17/200725. travnja 2007.

Zagreb: Proslavljen Papin dan

Ljubav prema papi je odlika koja je kroz cijelu povijest

resila, a resi i sada katolièki hrvatski narod, istaknuo

nuncij Lozano na slavlju u zagrebaèkoj katedrali

U Ðakovu predstavljen kulturno-povijesni projekt

"Digital History"

Cilj je projekta, koji zajednièki realiziraju Peèuška i

Ðakovaèka biskupija, stvaranje moguænosti za

zajednièkim predstavljanjem sakralnih i profanih

spomenika s obje strane granice

200. obljetnica utemeljenja Senjskog sjemeništa

U povodu jubileja prireðen znanstveni simpozij o

znaèenju Senjskog sjemeništa (1806-1940), izložba,

sveèana Veèernja i prigodna akademija

Senj: Metropolijski susret ministranata

Sveèanim misnim slavljem zakljuèena Godina duhovnih

zvanja u Rijeèkoj metropoliji

Križevaèka biskupija dobila dva nova ðakona

Biskup Miklovš u Kaštu zaredio za ðakone bogoslove

Nenada Krajaèiæa i Igora Grahovca-Fedešena

10. obljetnica Vojnog ordinarijata

Obilježavanje jubileja zapoèelo sveèanom akademijom

u Domu hrvatske vojske u Zagrebu

Priopæenje s XXXIV. plenarnog zasjedanja HBK

U Zagrebu, od 16. do 19. travnja 2007. godine

Domovinske vijesti

Otvoreni Maruliæevi dani

Tiskovna konferencija o zasjedanju HBK

U akciji "Za 1000 radosti" prikupljeno 5,2 milijuna kuna

"Zlatna uljanica" filmu "Tragom sjeæanja"

Susret ministranata Šibenske biskupije

Zlatna harfa Zadarske nadbiskupije

Maruliæ je bio molitelj i uèitelj molitve

Biskupijski susret mladih u Krku

Knin: Susret maturanata srednjodalmatinskih nad/biskupija

Susret vjerouèitelja, župnika i sveæenika Gospiæko-senjske biskupije

Zlatna harfa u Dugopolju

Susret vjerouèitelja srednjih škola u Zagrebaèkoj nadbiskupiji

Crkva u Hrvata

Nova uprava Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM

Sabor sveæenika Vrhbosanske nadbiskupije

Kardinal Bozaniæ na zasjedanju Posinodalnog vijeæa za Europu

Inozemne vijesti

Ban Ki Moon pozvao Papu u sjedište UN-a

Ubojstva kršæana u Turskoj

Francuska: Troje katolika u predsjednièkoj predizbornoj kampanji

"Nada spasenja za djecu umrlu bez krštenja"

Papa posjetio talijanske biskupije Vigevano i Pavia

50 godina enciklike "Fidei donum"

Papa primio palestinskog predsjednika

Prilog dokumenti

Radost u nasljedovanju Isusa

Origen, veliki uèitelj razumijevanja Svetog pisma

Prilog prikazi

Dvije godine pontifikata pape Benedikta XVI.

Spomenik jednoga vremena

Domovinske vijesti

Otvorenje hodoèašæa u svetištu Majke Božje BistrièkeUz otvorenje hodoèašæa povezane i osma obljetnicadjelovanja Radija Marija Bistrica te zahvala svim èlanovima"Društva za obnovu i razvitak Hrvatskoga nacionalnogSvetišta Marija Bistrica", koji su se u veæem broju okupili nasveèanom misnom slavljuMarija Bistrica, 15.4.2007. (IKA) - Sveèanim misnimslavljem na Bijelu nedjelju 15. travnja otvoreno je vrijemehodoèašæenja u svetište Majke Božje Bistrièke. Prije poèetkamisnog slavlja rektor svetišta Zlatko Koren je, pozdravivšisve okupljene, proèitao rijeèi kardinala Josipa Bozaniæa kojeje izrekao na Misi posvete ulja na Veliki èetvrtak uzagrebaèkoj katedrali. Njima kardinal poziva sve vjernike namolitvu za svoje sveæenike, a osobito za one koji su na putuodgovora Božjem pozivu. "Osluškujuæi rijeèi našegnadbiskupa Josipa, odluèili smo ovo hodoèasnièko ljetoprožeti molitvom za duhovna zvanja u Crkvi i našemnarodu", zakljuèio je pozdravni govor rektor svetišta, istièuæida za to postoji više razloga. Jedan od njih jesu i slavljazlatne mise djelatnika svetišta preè. Matije Burje i mladihmisa Ivice Budinšæaka i Željka Faltaka koji su službovalikao ðakoni u svetištu. Otvorenje hodoèašæa povjereno je mladom sveæenikuDanijelu Dukiæu, župnom vikaru u zagrebaèkoj župi sv.Blaža. U propovijedi vlè. Dukiæ istaknuo je prave razlogehodoèašæenja. "Mi hodoèastimo, jer smo svjesni da je cijelinaš život hodoèašæe, putovanje prema Bogu. I svaki naškorak koji èinimo svaki dan treba biti to iskrenosvjedoèanstvo. Svaka misa treba biti nešto što æu zagrliti kaojedinstvenu priliku da se opet s uskrslim Kristom susretnem ida mu donesem jednu svoju žrtvu za koju želim da mu budemila. Možda neka moja nevolja kroz tjedan koju samproživio, možda neki moj uspjeh koji ne želim da meuzoholi, nego Mu i to želim dati kao žrtvu da On to proslavii da moj ovozemaljski život bude put prema Uskrsnuæu",rekao je. Uz otvorenje hodoèašæa povezana su i osma obljetnicadjelovanja Radija Marija Bistrica te zahvala svim èlanovima"Društva za obnovu i razvitak Hrvatskoga nacionalnogSvetišta Marija Bistrica", koji su se u veæem broju okupili nasveèanom misnom slavlju. Zahvalu za njihovo velikozalaganje i požrtvovnost u obnovi i razvoju svetišta osimrektora Korena, uputio je i dugogodišnji èuvar bistrièkogsvetišta mons. Lovro Cindori, koji se svima obratio na krajumisnog slavlja. Prikazao je ukratko glavne crte iz bogatepovijesti svetišta, posebno istièuæi doprinose spomenutogdruštva koje je osnovano 15. lipnja 1993., a kojemu jezaèetnik osnivanja bio ing. Željko Hitrec. "Samo tako velikim zanosom i zajednièkom suradnjomstruke i ustanova moglo se ostvariti ono što je danas vidljivo.Sada svetište MBB s pravom ide u red veæih europskihmarijanskih svetišta. Kardinal Joseph Ratzinger, danas papaBenedikt XVI. rekao je o svetištu: "Èuo sam za MarijuBistricu i mislio sam da je Marija Bistrica malo selo izavjetna kapelica gdje se narod okuplja i moli, a vi zapravoimate grandiozno svetište", podsjetio je mons. Cindori,poželjevši rektoru svetišta Zlatku Korenu obilje blagoslova unjegovu radu. Uz predsjedatelja misnog slavlja u koncelebraciji su još biliprelat mons. Vladimir Stankoviæ, župnik iz Gornje StubiceIvan Špoljar, supsidijar u svetištu Matija Burja i ðakonDubravko Škrlin-Hren.

Odabrane skladbe za Krapinafest 2007.Krapina, 18.4.2007. (IKA) - Organizacijski odbor 11.festivala duhovne glazbe Krapinafest 2007. predvoðenumjetnièkim direktorom fra Petrom Antunom Kinderiæemodabrao je skladbe i izvoðaèe za nastup na festivalu. UFestivalskoj dvorani u Krapini 10. lipnja nastupit æe: DavorTreziæ: "Pomozi mi", Martina Cerin: "Sestri milosrða", IvicaKontent i mješoviti zbor: "Ja se molim", Ratko Podvorac:"Tajna u pijesku", Zakon neba: "Veza ljubavi", DanijelaSisgoreo Morsan: "Neæu te nikad ostaviti", Irena Jurleka iDanka Oreb Jajac: "Hvala", Ljubo Vukoviæ: "Hodam zatobom Isuse", Mira Vlahoviæ: "Zagrli nas Isuse", Edi Matei:"Ime Boga", Marko Jašek: "Ja vjeènom Ocu pjevam", ZoranPavkoviæ: "Hvala ti nadbiskupa brate", Ivana Trogrliæ,Kikiæi i Dar: "Šapni mi Bože", Mario Mersnik: "Slava tebiIsuse", Magnificat: "Izgubljeni sin", Sv. Benedikt: "RijeèBožja", Veronika Kamenar: "Anðeli najljepše pjevaju", VISRijeè: "Vapaj", Nebeski grad: "Govorimo drugim jezicima" iHrvoje Novinc: "Kaptolska katedrala".

Otvoreni Maruliæevi daniSplit, 18.4.2007. (IKA) – U Zavodu Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti u Splitu sveèano su 18. travnja otvoreni17. Maruliæevi dani, na kojima u prva èetiri dana 19znanstvenika iz sedam zemalja raspravlja o znanstvenom,književnom i izdavaèkom programu. Znanstveni, književni iizdavaèki dio tradicionalnih Maruliæevih dana koji se uvijekodržavaju oko 22. travnja, jer je na taj dan 1501. godineMaruliæ završio svoju Juditu, ove godine završavaju 22.travnja te više nisu iskljuèivo posveæeni Marku Maruliæu,nego se proširuju temama iz hrvatske humanistièke irenesansne književnosti. Maruliæeve dane otvorila je akademkinja Dunja Fališevac,redovita profesorica Katedre starije hrvatske književnostiFilozofskog fakulteta u Zagrebu, nakon èega je predstavljenaknjiga akademika Pavla Pavlièiæa "Skrivena teorija", o kojojsu govorili mr. Bratislav Luèin, dr. Tomislav Bogdan i samautor. Sudionici otvorenja znanstvenog dijela Maruliæevihdana položili su zatim vijenac pred Maruliæev spomenik naTrgu braæe Radiæ. U crkvi Sv. Frane, u kojoj je otac hrvatske književnostiMarko Maruliæ, Spliæanin, vrhunski europski intelektualac,kulturni vjernik sudjelovao u misi, slavio Boga i susretao ses njim posebno u prièesti, te na izrièitu želju bio pokopan,služena je za njega koncelebrirana misa na kojoj je pjevaozbor crkve Sv. Frane. Misu je na hrvatskom i latinskomjeziku predvodio pastoralni vikar Splitsko-makarskenadbiskupije mons. dr. Drago Šimundža. Govoreæi o MarkuMaruliæu, dr. Šimundža je kazao kako njegova djela oKristovoj poniznosti i slavi najsnažnije govore o našojkulturi i književnosti, o Kristovu dolasku, muci, ali iKristovu uskrsnuæu i slavi. Dr. Šimundža poruèio je da se -što god mi mislili o kulturi - moramo vratiti njezinutemeljnom korijenu. "Kultura je u svojoj biti duhovnakategorija, a kao duhovna kategorija najbliža je dubokojreligioznosti – kao što je i prava religioznost veoma bliskaplemenitoj kulturi", istaknuo je. Nakon mise, uz prigodnigovor predsjednika Društva prijatelja kulturne baštine – SplitAnte Sapunara položen je po 36. put vijenac Društvaprijatelja kulturne baštine, a 17. put pod okriljemMaruliæevih dana, na Maruliæev grob, a sveæenici su izmolilimolitvu za Marka Maruliæa.

Domovinske vijesti ika

2 25. travnja 2007. broj 17/2007

Struèni susret suradnika Glasa KoncilaTema susreta bila je "Crkvena vijest u raljama suvremenogžutila"Zagreb, 18.4.2007. (IKA) - Drugi struèni susret dopisnika isuradnika Glasa Koncila na temu "Crkvena vijest u raljamasuvremenog žutila" zakljuèen je 18. travnja u prostorijamaGlasa Koncila u Zagrebu. Dvodnevni susret otvoren je uutorak 17. travnja pozdravom ravnatelja Glasa KoncilaNedjeljka Pintariæa te je nakon panoramskog razgledavanjagrada sa sjevernog zvonika i upoznavanja s obnovomkatedrale pod struènim vodstvom ing. Zvonimira Rukavine,nastavljen prvom struènom radionicom u kojoj je razlagaoprofesor komunikologije dr. Danijel Labaš na temu"Deontologija medija i žuti tisak". Osamnaest dopisnika isuradnika Glasa Koncila, kojima se pridružilo i dvojenovinara Radija Marije Bistrice, sudjelovalo je u zanimljivojraspravi, a zatim i u drugoj struènoj radionici na temu"Kriteriji za uvrštavanje vijesti iz domaæe Crkve u GlasuKoncila" koju je vodio glavni urednik Ivan Mikleniæ. U srijedu je susret nastavljen struènom radionicom"Novinska fotografija: naèini fotografiranja" koju je vodioistaknuti novinski fotograf Ratko Mavar, koji je ocijenio daje prošlogodišnja takva radionica bila vrlo uspješna što seodrazilo na poboljšanju kvalitete fotografija u GlasuKoncila. Susret je zakljuèen struènom radionicom na temu"Portal Glasa Koncila i pokretanje regionalnih informativnihservisa" koju je vodio urednik Portala Glasa Koncila MarkoOlenkoviæ.

41. H-epicentarMladima se predstavila udruga Grozd a svi su posjetiteljisudjelovali u humanitarnoj akciji za pomoæ višeèlanojobitelji MariæZagreb, 18.4.2007. (IKA) - Posebno uskrsno izdanje 41.zabavno-humanitarne veèeri H-epicentra pod nazivom "OooH-epi day!" održano je 17. travnja u baru "Piranha" naMalom jezeru na Jarunu. Gost veèeri bila je udruga Grozd.Koordinator programa zdravstvenog odgoja Ladislav Ilèiæmladima je u kratkom izlaganju predstavio osnovne ciljeveUdruge i pozvao na bolju informiranost. Svi posjetitelji kojisu kupili ulaznicu sudjelovali su u humanitarnoj akcijiposveæenoj obitelji Mariæ iz Posušja za koju je sakupljeno4000 kuna. Obitelj Mariæ ima 13-ero djece, od toga 11 živi sroditeljima dok se dvoje osamostalilo. Oba roditelja sunezaposlena i žive od socijalnih primanja. Zbog teškefinancijske situacije nemaju dovoljno sredstava za plaæanjerežija pa im prijeti iskljuèenje struje. Telefon nemaju veænekoliko godina. Kæer Marija (21) je 100% invalid. Središnjidio veèeri bila je nagradna igra sponzora veèeri koju suanimirali i vodili Diana Samardžiæ i Ante Novak. Posebnoiznenaðenje veèeri bilo je sudjelovanje sastava "Savskivalovi" koji su izveli dva seta plesnih skladbi. Kako bianimirali posjetitelje i nakon veèeri, organizatori su do1.svibnja otvorili i sms-natjeèaj za najbolju interpretaciju natemu šestog blaženstva iz Mt 5,1 – Blago èistima srcem, oniæe Boga gledati. Svoje sms-ove svi zainteresirani moguposlati na 098 9188 185 ili e-mail: h-epicentar@net.hrNajbolja poruka bit æe nagraðena s bonom od 100 kuna.Projekt H-epicentar organizira i priprema istoimena Udrugaèiji je rad usmjeren na obitelj i mlade. Temeljni cilj projektaH-epicentar je stvaranje mjesta i vremena za meðusobnodruženje mladih razlièitih, pokreta, zajednica i projekata unakani da se razvije komuniciranje, prijateljstvo i podloga zazajednièko djelovanje u svakodnevnom životu. Projekt H-epicentar podržava Povjerenstvo za pastoral mladihZagrebaèke nadbiskupije.

Tiskovna konferencija o zasjedanju HBKO središnjim temama 34. plenarnog zasjedanja HBKgovorili nadbiskupi Marin Barišiæ i Ivan Devèiæ, te biskupiJosip Mrzljak i Ivan MilovanZagreb, 19.4.2007. (IKA) – U prostorijama TajništvaHrvatske biskupske konferencije u Zagrebu održana je 19.travnja tiskovna konferencija posveæena glavnim temama okojima se raspravljalo na 34. plenarnom zasjedanju HBK.Novinarima su se obratili potpredsjednik HBK splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, rijeèkinadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ, novi varaždinski biskupJosip Mrzljak te poreèko-pulski biskup Ivan Milovan. Nadbiskup Barišiæ govorio je o pastoralu koji je bio jedna odtema zasjedanja. Istaknuo je potrebu da se u župnompastoralu napravi iskorak da bi župa mogla biti sugovorniksuvremenog èovjeka, da taj pastoral bude primjereniji našemdobu i mentalitetu današnjih ljudi te da župa odgaja vjernikelaike da budu pravi Kristovi svjedoci. Upozorio je naopasnost da župa postane simbol jednoumlja i monolitnosti.Ona je, naprotiv, istaknuo je nadbiskup Barišiæ, pluralnazajednica, izraz zajedništva u razlièitosti. Zato su, premanjegovim rijeèima, dobrodošle nove zajednice i pokreti kaošto su neokatekumeni i fokolarini. Uz njih je spomenuo icijeli niz malih zajednica koje djeluju u župi poputbiblijskih, karitativnih, zajednica mladih i ostale. Izrazio ježelju da župna zajednica bude bogata tim svojim malimzajednicama te istaknuo kako župnik nije glavni u župi veæje koordinator. Župa, rekao je nadbiskup Barišiæ, mora bitizajednica zajednicâ. Sve veæe zanimanje u župama pobuðujui duhovni seminar pa je nadbiskup Barišiæ uz sve pozitivnestrane takvih seminara upozorio na niz opasnosti koje oni sasobom nose. Za njih je, kako je rekao nadbiskup, tipiènainstant religioznost koja se brzo zapali, ali i brzo ugasi.Pored toga je prevelik naglasak stavljen na zdravlje iozdravljenje, a to su u našem dobu, u kojem je zdravljepostalo religioznost, vrlo privlaène teme. Jedna je odnegativnih posljedica i ta da oni koji sudjeluju na takvimseminarima s njih odlaze uznemireni i na neki se naèindistanciraju i s omalovažavanjem gledaju na župu. Županasuprot tome želi odgajati vjernike u zdravom duhu, daklene introvertirane vjernike, veæ vjernike okrenute problemimadanašnjeg svijeta i kulture, zakljuèio je nadbiskup Barišiæ. Biskup Mrzljak, koji je i predsjednik Hrvatskog Caritasa,govorio je o nekim inicijativama koje je Hrvatski Caritaspokrenuo u posljednje vrijeme, poput nedavnog tjednasolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH. No,Caritas želi djelovati i na meðunarodnom planu te je u tomesmislu spomenuo borbu protiv gladi u svijetu èemu iHrvatski Caritas želi dati svoj doprinos i shvaæa to kao jednuod svojih zadaæa. Grad Varaždin, najavio je zatim biskupMrzljak, bit æe domaæin susreta hrvatske katolièke mladeži26. i 27. travnja iduæe godine. On je takoðer rekao kako je nazasjedanju HBK bilo rijeèi i o Svjetskom susretu mladih kojiæe se iduæe godine održati u Sydneyu te su razmatrani naèinikako prikupiti sredstva da i hrvatska mladež bude prisutnana tome skupu. Na kraju je biskup Mrzljak rekao da je nazasjedanju bilo rijeèi i o potrebi odavanja poèasti žrtvama II.svjetskog rata i Domovinskog rata, istaknuvši kako su to jošuvijek otvorene teme o kojima æe još biti govora. Zatim je biskup Milovan najavio hodoèašæe sveæenika izcijele Hrvatske u Istru koje se prireðuje uz 60. obljetnicumuèenièke smrti sluge Božjega Miroslava Bulešiæa, za kojegje u tijeku postupak za proglašenje blaženim. Cilj je togahodoèašæa ohrabriti sveæenike u njihovu zvanju. Hodoèašæeæe se održati 24. kolovoza. Na kraju je nadbiskup Devèiæ pozvao novinare na proslavuSvjetskog dana medija koji æe se slaviti 15. svibnja u

Domovinske vijestiika

325. travnja 2007. broj 17/2007

Zagrebu i kojom prigodom æe takoðer biti obilježena 10.obljetnica postojanja Hrvatskoga katolièkog radija. Rijeèkije nadbiskup nadalje najavio zajednièko zasjedanje Hrvatskebiskupske konferencije i Austrijske biskupske konferencije.Austrijski æe biskupi boraviti u Hrvatskoj od 30. svibnja do1. lipnja. Glavne teme zajednièkog zasjedanja dviju BK bitæe pastoral turista njemaèkoga govornog podruèja uHrvatskoj i izazovi Crkve u Europskoj uniji. NadbiskupDevèiæ je takoðer najavio III. hrvatsko-slovensko hodoèašæekoje æe se održati 18. kolovoza na Trsatu. Na kraju jeistaknuo da je u pripremi dokument o pastoralu sakramenatau kojem æe snažan naglasak biti stavljen na obiteljskudimenziju sakramenata, kvalitetniju pripravu odraslihvjernika za sakramente kršæanske inicijacije teunapreðivanju pastorala pripreme za brak.

U akciji "Za 1000 radosti" prikupljeno 5,2 milijuna kunaAkcija Hrvatskog Caritasa za najpotrebnije obitelji uHrvatskojZagreb, 19.4.2007. (IKA) – U akciji Hrvatskog Caritasa "Za1000 radosti" 2006. u kojoj se veæ èetvrtu godinu u nizuprikuplja pomoæ za najpotrebnije obitelji u Hrvatskoj,zahvaljujuæi solidarnosti hrvatskih graðana i tvrtkiprikupljena je pomoæ u vrijednosti 5.207.446 kn. U èetirigodine trajanja akcije "Za 1000 radosti" tako je ukupnoprikupljeno pomoæi u vrijednosti 16 milijuna kn, a pomoæupuæena u 14.454 obitelji. U ovogodišnjoj akcijiprikupljenim sredstvima do sada je pomognuto 3199 obitelji,kojima je pomoæ upuæena preko biskupijskih i župnihCaritasa, preko osnovnih i srednjih škola te preko crkvenih igraðanskih udruga. Dio sredstava upuæen je i u 30 djeèjihvrtiæa, a pomognuto je i desetak manjih projekata, kojima suobitelji koje su živjele u teškim egzistencijalnim uvjetimadobile krov nad glavom ili im je pomognuto da žive uuvjetima dostojnim èovjeka. Humanitarna akcija Hrvatskog Caritasa ove je godineostvarila rast ukupno prikupljenih sredstava u novcu,proizvodima i uslugama od 11% u odnosu na prošlogodišnjuakciju. Od ukupno prikupljene pomoæi u ovogodišnjoj akciji,u novcu je prikupljeno 3.101.849 kn, u robi 1.739.957 kn, au uslugama 365.640 kn. Korisnici pomoæi Caritasove božiæne akcije su obitelji upotrebi: višeèlane obitelji, obitelji samohranih roditelja,obitelji u kojima jedan ili više èlanova ima posebne potrebeili pak boluje od teške bolesti, obitelji povratnika. Uovogodišnjoj akciji u distribuciji pomoæi naglasak je biostavljen na obitelji hrvatskih branitelja u potrebi.

Predsjednik Mesiæ uputio èestitku papi Benediktu XVI.Mesiæ pozvao Svetog Oca da posjeti HrvatskuZagreb, 19.4.2007. (IKA) - Predsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesiæ uputio je èestitku papi Benediktu XVI. upovodu druge obljetnice pontifikata. "U našem vremenu kojegotovo svakodnevno nosi ozbiljne prijetnje, ne samo miru,nego i održivom razvoju, svi smo pozvani na dijalogpovjerenja u promicanju mira, napretka, socijalne pravde ivjerskih sloboda, kao i na uzajamno poštivanje našihtradicijom steèenih razlièitosti. U takvom ozraèju iRepublika Hrvatska želi graditi svoju buduænost i ostvarivatisuradnju sa svim zemljama neposrednog susjedstva, Europe isvijeta. Koristim ovu priliku da Vam u osobno ime i uimehrvatskih graðana èestitam vrijedan životni jubilej - 80.obljetnicu roðenja, kao i da Vam ponovim poziv za posjetRepublici Hrvatskoj", istièe se u poruci predsjednika Mesiæa.

