Asiz – rodni grad nebeskih velikana sv. Franje i sv. Klare ... · PDF fileSvijet je pun znalaca, čak i velikih, ali malo je me đu njima mudrih. Znanje i mudrost su sli

Glasilo Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Godina 36. Ljeto/jesen - 2012. Broj:37

Asiz – rodni grad

nebeskih velikana sv. Franje i sv. Klare

800. obljetnica dolas-ka sv. Franje na našu

obalu 2012. 800. obljetnica

osnutka Reda svete Klare

Klara pomaže Franji popravljati Crkvu Božju

GODINA 11.10.2012 - 24.11.2013. VJERE

Pa kako sam ja uvijek

bila zauzeta i brižna

da sveto siromaštvo,

koje smo obećale Bo-

gu i našemu ocu Fra-

nji, obdržavam i po-

brinem se da ga i dru-

ge obdržavaju, tako

su, uz pomoć Božju, o-

ne koje me naslijede u

službi dužne do kraja

obdržavati i pobrinuti

se da se obdržava

sveto siromaštvo ....

da ne bismo nikada i

nikako od njega

odstupile.

(Iz Oporuke svete

Klare)

Ja, neznatni brat

Franjo, hoću slijediti

život i siromaštvo

svevišnjeg Gospodina

Isusa Krista i njegove

presvete Majke i u

tome ustrajati do

kraja. I vas, svoje

gospodarice, molim i

savjetujem vam da

uvijek živite u ovome

presvetom životu i

siromaštvu. I veoma se

čuvajte da bilo čijim

naukom ili savjetom ni

najmanje od njega ni-

kad ne odstupite.

(Poljednja volja što ju

je sv. Franjo napisao

sv. Klari)

ZAJEDNO – Glasilo VFZ-a u Hrvatskoj i BiH – God. 36 – Br. 37 –Ljeto/jesen 2012.

SVETI FRANJO I SVETA KLARA – MUDRI SLUGA GOSPODAREV I MUDRA ZARUČNIKOVA DJEVICA, VJERNE SLIKE SIROMAŠNOGA I PONIZNOGA KRISTA

Suobličenje s Kristom svakom je kršćaninu pa i svakom čovjeku od Boga ponuđeni cilj. Ostvariti ga nije nimalo lako, ne ostvariti ga životni je promašaj. Svi sveci su ga ostvarili, svatko na svoj način. Franjo i Klara su to učinili na vrhunski način. O njima se može mnogo pisati i piše se, ali rijetko se ističe ovo: oni su prije svega mudri ljudi u biblijskom smislu. Franjo je onaj mudri sluga iz Evanđelja, koji pozorno bdije nad povjerenim imanjem svoga Gospodara. Klara je mudra djevica, u čijoj svjetiljci ne nestaje ulja. Ušli su u povijest kao vjerne slike siromašnoga i poniznoga Krista. Svoju kristolikost ostvarili su Božjom milošću i mudrošću.

Svaki je čovjek stvoren na sliku Božju (usp. Post 1,27). Svatko je dobio barem početne konture lika Kristovoga. Bog nije htio stvoriti čovjeka dokraja bez čovjekovog pristanka i sudjelovanja u tome. Neće ga ni otkupiti bez njegove privole. Dao mu je početke, a preobilna sredstva, vrijeme i plan za njegovo dovršenje i spasenje stavio je u ruke njegove slobodne volje. Ponudio mu je najviše što je mogao: sustvoriteljsko partnerstvo u uređenju i dovršenju čovjeka i svijeta.

Čitamo u Bibliji da je Bog „mudrošću utemeljio zemlju“ (Izr 3,19). I od čovjeka Bog očekuje da mudro postupa s njegovim darovima, osobito s darom života : da ga dovrši po njegovom planu, da se dragovoljno suobliči njemu. Bez mudrosti je to nemoguće ostvariti. Mudar je samo jedan (Bog), kaže Biblija (Sir 1,8). Čovjek je mudar onoliko koliko moli za mudrost i koliko ju – „vršeći zapovijedi“ (Sir 1,26), „stavljajući svoje noge u njezine okove i vrat svoj u njezin jaram, podmećući svoja leđa pod njezin teret“ (Sir 6,24-25) i ne bojeći se njezinih uzda - postojano traži i „svom dušom pristupa k njoj“ (Sir 6,26). Strah Gospodnji je početak i korijen mudrosti (Sir 1,14.20).

Svijet je pun znalaca, čak i velikih, ali malo je među njima mudrih. Znanje i mudrost su slični, ali čak ni sva znanja ne rezultiraju u mudrost. Među njima postoje i velike razlike. Znanje je poznavanje razumom, što ne vodi nužno i do umna djelovanja. Uvijek postoji mogućnost da neki „izum opaka ljudskog umijeća“ (Mudr 15,4) povuče čovjeka u krivo djelovanje. Vidimo takve primjere u svagdanjem životu: svaki liječnik dobro zna kada započinje ljudski život, pa ipak mnogi od njih netremice ubijaju ljude u prvim mjesecima života. Svaki liječnik zna i da nije vlasnik ljudskog života, pa ipak mnogi se od njih služe „opakim izumom“ eksperimentiranja životom. Kod mudrosti je drugačije. Mudrost je poznavanje razumom i voljom. Ona „posjeduje znanje umna djelovanja“, kaže Biblija (Izr 8,12). Znanje može biti znanje o bilo čemu, mudrost pak uvijek sadrži i znanje o privremenosti i granicama svakog znanja te o hijerarhiji vred-nota. Možda najkraće rečeno: mudrost je znanje o bitnim, najvažnijim istinama i život po tom znanju.

Franjinu i Klarinu mudrost možemo najbolje uočiti na njihovim radikalnim koracima. Tu su ponajprije siromaštvo i poniznost. Oboje su mudrošću znali da je bogatstvo nešto što se nikako ne može trajno zadržati, a kraljevstvo Božje, ako ga prihvate, nešto što im nitko ne može oduzeti. Zato nisu oklijevali prihvatiti krajnje siromaštvo, dati prolazno u zamjenu za vječno. Na pitanje „Tko ti može dati više, sluga ili Gospodar?“ Franjo je odgovorio ne znanjem, nego modrošću. Učinio je onako kako je zahtijevala mudrost. Priklonio se Gospodaru. Odgovor pukim znanjem imamo u evanđeoskoj prispodobi o bogatom mladiću. Mladić je znao kako se može postati savršen. Imao je znanje o tome. Ali nije imao mudrosti, koja „je povjerenica Božjeg znanja“ (Mudr 8,4), koja „zna o početku, svršetku i sredini vremena“ (Mudr 8,8), koja zna c j e l o k u p n o i d j e l a t n o. Nije imao „umna djelovanja“ mudrosti. Otišao je od Isusa uplakan.

