2/201711. sijeènja 2017.

Susret èlanova Stalnog vijeæa HBK s državnim

vrhom

Na susretima s predsjednikom Vlade RH Andrejom

Plenkoviæem i predsjednikom Hrvatskoga sabora

Božom Petrovom istaknuta dobra suradnja države i

Katolièke Crkve te izraženo zadovoljstvo vrlo

otvorenim dijalogom

„'Da vaša radost bude potpuna' (Iv 15,11) – O

radosti uèenja i pouèavanja"

Katehetska zimska škola za vjerouèitelje osnovnih

škola u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda

HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta u Nadbiskupijskome

pastoralnom institutu u Zagrebu okupila više od 350

vjerouèitelja

Papa primio èlanove Diplomatskog zbora

Sveti Otac potaknuo na promicanje razoružanja,

osvrnuo se na selilaštvo, primirje u Siriji i oèuvanje

stvorenoga te poruèio da je mir dar, izazov i obveza

Božiæna poslanica Srpske pravoslavne Crkve

U ove blagoslovljene božiæne dane molimo se

Gospodinu da ugasi neprijateljstva meðu narodima, da

spasi ljude svoje širom svijeta i da bude milostiv svima

nama, istaknuo patrijarh Irinej u poruci koju je

zajedno sa svim arhijerejima SPC uputio sveæenstvu,

monaštvu i svim vjernicima –

Donosimo izvještaje s božiænih slavlja diljem zemlje

Domovinske vijesti

Tiskan molitveni priruènik za Svjetsku molitvenu osminu za

jedinstvo kršæana 2017.

100. roðendan preloškog župljanina Bolte Najmana

Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog èestitao Božiæ

pravoslavnim vjernicima

Èestitka predsjednika HBK pravoslavnim vjernicima

Pismo žumberaèkih sveæenika vjernicima u povodu Godine obitelji

Oproštaj od s. Marije Gabrijele od Jaganjca Božjeg

Biskup Mrzljak primio biskupe iz Maribora i Celja

Uspješno završila akcija „Pomagati je lako!"

Biskup Košiæ posjetio Caritasovu kuæu u Oborovu

Druga sjednica Predsjedništva Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije

25. obljetnica rušenja helikoptera s promatraèima kod Novog Marofa

Crkva u Hrvata

Regionalni susret Hrvata u Rigi na susretu Taizea

Susret pripravnica Družbe sestara služavki Malog Isusa

Pohod dobroèinitelja Banjoluèke biskupije

Inozemne vijesti

Francuski biskupi pomažu studentima iz Kirkuka

Poljski parlament usvojio rezoluciju o proslavi krunidbe Crne Gospe

Lombardi dobitnik nagrade „Dobre vijesti"

„Pomoæ Crkvi u nevolji" pokreæe dva nova projekta u Pakistanu

Papa Franjo krstio 28 djece

Prilog dokumenti

Pismo pape Franje biskupima na blagdan Nevine djeèice

„Rahela oplakuje sinove svoje", ali… „ima nade za tvoje potomstvo"

(Jr 31)

Bog se mora roditi u našem srcu

Prava misija nije nikada prozelitizam, veæ privlaèenje drugih Kristu

Domovinske vijesti

Tiskan molitveni priruènik za Svjetsku molitvenuosminu za jedinstvo kršæana 2017.Molitveni priruènik objavljen je kao zajednièko izdanjeKršæanske sadašnjosti i Vijeæa HBK za ekumenizam idijalog, a na internetu je dostupan i u elektronièkom oblikuZagreb, 3.1.2017. (IKA) - Vijeæe Hrvatske biskupskekonferencije za ekumenizam i dijalog u suradnji sEkumenskim koordinacijskim odborom Crkava u Hrvatskoj(EKOCUH) priredilo je i tiskalo molitveni priruènik zaSvjetsku molitvenu osminu za jedinstvo kršæana 2017.godine. Ovogodišnja Molitvena osmina za jedinstvo kršæana imageslo: "Pomirenje – ljubav nas Kristova obuzima" i polazi odDruge poslanice Korinæanima, peto poglavlje, od 14. do 20.retka. Tekstove je priredila Radna zajednica kršæanskih Crkava uNjemaèkoj (ACK) u kontekstu obilježavanja 500. obljetnicereformacije. Prireðivaèi u svome uvodu istièu: "Crkve uNjemaèkoj su se suglasile da spomen reformacije uekumenskoj zajednici treba obilježavati kao blagdanKristov" jer: "usredotoèenje na jezgru kršæanske vjere, IsusaKrista i njegovo djelo pomirenja, omoguæuje ekumenskimpartnerima Evangelièke Crkve u Njemaèkoj (rimokatolièkoji pravoslavnoj Crkvi, baptistima, metodistima, menonitima idrugima), da se ukljuèe u obilježavanje spomenareformacije". Tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog dr. JureZeèeviæ pohvaljuje takav pristup buduæi da "takvokristocentrièno obilježavanje reformacije nije 'sol na ranu',nije oholi 'trijumf' jednih nad drugima, nakon èega æemo jošviše zazirati jedni od drugih, nego je poveznica koja nasvraæa jedne drugima, približava i pomiruje". Na taj naèin æe ove 2017. godine, pišu prireðivaèi,"luteranski i katolièki kršæani nakon stoljeæa uzajamnogosuðivanja i podcjenjivanja prvi puta zajedno obilježitipoèetak reformacije". U priruèniku se i kršæani hrvatskoga govornog podruèjapozivaju da tijekom Osmine mole Duha Svetoga "da sepostojeæe jedinstvo meðu kršæanima uveæa i da nas svetrajno uèi umijeæu dijaloga i suživota". Molitveni priruènik objavljen je kao zajednièko izdanjeKršæanske sadašnjosti i Vijeæa Hrvatske biskupskekonferencije za ekumenizam i dijalog, a na internetu jedostupan i u elektronièkom obliku.

Predstavnici Caritasa Biskupije Mantova posjetiliCaritas Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 3.1.2017. (IKA) - Predstavnici Caritasa BiskupijeMantova, predvoðeni župnikom župe sv. Mihaela arkanðelau Monzambanu don Luigijem Milanijem 2. i 3. sijeènjaposjetili su zagrebaèki Caritas i dogovorili nastavak suradnjeDon Luigi Milani, s dvije peteroèlane obitelji (obitelj Areti iDella Grisa sa po troje djece), tri predstavnika župnogCaritasa (Daniela Cappa, Mariagiovanna Pezzini i FlavioBaroni) te s. Serena Bussinello, èlanica družbe sv. Franje,posjetili su Kuæu sv. Franje u Vugrovcu, te Prihvatilište zabeskuænike u Sesvetskom Kraljevcu. U Kuæi sv. Franje vrijeme su proveli u druženju i igri sdjecom te su im predali poklone (odjeæu i slatkiše), akorisnicima Prihvatilišta za beskuænike darovali su noviLCD televizor koji je oduševio stanovnike te kuæe. BerislavJanjiæ, voditelj Kuæe sv. Franje i Iva Hrvaèiæ, voditeljica

Prihvatilišta za beskuænike, goste su upoznali sa životom iradom u kuæama, izazovima i poteškoæama s kojima sesusreæu njihovi korisnici, planovima za buduænost te surazmijenili novogodišnje želje i èestitke. Goste iz Monzambana primio je mons. dr. Valentin Pozaiæ,pomoæni biskup i generalni vikar, a susreli su se i s mons.Stjepanom Veèkoviæem, kancelarom Nadbiskupskogaduhovnog stola s kojim su suslavili euharistijsko slavlje natalijanskom jeziku. Za vrijeme boravka u Zagrebu razgledalisu zagrebaèku katedralu te posjetili grob i muzej bl. AlojzijaStepinca. Tijekom dvodnevnog boravka u Zagrebu uloguvodièa i prevoditelja gostima je pružala Nikolina Juriæ,psihologica obiteljskog savjetovališta. U razgovoru s ravnateljicom Caritasa, s. Jelenom Lonèar,vrednovali su dosadašnju suradnju te dogovorili nove oblikesuradnje koji æe se realizirati u ovoj godini, što svjedoèinjihovu snažnu volju za pomaganjem korisnika zagrebaèkogCaritasa.Prije povratka u Italiju, ravnateljica je prigodnim darovimaobradovala djecu iz obitelji Areti i Della Grisa zahvaljujuæisvim obiteljima kod kojih su Caritasova djeca boravila uokviru ljetnog kampa Grest 2016, ali i obiteljima koje æe imvelikodušno otvoriti vrata svojih srca i domova u okvirukampa Grest 2017.

100. roðendan preloškog župljanina Bolte NajmanaCirkovljan, 3.1.2017. (IKA) - 100. roðendan BolteNajmana, oca varaždinskog župnika i dekana preè. StjepanaNajmana, proslavljen je u utorak 3. sijeènja u Cirkovljanu,filijali župe Prelog. Slavljenika je, uz mnoge druge èestitare,posjetio i varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je prethodnou zahvalu za njegov život predvodio i misno slavlje umjesnoj crkvi Sv. Lovre. U slavlju su sudjelovali èlanoviobitelji, rodbina i znanci te župljani, kao i predstavniciGrada Preloga na èelu s gradonaèelnikom LjubomiromKolarekom. S biskupom su, osim sina slavljenika, suslavilidomaæi župnik preè. Antun Hoblaj, župni vikar vlè. NikolaMarkušiæ i tajnik biskupa vlè. Nikola Tomaševiæ. Župnik Hoblaj pozdravio je sve nazoène kazavši da su seokupili na radostan, lijep i sveèani dogaðaj na blagdanPresvetog Imena Isusovog koji ih je i ovog Božiæa razveseliosvojim dolaskom. Sabrao nas je jedan uistinu prekrasandogaðaj, a to je proslava 100 godina života župljaninaBaltazara Bolte, koji je roðen u vrijeme I. svjetskog rata te jeveæ dan po roðenju bio kršten u župnoj crkvi, rekao ježupnik Hoblaj te zahvalio biskupu što je svojim dolaskompoèastio slavljenika i njegovu cijenjenu obitelj kako bizahvalili na životu, i to upravo danas kada je život tolikougrožen i kada su životi potrebni dragom Meðimurju i cijelojdomovini Hrvatskoj. Takoðer je proèitana pjesma "Stotoleto" sa željom da slavljenikove "zmoèene roke v molitvinavek nek sklopljene bodu i zahvaljujeju Bogu na ovomstogodišnjem godu".Biskup Mrzljak rekao je da su se sabrali da bi Bogu zahvaliliza njegov život, za sve ono dobro što je uèinio i želeæi mumnogo zdravlja i da život koji je pred njim ispuni premaBožjoj volji. U propovijedi je biskup kazao kako seslavljenik rodio nekoliko dana uoèi svetkovine Sveta trikralja te je ime dobio po jednome od njih. Na taj su naèinnjegovi roditelji željeli iskazati poštovanje Bogu, ali i iželjeli da poživi takvim životom da bi se njegovo ime mogloizgovarati s poštovanjem. Zaželio je svima da ih blagdan

Domovinske vijesti ika

2 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Presvetog Imena Isusovog potakne na to da se poštujesvakog èovjeka, a to se može ako se poštuje najprije Božjeime i ime utjelovljene Božje ljubavi na svijetu. Na krajumise biskup je podsjetio kako su stari ljudi èesto govorilinakon mise kad bi došli doma "daj vam Bog del svete meše"te je zaželio da dio slavlja svi ponesu slavljeniku koji je zbogsvoje dobi bio sprijeèen sudjelovati u svetoj misi.Misno slavlje uljepšao je nastup župnog zbora koji je nakonmise izveo nekoliko prigodnih pjesama.Biskup Mrzljak potom je posjetio slavljenika u njegovudomu gdje mu je uputio srdaènu èestitku, te ga uz molitvuokupljene zajednice i prièestio. Na dar mu je u znakzahvalnosti za njegov stoljetni uzoran vjernièki život predaoplaketu Varaždinske biskupije s likovima biskupijskihzaštitnika sv. Marka Križevèanina i bl. Alojzija Stepinca.Bolto Najman roðen je u vrijeme Prvog svjetskog rata 3.sijeènja 1917. godine u Cirkovljanu od roditelja Matije iMagdalene r. Mikec. Odrastao je s tri brata i tri sestre uskromnoj obitelji. U vrijeme Drugog svjetskog ratamobiliziran je i poslan na radne zadatke u Njemaèku, aposlije prevrata odsluživao je vojsku u Zagrebu. Oženio se sKatarinom r. Berljak 2. veljaèe 1949. godine te su 5. sijeènja1951. dobili prvog sina Ivana. Ubrzo je stradao na gradilištuceste u Zidanom Mostu u Sloveniji kada mu je rudarskivagonet natovaren šljunkom smrskao desnu potkoljenicu.Muènih osam mjeseci preležao je u bolnici nakon ugraðenihšipki u skvrèenom položaju zbog presaðivanja kože. Nakonoporavka ostao je trajni invalid rada. Koliko je mogao,nastojao je raditi na poljoprivredi s obitelji i starijim bratomuzimajuæi u zakup tuðe njive za dio uroda. Sa suprugomKatarinom 10. kolovoza 1955. dobio je sina Stjepana, a 15.srpnja 1957. i kæer Bernardu.

Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalogèestitao Božiæ pravoslavnim vjernicimaSisak, 4.1.2017. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK zaekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ èestitao jeBožiæ vjernicima Srpske pravoslavne Crkve i Makedonskepravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Èestitku je u srijedu 4. sijeènja uputio episkopu zagrebaèko-ljubljanskom o. Porfiriju Periæu i episkopu gornjo-karlovaèkom o. Gerasimu Popoviæu iz SPC te metropolitustrumièkom o. Naumu Ilievskom i o. Kirku Velinskom izMPC. „Najprije Vam od srca zahvaljujem na Vašimèestitkama i dobrim željama. U Otajstvo utjelovljenja SinaBožjega, vjeènog Božjeg Logosa, jednako vjerujemo i odnjega živimo svi mi koji se zovemo Kristovim uèenicima.Stoga je ne samo isti datum, 25.prosinca, koji samo slavimopo razlièitim kalendarima u drugi dan, nego je i ista Tajnavjere i isti Krist Gospodin koji je došao svima nama ljudimada bi nam svima donio mir i spasenje. Želim Vam od svegsrca Božji mir i svaki njegov blagoslov u novoj GodiniGospodnjoj! Hodie vobis natus est Salvator, ChristusDominus. - Danas vam se rodio Spasitelj - Krist Gospodin",poruèio je biskup u èestitki. Biskup Košiæ uputio je èestitke i sisaèkom parohu o.Veselinu Ristiæu, umirovljenome sisaèkom parohuprotojereju stavroforu Petru Olujiæu te o. DaliboruPetkoviæu, parohu stupovaèkom.

.

Èestitka predsjednika HBK pravoslavnim vjernicimaZagreb, 4.1.2017. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ èestitao jeBožiæ pravoslavnim vjernicima. U èestitki poglavarima Srpske i Makedonske pravoslavneCrkve nadbiskup Puljiæ zahvalio je na božiænim inovogodišnjim èestitkama koje je od njih primio te jepodsjetio i na svoje božiæno obraæanje u kojem je uputioèestitku svima koji po Julijanskom kalendaru slave roðenjeKristovo, izvijestio je Tiskovni ured HBK. "O tomotajstvenom dogaðaju Božiæa sve je reèeno one svete noæikad se u malom Isusu dogodio Božji dar ljudima, vremenimai narodima. A on osobno 'radi nas ljudi i radi našeg spasenja'sišao s nebesa i združio se s èovjekom, zauvijek, o èemu tihdana èitamo izvješæa iz evanðelja. Èestit Božiæ i miromBožjim blagoslovljenu Novu 2017. godinu u kojoj neka nassve Novoroðeni obdari svojim darovima radosti, blagoslova imira!", istaknuo je u èestitki predsjednik HBK.

Pismo žumberaèkih sveæenika vjernicima u povoduGodine obiteljiSveæenici sve potièu na bolju komunikaciju unutar obitelji,na obiteljsku molitvu koja, makar bila i kratka, ima svojuèinak, te na još zauzetiju meðusobnu solidarnost i pomoæunutar obiteljiKriževci, 4.1.2017. (IKA) - Na poèetku 2017. godine, kojaje posveæena obitelji, "molimo Gospodina da spusti svojblagoslov na sve naše obitelji kako u Žumberku tako i ugradovima gdje žive mnogi naši vjernici. Mi sveæeniciradosno ispunjavamo svoju pastirsku zadaæu brinuæi za stalniduhovni rast svih naših obitelji. Kao što župnici imajuobvezu brinuti za duhovni rast župne zajednice tako svakiotac i majka imaju zadatak odgovorno ispunjavati svojeposlanje u obitelji", pišu žumberaèki sveæenici. Godina posveæena obiteljima želi donijeti "zraku ljubavi usvaki dom i u svaku osamljenu dušu. Želimo da ljubav budepoložena u naš svakidašnji život". Od obitelji kreæe ipromjena u društvu, a u njoj posebnu pažnju valja posvetitinajmanjima. U tom vidu sveæenici sve potièu na boljukomunikaciju unutar obitelji, na obiteljsku molitvu koja,makar bila i kratka, ima svoj uèinak, te na još zauzetijumeðusobnu solidarnost i pomoæ unutar obitelji. Na kraju pisma žumberaèki sveæenici sve vjernike potièu naposebnu pobožnost prema Svetoj Nazaretskoj obitelji, uzmolitvu "da Crkva meðu vjernicima plodonosno ove Godineispuni svoje poslanje u obiteljima i po obiteljima".

Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ patrijarhu IrinejuZagreb, 4.1.2017. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku patrijarhu Srpskepravoslavne Crkve Irineju, u kojoj stoji: „Isus Krist, savršenaOèeva Rijeè, utjelovljenjem je preuzeo ljudsko oblièje,sjedinjujuæi se tako sa svakim èovjekom. U otajstvu BožiæaIsus Krist se objavljuje kao istinska novost koja nadilazi svaljudska traženja i èežnje. Tu za èovjeka neizrecivu novostBog je objavio u utjelovljenoj vjeènoj Rijeèi, da bismo i miživjeli za druge. Radost i bogatstvo Kristova utjelovljenjausmjereni su na sve ljude. Vaša Svetosti, zahvaljujem Vamna èestitkama koje ste mi uputili prigodom božiænih inovogodišnjih blagdana. U ozraèju božiæne radosti, srdaènoèestitam Božiæ Vama, Vašem sveæenstvu, monaštvu, kao isvim vjernicima Srpske pravoslavne Crkve te želim obiljeBožjeg blagoslova u novoj 2017. godini", izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

311. sijeènja 2017. broj 2/2017

Oproštaj od fra Bože MoriæaŠibenik, 4.1.2017. (IKA) - U crkvi Sv. Ante u Šibeniku naŠubiæevcu umirovljeni biskup Ante Ivas služio je misuzadušnicu za redovnika-sveæenika fra Božu Moriæa koji jepreminuo u samostanu na Šubiæevcu u ponedjeljak 2.sijeènja, u 70. godini života, 53. redovništva i 44.sveæeništva. Na oproštaju od fra Bože Moriæa bili sušibenski biskup Tomislav Rogiæ, provincijal fra JoškoKodžoman te 79 redovnika i sveæenika.Rodbina, vjernici, redovnice i osobni prijatelji došli su seoprostiti od fra Bože. Pjevanje je predvodio zbor župe Sv.Ante na Šubiæevcu pod ravnanjem Kristine Pešiæ, a zaorguljama je svirala Tina Banovac. Sprovodne obrede, uoèimise zadušnice, na groblju Kvanj u Šibeniku prevodio jeprovincijal fra Joško Kodžoman, a fra Ante Branko Perišaodržao prigodne rijeèi oproštaja.„Ovom misom zahvaljujemo Bogu - Božiæu, za sav život imarnu sveæenièku službu Bogu i ljudima, kojoj je brat našfra Božo darovao cijeli svoj život. Rekao bih, u znaku imenakoga je dobio na sv. krštenju: Božo, Božji, Bogu posveæen,posvema: ljudski, redovnièki, sveæenièki", istaknuo je uoproštaju biskup Ivas, zahvalivši Bogu za „dugogodišnjepoznanstvo, zajedništvo i iskrenu suradnju u služenju pukuBožjemu, u Crkvi koja je u našoj (i kako je èesto isticao,njegovoj) biskupiji šibenskoj". „Najveæi dio svoga života isveæenièkog i redovnièkog služenja, gotovo 37 godina, odDubrave i Bilica, od Visovca, evo do šibenskog Šubiæevca,fra Božo je s ljubavlju i poznatom upornošæu i ustrajnošæu,svim svojim snagama i sposobnostima, neumorno ugraðivaou ovu Crkvu Božju, koja je vjekovima odgajala i hraniladušu i svekoliku kulturu našega hrvatskog naroda na ovomnašem èesto nemirnom tlu. Zahvaljujemo Bogu za njegovusinovsku ljubav i brigu koju je iskazivao, blage uspomenenašem biskupu Arneriæu u godinama njegova boravka „umiru" u Unešiæu, kao i za njegovu gostoljubivost, podršku iskrb koju je kao župnik i dekan Unešiæa iskazivao našimbraniteljima u onim teškim i ponosnim godinama stvaranja iobrane naše Domovine", rekao je umirovljeni biskup Ivas uoproštaju na misi. U propovijedi je šibenski biskup Tomislav Rogiæposvjedoèio: „Samo nam vjera u uskrsnuæe može dati snaguda veæ sada imamo èvrst temelj pod nogama, može datismisao i odgovore na sva pitanja, može pomoæi daprevladamo sve poteškoæe, može nas podiæi da ostvarenjekonaène pravde, istine i savršene ljubavi u Bogu. S timpouzdanjem i u toj vjeri opraštamo se od pokojnog fra Božekoji je svojim redovnièkim i sveæenièkim služenjem ostaviotraga u mnogim župama naše Šibenske biskupije."„Nikada nije lako portretirati neèiji psihološki ili duhovniprofil, ali bih u ovoj prigodi ipak istaknuo da je fra Božo usvojoj ljudskoj prostodušnosti u svakom trenutku biosvjestan svoga sveæenièkog zvanja i poslanja, u kojem je biodo kraja sretan i ispunjen, svjestan svoga sveæenièkogadostojanstva koje je obranio i oèuvao neokaljanim, svjestansvoje uloge da živi bliskost s obiènim malim ljudima,posebno u njihovoj nevolji, da im pomaže, da se s njimaraduje i tuguje, da ih predvodi sigurnim stazama, da s njima iod njih uèi…", istaknuo je u oproštajnom govoru uzsprovodne obrede provincijal Franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman. Od pokojnog fraBože Moriæa u više su se govora oprostili franjevci i vjernicis kojima je pastoralno suraðivao i djelovao, izvijestila jestranica splitskih franjevaca.

.

