienju to ga je imao

    Neki mladi, plemenit i vrlo fin, doe u Red svetog Franje. Nakon nekoliko dana, podtetnim utjecajem zloduha, postade mu redovniki habit, to ga je nosio, toliko mrzak,da mu se inilo kao da nosi najprostiju vreu. Odvratni su mu bili rukavi, bila mu jemrska dugaka i iroka kapuca, a grubi habit inio mu se nepodnoljivim teretom. A isam Red postajao mu je nepodnoljivim, te odlui svui habit i vratiti se u svijet.

    Kako ga je nauio njegov uitelj, obiavao je svaki puta, kad god bi proao ispredsamostanskog oltara, u kojem je bilo pohranjeno Tijelo Isusovo, pokloniti se s velikim

    potovanjem, skinuti kapucu i sklopljenih ruku pokleknuti. I dogodi se da je one noikad je odluio otii i napustiti Red, morao proi pokraj samostanskog oltara.Prolazei, po obiaju poklekne i uini duno potovanje. Tu se zanese u duhu. Bogmu pokaza neobino vienje. Vidio je pred sobom nebrojenu etu svetaca gdje idu u

    povorci dva po dva, odjeveni u lijepa i skupocjena suknena odijela, a obrazi i ruke suim sjale kao sunce. Ili su pjevajui i svirajui, poput anela. Meu njima bijahudvojica otmjenije odjeveni i ljepe ureeni nego drugi. Bili su okrueni tolikomsvjetlou da su se udili svi koji su ih promatrali. Na kraju povorke opazi jednogaureena tolikom slavom, te se inilo da je to novi vitez, kojega su vie potovali od

    svih ostalih.

    25

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    26/91

    Kad je ovo vienje prestalo, plemeniti je mladibio zapanjen i nije znao to je ovapovorka imala znaiti, a nije se usudio pitati, veje stajao kao izvan sebe od udesnemiline. No, kad je gotovo cijela povorka prola, smogao je toliko smionosti da je

    potrao za posljednjima te ih upitao, govorei u velikom strahu: O, moji dragi,molim vas, da mi se udostojite kazati tko su ti tako divni ljudi u ovoj tako asnoj

    povorci? Oni mu odgovorie: Znaj, sinko, da smo mi svi manja braa i sadadolazimo iz rajske slave. A on upita dalje: Tko su ona dvojica koji su sjali vie negoostali? Oni odgovorie: To su sveti Franjo i sveti Antun, a ovaj posljednji koga sividio da je najaeniji, to je sveti brat koji je nedavno umro. Budui da se on srano

    borio protiv tekih napasti i do kraja ustrajao, vodimo ga u ovoj sjajnoj povorci urajsku slavu. Ovu nam je lijepu suknenu odjeu, koju nosimo, dao Bog u zamjenu zagrubo ruho koje smo strpljivo nosili u Redu. A divna svjetlost koju vidi na namadana nam je od Boga zbog ponizne strpljivosti, svetog siromatva, poslunosti iistoe, to smo sve do kraja obdravali. Stoga, sinko, neka ti ne bude teko nositiodjeu svetog Franje iz ljubavi prema Isusu Kristu. Ona je toliko plodonosna da, akou toj odjei bude prezirao svijet i umro svijetu, ako se bude hrabro borio protiv

    neprijatelja, onda e dobiti zajedno s nama takvo odijelo i divnu svjetlost.Nakon tih rijei mladi doe k sebi. Ojaan tim ukazanjem, otjera od sebe svakunapast, prizna svoj grijeh pred braom i gvardijanom te je od tada plaui razmatrao,elio initi otru pokoru i nositi grubo odijelo. I tako je zavrio svoj ivot u svetomRedu na glasu svetosti.

    Na slavu Isusa Krista. Amen.