Zagreb: Proslavljen Papin danLjubav prema papi je odlika koja je kroz cijelu povijestresila, a resi i sada katolièki hrvatski narod, istaknuoapostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Lozano na misi uzagrebaèkoj katedraliZagreb, 19.4.2007. (IKA) – Papin dan i druga obljetnicapontifikata Benedikta XVI. proslavljeni su u èetvrtak 19.travnja u zagrebaèkoj katedrali misnim slavljem koje jepredvodio apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskupFrancisco Javier Lozano zajedno s predsjednikom HBKkardinalom Josipom Bozaniæem, hrvatskim nadbiskupima ibiskupima okupljenima na plenarnom zasjedanju tepedesetak sveæenika. "U papi Benediktu XVI. vidimoposebni dar Duha Svetoga, Boga Crkvi i èovjeèanstvu zaovo naše vrijeme", rekao je u uvodu kardinal Bozaniæ,podsjeæajuæi da smo na današnji dan prije dvije godine dobilinovog papu Benedikta XVI. "Mi katolici ponosni smo nasvoga Papu, volimo ga, želimo mu biti odani i želimo usvom životu slijediti njegove smjernice jer je on Kristovnamjesnik ovdje na zemlji", poruèio je predsjednik HBK. Nuncij Lozano u homiliji je istaknuo da je ljubav prema papiodlika koja je kroz cijelu povijest resila, a resi i sadakatolièki hrvatski narod. Obraæajuæi se biskupima, nuncij jeuime Svetog Oca zahvalio za vjernost Hrvatske njegovojosobi i njegovu nauèavanju kao Petrova nasljednika. Izrazioje zahvalnost i za plodove kršæanskog života u župama,zajednicama, katolièkim hrvatskim obiteljima. Uputio jetakoðer rijeèi zahvale za svjedoèanstvo Crkve koja je krozdugi niz godina podnosila progonstvo, trpljenja i koja jeslijedeæi primjer bl. kardinala Alozija Stepinca uvijekpronalazila snagu iæi naprijed kao vjernièki narod i kaonacija. Kao predstavnik Svetog Oca u Republici Hrvatskojnuncij Lozano izrazio je osjeæaje osobite zahvalnosti svimnazoènim biskupima, prije svega za njihovu ljubav, zavjernost i odanost Kristovu namjesniku, ali i za svjedoèenjebiskupske kolegijalnosti koja je temelj jedinstva Crkve. Govoreæi o papi Benediktu XVI., nuncij je istaknuo da jesredišnji i osnovni cilj njegova nauèavanja ponovni povratakkršæanskog identiteta u svoj njegovoj autentiènosti ivelièajnosti. U tom smislu, prema nuncijevim rijeèima, ondanas ukazuje na tri žurne stvari: obranu života, zaštitunaravne strukture obitelji i slobodu odgoja. Okupljenimvjernicima nadbiskup Lozano poruèio je da u ovomslavljenju Papina dana treba oživjeti i u djelo provesti pozivSvetog Oca na svjedoèenje Isusa iz Nazareta u životu, uobitelji, na radnom mjestu, u društvu. "U raznim dijelovimasvijeta, a nažalost osobito na starom europskom kontinentu,mnoštvo ljudi živi kao da Bog ne postoji. Ali, u isto vrijememnogi su iskusili osjeæaj frustracije, nezadovoljstva,praznine jer im nedostaju motivi i temelji života koje jedinoBog može dati", kazao je nuncij, dodavši da nam samo Bogu Isusu Kristu može pokazati život mira, prave sreæe iljubavi te da je to bit nauèavanja pape Benedikta XVI. "Ako želimo, nakon napunjene dvije godine od izboraBenedikta XVI. za vrhovnog sveæenika izdvojiti najvažnijurijeè koju je Papa uputio svijetu, onda sa sigurnošæu možemoustvrditi da je to rijeè izreèena u njegovoj prvoj enciklici"Bog je ljubav": samo Bog može svijetu podariti radost,ljepotu, puninu života i pravu slobodu. Tu nije rijeè oideologiji ili moralu, nego o živom Bogu koji se iz ljubaviprema svom stvorenju zaodjenuo u lik èovjeka", istaknuo jeu propovijedi nuncij Lozano. Vjernike je pozvao dazahvaljuju Bogu i žarko mole da trajno podupire Svetog Ocau njegovoj službi Pastira sveopæe Crkve. U svojstvu Papinapredstavnika, nadbiskup Lozano podijelio je apostolskiblagoslov na završetku mise.

Domovinske vijesti ika

4 25. travnja 2007. broj 17/2007

Sjeæanja Ruže Sever-PlešnikKnjiževna veèer HKD sv. JeronimaZagreb, 19.4.2007. (IKA) - Na književnoj veèeri u HKD-usv. Jeronima u Zagrebu 19. travnja predstavljena je knjigaRuže Sever-Plešnik "Odbljesci sjeæanja". Pozdravivši brojneèlanove i prijatelje autorièine obitelji i auditorij, ravnateljHKD-a prof. Radovan Grgec pozvao je nazoène da minutomšutnje odaju poèast nedavno preminulom mr. StankuTenšeku, višegodišnjem èlanu i suradniku HKD-a. Istaknuoje potom da je povijest obitelji Sever ujedno povijest našedugogodišnje jugokomunistièke stvarnosti, zatvorske,logoraške, kaznionièke... O toj stvarnosti i o životnom putuRuže Plešnik od moslavaèkog djetinjstva i zagrebaèkihgimnazijskih dana, kada je uz "dežuranje" pred zatvorom ukojoj su bile njezina sestra Višnja i roditelji spremalamaturu, do studija na agronomskom fakultetu i nastavnièkogdjelovanja u srednjoj školi, govorio je mr. Nikola Biæaniæ.Iznio je i neke pojedinosti iz toga zanimljivoga rodoljubnogživotnog puta, opisanog u predstavljenoj knjizi uz brojnefotografije. Zatim je svoju pjesmu u èast autorice proèitalaBožena Kruz, a Ruža Plešnik izrekla je svoju zahvalu svimazaslužnima za objavljivanje i predstavljanje knjige.Naposljetku je urednik knjige Dragutin Pasariæ izrazio radostšto mu se pružila prilika da priredi za tisak ove važneautobiografske zapise.

Na tribini HDKN-a predstavljena knjiga Ivana UgrinaZagreb, 19.4.2007. (IKA) – Hrvatsko društvo katolièkihnovinara priredilo je 19. travnja u Zagrebu tribinu "SKristom za zajedništvo i slobodu" na kojoj je predstavljenaknjiga "Kardinalni razgovori" novinara "SlobodneDalmacije", publicista i èlana HDKN-a Ivana Ugrina."Kardinalni razgovori" je Ugrinova èetvrta knjiga, u kojojobjavljuje 46 odabranih razgovora koji su u trinaest godinaizašli na stranicama Slobodne Dalmacije, od prvog skardinalom Franjom Kuhariæem za Božiæ 1993., doposljednjeg s mons. Jorgeom Ramosom, generalnim vikaromOpusa Dei u Hrvatskoj za Božiæ 2006. O knjizi su na tribinigovorili katolièki novinar i publicist don Anðelko Kaæunko,glavni urednik HKR-a Anto Mikiæ, kolumnist Veèernjeglista Milan Ivkošiæ, te sam autor. Tribinu je vodiopredsjednik HDKN-a Mato Krajina, a u glazbenom dijelunastupila je Nikolina Pinko, studentica Muzièke akademije.

"Bitka za Slunj"Rakovica, 20.4.2007. (IKA) - U osnovnoj školi EugenaKvaternika u Rakovici predstavljena je 20. travnja knjigaIvana Strižiæa "Bitka za Slunj" s podnaslovom "Obrana ioslobaðanje grada Slunja i opæina Rakovice, Cetingrada,Saborskog i Plitvièkih jezera od velikosrpske agresije iokupacije 1991. – 1995.". Prije samog predstavljanja o knjizije govorio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. "Narodovog kraja nije smio govoriti a kamoli pisati o svojimpatnjama koje je proživio u II. svjetskom ratu. Zato jeizlazak ove knjige pravo zadovoljstvo za naš kordunski islunjski narod te sam beskrajno zahvalan autoru Strižiæu.Pitam se kada æe se poèeti pitati male ljude da progovore osvojoj sudbini", rekao je biskup Bogoviæ. O knjizi su unastavku govorili naèelnik opæine Rakovica FranjoFranjkoviæ, te ratni zapovjednik 14. domobranske pukovnijeVladimir Katiæ. Slunjski župnik i dekan mons. Mile Peciægovorio je o dvije tragedije, onoj u II. svjetskom ratu o kojojse nije smjelo govoriti, kao i o tragediji Domovinskog rata okojoj je odgovorno progovorio povjesnièar Ivan Strižiæ. Oknjizi je zatim govorio i sam autor.

Ðakovo: Predstavljen projekt "Digital History"Ðakovo, 20.4.2007. (IKA/BTU) - U Biskupskom domu uÐakovu predstavljen je 20. travnja kulturno-povijesniprojekt "Digital History" koji na poticaj Peèuške biskupije ibiskupa Mihalia Mayera zajednièki ostvaruju Peèuška iÐakovaèka biskupija. Cilj projekta je stvaranje moguænostiza zajednièkim predstavljanjem sakralnih i profanihspomenika s obje strane granice, a u povodu proslave tisuæugodina od utemeljenja Peèuške biskupije koja æe bitiuprilièena 2009. te proglašenja Peèuha gradom kulture 2010.godine. Projekt je dio prekograniène suradnje izmeðuSlovenije, Maðarske i Hrvatske u sklopu programa linijeINTER-REG 3A koji se financira sredstvima Europskeunije. Tom je prigodom biskup ðakovaèki i srijemski MarinSrakiæ istaknuo kako je taj projekt nastavak dosadašnje vrlodobre suradnje na crkvenom planu dviju biskupija, a dobrusuradnju mogu posvjedoèiti i civilne ustanove. Takoðer jerekao: "Maðarsku i Hrvatsku povezuje kulturna baština kojune želimo èuvati kao mrtvi kapital nego prezentirati Europi isvijetu". Prvi je korak realizacije projekta izdavanjepublikacija, DVD-a i VHS kaseta o najznaèajnijimspomenicima i obièajima. Projekt je predstavio ArpadDuczon, projekt-menadžer iz Peèuha. Uz Ðakovaèkubiskupiju u projektu s hrvatske strane sudjeluju i Osjeèko-baranjska županija, Državni arhiv u Osijeku, Turistièkazajednica grada Osijeka i Muzej Slavonije iz Osijeka.

"Zlatna uljanica" filmu "Tragom sjeæanja"Zagreb, 20.4.2007. (IKA) - "Zlatna uljanica", nagrada kojuGlas Koncila tradicionalno dodjeljuje za promicanje etièkihvrijednosti u filmskom stvaralaštvu na festivalu Danihrvatskoga filma, ove je godine pripala filmu "Tragomsjeæanja" Davora Boriæa, objavio je web-portal "GlasaKoncila". Rijeè je o dokumentarnom filmu koji istodobnoprati dvije radnje koje se spajaju u jednu: 48. meðunarodnovojno hodoèašæe u Lurd i životnu (ratnu) prièu hodoèasnikaMarijana Almaša, ratnoga vojnog invalida koji je stradao uminskom polju kraj Bogdanovaca. Kroz Marijanov lik filmprogovara o sudbinama i križnom putu ratnih invalida izDomovinskoga rata te o vjeri koja im je pomogla da izdržesve nedaæe rata i poraæa. Na sveèanoj dodjeli nagrada,održanoj 20. travnja u kinu Studentskoga centra u Zagrebu,Zlatnu uljanicu je redatelju uime osmeroèlanog žirija GlasaKoncila uruèio Ivan Uldrijan. Dani hrvatskog filma, 16. poredu, ove su godine održani od 14. do 20. travnja uzagrebaèkom SC-u. Na festival je prijavljeno više od 260filmova, od kojih je prikazano 118 u šest kategorijanatjecateljske konkurencije.

Susret ministranata Šibenske biskupijeMurter, 21.4.2007. (IKA) - Susret ministrantica iministranta Šibenske biskupije održan je 21. travnja u župiMurter. U župnoj crkvi Sv. Mihovila euharistiju je predvodiošibenski biskup Ante Ivas. Istaknuo je znaèaj ministrantskeslužbe u Crkvi i župnoj zajednici. Organizator, biskupijskoVijeæe za pastoral duhovnih zvanja, susretom je nastojalopribližiti duhovno zvanje djeci i mladima koji služe okooltara, kaže predsjednik don Marinko Mlakiæ. Svjedoèili susjemeništarci Nadbiskupskog sjemeništa Split i novakinjedominikanki. U Godini duhovnih zvanja u biskupiji nastojatæemo intenzivnije okupljati ministrante, kazao je vlè.Mlakiæ. Susret je nastavljen malonogometnim turnirom kojije osvojila ekipa župe Murter. Na ministrantskom kvizupobjedu je odnijela ekipa župe Ražine. Fra Miro Stojiæ kvizje osmislio na temu duhovnih zvanja i Šibenske biskupije.

Domovinske vijestiika

525. travnja 2007. broj 17/2007

Zlatna harfa Zadarske nadbiskupijeOvogodišnja tema je Uskrsnuæe GospodinovoZadar, 21.4.2007. (IKA) - Zlatna harfa, susret djeèjih župnihzborova, održan je u subotu 21. travnja u katedrali Sv.Stošije u Zadru. To je 27. susret djeèjih zborova u Zadarskojnadbiskupiji, a ove godine prvi put održava se u tri turnusa.U subotu 28. travnja okupit æe sedam djeèjih zborova u crkviSv. Anselma u Ninu, a 5. svibnja još sedam u crkvi RoðenjaBDM u Benkovcu. U katedrali Sv. Stošije nastupilo je oko èetiri stotine djeceokupljenih u zborovima: iz Zadra djeèji zborovi sv. Stošija, svoditeljem don Zdenkom Dundoviæem, Gospa Maslinska sBelafuže (s. Benita Antoloviæ), Kraljica Mira s Plovanije(Marija Perinoviæ), Antini slavuji sa Smiljevca (s. AntonelaMalenica), Srce Isusovo s Voštarnice (s. Lucija Juriæ),Glasnici nade iz Škabrnje (Marija Burèul i prof. MartinaLazar) i Luzarica iz Preka (s. Jadranka Mašina). Ovogodišnja tema Harfe je Uskrsnuæe Gospodinovo, te jesusret zapoèeo izvlaèenjem pjesme iz košarice s kojom susudionici nastupili, uz još jednu pjesmu koju su pripremili posvom odabiru. Nastupu zborova prethodilo je misno slavljekoje je predvodio generalni vikar nadbiskupije mons. IvanMustaæ. Svim zborovima dodijeljena su priznanja zasudjelovanje. Cilj je Harfe pospješiti liturgijsko pjevanje i poticati naaktivno sudjelovanje djece u euharistiji slavljenjem Bogapjesmom, što je posvjedoèeno i na toj misi zbornimpjevanjem svih sudionika pod vodstvom s. Benite Antoloviæi u glazbenoj pratnji Ire Viskoviæ. Predstojniknadbiskupijskog Katehetskog ureda don Gašpar Dodiæpozvao je na zahvalnost Bogu jer se u tolikom mnoštvudjece vidi koliki je Božji dar života. Poruèio je da su svisudionici pobjednici; svojim glasom, pjesmom i melodijomizražavaju vjeru i zahvaljuju za sva dobroèinstva, a najveæidar je život koji vjeèno traje, uskrs.

Izabrano novo vodstvo katolièkih lijeènikaNova predsjednica je dr. Marica Miletiæ-MedvedZagreb, 21.4.2007. (IKA) - U Zagrebu je 21. travnjaodržana 16. godišnja, izborna skupština Hrvatskogakatolièkog lijeènièkog društva na kojoj je izabrano novovodstvo za iduæi mandat u trajanju od èetiri godine. Nakonizvješæa dosadašnje predsjednice dr. Marije Žagar, kao iostalih upravnih tijela središnjice, dana im je razrješnica tese pristupilo predlaganju i izborima. Od dva kandidata, sveæinom glasova izabrana je prim. dr. Marica Miletiæ-Medved, spec. epidemiologije iz Slavonskog Broda. Zadopredsjednike su izabrani mr. dr. Vlatko Perèin, spec.pedijatrije iz Zagreba, te dr. Franjo Turalija, spec. obiteljskemedicine iz Zagreba. Za tajnike su izabrani dr. Ivan Æeliæ,specijalizant psihijatrije te dr. Marija Požgaj Šepec,specijalizantica pedijatrije, a za riznièare dr. Mirko Karaèiæ,spec. interne medicine te dr. Romano Vrabec, spec.oftalmologije. Nakon što je Izborno povjerenstvo proglasilorezultate izbora, uslijedila je molitva prisege koju jepredvodio duhovni asistent društva zagrebaèki pomoænibiskup Valentin Pozaiæ. Hrvatsko katolièko lijeènièko društvo osnovano je 16.veljaèe 1991. Danas kao nevladina struèna organizacijadjeluje u 19 podružnica diljem Hrvatske te ima više od 1900èlanova. Cilj Društva je promicanje kršæanskih naèela uzaštiti zdravlja naroda i èuvanju ljudskoga života odprirodnog zaèeæa do prirodne smrti.

Maruliæ je bio molitelj i uèitelj molitveSplit, 21.4.2007. (IKA) - U sklopu ovogodišnjegameðunarodnog znanstvenog, književnog i izdavaèkog dijelaprograma 17. Maruliæevih dana, koji se održava u zavodu zaznanstveni i umjetnièki rad HAZU u Splitu u organizacijiDruštva hrvatskih književnika, Društva prijatelja kulturnebaštine, Split, Književnog kruga i HAZU te Puèkogotvorenog uèilišta Imotski od 18. do 22. travnja, uzsudjelovanje 19 znanstvenika iz sedam zemalja sudjeluje je idr. Mladen Parlov s KBF-a i ravnatelj Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu. Dr. Mladen Parlov doktorirao je naPapinskom sveuèilištu Gregoriana u Rimu 1996. na podruèjuteologije duhovnosti tezom: "Il mistero di Cristo – modelo divita cristiana secondo Marco Maruliæ". Objavio je višeknjiga, meðu njima i "Otajstvo Krista - uzor kršæanskogživota prema Marku Maruliæu". Govoreæi o temi "Maruliæmolitelj i uèitelj molitve, dr. Parlov je kazao kako se usredištu kršæanskog življenja nalazi stvarnost molitve te da jecjelokupna kršæanska duhovna tradicija, u svojimraznovrsnim granama i strujama, veliki dijelom nauk omolitvi. Maruliæ se ubraja u znaèajne duhovne uèitelje.Njegova su djela odgojila naraštaje redovnika i pobožnihlaika. Može se reæi da se svojim djelima Maruliæ predstavljane samo kao molitelj, nego i kao uèitelj molitve."Maruliæeva djela otkrivaju nam kako je njegova osobnamolitva pod utjecajem izvora kojima se služio, Svetogapisma i crkvenih otaca, ali i vremena u kojem je živio. Sdruge strane, njegov nauk o molitvi otkriva njegovo osobnoiskustvo, a istodobno pokušava trajno biti biblijski i otaèkiutemeljen, što mu daje težinu i aktualnost kako u njegovovrijeme, tako i danas. Stoga ne èudi, kazao je dr. Parlov, štoSilvano Razzi, prevoditelj Maruliæeva "Evanðelistara" natalijanski, u popratnoj posvetnoj poslanici piše kako mumnoge "struène i obrazovane osobe kažu da ih od svega štosu proèitali u svom životu nijedno djelo nikad nije višeraspalilo prema duhovnom životu… kako su osjetili da je touèinilo ovo djelo". Drugim rijeèima, u 16. stoljeæuMaruliæeva su djela prepoznata kao djela koja služe naizgradnju kršæanskoga duhovnog života, kao svojevrsniduhovni priruènici. Poglavlja o molitvi u njima svakako sene ubrajaju meðu ona od manjeg znaèaja, zakljuèio je dr.Parlov.

Biskupijski susret mladih u KrkuNa susretu se okupilo oko dvije stotine mladih koji su slavilimisu s biskupom ŽupanomKrk, 21.4.2007. (IKA) - Biskupijski susret mladih podgeslom iz poslanice Kološanima: "A povrh svega ljubav!"održan je 21. travnja u Krku. Susret je zapoèeo okupljanjemoko dvije stotine mladih u tri crkve u gradu Krku: kodsestara benediktinki, otaca treæoredaca te u crkvi MajkeBožje od Zdravlja. U tim su crkvama mladi iz Cresa, MalogLošinja i Novalje pripremili i animirali uvodne molitveno-meditativne programe. Misu u krèkoj katedrali predvodio je biskup Valter Župan uzkoncelebraciju sveæenika koji su na susret dopratili svojemlade župljane. Na poèetku euharistijskog slavlja biskupŽupan pozdravio je okupljene i izrazio radost što se nakonsedam godina ponovno održava takav susret. Zahvalio im sena hrabrosti što su se odazvali i što se žele obogatiti timdruženjem za kojeg se nada da æe se ubuduæe održavatisvake godine. Kako su prikupljeni milodari bili dar zajednici "Vjera isvjetlo", koja radi s osobama s poteškoæama u razvoju, IrenaŽužiæ ukratko je upoznala okupljene u katedrali s radom togpokreta.

Domovinske vijesti ika

6 25. travnja 2007. broj 17/2007

Nakon ruèka, u prostorima Srednje škole "Hrvatski kraljZvonimir" susret je nastavljen okruglim stolom kojeg suvodile Katarina Vražiæ i Kristina Miletoviæ. Mladima su sepredstavile razlièite zajednice u kojima se mladi èovjekmože ispuniti i pronaæi sebe: KUMI (Katolièka udrugamladih Istre), FRAMA (Franjevaèka mladež), krèka "KAP"(Katolièki apostolski put), "Plamièak" iz Cresa, a o životu usjemeništu i samostanu govorili su bogoslov i redovnica. Na kraju se okupljenima obratio i mr. Anton Peraniæ,biskupijski povjerenik za pastoral mladih, èije jepovjereništvo i organiziralo skup, te se zahvalio svima kojisu u organizaciji susreta.