Zagrebaèki nadbiskup èestitao Božiæ pravoslavnommetropolitu PorfirijuZagreb, 4.1.2017. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku pravoslavnommetropolitu zagrebaèko-ljubljanskom Porfiriju Periæu.„Crkva zagrebaèka u godini Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije, koju živi i slavi nošena rijeèima: Hodimo unovosti života (Rim 6, 4), s radošæu razmatra otajstvoRoðenja Bogoèovjeka Isusa Krista, istinske Novosti kojarazveseljuje svakoga èovjeka i svojom ljubavlju preobražavasvijet. U božiænome slavlju ispovijedamo prihvaæanje objaveistine o Bogu, o Bogoèovjeku, a time i o èovjeku, o svijetu, osebi. Božiæ je blagdan za sve ljude, za cijelo èovjeèanstvo, aza nas kršæane dogaðaj spasenja u kojemu se preporaðamo,ponovno oživljujemo u ljubavi, slaveæi Boga koji se raða, dabi bio vidljiv, blizak: da bi po objavi ljubavi svima biospoznatljiv, a mi da bismo se približili i Bogu i sebi i drugimljudima. Vaše Visokopreosveæenstvo, zahvaljujem Vam zaèestitku koju ste mi uputili prigodom božiænih blagdana. Uozraèju radosti, što nam je svake godine donosi roðenjeGospodinovo, iskreno èestitam Božiæ Vama, Vašemsveæenstvu i vjernicima te želim obilje Božjeg blagoslova unovoj 2017. godini", navodi se u èestitki koju prenosiTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Oproštaj od s. Marije Gabrijele od Jaganjca BožjegKloštar Ivaniæ, 5.1.2017. (IKA) - Karmeliæanka s. MarijaGabrijela od Jaganjca Božjeg (Ivanèiæ), preminula u 81.godini života u karmelu Sv. Male Terezije u Kloštar Ivaniæu,pokopana je u èetvrtak 5. sijeènja u Kloštar Ivaniæu. Misuzadušnicu u samostanskoj kapeli Svete Male Terezije te prijetoga sprovodne obrede na mjesnom groblju predvodio jesisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s domaæimžupnikom fra Dragom Brglezom i više sveæenika. Izrazivšisvoju iskrenu suæut sestrama u Karmelu te obitelji pokojnice,biskup je u homiliji podsjetio na životni put s. Gabrijele,istaknuvši kako se ove godine navršava 50 godina otkako jeobukla svoje redovnièko odijelo. „Od 1972. godine s. MarijaGabrijela ovdje u Karmelu u Kloštar Ivaniæu, kao 'vanjskasestra', svojim smiješkom, pristupaènošæu, dobrotom,ljubavlju i djetinjom otvorenošæu primala je sve koji dolaze ikucaju na ova vrata, sve one koji su željeli vidjeti sestre,potražiti savjet, povjeriti im svoje probleme i nade. Ona je tubila, kako što je na groblju rekao fra Drago, dobra dušaovoga Karmela. Sjeæam se, svaki puta kada sam dolazioovdje u samostan, ona mi je na odlasku darovala krunice iAgnus Dei da ih ponesem i poklonim nekome. Mogao bi seèovjek sjetiti rata kada smo svima dijelili krunice. Sada nijeviše takav rat, ali se odvija duhovni boj te je još višepotrebna molitva krunice. Molimo da našoj sestri Gospodinudijeli vjeèni mir i da ju primi u svoj dom za koji sespremala èitav svoj život, a za sva dobra koja je èinilaljudima i svjedoèenje karmeliæanskog poziva neka jeGospodin nagradi vjeènim darovima". U nastavku govoreæi o proèitanoj Božjoj rijeèi „Ja sam kruhkoji je sišao s neba, tko ne jede ovoga kruha nema života usebi", biskup je rekao kako Isus tu nije govorio u doslovnomsmislu. „Bilo bi nemoguæe da su apostoli na Posljednjojveèeri pili njegovu krv i jeli njegovo meso, ali On je ostaorealno prisutan kada je dao kruh i vino te rekao: 'ovo je mojetijelo, ovo je moja krv'. Ta gozba njegove ljubavi, taPosljednja veèera ponavlja se u euharistiji svaki dan i hraniduše vjernika po cijelom svijetu veæ više od 2000 godina. Imi smo dionici tog kruha, te gozbe, a osobito oni koji slaveeuharistiju i blaguju svaki dan, koji se doista hrane duhovnoza svoj unutarnji život proslavljenim tijelom i krvlju

Domovinske vijesti ika

4 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Kristovom, Kristom živim i uskrslim. Ti veæ imaju život usebi, jer bez blagovanja tijela Kristova mi nemamo u sebiživota. Kao što On živi od Oca, i onaj koji njega blaguje živiod njega, jer On daje taj život. Naša sestra Gabrijela je radoprimala prièest svaki dan i tako je okrijepljena sakramentimai otišla s ovoga svijeta. Neka joj Gospodin to što je obeæao iispuni. Neka bude i njoj milosrdan i dobrostiv te je nagradionim što je obeæao svima koji æe njega blagovati u tojnebeskoj hrani na gozbi euharistije", zakljuèio je biskup. Nakraju uime sestara iz Karmela Sv. Male Terezije te priorices. Danijele Licul na dolasku i molitvi za dušu pokojne s.Marije Gabrijele zahvalio je svima fra Drago Brglez.

Apel biskupa Bogoviæa za širenje fundusa ZavièajneknjižniceGospiæ, 5.1.2017. (IKA) - Protekle jeseni na inicijativuumirovljenoga biskupa Mile Bogoviæa otvorena je u GospiæuZavièajna knjižnica koja je smještena pored biskupskogordinarijata u ulici Senjskih žrtava 36 u kojoj se odnedavnonalazi stan umirovljenog biskupa. Sadašnji fundus ponajvišeèine knjige tematski vezane za povijest prostora Gospiæko-senjske biskupije kojim se u svojoj dugoj znanstvenojkarijeri bavio dr. Bogoviæ, a rijeè je o prostoru Like Krbave,Gacke, Lapaèke doline, Senja i Podgorja, Ogulinskog iSlunjskog kraja. Osim toga biskup Bogoviæ je za knjižnicunabavio sve što je tiskano o povijesti tog prostora. Biskup jeosigurao i dio knjižnog materijala i za ostala podruèja, no tunije bio do kraja uspješan. Iz spomenutih razloga formiran jeinicijativni odbor (Ana Lemiæ, Ivica Mataija, VesnaGrahovac Pražiæ, Franje Puškariæ) u èije ime je biskupBogoviæ poslao dopise na više adresa s ciljem da pisci sprostora biskupije koji su o tome prostoru nešto pisali darujuknjižnici svoje knjige, kao i svima onima koji mogu da izsvojih privatnih knjižnica ustupe dio knjižne i arhivske graðeZavièajnoj knjižnici a vezano za spomenuti prostor. Darovise mogu poslati poštom ili javiti da se doðe po njih ako jerijeè o veæoj kolièini. Popis prikupljenih naslova može sevidjeti na web adresi http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/ordinarijat-vijesti/4657-otvorena-zavi%C4%8Dajna-knji%C5%BEnica-gospi%C4%87ko-senjske-biskupije.html.

Biskup Mrzljak primio biskupe iz Maribora i CeljaVaraždin, 5.1.2017. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak susreo se u èetvrtak 5. sijeènja u Varaždinu smariborskim nadbiskupom Alojzijem Cviklom te celjskimbiskupom Stanislavom Lipovšekom. Biskup Mrzljak upratnji generalnog vikara mons. Ivana Godine, proveo jebiskupe iz Slovenije po središnjim ustanovama i uredimaVaraždinske biskupije. Najprije su posjetili varaždinskukatedralu gdje su se zadržali u molitvi za Varaždinskubiskupiju i njezina prvog biskupa, pokojnog mons. MarkaCuleja. Nakon toga biskupi su posjetili Ured za pastoral umedijima Varaždinske biskupije, Biskupijsku knjižnicu iSveæenièki dom. Mariborski nadbiskup Cvikl zahvalio je napozivu te za dobru prijateljsku i susjedsku suradnjubiskupija. Istaknuo je kako se po ovim susretima, koji sedogaðaju veæ nekoliko godina u nizu, potièe upravo onabratska povezanost dvaju naroda po zajednièkoj vjeri u IsusaKrista. U tom smislu biskupi su se u razgovoru osvrnuli i nazajednièko hodoèašæe hrvatskih i slovenskih vjernika uStiènu u listopadu ove godine. Biskup Mrzljak zahvalio jenadbiskupu Cviklu i biskupu Lipovšeku na odazivu teizrazio nadu da æe takvi susreti i dalje pridonositi dobrimsusjedskim i prijateljskim odnosima triju biskupija.

Svetkovina Bogojavljenja u SiskuMudraci su bili tražitelji istine, istraživaèi; oni nisu bilizadovoljni samo teoretskim spoznajama koje su otkrili, negosu to znanje željeli i testirati u životu, istaknuo biskup KošiæSisak, 6.1.2017. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, uponedjeljak 6. sijeènja, sisaèki biskup Vlado Košiæpredvodio je sveèano misno slavlje u katedrali Uzvišenja sv.Križa u Sisku. U koncelebraciji bili su kancelar mosn.Marko Cvitkušiæ, domaæi župnik preè. Marko Karaèa i vlè.Dražen Mirèiæ, a služio je ðakon Vjekoslav Uvaliæ. U homiliji biskup je rekao da svetkovina Bogojavljenja iliblagdan „Sveta tri kralja", govori o nekoliko važnihsastavnica našega kršæanskog života: „Prvo, mudraci su bilitražitelji istine, istraživaèi; oni nisu bili zadovoljni samoteoretskim spoznajama koje su otkrili, nego su to znanježeljeli i testirati u životu – htjeli su vidjeti toga novogžidovskog kralja, za kojeg su otkrili u svetim židovskimknjigama da se trebao roditi; moguæe da su bilizvjezdoznanci, astronomi, pa su vidjeli èudesnu izvanrednusvjetlost na nebu i pohrlili su za tom svjetlošæu – zvijezdomkoja im je pokazivala put; dakle, oni su htjeli znati, ali oni suhtjeli i vidjeti. Drugo, da bi potvrdili svoje znanje vlastitimiskustvom, trojica mudraca s Istoka dali su se na dugi put –nisu se štedjeli niti bojali žrtve, oni su hrabro zakoraèili,vjerujuæi da æe na kraju te pustolovine pronaæi onoga kogasu željeli vidjeti. Sigurno je da su znali da mogu i ne uspjeti,tj. da im se trud neæe isplatiti: 'naæi ga neæete, uzalud sav vaštrud!', pjeva naša hrvatska pjesma izrièuæi rijeèi kraljaHeroda, kao poruku mudracima, no to obeshrabrivanje onisu mogli imati i u sebi, bojeæi se da im zaista njihov putmože završiti bez željenog cilja. Dakle, treæe njihovosvojstvo bila je hrabrost: oni su unatoè ili usprkosmoguænosti da im naum ne uspije, pošli na put. Željeli sunaime pokušati, negoli da poslije dožive: evo, možda smo gamogli naæi i upoznati, ali nismo se usudili, bojali smo se.Hrabrost tako nije odsutnost straha nego moguænost da se tajstrah nadvlada. To su oni uèinili. Motivacija im je bila utome da æe ih, ako našu novoroðenog kralja, taj susret samimtime što su uspjeli, razveseliti". U nastavku biskup je rekao kako Bogojavljenje objavljuje daje Krist došao spasiti sve ljude o èemu govore i današnjaèitanja. „Prorok Izaija (Iz 60, 1-6) u svojoj viziji buduænostiIzraela i dolaska Mesije u Jeruzalem kaže: 'k tebi æe poteæibogatstvo mora, blago narodā k tebi pritjecati.' Rijeèje dakle o tome da æe Mesija biti svjetlo za sav svijet, za svenarode koji æe mu doæi pokloniti se. Time se nadilazistarozavjetna zatvorenost židovskog naroda koji je vjerovaoda je on jedini izabrani Božji narod, da je Božje spasenjedano samo njemu. Bog voli sve ljude koje je stvorio i onpreko Izraela, iz kojeg je došao Krist Mesija, želi doæi dosvih ljudi iz svih naroda i spasiti ih. I sv. Pavao u PoslaniciEfežanima kaže za tzv. poganske narode, kako je 'sada uDuhu objavljeno svetim njegovim apostolima i prorocima:da su pogani subaštinici i sutijelo i sudionici obeæanja uKristu Isusu – po evanðelju'. A sveti Pavao upravo je bionavjestitelj Evanðelja poganskim, tj. nežidovskim narodima,i zato je nazvan Apostolom naroda. Evanðelje pak èitavogovori o toj novosti, naime: Kristu dolaze i klanjaju semudraci s dalekoga poganskog Istoka, a ne Židovi. Oni gatraže, dok Židovi koji su kod sv. Mateja predstavljeni poHerodu i njegovu dvoru ne odlaze u Betlehem i ne traže gada mu se poklone, nego Herod ga traži – da ga ubije! To jetaj paradoks: oni koji su njegovi ga ne primiše, a narodpoganski koji pravoga Boga nije upoznao sada dolazi iklanja se Bogu živomu. Zanimljiva je u tom dogaðajuspoznaja da je Herodov dvor znao ali nije otišao, dok sumudraci morali pitati da bi saznali, i oni su tražeæi našli i

Domovinske vijestiika

511. sijeènja 2017. broj 2/2017

otišli do novoroðenog Kralja. Tako se pokazuje, kao imnogo puta u povijesti, da znati i èiniti nije isto, odnosno daoni koji ne znaju èesto mogu prije nešto uèiniti, nego onikoji znaju a ne žele ništa poduzeti. To je pouka i za nas,draga braæo i sestre. Mi znamo tko je Isus, roðen uBetlehemu. Mnogi još uvijek ne znaju. Ali je pitanje tko gatraži, tko ga treba, tko èezne za njim. Ako su to i oni koji gane poznaju, pomozimo im mi da doðu do njega, ali i sami sepokrenimo i pohrlimo da mu se poklonimo, da budemo i midionici njegovih darova. Jer mudraci, istina, jesu ponijelisvoje dragocjene darove i dali ih Isusu, ali su mnogo višeprimili od njega – premda ne vidljivih, materijalnih darova,nego vjeru, radost i nadu, što je daleko vrednije od svega štomožemo dobiti.Pouèeni „zatim u snu da se ne vraæaju Herodu, otiðošedrugim putem u svoju zemlju". Kad jednom susretne Krista,ne smije se èovjek više vraæati Herodu koji Krista ne želi,koji Krista želi ubiti. Kad jednom doživimo ljepotu susreta sKristom, izbjegavajmo sve ono i sve one koji ga ne žele ikoji ga progone. Neka naš život bude drukèijesvjedoèanstvo, svjedoèanstvo ljubavi prema njemu, jer on jepromijenio i spasio naš život, obogatio ga svojim duhovnimdarovima i zato mu zahvaljujemo i molimo ga za sve svoje,za našu Domovinu, za sve potrebne, da nam svima Gospodinudijeli novost radosti života u njemu", zakljuèio je na krajubiskup. Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe uzvodstvo prof. Jelene Blaškoviæ i orguljašku pratnju vlè.Roberta Jakice. Nakon mise biskup je blagoslovio župnukuæu katedralne župe, a nakon toga župnik je blagoslovioBiskupijski ordinarijat, Veliki Kaptol.

Bogojavljenje u GospiæuPozvani smo da budemo Isusovi svjedoci, ili bolje reèeno,kristonosci, ljudi u kojima æe drugi moæi prepoznati pravolice i srce Kristovo, potaknuo je biskup Križiæ vjernikeGospiæ, 6.1.2017. (IKA) - Sveèano misno slavlje nasvetkovinu Bogojavljenja, 6. sijeènja, u gospiækoj katedraliNavještenja BDM predvodio je gospiæko-senjski biskupZdenko Križiæ u koncelebraciji s gospiækim župnikom idekanom mons. Milom Èanèarom i biskupovim tajnikom ižupnim vikarom vlè. Mišelom Grguriæem. U propovijedi biskup je istaknuo: "Ostaje nejasno tko su biliovi mudraci s istoka, te po èemu su razaznali da je nekazvijezda na nebu izvanredna i da je moraju slijediti, i na kojinaèin su je slijedili, te kako su mogli po toj zvijezdi spoznatida se rodio novi kralj i da æe ih zvijezda voditi prema mjestugdje se on rodio? Sve ovo æe nam ostati tajna, ali je namanajvažnija poruka ovog evanðeoskog dogaðaja. Evanðelistnapominje da su mudraci vidjeli zvijezdu, koja putuje i onije žele slijediti. Oni su tu zvijezdu u svojoj nutrini razumjelii interpretirali kao Božji znak, i osjetili su nutarnji imperativda oni trebaju odgovoriti tom Božjem znaku. Bog èovjekuvjere daje svoje znakove. Znakovima ga potièe da neštouèini ili da nešto ne uèini. Bog nas odreðenim znacima želipomoæi u življenju naše vjere. Ti znakovi ne moraju bitinekakva viðenja, nekakva ukazanja, ili nešto toga tipa. Moguto biti nekakvi mali dogaðaji koji su posve neoèekivani i kojinas jako iznenade. Tko se od nas u životu nije iznenadio nadnekim neoèekivanim dogaðajima i popratio ih pitanjima: „Jeli to moguæe", „Tko bi to oèekivao", „Nevjerojatno", islièno. Problem je što se najèešæe, osim ovog èuðenja, ne idedalje. Ne postavimo si pitanje: Poruèuje li nam Bog prekotih znakova nešto? Poziva li nas na nešto? Kada nema ovihpitanja, onda ti znaci proðu bez odgovora, ne koriste namama baš ništa, ne promijene ništa u našem životu. Ovi

mudraci u vjeri odgovorili su Božjem znaku i slijedili ga.Sigurno da im nije bilo jednostavno i lako. Morali suprevaliti dugi put, susresti se s mnogim opasnostima ipoteškoæama. Zvijezda ih nije vodila korak po korak. Bili superiodi kada nisu vidjeli nikakvu zvijezdu, nisu imalinikakvog svjetla. To se vidi i u evanðeoskom odlomku gdjese kaže da mudraci u Jeruzalemu ponovno ugledaše zvijezdui obradovaše joj se radošæu veoma velikom. To znaèi da jejedno vrijeme nije bilo. Imali su sigurno oni na svom teškomputu dosta razoèaranja i umora, dosta napasti da odustanu odputa, da kažu kako nema smisla iæi dalje i nastaviti put. Alibili su uporni.Draga braæo i sestre, svi mi na našem putu vjere moramoraèunati i na tame, mnoge sumnje, pa i na razoèaranja. Vjeranije laka stvarnost. Tražiti Boga, košta. Ali to traženjepokazuje koliko je nekome stalo do Boga. „Ti si Bogskriveni", kaže jedan tražitelj Boga u starom zavjetu. Èestoputa u vjeri želimo potpunu jasnoæu, preciznost, da bude svepo našoj ljudskoj logici. No, to nije put vjere. Vjeru prati itama, mnoga iznenaðenja i nejasnoæe. U tim situacijama sevidi koliko je tko vjeran. Lako je vjerovati kada sve ide kakoželimo, kada imamo dobro zdravlje i uspjeh u poslu. Bognekada pošalje i tame da vidi koliko pouzdanja imamo unjega. Nema sveca koji nije iskusio i tame u svojoj vjeri. Iova tri mudraca s istoka nisu iznimka. Mudraci su uz bezbrojproblema stigli do Jeruzalema, uvjereni da æe im tu sveæenicii pismoznanci riješiti sve probleme. Bili su uvjereni davjerski i politièki voðe naroda sigurno znaju sve o Djetetu ioni æe ih dopratiti do mjesta roðenja. Kakvo razoèaranje. Ovivjerski voðe teoretski znaju sve, ali ne pokazuju nikakavinteres da bi i oni pošli s Mudracima i vodili ih doBetlehema putem koji dobro poznaju, te se zajedno s njimapoklonili novoroðenom kralju. Njihova vjera je hladna isamo teoretska. Ta vjera je jako slièna nevjeri. Mudracimoraju nastaviti opet sami. I Bog se nadao da od JeruzalemaMudracima neæe više biti potrebna zvijezda. Zvijezda æe imbiti ljudi, vjernici, uèitelji u vjeri. I Bog se razoèarao. Alikada èovjek ne želi pomoæi, Bog priskaèe u pomoæ narazlièite naèine. Bog neæe dopustiti da ljudi koji ga tražeostanu dugo bez svjetla i osjete se bespomoænima. Kadaèovjek ne želi pomoæi, Bog pomaže prirodom: šalje ponovnozvijezdu koja nastavlja svoju ulogu vodièa. Èovjek možeizdati ili zatajiti, ali ne može blokirati Božji plan spasenja.Mudraci nalaze Dijete, obdaruju ga, iskazuju štovanje, ivraæaju se drugim putem u svoju zemlju. Oni koji su bilidaleko stigli su do Boga, dok oni koji su bili blizu, nisu.Èudno je, kako je dragi Bog 4000 godina spremao svojnarod za dolazak Mesije, a kada je on došao prvo službenopoklonstvo dali su mu pogani, daleki narodi koji nisupoznavali pravoga Boga. Bog nije navezan ni na koga. Nudispasenje svom narodu, ali kada oni odbijaju on se obraæadrugima. To nam je svima upozorenje. I naš narod je primiovjeru prije više od 1300 godina, ali to nije jamstvo naševjernosti. Vjernost se mora stalno potvrðivati. Ako ne,postoji opasnost da se udaljimo od Boga i da umjesto nasdoðu neki drugi. Pozvani smo da budemo zvijezde u vjeripokoljenjima koja dolaze. Da budemo svjedoci u vjerimlaðim naraštajima, prije svega onima s kojima živimo, dase dar vjere koji su primili naši pradjedovi ne ugasi. Pozvanismo da budemo Isusovi svjedoci, ili bolje reèeno,kristonosci, ljudi u kojima æe drugi moæi prepoznati pravolice i srce Kristovo". Nakon mise prisutni vjernici uputili su se prema župnomdomu, zajedno sa sveæenicima i biskupom koji je i predvodiomolitvu i blagoslov prostorija župnoga doma.