Na asiškom svetačkom „fenomenu“ (Papa), Franji i Klari, dogodio se divan obrat u čovječanstvu, koristan i uzoran za cijeli svijet: u Franji i Klari čitav je čovjek, u muškom i ženskom izdanju, jednoglasno i jednodušno poželio i uznastojao biti kao Bog. Dakako, na pravi način. Dok Adam i Eva u Edenu poželješe biti bogati kao Bog te uz postojeće obilje uzeti sebi i ono što pripada samo Bogu, i doživješe svoju nagost, dotle Franjo i Klara poželješe biti siromašni i ponizni kao Bog, kao Božji Sin, koji, dok lisice imaju svoje jame i ptice nebeske svoja gnijezda, nema gdje nasloniti glavu (Mt 8,20) - i postadoše vjerne slike siromašnoga i poniznoga Boga, vrhunski primjeri dovršenih i ostvarenih ljudi. str. 2


VELESLOBODA DRAGOVOLJNOG NEPOSJEDOVANJA

Začudili bismo se, kad bismo pregledali ustave i zakone raznih zemalja i pokupili iz njih svekolike slobode, koje ti zakoni jamče ljudima. Što sve može čovjek – prema ljudskim zakonima – govoriti, pisati, činiti ili ne činiti !

Tako, čovjek može danas javno, „znanstveno“ i „zakonski“ definirati neki pojam ili sadržaj kako mu drago. Može se narugati tradicionalnoj definiciji slobode, prijateljstva, ljubavi, pravde, istine... Može donedavno devijantne pojave proglasiti normalnima. I sve to još uvijek nije ljudima dovoljno. Ljudi se grčevito bore za daljnje, nove „slobode“. U novije vrijeme ljudima nije dovoljno što država ne kažnjava namjerno ubojstvo čovjeka u prvim mjesecima života, nego taj čin „ozakoniše“ kao slobodu i pravo žene i staviše ga na platni teret građana. Zatim, njima ili sličnima nije dovoljno što mogu ignorirati brak, oduvijek definiran kao zajednica muškarca i žene, pa živjeti kako im drago, nego traže njegovo „zakonsko“ redefiniranje i unakaženje. Isto žele učiniti i s obitelji. Tako daleko može otići čovjek u svojoj želji za krivo shvaćenom slobodom.

Nije ovo ovdje spomenuto da bismo nad tim tugovali, moralizirali ili nekoga osuđivali ili sažalijevali. Ne, to ne bi imalo nikakvog smisla, a ni ljubav prema bližnjima nam to ne dopušta. Oni koji traže i provode te „slobode“ nisu nitko drugi nego naša braća i sestre, za koje je Krist prolio svoju dragocjenu krv jednako kao i za nas. Oni su mu jednako dragocjeni kao i mi. Stalo mu je da ih vidi u svom kraljevstvu. I nama mora biti do njih kao do vlastite duše. On, Glava otajstvenog tijela, učinio je sve što treba za njihovo otkupljenje i spasenje. Sada moraju dati svoj otkupiteljski doprinos udovi njegovog otajstvenog tijela. Ovi neugodni primjeri izopačene slobode izneseni su samo za to da se vidi koliki je jaz između duha današnjega svijeta i duha Evanđelja. Da se istakne koliki posao čeka

one koji se odlučiše za Evanđelje, kako je silna zadaća Gospodinovih sljedbenika u današnjem

svijetu. Idite po svem svijetu, veli Isus. Ne da uvjeravate ljude snagom ljudske filozofije. Ne da ih prozivate, osuđujete, izvrgavate ruglu. Idite, živite Evanđelje! Budite mi svjedoci! Kao nekoć pred gladnim svijetom u pustinji, kad reče „Dajte mu vi jesti!“ (Mt 11,16), sada Isus govori svojim učenicima pred mnogo većom masom svijeta: dajte mu vi jesti s p a s a od njegove „slobode“!

Zemaljski čovjek (1 Kor 2,14) ne vidi nikakvog izgleda da se išta učini tako velikoj masi, gladnoj slobode i spasenja. . Ali Gospodina to ne zabrinjava pa nastavlja: „Evo, šaljem vas kao ovce

među vukove. “ (Mt 10,10) Idite u tu masu! I još pooštrava: „Ništa ne uzimajte na put: ni štapa, ni torbe,

ni kruha, ni novca! Niti imajte po dvije haljine!“ (Lk 9,3) Pođite, nahranite te ljude onim čega su gladni do skapavanja!

I danas se čuje glas ponekog učenika: „Gospodine, pusti ih da odu u sela da si nabave hrane!“. Ali Gospodin ne popušta: Ne trebaju ići nikamo dalje, dajte im vi jesti! Mogu ih ja nahraniti bez vas, ali neću. Dajte prvo vi svoje hljebove i ribice!

U sličnoj situacije, prije mnogo stoljeća, Franjo i Klara izvadiše prvi svoje hljebove i ribice i dadoše ih Gospodinu : tek nekoliko kruhova riječi nabijene djelima i par ribica veleslobode neposjedovanja. Ljudi nisu vjerovali da to može ičemu poslužiti. Proglasiše njih dvoje čak ludima. Ali Gospodin uze njihovo „sve što su imali“, blagoslovi, i bijaše dovoljno za veliku masu i za mnoga vremena.

Svijet i danas, kao nekoć u pustinji, misli da gladuje kruha. Ali nahraniti ga može samo Kruh. Misli da mu treba „sloboda bez granica“, ali treba mu sloboda od te „slobode“. Kako ga nahraniti ?