Znanstveni skup o znaèenju Senjskog sjemeništaSenj, 21.4.2007. (IKA) - Znanstveni simpozij o znaèenjuSenjskog sjemeništa održan je 21. travnja u Senju uorganizaciji KBF-a Zagreb, Teologije u Rijeci, Gradskogmuzeja Senj i Državnog arhiva u Gospiæu, a podpokroviteljstvom Grada Senja i Lièko-senjske županije. Naotvaranju simpozija nazoèio je Lièko-senjski župan MilanJurkoviæ i domaæin, senjski gradonaèelnik Darko Nekiæ, a udopodnevnom dijelu referate je održalo desetero sudionika.Gradonaèelnik Nekiæ govorio je o gradu Senju u vremenuosnivanja sjemeništa, nakon èega je gospiæko-senjski biskupMile Bogoviæ istaknuo važnost utemeljitelja sjemeništabiskupa Ivana Krstitelja Ježiæa. "Osim što je utemeljioSenjsko sjemenište, biskup Ježiæ je još 1824. godine izdaoŠæavet, crkvenu knjigu na èakavštini te u liturgiji poèeo uzlatinski sve više koristiti hrvatski jezik. Biskup Ježiædefinirao je i granice Senjske i Modruške biskupije, akoristeæi jozefinistièka polazišta širio je meðu narodomnaobrazbu i kulturu, baš kao i biskup Maksimilijan Vrhovacu to doba u Zagrebaèkoj biskupiji", rekao je biskup. EnverLjuboviæ predstavio je tri grba biskupa Ježiæa, dok je dr.Emanuel Hoško govorio o konkretizaciji jozefinskih naèelakod biskupa Ježiæa koji je u dva navrata osnivao nove župe;godine 1789. utemeljio je 24 a 1807. godine 52 nove župe.Ukazala se potreba školovanja novih sveæenika, pa je 1806.otvoreno Senjsko sjemenište. Ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljuboviæotvorila je izložbu o povijesti Senjskog sjemeništa iFilozofsko-teološkog uèilišta , nakon èega je skup uimerijeèke Teologije pozdravio dr. Ivan Šporèiæ. Filka LokmerBekavac predstavila je tadašnju knjižnicu Senjskogsjemeništa, dok je dr. Mirko Raguž govorio o Senjskomsjemeništu i školstvu u Senju i okolici. Dr. Milan Šimunoviæpredstavio je Rijeèku Teologiju kao baštinicu crkvenogškolstva i Senjskog sjemeništa, a dr. Dijana Stolac jepredstavila najznaèajnije književne domete senjskihstudenata i profesora. O vezama Like i Senjskog sjemeništagovorio je Ivica Mataija, nakon èega je održana rasprava. U popodnevnom dijelu rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæistaknuo je mjesto i ulogu Senjskog sjemeništa na podruèjudanašnje Rijeèke metropolije, dok je dr. Franjo Velèiæukazao na veze Senjskog sjemeništa i Krèke biskupije. JureLokmer podsjetio je na sudbinu inventara Senjskogsjemeništa, a Milena Rogiæ govorila je o Zboru duhovnemladeži u Senju koje je djelovalo uz Senjsko sjemenište. Mr.Marko Medved prenio je izvješæa senjskih biskupa "Adlimina" o senjskom sjemeništu, dok je Blaženka Ljuboviæ nakraju predstavila neke od znamenitih ljudi Senjskogsjemeništa, od Ante Starèeviæa i Eugena Kvaternika, prekoEmanuela Sladoviæa i Franje Raèkog pa do senjskih biskupai znamenitih sveæenika. Skup je završnom rijeèju završiouime Gospiæko-senjske biskupije biskup Mile Bogoviæ iuime Državnog arhiva Gospiæ Ivica Mataija.

Knin: Susret maturanata srednjodalmatinskihnad/biskupijaMaturanti su sakupili desetak tisuæa kuna za najsiromašnijestudente Knina i okoliceKnin, 21.4.2007. (IKA) - Maturanti Splitsko-makarske iZadarske nadbiskupije te Hvarsko-braèko-viške i Šibenskebiskupije, njih više od tisuæu, susreli su se u subotu 21.travnja u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Susret suorganizirali katehetski uredi spomenutih (nad)biskupija uzpomoæ župe Knin. Misno slavlje, koje bilo središnji diosusreta, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ. Euharistijskom dijelu susreta prethodilo jepokornièko bogoslužje te su brojni maturanti pristupilisakramentu ispovijedi. U uvodnom dijelu slavlja maturanteje pozdravio domaæin, župnik Knina i gvardijan kninskogsamostana Sv. Ante fra Petar Klariæ. Maturante je upoznao slošom životnom i materijalnom situacijom žitelja kninskeregije, istaknuvši znaèajnu ulogu hrvatskog episkopata urješavanju poteškoæa. Izrazio je nadu kako æe s ovog susretaizaæi svi obogaæeni, a posebno maturanti grada Knina. Vi ste kandidati koji æe društvo i Crkvu iznijeti u buduænost,kazao je maturantima u homiliji nadbiskup Barišiæ. Upravovi ste kandidati koji æe dati zreli naèin gledanja na život inovi sustav vrijednosti. Nije dobro da jedan mladiæ ilidjevojka ostane na razini svog zanimanja. "Ja bih želio daotvorite svoje sposobnosti i da kažete ja želim bit i koristanèlana u svom narodu, društvu i Crkvi. Želio bih da svaki odvas bude jedan novi korak, jedna nova nada, jedno novosvjedoèenje odnosa u društvu kroz poziv i zvanje", poruèioje splitsko-makarski nadbiskup, koji je istaknuo kako onajkoji je susreo Gospodina ne stari. Rastite u znaju, zrelosti i svjedoèenju optimizma i nade zaživot svoje zajednice i svojeg društva. Budite uvijek mladi uživotu, zakljuèio je nadbiskup Barišiæ. U sklopu susreta maturanti su posjetili kninsku Tvrðavu,simbol opstojnosti Hrvata na kninskim prostorima. Onjezinoj povijesti i znaèaju govorila je arheologinja KatarinaGugo-Rumštajn. Mladi su posjetiti i biskupijsko marijanskosvetište sv. Marije u Biskupiji pokraj Knina, koje ove godine5. kolovoza slavi 70. obljetnicu blagoslova kamena temeljca.Poslije Biskupije, maturanti su posjetili arheološki lokalitet istarohrvatsku crkvu Sv. Spasa u Cetini, èime je zakljuèenozajednièko druženje mladih. Susret maturanata imao je i humanitarno znaèenje. Oni suprikupili desetak tisuæa kuna za najsiromašnije studenteKnina i okolice.

Makarska: Koncert uskrsnih pjesamaMakarska, 21.4.2007. (IKA) - Župa Kraljice Mira uMakarskoj priredila je u subotu 21. travnja u župnoj crkvidrugi godišnji tradicionalni susret zborova. Pokretaè iorganizator susreta je župnik Kraljice Mira don Ivan Èotiæ,koji je zajedno s Aleksandrom Srziæem, brojnim slušateljimaprepune crkve omoguæio što bolje upoznavanje crkveneglazbe i uživanje u molitvi kroz uskrsnu pjesmu. Nastupili sumješoviti zborovi iz župa: Slime, Brela, Baška Voda, VelikoBrdo, Sv. Marko - Makarska, Kraljica Mira - Makarska temješoviti pjevaèki zbor iz Promajne, mješoviti pjevaèki zborMajke Božje Lurdske iz Zagreba i muški i ženski pjevaèkizbor franjevaèkog samostana u Makarskoj. Voditelji zborovasu fra Mile Èirko, s. Marija Kruna Grgat, s. BernardinaCrnogorac, s. Verica Grabovac, Ante Pupaèiæ, AleksandarSrziæ i Silvana. Svaki zbor nastupio je s dvije pjesme koje sutekstom i glazbom slavile najveæu istinu vjere - Kristovouskrsnuæe. Gotovo nije bilo pjesme u kojoj se rijeèju"Aleluja" nije zahvaljivalo i slavilo Boga.

Domovinske vijestiika

725. travnja 2007. broj 17/2007

Susret vjerouèitelja, župnika i sveæenika Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 21.4.2007. (IKA) - Redoviti godišnji susretžupnika, sveæenika i vjerouèitelja Gospiæko-senjskebiskupije održan je 21. travnja u organizaciji Katehetskogureda u biskupskom domu u Gospiæu. Susret je bio posveæenduhovnim zvanjima, koji su i pastoralna tema cijele Rijeèkemetropolije u ovoj godini, a otvorio ga je predstojnikKatehetskog ureda Gospiæko-senjske biskupije vlè. NikolaTurkalj. Susretu je nazoèio uime gospiæko-senjskog biskupageneralni vikar biskupije mons. Tomislav Šporèiæ. Predavaèisu bili gosti iz Varaždinske biskupije povjerenik za duhovnazvanja vlè. Anton Štefan, predstojnik Ureda za pastoral umedijima vlè. Kruno Novak, kao i èetiri vjerouèiteljice -voditeljice radionica: mr. Snježana Mariša, Anita Pogariæ,Irena Krtanjik i Vlatka Rinkovec. Nakon uvodne meditacije, predavanje na temu "Isusprotagonist komunikacije" održao je vlè. Novak, koji jepokušao približiti Isusov naèin komuniciranja s ljudima. Dabi mlade približili Isusu, u Crkvi moramo imati snagu, èistosrce i dobru ponudu. Evanðelje je u veæini sluèajevanerazumljivo i trebamo ga približiti mladima da ga razumijui žive. Predavaè je u više primjera ukazao da Isus progovarakao svjedok, da djeluje kao uèitelj i prijatelj. Vlè. Štefan održao je predavanje na temu "Pastoralnastrategija i rad na terenu" te govorio o potrebi duhovnihzvanja. Vlastitim iskustvom iz misija prikazao je razvojduhovnih zvanja u zemljama koje tek upoznaju kršæanstvo.Na kraju su održane radionice zapoèete zajednièkommotivacijom iz filma Brodolom života. Svaka radionicapokušavala je pronaæi naèin kako motivirati mlade, starije,djecu i prvoprièesnike da spoznaju duhovni poziv, da gaupoznaju i zažive. Nakon rada u skupinama održane suprezentacije svih uradaka. Zajednièki zakljuèak je datrebamo otvoriti srce, pustiti Isusa meðu ljude, približiti ga,pustiti ga da zaživi i da se trajno nastani meðu nama.

Zlatna harfa u DugopoljuDugopolje, 21.4.2007. (IKA) - Smotra djeèjih zborova"Zlatna harfa" za Splitsko-makarsku nadbiskupiju okupila je21. travnja u župnoj crkvi Sv. Mihovila u Dugopolju 11crkvenih i župnih zborova s oko 600 malih pjevaèa. Smotraje održana pod geslom "Uskrsnuæe Gospodinovo, Canticumnovum Aleluja" te je ove godine, 24. godine neprekidnootkako se u nadbiskupiji održava Zlatna harfa, završioliturgijski ciklus: Došašæe, Božiæ, korizma, Uskrs. Susret jezapoèeo misom koju je predvodio župnik don MirkoBitunjac, a domaæini djeèji zbor iz Dugopolja sve susudionike pozdravili pjesmom "Neka gromko zvone zvona".U tijeku mise djeèji crkveni zborovi zajednièki su otpjevalipuèku misu maestra don Šime Maroviæa te tako osjetilizajedništvo u crkvenosti i liturgijskoj pjesmi. Djeca suanimirala dijelove mise, a za prinos darova prinijeli su svojumaterijalnu pomoæ za bolesno dijete iz župe domaæina. Nasmotri su se djeèji mješoviti zborovi predstavili s po dvijepjesme, a nastupili su: zbor župe sv. Dominika iz Splita podravnanjem s. Leonije Braliæ i župe Gospe Fatimske svoditeljicom s. Pavla Negovec, zbor splitske konkatedralnežupe sv. Petra pod vodstvom s. Eudoksije Franiæ i župe sv.Martina iz Vranjica pod ravnanjem s. Arsenije Vidoviæ, zboržupe sv. Luke iz Otoka kod Sinja s voditeljicom s.Beatricom Bakiæ i župâ sv. Ivana iz Mravinca iBezgrješnoga Zaèeæa BDM iz Kuèina pod ravnanjem s.Dulceline Plavša, zbor župe Uznesenja BDM iz KaštelLukšiæa s voditeljicom s. Terezinom Bašiæ i splitskekatedralne župe sv. Duje pod vodstvom s. Vjere Jagnjiæ,

djeèji zbor splitske župe sv. Luka pod ravnanjem VojaneJuriæ i iz župe Opuzen s voditeljicom s. Marinelom Delonga.Na kraju su svi zborovi dobili priznanje za nastup na Zlatnojharfi, a program su vodile s. Dulcelina Plavša i s. MarinelaDelonga. Veæina zborova ima dugogodišnju tradicijuokupljanja djece radi zborskog pjevanja, kojim ostvarujunastupe na liturgijskim slavljima, kao i na brojnimkoncertima i smotrama koji upotpunjuju glazbeno-liturgijskiživot župnih zajednica te promièu sakralnu glazbu i zborskocrkveno pjevanje, osobito u mladih naraštaja. Djeca sutrebala nauèiti oko 14 liturgijskih skladbi i sve pjevanedijelove mise, a temeljna je zadaæa Zlatne harfe da djecanauèe stare i nove liturgijske skladbe iz crkvene pjesmarice"Pjevajte Gospodinu pjesmu novu".

Susret vjerouèitelja srednjih škola u ZagrebaèkojnadbiskupijiDr. Stjepan Baloban o Kompendiju socijalnog nauka Crkveu školskom vjeronaukuZagreb, 21.4.2007. (IKA) – Oko sedamdeset vjerouèiteljaZagrebaèke nadbiskupije u srednjim školama okupilo se naseminaru struènog usavršavanja 21. travnja u organizacijiUreda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u školi.Okupljene je pozdravila predstojnica Ureda za vjeronauk dr.Valentina Mandariæ, uputivši im èestitke u povodu uskrsnihblagdana. Okupljene je pozdravio i biskup Vlado Košiæ,generalni vikar i koordinator pastoralnih ureda uZagrebaèkoj nadbiskupiji, zaželjevši nazoènima uspješan radna skupu. Seminar je zapoèeo meditacijom na temu puta uEmaus koju su pjesmom animirali vjerouèitelji. Kompendij socijalnog nauka Crkve u školskom vjeronaukubila je misao vodilja susreta, a to je ujedno bio naslovglavnog predavanja koje je održao dr. Stjepan Baloban,profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu. U predavanju je istaknuo važnost socijalnognauka Crkve u svim dimenzijama kršæanskog opæeljudskogživota, te velika oèekivanja adresata na tom polju: uèenika,njihovih roditelja i šire društvene javnosti. Uvjerljivostkršæanstva oèituje se, istaknuto je, u socijalnoj dimenziji, aza to su neophodni i odgoj i obrazovanje. Tu se vidimoguænost djelovanja u školskom vjeronauku gdje seevanðeoska poruka suèeljava s društvenom zbiljom. Važnoje stoga posvješæivati si kako se pravedno društvo možeostvariti, a vjeronauk, koji vjerouèenike u školi osposobljavaza promišljanje socijalne svakodnevice, mora u praksipronalaziti primjere konkretnog djelovanja. Uvodno je predavanje primjerom potkrijepljeno u èetiriradionice koje su potom održane. Silvija Migles obradila jetemu biblijskih i povijesnih temelja socijalnog nauka Crkve;mr. Gordan Èrpiæ osvrnuo se na problem volontarijata,Ivanka Petroviæ, struèna savjetnica u Uredu na vjeronauk uškoli, predstavila je temu solidarnosti, a dr. DubravkaPetroviæ temu ekologije. Vjerouèitelji su svoj rad uradionicama ostalim sudionicima susreta predstaviliplakatima koje su izradili. Konkretan primjer iz prakse isvoje iskustvo iz razreda donijela je vjerouèiteljica MarijaZavacki. Njezini su vjerouèenici sami obraðivali temeKompendija socijalnog nauka Crkve, pri èemu je iskustvovjerouèiteljice ocijenjeno vrlo pozitivnim zbog velikogzanimanja uèenika za socijalnu tematiku. U plenumu suvjerouèitelji pozvali na daljnji rad s Kompendijemsocijalnog nauka Crkve te želju da se takve teme uvrste uudžbenike koji su za srednje škole u izradi. Na samom krajuvjerouèitelji su dobili važne informacije i obavijesti iz Ureda.

Domovinske vijesti ika

8 25. travnja 2007. broj 17/2007

Završen formacijski susret Škole animatora 2006/07. zaZadarsku nadbiskupijuBruška, 21.4.2007. (IKA) - Formacijski susret Školeanimatora 2006/07. u Zadarskoj nadbiskupiji završen je 21.travnja u župnoj kuæi u Bruškoj, župi Benkovaèkog dekanatau zadarskom zaleðu. Oko 15 srednjoškolaca i studenata izzaleða i grada sudjelovalo je na posljednjem dvodnevnomsusretu na temu "Duhovna dimenzija animatora". To jezavršni, peti stupanj Škole animatora, nakon èega slijedispecijalizacija koja æe ove godine u srpnju na BaškimOštarijama okupiti animatore iz republika Hrvatske i BiH.Meðu njima æe biti i zadarski animatori koji su se okupili uBruškoj, gdje su u molitveno meditativnom programu iradionicama otkrivali duhovnu dimenziju tog poziva zaangažman mladih u župi; oni nisu turistièki animatori negodjeluju u župnim zajednicama, te se kvalitetnim animatoromne može biti bez osobnog susreta s Kristom. Zato je sastavnidio formacijskog susreta i euharistijsko klanjanje. Animatoreu Bruškoj, predvoðene don Igorom Ikiæem, odgovornim zaŠkolu animatora u Zadarskoj nadbiskupiji, kroz program suvodili Ivana Petrak, voditeljica Ureda za mlade HBK, inaèeinstruktorica animatora, Zvonimir Bilušiæ, animatorŠibenske biskupije i Josip Mamiæ, salezijanski animator izZagreba. Nakon poèetnog informativnog dijela, formacija animatora usljedeæa èetiri susreta obraðuje teme identitet animatora,njegovo mjesto i pripadnost u zajednici, upoznavanje svještinama i sposobnostima animatora potrebnima za rad uskupinama te duhovnu dimenziju animatora. Mladi takoupoznaju svoje kvalitete i talente i uèe kako ih primijeniti zarad s mladima u zajednici u kojoj se susreæu s razlièitimulogama. U kolovozu ove godine na Animatorskom ljetu uOŠ Primošten okupit æe se animatori iz cijele Hrvatske kojisu prošli formaciju i pronašli svoje mjesto u spektrumoguænosti koje se nude u župi: molitvena, liturgijska,biblijska, karitativna, kreativna, rekreativna. Projekt Školeanimatora vodi Karmela Tomaševiæ, u posljednjih pet godinau Hrvatskoj je obuhvatio deset (nad)biskupija, a od ovegodine održava se i u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. UZadarskoj nadbiskupiji djeluje pedesetak specijaliziranihanimatora, a u Hrvatskoj oko èetiri stotine.

Veèernja u Senju i akademija rijeèkih bogoslova oSenjskom sjemeništuSenj, 21.4.2007. (IKA) - Sveèanu Veèernju u povoduobilježavanja 200. obljetnice utemeljenja Senjskogsjemeništa predvodio je 21. travnja u senjskoj katedraliNavještenja BDM rijeèki nadbiskup i metropolit Ivan Devèiæzajedno s gospiæko-senjskim biskupom Milom Bogoviæem,rektorom sjemeništa u Rijeci mons. Nikolom Uraviæem tesenjskim župnikom i dekanom preè. Milom Èanèarom. NaVeèernjoj je pjevao katedralni zbor uz orguljsku pratnjuIvana Duèiæa i pod ravnanjem Ivana Prpiæa Špike. "Na znanstvenom skupu smo se sjetili poèetaka Senjskogsjemeništa i filozofsko-teološkog uèilišta, njihove uloge uživotu Crkve te razvoja i kriza, dok æemo na ovombogoslužju krenuti korak dalje, do poèetaka svega štopostoji, Isusa Krista", istaknuo je nadbiskup Devèiæ teukazao na dvije Kristove zapovijedi njegovim uèenicima ovažnosti euharistije i potrebi slavljenja Božje rijeèi. Kršæanitu Rijeè nisu samo preuzeli, nego su preko nje poèeli istvaralaèki djelovati na podruèju literature, slikarstva idrugih vidova umjetnosti. Toga su bili svjesni i senjskibiskupi koji su još krajem 15. stoljeæa tiskali svoj misal uSenju. Na tom tragu je i biskup Ježiæ utemeljio Senjsko

sjemenište i filozofsko-teološko uèilište radi jaèeevangelizacije Senjske i Modruške biskupije. Bogu smozahvalni za posljednjih 200 godina i plodovima koji su nikliu Senju odakle su uz mnogobrojne sveæenike i biskupeiznikli i brojni znameniti intelektualci, jer ta je ustanovadugo vremena bila jedina visokoškolska ustanova uzapadnom dijelu Hrvatske na podruèju sjevernog Primorja iLike, zakljuèio je nadbiskup Devèiæ. Nakon Veèernje, sjemenište u Rijeci predstavio je rektorUraviæ, a bogoslovi su izveli prigodni dramsko-umjetnièkiprogram u kojem su dali presjek djelovanja Senjskogsjemeništa kroz stožerne trenutke u povijesti te ustanove, odutemeljenja g. 1806., preko požara tri godine kasnije paprivremenog zatvaranja 1919. godine, ponovnog otvaranja1933. godine te konaènog zatvaranja 1940., te na krajuistaknuli godinu 1974. kada je utemeljeno Rijeèkosjemenište èime je Ježiæev san nastavljen. Bogoslovi su iznijeli niz statistièkih podataka o Rijeèkomsjemeništu koje trenutno okuplja 42 kandidata iz biskupijaRijeèke metropolije te odnedavno i Zadarske metropolije.Približili su brojnim gledateljima u katedrali svakodnevniživot i rad u sjemeništu. Akademiju je prigodnim govoromzavršio domaæin biskup Bogoviæ, koji je pozdravio goste ukatedrali, hodoèasnike iz Poljske, domovine blagopokojnogapape Ivana Pavla II., kao i Gradišæanske Hrvate izmaðarskog grada Kiszega. Sve je pozvao na nedjeljnuproslavu Godine duhovnih zvanja za Rijeèku metropolijukoja æe se proslaviti u Senju, a koja æe biti u znakumetropolijskog susreta ministranata.

Zborovi mladih za djecu s Down sindromomZagreb, 22.4.2007. (IKA) - Na inicijativu èlanova zboramladih župe sv. Antuna Padovanskoga u istoimenoj crkvisveca svega svijeta na zagrebaèkome Svetom Duhu održanje 22. travnja humanitarni koncert za djecu s Downsindromom. Na poèetku koncerta predsjednica Hrvatske zajednice zaDown sindrom Dinka Vukoviæ ukratko je pojasnila pojamDown sindrom i predstavila rad udruge roditelja. Istaknula jekako to nije bolest, veæ poremeæaj. No, iz toga proizlazidosta poteškoæa, mogu biti jako bolesni, može im biti jakoteško u životu, ali ima i mnogo prekrasnih trenutaka èemuroditelji mogu svakodnevno svjedoèiti kako je posebno imatidijete Down. Istaknula je kako nije lako imati dijete s bilokojem poteškoæom, ali hrabro s puno ljubavi i zajedništvamože se puno pružiti djeci. Tako roditelji uèe, vježbaju,raduju se s njima i žaluju s njima. Na kraju obraæanja jeVukoviæ napomenula kako je prije mjesec dana Francuskabiskupska konferencija pokrenula proces za proglašenjeblaženim francuskoga genetièara Jeromea Lejeunea (1926-1994). On je 1958. godine otkrio kako je za raðanje djece sDownovim sindrom odgovorna mutacija gena. Utemeljio jeudrugu "Pustite ih živjeti" te se zalagao protiv liberalizacijezakona o pobaèaju u europskim zemljama sedamdesetihgodina 20. stoljeæa. Papa Ivan Pavao II. za svog boravka naXII. Svjetskom danu mladih u Parizu 1997. godine, molio je22. kolovoza na genetièarevu grobu. Skupina Fides, te zbor mladih crkve sestara Klarisa uMikuliæima, gradski muški zbor Scherzo piano, zbor mladihDavidias iz Svetišta Mati Slobode s Jaruna, zbor mladihIzvor iz župe sv. Josipa s Trešnjevke, zbor mladih Esprit izžupe sv. Blaža i zbor mladih župe sv. Antuna Padovanskogas djecom s Down sindromom predstavili su se s po dvijeskladbe. Na kraju koncerta svim sudionicima u ime Hrvatskezajednice za Down sindrom Dinka Vukoviæ je uruèilazahvalnice, a svi izvoðaèi su zajedno sa slušateljstvom

Domovinske vijestiika

925. travnja 2007. broj 17/2007

otpjevali "Kraljice neba". Dobrovoljni prilog s koncerta namijenjen je za djecu s Downsindromom, tj. za pomoæ u nabavci SW sa simbolima PCS(Picture Communication Symbols) koji pomaže djeci iodraslima u poticanju govora koji je njima daleko najveæiproblem, te uèenja potrebnog gradiva. Više o hrvatskojzajednici za Down sindrom može se naæi na web adresihttp://www.zajednica-down.hr.