Domovinske vijesti ika

6 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Proslavljena svetkovina Bogojavljenja u splitskojkatedrali„Svetkovina Bogojavljenja je svetkovina univerzalne Božjeljubavi koja nikoga ne iskljuèuje", istaknuo nadbiskupBarišiæSplit, 6.1.2017. (IKA) - „Svetkovina Bogojavljenja jesvetkovina univerzalne Božje ljubavi koja nikoga neiskljuèuje. Bog je došao radi spasenja svih ljudi, a ne samoneke skupine. On ne može drukèije nego ljubiti svakogaèovjeka", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ predvodeæi euharistijsko slavlje na svetkovinuBogojavljenja, 6. sijeènja, u splitskoj prvostolnici Sv.Dujma. Uz nadbiskupa suslavili su generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ, katedralnižupnik Tomislav Æubeliæ i ostali sveæenici. NakonEvanðelja, po drevnom crkvenom obièaju splitske katedralena svetkovinu Bogojavljenja, otpjevan je sveèani navještajsvetkovanja Vazma i tijeka liturgijske godine.Mudraci su prešli dug put od svojih domova dobetlehemskog Djeteta i na tom putu susreli su brojnepoteškoæe. Takav je i naš put do betlehemskog Djeteta,zapoèeo je nadbiskup propovijed. Govoreæi o mudracimakoji su došli s Istoka iz poganskih naroda, istaknuo je da imje bila dovoljna zvijezda na obzorju koja ih je pokrenula,napustili su sigurnost i njima drage okvire prouèavanja da bise odazvali pustolovini traženja dublje istine. Kazao je da imi možemo u tim mudracima vidjeti sebe kao one kojidolaze iz poganskih naroda (od Slavena ili pak iz Irana) ikao tražitelje istine. „Mudraci se ne mire sa svojimspoznajama, svojim dvorištem i horizontima, oni traže dalje idublje, osjeæaju u sebi zov daljina i vjeènosti, zov raja jersmo išèupani iz raja", kazao je nadbiskup, dodavši da jeGospodin u èovjeka, u njegov um utkao sposobnost traženjaNjega preko objave i stvorenoga svijeta, odnosno uz pomoænaravne i nadnaravne objave. Meðutim, èovjek je toiskoristio i zauzeo kao svoj posjed te se ne zna divitistvorenome i njegovom Stvoritelju. Umjesto da se divimoburi i jugu, ljetu i zimi, slavimo idole, istaknuo je mons.Barišiæ. Upitao je jesu li se mudraci negdje u sebi diviliStvoritelju promatrajuæi Svemir te je dodao da je Gospodinzasigurno bio prisutan i u njihovim hramovima i uzvjezdarnicama koje su promatrale kretanja nebeskih tijela. Poruku nadbiskup èita u susretu mudraca i Heroda, koji stojeu suprotnosti. „Živimo u napetom odnosu dobra i zla,usmjerenja Bogu ili ispunjenja svojih želja, graðenja svogaživota na moæi ili na poštovanju i udivljenju. Herod gradi nasvojoj moæi, ne da nikome iznad sebe, želi sve kontrolirati,boji se drugoga i drukèijega i takve želi ukloniti. Herodovskimentalitet prisutan je u politici i trgovini ali i u namasamima", istaknuo je nadbiskup Barišiæ, dodavši da sumudraci, za razliku od Heroda, tražili istinu iskreno sasviješæu da nemaju sve odgovore nego da trebaju uèiti i rasti.Dio puta išli su sa „zemljopisnom kartom" slijedeæiStvoritelja i diveæi se stvorenome. Na tom su putu spoznalida put buduænosti èovjeka nije u dominiranju i nasilju naddrugim, posjedu stvari ili znanja nego u solidarnosti, ljubavi,miru i pravom znanju koje dovodi k Bogu. U tom je svjetlunadbiskup pozvao vjernike da budu ljudi vjere i molitve, dahrabro hode pravim putem prema betlehemskom Djetetu, ato znaèi – kako reèe – sa „zemljopisnom kartom" (diveæi sestvorenome) i GPS-om (nadahnjujuæi se Svetim pismom). Na kraju blagdanskoga misnog slavlja, koje je pjevanjemuvelièao katedralni zbor pod ravnanjem mo Šime Maroviæa,mons. Barišiæ zaželio je radostan i blagoslovljen Božiæ svimkršæanima koji ga slave po julijanskome kalendaru.

Uspješno završila akcija „Pomagati je lako!"Zagreb, 6.1.2017. (IKA) – U povodu završetka akcije„Pomagati je lako!" zajednièkim priopæenjem oglasili su seHrvatski Caritas i trgovaèki lanac Lidl Hrvatska. Akcija seprovodila šestu godinu zaredom, u svim Lidlovimtrgovinama i u svim nad/biskupijskim Caritasima, a trajala jeod 3. studenoga do 31. prosinca 2016. Ove je godineprikupljeno više od 60.000 proizvoda za one kojima je tonajpotrebnije, a Lidl Hrvatska je, sada veæ tradicionalno,dodatno uruèio donaciju u vrijednosti 100.000 kunausmjerenu korisnicima crkvenih puèkih kuhinja iprihvatilištima za beskuænike. Sudjelujuæi u humanitarnojakciji Lidla i Hrvatskog Caritasa „Pomagati je lako!",Lidlovi su kupci i ove godine pokazali iznimnu osjetljivostza svoje sugraðane u potrebi. Graðani su se u akciju mogliukljuèiti kupnjom namirnica i potrepština u Lidlu, odvajajuæionoliko koliko mogu, i odlagajuæi proizvode u za topredviðene Caritasove košarice. K tomu, Lidl je podržao i Caritasovu akciju „Za 1000radosti" - humanitarnu prodaju božiænih drvaca, donirajuæiih SOS Djeèjem selu Hrvatska, kako bi svaka kuæa u SOSDjeèjem selu Ladimirevci i Lekenik dobila božiæno drvce.

Bogojavljenje u šibenskoj katedraliBogoslovu Grguru Alvižu podijeljena je služba èitaèa - lektorat i službeno je primljen za kandidata Šibenskebiskupije za sveæenièki redŠibenik, 6.1.2017. (IKA) - Krist nas je okupio. Danas, nablagdan Bogojavljenja proslavimo njegovo Ime, njegovdolazak meðu ljude i njegovo objavljivanje Boga svimljudima. Slavimo danas Božji iskorak prema ljudima, kad jemaloj skupini pastira i trojici mudraca, predstavnicimapoganskih naroda koji su takoðer išèekivali spasenje postalojasno da je došao dugo èekani Mesija, Spasitelj, Otkupitelj,Izbavitelj i Kralj naš, poruèio je na svetkovinuBogojavljenja, 6. sijeènja, u misnom slavlju u katedraliSvetog Jakova u Šibeniku, šibenski biskup Tomislav Rogiæ.U misnom slavlju bogoslovu Grguru Alvižu podijeljena jeslužba èitaèa - lektorat i službeno je primljen za kandidataŠibenske biskupije za sveæenièki red. Na slavlju su bili svibogoslovi i sjemeništarci Šibenske biskupije. Koncelebriraoje i umirovljeni biskup Ante Ivas.U homilji biskup Tomislav Rogiæ približio je znaèenjesvetkovine Bogojavljenja. Zvijezda mudracima bila jeputokaz, svjetlo do Onoga koji æe sebe nazvati Put, Istina iŽivot, Svjetlom svijeta. Istaknuo je kako su mudracipredstavnici svakog èovjeka. Bog dolazi radi svakogèovjeka. Tu istinu moramo uvijek nanovo dozivati u pamet.Tek tada æe nam postati jasno da nema prokletih, da nemaodbaèenih, da je Bogu važan svaki èovjek ma kako se zvao,ma kako izgledao, ma gdje živio i ma kako tragièna bilanjegova ljudska sudbina, poruèio je šibenski biskup. Ukazaoje kako se od mudraca može dosta nauèiti. Tragatineprestano za istinom u svom životu. Znati èitati znakovevremena i onoga što nam se u životu dogaða. I nas sigurnoBog vodi prema sebi. Na nama je želimo li ga slijediti ili sunam neki drugi putovi lakši, primamljiviji, zanimljiviji, bezobzira kamo nas vode. Pitajmo se: Hoæe li me moj životniput na kojem sam sada dovesti do Boga? Ne krije li se nekižižak svjetla na koji si zaboravio. Raspiri ga, stavi naistaknuto mjesto svoje duše i slijedi ga da i tebe izvede izmraka prema onome koji je istinsko Svjetlo svijeta, premaonome koji predstavlja istinski Put u pravi Život, zakljuèio jebiskup Rogiæ. Nakon mise biskup Rogiæ imao je božiæniblagoslov umirovljenih sveæenika u sveæenièkom domu uŠibeniku.

Domovinske vijestiika

711. sijeènja 2017. broj 2/2017

Svetkovina Bogojavljenja u ðakovaèkoj prvostolniciÐakovo, 6.1.2017. (IKA/TU) – „Mi, kršæani, pozvani smoostvariti onu ulogu što ju je zvijezda imala za mudrace.Moramo svijetliti kao sinovi svjetla, da sve privuèemoljepoti otajstva Isusa Krista i Kraljevstva Božjega koje namje on navijestio", rijeèi su kojima je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ potaknuo vjernike okupljene namisnom slavlju na svetkovinu Bogojavljenja, 6. sijeènja, uðakovaèkoj prvostolnici. U koncelebraciji nadbiskupaHraniæa bio je generalni vikar mons. Ivan Æuriæ, koji jenakon navještaja Evanðelja pjevajuæi navijestio slavljeVazma u ovog godini te mons. Josip Bernatoviæ, dok jeslavlje pjesmom animirao Mješoviti katedralni zbor, podvodstvom mo Ivana Andriæa i orguljsku pratnju mo VinkaSitariæa.U homiliji nadbiskup je pred okupljene vjernike stavio misaokoja prati cijelu ljudsku povijest - Gdje je Bog? „Èim seèovjek pojavio kao razumno biæe i otkad pratimo njegovrazvoj, vidimo da u dubini njegova biæa stoji i pitanje - gdjeje Bog, kako se s njime susresti, kako ga èuti? Traganje zaBogom bila je i ostaje jedna od ljudskih trajnih oznaka.Nema naroda, nema kulture koja nije poèela od nekogodgovora i na pitanje odnosa prema Bogu. Sve su kulturenajprije religiozne. Sva povijest ljudskog znanja, pa i svaljudska društvenost polaze od religioznog, onog neizrecivogiskustva odnosa èovjeka prema najvišem biæu, prema Bogu.To je toliko povezano s ljudskom naravi, da je gotovonezamisliv èovjek koji ne bi u svome životu osjetio potrebutražiti Boga. Težnja za susretom s Bogom ne može seizbrisati iz èovjeka, pa ni onda kad on svojim umovanjempoèinje ustajati protiv toga", rekao je nadbiskup Ðuro.Današnji blagdan poruèuje da se Bog objavio èovjeku, kojiga oduvijek i trajno traži, naglasio je nadbiskup, pojasnivšikako se o Isusovu roðenju više doznalo tek po dolaskumudraca. „Dolazak i klanjanje mudraca prvi je znakjedinstvenog identiteta Sina Božjega koji je sin DjeviceMarije. On je odgovor na pitanje: Gdje je Bog?! Bognadilazi èovjeka i našu ljudsku povijest. No, istodobno on jeuzeo oblièje èovjeka Isusa. Betlehemsko Dijete Isus jeMesija, Krist koji je utjelovljenjem na sebe preuzeo iposljedice našega ljudskoga grijeha te je nevin umro za našespasenje. Ali on je i uskrsnuo i objavio nam da je Bogèovjeka stvorio ne za trulež groba, nego za sebe, za vjeènuradost u zajedništvu sa svojim Stvoriteljem, TrojedinimBogom", istièe nadbiskup Ðuro.Rekavši kako nas pohod jaslicama neminovno usmjerava ksvetkovini Uskrsa i slavlju nedjeljne euharistije, nadbiskupnaglašava: „Bogojavljenje je duhovna težnja koja predstavljapoticaj poslanju Crkve: pomoæi ljudima da upoznaju Isusa,njegovo evanðelje, da svaki èovjek uzmogne otkriti nanjegovu ljudskom licu Božje lice i da bude prosvijetljennjegovim otajstvom ljubavi. Bogojavljenje oznaèavaotvorenost Crkve svim ljudima, njezin poziv da naviještaevanðelje svim narodima. Ali Bogojavljenje nam takoðerkazuje na koji naèin Crkva ostvaruje to poslanje:razmišljajuæi o Kristovu svjetlu i naviještajuæi njegovu rijeè.Mi, kršæani, pozvani smo ostvariti onu ulogu što ju jezvijezda imala za mudrace. Moramo svijetliti kao sinovisvjetla, da sve privuèemo ljepoti otajstva Isusa Krista iKraljevstva Božjega kojega nam je on navijestio. Svimaonima koji traže Boga, pozvani smo ponuditi Božju rijeè,zahvaljujuæi kojoj se u Isusu prepoznaje 'Boga istinitog iŽivot vjeèni.'" Na kraju homilije, nadbiskup podsjeæa kakosu se mudraci, nakon što su susreli Krista, vratili u svojuzemlju „drugim putem", istièuæi kako ta izmjena putaoznaèava obraæenje na koje smo svi pozvani.

Svetkovina Bogojavljenja u rijeèkoj katedraliRijeka, 6.1.2017. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, 6.sijeènja, sveèano misno slavlje u katedrali Sv. Vida u Rijecipredvodio je biskupski vikar i rektor katedrale Sv. Vidamons. Matija Matièiæ. U propovijedi je podsjetio kako jesvetkovina Bogojavljenja povijesno starija od Božiæa jer suga poèetkom 3. st. poèeli slaviti kršæani Istoka kao Isusovoroðenje. Pogani Antiohije slavili su u noæi s 5. na 6. sijeènjaroðenje Eona, kojega su èastili kao boga vremena i vjeènostii tom zgodom obavljali obred vodom s Nila, rekao je mons.Matièiæ. „Da potisnu praznovjerje, kršæani Aleksandrijenazvali su ovaj blagdan epifanijom – oèitovanjem Boga. Upoklonu mudraca s Istoka Bog je Isusa oèitovao kaosveopæeg Spasitelja Židova i svih ostalih naroda". Govoreæio hrvatskom nazivu 'Bogojavljenje', pojasnio je kako istiprijevod predstavlja izvorni sadržaj blagdana. Kršæani Rimapreuzeli su ga od Istoka u drugoj polovici 4. st. i zadržali naprvotnom datumu, dok su kršæani Istoka od Rima preuzeliblagdan Božiæa. To upuæuje na povezanost Istoka i Zapada idanašnja misa istièe univerzalnost spasenja dostupnog uKristu, rekao je propovjednik. Osvrnuvši se na proèitanitekst evanðelja u kojemu se mudraci u izvorniku nazivaju'magima', pojasnio je kako su u ono doba to bili struènjaci zapoznavanje zvijezda, ukoliko one svojim položajem utjeèuna zbivanje na zemlji ili najavljuju neki dogaðaj. Ti straniintelektualci repriza su pohoda kraljice od Sabe koja je došlaiz Etiopije provjeriti je li Salomonova mudrost onolika kakose to propovijeda. Dodao je kako je evanðelist Matej, kad jezapisivao o pohodu trojice mudraca, imao na umu svojuzajednicu sastavljenu od veæine obraæenih Židova. „Oni subili skloni misliti da su Židovi prvorazredni èlanovi Crkve, ada pogani trebaju u svemu prilagoditi židovske vjerskeobièaje i prilagoditi se židovskom mentalitetu u Crkvi.Ovom zgodom, Matej je htio opomenuti židovsku subraæu uCrkvi: ne smiju svojim ponašanjem sprijeèiti ostajanjekrštenih pogana u Crkvi, ni ometati zanimanje novihstranaca za Isusov pokret". Zakljuèio je da nas svetkovinaBogojavljenja i danas potièe na novozavjetnu univerzalnost.Crkva jest sveopæi sakrament spasenja u Kristu, ali ona totreba sve više postajati. S obzirom da se isti dan slavilo misijsko Djelo SvetogaDjetinjstva, tim povodom mali zvjezdari, "Pjevaèibetlehemske zvijezde", svojim nastupom doèarali su nakonmise dolazak Sveta tri kralja. Rijeè je o djeci iz Djeèjegvrtiæa "Zvonèica" s Viškova.

Bogojavljenje u SlunjuSlunj, 6.1.2017. (IKA) - Umirovljeni biskup Mile Bogoviætradicionalno je na blagdan Bogojavljenja, 6. sijeènja,predslavio misu u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Slunju,kao svih prethodnih 16 godina dok je bio ordinarij, a sadaprvi puta kao biskup u miru. Suslavio je domaæi župnik idekan slunjski mons. Mile Peciæ. Pogled na svijet trebamijenjati, treba se okrenuti pravim vrijednostima, istimonima koje su odvele pastire i kraljeve na susret s roðenimKristom, istaknuo je na poèetku biskup Bogoviæ. Na putuprema roðenom Mesiji došli su sa svojim darovima doèovjeka i Boga koji je sebe darovao ljudima na uzvišenomputovanju kroz cio svijet. Mnogi i danas idu putem kraljeva ipastira , no ima i onih koji idu Herodovim korakom, s ciljemda sebe uzvise a druge ponize. Kršæani trebaju afirmiratiKristov korak a protiv Herodovog koraka nasilja koji danasdominira u svijetu i protiv kojeg je ustao papa Franjopromovirajuæi nenasilje kao stil politike. Uz fizièko nasiljetreba izbjegavati i teške rijeèi koje takoðer èine nemalonasilje prema drugima, zakljuèio je biskup.

Domovinske vijesti ika

8 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Svetkovina Bogojavljenja u požeškoj katedraliPožega, 6.1.2017. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, 6.sijeènja, misno slavlje u požeškoj katedrali predvodio jegeneralni vikar Josip Krpeljeviæ. Neposredno pred poèetakeuharistijskog slavlja skupina vjerouèenika odjevena ukraljeve i anðele, pod vodstvom vjerouèiteljice s. KarolineMiæanoviæ, izvela je prigodni recital, kojim su nazoène uveliu otajstvo Bogojavljenja, prikazavši u kratkim crtamapovijest Dana Svetog Djetinjstva, koji Crkva takoðer slavina ovu svetkovinu te podsjetivši na karitativnu akcijuprikupljanja novèane pomoæi za siromašnu djecu diljemsvijeta. Pozvali su nazoène da im se svojim prilogompridruže tom plemenitom djelu. U homiliji se generalni vikar Krpeljeviæ najprije osvrnuo narecital vjerouèenika s poèetka misnog slavlja, pohvalivšinjihovu izvedbu i ustvrdivši da su njime djeca najednostavan i razumljiv naèin prenijela bit porukesvetkovine: da se Bog po roðenju svoga Sina u Betlehemuobjavio ne samo pripadnicima izabranoga izraelskog naroda,nego svim ljudima i svim narodima. Rekao je da mudraci sIstoka utjelovljuju to sveopæe bratstvo na koje Bog pozivaljude, a potom je univerzalnost Božje ponude spasenja svimljudima prikazao trima biblijskim slikama. Prvu donosiprorok Izaija koji u prvom èitanju grad Jeruzalem prikazujekao svjetionik èijim je svjetlom obasjan ne samo izabranižidovski narod, nego i svi poganski narodi, kao što sesvjetlom nekog svjetionika koriste sve laðe na moru, bezobzira kome pripadaju. Druge dvije slike donosi Isus kadzorno opisuje kako „njegov i naš Otac nebeski želi spasenjesvih ljudi, a to su slika sunca koje jednako obasjava sveljude, i zle i dobre, i slika kiše koja jednako pada i dobrima izlima". Istaknuo je da je slavlje Dana Svetog Djetinjstvanaèin kako Crkva apstraktni govor o sveopæem bratstvumeðu ljudima pretaèe u konkretna djela ljubavi premanajmanjoj braæi i sestrama, koji su pogoðeni siromaštvom,progonstvom ili kakvom drugom nevoljom. Na završetkumisnog slavlja djeca odjevena u kraljeve i anðele skutijicama u rukama na izlazu iz katedrale prikupljala sunovèani prilog za siromašnu djecu u misijskim zemljama.

Svetkovina Bogojavljenja u ZadruZadar, 6.1.2017. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, upetak 6. sijeènja, zadarski nadbiskup Želimir Puljiæpredvodio je sveèano misno slavlje u katedrali Sv. Stošije uZadru. „Dvije vrste ljudi prepoznale su i radovale se dolaskunebeskog djeteta: priprosti, jednostavni i siromašni pastiri teuèeni, mudri i pouèljivi kraljevi s istoka. Za prepoznatiBoga, dakle, treba jednostavno, otvoreno, pouèljivo idjetinje srce. Za razumjeti ga potreban je um koji gaprihvaæa i iskreno mu se klanja. To je jedini siguran put kakodoæi i pokloniti se božanskom djetetu", rekao je mons.Puljiæ, istaknuvši da se Bogojavljenje dogodilo pastirimabudnima u išèekivanju i mudracima u traženju. SvetkovinaBogojavljenja pokazuje kako je sve u pokretu. „Otkad jeBog odluèio siæi na zemlju i poæi ususret ljudima i ljudi sukrenuli prema njemu. Blagdan Bogojavljenja objavljuje kakose oèitovalo kraljevstvo Sina Božjeg po kojem smo spašeni,posveæeni i otkupljeni. Crkva slavi dolazak trojice nežidovau Betlehem da se poklone židovskom kralju, èime se jasnoupuæuje na to da dogaðaj Isusa Krista, poèevši veæ odnjegova roðenja, ima kozmièko znaèenje širih razmjera.Time što se rodio u židovskom narodu, ne znaèi da nijedošao i za sve ostale narode. Dapaèe, on želi pristupitisvakom èovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i narodabio. Mudraci s istoka predstavljaju poganske narode i svekoji Boga traže", rekao je nadbiskup Puljiæ. Nakon što su se

poklonili Isusu i prinijeli mu svoje darove, u snu su biliupuæeni da se ne vraæaju Herodu, pa su otišli drugim putemu svoju zemlju. „Otiæi drugim putem daje nam povodazakljuèiti kako se onaj tko Krista sretne, ne vraæa istimputem. Susret s Kristom trebao bi radikalno promijeniti nesamo naš život, nego i naše putove. Jer takav susret jeobièno životna prekretnica koja pokazuje drugi smjer našegopredjeljenja", naglasio je mons. Puljiæ, potaknuvši vjernikeda prinesu Kristu sebe i svoje darove, svjedoèe za njega ipoðu novim putem. Mudraci s istoka predstavljaju ljude kojièitaju znakove vremena, rekao je nadbiskup, opisavši injihovo znaèenje. Broj darova koje nose, tri, tumaèi se kaopunina, zajedništvo. Smirna upuæuje na novo raðanje i èuvatijelo od raspadanja. Zlato je simbol bogatstva i onoga štoizlazi iz dubine zemlje, simbol prosvjetljenja. Tamjansimbolizira dim i miris koji nosi naše molitve prema nebu,spaja nebesko sa zemaljskim. Nadbiskup je pohvalio i ulogupastira koji bdiju i èuvaju stado od opasnosti. „Nazoènostpastira kod roðenja Mesije podsjeæa i na slavni lik kraljaDavida i cijele pastirske kulture Izraela, a sv. Josip, Marijinzaruènik je iz loze Davidove. Pastire se promatra i kao ljudekoji su budni, u išèekivanju, zagledani u zvijezde, sposobnividjeti i onkraj privida. Prosvijetljeni osluškuju i nalazesmisao te se u stavu klanjanja obraæaju novoroðenomu",rekao je nadbiskup Puljiæ. Na svetkovinu Bogojavljenja u Zadru je poèela Devetnicaususret svetkovini sv. Stošije, zaštitnice Zadarskenadbiskupije.