Gospodin čeka da današnji Franje i Klare i ini njihovi učenici i učenice izvade svoje kruhove Božje riječi nabijene djelima i ribice veleslobode neposjedovanja – da ih blagoslovi i nahrani mnoštvo. str. 3


ZAPISNIK

Sjednice Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, održane u Samostanu sv. Franje u Imotskom, Ul. fra Stjepana Vrljića 21,

30.05.2012. s početkom u 09.30 sati

Na sjednici su sudjelovali sljedeći poglavari i poglavarice franjevačkih zajednica: fra Ivan Sesar OFM (provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM, Mostar), predsjednik Vijeća, s.M.Ivanka Mihaljević (provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Bosansko-hrvatska provincija Prečistog Srca Marijina, Sarajevo), potpredsjednica Vijeća, fra Ljudevit Maračić OFMConv (provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Zagreb), član Predsjedništva Vijeća, fra Željko Tolić (provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, Split), fra Lovro Gavran OFM (provincijal Franjevačke provincije BOSNE SREBRENE, Sarajevo), fra Željko Železnjak OFM (provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Zagreb), fra Andrija Bilokapić OFM (provincijal Franje-vačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, Zadar), fra Ante Logara OFMCap (provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Zagreb), fra Ivan Paponja TOR (provincijal Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima, Zagreb), s.M.Ne-venka Grgat (vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, Šibenik), s.Ružica Barić (vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrješnog začeća iz Dubrovnika), s.Franciska Molnar (provincijska predstojnica Milosrdnih sestara sv. Križa, Đakovo), s.M.Le-onka Bošnjak Čovo (provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Provincija Presvetog Srca Isusova, Split), s.M.Franka Bagarić (provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja, Provincija Svete Obitelji, Mostar), s.M.Nelija Pavlović (provincijska pred-stojnica Družbe kćeri milosrđa TSR sv. Franje, Hrvatska provincija Krista Kralja, Zagreb) i s.Ankica Zelenika (zamjenica s.Nives Kanevčev, nacionalne ministre Franjevačkog svjetovnog reda u Bosni i Hercegovini). Odsutni su bili sljedeći članovi Vijeća:

s.M.Anica Jureta (provincijska predstojnica Družbe sestara franjevki misio-narki iz Asiza,

Hrvatska provincija sv. Maksimilijana Kolbea, Zagreb), s.M.Marija-na Merdita (provincijska predstojnica Crnogorske provincije franjevki Bezgrešnog Začeća, Cetinje), s. Albina Zec (regionalna predsjednica Male franjevačke obitelji, Regija Hrvatska-Slovenija, Rijeka), br. Stjepan Kelčić (nacionalni ministar Franje-vačkog svjetovnog reda u Hrvatskoj, Zagreb) i s. Dragica Petrović, predsjednica grupe Svjetovnog instituta misionarki Kristova kraljevstva, Zagreb-Požega).

Na sjednicu su sudjelovali u određenim točkama Dnevnog reda: fra Pero Vrebac OFM (koordinator za izdavanje „Franjevačkih izvora, Sarajevo), fra Žarko Relota OFMConv (koordinator liturgijsko-pastoralnog dijela proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsko

str. 4

ZAJEDNO – Glasilo VFZ-a u Hrvatskoj i BiH – God. 36 – Br. 37 – Ljeto/jesen 2012.

tlo i gl. koordinator proslave, Split), fra Josip Sopta (koordinator znastvenog dijela proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše krajeve, Zadar) i gospođa Anđelka Visković (dogrado-načelnica Splita).

Sjednica je imala sljedeći sazivni

Dveni red

1. Molitva 2. Pozdrav predsjednika VFZ-a 3. Izbor potpredsjednice/potpredsjednika VFZ-a 4. Izbor ravnatelja Franjevačkog instituta za kulturu mira 5. Zapisnik plenarne sjednice VFZa od 27./28. siječnja 2012. 6. Projekt „Franjevački izvori“ (izvješće fra Pere Vrepca, koordinatora za izdavanje „Franje-

vačkih izvora“) 7. Rasprava o „Bratu Franji“ 8. Prijedlozi za obilježavanje 30. obljetnice osnutka VFZ-a 9. Zapisnik Izvanredne sjednice VFZ-a od 20. veljače 2012. 10. Izvješće fra Žarka Relote o liturgijsko-pastoralnom dijelu proslave 800. obljetnice dolaka sve. Franje u naše krajeve 11. Izvješće fra Josipa Sopte o znanstvenom dijelu proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše krajeve 12. Rasprava o financiranju proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše

krajeve 13. Razno Sjednica je započela molitvom Srednjeg časa. Potom je predsjednik pozdravio sve nazočne,

a posebno domaćina fra Željka Tolića i zahvalio mu za bratsko gostoprimstvo. Poseban pozdrav i čestitku uputio je novoizabranom provincijalu Zadarske provincije, fra Andriji Bilokapiću.

Jednoglasno je usvojen prijedlog dnevnog reda. 3. Izbor potpredsjednice/potpredsjednika VFZ-a: Zahvalivši srdačno dosadašnjoj potpredsjednici s. Ivanki Mihaljević za marljivo odrađen

trogodišnji mandat, predsjednik je pročitao čl. 4, br. 2, iz Statuta Vijeća (o iz-boru predsjednika i potpredsjednika Vijeća) te ukazao na dosadašnju praksu pri iz-boru. Potom se prešlo na tajno glasovanje. Za potpredsjednicu je ponovno izabrana s. Ivanka Mihaljević.

str. 5


4. Izbor ravnatelja Franjevačkog instituta za kulturu mira: Spomenuvši da je dosadašnji ravnatelj, fra Mijo Džolan, dobro odradio svoj mandat, te da fra

Mijin provincijal daje suglasnost da fra Mijo i dalje ostane ravnatelj, a na to pristaje i fra Mijo, predsjednik je predložio produženje mandata fra Miji na još tri godine. Vijeće je to jednoglasno prihvatilo.

5. Zapisnik Plenarne sjednice VFZ-a od 27./28. siječnja 2012.: Zapisnik je usvojen uz jedan suzdržan glas. 6. Projekt „Franjevački izvori“ (izvješće fra Pere Vrepca, koordinatora za izdavanje „Franje-

vačkih izvora“): Izvješće donosimo u cijelosti glasi: 1.Prijevodi, lekture, ujednačavanje tekstova, korektura i prijelom teksta su dovršeni. 2.Tijekom zadnja četiri mjeseca, otkako je započeo prijelom teksta, fra Marijan Karaula,

tehnički urednik, i ja sedam puta samo ispravljali tekst od 2.056 stranica: tri puta u elektroničkoj verziji i četiri puta u tiskanoj. Kako to izgleda vidite i sami. Nakon što pogledate ove gomile ispravljenih tekstova, bit će vam jasno zašto ovaj proces teče tako sporo!

3.Kazala: Biblijsko kazalo, kazalo osobnih imena i kazalo imena mjesta gotovi su. Pojmovno kazalo nam je ostalo izazov, jer je urađeno preširoko i preopćenito. Nakon uvida u dosad urađeno dr. Dragan Nimac je izrazio spremnost da ga doradi u roku od mjesec dana. Susreo sam ga prije tri dana i predao sam mu sve materijale. Obećao je da će sve učiniti, kako bi ovo završio do kraja lipnja 2012.