    21

    Kako je sveti Franjo uspostavio mirizmeu vuka i gubijskih graana

    U vrijeme kada je sveti Franjo boravio u gradu Gubiju pojavi se u gubijskoj okolicivelik, straan i divlji vuk, koji nije razdirao samo ivotinje nego ak i ljude, tako da susvi graani grada i okolice ivjeli u velikom strahu. On se, naime, esto pribliavaogradu. Svi su graani, kad bi izlazili iz grada, bili naoruani kao da idu u rat. Usprkossemu tome, nisu se mogli obraniti od njega kada bi se na nj namjerili. Od straha pred

    tim vukom dolo je dotle da se nitko nije vie usudio izai iz grada.Kad je za to saznao sveti Franjo, iz milosra prema stanovnicima grada Gubija, odluiizai iz grada k tome vuku, premda su ga svi graani od toga odvraali. On na sebinaini znak presvetoga kria i ode iz grada sa svojim pratiocima, stavivi sve svoje

    pouzdanje u Boga. Budui da su se njegovi pratioci bojali poi dalje, poe on samprema mjestu gdje je bio vuk. I gle, kakvo udo ugledae graani koji su izali izznatielje! Vuk poe u susret svetom Franji otvorenih ralja i priblii mu se. SvetiFranjo ga blagoslovi i pozva k sebi govorei mu: Doi ovamo, brate vue!Zapovijedam ti u ime Boje da ne ini nikakva zla ni meni a ni drugima.udnovato! Tek to ga je sveti Franjo blagoslovio, zatvori vuk ralje i presta trati. Akad mu je sveti Franjo zapovjedio da doe k njemu, kao krotko janje baci mu se pred

    noge i tu je leao.

    26

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    27/91

    Tada sveti Franjo nastavi: Brate vue, ti nanosi mnogo tete ovom kraju,unitavajui i razdirui Boja stvorenja bez Bojeg odobrenja. Ali ti nisi ubijao irazdirao samo ivotinje, nego si se dapae usudio ubijati i ljude, koji su stvoreni nasliku Boju. Zbog toga zasluuje da te objese poput razbojnika i najgoreg ubojice.Sav narod te optuuje i proklinje, i svi su ti neprijatelji. Ali ja, brate vue, elim

    sklopiti mir izmeu tebe i njih, tako da ih ti vie ne napada, a oni e ti oprostiti sveprijanje krivice i vie te nee ni ljudi ni psi progoniti.

    Kad je to sveti otac rekao, vuk pokaza kretnjama tijela, repa, oiju i prigibanjem glaveda prihvaa to je sveti Franjo rekao i da e se toga drati.

    Tada ree sveti Franjo: Brate vue, budui da si spreman sklopiti mir i drati ga,obeajem ti da e ti ovi ljudi davati hranu tako dugo dokle god bude iv i neenikada biti gladan, jer znam da si ti ova zla inio samo zbog gladi. Budui da sam ti

    pribavio ovo dobroinstvo, hou da mi obea da nee koditi ni ljudima niivotinjama. Obeaje li mi? Vuk dade, klimajui glavom, oit znak da to obeaje.

    Nato ree sveti Franjo: Brate vue, hoe li se zakleti da ti mogu vjerovati? Sveti

    Franjo mu prui ruku da primi od njega zakletvu, a vuk podigne prednju nogu te jestavi u ruku svetog Franje, dajui tako znak da mu se moe vjerovati.

    Sada ree sveti Franjo: Brate vue, zapovijedam ti u ime Isusa Krista da poe samnom bez straha u grad, pa da potvrdimo ovaj mir u ime Boje. Tada vuk posluno

    poe s njime kao krotko janje. Vidjevi ovo, graani se veoma zadivie. I ova se vijestbrzo razglasi po gradu. Svi ljudi, muko i ensko, veliko i malo, mlado i staro, sviizaoe na trg da vide vuka sa svetim Franjom.

    Sveti Franjo stade pred ovo veliko mnotvo i propovijedae mu. Meu ostalim rekaoje kako je zbog njihovih grijeha Bog dopustio ove nevolje: No, mnogo je vee ipogibeljnije zlo pakleni oganj koji e za osuenike vjeno trajati, dok bijes vuka moeubiti samo tijelo a ne moe nakoditi dui. Koliko se zato treba bojati paklenih raljakad se toliko mnotvo strai ralja ovoga vuka. Dragi moji, vratite se, dakle, Bogu iinite pokoru za svoje grijehe. Bog e vas sada izbaviti od vuka, a u budunosti od

    paklenog ognja.