Zagreb: Božiæ proslavljen u hramu PreobraženjaGospodnjegIsta krv teèe u svima nama, isti Bog nas je stvorio i pozvaoda budemo zajednica, da svi budemo jedno, istaknuometropolit PorfirijeZagreb, 7.1.2017. (IKA) – Vjernici Srpske pravoslavneCrkve proslavili su svetkovinu Božiæa, u subotu 7. sijeènja, uhramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Sveèanuarhijerejsku liturgiju predvodio je metropolit zagrebaèko-ljubljanski Porfirije. Na liturgiji je proèitana božiænaposlanica koju je zajedno sa svim arhijerejima Srpskepravoslavne Crkve sveæenstvu, monaštvu i svim vjernicimauputio srpski patrijarh Irinej. Na kraju liturgije vjernicima seobratio i sam metropolit Porfirije. „Bog dolazi meðu nas da nam donese mir i ljubav, da pokažeda smo njegovi, svi njegovi. A mi? Što èinimo", upitao je teistaknuo kako „svatko zna tajnu svoje duše i zna koliko jeèesto ispunjen netrpeljivošæu, iskljuèivošæu, mržnjom i tomržnjom prema drugom èovjeku". Stoga nije èudo što seispunjeni takvim osjeæanjima ne osjeæamo dobro, primijetioje metropolit. „Kad god osjeæamo nemir, strah, krivicu to jeznak da negdje u dubini naše duše radi savjest i podsjeæa nasna èinjenicu da nismo nešto uèinili kako treba u odnosu naBoga, u odnosu na bližnje", pojasnio je. Upozorio je kako jedanas najveæi grijeh odsutnost radosti. Nije èudo da najbližimeðusobno ne komuniciraju. Ugrožena je obitelj, ali zato jersmo mi ugrozili sebe, svatko od nas pojedinaèno, zato štonemamo Krista u srcu, njegove zapovjedi o ljubavi napameti. Ista krv teèe u svima nama, isti Bog nas je stvorio i pozvaoda budemo zajednica, da svi budemo jedno. A to su rijeèikoje je izgovorio nitko drugi doli naš Spasitelj, GospodinIsus Krist koji dolazi meðu nas, rekao je metropolit,poruèivši kako Kristov dolazak posvješæuje da sam „vrijedaniskljuèivo i samo ako poštujem vrijednost drugoga, ako udrugome vidim prije svega èovjeka jednako vrijednog meni".

Domovinske vijestiika

911. sijeènja 2017. broj 2/2017

Kardinal Bozaniæ primio kardinala Yeoma Soo-jungaU razgovoru razmijenjena iskustva suoèavanja skomunistièkim naslijeðemZagreb, 7.1.2017. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u subotu 7. sijeènja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu kardinala Andrewa YeomaSoo-junga, nadbiskupa Seoula. U razgovoru su razmijenjenaiskustva suoèavanja s komunistièkim naslijeðem, a nakonsusreta, kardinal Bozaniæ primio je i trinaesteroèlanu pratnju,suradnike u pastoralu kardinala Yeoma Soo-junga. Po završetku susreta, kardinal Bozaniæ i kardinal Yeom Soo-jung, zajedno sa svojom pratnjom, pohodili su grob blaženogAlojzija Stepinca. Susretu je prisustvovao i povjerenik zapastoral migranata i turista Zagrebaèke nadbiskupije vlè.Anðelko Katanec, priopæio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Makedonski vjernici u Hrvatskoj proslavili BožiæZagreb, 7.1.2017. (IKA) – Makedonski vjernici u Hrvatskojproslavili su Božiæ prema julijanskom kalendaru. NaBadnjak, u petak 6. sijeènja, u crkvi Sv. Roka na Rokovuperivoju u Zagrebu održano je bogoslužje za vjernike MPCOsv. Zlata Meglenska, a na Božiæ, u subotu 7. sijeènja,slavljena je sveèana liturgija koju je predvodio protojerejKirko Velinski. On je predvodio i sveèanu liturgiju zavjernike MPCO sv. Nauma Ohridskog u samostanskoj crkviGospe od Anæela u Splitu. O. Vasil Pecurovski, koji za božiæne blagdane dolazi izVinice u Makedoniji, predvodio je na Badnjak liturgiju ucrkvi Sv. Fabijana i Sebastijana u Rijeci za vjernike MPCOsvetih cara Konstantina i carice Elene. Na Božiæ o.Pecurovski predvodio je liturgiju u crkvi Sv. Franje uzsamostan franjevaca konventualaca u Puli za vjernikeMPCO sv. Joakima Osogovskog. Tradicionalno je na krajuliturgija proèitana poslanica koju je sveæenstvu, monaštvu ivjernicima uputio arhiepiskop ohridski i makedonski Stefans èlanovima Svetog sinoda Makedonske pravoslavne Crkve.Roðenje Kristovo peèat je ljubavi Boga Oca preko kojeg jeOn pokazao neizmjernu brigu za svoja stvorenja. U ovanemirna vremena kada smo svjedoci nepoštovanja ljudskogadostojanstva i širenja pohlepe, netrpeljivosti i koristoljublja,opravdanja osobnih potreba uime veæeg profita, masovnihubojstava, raseljavanju naroda biblijskim razmjerima,ratovima kojima se ne vidi kraj… Bog nas ponovno pozivada se okrenemo izvoru naše nade – evanðeoskoj poruci kojaje utjelovljena u Sinu Božjemu kao temelju životnepreobrazbe, stoji u poslanici. Nadalje se istièe kako Kristovodjelo koje je zapoèelo svetim utjelovljenjem, zraèi porukommira i nade koji su podjednako važeæi i bitni za svegeneracije, upravo zato što su bezvremenski. Krist je izvorvjeènog mira; i stoga ne postoji životna okolnost ili duševnostanje koje može uzdrmati i potisnuti mir onima koji imajuKrista kao osnovu svoje nade. Neka nas Bog potakne naèvrstu vjeru i ljubav, da crpeæi iz Njegove snage postanemoglasnici i tvorci mira i nade, istièe se u poslanici. O Božiæu je poglavar Makedonske pravoslavne Crkveposebno pozvao vjernike na molitvu u povodu jubilarne2017. u kojoj se slavi 50. obljetnica obnove uspostave MPCkoja je ukinuta 1767., a ponovno uspostavljena, odnosnopostala autokefalna 1967. „Godina koja nam predstoji trebanam biti godina zahvalnost prema Bogu, prema našimnebeskim zaštitnicima i prema svima koji su radom, žrtvom iljubavlju pomogli da se prekine dvastoljetna nepravda i vratidostojanstvo našoj svetoj Crkvi", istièe se u poruci poglavaraMPC.

Specijalizacija animatora instruktoraMukinje, 8.1.2017. (IKA) - U organizaciji Ureda HBK zamlade i Salezijanske obitelji od 6. do 8. sijeènja održao sedrugi vikend susret specijalizacije animatora instruktora zamlade iz republika Hrvatske i BiH. Specijalizacija se održalau Mukinjama (Plitvièka jezera), u pastoralnome centru"Emaus" župe Marije Majke Crkve. Na radionicama i uprogramu koji se sastoji od tri vikend-susreta, uz tajnicuUreda za mlade HBK Ivanu Èogelju, sudjelovalo je 40mladih animatora te devetoro voditelja instruktora: Petra iBranimir Pervan, Ivana Šiliæ, Martin Tomaševiæ, MarijaLovriæ, Neven Pejiæ i voditeljica programa BarbaraMirkoviæ. Meðu njima su bili i èlanovi Salezijanske obitelji:s. Maja Dolenec KMP, povjerenik za mlade Hrvatskesalezijanske provincije don Mihovil Kurkut i redovniksalezijanac Marko Majiæ Mazul. Taj vikend meðu mladimabili su i povjerenik za mlade Bjelovarsko-križevaèkebiskupije Zoran Grgiæ te povjerenik za mlade Gospiæko-senjske biskupije Josip Šimatoviæ. Teme susreta bile su "Mjesto i pripadnost animatora uzajednici" te „Vještine i sposobnosti animatora za rad ugrupi". Animatori su usvajali vještine voðenja radionica umaloj grupi, kao i u suvoditeljstvu i voditeljstvu programaTemeljne formacije animatora unutar programa „Mladi zamlade". Imali su priliku i slušati formativne radionice otemama "Poslanje", "Odgoj sebe", "Odgoj drugih" i "Osobneodluke za rast u vjeri". Sljedeæi, ujedno posljednji susretdogovoren je za razdoblje od 17. do 19. ožujka, izvijestili suiz Ureda HBK za mlade.

33 nova animatora Dubrovaèke i Šibenske biskupijeDubrovnik, 8.1.2017. (IKA) - Treæa opæa specijalizacijaanimatora u Dubrovniku završila je na blagdan KrštenjaGospodinova, u nedjelju 8. sijeènja, a odvijala se usjemeništu Dubrovaèke biskupije. Tijekom sedam dana 33mladih, od èega 23 iz Dubrovaèke biskupije i 10 iz Šibenskebiskupije, uspješno je završilo obuku. Posljednjeg dana ukapelici sjemeništa mladi su sudjelovali u misnom slavljukoje je predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Nakonmise dubrovaèki biskup uruèio je mladima certifikate èimeje potvrdio njihov uspješan završetak specijalizacije. Tijekom specijalizacije mladi su kroz razlièite radionicestekli razlièite kompetencije za rad s djecom u dvije skupine,do 14 i od 14 godina. Na dodjeli je istaknuto kako je tozapravo poèetak za animatore koji kasnije u suradnji sasvojim župnikom i daljnjim radom u Vijeæu za mlade možeuroditi plodom. Kroz obuku su mlade vodili instruktori, a uzbrojne pomagaèe u programu su pomogli don HrvojeKatušiæ i Ana Marèinko, proèelnica Vijeæa za mladeDubrovaèke biskupije. Uz mlade certifikate su na kraju misedobile i dvije „tetke" Anica Bender i Jasna Prizmiæ, kaozahvalu što uvijek brinu za mlade dok su tu. U propovijedi je mons. Uziniæ rekao kako blagdan KrštenjaGospodinova oznaèava prekretnicu u Isusovu životu.Objasnio je kako postoji Isusov život prije krštenja, život okojem se razmišljalo kroz slavlje Božiæa, i život poslijekrštenja na Jordanu u kojem Isus ostvaruje svoje poslanje.Dodao je i kako je Isusovo pridruživanje grešnicima ukrštenju oznaèilo njegovu smrt, a izranjanje iz vode nakonkrštenja otvorena nebesa. Biskup je rekao kako poslije ovogblagdana „poèinjemo pratiti Isusa kao uèenici koje æe pouèitio otvorenom nebu, Božjem kraljevstvu, a koje je nakonprvih grijeha ljudi bilo zatvoreno i koje se otvorilo nakonKristove muke na križu". Obraæajuæi se animatorima, mons. Uziniæ rekao je kako se tadva Isusova životna razdoblja mogu primijeniti i na njih kao

Domovinske vijesti ika

10 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

na život prije i nakon specijalizacije. „Taj vaš život do ovogsada èasa, ove mise nakon koje se vraæate natrag u svoježupe, je nešto kao prvo razdoblje Isusova života, razdoblje ukojemu se uèi, upoznaje život. Sve ono što ste radili ovihdana, a što možemo usporediti s onih 30 Isusovih godina.Vjerujem da se dogaða za vas ona prekretnica u kojoj to štoste do sada uèili trebate primijeniti i trebate poèeti živjeti",poruèio je propovjednik. Ohrabrio ih je, rekavši kako u tomenisu sami veæ da je uz njih Duh Sveti, ali i Bog Otac.Objasnio im je kako zajedno s Duhom Svetim trebaju poæi usvijet grešnika, te ne odbacujuæi i ne osuðujuæi druge svojomnazoènošæu im pomoæi. Rekao je i kako trebaju u tome bitiblagi poput Isusa. „To poslanje ide toliko daleko, može iæitoliko daleko, da se iz ljubavi žrtvujem kao Isus za druge.Reæi æe Isus da nema veæe ljubavi nego kad netko položisvoj život za prijatelja svoga. To davanje života nije na onajradikalan naèin, fizièkim umiranjem, ali jest svakodnevnimsluženjem", istaknuo je mons. Uziniæ.

Biskup Košiæ posjetio Caritasovu kuæu u OborovuMediji ne razumiju kada govore o crkvenimvelikodostojnicima, to ne postoji. Svi koji su krštenjempostali djeca Božja veliki su dostojniciOborovo, 8.1.2017. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ unedjelju Krštenja Gospodinova, 8. sijeènja, predvodio jemisno slavlje za djelatnike i korisnike Caritasove kuæe Sv.Vinka Paulskog u Oborovu te blagoslovio prostor u kojemžive i rade. U koncelebraciji bio je domaæi župnik StjepanLevaniæ, a misi su nazoèile voditeljica kuæe SandaSokolovski i ravnateljica Caritasa Sisaèke biskupije KristinaRadiæ. U homiliji biskup je istaknuo da smo svi mi po svetomkrštenju postali sinovi u Sinu, tj. djeca Božja i èlanovi Crkvete je svakome od nas Bog rekao ti si moj ljubljeni sin. Bitiljubljeno dijete Božje najveæa je povlastica i od tuda potièenaše kršæansko dostojanstvo. Zato u Crkvi i nema velikih imalih dostojanstvenika. Mediji ne razumiju kada govore ocrkvenim velikodostojnicima, to ne postoji. Svi koji sukrštenjem postali djeca Božja veliki su dostojnici.Nizozemski teolog Henri Nouwen upravo je to nazvaonajveæim grijehom kršæana, što ne vjeruju da su ljubljenadjeca Božja. Kada bi si svaki dan to èovjek ponavljao ondase nièega ne bi ni trebao bojati jer stvoritelj svijeta ga ljubi.On ti je dao da imaš život, u neprilikama æe ti pomoæi da sveto nadvladaš. Pa èak je i Sin Božji morao trpjeti, ali Otac ganije napustio nego je bio s njime, pobijedio je smrt iuskrsnuo", ohrabrio je biskup okupljene. U nastavku biskup je govorio o proèitanom Evanðelju ukojem sv. Matej apostol izvješæuje o Isusovu krštenju narijeci Jordan. „Neki govore da je Ivan krstio Isusa na mjestugdje su Židovi preko Jordana ušli u obeæanu zemlju. Toznaèi da je taj èin krštenja Kristova podsjetio Židove nadolazak iz ropstva u slobodu. Premda Isusa nije trebalokrstiti, trebalo je izvršiti pravednost da On bude objavljen ida zapoèinje javno djelovati u snazi Duha Svetoga te daopunomoæen od Nebeskog Oca privede sve ljude u tu zemljuobeæanja – Božje Kraljevstvo. Svi oni koji njega slijededionici su te njegove proslave i novog života koji je zapoèeo.I svi mi koji smo kršteni prošli smo rijeku Jordan i s njime usnazi Duha Svetoga postali smo èlanovih BožjegKraljevstva. To je ta zemlja obeæanja koja se ispunjava uKristu, On je taj novi Jošua", zakljuèio je biskup. Misno slavlje animirali su mladi iz sisaèke župe sv. Kvirina,a nakon blagoslova štiæenici su za goste pripremili zanimljivglazbeno-scenski program.

Druga sjednica Predsjedništva Druge sinode ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 9.1.2017. (IKA) - Pod predsjedanjem zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ponedjeljak 9.sijeènja održana je u prostorijama Tajništva Druge sinodeZagrebaèke nadbiskupije druga sjednica PredsjedništvaSinode.Na sjednici su sudjelovali èlanovi Predsjedništva Sinode:kardinal Josip Bozaniæ, zagrebaèki pomoæni biskupiValentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski, prof. dr. s.Valentina Mandariæ, voditeljica tematskog podruèja „Crkvazagrebaèka u djelu evangelizacije", prof. dr. fra AnteCrnèeviæ, voditelj tematskog podruèja „Crkva zagrebaèka uslavljenju Kristova otajstva", dr. Stjepan Kožul, voditeljtematskog podruèja „Crkva zagrebaèka u zajedništvu svogapoziva i poslanja", prof. dr. Stjepan Baloban, voditeljtematskog podruèja „Crkva zagrebaèka u hrvatskomdruštvu", moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola ibiskupski vikar za laike mr. Marko Kovaè, mr. BornaPuškariæ, proèelnik Tiskovnog ureda Zagrebaèkenadbiskupije i predsjednik Odbora za odnose s javnošæuSinode, te tajnik Sinode dr. Denis Bariæ. Nakon kratkog osvrta na proteklo Prvo zasjedanje Sinode, nasjednici su razmotrena pitanja vezana uz Drugo zasjedanjeSinode koje æe se održati 24. i 25. veljaèe o temi „Crkvazagrebaèka u slavljenju Kristova otajstva", izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Predsjedništvo Druge Sinode Zagrebaèke nadbiskupijenajviše je tijelo Sinode. Zadaæa Predsjedništva je predlagatiRadni dokument Sinode za raspravu i tekstove zaglasovanje, planirati i usmjeravati odvijanje sinodskihzasjedanja, jamèiti odvijanje sinodskih zasjedanja u skladu sPravilnikom Sinode i kanonskim propisima, te koordiniratirad svih sinodskih tijela.

Predsjednik Hrvatskog sabora primio èlanove Stalnogvijeæa HBKGlavna tema sastanka bili su odnosi države i KatolièkeCrkve koji su ocjenjeni dobrima, s naglaskom na kvalitetnommeðunarodnopravnom okviru na kojemu su utemeljeniZagreb, 9.1.2017. (IKA) - Predsjednik Hrvatskoga saboraBožo Petrov primio je u ponedjeljak 9. sijeènja èlanoveStalnog vijeæa Hrvatske biskupske konferencije:predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa,potpredsjednika HBK zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa, ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa ÐuruHraniæa, poreèkog i pulskog biskupa Dražena Kutlešu tegeneralnog tajnika HBK mons. Enca Rodinisa, priopæio jeTiskovni ured HBK. Glavna tema sastanka bili su odnosi države i KatolièkeCrkve koji su ocjenjeni dobrima, s naglaskom nakvalitetnom meðunarodnopravnom okviru na kojemu suutemeljeni. Èlanovi Stalnog vijeæa pozdravili su nedavnenapore za afirmacijom objektivnog pristupa u suoèavanju sprošlošæu, istaknuvši kako takva nastojanja pridonose iekumenskom dijalogu izmeðu vjerskih zajednica u RepubliciHrvatskoj. Razgovaralo se i o moguænostima razvijanja odnosa države iKatolièke Crkve intenziviranjem susreta najviših državnihdužnosnika i predstavnika HBK, imajuæi u vidu nužnostdijaloga kao osnovne pretpostavke za otklanjanje preprekabuduæe suradnje. U tom smislu ocijenjeno je kakozakonodavna djelatnost Hrvatskoga sabora mora odražavatitemeljne vrijednosti hrvatskoga društva.

Domovinske vijestiika

1111. sijeènja 2017. broj 2/2017

25. obljetnica rušenja helikoptera s promatraèima kodNovog MarofaTragiène smrti èetvorice Talijana i jednog Francuza, tenjihova doprinosa bržem meðunarodnom priznanjuHrvatske, prisjetilo se na komemoraciji kod spomen-kapelicena mjestu tragedije u šumi kod Podruta te na misnom slavljukoje je predvodio biskup Josip MrzljakPodrute, 9.1.2017. (IKA) - U Podrutama na podruèju župeMadžarevo, nekoliko kilometara od Novog Marofa, 9.sijeènja održana je komemorativna sveèanost u prigodi 25.obljetnice tragiène pogibije petorice pripadnika promatraèkemisije Europske zajednice koji su smrtno stradali 7. sijeènja1992. u rušenju njihova bijelog helikoptera u raketnomnapadu borbenog aviona bivše JNA u vrijeme kada jeHrvatska stjecala i branila svoju slobodu i neovisnost odagresorske vojske i velikosrpske politike. Tragiène smrtièetvorice Talijana i jednog Francuza, te njihova doprinosabržem meðunarodnom priznanju Hrvatske, prisjetilo se nakomemoraciji kod spomen-kapelice na mjestu tragedije ušumi kod Podruta te na misnom slavlju koje je u crkviKraljice Mira u Podrutama predvodio varaždinski biskupJosip Mrzljak. Misa je prikazana za stradale èlanovepromatraèke misije: talijanske vojne èasnike EnzaVenturinija, Marca Mattu, Silvana Natalea i FiorenzaRamaccija, te èasnika francuske mornarice Jean LoupaEychennea. S biskupom su koncelebrirali sadašnji i prijašnjižupnik župe Madžarevo Vjekoslav Vidaèek i fra ZdravkoTuba, te don Zeno Pessotto iz Lutrana u Italiji. Misa jeslavljena na hrvatskom i talijanskom jeziku, uz sudjelovanjeèlanova obitelji poginulih te njihovih sunarodnjaka koji supristigli organiziranim prijevozom iz Italije, predstavnikaHrvatske vojske i lokalne vlasti, vojnih predstavnika Italije iFrancuske i njihovih mirovnih misija, veleposlanika objedržave te predstavnika više vojnih i civilnih udruga. U misisu sudjelovali i brojni vjernici župe Maðarevo, èiji je župnizbor animirao liturgijsko pjevanje. U homiliji biskup je rekao kako se ovih dana „prisjeæamo i25. obljetnice meðunarodnog priznanja hrvatskesamostalnosti i neovisnosti do koje nije došlo lagano nego uzvelike žrtve". Èesto se pitamo zašto su potrebne žrtve za onošto je dobro, plemenito i lijepo kao što je sloboda. Timžrtvama možemo pridružiti i blaženog Alojzija Stepinca kojije 19946. godine javno rekao da svaki narod ima pravo nasvoju slobodu, pa tako i hrvatski narod. Prije èetvrt stoljeæaza vrijeme Domovinskog rata mnogo je podneseno žrtava zaslobodu, i to ne samo iz hrvatskog naroda, nego kao štovidimo, i iz drugih naroda koji su stradali jer su željelipomoæi hrvatskoj samostalnosti. U euharistiji sjeæamo se islavimo sve žrtve, a ponajprije slavimo Isusa Krista koji jetakoðer bio žrtva, no on nam je svojom žrtvom pokazao dase možemo osloboditi svakoga zla, mržnje i grijeha. Nekanam ova misa bude zahvala za sve žrtve i za sve ljude koji supridonijeli hrvatskoj samostalnosti, a posebno se prisjeæamoi svetoga pape Ivana Pavla II. koji je bio meðu prvima koji jepriznao Hrvatsku. Molimo da put koji smo zapoèeli uzteškoæe prije 25 godina i dalje slijedimo te da budemospremni na razne žrtve koje su potrebne za dobro našegnaroda i domovine, rekao je biskup Mrzljak, èije je rijeèi natalijanski preveo njegov tajnik Nikola Tomaševiæ. Komemoraciji na mjestu zloèina nazoèila su, uz biskupaMrzljaka i goste iz Italije i Francuske, brojna izaslanstva,meðu kojima su bili i poseban izaslanik hrvatske vladeDavor Ivo Stier, ministar vanjskih poslova i potpredsjednikVlade, te izaslanstva predsjednice RH, Ministarstva obrane,Varaždinske županije i Novog Marofa, koji su uputiliprigodne govore.

Susret èlanova Stalnog vijeæa HBK s premijeromPlenkoviæemZagreb, 9.1.2017. (IKA) - Predsjednik Vlade RepublikeHrvatske Andrej Plenkoviæ primio je 9. sijeènja u Banskimdvorima èlanove Stalnog vijeæa Hrvatske biskupskekonferencije - predsjednika HBK zadarskog nadbiskupaŽelimira Puljiæa, potpredsjednika HBK zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, ðakovaèko-osjeèkognadbiskupa Ðuru Hraniæa, poreèkoga i pulskog biskupaDražena Kutlešu te generalnog tajnika HBK mons. EncaRodinisa, priopæeno je iz Vlade RH. Sastanku su nazoèili iministar državne imovine Goran Mariæ, predstojnik Uredapredsjednika Vlade Davor Božinoviæ te ravnatelj Uredakomisije za odnose s vjerskim zajednicama Šime Jerèiæ.Suradnja države i Katolièke Crkve, kako je istaknuto dobraje, a posebno je izraženo zadovoljstvo vrlo otvorenimdijalogom. Predsjednik Vlade Plenkoviæ rekao je kako se svaotvorena pitanja trebaju rješavati zajednièkim dogovorom, tekako rad Mješovitih komisija i povjerenstava Vlade RH iHBK treba intenzivirati kako bi se pitanja od zajednièkoginteresa mogla rješavati. Razgovaralo se o naèinu rješavanjapitanja suoèavanja s prošlošæu, a èlanovi Stalnog vijeæaHBK dali su potporu najavi predsjednika Vlade kako æe se topitanje rješavati sustavno, pluralistièki i institucionalno.Jedna od tema razgovora bila je i reforma školstva, za kojuje predsjednik Vlade rekao da se nastavlja, a predsjednikStalnog vijeæa HBK mons. Puljiæ naglasio je kakopozdravlja ta nastojanja te da reforma mora biti osloboðenaideoloških premisa.Meðu ostalim, u razgovoru je istaknuta važnost dovršetkapostupka kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, izvijestilaje Služba za odnose s javnošæu Vlade Republike Hrvatske.