4.Oblik izdanja: Izdanje će biti u jednom svesku od oko 2.200 stranica (oko 2.600 kartica), u jednoj knjizi formata talijanskog izdanja, s kutijom tvrdog uveza, smeđe boje, fini biblijski papir 40 gr, u svakoj knjizi bit će dvije kartice: na jednoj su kratice djelâ paralelno na hrvatskom i latinskom jeziku, a na drugoj sadržaj knjige s označenim brojevima stranica. Knjiga će imati dvije vrpce smeđe boje. Uz knjigu će biti i elektronička verzija Franjevačkih izvora na CD-u i zaštitna kutija od kromokartona smeđe boje.

5.Ugovor s tiskarom potpisao je u ime VFZ-a g.Anto Matković, tajnik, 07.svibnja 2012.Ukoliko tko želi vidjeti tekst ugovora, tajnik će mu to omogućiti. (Nitko nije od tajnika tražio na uvid tekst ugovora.)

6.Tiskara: Tiskara ZRINSKI, Čakovec tiskat će 5.000 primjeraka s platnenim omotom i s CD-om po cijeni od 61,58 kn po primjerku, plus 25% PDV, što ukupno iznosi 384.875,00 kuna. Svečanije izdanje s kožnim koricama i s CD-om tiskat će se u 250 primjeraka po cijeni od 89,48 kuna po primjerku, plus 25% PDV, što ukupno iznosi 27.962,00 kune. Za svih 5.250 primjeraka tiskara će izraditi mikrovalne kutije „Šuber“ po cijeni od 3,89 kuna po primjerku, plus 25% PDV, što ukupno iznosi 25.528,12 kuna. Sveukupna cijena tiskarskih troškova s PDV-om iznosi 438.365,62 kune.

str. 6


7.Predviđeni rok tiskanja: 4-5 tjedana nakon predaje tekstova u tiskaru, tj.koncem srpnja ili

početkom kolovoza 2012. 8.Financije: Dosad isplaćeno za prijevode 35.503,00€, za lekture i ujednačavanje tekstova

14.526,00€, za korekturu i unošenje ispravaka 3.124,15€, za prijelom teksta 4.218,90€, usuglašavanje imena u kazalima i tekstovima 1.190,10€, za putovanja u Zagreb fra Marijanu Karauli i fra Peri Vrepcu 524,11€ te za prvu ratu tiskari 20.369,05€ Ukupno isplaćeno: 79.455,31€

Predračun za preostalu isplatu: za tiskanje 37.831,57€, za kazala 250,00€. Ukupno za preostalu isplatu: 38.081,57€. Ukupni predviđeni troškovi: 117.536,88€. Proizvodna cijena po primjerku: 22,39€.

Fra Pero je izložio Prijedloge sa sjednice Uredničkog vijeća Franjevačkih izvora od 05.05.2012. Vijeću se predlaže da se promocija održi u sljedećim gradovima pod pokroviteljstvom lokalnih provincijala i provincijalki: Zagreb, Sarajevo, Split, Mostar, Zadar, Rijeka, Osijek i Dubovnik, a da odgovorni za promociju u tim gradovima budu i dogovaraju program s lokalnom franjevačkom obitelji:

- Zagreb: fra Rozo Brkić, pomaže s. Antica-Nada Čepulić - Sarajevo: fra Marijan Karaula, pomažu fra Marinko Pejić i fra Pero Vrebac - Split: fra Zvonimir Brusač - Mostar: fra Miljenko Šteko - Zadar: fra Andrija Bilokapić (ili da zaduži nekoga drugoga) - Rijeka: fra Zoran Bibić, pomaže mu fra Emanuel Hoško - Osijek: s. Karmela Dominković i s. Franciska Molnar - Dubrovnik: s. Ružica Barić

Promocija se može održati u sklopu Devetnice pred proslavu 800. obljetnice dolaska sv.

Franje u naše krajeve, u Splitu i u Zadru i u sklopu znanstvenog simpozija, ili izvan Devetnice odnosno izvan simpozija. Glede sadržaja, u program promocije moglo bi se uvrstiti:

- Neki recital iz Franjinih spisa - Što su to Franjevački izvori ? - Važnost Izvora - Usporedba našeg izdanja Izvora sa izdanjima u drugim zemljama - Dinamika rada na Franjevačkim izvorima

Ovo bi bio okvirni prijedlog za sve nabrojene gradove, a osobe odgovorne za promociju

mogle bi ga prilagoditi prilikama i potrebama svoga mjesta. Nakon kraće rasprave Vijeće je jednoglasno prihvatilo te prijedloge. str. 7


Nakon toga je odlučeno da za FRAMU bude ista cijena Franjevačkih izvora kakva je za članove Vijeća, a da prodajna cijena bude 50.00 eura. Fra Pero je također izložio Prijedloge za trajnu formaciju sa sjednice Uredničkog vijeća Franjevačkih izvora od 05.05.2012.: Uredničko vijeće smatra da bi se jedan dio trajne formacije mogao odvijati tako što bi se na fakultetima gdje predaju naša braća i sestre moglo s dekanima dogovoriti ponudu odgovarajućih seminara s franjevačkom tematikom, zatim bi se moglo putem Radio Međugorja emitirati odgovarajuće emisije (koje bi onda preuzimale i neke druge stanice), a moglo bi se i u srednjim školama nuditi seminarske radove s franjevačkim temama. No, sve bi to ipak bilo nedovoljno pa se Vijeću predlaže osnivanje Instituta za franjevačku duhovnost pri Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Započelo bi se tako što bi Franjevačka provincija Bosna Srebrena odredila iz svojih redova osobu (voljnu i spremnu) kao nositelja tog projekta, a sve druge franjevačke zajednice bi također nastojale naći u svojim redovima jednu osobu i odvojiti je za taj projekt. Do osnutka Instituta Uredničko vijeće Franjevačkih izvora predlaže da se na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu ove godine održi FRANJEVAČKA LJETNA ŠKOLA DUHOVNOSTI, koja bi se onda svake godine dograđivala do podizanja Instituta. Drugi programi po potrebi: Franjevački seminari – jednodnevna predavanja na raznim mjestima subotom; Franjevački dani – predavanja dva puta godišnje po dva dana vikendom za voditelje zajednica, odgajatelje, duhovne asistente FSR-a i FRAME; Franjevačka godina – dva semestra po četiri vikenda za redovničko i svjetovno krilo franjevačke obitelji.