Split: Nagrade Dana hrvatske knjigeSplit, 22.4.2007. (IKA) - Na završetku èetverodnevnemeðunarodne rasprave o znanstvenom, književnom iizdavaèkom programu 17. Maruliæevih dana, na kojemu jesudjelovalo 19 znanstvenika iz sedam zemalja, u nedjelju 22.travnja u Zavodu za znanstveni i umjetnièki rad HAZU uSplitu dodijeljene su godišnje nagrade Dana hrvatske knjige,nazvane po Maruliæevim djelima. Uime Društva hrvatskih književnika i pokroviteljaMinistarstva kulture RH nagrade je uruèio tajnikPovjerenstva Nagrade hrvatske knjige dr. Sreæko Lipovèan.Nagradu "Judita" - nagradu Dana hrvatske knjige za najboljuknjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, posebno ohumanistièko-renesansnoj u 2006. godini dobio je Ivan J.Boškoviæ za knjigu "Orjuna - ideologija i književnost" unakladi Hrvatskog sveuèilišta Zagreb, 2006. Nagradu"Davidias" za promicanje hrvatske književnosti u svijetu u2006. dobila je Ljiljana Aviroviæ za "studiju o hrvatskimprijevodima Danteove Božanstvene komedije" objavljenu uknjizi "La divina traduzione, Tradurre in croato dall' italiano,u nakladi HEFTI-Centro Studio Croato-Italiani - RuggeroBoscovich-Universita degli studi di Trieste, Milano- Zagreb,2006. Nagradu "Slaviæ" za najbolji autorski knjigomobjavljeni prvijenac u 2006. dobio je Yves-AlexandreTripkoviæ za knjigu "Hermesov pouèak" u nakladi Zigo,Rijeka, 2006. Uz povelje, nagraðeni za Juditu i Davidiasdobili su i 10.000 kuna, a Slaviæ 2500 kuna, te svi i zlatnikgrada Splita. Nakon sveèanog dijela podjele nagrade,prireðena je književna veèer Hrvatski pjesnici MaruliæevuSplitu, na kojoj su nastupili Ružica Cindro, JadrankaÈoloviæ-Svilièiæ, Božica Jelušiæ. Sanja Piliæ, TitoBilopavloviæ, Jakša Fiamengo i Duško Geæiæ. Voditeljveèeri u organizaciji Društva hrvatskih književnika bio jeTito Bilopavloviæ.

Križevaèka biskupija dobila dva nova ðakonaKašt, 22.4.2007. (IKA) - U grkokatolièkoj župi sv. AntunaVelikoga u Kaštu na Žumberku križevaèki biskup SlavomirMiklovš u nedjelju 22. travnja zaredio je za ðakone dvojicubogoslova: Nenada Krajaèiæa, sina te drevne žumberaèkežupe, i Igora Grahovca-Fedešena. Prema grkokatolièkom kalendaru 22. travnja slavila senedjelja Mironosica - spomendan bogobojaznih žena koje sudošle pomazati Isusovo tijelo u grobu i koje su naišle naprazan grob uskrslog Isusa i time postale prvi svjedociuskrslog Gospodina. U punoj crkvi uz domaæe vjernike biloje mnogo prijatelja bogoslova iz Rijeke i Zagreba, gdje sustudirali novozareðeni ðakoni. Biskup Miklovš u propovijedije istaknuo kako je Križevaèka biskupija mala brojemvjernika i siromašna materijalnim dobrima, ali je bogataduhovnim zvanjima što prepoznaje kao posebnu ljubavBožju nad tom eparhijom u godinama priprema za sveèanoobilježavanje 400. obljetnice Marèansko-Križevaèkebiskupije što æe se proslaviti 2011. godine.

Senj: Završetak Godine duhovnih zvanjaMetropolijskim susretom ministranata i sveèanim misnimslavljem zakljuèena Godina duhovnih zvanja u RijeèkojmetropolijiSenj, 22.4.2007. (IKA) - Središnja proslava Godineduhovnih zvanja za Rijeèku metropoliju održana je unedjelju 22. travnja u Senju. Dogaðanja su zapoèelametropolijskim susretom ministranata koji su u ranimpopodnevnim satima posjetili tvrðavu Nehaj. U nastavku je za njih u Domu kulture održana prigodnaakademija a rijeèki bogoslovi su dramskim programompribližili brojnim ministrantima sveæenièki poziv. Upopodnevnim satima više od 700 ministranata okupilo se natrgu Cilnici te su se u procesiji uz ostale hodoèasnike,sveæenike i biskupe metropolije uputili u senjsku katedraluUznesenja BDM. Sveèano misno slavlje u kojem je sudjelovalo više tisuæahodoèasnika iz Poreèko-pulske, Krèke i Gospiæko-senjskebiskupije i Rijeèke nadbiskupije, predvodio je rijeèkimetropolit i nadbiskup Ivan Devèiæ u koncelebraciji biskupadomaæina Mile Bogoviæa, krèkog biskupa Valtera Župana iporeèko-pulskog biskupa Ivana Milovana. NadbiskupDevèiæ u pozdravu je istaknuo ponos zbog svih Božjih djelaostvarenih putem Senjskog sjemeništa i svih dobrih poticajakoji su došli iz grada Senja te pozvao nazoène da segledajuæi u prošlost nadahnjuju za buduænost koja vapi zaredovnièkim i sveæenièkim zvanjima. Biskup Župan u propovijedi je ukazao na temelju obljetniceSenjskog sjemeništa na znaèaj Crkve kao stožernog tijela uopstojnosti hrvatskog naroda i države. "Dok posljednjih 15godina u vremenu demokracije svi javno istièu da jeneprocjenjiva uloga Crkve u oèuvanju nacionalnog identitetai podizanja kulture i narodne svijesti, u èemu je velika ulogai Senjskog sjemeništa, od godine 1945. se to nije smjelo nitispominjati. Poslijeratna vremena bila su èak gorèa od onih ratnih, a nasvojoj koži to je najbolje osjetio nadbiskup zagrebaèkiAlojzije Stepinac. Danas možemo otvoreno reæi da je bioosuðen od tadašnjih vlasti jer nije htio odbiti poslušnostRimu, a da je to uradio doživio bi velike poèasti i povlasticetadašnjeg režima. Svojim nepokolebljivim stavom na linijiobrane pravde i istine, bio je stup na kojem je oèuvanidentitet naroda. Da je Crkva 1945. popustila, dogaðaji 1991. ne bi krenuli ukorist naroda", istaknuo je biskup Župan te poruèio: "Danasse želi potkopati autoritet Crkve u zapadnoj Europi upitanjima nepovredivosti ljudskog života i svetosti obitelji.Istu sudbinu Crkva doživljava i u Hrvatskoj. Ako se izgubiduhovna dimenzija, nestaju narodi. U Godini duhovnihzvanja zapitajmo se ima li u našem narodu osoba koje æe èutiBožji poziv i ljudima ukazati na istinu. Isus i danas prolazinašim krajevima poziva, a mi se zapitajmo ima li onih koji tepozive èuju? Jesmo li doista tvrdo tlo gdje se ne razvijasjeme Božje? Pogledajmo èudo dvanaestorice koje i dalježivi meðu ljudima, omekšajmo svoja srca a Bog æe nam datipotrebnu snagu", zakljuèio je biskup Župan. U prinošenju darova na oltar su prinesene slike èetirisveæenika muèenika: iz Rijeèke nadbiskupije VjekoslavGržaniæ, Gospiæko-senjske Dragutin Kukalj, Krèke PlacidoCortez i Poreèko-pulske Miroslav Bulešiæ. Na misi je pjevao katedralni zbor pod ravnanjem IvanaPrpiæa i uz orguljsku pratnju Milana Duèiæa. Prigodnimrijeèima metropolijsku proslavu Godine duhovnih zvanjazakljuèio je biskup Bogoviæ.

Domovinske vijesti ika

10 25. travnja 2007. broj 17/2007

Trostruko slavlje župe Sv. Kaja pape u SolinuSolin, 22.4.2007. (IKA) – Mnoštvo vjernika sudjelovalo je22. travnja, na 3. vazmenu nedjelju, u trostrukoj proslavisolinske župe Sv. Kaja pape - proslavi blagdana nebeskogzaštitnika, 40. obljetnice župe i podjeli sakramenta potvrdepedesetoro mladih župljana. Sveèanost je poèela dugim ophodom oko stare župne crkveSv. Kaja pape, podignute poèetkom prošloga stoljeæa uzdanašnju tvornicu cementa, koji su uz splitsko-makarskognadbiskupa Marina Barišiæa predvodili nekadašnji župnikdon Vjeko Pavlinoviæ te sadašnji župnik don Pavo Piplica.Nakon ulaska u crkvu, predvoditelja sveèanogaeuharistijskog slavlja pozdravila je krizmanica Maja Delaš,potom i župnik don Pave te ih i upoznao s trostrukim župnimslavljem, za koji su se vjernici pripravili trodnevnomduhovnom obnovom u staroj crkvi Sv. Kaja, pobožnostima ipropovijedanom misom koju je predvodio župnik sasplitskog Kmana, salezijanac don Ante Vasilj. U propovijedinadbiskup Barišiæ podsjetio je mlade, a posebno krizmanikeda primanjem sakramenta potvrde ne prestaje veza sCrkvom, naprotiv, tek poèinje. Jer kako je istaknuo, tek sprimanjem Duha Svetoga, mladi vjernik postaje punopravnièlan Crkve, tada poèinje njegov pravi rast u vjeri, on jepozvan svjedoèiti svoju vjeru u svakodnevnom životu iživotnom okruženju, istaknuo je nadbiskup te ohrabrivšimlade upozorio ih je na opasnosti zla koje u današnjemsvijetu vreba. Stoga ih je pozvao da se hrabro suprotstavezlu, da mu odluèno kažu ne, a Bogu da, i to ne samorijeèima, nego da to svjedoèe životom i djelima.

Duhovna obnova za mlade i braène parove u NovojGradiškiNova Gradiška, 22.4.2007. (IKA) - U novogradiškoj župiKraljice sv. Krunice 21. i 22. travnja povjerenik za pastoralbraka i obitelji Varaždinske biskupije Josip Koprek prvi putpredvodio je duhovnu obnovu za mlade i braène parove kojisu bili sudionici braènih vikenda u organizaciji Požeškebiskupije. Vlè. Koprek voditelj je braènih vikenda ne samo uVaraždinskoj biskupiji, veæ i šire, ali i vikenda za sveæenike.U subotu se vlè. Koprek susreo s mladima, a potom i s 11braènih parova župe jug koji su prošli braène vikende. Domaæi župnik Jozo Juriæ potvrdio je kako su se upravo tibraèni parovi znaèajnije ukljuèili u život zajednice, što jeujedno potvrda korisnosti ovakvih braènih susreta. Vlè.Koprek predvodio je i nedjeljne mise u župnoj crkvi te ufilijalnoj crkvi u Ljupini. U propovijedi je posebno istaknuopotrebu svjedoèenja vjere i ljubavi u svakodnevnom životupo kojima æe vjernici katolici biti prepoznati. Poruèio je kako upravo nedjelja treba biti prvi dan u tjednuda bismo nahranjeni Božjom rijeèju i osnaženi euharistijommogli svjedoèiti drugima ljubav, istinu i vjeru. Na misi jetroje najmlaðih župljana primilo sakrament krštenja, apodijelio ga je župnik Juriæ. Župnik je roditeljima ikumovima krštene djece istaknuo kako svojim kršæanskimživotom trebaju biti primjer djeci. A vlè. Koprek poruèio jeposebno mladim braènim parovima i zaruènicima kako svojživot, svoje zajedništvo, a kasnije i obiteljsko trebaju graditina vrijednostima koje sadašnji svijet gleda kaokonzervativne. "Oni koji se žele voljeti, biti vjerni, istinoljubivi, pošteni,strpljivi, oni koji žele opraštati, trebaju znati da je to teško,ali samo takve, evanðeoske vrednote, donose stvarnu i trajnuradost, mir i zadovoljstvo", rekao je vlè. Koprek.

Župa Desne proslavila blagdan sv. JureDesne, 23.4.2007. (IKA) - Župa Desne blagdan svogazaštitnika sv. Jure proslavila je sveèano u ponedjeljak 23.travnja. Sveèanu koncelebriranu misu predvodio je župnikžupe Bagaloviæi don Nikola Bodrožiæ. Propovjednik jeistaknuo svakodnevnu borbu dobra i zla, te pozvao vjernikeda suraðuju s Božjom rijeèju i odazovu se pozivu na svetostkao što je to uèinio sv. Jure. Župnik don Ivan Vrdoljak na kraju misnog slavlja govorio jeo obnovi crkve Sv. Jure, istaknuvši kako se ispred oltara sjedne strane nalazi slika pape Ivana Pavla II., a s drugestrane æe uskoro biti slika kardinala Stepinca. Takoðer jenajavio da æe na Uzašašæe 17. svibnja u toj župi umirovljenisplitsko-makarski nadbiskup Ante Juriæ proslaviti 60 godinamisništva i 85 godina života.

Blagdan sv. Jurja u HreljinuHreljin, 23.4.2007. (IKA) - Blagdan sv. Jurja, zaštitnikažupe i mjesta Hreljin, sveèano je proslavljen raznimdruštvenim i sportskim dogaðanjima, a 23. travnja sveèanimmisama u župnoj crkvi. Poslijepodnevnu koncelebriranumisu predvodio je vlè. Zlatko Æibariæ, župnik Gornje Vežicei Sušaèke Drage. U propovijedi je vlè. Æibariæ, ukazujuæi nasliku sv. Jurja na glavnom oltaru, na Isusov križ i uskrsnusvijeæu, pozvao vjernike na promjenu, upitavši jesu lispremni boriti se protiv zla ili se prepuštaju svijetu da ihvodi kamo želi. Propovjednik je poželio da vjernici timmisnim slavljem dožive ohrabrenje za prihvaæanje izazovasadašnjeg vremena i da budu istinski a ne samo deklarativnivjernici. Na misnom slavlju pjevao je mješoviti zbor "Sloga".

Natjeèaj HDKN-a za godišnju nagradu i nagradu zaživotno djeloNatjeèaj otvoren do 9. svibnjaZagreb, 24.4.2007. (IKA) - Hrvatsko društvo katolièkihnovinara u povodu Svjetskoga dana društvene komunikacije,koji se ove godine slavi 20. svibnja, raspisalo je natjeèaj zadodjeljivanje godišnje nagrade te nagrade za životno djelo.O dobitnicima nagrada odluèuje Upravni odbor HDKN-a uproširenom sastavu, a nagrade æe uruèiti predsjednik OdboraHBK za sredstva društvene komunikacije rijeèki nadbiskupIvan Devèiæ. Za nagradu mogu biti kandidirani katolici kojidjeluju, odnosno za nagradu za životno djelo i oni koji sudjelovali, kao novinari, urednici i fotoreporteri u katolièkimglasilima te novinari-katolici koji u svjetovnim glasilimaprate rad Crkve i pridonose boljem razumijevanju Crkve idruštva, kao i profesori novinarstva. Nagrade mogu bitidodijeljene i uredništvima. Nagrada za životno djelododjeljuje se pojedincima i uredništvima zaslužnima zaunapreðivanje katolièkog novinarstva i promicanjavrijednosti Evanðelja kroz medije. Predlagatelji dobitnikanagrada mogu biti katolièka uredništva i medijske ustanovekoje su, ili su njihovi djelatnici, èlanovi HDKN-a. U priloguza dodjelu nagrade mora se navesti koga se predlaže zanagradu te obrazložiti zašto se pojedinca ili uredništvopredlaže za nagradu. Prijedlog mora biti ovjeren peèatompredlagatelja i potpisom odgovorne osobe. Natjeèaj jeotvoren do srijede 9. svibnja 2007. godine, a prijedlozi seupuæuju na Upravni odbor Hrvatskog društva katolièkihnovinara, Kaptol 4, 10000 Zagreb, fax 48 74 303 (uTajništvu HDKN-a, Glas Koncila), e-mail hdkn@email.t-com.hr.

Domovinske vijestiika

1125. travnja 2007. broj 17/2007

10. obljetnica Vojnog ordinarijataSveèana akademija u Domu hrvatske vojske u ZagrebuZagreb, 24.4.2007. (IKA) - Na sveèanoj akademiji u povodu10. obljetnice osnivanja Vojnog ordinarijata 24. travnja uDomu hrvatske vojske u Zagrebu okupili su se mnogidržavni dužnosnici i crkveni velikodostojnici, kao i vojno-redarstveni kapelani, predstavnici udruga vojske i policije izDomovinskog rata, branitelja te predstavnik vojnogordinarijata iz Njemaèke, meðu kojima apostolski nuncij uBjelorusiji nadbiskup Martin Vidoviæ, varaždinski biskupJosip Mrzljak, tajnik Apostolske nuncijature u RH mons.Henryk Mieczyslaw Jagodzinski i tajnik Hrvatske biskupskekonferencije mons. Vjekoslav Huzjak. Nakon intoniranja državne himne vojni ordinarij JurajJezerinac podsjetio je na poèetak 90-tih godina kada jeizvršena agresija na Hrvatsku. Crkva kao braniteljicaljudskih prava i slobode te èuvarica istine, pod vodstvomkardinala Franje Kuhariæa isticala je molitvu za mir koji seizgraðuje i osigurava istinom, pravednošæu, opraštanjem,pomirenjem i ljubavlju prema Bogu i èovjeku. Naveo jerijeèi kardinala Kuhariæa koji je isticao da "rodoljublje nesmije biti otrovano ni kapljicom mržnje i željom zaosvetom... ne smije biti rasistièko, ni imperijalistièko, nišovinistièko. Ljubiti istinu, èiniti dobro, vršiti pravednost,zakoni su Božjeg svijeta... a mi hoæemo takav svijet, svijetmira i slobode!" Na Mariji Bistrici, prigodom hodoèašæahrvatske vojske i policije, kardinal Kuhariæ je poruèio: "Akoje netko ubio mojega brata, ja neæu njegova. Ako je netkospalio moju kuæu, ja neæu njegovu". Kardinal je time pozvaobranitelje da ostanu na visini obrane, veliki i èasni. I zaista hrvatski je branitelj ostao velik, istaknuo je biskupJezerinac, dodajuæi da je hrvatski branitelj na ratište išao bezmoderog oružja, s krunicom u ruci. Važnost duhovnedimenzije uoèio je tadašnji vrhovni zapovjednik dr. FranjoTuðman, kad je izrazio pismenu želju da se što prije imenujenekoga tko bi vodio duhovnu skrb meðu braniteljima. Ulogavojne biskupije prije svega je služenje ljudima koji žive uspecifiènim okolnostima, vojnicima i redarstvenicima, da usvome pozivu budu još savjesniji i uspješniji u èuvanju mirai reda. A to je moguæe postiæi ako èovjek nastoji, ne samooko tehnièke i znanstvene izgradnje, nego i oko duhovne,zakljuèio je vojni ordinarij. Himnu Vojnog ordinarijata "Gospa Velikog hrvatskogzavjeta" otpjevala je Klapa Hrvatske ratne mornarice "SvetiJuraj" iz Splita, a potom je generalni vikar VO mons. JosipŠantiæ nazoènima približio povjesnicu Vojnog ordinarijata,te ukazao na znaèaj Vojne biskupije i dušobrižništva uHrvatskoj vojsci i policiji. Sveta Stolica i Republika Hrvatska su 19. prosinca 1996. uZagrebu potpisale Ugovor o dušobrižništvu katolièkihvjernika, pripadnika Oružanih snaga i Redarstvenih službiRepublike Hrvatske. Sveta Stolica je poslije razmjeneratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. u Vatikanudekretom "Qui Successimus" Zbora za biskupe od 25.travnja 1997. osnovala Vojni ordinarijat u RepubliciHrvatskoj. Dopisom Apostolske nuncijature u Hrvatskoj od20. ožujka 1998. obaviješten je mons. Juraj Jezerinac da od7. ožujka te godine ne nosi više naslov naslovnog biskupaStrumice nego "Vescovo Ordinario Militare per la Croazia",a dekretom "Omnium Ecclesiarum sollicitudine" Zbora zabiskupe, od 22. rujna 1998. odobren je Statut Vojnogordinarijata u RH. Istodobno je Vojni ordinarijat prikazaoZboru za biskupe Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnogordinarijata u RH, koji su u Zagrebu 3. prosinca 1998.potpisali predsjednik HBK i ministar obrane i unutarnjihposlova. Sutradan je, 4. prosinca, u Ministarstvu obranepotpisan dokument Ustroj Vojnog ordinarijata.

Mons. Šantiæ istaknuo je kako je skrb Crkve za vojnike ipolicajce na podruèju RH zapoèela daleko prije potpisivanjaspomenutog Ugovora o dušobrižništvu izmeðu Svete Stolicei Vlade RH. Veæ 24. rujna 1991., u poèetku agresije naHrvatsku, predsjednik Republike upuæuje predsjednikubiskupske konferencije zamolbu da bi se pobrinuo zaduhovnu skrb branitelja. Vrlo brzo nakon toga, 7. listopadate godine, predsjednik BK odgovara da su "hrvatski biskupizakljuèili da se imenuje ravnateljem dušobrižništva vojnikau Republici Hrvatskoj pomoæni biskup zagrebaèki mons.Juraj Jezerinac". Prema saznanjima u vrijeme Domovinskograta od 1991. do 1995. u pastoral vojnika bilo je ukljuèenooko 160 sveæenika. Odmah po uspostavi Vojnogordinarijata, ustolièenjem vojnog ordinarija na vojno-redarstvenom hodoèašæu u Mariji Bistrici u listopadu 1997.te imenovanjem generalnog vikara takoðer u listopadu tegodine, zapoèeti su intenzivni posjeti ustrojbenim cjelinamaHrvatske vojske i redarstvenih snaga. U veljaèi 1998. izdanisu prvi dekreti o utemeljenju vojno-redarstvenih kapelanija.Kapelanije su zapoèele s radom 1. ožujka te godine. Zbor zaBogoštovlje i disciplinu sakramenata 9. ožujka 2000. javljada je Sveta Stolica odredila da Blažena Djevica Marija,Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta bude zaštitnicaVojne biskupije u Hrvatskoj i da se slavi svake godine kaosvetkovina na cijelom podruèju Vojnog ordinarijata RH 5.kolovoza. U tom vremenu veæ se intenzivno radi napripremama za gradnju sjedišta Vojnog ordinarijata uZagrebu. Temeljni kamen postavljen je 23. travnja 1999., asama zgrada blagoslovljena 5. kolovoza 2003. Slijedeæitrajnu praksu Crkve, biskup Jezerinac 19. ožujka 2002.osniva Caritas Vojnog ordinarijata u RH. Slijedom preustroja HV 2002. i Vojni je ordinarijat doživiopreustroj smanjenjem broja kapelanija, a novim preustrojemprilagoðuje se novim uvjetima rada u OS RH. Odlaskomhrvatskih vojnika u "mirovne misije", zajedno s njima uAfganistan je otišao i prvi kapelan. Mons. Šantiæ istaknuo jei povezanost Vojnog ordinarijata RH s drugim vojnimordinarijatima u svijetu (zasad ih ima 37). Podsjetio je da jejedan od jaèih sadržaja u pastorizaciji hrvatske vojske iredarstvenih snaga pastoral hodoèašæa. Hodoèašæa seobavljaju na regionalnoj, nacionalnoj i meðunarodnoj razini.Na nacionalnoj razini veæ 15 godina Hrvatska vojska ipolicija hodoèasti svake godine na prvu nedjelju u listopaduu nacionalno svetište u Mariju Bistricu, a ove godine æeHrvatska vojska i policija 15. put sudjelovati naMeðunarodnom hodoèašæu u Lurd. Nadalje, istaknuo je ikako Vojni ordinarijat polaže veliku nadu u rad i kršæanskosvjedoèenje Kristovih vjernika laika. Èestitajuæi jubilej, ministar unutarnjih poslova Ivica Kirinistaknuo je ulogu Vojnog ordinarijata kao duhovne sinteze.Ministar obrane RH Berislav Ronèeviæ podsjetio je na znaèajkrunice dragovoljcima domovinskog rata, kao i na duhovnupotporu i snagu koju su tijekom ratnih godina davalisveæenici. Danas, u mirnodopskim uvjetima, uz potporuVojnog ordinarijata u hrvatskoj vojsci promièu se vjerskanaèela i duhovne vrijednosti, a vojnici u mirovnoj misiji uAfganistanu imaju duhovnu skrb. Potpredsjednica Vlade iministrica branitelja Jadranke Kosor izrekla je èestitku uimeVlade RH. Zahvalila je Vojnom ordinarijatu na potporihrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, a posebno napotpori obiteljima nestalih branitelja. Takoðer je zahvalila napotpori organizaciji odlaska na audijenciju Papi u povoduobljetnice priznanja RH koja je organizirana za branitelje ièlanove njihovih obitelji. U povodu 10. obljetnice Vojni ordinarijat dodijelio jesrebrnu plaketu i komplet medalja predsjedniku RH StjepanuMesiæu, a srebrne plakete predsjedniku Hrvatskog sabora

Domovinske vijesti ika

12 25. travnja 2007. broj 17/2007

Vladimiru Šeksu, predsjedniku Vlade RH Ivi Sanaderu,ministru obranu RH Berislavu Ronèeviæu, ministruunutarnjih poslova Ivici Kirinu, naèelniku glavnog stožeraJosipu Luciæu, ravnatelju policije Marijanu Benku. MedaljeVojnog ordinarijata dodijeljene su apostolskom nunciju uBjelorusiji nadbiskupu Martinu Vidoviæu, a bronèaneplakete i brojne medalje zaslužnim pojedincima,institucijama i udrugama iz RH i svih vojnih i policijskihkapelanija. Sveèani program završio je glazbenim programom u kojemje sudjelovala Klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj"iz Splita i Orkestar HV pod ravnanjem maestra TomislavaFaèinija.