Blagoslov djelatnika i ureda HBKObred blagoslova u sjedištu na zagrebaèkom Ksaverupredvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencijezadarski nadbiskup Želimir PuljiæZagreb, 10.1.2017. (IKA) - Blagoslov djelatnika i uredaHrvatske biskupske konferencije po božiænom vremenuodržan je u utorak 10. sijeènja u sjedištu HBK nazagrebaèkom Ksaveru. Obred blagoslova, na kojem su seokupili ravnatelji, proèelnici i djelatnici HBK, predvodio jepredsjednik HBK mons. Želimir Puljiæ, nadbiskup zadarski.Na tradicionalnom blagoslovu bili su i generalni tajnik HBKmons. Enco Rodinis i zamjenik generalnog tajnika HBKmons. Fabijan Svalina. U kratkom prigodnom obraæanju predsjednik HBK istaknuoje važnost zajedništva i crkvenosti zaposlenika središnjihtijela HBK. Crkva je sveta ne zato što smo mi sveti veæ zatojer joj je zaglavni kamen Krist koji je glava Crkve, rekao jemons. Puljiæ te tu stvarnost doèarao slikom vlaka koji èinevagoni i lokomotiva koja ih vuèe. Mons. Puljiæ pozvao jedjelatnike da svoja zaduženja obavljaju s radošæu, savjesno,profesionalno, predano i marljivo. Nakon blagoslova uprilièeno je druženje uz domjenak kojemse pridružio i predsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju i novuevangelizaciju mons. Ðuro Hraniæ, ðakovaèko-osjeèkinadbiskup, koji ovih dana sudjeluje na Katehetskoj zimskojškoli za vjeroèitelje osnovnih škola u Zagrebu.

.

Domovinske vijesti ika

12 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

„'Da vaša radost bude potpuna' (Iv 15,11) – O radostiuèenja i pouèavanja"Katehetska zimska škola za vjerouèitelje osnovnih škola uorganizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK iAgencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta u Nadbiskupijskome pastoralnominstitutu u Zagrebu okupila više od 350 vjerouèiteljaZagreb, 10.1.2017. (IKA) - Katehetska zimska škola zavjerouèitelje osnovnih škola o temi „'Da vaša radost budepotpuna' (Iv 15,11) – O radosti uèenja i pouèavanja" održanaje 9. i 10. sijeènja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutuu Zagrebu. Organizatori škole su Nacionalni katehetski uredHrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj iobrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Uzviše od 350 vjerouèitelja, školi su nazoèili i predsjednikHBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednik VijeæaHBK za katehizaciju i novu evangelizaciju ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, poreèki i pulski biskupDražen Kutleša, kao i predstojnici (nad)biskupijskihkatehetskih ureda. Poèetku škole nazoèila je i ravnateljicaAgencije prof. Jadranka Žarkoviæ Peèenkoviæ, kao i višisavjetnici za vjeronauk. Predstojnik NKU dr. Ivica Pažin je, govoreæi o temi Škole,istaknuo kako je radni dokument Vijeæa HBK zakatehizaciju i novu evangelizaciju „Da vaša radost budepotpuna" najprije namijenjen katehetskim ievangelizacijskim naèinima djelovanja Crkve na podruèjužupnih zajednica, a Agencija za odgoj i obrazovanje osjetilaje potrebu podržati ne samo promišljanja o dokumentu, negou njemu tražiti ono dobro u kontekstu radosti uèenja ipouèavanja, što je izazovno za odgoj i obrazovanje opæenito.Premda je Katehetska škola nadahnuta crkvenimdokumentom, ona dotièe veliko podruèje pedagoškekategorije radosti. Premda je cilj suvremene škole oblikovatii dopustiti da se uèenik ostvari u cijelosti, te da se to najprijeoèituje u njegovu uspjehu, radost je ipak i teološkakategorija vjere dublja od svake sreæe i svakog uspjeha,rekao je dr. Pažin te izrazio nadu da æe sudionici škole„krenuti, ako ne i prijeæi put do potrebne radosti u ispunjenjupoziva vjerouèitelja kako bi doista iskusili potpunu radostživota". Prof. Žarkoviæ Peèenkoviæ izrazila je uvjerenje da jesvakom nastavniku pohaðanje struènog skupa motivacija zanovi polet u radu, ali i prilika za osvježavanje profesionalnihkompetencija". Otvarajuæi školu, nadbiskup Puljiæ istaknuo je kako tookupljanje nije motivirano samo znanstvenim razlozima,nego i „susresti se, razgovarati biti jedni drugima poticaj uvažnom poslu i zadatku koji nam je providnost u ovomvremenu podarila". Nadbiskup se osvrnuo na nedavnoobilježen srebrni jubilej vjeronauène nazoènosti u školama.„S današnje toèke gledišta èini mi se vrlo pametnim unatoèpozitivne klime koja je tada vladala na relaciji odgojneinstitucije i Crkve što su tadašnji predstavnici naše državeosjetili potrebu da to funkcionira ne samo u našoj dobrojvolji i želji, nego da to stavimo na neke zdrave meðusobneodnose i u tom pogledu su zapoèeti razgovori koji surezultirati korisnim i vrlo funkcionalnim ugovorima koji suureðeni sa Svetom Stolicom i potpisani 1996.", rekao jenadbiskup Puljiæ. Podsjetio je i na susret sa Svetim Ocem, nakraju ratifikacije ugovora on je izgovorio tri stvari koje su utemelju, a koje je uvijek dobro imati u vidu: „Da ti ugovoridaju pravni okvir djelovanju Crkve, slobodne Crkve uslobodnom društvu, i poèivanju na vjerskoj slobodi". U tomvidu, nadbiskup Puljiæ èestitao je NKU i Agenciji napozitivnoj suradnji koja samo može uroditi dobrimplodovima. „Vi ste vjerouèitelji i vjerouèiteljice baštinicitoga pravnog sustava, ali vi ste i opunomoæeni djelatnici u

školi, usudio bih se reæi službeni uèitelji vjere po mandatusvojih biskupa i prenositelji sadržaja onoga što Crkva vjerujei nauèava. Vama su povjerena djeca naših roditelja kojioèekuju da njihovu djecu odgajate i obrazujete u duhupovijesne, kulturne, narodne i vjerske posebnosti. Zbog togasmo prije 25 godina odluèili da vjeronauk budekonfesionalni u skladu sa zakonodavstvom Crkve, države iUstavom RH. Opravdano se stoga oèekuje da vjeronaukbude u službi izobrazbe osobnoga, duhovnog, moralnog iopæeg vjerouèenika, posebno u procesu oblikovanja njihoveosobnosti i savjesti za pravilnu suradnju i meðusobne odnosete poticaj na promicanje opæeg dobra na korist svih", poruèioje nadbiskup Puljiæ. Prvo predavanje „Poimanje radosti u otaèkoj teologiji kaotemelj naviještanju Rijeèi" održao je dr. Ivan Bodrožiæ, dokje dr. Zvonimir Komar održao predavanje naslovljeno„Eudaimonia obrazovanja". U popodnevnom dijelu održan je rad u skupinama o temama„Radost divni dar Božanstva. O motivaciji i drugimnadahnuæima u vjeronauku u školi, „'U novosti života' (Rim6,14). Ratio i emotio u procesu uèenja" i „Snažiti moguæe –njegovati znatiželju. Radost kao temelj uèenja kod djece steškoæama u razvoju". Uslijedio je „Susret s Papinskimmisijskim djelima u Hrvatskoj". O misijskom poslanjuCrkve vjerouèiteljima i vjerouèiteljicama govorio jenacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskojvlè. Antun Štefan. Bila je to prilika ne samo posvijestitivažnost brige za misije, veæ i poziv za ukljuèenje, „jer svismo mi pozvani na misijsko djelovanje". Vjeronauènanastava dobra je prigoda za odgoj za misije „od malih nogu",èemu su primjer toliki mali misionari. U tom vidu posebnoje naglašeno Papinsko misijsko Djelo Svetog Djetinjstva.Sudionici Škole dobili su misijske krunice, narukvice,mjeseènik „Radosna vijest", kao i katolièki misijski kalendari brošuru „Došašæe s djeèakom iz Haitija" zajednièka izdanjaNacionalne uprave Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj iNacionalne uprave Papinskih misijskih djela u BiH. Unastavku programa glumci Djeèjeg kazališta BrankaMihaljeviæa u Osijeku Kristina Fanèoviæ i Srðan Kovaèeviæizveli su predstavu „Legende o Kristu" Selme Lagerlöf. U utorak 10. sijeènja rad Škole poèeo je euharistijskimslavljem koje je predvodio nadbiskup Hraniæ. Uslijedilo jeuvodno izlaganje dr. Pažina o radnom dokumentu HBK „Davaša radost bude potpuna koji je upuæen na javnu raspravu.Istaknuo je kako je dokument svojevrstan „ispit savjesti" oiskazivanju volje za obnovom vjere u našim župnimzajednicama, posebno pak u kontekstu osobne vjere svakogapojedinog vjernika. U tom se duhu u uvodnim napomenamaistièe da „naša Crkva želi sjesti uz suvremenoga èovjeka, temu pomoæi da susretne, upozna i živi s Gospodinom koji jeizvor vode žive, pravi i jedini Put, Istina i Život." Posebnoukazujuæi na pojam „sjesti", biti uz nekoga znaèi „imativremena za osobu, poslušati je, upoznati je". Taj pojam usebi nosi i znaèaj zaborava sebe samoga zbog potrebedrugoga s nakanom jednom i drugom onomu koji govori ionome koji sluša dopustiti djelovanje Duha Svetoga.Govoreæi o suodnosu župne zajednice i kateheze rekao jekako je kateheza namijenjena krštenicima koji žive unutaržupne zajednice i da je Crkva po katehezi odgovorna voditisustavnu brigu o razvoju njihove vjere kako osobne, tako izajednièke. Istièuæi važnost vjernièkih krugova u dinamicižupne zajednice istaknuo je kako dokument na razne naèine„inzistirajuæi na izgradnji župne zajednice u kontekstupraæenja pojedinaca u njihovu kršæanskom sazrijevanju nudimodel živih vjernièkih krugova ne kao jedinstveni model,nego uz model dobne kateheze, uz model razlièitih pristupaživotu i radu u zajednici kao moguæi novi izvor snage za

Domovinske vijestiika

1311. sijeènja 2017. broj 2/2017

osobni razvoj vjere pojedinaca, ali i za dobrozajednièarskoga župnog i crkvenog života". Na kraju seosvrnuo i na novi govor o vjeri, te je naglasio kako jedokumentu želja konaèno odrasle staviti u katehetskomsmislu kojemu i pripadaju. To su prvotni naslovnici iadresati našega katehetskoga i evangelizacijskoga rada.U zakljuèku dr. Pažin upozorio je da æe za promocijukateheze biti potrebna odluèna volja da se promjenenaslijeðeni mentaliteti i pojaèa svijest svakog kršæaninaosobno i ukljuèenoga u kršæansku zajednicu da trajno raste uvjeri kako bi svjedoèio i prenosio evanðelje svojoj braæi,osobito onima koji su udaljeni od Crkve. Vlè. mr. Pavao Gospodnetiæ, novoimenovani viši savjetnikpri NKU HBK za župnu katehezu, osvrnuo se na dokumentu kontekstu života i rada sveæenika, župnika. Ovimdokumentom želi se dati novi vjetar u leða župnoj katehezi,a ukoliko je tako onda je ovaj dokument usmjeren prvotnožupnicima o kojima više nego drugima u jednoj župnojzajednici ovisi razvoj, napredak župne kateheze, rekao je.Ustvrdio je da nije lako provoditi župnu katehezu, a još jeteže organizirati takvu župnu katehezu u kojoj bi se ukljuèilidrugi vjernici laici. Stoga u tom kontekstu izradu ovakvogdokumenta treba podržati. Štoviše, „možemo reæi da se nanjega dugo èekalo". Temeljna poruka dokumenta, a osobito sobzirom na župnike, sveæenike može se sažeti u dvije rijeèi:„promjena mentaliteta". Finalni cilj ovoga dokumenta jepridonijeti razvoju nove evangelizacije u kontekstu katehezena našim prostorima, a upravo je promjena mentalitetatemelj i uvjet te nove evangelizacije. Na novu evangelizacijuu okviru obnovljenog mentaliteta pozvani su svi krštenici, nona poseban naèin zareðeni službenici Crkve. Za nas jepresudno pitanje radosnog misionarskog zanosa o kojemdokument èesto govori. Držim kako je u nedostatku togazanosa jedan od temelja naših problema, ali i put napretka irasta. Vjere u nama, u Hrvatskoj ima onoliko koliko se živini manje ni više, rekao je. Istièuæi važnost zanosa i radosti unovoj evangelizaciji, istaknuo je kako se „zanos" spominjeosam, a „radost" 67 puta. Èitajuæi, imao sam osjeæaj kako jeovaj dokument jeka Papina Apostolskog pisma Evangeliigaudium, odnosno što je EG za Opæu Crkvu, to je ovajdokument za katehezu na našim prostorima, zakljuèio je.Marina Školka, vjerouèiteljica u osnovnoj školi u Bizovcu,katehistica unutar župne zajednice, podsjetila je na poèetkevjeronauka u školi prije 25 godina. „Sjetite se tog poèetka ižara. Ušli smo u uèionice i radili ono što smo živjeli. Kadsmo krenuli živjeli smo od vjere, i radili smo iz te vjere".Kad se vjeronauk uveo u škole, vjerouèitelji su preuzeliodgovornost katehizacije. No, tada kao da se u župi nekakokateheza rastoèila, kao da se oslonila, ako ne i prenijela narad u školi. Meðutim, vremenom kako je sekularizacija iglobalizacija uzela maha, sve je postalo teže. Imamo punoviše znanja, iskustva, ali onaj žar je nestao. Prouèivšidokument vidljivo je da nije sva odgovornost na namavjerouèiteljima. Dokument govori da tu ima puno višeèimbenika: obitelj, župna zajednica, župnici, vjerouèitelji,struènjaci. Mi smo jedan tim koji bi trebao zajednièkimsnagama poduprijeti ono što dokument donosi. Zajedno smojaèi i u promišljanju i u djelovanju, k tome naša radost trebabiti veæa, poruèila je. Takoðer je istaknula da dokumentukazuje da kateheza obuhvaæa cijelu evangelizaciju, ne samodjece, „nego svih nas, osobito odraslih. Ta evangelizacijaznaèi prvo krenuti od sebe, probuditi svoju vjeru i povjerenjeu Krista da može preobraziti mogu egzistenciju i moj rad, ipreko mene djelovati na druge tako da ta moja otvorenostKristu može donijeti tog Krista drugima i uèiniti ihradosnima". Tomislav Tomasiæ, viši savjetnik za vjeronauk u Agenciji za

odgoj i obrazovanje, izrazio je nadu da æe dokument pobuditi„crkveno proljeæe" koje nam je potrebno. Izražavamzahvalnost HBK na povjerenju i odgovornosti pruženoj svimvjernicima da svojim razmišljanjem i vjernièkim iskustvompodrže i daju doprinos javnoj raspravi. To smatram dobrimprimjerom participiranja svih vjernika u suodgovornosti zapastoralno i katehetsko djelovanje, jer tamo i samo tamogdje postoji dijalog i zajednièko suodluèivanje možemogovoriti i o suodgovornosti, rekao je. Istaknuo je kakodokument jako dobro oèituje aktualno stanje u Crkvi, te nudikonkretne smjernice i poticaje za unapreðenje kvalitetekatehetskog pastoralnog djelovanja. „Želim vjerovati da æese brojni pozitivni poticaji koji se nalaze u ovom dokumentuuspjeti ostvariti i u praksi". U nastavku se osvrnuo na pojedine sadržaje dokumenta, te jeiz perspektive angažiranog vjernika laika dao i nekeprijedloge, odnosno dopune. U nadi da æe taj dokument bitipoticaj, smjerokaz i snaga koja æe donijeti novi vjetar u jedralaði na kojoj zajedno plovimo, citiram sv. Ivana Pavla II.:„Crkva je pozvana katehezi posvetiti svoje najbolje ljudskezalihe i snage, ne štedeæi trud, napore, umore, materijalnasredstava da što bolje organizira i da se obrazuje sposobnoosoblje".Sintezu okrugloga stola, te zakljuènu rijeè dao je predsjednikVijeæa HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupHraniæ. Zahvalio je svima, a posebno uvodnièarima naangažmanu u predstavljanju radnoga dokumenta, kojim supotaknuli i živu raspravu. Osvrnuo se i na èinjenicu da jeovaj prijedlog upuæen na javnu raspravu. Naime, premanjegovim rijeèima, Vijeæe HBK za katehizaciju i novuevangelizaciju željelo je pripremiti dokument na uobièajennaèin. No, onda je meðu biskupima nastala ideja da seprijedlog uputi na raspravu sveæenicima i vjernicima. I zatoje ova javna rasprava da vi kažete svoje mišljenje.Vjerujemo da ovaj dokument uz vašu pomoæ može biti joškonkretniji, doraðeniji; može biti objektivniji, trezniji s objenoge na zemlji; da možete dati puno oduševljenja i radosti udokument. Ovo je poèetak javne rasprave: pozivam vas da uvašim sredinama raspravljate o njemu. Vidim da ste zauzetoraspravljali, vidim da je puno dobre volje u nama. Nemojmodopustiti da nam prostor oko nas, vrijeme i ozraèje oduzimatu dobru volju. Budimo svjesni - kad smo pritisnuti izvana,kad smo suoèeni s poteškoæama izvana zauzimamoobrambeni stav. Dopustimo više Isusu da nas nadahnjuje,budimo Njegovi, postojani i nastojimo svijetliti i bit æedrukèije. Suoèavajmo se s vremenom i prostorom u kojemživimo i nastojimo tu biti najodgovorniji što možemo,Kristovi uèenici, njegovi svjedoci, pozvao je sudionike školenadbiskup Hraniæ.

Domovinske vijesti ika

14 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Crkva u Hrvata

Regionalni susret Hrvata u Rigi na susretu TaizeaRiga, 31.12.2016. (IKA) - Na Silvestrovo, 31. prosinca, ucrkvi Sv. Jakova u Rigi, u sklopu Hodoèašæa povjerenja nazemlji u organizaciji zajednice iz Taizea, okupilo se oko 600mladih Hrvata kako bi sudjelovali na regionalnom susretu.Okupljene je pozdravio delegat Taize susreta za Hrvatskubrat Urlich, koji je istaknuo važne poruke primljenepovodom susreta u Rigi, važne susrete koji slijede unarednoj godini, pet prijedloga za življenje evanðelja, tepraktiène informacije vezane za ljetne susrete mladih u Taizeselu.Svoje osobno svjedoèanstvo s Taize susreta mladima jeiznijela Maja Vidoviæ. Na susretu su sudjelovala i IvanaÈogelja, tajnica Ureda HBK za mlade, koja je mladimauputila nekoliko pozdravnih rijeèi uime predsjednika OdboraHBK za mlade mons. Mije Gorskoga. Zatim je misu predslavio studentski kapelan don DamirStojiæ. U propovijedi je naglasio važnost molitve i potaknuomlade da u novoj godini rade na svojoj duhovnoj izgradnji iosobnom odnosu s Isusom. Misno slavlje animirali su mladiiz župe Bezgrešnog zaèeæa BDM iz Malešnice zajedno smladima iz župe Presvetog Srca Isusova iz Palmotiæeve.

Susret pripravnica Družbe sestara služavki Malog IsusaSarajevo, 4.1.2017. (IKA/KTA) - U duhu božiænog otajstva,koje je bilo izvor i nadahnuæe prvog vrhbosanskognadbiskupa Josipa Stadlera za osnivanje Družbe sestaraslužavki Maloga Isusa, od 2. do 4. sijeènja u samostanuslužavki Malog Isusa „Egipat" u Sarajevu uprilièen je susretza šest pripravnica iz Zagrebaèke (3), Splitske (2) iSarajevske (1) provincije zajedno s njihovim odgojiteljicamate proèelnicom za odgoj u Družbi iz Vrhovne uprave uZagrebu. Pripravnice i njihove odgojiteljice upoznale su se najprijemeðusobno, a potom su se pobliže susrele sa životom idjelovanjem sestara u samostanu „Egipat". Nakon togapohodile su katedralu Srca Isusova i u dnu katedrale molilena grobu oca utemeljitelja, sluge Božjega nadbiskupaStadlera. Sudjelovale su i na euharistijskom slavlju koje jepredvodio župni vikar katedralne župe Antonio Èutura.Izražavajuæi dobrodošlicu i pripravnicima, vlè. Antoniopotaknuo je kandidatice da ustraju na putu nasljedovanjaKrista i da same budu put poput Ivana Krstitelja koji jepokazao na Krista. Drugog i treæeg dana susreta pripravnice i odgojiteljicesudjelovale su na duhovnim vježbama koje je predvodiogeneralni tajnik Biskupske konferencije Bosne iHercegovine mons. Ivo Tomaševiæ. Kroz njegovapredavanja i razmatranja o Božjoj Rijeèi, pozivu, vršenjuvolje Božje, Evanðelju kao zajednièkom vrhovnom mjerilusvih karizmi i Družbi, siromaštvu i ljubavi premasiromasima, pripravnice sa svojim odgajateljicama, imale supriliku dublje proniknuti u dubine duhovnosti i otkriti ononajvažnije, temelje na kojima valja graditi buduænost. Tajnik Tomaševiæ posvijestio im je da su prije svega svipozvani voljeti i biti otvoreni za Božju ljubav, jer to znaèibiti na Kristovu putu, u onom mjestu kamo ih Bog pošalje usvojoj providnost da bi bili suradnici u spašavanju duša,spašavanju èovjeèanstva. Rekao je da su svi u Crkvi, a tosestrama i samo ime kaže – služavke, pozvani na služenjeprema Isusovu primjeru, èineæi što više dobrih djela i kloneæise napasti koje uvijek vrebaju da odvrate od puta Kristova.