Nakon toga, provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran predstavio je Franjevačku ljetnu školu duhovnosti istaknuvši: Teško je naći osobe, koje bi mogle pohađati tečaj duhovnosti preko cijele godine. Zato smo se odlučili za vikende i vrijeme preko ljeta. Škola bi imala Studijski dio (1.Povijest franjevačkog pokreta; Povijest franjevaštva u Hrvata – dr. fra Marko Karamatić, 2.Spisi sv. Franje i sv. Klare; Franjevačka hagiografija; Prva svjedočanstva o sv. Franji i svetoj Klari – mr. fra Pero Vrebac, 3.Franjevačka filozofska i teološka škola; Franjevaštvo u našem vremenu – dr. fra Mile Babić, 4.Bitni elementi redovničke duhovnosti; Temeljne značajke franjevačke duhovnosti; Ekumenski i međureligijski dijalog u franjevačkoj tradiciji – dr. fra Marinko Pejić), Radionice (1.Rad s tekstovima Franjevčkih izvora, 2.Dijeljenje vlastitih iskustava) i Posjeti (1.Najstarijim franjevačkim samostanima, 2. Židovskoj sinagogi, 3.Fakultetu islamskih nauka, 4. Gazi Husrefbegovoj džamiji, 5. Sabornoj crkvi). Smještaj i hrana su osigurani za sve sudionike/ce na Franjevačkoj teologiji. Cijena za svećenike je 200KM (100€), za ostale 150KM (75€). Time ne bi bili pokriveni troškovi, ali eto neka bude tako. Ako bude zainteresiranih, imamo i drugi smještaj: u Visokom.

Predsjednik je zamolio nazočne provincijale i provincijalke da motiviraju članove svojih zajednica za sudjelovanje na predstvljenom programu. str. 8


7. Rasprava o „Bratu Franji“: Nakana je rasprave bila odrediti status lista „Brat Franjo“: ustanoviti tko je vlasnik i kako će se

dalje odvijati izdavanje tog lista. U raspravi je ustanovljeno da se ta nakana ne može provesti bez poznavanja historijata lista. Zato je rasprava odgođena za siječanjsku sjednicu, a fra Augustin Kordić OFMConv je zadužen da za spomenutu sjednicu pripremi historijat lista.

8.Prijedlozi za obilježavanje 30. obljetnice osnutka VFZ-a: Odlučeno je da se ta obljetnica obilježi na siječanjskoj sjednici (drugi dan sjednice)

predstavljanjem Franjevačkih izvora i euharistijskim slavljem.

9.Zapisnik Izvanredne sjednice VFZ-a os 20.veljače 2012.: Zapisnik je usvojen jednoglasno i bez primjedbi.

10.Izvješće fra Žarka Relote o liturgijsko-pastoralnom dijelu proslave 800. obljetnice dolaska

sv. Franje u naše krajeve: Prije fra Žarkovog izvješća predsjednik je pozdravio gospođu Anđelku Visković,

dogradonačelnicu Splita, a potom i fra Žarka Relotu i fra Josipa Soptu (koji su sudjelovali u tom dijelu sjednice). Gospođa Visković pozdravila je nazočne u ime gradonačelnika gospodina Keruma i svoga kolege gospodina Jure Šundova i izrazila spremnost grada Splita da pomogne prilikom proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše krajeve. U ime Vijeća Predsjednik je zahvalio za raspoloživost i otvorenost u ovom velikom i važnom događaju.

U svom izvješću fra Žarko Relota je spomenuo da je od sjednice u veljači do danas mnogo učinjeno: stupilo se u kontakt s gradskim vlastima u Splitu, grad je spreman pomoći (bina na Sustipanu, razglas, sanitarni čvorovi, sjedalice ..), utanačen je detaljan program proslave.

Središnje slavlje bit će 06. 10. 2012. u 11.00 sati na Sustipanu. Simpozij će biti 1. i 2. listopada 2012. u Splitu i Zadru. Slavlju prethodi devetnica. Kateheze za devetnicu su pripremljene i trenutno se lektoriraju. Predlažem da se tiskaju. Pripremljen je plakat i pripremljene su pozivnice s logosom. Proslava će imati 4 dijela: 1. cjelonoćno bdjenje na Obali kod sv. Frane, 2. u 10.00 sati blagoslov s Presvetim, 3. procesija do Sustipana, 4. sv. misa na Sustipanu. Nnakon toga fra Žarko je istaknuo što još treba napraviti: 1. popis uzvanika (crkvenih i civilnih), 2. dopis na HBK i BKBiH s pozivom na sudjelovanje, 3. dopis provincijala i provincijalki samostanima i župama s detaljnim programom i preporukom za sudjelovanje, 4. dopis na KVRPP s pozivom na sudjelovanje.

11.Izvješće fra Josipa Sopte o znanstvenom dijelu proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše krajeve:

Fra Josip je izvijestio da će se u Splitu 1. listopada 2012. u 15.00 sati održati Međunarodni skup (HR, BiH, SLO, I). Bit će 25 predavača. Sva predavanja tiskat će se u „Kačiću“ str. 9


12.Rasprava o financiranju proslave 800. obljetnice dolaska sv. Franje u naše krajeve: Sredstva za liturgijsko-pastoralni dio proslave odobrena su već na sjednici Vijeća od

20.02.2012. s napomenom da će se povećati, ako bude potrebno. Odobrena su novčana sredstva i za znanstveni dio proslave.

Potom je određen termin iduće sjednice Vijeća: petak i subota u Svećeničkom tjednu (25./26. siječnja) 2013. s početkom u 10.00 sati kod braće kapucina u Zagrebu, Sv. Leopolda Mandića 41.

Zapisao: Anto Matković, tajnik Vijeća

Odobrili: 1. Fra Ivan Sesar OFM, predsjednik Vijeća 2. S. M. Ivanka Mihaljević, potpredsjednica Vijeća

Domaćin sjednice,

fra Željko Tolić, oprostio se od Vijeća nakon

devetogodišnje aktivnosti u Vijeću,

dijelom kao predsjednik,

dijelom kao član Vijeća.