Ispovjednièka praksaSusret trajne formacije dvadesetak sveæenika i ðakonaZagrebaèke nadbiskupije zareðenih u posljednje tri godineZagreb, 24.4.2007. (IKA) - U Duhovnom centru KæeriBožje Ljubavi u Granešini održan je 23. i 24. travnja susrettrajne formacije dvadesetak sveæenika i ðakona Zagrebaèkenadbiskupije zareðenih u posljednje tri godine. Prvoga danasusreta sudionicima se pridružio i pomoæni zagrebaèkibiskup Vlado Košiæ i upoznao ih s nekim aktualnimzbivanjima u mjesnoj i domovinskoj Crkvi, osobito poslijezasjedanja Hrvatske biskupske konferencije. Potom surazmijenjeni dojmovi i fotografije s nedavnoga duhovno-studijskog putovanja u Slavoniju, Baranju, Baèku i Srijemkoje je održano od 10. do 13. travnja. Glavna tema susreta trajne formacije bila je ispovjednièkapraksa. O temi je najprije govorio dr. Tomislav Markiæ,biskupski vikar za trajnu formaciju sveæenika i generalnitajnik pripremnoga razdoblja Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije, te je iznio razmišljanja, stavove i prijedlogevjernika o ispovijedi i ispovjednièkoj praksi koji suprikupljeni u tijeku protekle godine na predsinodskimsusretima u župama i drugim zajednicama vjernika. Istaknuoje kako je sakrament pomirenja bio èesta tema tih susreta teda se na temelju obraðenih zapisnika može vidjeti kolikonaši vjernici cijene taj sakrament i koliko im je stalo da se onslavi na dostojanstven i prikladan naèin. O ispovjednièkoj praksi i svojim razlièitim iskustvimagovorili su potom mons. dr. Jorge Ramos iz Prelature OpusDei, mons. Željko Jurak, župnik župe sv. Pavla uzagrebaèkom Retkovcu, te dr. Stjepan Kožul, arhiðakon ikanonik Prvostolnog kaptola zagrebaèkog. Mons. Ramos jeposebno istaknuo kako je sveæenik u ispovjedaonicislužbenik milosrða te da se treba odlikovati blagošæu,dobrim raspoloženjem i vremenskom raspoloživošæu zaljude, pridržavajuæi se pri tome u cijelosti svih crkvenihpropisa. Mons. Jurak je iz svoga bogatog ispovjednièkogiskustva posebno istaknuo brigu za ispovijed bolesnih,pobožnost prvih petaka te èesto potrebnu suradnju slijeènicima i osobito psihijatrima. Dr. Kožul je u svomepastoralno-teološkom izlaganju istaknuo mjesto sakramentapokore i pomirenja kao sakramenta ozdravljenja te istaknuotri koraka crkvenoga života: vjerovati, slaviti, živjeti.Istaknuo je i sveæenikovu potrebu da se i sam redovito icjelovito ispovijeda te citirao rijeèi blagopokojnogakardinala Franje Kuhariæa: "Sveæenik je knjiga iz koje ljudižele èitati Evanðelje". U nastavku rada sudionici su uskupinama pod vodstvom trojice predavaèa razmijeniliispovjednièka iskustva te na brojnim primjerima rasvijetlilipojedina praktièna pitanja. Nakon toga, na zajednièkojraspravi, sudionici su iznijeli rezultate rada u skupinama tezakljuèili susret molitvom Šestoga èasa i Kraljice neba.

Obnova kapelica križnog puta u HvaruKapelice su poèetkom 18. stoljeæa sagraðene u javnomprostoru od starog dijela grada, zvanog "Burak", do crkvefranjevaèkog samostanaHvar, 24.4.2007. (IKA) - U Hvaru je poèela obnovakapelica križnoga puta koje su poèetkom 18. stoljeæasagraðene u javnom prostoru od starog dijela grada, zvanog"Burak", do crkve franjevaèkog samostana. Kapelice sudesetljeæima bile zanemarene i zapuštene, osobito zakomunistièkog režima, a inicijativa za njihovu obnovupotekla je od èlanova bratovštine Sv. Križa, koja u Hvarudjeluje veæ pet stoljeæa i još uvijek je živa i djelatna. U organizaciji oko poèetka obnove osobito se istaknuobratim Ivo Vuèetiæ. Radove æe financirati gradska vlast ivjernici svojim dobrovoljnim prilozima. Majstorski dio poslaobavit æe zacijelo najbolji majstor-zidar u kamenu na otokuBare Vrankoviæ, koji je do sada izgradio nekoliko novih iobnovio više starih crkava i vjerskih objekata. Uz gradskuvlast potporu obnovi dali su i hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk, župnik don Mili Plenkoviæ, Muzejhvarske baštine i Jadranka Kukoè iz Odsjeka za ureðenjegrada. Raduje èinjenica što æe se nakon ureðenja kapelicaobnoviti i pobožnost križnoga puta, koja se uz ove kapeliceodržavala od poèetka 18. stoljeæa do 1920-ih godina. Osimtoga, kad budu obnovljeni, ti æe religijski i kulturnispomenici turistima koji dolaze u Hvar na najbolji naèinsvjedoèiti o vjerskoj i kulturnoj baštini grada Hvara.

Zadar: Susret (nad)biskupa na temu upisa kandidata usjemeništeZadar, 24.4.2007. (IKA) - Èetvorica hrvatskih (nad)biskupaiz èijih biskupija sjemeništarci pohaðaju Nadbiskupskosjemenište Zmajeviæ u Zadru sastali su se 24. travnja uzadarskom sjemeništu i razmatrali temu upisa kandidata usjemenište. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, krèki biskupValter Župan, gospiæko-senjski Mile Bogoviæ, domaæin,zadarski nadbiskup Ivan Prenða i ravnatelj zadarskogSjemeništa don Marino Ninèeviæ razgovarali su o upisusjemeništaraca u Nadbiskupsku klasiènu gimnaziju ili drugeškole; o visini bodovnog praga; što sa sjemeništarcima kojiizgube školsku godinu ili onima koji su otpušteni izSjemeništa, a preko njega su se upisali u Gimnaziju.Razmatrani su kriteriji temeljem kojih se kandidati upisuju;jesu li preporuke župnika uvijek dostatne, te se spominjalapraksa glede tih pitanja u drugim sjemeništima u Hrvatskoj.Biskupi su upoznati i s uvjetima u nekim privatnimgimnazijama gdje se bodovni prag individualno odreðuje, teodnosu Škole i Sjemeništa s obzirom na kompetencijeodgojitelja u svezi izleta, maturalnih veèera, roditeljskihsastanaka i opravdanja izostanaka. Zakljuèeno je da æeubuduæe svi kandidati prije nego budu primljeni uSjemenište trebati proæi odreðene testove a bit æe vrednovani njihov uspjeh u školi. Sastanak u zadarskom sjemeništu nastavak je susreta koji jeu ožujku održan u Gospiæu, a propituje kako u sadašnjemdruštvu i vremenu ostvarivati odgojni proces kandidata uformiranju njihove cjelovite osobnosti te kojim naèinima iodgojnim metodama potaknuti skladan razvitak sposobnostisjemeništaraca na duhovnom, tjelesnom, intelektualnom,moralnom, estetskom i radnom podruèju, jer odgoj uSjemeništu treba stremiti odgoju slobodne, mnogostrukorazvijene humane i stvaralaèke osobnosti. Nakon sastanka(nad)biskupi su se susreli i sa sjemeništarcima iz svojih(nad)biskupija.

Domovinske vijestiika

1325. travnja 2007. broj 17/2007

Crkva u Hrvata

Mladi Dubrovèani hodoèastili u RimRim, 14.4.2007. (IKA) – U uskrsnom tjednu od 8. do 14.travnja stodvadeset mladih Dubrovèana, gimnazijalaca ikrizmanika hodoèastilo je u Rim u organizaciji Katedralnogažupnog ureda. To je dvanaesto hodoèašæe mladih u Rim uistoj organizaciji i u isto vrijeme te najveæi broj sudionikakoji su u tri autobusa na Uskrs popodne krenuli premaSplitu, a odatle brodom u Anconu. U Italiji su najprijepohodili marijansko svetište Loreto i pomolili se u bazilici inazaretskoj kuæici u kojoj je prema predaji živjelaNazaretska obitelj. Slijedio je pohod Asizu i najpoznatijojkuæi molitve, bazilici Sv. Franje, molitva na grobu sv.Franje, a potom i bazilici Sv. Marije od anðela u kojoj jesoba u kojoj je umro sv. Franjo. Tri puna dana u Rimu bilasu dostatna da se pohode katakombe sv. Kalista, sve èetirivelike rimske bazilike, trgovi i fontane. Sudjelovanje naaudijenciji na Trgu Sv. Petra u srijedu 11. travnja bio jesredišnji dogaðaj hodoèašæa. Uz mnoštvo sudionika izcijeloga svijeta bilo je više hrvatskih skupina od kojih jedubrovaèka bila najbrojnija i najraspjevanija, jer je imalaèast da papa Benedikt XVI. proðe pokraj njih i da gapozdrave uz mahanje hrvatskog barjaka i više zastava sv.Vlaha te uz glasno klicanje: Papa, Hrvatska, Dubrovnik.Dubrovèani su ponijeli i posebni dar, veliku pletenu iukrasnu palmu, rad Ane Bukve iz Orašca, koju su položili nagrob blagopokojnog pape Ivana Pavla II. u kripti papa ucrkvi Sv. Petra, uz molitvu za skoro proglašenje blaženimpoèasnog graðanina Dubrovnika. Posjetili su i Vatikanskemuzeje, Sikstinsku kapelu te sudjelovali na veèernjoj misi uhrvatskoj crkvi Sv. Jeronima. Na povratku Dubrovèani su pohodili mjesto Subiaco ukojem je sv. Benedikt zapoèeo svoje velebno djelo i pomolilise u špilji u kojoj je živio tri godine te razgledali samostan sfreskama iz 13. i 14. stoljeæa koji je jedna od najveæihturistièkih atrakcija.

Župa sv. Roka Draškovec povezala se sa svetištem svogazaštitnika u MontpellieruŽupna crkva u Draškovcu podignuta je zahvaljujuæi zavjetutadašnjih vladara Èakovca i Meðimurja iz 1760.Montpellier, 17.4.2007. (IKA) - Na poticaj župnika župe sv.Roka iz Draškovca u Donjomeðimurskom dekanatu MatijeVoniæa, sredinom travnja u drevnom gradu Montpellieru ujužnoj Francuskoj boravila su izaslanstva župe Draškovec igrada Preloga, predvoðena župnikom i gradonaèelnikomDragutinom Glavinom. Želja je bila bliže upoznati sv. Roka,zaštitnika draškoveèke župe i crkve, te se u vjeri i kulturibolje povezati s rodnim mjestom toga sveca, Montpellierom.Posjet je rezultirao potpisivanjem "Povelje prijateljstva"izmeðu župe Draškovec i svetišta sv. Roka u Montpellieru16. travnja, te primanjem u Asocijaciju sv. Roka 17. travnja. Po dolasku u sveèevo svetište u Montpellieru 16. travnja,èlanovi izaslanstava pomolili su se ispred oltara sv. Roka zasve koji su im povjereni te razgledali kapelicu u kojoj seèuva dio njegovih ostataka. Èuvar svetišta o. Alain Grasupoznao ih je sa svetištem nakon èega su na zajednièkomobjedu razmijenjeni pozdravi i darovi. U prostorijamasvetišta potpisana je "Povelja prijateljstva", u kojoj stojikako se njome vjerni puk želi još tješnje povezati sa svojimsvecem i nebeskim pomoænikom, dok župa sv. RokaDraškovec - Hrvatska želi još bližu suradnju i vjernièku

povezanost s rodnim mjestom sv. Roka u Montpellieru -Francuska. Ta suradnja ukljuèuje vjernièke, prijateljske,kulturne i druge veze. Izaslanstva su 17. travnja primljena u Internacionalnoj kuæi,koja je predviðena za prijam delegacija iz cijelog svijeta. Naulazu se u ploèniku nalaze obilježja gradova koji supobratimljeni s Montpellierom. U tijeku prijama u dvorani seuz francusku zastavu te zastavu Montpelliera nalazila ivelika hrvatska zastava. Predstavnica gradonaèelnika Marie-Jose Jean upoznala ih je s Montpellierom, gradom od224.000 stanovnika u vinorodnoj pokrajini, koji je 8 kmudaljen od mora. U gradu se nalazi i bolnica koja nosi imesv. Roka. Grad je pobratimljen s gradovima Lousville(SAD), Heidelberg (Njemaèka), Barcelona (Španjolska),Tiberia (Izrael), Cheng Du (Kina) i Fes (Maroko). Uredgradonaèelnika istaknuo je kako je otvoren za pobratimljenjes gradom Prelogom. Susretu su nazoèili i Stephane Corbin,voditelj Asocijacije sv. Roka za Montpellier, predsjednicaasocijacije župa koje štuju sv. Roka za cijelu FrancuskuDanielle Mazuaric Scellin i o. Alain Gras, èuvar svetišta uMontpellieru. Župa Draškovec podnijela je molbu za prijemu Asocijaciju sv. Roka, te je i primljena kao prva izHrvatske. Župnik Voniæ izrazio je radost zbog svegauèinjenog, kazavši da æe ovi maleni koraci povezivanja scrkvene i duhovne strane pridonijeti suradnji u vrijeme dokse Europa sve više povezuje i udružuje. Ujedno je zahvaliovlè. Stjepanu Èukmanu, koji im je pružio dobrodošlicu uNici, te prevoditelju Jerku Kamberu, koji živi u Nici. Župna crkva Sv. Roka u Draškovcu podignuta jezahvaljujuæi zavjetu tadašnjih vladara Èakovca i Meðimurjaiz 1760., nakon što je te krajeve u više navrata osiromašilastoèna kuga. Uime cijele èakoveèke gospoštije u sluèajukrajnje nužde uèinjen je zavjet zaštiti sv. Roka te jepodignuta zavjetna kapela Sv. Roka, danas jedina crkva sdva tornja u donjem Meðimurju. Zaštitnik je župe i župnecrkve svetac koji je roðen 1295. u Montpellieru u grofovskojobitelji, no po smrti roditelja sve je prodao i razdijeliosiromasima, te krenuo na hodoèašæe prema Rimu. Putem jeskrbio o okuženima, uèinivši s Božjom pomoæu i nekolikoèudesnih ozdravljenja, pa se njegovo putovanje pretvorilo uhodoèašæe ljubavi. U dva navrata i sam je obolio od kuge teje od mnogih neshvaæen, protjerivan i zatvaran preminuo 16.kolovoza 1327., a vjernici su ga poèeli štovati kao osobitogsveca.

Nova uprava Hercegovaèke franjevaèke provincijeUznesenja BDMZa provincijala je izabran fra Ivan Sesar, a za vikaraprovincije fra Miljenko ŠtekoMostar, 18.4.2007. (IKA) - Hercegovaèka franjevaèkaprovincija Uznesenja BDM sa sjedištem u Mostaru, podpredsjedanjem vrhovnog pohoditelja fra Šime Samca, slavisvoj redovni izborni kapitul od 16. do 20. travnja. Kapitul jezapoèeo misom koju je predvodio i na kojoj je propovijedaomjesni biskup Ratko Periæ. Nakon zaziva Duha Svetogabraæa kapitularci pristupila su razmatranju uèinjenog krozproteklo šestogodište kada je Provinciju vodio fra SlavkoSoldo s ostalim èlanovima Uprave. Uslijedio je izborni diokapitula. Za službe u provinciji izabrani su: za provincijalafra Ivan Sesar, za vikara provincije fra Miljenko Šteko. Novidefinitori su fra Mate Dragiæeviæ, fra Milan Lonèar, fra AnteMariæ, fra Iko Skoko i fra Ljubo Kurtoviæ.

Crkva u Hrvata ika

14 25. travnja 2007. broj 17/2007

Sabor sveæenika Vrhbosanske nadbiskupijeSarajevo, 18.4.2007. (IKA/KTA) - U zgradi Vrhbosanskebogoslovije u Sarajevu u srijedu 18. travnja održan je XIII.Sabor prezbiterija Vrhbosanske nadbiskupije na kojem je, uzvrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala VinkaPuljiæa i pomoænog biskupa Peru Sudara, sudjelovalo oko170 biskupijskih i redovnièkih sveæenika koji djeluju uvrhbosanskoj mjesnoj Crkvi. Obraæajuæi se sveæenicimakardinal Puljiæ je istaknuo: "Naš sveæenièki sabor dogaða seu ozraèju obilježavanja 80. roðendana pape Benedikta XVI. idruge obljetnice njegova izbora na kormilo Petrove laðe.Ovih dana obilježavamo i desetu obljetnicu pastirskogpohoda pape, a sada veæ sl. Božjega Ivana Pavla II. Sarajevui BiH. Neka sve ovo bude poticaj još veæeg jedinstva saSvetim Ocem, vjernosti u Crkvi i za Crkvu". Kardinal sepotom osvrnuo na neke statistièke podatke. "Statistièkigledano naša nadbiskupija ima trinaest dekanata sa 150župa. Nisu to sve životne župe, jer se u nekima od njihborimo da bismo oèuvali ognjišta, dok druge djeluju premaustaljenom životu i radu. Od predratnih 528.000 vjernika, nakraju 2005. bilo je 213.734 vjernika, a prema podacima kojesu župnici poslali na kraju 2006. i poèetkom 2007. godineVrhbosanska nadbiskupija broji 208.917 vjernika. Napodruèju daytonske tvorevine Republike Srpske nalaze se 33župe s ukupno 5371 vjernika", rekao je kardinal Puljiæ, kojije potaknuo župnike da i dalje rade na uspostavljanju župnihpastoralnih vijeæa i njihovom što boljem djelovanju. Pozvaoje sveæenike u pastoralu na još zauzetiji rad s ministrantima,iz kojih najèešæe dolaze sveæenièka zvanja, te na pastoralmladih i obitelji. Na karitativnom planu kardinal posebnovažnim smatra rad puèkih kuhinja i organiziranu skrb zastare i bolesne osobe, a istaknuo je važnost školskogvjeronauka i župne kateheze. Profesor i rektor Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa dr.Niko Ikiæ sveæenicima je predstavio posinodalnu apostolskupobudnicu pape Benedikta XVI. "Sacramentum Caritatis",koja govori o euharistiji kao otajstvu ili sakramentu ljubavi.Papa želi teološki produbiti i životno povezati euharistijskutajnu u koju se vjeruje, liturgijsku radnju koju se slavi, teduhovnu službu koju se živi kao sakrament ljubavi premabližnjemu", istaknuo je dr. Ikiæ, konstatirajuæi da sumnogobrojni sveci i blaženici otkrili u euharistiji središtesvoje svetosti. "Meðu mnogima Papa poimence spominje,nama blisku, Majku Tereziju i našega blaženika IvanaMerza. Po njihovu primjeru Papa i danas poziva nasvjedoèku vjeru, pobožno slavlje i intenzivan životeuharistijskoga otajstva. Sebedarje, zajedništvo i solidarnostdirektno proizlaze iz prave euharistijske duhovnosti. Samo jeeuharistija pravo vrelo životne energije, koja je kadra našživot promijeniti tako da doista postane autentièni znak IsusaKrista. Sine domenica non possumus – bile su rijeèi afrièkihmuèenika koje navodi Papa, koji su usprkos zabranepoèetkom 4. st. u sjevernoj Africi slavili euharistiju i za njudali život. Ni mi ne bismo trebali moæi živjeti bez euharistijei bez želje da ona preobrazi naš život", kazao je dr. Ikiæ. Kancelar dr. Zdenko Spajiæ, ekonom preè. Luka Kesedžiæ ivoditelj Katehetskog ureda mons. Petar Jukiæ priopæili susveæenicima potrebne informacije. Koordinator za pastoralobitelji mr. Jozo Tomiæ pozvao je župnike na još veæupotporu i suradnju tijekom održavanja seminara priprave zabrak u raznim dekanatima nadbiskupije. O predstojeæemSusretu hrvatske katolièke mladeži, koji æe održati 26. i 27.svibnja u Komušini, sveæenicima je govorio koordinator zapastoral mladih dr. Šimo Maršiæ, istaknuvši kako je veæ sadau župama Usorskog i Žepaèkog dekanata izražena spremnostda obitelji ugoste oko 1500 mladih iz daljih župa u BiH iRepublike Hrvatske.

Kardinal Puljiæ posjetio SrebrenicuSarajevo, 19.4.2007. (IKA/KTA) – Vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ zajedno s desetoricomsveæenika, od kojih su osmorica iz Milana, posjetio je 19.travnja memorijalni centar u Potoèarima podignut u spomenžrtvama srebrenièkog pokolja u tijeku nedavnog rata u BiH.Tom prigodom kardinal Puljiæ je slavio i misu u Srebrenici ukapelici koja je izgraðena na temeljima prvoga franjevaèkogsamostana u BiH po kome je provincija bosanskih franjevacai dobila ime Bosna Srebrena. Kardinala Puljiæa i sveæenikedoèekao je fra Martin Antunoviæ, upravitelj filijale uSrebrenici. Kardinal Puljiæ odluèio je posjetiti Potoèare iSrebrenicu u želji da svrati pozornost na težinu ratnihstradanja i patnje naroda u proteklom ratu, koji nije štedio niono najvrednije, a to su ljudski životi. Gosti sveæenici došlisu u organizaciji Adelija Bergamaschija, dobroèinitelja kojije pomagao u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini.Kardinala Puljiæa i sveæenike na groblju je doèekala majkakoja je izgubila sinove i supruga. Sada je ostala sama,izgubljena i prepuštena sama sebi. "Bilo je tužno voziti sekroz Potoèare i Srebrenicu, gledati obnovljene kuæe, a nevidjeti života. Ono što se moglo primijetiti, bili su uglavnomstariji ljudi, djedovi i bake koji su tugovali za rodnim krajemi svim lijepim trenucima koji ih vežu za ovo mjesto. Oveljude treba ohrabriti i podržati ih, te ukloniti svakumoguænost vraæanja starih rana i ožiljaka koje, zasigurno, jošzadugo neæe zacijeliti", rekao je kardinalov tajnik vlè. JosipTadiæ.