    Zavrivi propovijed, ree sveti Franjo: ujte, moja brao, brat vuk, koji je sadaovdje, obeao mi je i zadao vjeru da e s vama sklopiti mir i da vas vie nee ni uemu smetati, ako mu obeate da ete mu svaki dan davati potrebnu hranu, a ja vam

    jamim, da e on sigurno drati mirnovni ugovor. Tada narod obea jednoglasno dae vuka hraniti. Sveti Franjo ree vuku pred svima: A ti, brate vue, obeaje li dae drati ovaj mirovni ugovor, da nee nita naao uiniti ni ljudima niivotinjama? Tada vuk poklekne i prigne glavu te je blagim glasom, kretnjama tijela,

    repa, uiju i oiju nastojao pokazati, koliko je mogao, da eli drati ugovor.Svetac mu jo ree: Brate vue, elim da mi da znak vjere pred narodom, kao to simi vedao vjeru izvan grada, da me nee prevariti u mom obeanju i jamstvu tosam ga za tebe uinio. Tada vuk podigne nogu i stavi je u Franjinu ruku.

    Nakon toga nastade meu narodom veliko veselje i divljenje zbog spomenutog iostalih djela, iz potovanja prema svetom Franji, tako i zbog vijesti o udu isklopljenom miru s vukom, te poee vapiti prema nebu. Hvalili su i blagoslivljaliBoga to im je poslao svetog oca, te ih je po njegovim zaslugama izbavio od raljaokrutne ivotinje.

    Vuk je pak ivio dvije godine u gradu Gubiju, hodei pitomo po kuama od vrata do

    vrata, ne inei ljudima zla, ali ni njemu nije nitko nita uinio. Ljudi su gadobrovoljno hranili. Kad je iao gradom, nije nikad ni jedan pas zalajao na njega.

    27

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    28/91

    Poslije dvije godine ugine vuk od starosti, a graani su zbog toga mnogo alili, jer suse, gledajui vuka kako pitomo hoda gradom, bolje sjeali kreposti i svetosti svetogFranje.

    Na slavu naega Gospodina Isusa Krista. Amen.

    22

    Kako je sveti Franjo pripitomio grlice

    Neki mladije uhvatio mnogo grlica i nosio da ih proda. Susretne ga sveti Franjo, kojije imao posebnu samilost prema krotkim ivotinjama. Gledajui milosrdnim oimagrlice, ree mladiu: O, dobri mladiu, molim te da mi da ove tako iste ptice, s

    kojima se u Svetom pismu usporeuju iste, ponizne i vjerne due, da ne dou u rukeokrutnih ljudi koji e ih ubiti.

    Ovaj mladi, nadahnut od Boga, dade sve grlice svetom Franji. On ih uzme na krilo ipoe im njeno govoriti: O, drage moje sestre grlice, nevine i iste, zato ste se daleuhvatiti? Ja u vas spasiti od smrti i nainiti vam gnijezda da donesete rod i da se pozapovijedi naega Stvoritelja mnoite. Odmah poe sveti Franjo da im nainignijezda. Grlice unioe u njih, poee lei jaja i dobie mlade. To je bilo blizusamostana. Prema svetom Franji i brai grlice su bile tako pitome kao da su kokoi, aoni su ih hranili. Grlice nisu nikad otile dok im sveti Franjo nije dao blagoslov idopustio da odu.

    Mladiu koji mu ih je dao ree: Sinko, ti e jo postati manji brat i slavno e sluitiBogu. Tako se i dogodilo. Taj je mladipostao brat, a ivio je u Redu vrlo sveto.

    Na salvu Boju. Amen.

    23

    Kako je sveti Franjo oslobodio nekog brata

    od

    avolske napasti

    Kad je jednom sveti Franjo molio u obitavalitu kod Porciunkule, vidio je, po Bojojobjavi, cijelu kuu opkoljenu i opsjednutu zlim duhovima poput neke velike vojske.Ali nijedan nije mogao ui u kuu, jer su ona braa bila tako sveta, da zli dusi nisumogli ni po kome unii. No, oni su ustrajno tu prebivali.