Tajnik Tomaševiæ istaknuo je potrebu trajne izgradnjezajedništva i pomoæ jedni drugima u traženju, otkrivanju iispunjenju Božjih planova, boreæi se protiv napasti vršenjasvoje volje i ostvarenja svojih planova. Podsjetio je da je isam utemeljitelj Stadler pisao sestrama da ih je Bog sabraoiz raznih krajeva, da kao prave služavke služe, kako Bogsam hoæe i želi. Istaknuo je i da je evanðelje temeljnomjerilo razluèivanja dobra i zla, ljubavi prema Bogu ibližnjemu i da je ono zajednièko vrhovno mjerilo svihkarizmi i Družbi. Kazao je da su uistinu svi pozvani misliti,govoriti i djelovati kao Krist, jer je On Put, Istina i Život. Potièuæi pripravnice i služavke Malog Isusa da gajesiromaštvo i ljubav prema siromasima, tajnik Tomaševiæpozvao ih je da budu svjesne da je sve što imaju Božji dar teda Bogu na koljenima zahvaljuju za sve darovano i da im pritome Bog bude najveæe bogatstvo njihova srca. Govoreæi onajvjernijoj pomoænici i divnom primjeru siromaštvaBlaženoj Djevici Mariji, podsjetio je na rijeèi nadbiskupaStadlera da je, izmeðu svih pobožnosti, nužna za spasenjesvakog èovjeka pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.Istaknuo je i potrebu trajnog obraæenja i praštanja tenastojanja da budu sveti kao što je svet Otac nebeski.Potaknuo ih je da uvijek budu s Kristom i ostanu uz Kristakao vjerni suradnici u djelu spasenju tamo kamo ih Božjaprovidnost pošalje. Po zimskom snježnom danu pripravnice i odgojiteljicetakoðer su jednog popodneva hodile sarajevskim ulicama„slijedeæi stope njihova utemeljitelja Stadlera" nakondolaska u Bosnu i Hercegovinu i njezin glavni gradSarajevo. Iduæi od samostana „Egipat", koji je u vremenukomunizma bio oduzet pa nakon nedavnog rata vraæan u vrloošteæenom stanju i potom obnovljen, došle su do zgradebivše kuæe matice sestara služavki i sirotišta „Betlehem",koja je takoðer oduzeta u vremenu komunizma i do danasnije vraæena. Potom su došle u ulicu Mjedenica s drugestrane Miljacke u kojoj je nadbiskup kupio zgradu za prvosirotište. Takoðer su molile u franjevaèkoj crkvi Sv. Ante usarajevskom naselju Bistrik gdje je nadbiskup Stadler usijeènju 1882. ustolièen za vrhbosanskog nadbiskupa. Namjestu današnje crkve, u Stadlerovo vrijeme nalazila sedrvena crkva. Nakon što su napravile fotografiju pred kipom svetog papeIvana Pavla II. ispred sarajevske katedrale, pripravnice isestre primio je šesti vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijatavrhbosanskog, a pridružile su se i služavke Malog Isusa kojedjeluju u Ordinarijatu. Poslije meðusobnog upoznavanjakardinal Puljiæ je u kratkim crtama predstavio svedosadašnje vrhbosanske nadbiskupe poèevši od prvognadbiskupa Josipa Stadlera. Isprièao je i nekoliko duhovitihzgoda iz ratnog vremena. U kuænoj kapelici, u kojoj jenekada molio i nadbiskup Stadler, predvodio je posvetnumolitvu Presvetom Srcu Isusovu èiji je veliki štovatelj bio isluga Božji Stadler. Svi su zapjevali najmiliju pjesmu ocautemeljitelja: „O Isuse poljubljeni…". Duhovne vježbe završile su euharistijskim slavljem tezahvalnom pjesmom „Tebe Boga hvalimo" uz sudjelovanjesvih sestara samostana „Egipat" te djece iz istoimenogStadlerovog djeèjeg doma. „Velika milost i djelovanje Duha na duhovnim vježbamabilo je euharistijsko klanjanje, zatim sakrament pomirenja teeuharistijska slavlja, u koja su se pripravnice sa svojimodgojiteljicama ukljuèile svim srcem, te animirale èitanja,

Crkva u Hrvataika

1511. sijeènja 2017. broj 2/2017

pjevanje i tako slavile Presveto Ime Isusovo", rekla je nakonsusreta s. Manda Pršlja koja je osmislila i animirala svedogaðaje. Posebnu zahvalnost uputila je tajniku Tomaševiæu,zajednici sestara u samostanu „Egipat", na èelu sa s.provincijskom glavaricom Admiratom Luèiæ i kuænompredstojnicom s. Anðom Vranješ te svim sestrama koje su, uskladu sa svojom službom, dale svoj doprinos. Meðu njimasvakako su i kuharice s. Hinka i s. Petra. „Neka primjersluge Božjeg nadbiskupa Stadlera, ljubav Djeteta Isusa izagovor Presvete Djevice prati sve nas na putu spasenja zavjeènost, kao i sve one kojima smo pozvani i poslani bitisuradnici u djelu spasenja duše", zakljuèila je s. Manda.

Pohod dobroèinitelja Banjoluèke biskupijeBanja Luka, 5.1.2017. (IKA/TABB) - U prvim danima2017. godine središte Banjoluèke biskupije i banjoluèkogbiskupa Franju Komaricu posjetile su tri skupinedobroèinitelja. Dvije su bile iz nadbiskupije Trento usjevernoj Italiji, a treæa iz Hercegovine, s podruèjaMostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Dobroèinitelji iz župa blizu grada Trenta veæ 20-ak godinasvake godine dolaze u Banjoluèku biskupiju i pomažudjelom i savjetom. Jedna od njih je osobito zaslužna zapodizanje prvog vinograda po europskim standardima ubanjoluèkom kraju na podruèju župe Mahovljani u opæiniLaktaši. Druga se posebno zauzimala za ponovnu izgradnjuu ratu porušene filijalne crkve u masakriranom selu u župiStara Rijeka kod Ljubije te za pomoæ preostalim siromašnimobiteljima u toj nasilno rastjeranoj župi. Iz Hercegovine su došli vlasnik tvrtke „Zec d.o.o." i njegovisuradnici, koji su pred Božiæ projektirali, izradili i doniralimetalni križ za vrh zvonika banjoluèke katedrale. Sve tri skupine su se u dužim razgovorima susreli sbiskupom Komaricom, a neke od njih i s biskupovimsuradnicima, pomoænim biskupom mons. MarkomSemrenom, mons. Ivicom Božinoviæem te rektoromkatedrale mr. Perom Ivanom Grgiæem. Pohodili subanjoluèku katedralu, samostane u Banjoj Luci te župeMahovljani i Staru Rijeku. Biskup Komarica im je svima „od srca" zahvalio što su sestavili na raspolaganje Božjoj dobroti, koja po njima èinidragocjena djela konkretne pomoæi Crkvi i ljudima uBanjoluèkoj biskupiji.

Bogojavljenje i Dan Svetoga Djetinjstva u sarajevskojkatedraliSarajevo, 6.1.2017. (IKA/KTA) - Svetkovina Bogojavljenjai Dan svetog djetinjstva sveèano su proslavljeni 6. sijeènjamisnim slavljem u katedrali Srca Isusova u Sarajevu.Euharistiju je slavio vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudarkoji je obilježio i obljetnicu biskupskog reðenja. BiskupSudar zareðen je 6. sijeènja ratne 1994. u opkoljenomSarajevu.Prije poèetka mise rektor katedrale mons. Ante Meštroviæ jeuime okupljenih sveæenika, redovnica, bogoslova i vjernikauputio èestitku biskupu Sudaru kao i kardinalu Puljiæu, kojiiz objektivnih razloga nije sudjelovao na misi, a kojeg jesveti papa Ivan Pavao II. posvetio za biskupa 6. sijeènja1991. u bazilici Sv. Petra u Rimu. Izrazio im je zahvalnost zanjihovo služenje Vrhbosanskoj nadbiskupiji te pozvaonazoène da mole za njih.Uvodeæi u misno slavlje biskup Sudar pozvao je sve da umisi sudjeluju „zahvaljujuæi Bogu za njegovu objavu i za svešto ona nama, ali i cijelom èovjeèanstvu znaèi u hodu ovimživotom u izgradnji boljeg svijeta, u izgradnji svijeta

kakvoga Bog želi."Nakon naviještenog evanðeoskog misnog odlomka,katedralni župnik Marko Majstoroviæ proèitao jeBogojavljenski navještaj Uskrsa za 2017. godinu koji æeCrkva slaviti 16. travnja kao središte èitave liturgijskegodine iz kojeg proistjeèu svi sveti dani.U propovijedi biskup Sudar istaknuo je da se današnjomsvetkovinom slavi Božja objava èovjeèanstvu „èime je Bogpokazao da ne pravi nikakvu razliku u svome pristupu premaljudima". Kazavši da sva starozavjetna teologija Božji govorzatvara samo u izabrani narod, podsjetio je da se Novi zavjetotvara upravo spoznajom da se Bog objavio svim narodimapodjednako. „Današnja svetkovina, zapravo, jest vrhunacobjave, ne samo Boga, nego objave èovjeka i togneraskidivog veza izmeðu Boga koji se objavljuje, kojipoziva, i èovjeka koji traga", ustvrdio je biskup Sudar.Simboliku trojice mudraca, koji su se poklonili Isusu,protumaèio je kao mudrost „ljudskog traganja za smislom" ikao i nastojanje da se dadne odgovor na „pitanja koja svakièovjek u sebi osjeæa". Kazao je da su ti mudri ljudi zapravopredstavnici, slika te izaslanstvo razlièitih naroda, tadazvanih 'poganskih' što može u današnjem vremenu imatinegativnu konotaciju „jer zaboravljamo da smo i mi, da je inaš narod, da su i svi narodi ovog podneblja tada pripadali utu vrstu naroda i svijeta".„Tko god iskrena srca slijedi ono što mu Bog stavlja nanjegov životni put dovest æe ga do spoznaje pravoga Boga",rijeèi su biskupa Sudara koji je potom istaknuo da su vjera,religija i humanizam jedna stvarnost na naèin na koji je Bogi èovjek u Isusu jedna stvarnost. „Kršæanin ne moževjerovati u Boga, èastiti Boga, a da se to ne reflektira nanjegov odnos prema èovjeka, najprije prema samome sebi",ustvrdio je biskup Sudar. „Slaviti Bogojavljenje znaèi uvijekiznova ispravljati, popravljati, obogaæivati vlastito traženjeBoga, vlastiti hod prema Bogu i vlastiti odnos prema Bogu ikroz njega èistiti, snažiti vlastiti odnos prema samome sebi,a onda i prema drugome èovjeku", kazao je na krajupropovijedi biskup Sudar koji je pozvao sve nazoène damole osobito za sve one koji Boga traže, ali i za one kojimisle da im Bog ne treba.U asistenciji bili su bogoslovi Vrhbosanskoga bogoslovnogsjemeništa i Nadbiskupijskoga meðunarodnog misijskojsjemeništa „Redemptoris Mater", a liturgijsko pjevanjeanimirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler" podravnanjem vlè. Marka Stanušiæa.

Crkva u Hrvata ika

16 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Inozemne vijesti

Francuski biskupi pomažu studentima iz KirkukaPariz, 5.1.2017. (IKA) - Francuska biskupska konferencija usuradnji s katolièkom udrugom za pomoæ Crkvi na istoku,pokrenula je projekt pomoæi iraèkim studentima u Kirkuku.Ukupno je osigurano 1,14 milijuna eura koji æe biti utrošeniza smještaj i prehranu studenata. Širenje takozvane Islamskedržave u Iraku, istièe se u priopæenju Francuske biskupskekonferencije, uzrokovalo je bijeg više od 150.000 ljudi.Meðu izbjeglicama ima i studenata. Oni su napustili regijuMosul i dolinu Ninive i krenuli prema Erbilu, u oèekivanjuda se stanje stabilizira. Meðutim, u Erbilu se obrazovanjeodvija na kurdskom jeziku, kojim kaldejski izbjeglice nevladaju. Ministarskom odlukom studenti koji govorearapskim jezikom premješteni su na fakultet u Kirkuk. Uškolskoj godini 2015/2016 bilo ih je više od èetiri stotine.Prema mišljenju mons. Jusifa Thomasa Mirkisa, kaldejskogbiskupa Kirkuka i Sulejmanije koji koordinira pomoæstudentima, „za Irak je najvažnije da mladi ljudi ostanu uzemlji i tamo se obrazuju". Francuska Crkva želi pomoæi utome i stoga poziva vjernike na zajednièko djelovanje,molitvom i prikupljanjem sredstava, istièe se u priopæenjuFrancuske BK.

Papa slavio misu na svetkovinu BogojavljenjaVatikan, 6.1.2017. (IKA) - Nije put mudraca do Betlehemabio težak jer je bio dugaèak, veæ zato što su moralipromijeniti svoja oèekivanja: oèekivali su kralja, a našli su'samo' dijete; no jer su bili otvoreni za novo te su imalièežnju [za Bogom], bili su sposobni u tom malenom djetetuprepoznati velièanstvenost i slavu Božju, poruèio je papaFranjo na misi u bazilici Sv. Petra 6. sijeènja, u prigodisvetkovine Bogojavljenja. U propovijedi je Sveti Otacpojasnio proèitano evanðelje koje opisuje mudrace na putuprema novoroðenom kralju, izvijestio je Radio Vatikan. „Nisu mudraci krenuli na put jer su vidjeli zvijezdu, veæ suvidjeli zvijezdu zato što su veæ bili na putu", citirao je Papasv. Ivana Zlatoustog te nastavio: „Njihova srca su bilaotvorena obzoru i mogli su vidjeti što im nebo oèituje, ta bilisu voðeni nutarnjim nemirom. Bili su otvoreni neèemnovom. Mudraci tako predstavljaju sve one koji vjeruju, kojiosjeæaju èežnju za Bogom, koji žude za svojim domom, zasvojom nebeskom domovinom. Predstavljaju sve one kojinisu dopustili da im se srce umrtvi". „To vrijedi i danas, za sve ljude koji znaju da Evanðelje nijenešto što se dogodilo u prošlosti, veæ se dogaða sada. Svetaèežnja nam pomaže biti pozornima na svaki pokušajumanjivanja i osiromašenja našeg života. Ona je pamæenjevjere protiv tolikih proroka propasti. Ta èežnja održavaživom nadu u zajednici vjernika, koja iz tjedna u tjedannastavlja moliti: 'Doði, Gospodine Isuse'", rekao je SvetiOtac. Papa je podsjetio kako ovo nije samo stav mudraca te jenabrojio cijeli niz biblijskih likova koji su istog stajališta:starac Šimun; izgubljeni sin; pastir koji ostavlja 99 ovaca dabi pronašao onu jednu izgubljenu; Marija Magdalena nauskršnje jutro. „Èežnja za Bogom nas izvlaèi iz naše teškeizolacije, zbog koje mislimo da se ništa ne može promijeniti.Èežnja za Bogom razbija naš sumorni konformizam i tjeranas da napravimo promjene koje želimo i trebamo uèiniti.Èežnja za Bogom ima svoje korijene u prošlosti, no ne ostajeondje: ona dopire do buduænosti", rekao je.Sveti Otac istaknuo je kako je Herodov stav potpuno

drukèiji: on se nalazi nedaleko od Betlehema, ali ne shvaæašto se dogaða. Spavao je omamljen umrtvljenom savješæu,no onda se zbunio i uhvatio ga je strah. „Rijeè je ozbunjenosti koja se – kad ju se suoèi s novošæu koja izkorijena mijenja svijet – zatvara u sebe i svoje zakljuèke,znanje i uspjehe. Zbunjenost je to osobe koja sjedi na svomblagu, a pritom nije u stanju vidjeti dalje od toga. Zbunjenostje to, koja se nastanila u srcima onih koji žele upravljatisvime i svima. Zbunjenost onih uronjenih u kulturupobjeðivanja po svaku cijenu. Herod je sigurnost pred ovomzbunjenošæu i strahom pronašao u zloèinu", rekao je Papa. Premda su mudraci došli izdaleka u Judeju, za njih je dužiput bio od Herodove kraljevske palaèe – gdje su oèekivali daæe se roditi kralj – do štalice. Taj novoroðeni kralj, kojeg sutražili, nije bio takav koji je zarobljavao ili ponižavao.Trebali su otkriti jednoga novoga kralja: „Shvatiti da Božjipogled podiže, oprašta i lijeèi. Shvatiti da se Bog želio roditina mjestu gdje to najmanje oèekujemo ili želimo, na mjestugdje ga tako èesto odbijamo. Shvatiti da u Božjim oèima imauvijek mjesta za one koji su ranjeni, izmoreni, zlostavljani inapušteni; da je njegovoj snazi i moæi ime milosrðe. Kolikoli je samo za neke od nas Jeruzalem udaljen od Betlehema!",rekao je Sveti Otac. Herod nije bio u stanju pokloniti se novoroðenom kralju jerje sam htio biti èašæen. Ni sveæenici se nisu mogli pokloniti,premda su posjedovali ogromno znanje te su poznavaliproroštva. Samo su mudraci iskusili èežnju, „oni više nisuhtjeli uobièajene stvari". Bili su umorni od Heroda svojihdana te su slijedili obeæanje neèeg novog. „Mudraci su bilisposobni pokloniti se jer su imali hrabrosti krenuti na put tese pokloniti pred tim malenim, siromašnim i ranjivimdjetetom. I dok su bili na koljenima pred tim neobiènim inepoznatim betlehemskim djetetom, otkrili su slavu ivelièanstvenost Božju", istaknuo je papa Franjo.

Božiæna poslanica Srpske pravoslavne CrkveU ove blagoslovljene božiæne dane molimo se Gospodinu daugasi neprijateljstva meðu narodima, da spasi ljude svoješirom svijeta i da bude milostiv svima namaBeograd, 7.1.2017. (IKA) - Srpski patrijarh Irinej uputio jezajedno sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne Crkvebožiænu poslanicu sveæenstvu, monaštvu i svim vjernicima. Evo nas i ove godine pred blagdanom Božiæa, predblagdanom neizmjerne Božje ljubavi, jer nam se danas ugradu Davidovu rodi Krist Gospodin, istièe se u poslanici.Potom se upuæuje na retke Svetoga pisma koji naviještajuroðenje Mesije, posebno se zaustavljajuæi na rijeèievanðeliste Luke koji daje povijesni okvir roðenjaKristovog. To što su evanðelisti posvjedoèili, apostoli i sveti Ociutvrdili, to i mi vama svjedoèimo danas, na Božiæ, jer je„Krist isti danas, juèer i uvijek". Zato vas iz pastirske brige iljubavi pozivamo da svi zajedno sudjelujemo u božiænomslavlju, da ostavimo svakodnevne brige, te prinesemo svojedarove Novoroðenom Kristu - duhovno zlato, tamjan ismirnu, a to znaèi našu vjeru, nadu i ljubav i da sesusretnemo s Bogom i bližnjima, istièe se u poslanici. U ove blagoslovljene božiæne dane molimo se Gospodinu daugasi neprijateljstva meðu narodima, da spasi ljude svoješirom svijeta i da bude milostiv svima nama. Neka ovajBožiæ prizove u zajednicu sve one koji su se na bilo kojinaèin odvojili od Crkve Boga živoga, istièe se u poruci.

Inozemne vijestiika

1711. sijeènja 2017. broj 2/2017

Produžen mandat ravnateljici Papinske djeèje bolnice„Bambino Gesu"Vatikan, 7.1.2017. (IKA) - Vatikan je do 2020. godineprodužio mandat ravnateljice Papinske djeèje bolnice„Bambino Gesu" Marielle Enoc. Papin državni tajnikkardinal Pietro Parolin, joj je uime Svete Stolice zahvalio naprotekle dvije godine službe na èelu najveæe europske djeèjeklinike, izvijestio je Radio Vatikan. Kardinal je pohvalio njenu „sposobnost, profesionalnost,veliku predanost i spremnost na žrtvu" u nastojanju obnovepapinske bolnice. Mariella Enoc preuzela je vodstvo„Bambino Gesu" prije dvije godine, nakon što je njezinprethodnik, Giuseppe Profiti, odstupio s dužnosti. Nedavnoje u suradnji s „Bambino Gesu" otvorena prva djeèja bolnicau Srednjoafrièkoj Republici. Djeèja bolnica „Bambino Gesu" osnovana je 1869. godinena brijegu Gianicolo i to na inicijativu rimske plemiækeobitelji Salviati. Posjeduje 607 kreveta na èetiri lokacije: odtoga dvije u Rimu (Gianicolo i Sveti Pavao izvan zidina), advije na obali talijanske pokrajine Lacij (Palidoro i SantaMarinella).

Poljski parlament usvojio rezoluciju o proslavi krunidbeCrne GospeZagreb, 7.1.2017. (IKA) - U odvojenim zasjedanjima obadoma Poljski parlament usvojio rezoluciju o proslavi 300.obljetnice krunidbe Èenstohovske Gospe kao Poljskekraljice. Podsjeæajuæi na prvo krunjenje Gospine slike izvanRima, koje se zbilo 8. rujna 1717. godine, Donji dom (Sejm)podsjetio je kako je slavlje „ujedinilo društvene stališe i biloizraz nacionalne vjere", a istaknuo je uvjerenostparlamentaraca o posebnoj važnosti marijanskog štovanja zacijelu zemlju, izvijestila je agencija SIR, a prenosi RadioVatikan.O. Marian Waligora, prior svetišta Jasna Gora, gdje se veæ600 godina èuva slika Crne Gospe, uvjeren je da æeobilježavanje povijesnoga dogaðaja iz 1717. godine datiznaèajan prinos širenju poljske domoljubne i vjersketradicije, te da æe biti pouka o nacionalnom povijesnombogatstvu kao i važna odgojna potpora za nove naraštaje.

Lombardi dobitnik nagrade „Dobre vijesti"Rim, 8.1.2017. (IKA) – O. Federico Lombardi, bivširavnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Vatikanskogaradija; Safiria Leccese, voditeljica televizijskoga programatalijanske televizije Rete4 „Put èudesa"; Erik Jozsef,dopisnik iz Italije francuskoga dnevnika 'Liberation'; teArturo Mari, takozvani „Papin fotograf", dobitnici sunagrade „Dobre vijesti" u 2017. godini. To priznanje, kojese, kako je izvijestila agencija Sir, dodjeljuje deveti put,jedino je u Italiji koje nagraðuje 'dobre vijesti', odnosno nesamo ispravnu i potpunu informaciju, nego i onu koja èinikorak dalje, govoreæi o pozitivnoj normalnosti društva. U okviru tog priznanja dodjeljuje se takoðer nagrada „Dobravijest godine", te je tako kao „dobra vijest" 2016. godineproglašen "solidarni restoran" Ernesta Pellegrinija u Milanu.Rijeè je o restoranu koji posluži oko 300 obroka dnevno, acijena obroka je 1 euro. Zamisao je nagrade Dobra vijestgodine to da se sve više pronosi prièa o pozitivnimdogaðajima, prenosi Radio Vatikan.

.