Umjetnici za obnovu crkveKoraæe, 22.4.2007. (IKA) - Udruga hrvatskih likovnihumjetnika "Fortuna Art" iz Zagreba organizirala je od 20. do22. travnja likovnu koloniji u župi Uznesenja BDM uKoraæu u BiH. Sudjelovalo je dvadesetak èlanova izZagreba, Karlovca i Slavonskog Broda. Sponzori su biližupa Uznesenja BDM Koraæe, Hrvatsko kulturno društvoNapredak, podružnica Bosanski Brod i Ministarstvo kulturežupanije bosanske Posavine. Rijeè je o humanitarnoj akciji ukojoj su umjetnici naslikali pedesetak djela u vrijednosti oko40.000 KM. Radovi æe u istoj crkvi biti izloženi na patronžupe, nakon èega æe biti uprilièena aukcija, a prilozi odprodaje namijenjeni su izgradnji crkve Uznesenja BDM kojaje u posljednjem ratu do temelja bila srušena. Bila je to druga kolonija na tome podruèju, a sudionici suiskazali želju da to postane tradicija. Domaæi župnik fra IvanMariæ zahvalio je sudionicima na plemenitoj gesti,istaknuvši kako je to uz materijalnu pomoæ veliki poticaj ipotpora povratnicima na tom podruèju bosanske Posavine.

Kardinal Bozaniæ na zasjedanju Posinodalnog vijeæa zaEuropuRim, 23.4.2007. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæod 23. travnja sudjeluje na zasjedanju Posinodalnog vijeæaza Europu u Rimu kao èlan toga vijeæa. Na dnevnom reduzasjedanja je program rada Vijeæa u buduæem razdoblju. Kardinal Bozaniæ izabran je za èlana toga Vijeæa nazavršetku Druge posebne sinode za Europu koja je održana1999. godine, priopæio je Ured zagrebaèkog nadbiskupa zaodnose s javnošæu.

Crkva u Hrvataika

1525. travnja 2007. broj 17/2007

Inozemne vijesti

Ban Ki Moon pozvao Papu u sjedište UN-aNastupni posjet generalnog tajnika Ujedinjenih narodaVatikan, 18.4.2007. (IKA) - Generalni tajnik Ujedinjenihnaroda Ban Ki Moon u nastupnom posjetu službeno jepozvao papu Benedikta XVI. u posjet sjedištu UN-a u NewYorku. U središtu dvadesetominutnoga razgovora s Papom18. travnja u Vatikanu bila su krizna žarišta u svijetu, ali ipitanje kako ponovno uspostaviti povjerenje u meðunarodneorganizacije te unaprijediti dijalog meðu kulturama.Razmatrali su i naèine na koje Katolièka Crkva i SvetaStolica mogu pridonijeti nastojanjima Ujedinjenih naroda narješenju aktualnih sukoba i razumijevanja meðu narodima. U priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice nakon susretanapominje se kako i Papina audijencija generalnog tajnikaistièe koliko Vatikan poštuje ulogu UN-a u oèuvanju mira usvijetu i promicanju razvoja. Nakon susreta s Benediktom XVI., koji je prema izjavamanazoènih protekao u gotovo "obiteljskom ozraèju", Ki Moonje razgovarao i s državnim tajnikom kardinalom TarcisijomBertoneom i tajnikom za odnose s državama nadbiskupomDominiqueom Mambertijem. Ban Ki Moon, nekadašnji južnokorejski ministar vanjskihposlova, poèetkom godine preuzeo je vodstvo UN-a od KofiAnnana. Papa Ivan Pavao II. govorio je pred UN-om u tijekusvoga treæeg inozemnog putovanja 1979., s iste govornice skoje se meðunarodnoj zajednici 1965. obratio papa Pavao VI.

SAD: Crkve zahtijevaju zabranu slobodne prodaje oružjaWashington, 19.4.2007. (IKA) – Nakon krvoproliæa nasveuèilištu Virginia Tech, Amerièko nacionalno vijeæeCrkava objavilo je izjavu u kojoj poziva na hitno donošenjezakona koji bi sprijeèio slobodnu prodaju oružja. "Koliko jošžupnika, rabina i imama mora moliti nad mrtvaèkimsanducima nevinih žrtava oružanih napada?" zapitao segeneralni tajnik Vijeæa Bob Edgar, podsjeæajuæi zatim da jeto Vijeæe još g. 1967. tražilo da se donese savezni zakon kojibi nadzirao prodaju oružja. Nacionalno vijeæe Crkavaokuplja 35 protestantskih, pravoslavnih i anglikanskihCrkava u SAD-u.

Ubojstva kršæana u TurskojTri su osobe ubijene u napadu na kršæansku izdavaèku kuæuAnkara, 19.4.2007. (IKA) - Tri su osobe ubijene 18. travnjau napadu na kršæansku izdavaèku kuæu u mjestu Malatya najugoistoku Turske. Prema turskim medijima, trojicidjelatnika su prerezani vratovi, dvojica su na mjestu umrla atreæi u bolnici, dok se èetvrti spasio skoèivši kroz prozor streæeg kata. Policija je uhitila desetak osoba. Cilj napada bilaje kršæanska nakladnièka kuæa "Zirve", èiji vlasnik HamzaÖzant istièe kako su im više puta prijetili nacionalisti,optužujuæi ih za raspaèavanje Biblija i time misionarenje. Meðu kršæanima u Turskoj zavladala je velika zabrinutost,premda je apostolski nuncij u Ankari nadbiskup AntonioLucibello uvjeren da taj napad ne ukazuje na jaèanjeneprijateljstva prema kršæanima u zemlji. U razgovoru zatalijanski dnevnik La Stampa nuncij je izrazio mišljenje dasu ubojstva izraz napete unutarnje politièke situacije uTurskoj te se èini da ne postoji povezanost s ubojstvomsveæenika Andrea Santora u Trabzonu u veljaèi proteklegodine. Premijer Recep Tayyip Erdogan, èelnik vladajuæe Stranke

pravde i razvitka koji æe se vjerojatno kandidirati napredstojeæim predsjednièkim izborima, izjavio je da je"duboko potresen" ubojstvima i zatražio da se ubojice "štoprije osude i kazne". Ubijeni, meðu kojima je i jedanNijemac, djelatnici su prezbiterijanske udruge koja sespecijalizirala u izdavanju Biblija, a u svojoj poslovnici uMalatyi prodaju i ostalu kršæansku literaturu i križeve.Predsjednik vijeæa Evangelièke Crkve u Njemaèkoj biskupWolfgang Huber poruèio je kako èinjenica da netko nudi"rijeè života" nikome ne bi trebala dati povod za prijetnježivotu. Njemaèki ministar vanjskih poslova Frank-WalterSteinmeier zatražio je da se temeljito istraže sve okolnostinapada. Biskupski vikar u Anatoliji Luigi Padovese izjavio je urazgovoru za Radio Vatikan da su ubojstva djelo pojedinihislamista i nacionalista koji se posebno istièu u trenucimakao što su ovi uoèi predsjednièkih izbora, i cilj im jedestabilizacija, što baca negativno svjetlo na Tursku. Kršæanisu duboko ožalošæeni što se takvi napadi ponavljaju i dovodeu pitanje njihovu nazoènost u Turskoj.

Francuska: Troje katolika u predsjednièkojpredizbornoj kampanjiFrancuski katolièki biskupi ne žele davati preporukevjernicima za koga da glasuju, no istièu da predsjednièkikandidat koji želi dobiti glasove katolika mora imatiprogram u skladu s naukom CrkvePariz, 19.4.2007. (IKA) – U neodluènoj predsjednièkoj utrciu Francuskoj jedno je sigurno - buduæi francuski predsjednikili predsjednica bit æe katolik, istièu francuski katolièkimediji. Sva su tri predsjednièka kandidata - Nicolas Sarkozy,Segolene Royal i Francois Bayrou - katolici, manje ili višebliski Crkvi. Bayrou, otac šestero djece, istièe da je"religiozni kršæanin i katolik" i da to nije samo diopredizborne retorike. Za sebe kaže da je dijete sa sela kojedugi niz godina redovito pješice hodoèasti u Lurd, a svoj jemagistarski rad posvetio Djevici Orelanskoj. Crkva u blizininjegova stana zahvalna mu je za pomoæ u obnovi prozora. Inekadašnji ministar unutrašnjih poslova Sarkozy za sebekaže da je "odgojen katolièki" i da pripada katolièkoj vjeri itradiciji. Najmanje svoju vjersku pripadnost istièe SegoleneRoyal, koja takoðer ima katolièke korijene i odgojena je utradicionalnoj katolièkoj obitelji uz strogog oca. Za sebekaže da je na nju imao utjecaj socijalistièki politièar JacquesDelors i njegov "kršæanski humanizam". Francuski katolièki biskupi ne žele davati preporukevjernicima za koga da glasuju, no istaknuli su da sepredsjednièki kandidat koji želi dobiti glasove katolika morazalagati za zaštitu života, zaštitu obitelji i braka te pravedan imilosrdan odnos prema useljenicima. Na te zahtjeve predsjednièki kandidati imaju razlièiteodgovore, no nijedan program nije u potpunosti u skladu snaukom Crkve. U stavovima prema eutanaziji iliizjednaèavanju istospolnih zajednica predsjednièki kandidatiimaju razlièita mišljenja. Bayrou odluèno odbacuje svakioblik eutanazije, dok Royal i Sarkozy smatraju da bi se pododreðenim i strogo zakonom propisanim uvjetima eutanazijamogla dopustiti. I Bayrou i Sarkozy smatraju da istospolnimzajednicama treba dati ista prava kao braènim zajednicama,ali oni odbacuju, a Royal dopušta, moguænost braka izmeðuistospolnih partnera.

Inozemne vijesti ika

16 25. travnja 2007. broj 17/2007

Papa slavio misu s Biblijskim povjerenstvomJoseph Ratzinger bio je predsjednik Papinskoga biblijskogapovjerenstva od 1981. do izbora za papuVatikan, 20.4.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. slavio je20. travnja u kapelici Redemptoris Mater misu s èlanovimaPapinskoga biblijskoga povjerenstva na završetku njihoveopæe skupštine. Biblijsko povjerenstvo ustanovio je godine 1902. papa LavXIII. apostolskim pismom Vigilantiae Studiique, a godine1971. papa Pavao VI. reformirao ga je u savjetodavno tijelostavljeno na raspolaganje crkvenom uèiteljstvu i povezano sKongregacijom za nauk vjere, èiji je proèelnik predsjednikPovjerenstva. Deset godina kasnije na èelo te Kongregacije iPovjerenstva imenovan je Joseph Ratzinger, koji ga je vodiodo izbora za papu. Opæa skupština Biblijskoga povjerenstva pod predsjedanjemkardinala Williama J. Levade zakljuèila je savjetovanja oodnosu Biblije i morala zapoèeta na zasjedanju proteklegodine. Radove zapoèete 16. travnja vodio je glavni tajnikPovjerenstva isusovac Klemens Stock.

Papa primio predsjednika Šri LankeVatikan, 20.4.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. susreo se20. travnja s predsjednikom Šri Lanke MahindomRajapakseom. U dvadesetominutnom razgovoru Sveti Otac istaknuo jepotrebu mirnog rješenja sukoba u zemlji putem dijaloga,istièe se u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice nakonsusreta. Papa i predsjednik razgovarali su o aktualnome stanju u ŠriLanki, gdje se unatoè službenom primirju svakodnevnodogaðaju napadi i borbe izmeðu vladinih snaga i Tamilskihtigrova. Katolièka Crkva u Šri Lanki daje svoj svakodnevni prinostamošnjem društvu zalažuæi se za opæe dobro, mir ipomirenje.

Austrija: Caritas protiv opæe zabrane prosjaèenjaBeè, 20.4.2007. (IKA) - Direktor Caritasa Beèkenadbiskupije mons. Michael Landau protivi se opæoj zabraniprosjaèenja. U emisije austrijske televizije "Help-TV" mons.Landau upozorio je kako su prosjaci na ulicama "trn u oku"svakog društva - ukazuju, naime, na ono što èovjek zapravo ine želi znati, a to je "da i kod nas, u Austriji i Europi, imaljudi koji žive u bijedi". Svakodnevna praksa u Caritasu pokazuje da su prosjaci onikoji su u poteškoæama ili su prisiljeni na prosjaèenje, dakleoni èija se nevolja iskorištava. Ali u oba sluèaja rijeè je otome da se moramo boriti protiv siromaštva, a ne siromaha,poruèio je mons. Landau. "Organizirano prosjaèenje", kao iono "pretjerano nametljivo" u Austriji veæ jest zabranjeno.Opæa zabrana neæe riješiti problem, najslabiji æe ostatiiznevjereni, oni koji su veæ danas žrtve postat æe to jošjednom, upozorio je direktor Caritasa Beèke nadbiskupije.

U jednom danu prodano 50 tisuæa primjeraka PapineknjigeRim, 20.4.2007. (IKA) – Nova knjiga JosephaRatzingera/Benedikta XVI. "Isus iz Nazareta" postala jebestseler u Italiji. Prvoga dana puštanja u prodaju knjiga jeprodana u 50 tisuæa primjeraka, objavila je izdavaèka kuæa"Rizzoli". Knjiga je predstavljena uoèi Papina 80. roðendanai druge obljetnice pontifikata.

"Nada spasenja za djecu umrlu bez krštenja"Objavljen dokument Meðunarodne teološke komisije -Postoje dobri razlozi za nadu da djeca koja umru a da nisukrštena idu u rajVatikan, 21.4.2007. (IKA/CNS) - Nakon više godinaprouèavanja vatikanska Meðunarodna teološka komisijaizjavila je da postoje dobri razlozi za nadu da djeca kojaumru a da nisu krštena idu u raj, prenosi amerièka katolièkanovinska agencija CNS. Dokument od 41 stranice naslovljen"Nada spasenja za djecu umrlu bez krštenja" objavljen je uizdanju dokumentacijske službe agencije Catholic NewsService u rubrici Izvori, a papa Benedikt XVI. odobrio jepoèetkom ove godine njegovo objavljivanje. U dokumentu objavljenom 20. travnja Komisija izjavljujekako se èini da tradicionalno viðenje limba - kao mjesta gdjenekrštena djeca provode vjeènost bez zajedništva s Bogom -odražava "nepotrebno restriktivan pogled na spasenje".Crkva nastavlja uèiti da je, zbog istoènoga grijeha, krštenjeredoviti naèin spasenja svih ljudi te poziva roditelje da krstedjecu, istièe dokument. Ipak, kaže se u njemu kako danaspostoji veæa teološka svijest da je Bog milosrdan i da "želida se sva ljudska biæa spase". Milost ima prednost predgrijehom, a iskljuèivanje nevine djece iz raja èini se da neodražava Kristovu naroèitu ljubav prema "malenima", pišeCNS. "Naš je zakljuèak da mnogi èimbenici što smo ih sagledali...daju ozbiljne teološke i liturgijske temelje za nadu da æenekrštena djeca koja umru biti spašena i uživati blaženogledanje", kaže se u dokumentu te dodaje: "Istièemo da su torazlozi za nadu praæenu molitvom, prije negoli temelj zasigurno znanje." Meðunarodna teološka komisija koja ima 30 èlanova djelujekao vatikansko savjetodavno tijelo, posebice u odnosu naKongregaciju za nauk vjere. Njezini dokumenti ne smatrajuse autoritativnim crkvenim naukom, no ponekad pripremajuteren za službene izjave Vatikana. Dokument te komisije kaže da spasenje nekrštene djece kojasu umrla postaje hitno pastoralno pitanje, djelomièno i zbogtoga što je njihov broj u velikom porastu. Mnoga se djecadanas raðaju roditeljima koji nisu praktièni katolici, a mnogadruga su žrtve pobaèaja. Limb nikad nije bio definiran kaocrkvena dogma te se ne spominje ni u sadašnjem KatekizmuKatolièke Crkve, koji jednostavno izrièe da su nekrštenadjeca povjerena Božjem milosrðu. Ipak, Limb je dugovremena bio prisutan u opæem nauku Crkve. U suvremenovrijeme "ljudima postaje sve teže prihvatiti da je Bogpravedan i milosrdan ako iskljuèuje djecu, koja nemajuosobnih grijeha, iz vjeène sreæe", kaže se u novomdokumentu. Roditelji osobito mogu iskusiti bol i osjeæaje krivnje ukolikodvoje oko toga jesu li njihova nekrštena djeca s Bogom,navodi se dalje. Nada Crkve u spasenje te djece odražavarastuæu svijest o Božjem milosrðu, izjavljuje komisija. No topitanje, kaže se dalje, nije jednostavno, jer uvažavanjebožanskoga milosrða mora biti pomireno s temeljnimnaukom Crkve o istoènom grijehu i o neophodnosti krštenjaza spasenje. U dokumentu je prikazan razvoj crkvenog promišljanja osudbini nekrštene djece, primjeæujuæi da "nema izrièitaodgovora" o tom problemu u Svetom pismu ili u Tradiciji. Upetom stoljeæu sv. Augustin je zakljuèio da su djeca kojaumiru bez krštenja predana u pakao. Do 13. stoljeæa teolozigovore o "limbu djece" kao mjestu gdje su nekrštena djecališena gledanja Boga, ali ne pate jer im nije poznato èega sulišena. U tijeku stoljeæa pape i crkveni sabori pazili su daLimb ne definiraju kao nauk vjere te da to pitanje ostaveotvorenim. To je bilo važno radi omoguæavanja razvoja

Inozemne vijestiika

1725. travnja 2007. broj 17/2007

nauka, istièe Teološka komisija. Kljuèno pitanje kojim se dokument bavi crkveni je nauk otome da je krštenje neophodno za spasenje. Potrebno jeprotumaèiti taj nauk u vidu èinjenice da "djeca... nepostavljaju nikakve osobne prepreke na put otkupiteljskemilosti", navodi dokument. U toj i drugim situacijama,potreba sakramenta krsta nije apsolutna, nego je sekundarnau odnosu na Božju želju za spasenjem svake osobe. "Bogmože tako dati krsnu milost bez podjeljivanja samogasakramenta, te bi se na tu èinjenicu valjalo podsjetiti kad jeonemoguæeno podjeljivanje sakramenta krsta", kaže se udokumentu. Time se ne nijeèe istina da spasenje dolazi po Kristu i poCrkvi, no potrebno je doæi do jasnijeg razumijevanja o tomekako se to dogaða. U dokumentu je navedeno nekolikonaèina na koje bi nekrštena djeca mogla biti sjedinjena sKristom: "spasenjsko suoblièenje s Kristom u njegovojsmrti" za djecu koja i sama trpe i umiru; solidarnost sKristom meðu djeèjim žrtvama nasilja, roðenim i neroðenim,koja su poput svete nevine djeèice što ih je ubio kralj Herodugrožena "strahom ili sebiènošæu drugih"; Bog možejednostavno dati dar spasenja nekrštenoj djeci, koji odgovaranjegovu sakramentalnom daru spasenja krštenima. Dokument istièe kako Crkva jasno uèi da su ljudi roðeni ustanju grešnosti - istoènog grijeha - koji zahtijeva èinotkupiteljske milosti kako bi bio ispran. No, Sveto pismotakoðer proglašava i "preizobilje" milosti nad grijehom. Èinise da to nedostaje u ideji Limba, koja se više poistovjeæuje sAdamovom grešnošæu negoli s Kristovim otkupljenjem.Tako se kaže da "Kristova solidarnost sa èitavimèovjeèanstvom mora imati prednost nad solidarnošæuljudskih biæa s Adamom". Liturgijski je razlog nade potvrðen 1970. uvoðenjem obredasprovoda nekrštene djece èiji su ih roditelji namjeravali datikrstiti. Komisija istièe da taj novi teološki pristup pitanju nekrštenedjece ne bi smio biti rabljen u cilju "nijekanja potrebekrštenja, niti u cilju odgaðanja podjeljivanja sakramenta"."Naprotiv, postoje razlozi za nadu da æe Bog spasiti tu djecuupravo stoga što nije moglo biti za njih uèinjeno ono što bibilo najbolje - krstiti ih u vjeri Crkve i vidljivo ih združiti stijelom Kristovim". Komisija istièe da nada nije isto što isigurnost o sudbini takve djece. "Mora se jasno priznati da Crkva nema sigurnoga znanja ospasenju nekrštene djece koja umiru", kaže se udokumentu. Kardinal Joseph Ratzinger, sadašnji papa Benedikt XVI. bioje predsjednik te komisije i prefekt Kongregacije za naukvjere kad je 2004. komisija zapoèela sustavno prouèavanjepitanja Limba. Amerièki kardinal Wiliam J. Levada sadapredsjeda komisijom i vodi Kongregaciju za nauk vjere. Onse 19. sijeènja susreo s Papom da bi razmotrili taj dokument,te ga je uz Papinu dozvolu odobrio za objavljivanje.

Papa æe roðendanske darove darovati potrebnimaVatikan, 21.4.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. æe daroveprimljene za 80. roðendan i drugu obljetnicu pontifikatanamijeniti Svetoj zemlji, Africi i drugim potrebitim regijamau svijetu, rekao je Papin osobni tajnik u razgovoru za RadioVatikan. Meðu primljenim darovima su i 100 tisuæa eura, darkardinala i Rimske kurije. Papi su darovi predani 16. travnja, u tijeku sveèanoga objedas kardinalima u Apostolskoj palaèi u Vatikanu. Predajuæidar, dekan Kardinalskoga zbora kardinal Angelo Sodanozamolio je "ako je moguæe imati u vidiku velike potrebekršæana u Svetoj zemlji".

Papa posjetio talijanske biskupije Vigevano i PaviaVatikan, 22.4.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. boravio je21. i 22. travnja u pastoralnom pohodu talijanskimbiskupijama Vigevano i Pavia. U popodnevnim satimaprvoga dana svog posjeta u subotu 21. travnja Papa jeboravio u Vigevanu, gdje je s lože tamošnjeg biskupskogdvora uputio pozdrav mladeži i bolesnicima, a zatim naglavnom gradskom trgu predvodio sveèano misno slavlje uzajedništvu s lombardskim biskupima i sveæenicima. Uveèernjim satima Benedikt XVI. posjetio je prvostolnicu uVigevanu, gdje se susreo s mladeži te biskupije obrativši imse prigodnim govorom. Drugog dana svoga pastoralnog pohoda u nedjelju 22.travnja Papa je najprije rano prijepodne pohodio Polikliniku"Sv. Mateja" u Paviji. U prigodnom obraæanju istaknuo jekako je bolnica na neki naèin "sveto" mjesto gdje se èovjeksusreæe s krhkošæu ljudske naravi, ali takoðer s enormnimpotencijalima i sposobnostima ljudskog duha i tehnike uslužbi života. Papa je ujedno izrazio želju da nužniznanstveni i tehnološki napredak neprestano prati svijest dase, zajedno s dobrom bolesnika, promièu takoðer temeljnevrijednosti kao što su poštivanje i obrana ljudskog života usvim njegovim etapama, o kojima ovisi istinski ljudskakvaliteta suživota. Istaknuo je takoðer kako tehnièka itehnološka pomoæ i ljubav prema èovjeku moraju uvijek iæiruku pod ruku. Naime, premda patnja kod èovjeka izazivaodbojnost, u svakoj osobi pogoðenoj bolešæu je "sam Isuskoji èeka našu ljubav". Papa je zatim posjetio Zavod Borromeo, gdje je predvodiosveèano misno slavlje zajedno s lombardskim biskupima,sveæenicima i ocima augustinijancima. "Grad Pavia govori ojednom od najveæih obraæenika u povijesti Crkve: svetomAureliju Augustinu, èiji se posmrtni ostaci èuvaju u Paviji",rekao je Papa u propovijedi na misi koju je predvodio udvorištu Zavoda Borromeo. Ako se pozorno promotri životsv. Augustina može se vidjeti da to obraæenje nije bilo jedantrenutak, veæ jedan hod. Augustin je uvijek tragao. KodAugustina je velika ljubav prema istini kljuèna rijeè njegovaživota, ali, dodao je Benedikt XVI., postoji i jedna osobitost.Sve ono što nije bilo u znaku Krista, nije mu bilo dovoljno.Tek u vjeri Crkve pronašao je bitnu istinu: Rijeè seutjelovila. Poniznosti Božjeg utjelovljenja, primijetio jePapa, mora odgovarati poniznost naše vjere, koja odlažesvaku umišljenu oholost i postaje ponizna te daje èovjekupojedincu da uðe u zajedništvo Kristova tijela; koja živi sCrkvom i samo tako ulazi u konkretno, štoviše opipljivo,jedinstvo s Bogom živim, rekao je Papa. Ne treba nigovoriti, dodao je Papa, da se sve to tièe i nas samih:moramo ostati osobe koje traže, ne zadovoljiti se onim štosvi govore i èine. Uvijek svoj pogled upirati u vjeènogaBoga i Isusa Krista. Uvijek se iznova uèiti poniznosti vjere uvidljivoj Crkvi Isusa Krista, rekao je Papa u propovijedi namisi u Paviji. Po završetku misnoga slavlja Papa jepredvodio molitvu Kraljice neba. U popodnevnim satima Benedikt XVI. se na pavijskomsveuèilištu susreo s predstavnicima svijeta kulture i tomprigodom istaknuo kako svako sveuèilište ima uroðenipoziv: ono je upravo "universitas", zajednica profesora istudenata zauzetih u traženju istine i u stjecanju višekulturne i profesionalne struènosti. Svako bi sveuèilište,dodao je Papa, moralo saèuvati izgled obrazovnog centra "pomjeri èovjeka", u kojoj æe student biti istrgnut izanonimnosti i moæi njegovati plodni dijalog s predavaèima,crpeæi iz njega poticaj za svoj kulturni i ljudski rast.