Sjednica Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u Samostanu sv. Franje u Imotskom 30. svibnja 2012.

str. 10


Personalne promjene u vodstvima naših zajednica od zadnjeg broja našeg glasila:

11.04.2012. 11.04.2012. 11.04.2012. 11.04.2012. ---- N ova uprava N ova uprava N ova uprava N ova uprava F ranjevaF ranjevaF ranjevaF ranjevačke provincije sv. Jeronim a u D alm aciji i Istri ke provincije sv. Jeronim a u D alm aciji i Istri ke provincije sv. Jeronim a u D alm aciji i Istri ke provincije sv. Jeronim a u D alm aciji i Istri

Na Kapitulu Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, održanom P r o v i n c i j a l na Košljunu pod predsjedanjem generalnog vizitatora fra Darka Teperta izab- fra Andrija Bilokapić rana je 11.04.2012. nova uprava Provincije: fra Andrija Bilokapić, provinci- nakon izbora polaže prisegu, jal, fra Stipe Nosić, provincijski vikar, a definitori: fra Anzelmo Stulić, fra Ma- a potom će te Polonijo, fra Diego Deklić i fra Tomislav Šanko . blagosloviti braću

Izabran novi defin itorij F ranjevIzabran novi defin itorij F ranjevIzabran novi defin itorij F ranjevIzabran novi defin itorij F ranjevaaaačke provincije B O SN E SR E B RE N E ke provincije B O SN E SR E B RE N E ke provincije B O SN E SR E B RE N E ke provincije B O SN E SR E B RE N E

Na Provincijskom kapitulu Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji je održavan od 16. do 20. travnja 2012. godine pod predsjedanjem provincijala fra Lovre Gavrana, izabran je u samostanu sv. Pavla na Nedžarićima (Sarajevo) 18. 4. 2012. novi Definitorij Provincije, a to su: fra Ivo Orlovac, fra Jozo Marinčić, fra Joso Oršolić i fra Janko Ćuro.

Mandat provincijala fra Lovre Gavrana i vikara Provincije fra Marijana Karaule traje do 2016.

str. 11


25.04.2012. 25.04.2012. 25.04.2012. 25.04.2012. –––– UUUU Sam ostanu sv. K lare u Z agrebu (M ikuliSam ostanu sv. K lare u Z agrebu (M ikuliSam ostanu sv. K lare u Z agrebu (M ikuliSam ostanu sv. K lare u Z agrebu (M ikulići) izabrana nova opaticai) izabrana nova opaticai) izabrana nova opaticai) izabrana nova opatica

U Samostanu svete Klare u Zagrebu (Mikulići) izabrana je 25. travnja 2012. nova opatica: s.M.Tarzicija Čičmak. Dosadašnja opatica s.M.Alojzija Bevanda izabrana je za zamjenicu opatice, a za savjetnice su izabrane: s.M.Ivana Dolinar, s.M.Engracija Marjanović (koja je ujedno tajnica) i s.M.Hedviga Bliznac.

25.04.2012 .25.04.2012 .25.04.2012 .25.04.2012 .–––– N ovN ovN ovN ova uprava u Sam ostanu sv. K lare u Požegi a uprava u Sam ostanu sv. K lare u Požegi a uprava u Sam ostanu sv. K lare u Požegi a uprava u Sam ostanu sv. K lare u Požegi

SAMOSTAN SV. KLARE U POŽEGI

U Samostanu sv. Klare u Požegi izabrana je 25.travnja 2012. za poglavaricu s. M. Pia Kozjak (ponovni izbor). Zamjenica poglavarice je s.M.Veronika Ivančić, a diskreta s.M.Damjana Mlinarić.

30.04.2012. 30.04.2012. 30.04.2012. 30.04.2012. –––– N ova uprava Sestara franjevki M isionarki iz A sizaN ova uprava Sestara franjevki M isionarki iz A sizaN ova uprava Sestara franjevki M isionarki iz A sizaN ova uprava Sestara franjevki M isionarki iz A siza

Sestre franjevke misionarke iz Asiza izabrale su na VII. Provincijskom kapitulu, slavljenom u Zagrebu na Kraljevcu pod predsjedanjem generalna poglavarica č.M. Juliane Malama, novu upravu u sastavu:

s. Anica Jureta, provincijalna poglavarica (ponovno izabrana),

s.Slavica Balić, zamjenica i ekonoma; s. Iva Jelinić i s. Dragica Lučić, svjet-nice; s. Ljubica Bosilj, tajnica.

str. 12


21.06.2012 21.06.2012 21.06.2012 21.06.2012 –––– N ova uprava F ranjevaN ova uprava F ranjevaN ova uprava F ranjevaN ova uprava F ranjevačke provincije P resvetoga O tkupitelja, Split ke provincije P resvetoga O tkupitelja, Split ke provincije P resvetoga O tkupitelja, Split ke provincije P resvetoga O tkupitelja, Split

Na redovitom Provncijskom kapitulu Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja, održanom pod predsjedanjem generalnog vizitatora fra Viktora Pape-ža, izabrana je 21.06.2012. nova upra-va Provincije. Novi provincijal je fra Joško Kodžo-man, a novi provincijski vikar je fra Ante Udovičić. Za definitore su zabrani: fra Anđelko Domazet, fra Petar Klarić, fra Mate Matić, fra Marko Prpa, fra Petar Rastočić i fra Nedjeljko Šabić.

23.06.2012.23.06.2012.23.06.2012.23.06.2012.→14.09.2012.14.09.2012.14.09.2012.14.09.2012.–––– N ovo vodstvo M ilosrdnih sestara sv. K riža, N ovo vodstvo M ilosrdnih sestara sv. K riža, N ovo vodstvo M ilosrdnih sestara sv. K riža, N ovo vodstvo M ilosrdnih sestara sv. K riža, Đakovoakovoakovoakovo

Generalno vodstvo Milosrdnih sestara sv. Križa imenovalo je 23. lipnja 2012. novo Provincijalno vodstvo Hrvatske provincije na tri godine: s. M. Amalija Kupčerić nova je provincijalna poglavarica, s. Finka Tomas provincijalna asistentica, a provin-cijalne savjetnice su: s.Slavoljuba Raguž, s. M. Helena Šajbl i s. Iva Davidović. Vrijeme nove služ-be započelo je na svetkovinu Družbe, na Svetko-vinu uzvišenja sv. Križa, 14. rujna 2012.

str. 13


01.07.01.07.01.07.01.07.2012. 2012. 2012. 2012. –––– N ova uprava D ružbe kN ova uprava D ružbe kN ova uprava D ružbe kN ova uprava D ružbe kć. . . . m ilosrm ilosrm ilosrm ilosrđa TSR a TSR a TSR a TSR sv. F ranje, P rov.sv. F ranje, P rov.sv. F ranje, P rov.sv. F ranje, P rov.„K rista K ralja“ „K rista K ralja“ „K rista K ralja“ „K rista K ralja“

Na Petom redovitom provincijalnom kapitulu Hrvatske provincije „Krista Kralja“ Družbe kćeri milosrđa TSR sv. Franje, održanom u Blatu na Korčuli, izabrana je 01.srpnja 2012. nova provin-cijalna uprava za sljedeće trogodište. Za provincijalnu predstojnicu ponovno je izabrana s.M.Nelija Pavlović. Za provincijalne vijećnice izabrane su: s.M.Jasminka Gašparović (ujedno zamje-nica provincijalne predstojnice), s.M. Ire-na Bajan, s.M. Vianeje Kustura i s.M. Pat-ricija Jurić.