„Pomoæ Crkvi u nevolji" pokreæe dva nova projekta uPakistanuPrvi je „Osposobimo mlade primalje" u Faisalabadu, adrugi „Pomognimo siromašnim ženama" u LahoreuRim, 8.1.2017. (IKA) - Zaklada Pomoæ Crkvi u nevoljiNovu godinu zapoèela je pokretanjem dva projekta uPakistanu: prvi je „Osposobimo mlade primalje" uFaisalabadu, a drugi „Pomognimo siromašnim ženama" uLahoreu, izvijestio je Radio Vatikan. U Pakistanu je progonkršæana dramatièan isto kao i stanje žena, istaknuo jeAlessandro Monteduro, ravnatelj talijanskoga ogrankaZaklade, govoreæi o stanju žena Pakistanu. „Na poèetkugodine odabrali smo dva projekta, a za njihovo vrednovanjekao najprikladniji teritorij odabrali smo Pakistan. Uvjerensam da nikada ne trebamo s uma smetnuti progone poradivjere. Dobar dio pothvata namjenjujemo Bliskom istoku,Iraku i Siriji, stoga smo u opasnosti da zaboravimo drugestvarnosti svijeta, u kojima ljudi trpe. U Pakistanu su moždanajlošiji uvjeti za vjerske manjine, osobito kršæanske. Svimanam je poznat zakon protiv bogohuljenja, svima nam jepoznato stanje u kojem je Asija Bibi, istaknuo je Montedurote dodao: Ipak malo znamo o patnjama žena u Pakistanu,stoga smo odluèili pokrenuti ove projekte: jedan uFaisalabadu, a jedan u Lahoreu. U prvom izlazimo ususretženama u poljodjelskim krajevima, poglavito ženama koje supretrpjele nasilje u vlastitoj obitelji, spolno zlostavljanje, ilikoje su prisilno sklopile brak, a potom ženama u zatvorima,da im se vrati dostojanstven život. Cilj projekta jeosposobljavanje 75 primalja u podruèjima Faisalabada darodiljama mogu pružiti zdravstvenu potporu: to je našapotreba, cilj i naša želja", ustvrdio je Monteduro. „Drugi projekt odnosi se na podruèje Lahorea, gdje s namasuraðuju redovnice Dobroga Pastira, zaista su predivne. Onepomažu djevojkama s teškim psihološkim problemima,poglavito djevojkama-majkama, koje je društvo odbacilo.Centar redovnica može primiti petnaest gostiju, s kojimsestre rade oko šest mjeseci. U posljednje èetiri godine,redovnice su spasile 62 djevojke. Osim psihološke potpore,redovnice skrbe i za njihovu duhovnu obnovu, nastojeæi daih ponovo ukljuèe u društvo. Zaklada Pomoæ Crkvi u nevoljiželi omoguæiti pokrivanje troškova u sljedeæih pet godina",ustvrdio je Monteduro. Na upit o moguænosti sprjeèavanjanasilja u obiteljima, te spolnoga izrabljivanja u spomenutimpodruèjima, rekao je da je teško dati odgovor jer se uPakistanu ne poboljšava stanje vjerskih manjina. „Unovogodišnjoj noæi, u južnom Pakistanu, u podruèju Sukur,nekoliko je kršæanskih obitelji ostalo bez svoje obradivezemlje, prisvojili su je muslimanski veleposjednici. Nijeteško u Pakistanu pribaviti lažne dokumente te na temeljunjih drugima oduzeti zemlju. A spomenuo bih sluèaj jednogakršæanina koji je nedavno optužen da je potrgao straniceKurana, a taj kršæanin ne zna èitati ni pisati… Stanjemanjina u Pakistanu zaista je vrlo dramatièno", ponovio jeravnatelj. Govoreæi, pak, o centrima za duhovnu potporu u podruèjimaprogona, podsjetio je na nazoènost mnogih redovnièkihdružba koje su vrlo angažirane. Onaj tko se priznajekršæaninom prihvaæa i pomaže svim ljudima u teškoæi, bezobzira na vjersku pripadnost. Na upit o drugim pothvatimakoji su predviðeni za ovu godinu, rekao je kako æe ovegodine morati putovati oko planeta: u dogovoru s mjesnimbiskupijama, u veljaèi æe se posvetiti stvarnosti u Nigeriji.„U 2016. godini bili smo nazoèni u 150 država, možda èak iviše. Zaklada 'Pomoæ Crkvi u nevolji, s predivnomvelikodušnošæu dobroèinitelja u mnogim krajevima održavaživu nadu. S toga gledišta, mislim da je to naše najljepšeposlanje", zakljuèio je Alessandro Monteduro.

Inozemne vijesti ika

18 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Papa Franjo krstio 28 djeceZatražili ste za svoju djecu vjeru; vjeru koja æe im se dati ukrštenju. Vjera hoæe reæi život vjere, jer vjeru treba živjeti.Hoditi putem vjere i dati svjedoèanstvo vjere, rekao je PaparoditeljimaVatikan, 8.1.2017. (IKA) – Papa Franjo je na blagdanKrštenja Gospodinova u rijeci Jordanu, 8. sijeènja, uSikstinskoj kapeli krstio 28-ro djece vatikanskihzaposlenika, izvijestio je Radio Vatikan. Obraæajuæi seroditeljima u spontanoj kratkoj propovijedi Papa je rekao:„Zatražili ste za svoju djecu vjeru; vjeru koja æe im se dati ukrštenju. Vjera hoæe reæi život vjere, jer vjeru treba živjeti.Hoditi putem vjere i dati svjedoèanstvo vjere. Vjera nijenedjeljno recitiranje 'Vjerovanja', kada odlazimo na misu:nije samo to. Vjera je vjerovanje u ono što je Istina: BogOtac poslao je svoga Sina i Duha koji nas oživljuje. Ali vjeraje i pouzdanje u Boga, a to je ono èemu ih vi trebate nauèitisvojim primjerom, svojim životom. Vjera je i svjetlo: u èinukrštenja bit æe vam dana upaljena svijeæa, kao i u prvimdanima Crkve. Zbog toga se u ono vrijeme, krštenje inazivalo 'prosvjetljenjem', jer Vjera prosvjetljuje srce; èinida se stvari vide u drugom svjetlu. Zatražili ste vjeru: Crkvaæe vjeru vašoj djeci dati u krštenju, a vaš je zadatak da èinitete ona raste, da je èuvate te postane svjedoèanstvomdrugima. To je smisao ovog obreda. I to je ono što sam vamhtio reæi: èuvati vjeru, èiniti da ona raste te postanesvjedoèanstvom drugima". Buduæi da su djeca tijekom miseplakala, Papa je u šali prokomentirao: „Zapoèeo je koncert,ah?" "Djeca plaèu: to je zbog toga što se nalaze na mjestukoje ne poznaju; ustali su se prije nego obièno, možda jedanzapoène, da 'intonaciju', a drugi ga imitiraju… Neki plaèujednostavno zbog toga što èuju da drugi plaèu. Isus je èinioisto tako… Drago mi je misliti da je prva Isusova propovijedu štali bila plaè – prva! A zatim, kako je obred malo oduljen,netko plaèe jer je gladan: ako je tako, vi ih mame podojite –bez straha – posve normalno. Kao što je Gospa dojila Isusa.Ne zaboravite: zatražili ste vjeru: na vama je zadaæa da tuvjeru èuvate; da èinite da raste i da postane svjedoèanstvomsvima nama i za sve nas: pa i za nas sveæenike, biskupe – zasve", istaknuo je papa Franjo.

Papa primio èlanove Diplomatskog zboraVatikan 9.1.2017. (IKA) – Papa Franjo primio je 9. sijeènjau audijenciju èlanove Diplomatskog zbora akreditiranog priSvetoj Stolici prigodom tradicionalne razmjenenovogodišnjih èestitki, javlja Hrvatski program RadioVatikana. U govoru veleposlanicima Papa je istaknuozauzimanje religija za mir, potaknuo promicanjerazoružanja, a potom se osvrnuo na selilaštvo, primirje uSiriji i na oèuvanju stvorenoga. Mir je dar, izazov i obveza,istaknuo je Sveti Otac govoreæi o sigurnosti i miru.Papa je odluèno osudio svaki oblik nasilja, osobito„terorizam fundamentalistièke matrice". To je ubilaèkaludost koja zlorabi Božje ime i sije smrt u pokušaju da sedomogne moæi i vlasti. Fundamentalistièki terorizam je plodteške duhovne bijede, s kojom je èesto povezano znatnodruštveno siromaštvo. Terorizam se može pobijeditiistinskim doprinosom vjerskih i politièkih voða, ustvrdio jepapa Franjo, dodajuæi da uvijek treba poštovati vjerskuslobodu.Govoreæi o problemu izbjeglištva, Papa je osudioravnodušnost, a potaknuo sve države na solidarnost. Svi bise trebali osjeæati graditeljima i pridonositi opæemmeðunarodnom dobru, takoðer konkretnim ljudskimgestama, koje su važni èimbenici mira i razvoja, za kojim jošuvijek žude brojne države i milijuni osoba. Papa je zahvalio

državama koje velikodušno izlaze u susret potrebitima,podsjetivši pritom na svoje putovanje na grèki otok Lezbos.Osvræuæi se na sukob u Siriji, poželio je da primirje budeznak nade. Posebno je spomenuo djecu, koja su žrtveegoizma i nasilja odraslih osoba. Rekao je da je djeci imladima „oduzeta radost djetinjstva i mladosti". Papa jeuputio apel da se jednom zasvagda okonèa sukob, koji je„izazvao istinsku humanitarnu katastrofu". Pozvao jemeðunarodnu zajednicu da „iskorijeni sramotnu trgovinuoružjem kao i utrku u proizvodnji sve ubojitijega oružja".Potaknuo je Izraelce i Palestince da odluènije pristupeizgradnji mira, a Europu je pozvao da otkrije svojevrijednosti kako bi se mogla suprotstaviti osipanju. Na krajuje Talijanima poželio da budu jedinstveni u duhu solidarnosti.Tiskovni ured Svete Stolice tom prigodom priopæio je da182 države održava diplomatske odnose sa SvetomStolicom. U posljednjem mjesecu 2016. godine, toènije 9.prosinca, uspostavljeni su diplomatski odnosi s IslamskomRepublikom Mauretanijom, na razini apostolske nuncijaturei veleposlanstva. Spomenutim državama treba pridodatiEuropsku uniju i Suvereni malteški viteški red. U Rimu 88veleposlanstva ima urede, ukljuèujuæi veleposlanstvoEuropske unije i Suverenoga malteškoga viteškoga reda, atijekom protekle godine pridružilo se veleposlanstvoPalestine, nakon stupanja na snagu globalnog ugovoraizmeðu Svete Stolice i Palestinske države, 26. lipnja, teveleposlanstvo Malezije. U Rimu sjedište imaju uredi Ligearapskih država, Meðunarodne organizacije za migracije iVisoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice.U 2016. godini potpisani su ugovori: Okvirni ugovor izmeðuSvete Stolice i Demokratske Republike Kongo o pitanjimaod zajednièkoga interesa, 20 svibnja; Okvirni ugovor izmeðuSvete Stolice i Srednjoafrièke Republike o pitanjima odobostranoga interesa, 6 rujna; Okvirni ugovor izmeðu Svetestolice i Republike Benina o pravnom statusu KatolièkeCrkve u Beninu, 22. listopada. Osim veæ spomenutogastupanja na snagu globalnoga ugovora izmeðu Svete Stolicei Palestinske države, 3. ožujka 2016. godine ratificiran jeugovor izmeðu Svete Stolice i Demokratske RepublikeIstoèni Timor o pravnom statusu Katolièke Crkve, a 15.listopada 2016. godine stupila je na snagu Konvencijaizmeðu Svete Stolice i Vlade Talijanske Republike ooporezivanju, a potpisana je 1. travnja 2015. godine.Pisani dodatak (Avenant) diplomatskim konvencijama od 14svibnja i 8. rujana 1828. godine, izmeðu Svete Stolice iFrancuske Republike stupio je na snagu 23. studenoga 2016.godine, potpisan 25. srpnja. Memorandum o razumijevanjuizmeðu Državnoga tajništva Svete Stolice i VladeUjedinjenih Arapskih Emirata o meðusobnom izuzeæuulaznih viza za nositelje diplomatskih i posebnih putovnica(diplomatsko osoblje) potpisan je 15. rujna. Sveta Stolica 19.rujna 2016. godine, takoðer uime i za raèun DržaveVatikanskog Grada, pristupila je Konvenciji Ujedinjenihnaroda protiv korupcije, od 31. listopada 2003. godine.

Inozemne vijestiika

1911. sijeènja 2017. broj 2/2017

Prilog dokumenti

Pismo pape Franje biskupima na blagdan Nevine djeèiceVatikan, 2. sijeènja 2017.Dragi brate!Danas, na blagdan Nevine djeèice, dok u našim srcima jošuvijek odzvanjaju rijeèi koje su anðeli uputili pastirima: „Nebojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za savnarod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj" (Lk2, 10-11), osjeæam potrebu obratiti ti se ovim pismom.Dobro je još jednom poslušati taj navještaj; iznova èuti da jeBog usred našeg naroda. Ta sigurnost, koju obnavljamo izgodine u godinu, je izvor naše radosti i nade.

Ovih dana možemo iskusiti kako nas liturgija vodi do srcaBožiæa, uvodi nas u Otajstvo koje nas malo po malo vodi kaizvorima kršæanske radosti.

Kao pastiri pozvani smo pomoæi da ta radost u vjernièkompuku sve više raste. Od nas se traži da èuvamo tu radost.Želim ti još jednom uputiti poziv da ne dopustimo da nam seukrade tu radost, jer mnogo puta razoèarani – i to ne bezrazloga – stvarnošæu, Crkvom, ili èak samima sobom,osjeæamo napast da se predamo sladunjavoj melankoliji,lišene nade, koja nam može obuzeti srce (usp. apost. pob.Evangelii gaudium, 83).

Božiæ je takoðer, htjeli mi to ili ne, praæen tugom.Evanðelisti nisu htjeli prikrivati stvarnost kako bi je uèiniliuvjerljivijom ili privlaènijom. Nisu se u svom opisu koristililijepim rijeèima koje su utješne, ali nemaju veze s pravomstvarnošæu. Božiæ za njih nije bio bijeg u svijet mašte u kojisu se sklanjali pred izazovima i nepravdama svoga vremena.Naprotiv, izvješæuju da je i roðenje Sina Božjega biodogaðaj ispunjen tragedijom i tugom. Citirajuæi prorokaJeremiju, evanðelist Matej ga prikazuje u svoj njegovojsurovosti: „U Rami se glas èuje, kuknjava i plaè gorak:Rahela oplakuje sinove svoje" (2, 18). To je bolni jauk majkikoje oplakuju smrt svoje nevine djece, žrtava Herodovestrahovlade i neutažive žeði za vlašæu.

Taj jauk koji razdire srce možemo i danas èuti, i ne možemoga i ne želimo zanemariti ili ušutkati. Danas se, nažalost, unašem svijetu – i to pišem s dubokom boli u srcu – još uvijekèuje jauk i plaè mnogih majka, mnogih obitelji, zbog smrtinjihove djece, njihove nevine djece.

Kontemplirati jaslice znaèi takoðer kontemplirati taj bolniplaè, otvoriti svoje uši i oèi da èujemo i vidimo ono što sedogaða oko nas i imati osjetljivo i otvoreno srce za patnjunaših bližnjih, posebice kad su njome pogoðena djeca. Totakoðer znaèi shvatiti da se tužno poglavlje povijesti i danasnastavlja ispisivati. Promatrati jaslice odvojeno od svijetakoji nas okružuje znaèilo bi pretvoriti Božiæ u lijepu bajkukoja pobuðuje tople osjeæaje, ali oduzima kreativnu snaguRadosne vijesti koju nam Utjelovljena Rijeè želi dati. Ta jenapast stvarna.

Može li se doista upoznati kršæansku radost ako okreæemoglavu od te stvarnosti? Može li biti meðu nama kršæanskeradosti ako zanemarimo vapaj naše braæe i sestara, vapajdjece?

Sveti Josip bio je prvi kojem je bila povjerena zadaæaèuvanja radosti spasenja. Suoèen s okrutnim zloèinima koji

su se zbivali, sveti je Josip – primjer poslušnog i vjernogèovjeka – znao slušati Božji glas i odazvati se poslanju kojemu je Otac povjerio. A buduæi da je znao slušati Božji glas ibio poslušan volji njegovoj, postao je osjetljiviji na ono štose dogaða oko njega i znao je realno sagledati dogaðaje.

Isto se to danas traži od nas pastira: da budemo ljudi kadrièuti, a ne biti gluhi na Oèev glas, a time i osjetljiviji na onošto se dogaða oko nas. Imajuæi pred oèima primjer svetogJosipa, danas se od nas traži da ne dopustimo da nam seukrade radost. Pozvani smo èuvati je od heroda našeg doba.Poput Josipa, trebamo hrabrost da prihvatimo tu stvarnost,da ustanemo i uzmemo je u svoje ruke (Mt 2, 20). Trebamohrabrost braniti tu radost od novih heroda našeg doba, kojiproždiru nevinost naše djece. Nevinost slomljenu podteretom jarma ropskog i ilegalnog rada, prostitucije iiskorištavanja. Nevinost uništenu ratovima i prisilnomemigracijom, praæenih gubljenjem svega onoga što to zasobom povlaèi. Na tisuæe je naše djece palo u rukerazbojnika, kriminalnih organizacija i trgovaca smrti, kojisamo proždiru i iskorištavaju njihove potrebe.

Kao ilustracija može poslužiti podatak da je danas 75milijuna djece zbog izvanrednih situacija i kriza moraloprekinuti školovanje. Nadalje, u 2015. godini, 68% svihosoba koje su bile žrtve seksualne trgovine u svijetupredstavljaju djeca. Istovremeno, treæina sve djece koja sumorala živjeti izvan svoje domovine uèinila su to zbogprisilnog seljenja. Živimo u svijetu u kojem gotovo polovicadjece koja umiru u dobi nižoj od pet godina umire zbogpothranjenosti. Procjenjuje se da je u 2016. godini 150milijuna djece bilo prisiljeno raditi, od kojih mnogi žive uropskim uvjetima. Prema najnovijem izvješæu UNICEF-a,ako se situacija u svijetu ne promijeni, 2030. godine 167milijuna djece živjet æe u ekstremnom siromaštvu, 69milijuna djece mlaðe od pet godina umrijet æe izmeðu 2016.i 2030. godine, a 60 milijuna djece neæe steæi osnovnoobrazovanje.

Poslušajmo plaè i žalosni jauk te djece; poslušajmo takoðerplaè i žalosni jecaj naše majke Crkve, koja plaèe ne samozbog boli nanesene njezinoj najmlaðoj djeci, veæ i zato štopoznaje grijehe neke od svojih èlanova: trpljenje, iskustvo ibol maloljetnika koje su sveæenici seksualno zlostavljali.Sramimo se toga grijeha. Osobe kojima je bila povjerenazadaæa brinuti se za tu djecu uništile su im dostojanstvo.Izražavamo duboko žaljenje zbog toga i molimo zaoproštenje. Pridružujemo se boli žrtava i ronimo suze zbogtoga grijeha. Grijeh onoga što se dogodilo, grijeh nepružanjapomoæi, grijeh prikrivanja i poricanja, grijeh zloporabepoložaja. Crkva takoðer gorko plaèe zbog toga grijeha svojihsinova i moli za oproštenje. Danas, na blagdan Nevinedjeèice, želim da svi obnovimo svoju punu predanost kakose te okrutnosti više ne bi dogaðale meðu nama. Pronaðimopotrebnu hrabrost da poduzmemo sve potrebne korake ištitimo u svemu živote naše djece, kako se ta zlodjela nikadaviše ne bi ponovila. Pridržavajmo se, jasno i vjerno, „nultetolerancije" na tome podruèju.

Kršæansku se radost ne gradi na rubu stvarnosti, tako da je seignorira ili praveæi se kao da ne postoji. Kršæanska radostraða se iz jednog poziva – istog onog kojeg je primio svetiJosip – da se prigrli i zaštiti život, naroèito život svetih

Prilog dokumenti ika

20 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

nevinih našeg doba. Božiæno vrijeme predstavlja za nasizazov da èuvamo život i pomognemo mu da se rodi i raste.To je vrijeme koje od nas biskupa traži novu hrabrost. Onuhrabrost koja raða procese buðenja svijesti o stvarnosti ukojoj mnoga naša djeca danas žive i koji æe nas potaknuti daradimo na tome da im se osiguraju potrebni uvjeti kako bi senjihovo dostojanstvo djece Božje ne samo poštivalo, veæprije svega branilo.

Ne dopustimo da im se ukrade radost. Ne dopustimo da namse ukrade radost, èuvajmo je i pomozimo joj da sve višeraste.

Èinimo to s istom onom oèinskom vjernošæu svetog Josipa ivoðeni sigurnom rukom Marije, Majke nježnosti, kako namsrca nikada ne bi otvrdnula.

Uz izraze bratske ljubavi,FRANJOIz Vatikana, 28. prosinca 2016.Blagdan Nevine djeèice, muèenika

„Rahela oplakuje sinove svoje", ali… „ima nade za tvojepotomstvo" (Jr 31)Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 4. sijeènja2017. - Apel Svetoga OcaDraga braæo i sestre, dobar dan!U današnjoj katehezi želim zajedno s vama razmišljati o ženikoja nam govori o nadi proživljenoj u suzama. O nadi kojase živi u suzama. Rijeè je o Raheli, ženi Jakovljevoj i majciJosipovoj i Benjaminovoj, koja je, kao što nam pripovijedaKnjiga Postanka, umrla pri porodu svog drugoroðenca, tojest Benjamina.

Prorok Jeremija spominje Rahelu u svojem obraæanjuIzraelcima u progonstvu kako bi ih utješio. Èini to rijeèimapunim emocije i poezije, to jest podsjeæa na Rahelin plaè alidaje nadu.

Ovako govori Jahve:„Èuj! U Rami se kukanje èujei gorak plaè:Rahela oplakuje sinove svoje,i neæe da se utješi za djecom,jer njih više nema" (Jr 31, 15).

U tim redcima, Jeremija predstavlja tu ženu iz svoga naroda,koja je veliki matrijarh svoga plemena, u jednoj stvarnostioznaèenoj patnjom i plaèem, ali ujedno perspektivomnesluæenog života. Rahelu, koja je u izvješæu iz Postankaumrla raðajuæi i prihvatila tu smrt kako bi sin mogao živjeti,sada meðutim, predstavljena od proroka kao žena koja živi uRami, mjestu gdje su se okupljali izgnanici, plaèe zbogsinova koji su u stanovitom smislu umrli otišavši uprogonstvo; sinova koji, kao što ona sama kaže, „nemaviše", zauvijek su nestali.I zato se Rahela ne želi utješiti. To njezino odbijanjeizražava dubinu njezine boli i gorèinu njezina plaèa. Kada sesuoèi s tragedijom gubitka sinova, majka ne može prihvatitirijeèi i geste utjehe, koje su uvijek neprikladne i nikada nemogu ublažiti bol jedne rane koja ne može i ne želi zarasti.Njezina je bol velika koliko i njezina ljubav.

Svaka majka zna sve to; i danas ima mnogo majki kojeplaèu, koje se ne mire s gubitkom sina, neutješne pred smræukoju je nemoguæe prihvatiti. Rahela u sebi utjelovljuje bol

svih majki svijeta, svakog vremena, i suze svakog ljudskogbiæa koje oplakuje nenadoknadive gubitke.

To odbijanje Rahele koja se ne želi utješiti uèi nas takoðerkolika se osjetljivosti traži od nas u susretu s patnjom drugih.Da bi se govorilo o nadi onome tko je oèajan, potrebno jedijeliti njegov oèaj; da bi se otrlo suzu s lica onoga koji pati,treba zajedno s njim plakati. Jedino æe tako naše rijeèi moæistvarno dati malo nade. I ako ne mogu tako govoriti, svojimplaèem, svojom patnjom, bolje da šutim; milovanje, gesta išutnja.