Inozemne vijesti ika

18 25. travnja 2007. broj 17/2007

50 godina enciklike "Fidei donum"Vatikan, 22.4.2007. (IKA) - Toèno prije pedeset godina, 21.travnja, papa Pio XII. potpisao je encikliku "Fidei donum", oraspodjeli duhovnih snaga i zadaæi prenošenja vjere. S tim jedokumentom potaknuo biskupe da podupru širenje Crkve usvijetu i da ožive misionarski duh. Osvrnuvši se na tuencikliku u razgovoru za Radio Vatikan, mons. AntonioSilvestrelli, dugogodišnji dotajnik Zbora za kler, kazao jekako se Pio XII., koji je toliko uèinio kako bi proširio obzoreCrkve, zaustavio i na potrebi da lokalne Crkve svoja vrataotvore potrebama opæe Crkve. Uvijek je isticao kako je svakivjernik, svaki sveæenik, vjernik za Crkvu, sveæenik za opæuCrkvu; pozvan u sredini kamo ga Providnost šalje širiti opæuviziju Crkve, istaknuo je mons. Silvestrelli, a prenosiHrvatski program Radio Vatikana. Na upit kakav je uèinak imala enciklika, kazao je kako je upoèetku doživjela veliki uspjeh, poglavito u Italiji. Osimbrojnih sveæenika koji su pošli u misije, laici su prvi put upovijesti Crkve postali misionari: braèni parovi, èitaveobitelji s djecom preseljavali su se u misijske zemlje isvojom profesionalnošæu i kulturom bili misionari. Napoèetku je eksplodirala misionarska djelatnost Crkve.Buduæi da je bilo posvuda sveæenika i laika misionarapristupilo se organiziranju misionarske djelatnosti, jer jesvatko radio na svoj naèin. Tada je pomalo splasnuomisionarski polet. Stanje je u biti ostalo dobro, još imasveæenika, manje laika, misionara "fidei donum", i danas jetaj plamen sposoban širiti kršæansku nazoènost, istaknuo je idodao kako se misionari "fidei donum" istièu svojomotvorenošæu prema opæoj Crkvi, a to je bilo obilježjeenciklike, s Crkvom i u Crkvi osjeæati misionarske potrebe.To je bilo veliko obogaæivanje za sveæenika i sjemeništarce,u Veroni je èak otvoreno sjemenište za sveæenike "fideidonum" da bi prevladali ogranièenost svoje crkvenebiskupijske vizije i postali, kako je želio Pio XII., sveæeniciopæe Crkve. Na upit koliko ima sveæenika "fidei donum", kazao je kakoih u svijetu ima nekoliko stotina. Broj je opao, to sa žalošæuistièem, a još više se smanjio broj laika misionara. Umisionarskom je svijetu još nazoèna enciklika "Fideidonum", možda bi trebalo oživjeti njezin plamen, a vjerujemda æe biti, ako se rasplamsa taj plamen, još laika željnih iæi umisijske krajeve, stoga treba uèiniti nešto da bi oživjela tavatra, zakljuèio je mons. Silvestrelli.

Papa pisao njemaèkoj kancelarki uoèi sastanka G8Ukloniti krajnje siromaštvo do 2015. godine jedna je odnajvažnijih zadaæa našega vremena, upozorava PapaVatikan, 24.4.2007. (IKA) - Ukloniti krajnje siromaštvo do2015. godine jedna je od najvažniji zadaæa našega vremena,istaknuo je papa Benedikt XVI. u pismu njemaèkojkancelarki Angeli Merkel uoèi susreta na vrhu G8, koji æe seodržati poèetkom lipnja. Pismo je datirano 16. prosinca2006. i napisano je u prigodi poèetka njemaèkogpredsjedanja EU i G8. Angela Merkel je 2. veljaèe poslalaodgovor Svetom Ocu. Poluslužbeni vatikanski dnevnikL'Osservatore Romano objavio je 23. travnja sadržaj togapisma. Benedikt XVI. je svojim pismom izrazio pohvalu iohrabrenje Katolièke Crkve za izraženu nakanu njemaèkeVlade, koju dijele i drugi èlanovi skupine G8, da temu osiromaštvu stave u središte iduæeg susreta na vrhu uHeilingendammu, s posebnom pozornošæu na pomoæAfrici. Papa je podsjetio kako Njemaèka dijeli "zabrinutost SveteStolice zbog nesposobnosti bogatih zemalja da ponude

siromašnijim zemljama, poglavito onima u Africi, prikladnefinancijske i trgovaèke uvjete koji bi omoguæili njihov trajnirazvitak". Nije rijeè o izvanrednom zadatku ili koncesijamakoje bi trebale biti odgoðene zbog pritiska nacionalnihinteresa. Postoji prije svega teška moralna i bezuvjetnadužnost, utemeljena na zajednièkoj pripadnosti ljudskojobitelji kao i na zajednièkom dostojanstvu i sudbinisiromašnih i bogatih zemalja koje se procesom globalizacijesve više razvijaju na meðusobno tijesno povezan naèin. Zasiromašne Zemlje, nastavlja Papa, trebalo bi stvoriti ijamèiti, na ustrajan i povjerljiv naèin, povoljne komercijalneuvjete, koji ukljuèuju širi, bez pridržaja, pristup tržištu.Prema mišljenju Benedikta XVI., treba poduzeti "mjere zabrzo potpuno i bezuvjetno brisanje vanjskog dugasiromašnim zemljama, poduzeti mjere da te zemlje neupadnu ponovno u situaciju nepodnošljivoga duga".Potrebne su takoðer ogromne investicije na polju istraživanjai razvoja lijekova za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze,malarije i drugih tropskih bolesti. Benedikt XVI. nadalje jeèvrsto uvjeren "kako se meðunarodna zajednica mora zauzetii znatno smanjiti trgovinu oružjem bilo legalnu bilo ilegalnu,ilegalnu trgovinu dragocjenih prirodnih bogatstava i bijegkapitala iz siromašnih zemalja, treba se zauzeti za borbuprotiv pranja novca i korupcije u siromašnim zemljama.Rijeè je o izazovima s kojima se trebaju suèeliti sve državeèlanice meðunarodne zajednice, a skupina G8 i Europskaunija u tome trebaju biti predvodnice, istaknuo je SvetiOtac. Benedikt XVI. takoðer je podsjetio kako su "pripadniciraznih religija i kultura èitavoga svijeta uvjereni da jepostizanje cilja: iskorijeniti krajnje siromaštvo do 2015.godine, jedan od važnijih zadataka našega vremena" inadalje "dijele uvjerenje da je taj cilj nerazdvojivo povezan smirom i sigurnošæu u svijetu". Kancelarka Merkel, zahvaljujuæi Svetom Ocu na pismu,obeæala je da æe se o tim temama raspravljati kako u EU takoi u okviru sljedeæeg skupa G8, sa željom da se"pravednijom" globalizacijom može "postiæi više mira ipravednosti" u svijetu.

Papa primio palestinskog predsjednikaVatikan, 24.4.2007. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je24. travnja palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa uprivatnu audijenciju. Prema priopæenju Tiskovnog uredaSvete Stolice, Papa i palestinski predsjednik razgovarali su uèetiri oka, a jedna od tema razgovora bilo je stanje u Svetojzemlji.

Ban: Vjerske voðe mogu unaprijediti meðukulturalnidijalogSan Marino, 24.4.2007. (IKA) - Generalni tajnikUjedinjenih naroda Ban Ki Moon vidi važnu ulogu vjerskihvoða u meðukulturalnom dijalogu. Vjerski poglavari trebalibi iskoristiti svoj "veliki utjecaj" i vjernike poticati da seaktivno informiraju o razlièitim uljudbama, društvima ireligijama, istaknuo je Ban u govoru na konferenciji ovjerskoj dimenziji meðukulturalnog dijaloga u San Marinu. Generalni tajnik UN-a upozorio je da rastuæa netolerancija isve dublji jaz izmeðu zemalja i kultura znaèe i rastuæuopasnost za svjetski mir i politièku stabilnost, te istièe žurnupotrebu za ponovnim uspostavljanjem mostovarazumijevanja. Protekloga tjedna Ban je najavio imenovanjeposebnog povjerenika za krizna pitanja na sjecištu politike ireligija.

Inozemne vijestiika

1925. travnja 2007. broj 17/2007

Prilog dokumenti

Priopæenje s XXXIV. plenarnog zasjedanja HBKU Zagrebu, od 16. do 19. travnja 2007. godineKardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki i predsjednikHrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXXIV.plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijamaNadbiskupskoga duhovnoga stola u Zagrebu, Kaptol 31, od16. do 19. travnja 2007. godine. Aktivnim èlanovima HBKna tom su se zasjedanju pridružili mons. Francisco JavierLozano, apostolski nuncij u RH, mons. Ante Juriæ,nadbiskup splitsko-makarski u miru i mons. Antun Bogetiæ,biskup poreèko-pulski u miru. Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskihbiskupskih konferencija: mons. Dino De Antoni, nadbiskupGorizie, delegat Talijanske BK; mons. Viliam Judak, biskupNitre, delegat Slovaèke BK; mons. Marian BlažejKruszylowicz, pomoæni biskup Szczecin-Kamiena, delegatPoljske BK; mons. Andrej Glavan, biskup Novoga Mesta,delegat Slovenske BK; mons. Franjo Komarica, biskupbanjaluèki, delegat BK Bosne i Hercegovine te mons. IvanPenzeš, biskup subotièki, delegat Meðunarodne BK sv.Æirila i Metoda. Biskupi su sa zasjedanja uputili èestitku svetome ocuBenediktu XVI. povodom druge godišnjice njegovapontifikata. Otvarajuæi zasjedanje, kardinal Bozaniæ, predsjednik HBK,izrazio je radost zbog ponovnog susreta svih biskupa HBK.Istaknuo je da je to povlaštena prigoda za uèvršæivanjemeðusobnog zajedništva, iskazivanje pastirske brige zaCrkve kojima predsjedaju, za baštinu vjere i katolièkekulture kao i za aktualna nastojanja drage Hrvatske. Kardinal Bozaniæ je naglasio da su misli i molitve svihprisutnih usmjerene Svetom Ocu koji slavi 80. roðendan ikoji je u relativno kratkom vremenu svoje papinske službemudrošæu i sigurnom rukom usmjerio hod Crkve potièuæi naradost kršæanskog življenja. U nedavno objavljenojpostsinodalnoj pobudnici "Sacramentum Caritatis", koja senadovezuje na prvu encikliku "Deus Caritas est", Papa istièekako se upravo zahvaljujuæi Euharistiji Crkva uvijek iznovapreporaða te upuæuje sve u Crkvi na put euharistijskeduhovnosti i pastorala. Kardinal Bozaniæ najavio je da æe uèetvrtak 19. travnja u zagrebaèkoj katedrali apostolski nunciju RH mons. Lozano predvoditi svetu misu o drugojobljetnici izbora pape Benedikta XVI., uz koncelebracijusvih biskupa HBK. Kardinal Bozaniæ je pozdravio apostolskoga nuncija,umirovljene biskupe te delegate biskupskih konferencijasusjednih zemalja èija prisutnost na jasan naèin potvrðujekatolièko zajedništvo s Crkvama i narodima koje onipredstavljaju. Na osobit je naèin pozdravio novoga varaždinskoga biskupamons. Josipa Mrzljaka kojemu je, u vršenju nove odgovorneslužbe, poželio obilje Božje pomoæi i blagoslova. Komemorirao je zatim smrt mons. dr. Frane Franiæa,nadbiskupa i metropolita splitsko-makarskoga u miru, èiji jesprovod bio 21. ožujka o.g. u Splitu. Zahvalio je Bogu zanjegov zauzeti rad u BK te ga preporuèio Božjem milosrðu. Kardinal Bozaniæ je nakon toga najavio važnije toèkeopsežnoga dnevnoga reda. Pozdravio je sve koji æe pratitirad plenuma, osobito ljude iz medija te najavio tiskovnukonferenciju za èetvrtak 19. travnja. Mons. Lozano, apostolski nuncij u RH, u svom je pozdravuposebno istaknuo povezanost hrvatskih vjernika i episkopatas Petrovim nasljednikom te važnost djelovanja Katolièke

Crkve u hrvatskom društvu koje je jedan od bitnihèimbenika njegova identiteta. Svi delegati zahvalili su na pozivu i pozdravima te ukratkoizvijestili plenum o stanju Katolièke Crkve u svojoj zemljikao i o društvenim okolnostima u kojoj se ona nalazi idjeluje. Ta bratska razmjena iskustava pokazala je mnogosliènosti u pitanjima i zadacima pred kojima stoji Crkva ueuropskim zemljama. U prvom èitanju biskupi su imali dokument koji govori opastoralu sakramenata u župnoj zajednici. Raspravljali su oduhovno-teološkom znaèenju sakramenata za život vjernika ipastoralnoj refleksiji na izgradnju i obogaæivanje zajednicete o naèinu slavljenja pojedinih sakramenata u župnojzajednici. Posebna pozornost posveæena je pripremi zasakramente u što treba biti ukljuèena cijela župna zajednica,a ne samo pojedinci koji se za sakramente pripremaju.Biskupi su se osvrnuli i na poteškoæe i nedostatke u pripravii podjeljivanju sakramenata s koji se javljaju u praksi i kojebi trebalo ispraviti kako bi slavljenje sakramenata biloosloboðeno svega onoga što prikriva i zamagljuje onumilosnu snagu Božje ljubavi koju sakramenti u sebi nose.Dokument je upuæen u daljnju doradu. U tom kontekstu biskupi su razmotrili neka pitanja vezana zanovu evangelizaciju. Prije svega istaknuto je da je svakibiskup, kao pastir svoje mjesne Crkve, odgovoran zacjelokupno pastoralno, osobito evangelizacijsko dogaðanje usvojoj biskupiji koje se dogaða u okviru župe kao zajednicezajednicâ. Župnici pri tome, u suradnji s biskupom, imajuulogu koordinatora koji sve oblike kršæanskoga životapovezuje u jednu cjelinu. U tom vidu biskupi su se osvrnulina neke današnje oblike nove evangelizacije, osobino naNeokatekumenski put koji je sve više prisutan i u našojCrkvi. Konstatirali su da postoje mnogovrsni dobri plodovinjihova djelovanja koji obogaæuju život Crkve i daju novenade za njezinu buduænost. Biskupi su naglasili da pomnoprate razvoj toga oblika crkvenoga života, u duhu smjernicanadležnih tijela Svete Stolice, kako bi Neokatekumenski put,poštujuæi u cijelosti crkvene odredbe, osobito one koje setièu liturgije, pridonosio izgradnji Crkve, Tijela Kristova, usvoj njenoj ljepoti i bogatstvu. Postoje odreðene poteškoæekojih su svi svjesni i koje treba riješiti u duhu eklezijalnogzajedništva i otvorenosti Duhu Svetomu. Biskupi su se osvrnuli i na stanje duha današnjega èovjekakoje je obilježeno, s jedne strane, odreðenimindiferentizmom i sekularizacijom, dok s druge stranerazlièiti duhovni pokreti i seminari pokazuju èovjekovutežnju i glad za duhovnim vrijednostima. Ustvrdili su da natom podruèju postoje neki oblici djelovanja sveæenika ipojedinih laièkih grupa koji premalo vode raèuna opastoralnim planovima i sveukupnom pastoralnom životuodreðene biskupije ili župe. Istaknuli su da bi se svi takviskupovi i akcije svakako trebali pripremati u dogovoru sdijecezanskim biskupom ili odgovornim osobama koje onimenuje. S ovoga plenuma biskupi su uputili Pismo-pozivsveæenicima Crkve u Hrvatskoj na hodoèašæe u Istruprigodom 60. obljetnice muèenièke smrti sluge BožjegaMiroslava Bulešiæa, sveæenika Poreèko-pulske biskupije,kojega su 1947. godine ubili komunisti iz mržnje premaKatolièkoj Crkvi. Svi sveæenici, biskupijski i redovnièki,pozvani su na hodoèašæe u Lanišæe i Svetvinèenat u petak24. kolovoza ove godine. Tom prigodom u molitvuhodoèasnika bit æe ukljuèeno i više od pet stotina sveæenika

Prilog dokumenti ika

20 25. travnja 2007. broj 17/2007

koji su svoje služenje Bogu, Crkvi i narodu, kao i slugaBožji Miroslav Bulešiæ, zapeèatili muèenièkom krvlju naraznim stratištima i u kaznionicama za vrijeme II. svjetskograta i u poraæu. Biskupi su izviješteni o tijeku priprava za rad Hrvatskogkatolièkog sveuèilišta. Raspravljalo se takoðer o radu i razvoju HrvatskogaCaritasa, te vrlo znaèajne ustanove Hrvatske biskupskekonferencije koja svojim djelovanjem i zauzetošæu pokazujetrajnu brigu Crkve za one najpotrebnije. Donesene su nekeodluke za poboljšanje rada i administrativno voðenjeHrvatskoga Caritasa. Biskupi su istaknuli važnost akcije zaBosnu i Hercegovinu koja je posredstvom HrvatskogaCaritasa pokrenuta ove godine i koja je od crkvenogavodstva kao i svih vjernika u BiH primljena s velikimoduševljenjem. Biskupi su razmotrili pitanja vezana uz sjeæanje i odavanjepoèasti žrtvama totalitarnih režima za vrijeme Drugogasvjetskog rata i poraæa. Konstatirali su, prije svega, da topitanje nije do sada ozbiljno rješavano, osobito nisupoduzeta cjelovita istraživanja kako bi se na znanstven inepristran naèin utvrdio broj svih žrtava. Na takvu akcijubiskupi pozivaju i potièu sve odgovorne u hrvatskomdruštvu. Biskupi pozivaju na molitvu za sve žrtve, bez obzirakojoj vjeri, naciji ili politièkoj opciji one pripadale. U tomduhu promatra se odlazak na Bleiburg, Macelj, u StaruGradišku i druga stratišta, kao i ono što Požeška biskupijaèini u Jasenovcu, kako bi se sva ta mjesta oslobodila svakogoblika manipulacije i uèinila mjestima dostojanstvenemolitve i sjeæanja na teška stradanja nevinih ljudi. Biskupi su odobrili neke izmjene u prijevodu obrednikaEgzorcizama i Dodatku liturgiji èasova, prihvatili odreðeneizmjene u Nacionalnom liturgijskom kalendaru te odobrilinakane Apostolata molitve hrvatskih biskupa za 2008.godinu. Podnesena su izviješæa predsjednika komisija, vijeæa iodbora HBK, te usvojeni neki prijedlozi vezani uz rad tihtijela HBK. Biskupi su jednodušno podržali prijedlog ðakovaèkog isrijemskog biskupa o obnovi biskupije u Srijemu te oosnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Ðakovu. Izviješteno je i o petogodišnjem radu Biskupske komisijeHBK za odnose s državom. Istaknuto je da se na mnogimpodruèjima provedbe Ugovora potpisanih izmeðu SveteStolice i Republike Hrvatske uèinilo puno, no da su nekestvari još uvijek ostale neriješene. Najveæe su poteškoæe napodruèju ukljuèivanja pravnih osoba Katolièke Crkve upravni sustav Republike Hrvatske te na podruèju povrataimovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistièkevladavine. Èlanovi Biskupske komisije HBK za odnose s državom unovom mandatu su: mons. Josip Mrzljak, predsjednik, mons.Ivan Milovan i mons. Mile Bogoviæ, a za tajnika je izabranmons. Vjekoslav Huzjak. Odobreni su èlanovi Vijeæa HBK za sjemeništa i duhovnazvanja. Potvrðeno je da æe se redoviti susret biskupa HBK sèlanovima Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara održati 30. svibnja 2007. godine u Zagrebu. Dogovoren je dnevni red za susret s biskupima Austrijskebiskupske konferencije koji æe, zajedno sa svojimpredsjednikom kardinalom Christophom Schoenbornomboraviti u Zagrebu od 30. svibnja do 1. lipnja ove godine.Osim susreta s biskupima HBK sudjelovat æe u proslaviblagdana Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja. Dogovoren je datum zajednièkog hrvatsko-slovenskoghodoèašæa koje æe se ove godine organizirati na Trsatu 18.

kolovoza. Zajednièki odbor odgovoran je za svaorganizacijska pitanja. Biskupi su izviješteni o tijeku priprema dokumentacije zanovu zgradu HBK na Ksaveru èija bi izgradnja, ako svebude išlo kako je predviðeno, trebala poèeti ove jeseni. Biskupi su se osvrnuli na situaciju Crkve u današnjemhrvatskom društvu te konstatirali odreðene tendencije,osobito medijske, da se Crkvu sve èešæe prikazuje unegativnom svjetlu. Istaknuto je da to nije neka novost te daCrkva, uz to što je navikla trpjeti, ipak mora iskoristiti svemoguænosti da se na takve napade odgovori na njojprimjeren naèin, dajuæi obrazloženje nade koju ona donosisvijetu. Pravi putokaz na tom putu jest jasan, nedvosmislen iodluèan govor i život pape Benedikta XVI. U tom procesuvažnu ulogu ima Tiskovni ured HBK kao i Tiskovni uredipojedinih nad/biskupija koji stoje na raspolaganju medijimate pomažu da istina o Crkvi doðe do svih onih koji je želièuti", stoji u priopæenju sa zasjedanja HBK koje je 20.travnja objavilo Tajništvo HBK.