    Jednoga dana rasrdi se jedan od te brae na drugoga i pomisli u svom srcu kako bi gamogao optuiti i tako mu se osvetiti. Budui da je ovaj brat postao plijen ove zlemisli, zao duh, naavi ulaz, unie u kuu te sjede na vrat tomu bratu. Videi revni imilostivi pastir, koji je uvijek bdio nad svojim stadom, da je vuk uao da prodrenjegovu ovicu, smjesta dozove k sebi onoga brata i zapovjedi mu da mora odmahotkriti otrov svoga srca blinjemu, zbog ega je u rukama avolskim. Videi da ga jesveti otac prozreo, preplai se. Tada otkrije sav otrov svoga srca, priznade svoj grijeh i

    28

  • 7/25/2019 Cvjetici Sv Franje

    29/91

    ponizno zamoli milosrdnu pokoru. Kad je bio odrijeen od grijeha i primio pokoru,avao ga odmah ostavi na oigled svetom Franji. Brat, osloboen od okrutne zvijeri,dobrotom svog pastira, zahvali Bogu. Tako pripravljen i pouen, vrati se natrag stadusvetog pastira. Od tada je ivio najsvetije.

    Na slavu Boju. Amen.

    24

    Kako je sveti Franjo zbog elje za muenitvompoao preko mora da propovijeda

    kransku vjeru sultanu i Saracenima

    Sveti Franjo, pun revnosti i ljubavi prema Kristovoj vjeri i elje za muenitvom,poe jednom preko mora sa svojih dvanaest svetih drugova i dou upravo kbabilonskom sultanu. Oni stigoe u saracensku zemlju, gdje su posebno pomno pazilina prolaznike jako okrutni ljudi te nisu putali nijednog kranina da proe, vebi gaubili. No, Bogu se svidi te zaprijei da brau poubijaju, nego ih uhvate, izbatinaju,sveu i tako dovedu pred sultana.

    Kad su bili pred njim, sveti Franjo, pouen od Duha Svetoga, tako je divnopropovijedao Kristovu vjeru, da je bio spreman za nju skoiti u vatru. Zbog togaobuze sultana veliko potovanje prema njemu, ne toliko zbog postojanosti u njegovojvjeri, niti zbog prezira svijeta to ga je vidio kod njega, jer sveti Franjo nije htio

    primiti od njega nikakva dara, premda je bio vrlo siromaan, nego zbog elje zamuenitvom, koju je otkrio kod njega.

    Od tada ga je sultan rado sluao i molio ga da ee doe k njemu, dopustivi njemu injegovim drugovima da mogu propovijedati na svakome mjestu gdje im se svidi.Sultan im zajami ovu slobodu kretanja i propovijedanja ak ispravom, da im nitko odnjegovih ljudi ne nakodi.

    Dobivi, dakle, ovakvu slobodu, posla sveti Franjo svoje odabrane drugove, dva podva, u razliite strane saracenske zemlje da propovijedaju vjeru u Isusa Krista. A onsam s jo jednim bratom odabra jedno mjesto. Kad je stigao onamo, ue u svratite dase odmori.

    Ondje je bila neka ena, prelijepa tijela a rune due. Ta je prokleta ena napastovalasvetog Franju na grijeh. Sveti Franjo joj ree: Pristajem. Poimo u postelju. I ona ga

    povede u sobu. Ali sveti Franjo joj ree: Poi sa mnom, ja u ti pokazati prekrasnupostelju. On je povede k velikoj vatri koja je gorjela u toj kui. U revnosti duhasvue se do gola i baci se na estoku vatru, zovui je da se i ona svue i doe lei snjim na tu pernatu i lijepu postelju. Sveti Franjo je na vatri due vrijeme leao veselalica te se nije ni opekao niti je pocrnio. On ena, zastraena tim udom, skrui se usrcu. Ne samo da se pokajala zbog svojih grijeha i zle namjere, nego se potpunoobratila na vjeru Isusa Krista, te je postala tako sveta, da su se po njoj spasile mnogedue u tom kraju.

    Na kraju, videi sveti Franjo da ne moe imati mnogo uspjeha u toj zemlji, po

    boanskoj objavi i nadahnuu odlui da se sa svim svojim drugovima vrati ukransku zemlju. Kad su se sakupili svi njegovi drugovi, ode jo jednom k sultanu da

    29