07.10.2012. 07.10.2012. 07.10.2012. 07.10.2012. –––– N ova uprava u Sam ostanu sv. K lare u SplituN ova uprava u Sam ostanu sv. K lare u SplituN ova uprava u Sam ostanu sv. K lare u SplituN ova uprava u Sam ostanu sv. K lare u Splitu

UNUTRAŠNJOST SAMOSTANSKE CRK-VE SESTARA SVETE KLARE U SPLITU

U Samostanu sv. Klare u Splitu izabrana je 07.10.2012. nova opatica: s.M.Dolores Mandić. Za zamjenicu je izabrana dosadašnja opatica s.M.Suzana Muzuković, a savjet-nice su: s.M.Klara Bagarić, s.Marija Pet-ričević i s.M. Anđelka Čovo.

SVIM ČLANOVIMA NOVIH UPRAVA OD SRCA ČESTITAMO I ŽELIMO DA POPUT FRANJE I KLARE BUDU BLAGOSLOV ZA SVOJE ZAJEDNICE !

str. 14


ZAPOČELI SMO GODINU VJERE

Otvaranje Godine vjere papa Benedikt XVI. najavio je u svojoj propovijedi 16.listopada 2011, u kojoj je govorio o novoj evangelizaciji same Crkve ,ali i o univerzalnom poslanju Crkve svim narodima. Pri tome je naglasio da je prava zadaća Crkve naviještanje vjere. Poslanje Crkve isto je kao i Kristovo poslanje: bitno govoriti o Bogu. To poslanje treba vršiti prije svega prema kršćanima koji su izgubili svoj identitet, ali i prema svim ljudima. U tome Crkvu ne smiju spriječiti prigovori iz politike o odijeljenosti političke sfere od religiozne. Isusov zahtjev da se dadne caru carevo a Bogu Božje ne smije se politički sužavati za ograničavanje djelovanja Crkve, nego ga se mora antropološki cjelovito uvažavati. Još prije najave Godine vjere Papa je ustanovio posebno Papinsko vijeće za novu evangelizaciju i dao mu jasne ciljeve i zadatke, a potom je obznanio apostolsko pismo na način motuproprija pod naslovom Porta fidei – Vrata vjere, datirano s 11. listopada 2011. U njemu ističe da Crkva kao cjelina mora krenuti da izvede ljude iz pustinje i povedi ih u mjesta života, u prijateljstvo s Bogom. Dodaje da se danas često događa da se kršćani više brinu za socijalne, kulturne i političke učinke svoga zalaganje, dok vjeru još uvijek promatraju kao samorazumljivu pretpostavku općeg života. Sveti Otac je odlučio da Godina vjere traje od 11.listopada 2012. do Svetkovine Krista Kralja, 24.studenoga 2013. Početak nije slučajno izabran. Naime, na 11.listopada 2012. pada 50.obljetnica početka Drugoga vatikanskoga sabora i 20.obljetnica izlaska Katekizma Katoličke Crkve. U propovijedi prigodom otvaranja Godine vjere 11.listopada 2012. Papa poziva da se za podlogu uzmu dokumenti Sabora, koji su jednako kao i Katekizam sjajaj izraz vjere Crkve. Papa ističe da se zadnjih desteljeća dogodilo veliko duhovno „opustošenje“, a do čega dovodi pust život bez Boga vidimo iz svagdašnjih tragičnih događaja. Godinu vjere Papa slikovito zamišlja kao hodočašće kroz pustinje današnjeg svijeta, a na to hodočašće uzima se samo ono najbitnije : ni štap, ni torbu, ni kruh, ni novac, ni drugu haljinu – kako Gospodin naređuje učenicima kad ih šalje (Lk 9,3) – nego samo Evanđelje i vjeru Crkve. U pustinji su potrebni prije svega ljudi vjere, koji svojim praktičnim životom pokazuju put do obećane zemlje. Nedavno održana Biskupska sinoda kaže u svojoj završnoj poruci da se nova evangelizacija u bitnome obraća samoj Crkvi. U propovijedi na završetku trotjednog zasjedanja Biskupske sinode 28. listopada 2012. Papa je naglasio da se Crkva mora hitno potruditi oko ljudi, koji su kršteni a kasnije su se odvratili od Krista. Nova evangelizacija potrebna je, kako kaže Sinoda, na svim kontinentima, jer se svugdje osjeća potreba ponovnog oživljavanja vjere, koja je u opasnosti da se zamrači u svjetskom kulturnom kontekstu. Crkva je u svojoj povijesti i prije proglašavala godine vjere. Zadnju takvu godinu proglasio je papa Pavao VI. 1967.godine povodom 1900. obljetnice smrti apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla.. Crkva uvijek treba obnovu - u vjeri i u praksi. Ona je istovremeno svetica i grešnica. Svetost joj str. 15