A Bog, svojom osjetljivošæu i svojom ljubavlju, odgovara naRahelin plaè pravim a ne lažnim rijeèima; ovako se naimekaže u nastavku Jeremijina teksta:

Ovako govori Jahve:„Prestani kukati,otari suze u oèima!Patnje æe tvoje biti nagraðene:oni æe se vratiti iz zemlje neprijateljske.Ima nade za tvoje potomstvo" –rijeè je Jahvina –„sinovi tvoji vratit æe se u svoj kraj" (Jr 31, 16-17).

Upravo zbog majèina plaèa ima još uvijek nade za djecu,koja æe se vratiti u život. Ta žena, koja je prihvatila umrijetiprilikom raðanja kako bi sin mogao živjeti, svojim je suzamasada poèetak novoga života za prognanu djecu, zatvorenike,one koji su daleko od svoje domovine. Na Rahelinu bol iplaè Gospodin odgovara obeæanjem koje sada može za njubiti razlog prave utjehe: narod æe se moæi vratiti izprogonstva i, slobodan, živjeti u vjeri svoj odnos s Bogom.Suze su rodile nadu. I to nije lako shvatiti, ali je istina.Toliko puta, u našem životu, suze siju nadu, sjeme su nade.

Kao što znamo, taj Jeremijin tekst je kasnije preuzeoevanðelist Matej i primijenio ga na pokolj nevine djeèice(usp. 2, 16-18). Taj nas tekst stavlja pred tragediju ubojstvanezaštiæenih ljudskih biæa, pred užas moæi koja prezire izatire život. Betlehemska æe djeca umrijeti zbog Isusa. A on,nevini Jaganjac, kasnije æe i sam umrijeti za sve nas. BožjiSin je ušao u bol ljudi. To se ne smije zaboraviti. Kad mi senetko obrati i postavlja mi teška pitanja, na primjer: „Recitemi, pater, zašto djeca pate?", ja doista ne znam što bihodgovorio. Samo kažem: „Pogledaj Raspelo: Bog nam jedao svoga Sina, on je trpio, i možda æeš ondje naæiodgovor". Ali odgovora ovdje [pokazuje na glavu] nema.Samo gledajuæi ljubav Boga koji daje svojega Sina kojiprinosi svoj život za nas, može pokazati neki put utjehe. Izato kažemo da je Božji Sin ušao u bol ljudi, dijelio je iprihvatio smrt; njegova Rijeè je konaèna rijeè utjehe, jer seraða iz suza.

I na križu æe on, umiruæi Sin, dati novu plodnost svojojmajci, povjerivši je uèeniku Ivanu i uèinivši je majkomvjernièkog naroda. Smrt je pobijeðena i ispunjava se takoJeremijino proroštvo. I Marijine suze, kao i Raheline, rodilesu nadu i novi život. Hvala!

ApelJuèer su iz Brazila stigle dramatiène vijesti o pokolju koji sedogodio u zatvoru u Manausu, gdje je nasilan sukob izmeðusuparnièkih bandi odnio na desetke ljudskih života.Izražavam žaljenje i zabrinutost zbog toga dogaðaja.Pozivam na molitvu za mrtve, za njihove obitelji, za svezatvorenike toga zatvora kao i za one koji tamo rade.

Prilog dokumentiika

2111. sijeènja 2017. broj 2/2017

Ponavljam ujedno apel da zatvori budu mjesta rehabilitacije isocijalne reintegracije, a životni uvjeti zatvorenika dostojnièovjeka. Pozivam vas da molite za mrtve i žive zatvorenikeiz toga zatvora, kao i za sve zatvorenike na svijetu, dazatvori služe ponovnom ukljuèivanju u društvu i da ne buduprenapuèeni; neka budu mjesta reintegracije. Pomolimo sezajedno Gospi, Majci zatvorenika: Zdravo Marijo...

Bog se mora roditi u našem srcuPapin nagovor uz Anðeo Gospodnji na svetkovinuBogojavljenja, 6. sijeènja 2017.Draga braæo i sestre, dobar dan!Danas slavimo Gospodinovo Bogojavljenje, to jest Isusovoobjavljenje koje sja kao svjetlo za sve narode. Simbol togasvjetla koje sja u svijetu i želi prosvijetliti život svakogèovjeka je zvijezda, koja je vodila mudrace u Betlehem. Oni,kaže se u Evanðelju, vidješe „gdje izlazi zvijezda" (Mt 2, 2) iodluèiše slijediti je: dali su voditi se Isusovom zvijezdom.

I u našemu životu postoje razlièite zvijezde, svjetla kojasjaju i usmjeravaju. Na nama je izabrati koja æemo od njihslijediti. Postoje, na primjer, zvijezde èiji sjaj kratko traje,pojave se i brzo zgasnu, kao što su to sitna životnazadovoljstva: premda su lijepa, nisu dostatna jer kratko trajui ne ostavljaju u srcu mir za kojim težimo. Tu se zatimzasljepljujuæa svjetla popularnosti i slave, novca i uspjeha,koja obeæavaju sve i odmah. To su zavodljiva svjetla kojasvojom snagom zasljepljuju i vode iz snova o slavi unajcrnju tamu. Mudraci, naprotiv, pozivaju nas slijeditisvjetlo koje je stalno i ljupko, kojem nema zalaza, jer nije odovoga svijeta: dolazi s neba i sja… gdje? U srcu.

To pravo svjetlo je Gospodinovo svjetlo, ili bolje, to je samGospodin. On je naše svjetlo: svjetlo koje ne zasljepljuje,nego prati i daruje jedinstvenu radost. To svjetlo je za sve ipoziva svakoga: možemo tako osjetiti da je i nama upuæendanašnji poziv proroka Izaije: „Ustani, zasini" (60,1). Takoje govorio Izaija, prorokujuæi tu današnju radost Jeruzalemu:„Ustani, zasini". Na poèetku svakoga dana možemoprihvatiti taj poziv: ustani, zasini, slijedi danas, meðubrojnim prolaznim zvijezdama u svijetu, Isusovu sjajnuzvijezdu! Slijedeæi ju, imat æemo radost, kao što se dogodiloi mudracima, koji „kad ugledaše zvijezdu, obradovaše seradošæu veoma velikom" (Mt 2, 10), jer gdje je Bog ondje jeradost. Onaj tko je susreo Isusa doživio je èudo svjetla kojeraspršuje tmine i poznaje to svjetlo koje prosvjetljuje iobasjava.

Htio bih vas, s velikim poštovanjem, sve pozvati da se nebojite toga svijetla i da se otvorite Gospodinu. Posebno bihto htio reæi onima koji su posustali u traženju i umorni su;onima koje je shrvala tama života i izgubili su volju zaživotom: ustani, samo hrabro, Isusovo svjetlo možepobijediti i najgušæu tamu; ustani, samo hrabro!A kako pronaæi to Božje svjetlo? Slijedimo primjer mudraca,koje Evanðelje opisuje kao one koji su uvijek u pokretu.Onaj tko voli svjetlo, zapravo, izlazi iz sebe samoga i traga:ne ostaje zatvoren, ne èeka da vidi što æe se oko njegadogoditi nego ulaže vlastiti život i izlazi iz sebe samoga.Kršæanski život je stalno putovanje, koje se sastoji od nade itraženja; hod koji se, poput hoda mudraca, nastavlja i kadazvijezda nakratko išèezne iz vida. Na tome putu postoje izamke koje treba izbjeæi: površna i svjetovna naklapanjakoja sputavaju korak; paralizirajuæi hirovi sebiènosti, rupepesimizma, koji zarobljava nadu. Te su prepreke zaustavilepismoznance o kojima govori današnje Evanðelje. Oni su

znali gdje je svjetlo, ali su ostali na svome mjestu, nisu sepokrenuli. Kad ih je Herod pitao: „Gdje æe se roditiMesija?", odgovorili su: „U Betlehemu!" Znali su gdje, alise nisu pokrenuli. Njihovo je znanje bilo uzaludno: mnogosu znali, ali im to nije nièemu služilo, sve im je njihovoznanje bilo uzaludno. Nije dovoljno znati da se Bog rodio,ako se s njime ne slavi Božiæ u srcu. Bog se, istina, rodio, alije li se rodio u tvome srcu? Je li se rodio u mom srcu? Je lise rodio u našem srcu? I tako æemo ga pronaæi, poputmudraca, Marije i Josipa, u štali.

Mudraci su to uèinili: našavši dijete, „padnu nièice i poklonemu se" (r. 11). Nisu ga samo gledali, nisu samo izgovorilineku prigodnu molitvu i otišli, ne, nego su mu se poklonili:ušli su u osobno zajedništvo s Isusom ispunjenom ljubavlju.Zatim su mu darovali zlato, tamjan i smirnu. Uèimo se odmudraca ne posveæivati Isusu samo djeliæe svoga vremena itu i tamo poneku misao, inaèe æemo ostati bez njegovesvjetlosti. Poput mudraca, krenimo, zaodjenimo sesvjetlošæu, slijedeæi Isusovu zvijezdu, i klanjajmo seGospodinu èitavim svojim biæem.Nakon AngelusaSutra crkvene zajednice Istoka koje se drže julijanskogkalendara slave Božiæ. U duhu radosnoga bratstva, želim daih novo roðenje Gospodina Isusa ispuni svjetlom i mirom![…]Mudraci su Isusu darovali svoje darove, ali je zapravo samIsus pravi Božji dar: on je naime Bog koji se daruje nama, unjemu vidimo milosrdno lice Oca koji nas èeka, prihvaæa iuvijek nam prašta; lice Boga koji s nama ne postupa premanašim djelima ili prema našim grijesima, veæ iskljuèivoprema beskonaènosti svoga neiscrpnog milosrða. A kad smoveæ kod darova, i ja sam odluèio dati vama jedan mali dar…nedostaju deve, ali æu vam dati dar. Rijeè je o knjižici „Slikemilosrða". Božji dar je Isus, Oèevo milosrðe; i zato, da bi sespominjali tog Božjeg dara, dat æu vam ovaj dar koji æe vamrazdijeliti siromasi, beskuænici i izbjeglice zajedno s mnogimdragovoljcima i redovnicima koje srdaèno pozdravljam ikojima od svega srca zahvaljujem.

Želim da vam ova godina bude godina pravednosti,oproštenja, vedrine ali povrh svega godina milosrða! U tomeæe vam pomoæi ova knjiga: džepnog je izdanja, moæi æete jenositi sa sobom. Molim vas, ne zaboravite mi uzvratitidarom svoje molitve. Neka vas Gospodin blagoslovi. Bilavam ugodna ova svetkovina, dobar tek i doviðenja!

.

Prilog dokumenti ika

22 11. sijeènja 2017. broj 2/2017

Prava misija nije nikada prozelitizam, veæ privlaèenjedrugih KristuPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 8.sijeènja 2017.Draga braæo i sestre, dobar dan!Danas, na blagdan Krštenja Isusova, Evanðelje (Mt 3, 13-17)nam predstavlja prizor koji se odigrao na rijeci Jordanu:meðu mnoštvom pokornika koji su išli prema IvanuKrstitelju primiti krštenje nalazi se i Isus. Ivan ga je htio utome sprijeèiti rijeèima: „ti mene treba da krstiš" (Mt 3,14).Krstitelj je svjestan èinjenice da izmeðu njega i Isusa postojivelika razlika. No, Isus je došao upravo zato da premosti jazizmeðu èovjeka i Boga: ako je on potpuno na Božjoj strani,takoðer je potpuno na èovjekovoj strani, i ujedinjuje ono štoje bilo podijeljeno. Zato traži od Ivana da ga krsti, da seispuni sva pravednost (usp. r. 15), to jest, da se ispuni naumOca koji prolazi putom poslušnosti i solidarnosti s krhkim igrešnim èovjekom, putom poniznosti i pune Božje blizinesvojoj djeci, jer nam je Bog tako blizak.

U trenutku u kojem Isus, nakon što ga je Ivan krstio, izlazi izvoda rijeke Jordana, s neba se zaèuo glas Boga Oca: „Ovo jeSin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina!" (r. 17). U istovrijeme Duh Sveti, u liku golubice, silazi na Isusa, èimejavno zapoèinje njegovo poslanje spasenja; poslanje kojekarakterizira stil poniznog i krotkog sluge, oboružanog samosnagom istine, kao što je Izaija prorokovao: „On ne vièe, onne diže glasa [...] On ne lomi napuknutu trsku niti gasi stijenjšto tinja" (42, 2-3). Ponizni sluga, to je Isusov stil.

Ovo je misionarski stil Kristovih uèenika: naviještatiEvanðelje krotko i odluèno, bez nadutosti ili nametanja.Prava misija nije nikada prozelitizam, veæ privlaèenje drugihKristu. Ali kako? Kako se ostvaruje to privlaèenje Kristu?To se èini vlastitim svjedoèenjem, polazeæi od snažnogjedinstva s njim u molitvi, klanjanju i konkretnoj ljubavi,koja je služenje Isusu prisutnom u najmanjem od naše braæe.Po uzoru na Isusa, dobrog i milosrdnog pastira, i voðeninjegovom milošæu, pozvani smo uèiniti od svoga životaradosno svjedoèenje koje osvjetljava put i donosi nadu iljubav.

Ovaj blagdan nam pomaže otkriti dar i ljepotu toga što smonarod krštenika, to jest grešnika – a to smo svi – grešnikaspašenih Kristovom milošæu, stvarno uronjenih, po DuhuSvetome, u sinovski odnos Isusa s Ocem, prihvaæenih u kriloMajke Crkve, osposobljenih za bratstvo koje ne poznajegranice i prepreke.

Neka Djevica Marija pomogne svima nama kršæanimasaèuvati uvijek živu i zahvalnu svijest o našem krštenju ivjerno slijediti put zapoèet ovim sakramentom našeg raðanjana novi život.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre!u kontekstu blagdana Krštenja Gospodinova, jutros samkrstio lijepu skupinu novoroðenèadi. Molimo za njih i zanjihove obitelji. I htio bih proširiti svoju molitvu na sveroditelje koji se u ovome vremenu pripravljaju za krštenjesvoga djeteta, ili su ga netom proslavili. Zazivam DuhaSvetoga na njih i na djecu, da se taj, tako jednostavan, a opettako važan, sakrament živi s vjerom i radošæu.

Upuæujem takoðer poziv na prikljuèivanje Svjetskoj mrežiPapine molitva, koja širi, takoðer putem društvenih mreža,molitvene nakane koje predlažem svaki mjesec cijelojCrkvu. Tako se provodi apostolat molitve a zajedništvo raste.

U ovim danima velike hladnoæe mislim i pozivam vas da sesjetite svih onih koji žive na ulici, izloženi hladnoæi i mnogoputa ravnodušnosti. Nažalost, neki od njih nisu preživjeli.Molimo za njih i molimo Gospodina da nam zagrije srcekako bismo ih pomogli.

Pozdravljam sve vas, vjernika grada Rima i hodoèasnike izItalije i raznih zemalja, posebice skupinu mladih izCagliarija, koje potièem da nastave hod zapoèetsakramentom potvrde. Ujedno im zahvaljujem što su mipružili priliku da naglasim da potvrda ili krizma nije samocilj, veæ takoðer i prije svega polazišna toèka u kršæanskomživotu. Idite naprijed, s radošæu Evanðelja!Želim vam svima ugodnu nedjelju. Molimo vas da nezaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviðenja!

Prilog dokumentiika

2311. sijeènja 2017. broj 2/2017

Prilog prikazi

U službi istineNova knjiga Luke Brajnoviæa u izdanju Glasa Koncila"Služiti istini. Memoari, èlanci, ogledi i studije" nova jeknjiga Luke Brajnoviæa objavljena u biblioteci Hrvatskakatolièka baština 20. stoljeæa u izdanju Glasa Koncila.Knjiga, koju je priredila Matilda Koliæ-Staniæ, prvi puthrvatskoj javnosti donosi presjek bogata književnoga ipublicistièkoga opusa nepravedno zanemarenoga novinara,književnika i intelektualca Luke Brajnoviæa (1919. – 2001.),koji je 1945. emigrirao u Španjolsku.Izabrani tekstovi prikazuju Brajnoviæev doprinos hrvatskojknjiževnosti i hrvatskome novinarstvu uoèi i tijekom II.svjetskoga rata, u predstavljanju grada Zagreba i Hrvatskekao visoko uljuðene kulture, u kojoj je intelektualni slojgraðanstva sudjelovao u kreiranju modernoga društva,izniknulog na univerzalnim vrjednotama, a u borbi za istinu ièovjekovo dostojanstvo pokazao je otpor svakomtotalitarizmu. Zahvaljujuæi njegovu meðunarodnom ugledukoji je stekao svojim perom i kao glasovit sveuèilišnipredavaè, svijet španjolskoga govornoga podruèja, a naposešpanjolsko društvo u drugoj polovici 20. stoljeæa, otkrivali supravu sliku hrvatskoga društva i kulture. Uz izvorne Brajnoviæeve tekstove knjiga sadrži uvodni esejo povijesno-politièkim okolnostima Brajnoviæeva života idjelovanja, Brajnoviæev životopis, bibliografiju, literaturu,kazalo pojmova i napomenu. (ika-vp/kj)

Godišnjak ogranka Matice hrvatske u Vinkovcimaposveæen vlè. Josipu PavloviæuOgranak Matice hrvatske u Vinkovcima aktivnosti u 2016.godini zaokružio je predstavljanjem novog broja Godišnjaka.Godišnjak br. 33 za 2015. godinu predstavljen je u èetvrtak29. prosinca u dupkom punoj dvorani vinkovaèke Maticehrvatske. "Drago nam je da nastavljamo tradiciju od 1960.godine i da je pred našim èlanovima i svim èitateljima 33.godišnjak Ogranka Matice hrvatske. To je naša periodika nakoju smo ponosni, a ovaj broj posveæen je jednom odhrvatskih i vinkovaèkih velikana 20. stoljeæa èiji se plodovi idanas još ubiru. Rijeè je o Josipu Pavloviæu, èovjeku koji jegodinama bio vinkovaèki župnik, od onih teških vremena II.svjetskog rata pa kroz razdoblje komunizma sve do odlaskau mirovinu. Sretni smo što smo ovaj broj mogli posvetitinjemu", istaknuo je predsjednik Ogranka Matice hrvatske uVinkovcima doc. dr. Dražen Švagelj. Josipu Pavloviæu posveæena su dva priloga u Godišnjaku:osvrt Matije Nikolina "Josip Pavloviæ – èovjek i sveæenik" igovor kojim se vinkovaèki župnik mons. Tadija Pranjiæ uimevinkovaèkih vjernika i sveæenika Vinkovaèkoga dekanataoprostio od Josipa Pavloviæa na ukopu u Ðakovu 1984.godine. Mons. Pranjiæ o svom prethodniku Josipu Pavloviæu govorioje i na promociji Godišnjaka. Svoje prve sveæenièke korakenakon studija poèeo sam u Vinkovcima. Bio sam tri godinenjegov župni vikar i dobro sam ga upoznao. To je bio èovjekširoke kulture i naobrazbe, dobra i plemenita srca, koji jeprošao teško vrijeme, ali je bio uvijek spreman pomoæièovjeku. Veèeras æu iznijeti i jednu stvar koju vjerojatnonitko ne zna, koju mi je rekao kada je odlazio, a vezano uzdogaðaje neposredno nakon II. svjetskog rata, kada su mnogisveæenici bili odvoðeni preko noæi da se više nikada nisuvratili svojim kuæama i svojim župnim uredima. Rekao mi jetada jednu tajnu koju više ne moram èuvati, a to je èinjenica

da se i vinkovaèki župnik Josip Pavloviæ po ulasku tzv.oslobodilaèke vojske 1945. u Vinkovce našao na popisu zalikvidaciju, a toj je sudbini izbjegao zahvaljujuæi dojavi da seskloni. "Hvala Bogu nije bio likvidiran. Ostao je tu još dugogodina i uèinio je jako puno za ovaj grad", kazao je mons.Pranjiæ.Urednica Godišnjaka je Višnja Sorèik, prof. Programpredstavljanja novog Godišnjaka Matice hrvatske Vinkovciupotpunio je i glazbeni dio u kojemu je nastupio gost izÈeške, pijanist David Hausknecht. (ika-sk/sa)

„Pastoralije" – nova knjiga dr. Ivice RagužaU nizu Panni objavljena je osma knjiga dr. Ivice Raguža,dekana i dogmatièara na Katolièkome bogoslovnomfakultetu u Ðakovu Sveuèilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku pod naslovom „Pastoralije". Knjiga donosi promišljanja o sveæenièkoj, napose ožupnièkoj službi koje je autor objavljivao u VjesnikuÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Srijemske biskupije.Nakana je tih teološko-praktiènih promišljanja da seponovno vrati dostojanstvo sveæenièkoj, župnièkoj službi uCrkvi. Kako autor istièe u predgovoru, župnik nije "gazda","šef" svoje župne zajednice, što se ponekad može èuti unekih sveæenika, on nije "gospodar vjere, nego suradnikradosti" svoje zajednice (usp. 2 Kor 1,24). U tom duhudonose se mnoge teme sveæenièkoga, župnièkoga života:pastirska služba, sveæenik kao upravitelj, sveæenik i žena,važnost propovijedanja, sveæenik usputnik i mnoge drugeteme. Sva promišljanja, istièe se u predgovoru, imaju nakanupobuditi u sveæenicima, župnicima "fervorem caritatis" -"strast ljubavi" prema Isusu Kristu i župnim zajednicama, dažupnici budu što svetiji dušobrižnici. Knjiga je prvenstvenonamijenjena sveæenicima, ali i svim vjernicima laicima kojise žele upoznati sa sveæenièkom službom. (ika-tu/sa)

"Odgajati za meðukulturalni dijalog u katolièkoj školi"Dokument Kongregacije za katolièki odgojDokument "Odgajati za meðukulturalni dijalog u katolièkojškoli" Kongregacije za katolièki odgoj, koji je u hrvatskomprijevodu objavljen u izdanju Kršæanske sadašnjosti,odgovara na sve veæe zahtjeve suvremenog svijeta zameðukulturnim dijalogom, odnosno kako ga vrednovati iprovoditi u katolièkim školama.Nije lako uspostaviti uravnotežen i pomirljiv odnos izmeðuveæ postojeæih i novih kultura, koje su èesto obilježenesuprotnim navikama i obièajima. Crkva pokazuje zanimanjeza dijalog meðu kulturama kao važno sredstvo u koristmiroljubivog društva, a škole u tom pogledu imaju osobitoveliku odgovornost.Kongregacija za katolièki odgoj, vjerna zadaæiprodubljivanja naèela katolièkog odgoja koji joj je biopovjeren nakon Drugoga vatikanskog koncila, želipridonijeti da se u katolièkim školama i odgojnimustanovama pokrene odgoj za meðukulturni dijalog pa suglavni naslovnici ovog dokumenta roditelji, koji su prvi ponaravi odgovorni za odgoj djece, kao i tijela koja u školizastupaju obitelj; ravnatelji, nastavnici i osoblje katolièkihškola, koji sa ðacima tvore odgojnu zajednicu; nacionalna ibiskupijska povjerenstva; redovnièke zajednice, biskupi,vjernièki pokreti i udruge te druga tijela koja se pastoralnobrinu za odgoj. (ika-sp)

Prilog prikazi ika

24 11. sijeènja 2017. broj 2/2017