ZAJEDNO – Glasilo VFZ-a u Hrvatskoj i BiH – God. 36 – Br. 37 – Ljeto/jesen 2012. dolazi od Glave – Krista, bez kojega ne može ništa. Grešnošću je opterećena po svom ljudskom elementu.Tek stalnim čišćenjem ide ka svome cilju. Ako pomno pogledamo u povijest Crkve i čovječanstva, vidjet ćemo da i jedna i druga ta zajedni-ca ima razdoblja svojih uspona i padova. Za padove je vjerojatno svaki puta drugi povod – neka novoiskrsla lagodnost. Uzrok je uvijek isti – čovjekova laka povodljivost za lagodnim stvarima. Treba samo malo nesabranosti pa da se čovjek zagleda u neko „reflektirano svjetlo“, ostavi sami izvor svjetla i pođe za njegovom refleksijom. Sve stvari, sva stvorenja imaju odsjev Stvoriteljev. Stoga ih je lako zamijeniti za Stvoritelja. Kad ih promatramo, morali bismo kroz njih ili iza njih vidjeti pravi izvor svjetla, samoga Stvoritelja. Kad god nam pogled na stvorenja nije dovoljno „prodoran“, u opasnosti smo da zaboravimo Stvoritelja i pođemo za stvorenjem. Francuski književnik Gaspard-Marie Janvier odgovara u jednom intervjuu na pitanje Kako to da se čovjek danas tako odvraća od Boga? sljedeće: „To je prilično očito: materijalizam, predodžba da on sačinjava našu sreću. Zacijelo, ljudi su u svako vrijeme tražili užitke, ali danas entertainment (zabava) raspolaže privrednim sredstvima kojih nikad prije nije bilo. Cirkuske izvedbe zauzimaju sumanuto mjesto.Već je Pascal rekao: `Srljamo u provaliju, jer držimo nešto pred nosom što čini da previđamo provaliju.` Pa primjećujem to i na sebi, kad bedasto upalim radio da otjeram tišinu. Entertainment je neka vrsta religije, sredstvo da se otjera dosada, smrt i pravi izazovi.“ Što je dovelo do toga da Papa danas kaže da se Crkva mora hitno potruditi oko ljudi, koji su kršteni a kasnije su se odvratili od Krista.? Crkva stoji danas pred nevjerojatno teškom zadaćom, težom nego što je evangeliziranje pogana, ali to zacijelo nije prvi put i ona će i za to naći rješenje. Zapravo, Duh će Sveti nači rješenje. S tim problemom susrela se već u apostolsko vrijeme. Čitamo o tome kod sv. Pavla : „Zaista, onima koji su jednom prosvijetljeni, i okusili dar nebeski, i postali dionici Duha Svetoga, i okusili Lijepu riječ Božju i snage budućega svijeta, pa otpali, nemoguće je opet se obnoviti na obraćenje kad oni sami ponovno razapinju Sina Božjega i ruglu ga izvrgavaju.“ (Hebr 6,4-6) Prije toga Pavao kaže da se ne želi takvima baviti: „Stoga mimoiđimo početnički nauk o Kristu ... ne postavljajući iznovice temelja.“ (6,1), a kasnije dodaje: „To ćemo pak učiniti, dakako, ako Bog da.“ (6,3) Danas je Crkva, vođena Duhom, došla do uvjerenja da se mora potruditi oko „nominalnih“ kršćana, za koje sredinom prošlog stoljeće reče švicarski romanist Theophil Spoerri: „Najveći neprijetelj kršćanstva su nominalni kršćani.“ Na mnogo mjesta u svojim poslanicima sv. Pavao naziva kršćane svetima. Sveti i jesu, ako su ono što ima kaže ime. Između svetih i onih koje Pavao naziva razapinjateljima Sina Božjega nema ništa trećega. Tako je u naravi stvari. Čovjek je Božji ili nije Božji. Bog je posve čovjekov, jer mu je dao svoje neograničeno sve, a čovjek može biti posve Božji, ako hoće. Prema Isusu, čovjek je Božji ako se odreče svega, ako dadne Bogu svoje malo sve i pođe na Isusom. Isus hvali siromašnu udovicu koja je dala vrlo malo, ali sve. Kudi bogataše koju dadoše mnogo, ali tek od suviška. Naglasak je na „sve“, a ne na „mnogo“ ili „malo“. Tko u svome danas – ne jučer ili sutra – stavlja Bogu i bližnjemu na raspolaganje svoje malo ljudsko „sve“, Božji je, svet je. str. 16

ZAJEDNO – Glasilo VFZ-a u Hrvatskoj i BiH – God. 36 – Br. 37 – Ljeto/jesen 2012. Dobru dijagnozu za stanje današnjeg kršćanstva i putokaz za izlaz iz tog stanja dao je pokojni njemački kardinal Alfred Bengsch (1921-1979), ugledan koncilski otac. Mogli bismo ga parafra-zirati pa reći kratko: uzrok tog stanja je polovičnost, izlaz je u bezuvjetnoj cjelovitosti. On piše: „Ima mnogo kršćana koji žele učiniti nešto za Boga; žele služiti bližnjemu; žele se založiti – ali na određeno vrijeme i s uvjetima. Zato često nedostaje zadnja ozbiljnost ... Ima mladih ljudi, koji žele stupiti u neki red, ako bi to išlo na tri godine, tako da vide kako će to ići – ali može se reći samo: Bože moj, darujem ti se sav. Ima čak rasprava o tome da bi našim mladim teolozima trebalo do- pustiti da postanu svećenici na određeno vrijeme, da isprobaju kako im leži ta djelatnost. Ali sve- ćenik se postaje samo zauvijek!“ Za izlaz iz tog stanja kardinal preporučuje: „Siromaštvo pred Bogom i odvažnost za to – to bi bio početak prave obnove. U to spada da se odreknemo svakog vlastitog samoraspolaganja i doista se stavimo Bogu na raspolaganje – potpuno neopozivo i bezuvjetno.“ Na Papin poticaj i nakon otvaranja Godine vjere već su u svim mjesnim Crkvama započele razne aktivnosti. Hoće li trebati neka nova metoda ? Novost je uvijek Krist, kaže Papa. Svakako, treba ga naviještati na način prilagođen našem vremenu. Što se tiče kršćana kod kojih je vjera zaspala, njujorški kardinal Timothy Dolan kaže: „Nova evangelizacija nije nikakva nova metoda. Ne radi se o tome da se promijene strukture, poduzmu misijske kampanje, da se spretnije i uvjerljivije evangelizira, nego se radi o svijesti...Tko je je stvarno susreo Krista, tko ga stvarno ljubi, kod njega to ima odraza na način kako on radi stvari – u svagdanu, u zanimanju, u obitelji. Gdje se čovjekovo djelovanje događa iz susreta s Kristom, on je misionarski ... Nova evangelizacija ... zahtijeva obraćenje nas misionara.“ Početi stavljati cijeloga / cijelu sebe Bogu i ljudima na raspolaganje i u tome ostati izlaz je iz sadašnje situacije i priželjkivani plod Godine vjere. ================================

Gospodine, posluži se nama

Gospodine, molimo te s apostolima: Ojačaj nam vjeru, ojačaj nam odvažnost da Te slijedimo, da Ti služimo. Ojačaj nam poniznost da ostanemo s Tobom i s Tobom služimo ljudima, sestrama i braći. Posluži se nama, našim rukama i nogama, našim srcima i jezicima, našim sposobnostima, našim dobrim voljama. Posluži se, Tvoji smo sluge. U slobodi – Tvoji prijatelji. (Bruno Stephan Scherer, Du bist nahe)

str. 17

Izdaje: Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Tajništvo: Prilaz Gjure Deželića 75, HR-10000 Zagreb, tel.: (01) 3765-061, faks: (01) 3765-062, mob.:098/9244-901,

e-mail: [email protected] Odgovara: dr. fra Ivan Sesar OFM, predsjednik Vijeća

Uređuje: Anto Matković, tajnik Vijeća

Documents

Asiz – rodni grad nebeskih velikana sv. Franje i sv. Klare ... · PDF fileSvijet je pun znalaca, čak i velikih, ali malo je me đu njima mudrih. Znanje i mudrost su sli