Radost u nasljedovanju IsusaPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 22.travnja 2007.Draga braæo i sestre! Prije no što zakljuèimo ovo slavlje, želim zahvaliti svimakoji su ga posebnom brigom i predanošæu pripremili ianimirali. Srdaèan pozdrav upuæujem starijim i bolesnimosobama koje su ovu misu pratile putem radija i televizije,kao i zajednicama u klauzuri te svima koji s raznih razloganisu mogli biti ovdje, sjedinjujuæi se duhovno s nama. Meðuprisutnima, pak, ponovno želim pozdraviti mlade, kako oneiz Pavije, tako i one koji su došli iz obližnjih biskupija.Dragi mladiæi i djevojke, želim vam da sve više otkrivateradost u nasljedovanju Isusa i da postanete njegovi prijatelji.To je radost Petra i ostalih apostola, radost svetaca i sveticasvih vremena. Upravo me ta radost navela da napišem tekobjavljenu knjigu "Isus iz Nazareta". Za najmlaðe je maloteška za èitanje, ali je predajem vama kako bi pratila putvjere novih naraštaja. Misleæi na mlade, rado se spominjem da se danas u Italijiobilježava Dan Katolièkog sveuèilišta Presvetog Srca. To jeznaèajan datum, jer Katolièko sveuèilište predstavlja središtepromišljanja crkvene zajednice i pruža dragocjeniznanstveni, kulturni i odgojni doprinos cijeloj zemlji. Upravimo sada misli prema srcu Djevice Marije. Njojpovjeravam èitavu dijecezu Pavije, koja je štuje u tolikimsvetištima i mjestima molitve. Njezinoj majèinskoj zaštitipreporuèujem svaku pojedinu zajednicu, svaku obitelj,posebice one koji se nalaze u teškoæama. Neka svimaBlažena Djevica Marija izmoli mir i utjehu. Zazovimo jepjevajuæi zajedno antifonu vazmenoga vremena. Regina Caeli...

Origen, veliki uèitelj razumijevanja Svetog pismaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 25. travnja2007.Draga braæo i sestre! Origen iz Aleksandrije ubraja se meðu najveæe pisce koji suse pojavili u Crkvi kroz èitavu njezinu povijest. On preuzimaKlementovu baštinu te je prenosi prema buduænosti nasasvim novi naèin, što je znaèajno unaprijedilo razvojkršæanske misli. Bio je pravi "uèitelj", a tako su ga se uznostalgiju i duboke osjeæaje prisjeæali njegovi uèenici. Nijebio samo izvrstan teolog, nego i uzoran svjedok nauka što gaje prenosio. "Pouèavao je", kaže njegov biograf Euzebije

Prilog dokumentiika

2125. travnja 2007. broj 17/2007

Cezarejski, "da život mora toèno odgovarati rijeèi, a upravoje to potaklo mnoge da ga, uz pomoæ Božje milosti, slijede"(Hist. Eccl. 6,3,7). Èitav njegov život bio je prožet neprekidnom èežnjom zamuèeništvom. Imao je sedamnaest godina kad je, u desetojgodini vlasti cara Septimija Severa, u Aleksandriji izbioprogon kršæana. Klement je napustio grad, a Origenov otac,Leonij, baèen je u zatvor. Njegov je sin gorljivo želiomuèeništvo, no tu svoju želji nije mogao ostvariti. Tada jepisao ocu potièuæi ga da se ne susteže pružiti najvišesvjedoèanstvo vjere. A kad je Leonidiju odrubljena glava,mladi Origen osjetio je da mora prihvatiti njegov život kaouzor. Èetrdeset godina kasnije, dok je propovijedao uCezareji, izrekao je ispovijest: "Ništa mi ne koristi što samimao oca muèenika, ako sam ne živim dobro i tako nisam naèast svome rodu, to jest muèeništvu svoga oca isvjedoèanstvu koje ga je u Kristu uzvisilo" (Hom. Ez. 4,8).U jednoj od sljedeæih propovijedi - kad se veæ èinilo da je,zahvaljujuæi tolerantnosti cara Filipa Arapina, smanjenamoguænost svjedoèanstva vjere u krvi - Origen izjavljuje:"Kad bi mi Bog dozvolio da budem opran svojom krvlju, tetako primim drugo krštenje prihvativši smrt za Krista,siguran bih otišao s ovoga svijeta... No blaženi su oni kojitakvo što zasluže" (Hom. Iud. 7,12). Ovi izrièaji otkrivajusvu Origenovu nostalgiju za krštenjem krvlju. Konaèno je taneodoljiva žudnja, bar djelomièno, ostvarena. U vrijemeDecijava progonstva, 250. godine, Origen je uhiæen iokrutno muèen. Podlegavši podnesenim muèenjima, umro jekoju godinu kasnije, ne napunivši sedamdeset godina. Spomenuli smo ono "zanèajno unaprijeðenje" što ga jeOrigen proveo u povijesti teologije. No, u èemu se sastoji to"unaprijeðenje" tako dubokih posljedica? Ono zapravoodgovara utemeljenju teologije u tumaèenju Svetog pisma,ili još bolje reèeno, savršenoj simbiozi izmeðu teologije iegzegeze. Doista, vlastitost Origenova nauka èini se da jeupravo u trajnom pozivu da se od slova krene prema duhuPisma, napredujuæi tako u poznavanju Boga. Taj"alegorizam", napisao je von Balthasar, toèno odgovara"razvoju kršæanske dogme što su ga proveli crkveninauèitelji", koji su - na ovaj ili onaj naèin - prihvatiliOrigenovu "lekciju." Tako se tradicija i uèiteljstvo, temelj ijamstvo teološkoga istraživanja, poèinju oblikovati kao"Sveto pismo na djelu" (usp. Origene: il mondo, Cristo e laChiesa, tr. it., Milano 1972, p. 43). Možemo stoga potvrditida je središte ogromnog Origenova pisanog djela njegovo"trostruko èitanje" Biblije. No, prije no što opišemo to"èitanje" valja baciti opæi pogled na spise ovogAleksandrijca. Sveti Jeronim u svojoj Epistoli 33 nabrajanaslove Origenovih 320 knjiga i 310 homilija. Nažalost,najveæi dio toga djela izgubljen je, ali i ono malo što jeostalo èini ga najplodnijim autorom prva tri kršæanskastoljeæa. Podruèje njegova zanimanja širi se od egzegezeprema dogmi, filozofiji, apologetici, asketici i mistici. Jezgra koja nadahnjuje to djelo, kako rekosmo, trostruko jeèitanje Svetog pisma što ga je Origen razvio tijekom svogaživota. Ovim izrièajem želimo oznaèiti tri najvažnija naèina - koji nisu meðusobno susljedni, nego se èesto isprepliæu - uzpomoæ kojih se Origen posveæivao prouèavanju Pisma. On jeponajprije èitao Bibliju s nakanom da doðe do najsigurnijegmoguæeg teksta i ponudi njegovu vjerodostojnu inaèicu. U tuse svrhu služio tekstom koji je u šest paralelnih stupaca, slijeva na desno, sadržavao: hebrejski tekst pisan hebrejskimpismom, hebrejski tekst transliteriran grèkim alfabetom, teèetiri prijevoda teksta na grèki jezik. Odatle grèki nazivHeksapla nadjenut toj gorostasnoj sinopsi. Origen je potomsustavno èitao Bibliju prateæi je svojim slavnimKomentarima. Oni vjerno prenose tumaèenja što ga je taj

uèitelj davao u školi, kao u Aleksandriji, tako i u Cezareji.Origen slijedi tekst gotovo redak po redak, potankim, vrloopširnim i dubokim tumaèenjima, s bilješkama filozofskog idoktrinalnog sadržaja, uz gotovo uvijek izrièito podsjeæanjena razlièita znaèenja Svetoga pisma. Konaèno, i prije svoga sveæenièkoga reðenja, Origen seosobito posvetio propovijedanju Biblije, prilagoðujuæi seraznovrsnom slušateljstvu. U svakom sluèaju, i u njegovimse homilijama prepoznaje uèitelj, sav posveæen sustavnomtumaèenju perikope o kojoj je rijeè, razdijeljene u susljedneretke. I u homilijama Origen koristi svaku priliku kako bipodsjetio na razlièita znaèenja Pisma, prateæi u tom smjeruhod rasta vjere: od doslovnog smisla, preko moralnogtumaèenja, vjernici moraju stiæi do najdubljeg duhovnogznaèenja. Naznaka takva tumaèenja vidi se primjerice udevetoj Homiliji o Knjizi Brojeva, gdje Origen usporeðujePismo s orasima: "Takav je nauk Zakona i Proroka u školiKristovoj", kaže ovaj homiletièar; "doslovni mu je smisaogorak, poput kore; potom æeš stiæi do ljuske, to jestmoralnoga nauka; a na kraju æeš naæi otajstva na kojima sehrane duše svetih u sadašnjem i buduæem životu" (Hom.Num. 9,7). Upravo tim putem Origen poèinje uèinkovito promicati"kršæansko èitanje" Staroga zavjeta, briljantno suzbijajuæiizazove krivovjeraca - ponajprije gnostika i Marcijonovihsljedbenika - koji su meðusobno suprotstavljali dva Zavjetasve do odbacivanja Starog zavjeta. U tom smislu, u istojHomiliji o Knjizi Brojeva, naš Aleksandrijac izjavljuje: "Jane nazivam Zakon 'Starim zavjetom', ako ga u Duhurazumijem. Zakon postaje 'Stari zavjet' samo onima koji gažele tjelesno shvatiti', to jest zaustaviti se na samom slovuteksta. No "za nas, koji ga razumijemo i primjenjujemo uDuhu i u smislu Evanðelja, Zakon je uvijek nov, a dva suZavjeta za nas jedan novi Zavjet, ne zbog svogavremenskoga nastanka, veæ zbog novosti njegova znaèenja.S druge strane, za grešnika i za one koji ne poštuju savezljubavi, i Evanðelja zastarijevaju" (Hom. Num. 9,4). Pozivam vas - i time zakljuèujem - da prihvatite u svomesrcu nauk ovoga velikog uèitelja vjere. On nas svojimzanosom podsjeæa da se, u molitvenom èitanju Svetog pismai u dosljednom naèinu života, Crkva uvijek obnavlja ipomlaðuje. Božja Rijeè, koja nikad ne stari, niti se ikadiscrpljuje, povlašteno je sredstvo koje vodi tome cilju.Doista, Božja Rijeè, djelovanjem Duha Svetoga, vodi nasuvijek iznova prema svoj istini (usp. Benedikt XVI., Aipartecipanti al Congresso Internazionale per il XLanniversario della Costituzione dogmatica "Dei Verbum", u:Insegnamenti, vol. I, 2005., str. 552-553).Apel Na poticaj Ujedinjenih naroda ovaj je tjedan posveæensigurnosti u prometu. Upuæujem rijeèi ohrabrenja javnimustanovama koje se zauzimaju oko održavanja sigurnihcestovnih pravaca i zaštite ljudskih života prikladnimsredstvima; svima koji se posveæuju istraživanju novihtehnologija i strategija poradi smanjenja mnogih nesreæa nacestama u cijelome svijetu. I dok pozivam na molitvu zažrtve, za ozlijeðene i za njihove obitelji, želja mi je da jasnasvijest o odgovornosti prema bližnjemu potakne vozaèe,osobito mlade, na razboritost i na veæe poštovanje prometnihpropisa.

Prilog dokumenti ika

22 25. travnja 2007. broj 17/2007

Prilog prikazi

Dvije godine pontifikata pape Benedikta XVI.U 17 sati i 50 minuta 19. travnja prije dvije godine izdimnjaka Sikstinske kapele izišao je dim, u poèetku nejasneboje, ali se odmah potom iznenada pretvorio u potpuno bijelidim. Bio je to znak da je izabran Papa! Tako je zapoèeopontifikat Benedikta XVI., nasljednika Ivana Pavla II., kojije Crkvu vodio gotovo 27 godina. Papa Ratzinger, 265.Kristov namjesnik i osmi papa Nijemac u povijesti, u tijekudvije godine Petrove službe susreo se sa 7,5 milijuna ljudi ibio na tri putovanja u Italiji i na 5 meðunarodnih putovanja.Meðu povijesnim dogaðajima valja spomenuti pohodAuschwitzu i Plavoj džamiji u Turskoj. Napisao je encikliku"Bog je ljubav", apostolsku pobudnicu o euharistiji te,upravo objavljenu, knjigu "Isus iz Nazareta". "Draga braæo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II.,gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnoga iponiznoga radnika u vinogradu Gospodnjem", rekao jeneposredno nakon svog izbora za Papu. Jednostavnost jejedna od glavnih obilježja Benedikta XVI.; njegove su rijeèijasne, mirne, duboke, dodiruju srce i pokreæu savjesti. On jeistovremeno blag i snažan. Govori o svojoj slabosti, traži dase moli za njega; njegovo je držanje uzdržljivo - Krist je onajkoji se istièe. Vjera nije moralizam, tumaèi Papa, to nisuzabrane. Vjera znaèi postati Isusovi prijatelji, susresti na živi konkretan naèin raspetoga Boga koji želi svakoga spasiti, ineprijatelje takoðer. Ljubav prema neprijatelju srž je"kršæanske revolucije", koja se ne temelji na strategijamagospodarske, politièke ili medijske moæi. To je revolucijaljubavi koja se ne oslanja na ljudske sposobnosti, nego je darBožji koji se dobiva pouzdajuæi se jedino i bez ustezanja uNjegovu milosrdnu dobrotu. To je novost evanðelja, kojaneprimjetno mijenja svijet. To je junaštvo "malenih", kojivjeruju u Božju ljubav te je šire i pod cijenu života, istaknuoje Papa prije molitve Anðeoskoga pozdravljenja u nedjelju18. veljaèe ove godine. Benedikt XVI. upuæuje narazboritost vjere, pozivajuæi na veliki dijalog o istini i onekoji ne vjeruju: Isusov je Bog tako beskonaèno dobar, takomalen i tako velik, da je uistinu uvjerljiv. Ako pogledamovelike izbore, kršæanski je izbor i danas onaj najracionalniji inajljudskiji. Zbog toga s pouzdanjem možemo razraditifilozofiju, viziju svijeta koja se temelji na tome prvenstvurazuma, na tome pouzdanju da je stvoriteljski razum ljubav,a ta ljubav je Bog, rekao je u tijeku susreta s mladima naTrgu Sv. Petra 6. travnja protekle godine. Važan govor na Sveuèilištu u Regensburgu pogrešno jeprotumaèen. Mediji su ga usredotoèili na odnos s islamom, au stvari je bio prije svega upravljen Zapadu. Bio je to pozivna proširivanje obzora razuma, koje je suvremena kulturaogranièila samo na ono što se može pokusom provjeriti, tetako nije u stanju zapodjenuti dijalog s kulturama ireligijama. Papa poziva mlade da si postavljaju pitanja oBogu, i da traže njegovo lice. Crkva nema interesa i ne tražipovlastice: ona samo želi naviještati Krista i braniti èovjeka,one najmanje od bahatosti jaèih, istièe Benedikt XVI. tegovori o naèelima o kojima se ne može pregovarati: pravo naživot za sve, obitelj, sloboda odgoja. Ta naèela nisu vjerska,jer pripadaju cijelome ljudskome rodu. Papa upozorava narazorne posljedice relativizma i kritizira dogmatskiapsolutizam laicista koji Crkvi žele oduzeti pravo na sloboduizražavanja. Upozorava takoðer na sablazan siromaštva i gladi, nanepravde koje su posljedice odreðene globalizacije,neokolonijalizam bogatih zemalja, kao i na trgovinu oružjem

koja sve više uzima maha, uz gotovo opæe ravnodušje. Papisu posebno na srcu Afrika, Sveta zemlja, a pozorno gledaprema Kini, kao i na izazove i nade amerièkoga kontinenta.Istodobno upozorava na opasnost da se Europa, odrièuæi sekršæanskih vrednota, odrekne same sebe. Papa vidi zlo usvijetu koje, prema njegovim rijeèima, unatoè postignutomerazvoj nije pobijeðeno; štoviše, èini se da njegova moæ jaèa,a svi pokušaji da bi ga se sakrilo, brzo se otkrivaju. Patnja jeotajstvo koje je Bog objasnio Križem svojega Sina. Krist,trpeæi za sve nas, patnji je dao novi smisao, uveo ju je unovu dimenziju, u novi poredak: u poredak ljubavi. Kristovamuka na križu dala je trpljenju sasvim novi smisao,preoblikovala ga je iznutra. Trpljenje uništava zlo plamenomljubavi. Svaka ljudska patnja, svaka bol i nevolja, sadržiobeæanje spasenja, kazao je Papa na susretu s èlanovimaRimske kurije, 22. prosinca 2005. Papa intenzivno radi na ekumenizmu i dijalogu s drugimreligijama. Posebice je dijalog s islamom, prema Papinimrijeèima, od presudne važnosti. Papa poziva katolike nadosljednost, da ne odvajaju Krista i Crkvu, te izbjegavajulažnost kompromisa i pribjegavanje takozvanome manjemzlu. Osim toga potièe ih da otkriju šutnju, meditaciju uzBibliju, molitvu, i euharistijsko klanjanje. Molitva nije nekidodatak, sporedna stvar, nego je pitanje života i smrti. Samoonaj tko moli, naime, odnosno tko se povjerava Bogusinovskom ljubavlju, može uæi u vjeèni život, a to je samBog, istaknuo je Sveti Otac u nedjeljnome podnevnomnagovoru 4. ožujka ove godine. Vjera nije teret koji tišti;štoviše, ovisnost o Bogu èini uistinu slobodnima, a èinitiNjegovu volju daje krila za let u visinu. Bog je ljubav iNjegova je ljubav tajna naše sreæe, napomenuo je na opæojaudijenciji 21. veljaèe ove godine. Papa Benedikt XVI.prenosi mir, jer se nadahnjuje na izvoru mira: a to je Bog,dobri Otac, koji nas nikada ne napušta, ni u mraènim noæimau životu. Ovaj naš svijet, svijet je strahova: strah od bijede isiromaštva, strah od bolesti, patnje, samoæe i smrti. Možemopasti, ali na kraju padamo u Božje ruke. A Božje su rukedobre, istaknuo je papa Benedikt XVI. u prigodi pohodarimskoj župi Svete Marije Utješiteljice, 18. prosinca 2005.godine. (ika-as/sa)

Novi broj "Radosne vijesti"Novi travanjski broj "Radosne vijesti", misijskoginformativnog lista, donosi više aktualnih napisa u ozraèjuuskrsne radosti u misijama. Uz Rijeè urednika TomeKneževiæa, izvješæuje o godišnjoj konferenciji nacionalnihupravitelja PMD Europe održanoj sredinom ožujka uDurhamu, donosi izvješæa hrvatskih misionara iz misija:Oceanije - Salomonskih otoka, gdje se priprema gradnjacrkve, iz Indije o dugogodišnjim hrvatskim misionarkama s.Emeriki Šumak i s. Silvani Mužiæ, o kojima izvješæujeprovincijalna poglavarica Družbe kæeri Križa. Hrvatskimisionar Ivan Cebulski javlja se iz Gane, fra Stojan Zrno u"Dnevniku jednog misionara", piše iz Konga, a u"Razgovoru" honkonški kardinal Joseph Zen Ze Kiun,"beskompromisni kardinal", govoreæi o položaju Crkve uKini, izmeðu ostaloga kaže "moramo spasiti demokraciju".S. Josipa Šprajc javlja se iz Nigerije s prilogom o proslaviUskrsa, a misionar Ivica Šušnjara piše iz Kameruna onapredovanju gradnje crkve. Uz sjeæanje na splitsko-makarskog nadbiskupa Franu Franiæa, list donosi zahvaledobroèiniteljima te izlog novih naslova i DVD-a. (ika-žv/sp)

Prilog prikaziika

2325. travnja 2007. broj 17/2007

"Povijest bratovštine Bl. Djevice Marije od utjehe –pojasa i crkve Sv. Mihovila u Korèuli"Knjiga don Ive Matijace vrijedan prinos upoznavanjujužnohrvatske puèko-vjerske baštineKorèula, 20.4.2007. (IKA) – "Povijest bratovštine Bl.Djevice Marije od utjehe – pojasa i crkve Sv. Mihovila uKorèuli", autora don Ive Matijace, nedavno izdana u nakladikorèulanskog ogranka Matice hrvatske, istoimenekorèulanske bratovštine te Pasionske baštine u Zagrebu,vrijedan je prinos upoznavanju i èuvanju drevnejužnohrvatske puèko-crkvene baštine. Knjiga na 164 stranice donosi cjelovit prikaz povijestibratovština uopæe, a posebno bratovština na hrvatskomotoèkom jugu te korèulanskih bratovština. Najveæi brojstranica, èetrdesetak, posveæeno je povijesti i djelovanjubratovštine BDM od utjehe – pojasa: osnutak (1603),matrikule (pravila), odjeæa, organizacija, pripojenjenadbratovštini u Bologni, prihodi, legati i obveze, reforme,vjersko-moralno djelovanje te duhovna oproštenja ubratovštini. Dvadesetak stranica knjige posveæeno je bratovštinskoj crkviSv. Mihovila, od postanka, opisa i stila crkve, crkvenognamještaja, crkvenih dragocjenosti do Gospina zlata. Nakraju je popis kuæa bratovštine, povijesni dokumenti,literatura, bilješka o autoru, pogovor, recenzije i obièajnik, tekao dodatak pjesmarica je bratovštine s drevnim pjesmama.Don Ivo Matijaca, roðen je u Korèuli 1916., gdje je i umro 2.lipnja 1994. g. Posljednji je korèulanski opat – župnik,ustolièen na blagdan sv. Todora 1950. gdje ostaje doumirovljenja 1986. g. Veæ kao sjemeništarac pokazuje velikozanimanje za povijest, umjetnost i kulturnu baštinu, kojuskuplja, prouèava i sabire u arhivsku graðu, a po povratku uKorèulu kao opat – župnik, uz pastoralni se rad posveæujeobnovi zapuštenih i oronulih nepokretnih i pokretnihsakralnih spomenika. U župi g. 1964. pokreæe župni list"Lanterna". Uz nesebièni pastoralni i kulturni rad, don Ivo Matijacaostavio je i trajni pisani trag. Knjiga o korèulanskojbratovštini Gospe od utjehe – pojasa, jedan je od vrijednihpriloga toga kulturnog pregaoca i èuvara južnohrvatskesakralne i kulturne baštine. (ika-žv/sp)

Živo vrelo o znaèenju cvijeæa u kršæanskoj liturgijiLiturgijsko-pastoralni list za promicanje liturgijske obnove"Živo vrelo", koje u Zagrebu izdaje Hrvatski institut zaliturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji,izašao je za razdoblje od 3. vazmene nedjelje 22. travnja doblagdana Uzašašæa, èetvrtak 17. svibnja. Tema je broja, okojoj govori i "Urednikova rijeè", cvijeæe u liturgiji i brigaza ljepotu liturgijskih slavlja. Tome su posveæeni napisi"Kultura cvijeæa kao kultura života" C. Valenziana, "Govorcvijeæa u kršæanskoj liturgiji" Ante Crnèeviæa te "Cvjetniizražaj otajstva Uzašašæa i Pedesetnice" Ivana Šaška. U "Otajstvima i zbilji" biblijska su razmišljanja AnteVuèkoviæa, Ivice Raguža, Slavka Sliškoviæa, Ivana Šaška iŽeljka Tanjiæa, a uz "Moliti s Crkvom" liturgijski je kalendarte molitve, liturgijska èitanja, psalmi i prijedlozi za pjevanjeza 3. do 6. vazmenu nedjelju te blagdan Gospodinovauzašašæa. U "Rijeèi i Pismo" prilog je Maria Cifraka"Uzašašæe - Kristov uzlazak u slavu Oèevu". Otpjevnepsalme u glazbenom prilogu donosi rubrika "U Duhu iistini", a u "Trenutku" je odgovor na pitanja èitatelja o"neliturgijskom pozdravu u liturgiji". (ika-žv/sp)

Novi broj "Maruliæa"Hrvatska književna revija "Maruliæ", èasopis za književnost ikulturu, izdavaèa HKD "Sv. Jeronim", u sadržaju isuradnicima bogatom broju za ožujak i travanj 2007. donosinapise s podruèja kulture, književnosti, poezije, vjere,povijesti, napise na aktualne društveno-politièke teme,izvješæa s jeronimskih tribina èetvrtkom, sjeæanja nahrvatske kulturne i crkvene velikane, prièe, putopise,mišljenja i reagiranja, filmske i književne recenzije,predstavlja nove naslove s podruèja crkvene i kulturnepovijesti župa, samostana, obljetnice te povijesne preglede, ana kraju èasopisa na dvjestotinjak stranica, vijesti su izkulturnog, društveno-politièkog te crkvenog života. (ika-žv/sp)

Spomenik jednoga vremenaKnjiga Miroslava Baruna "Hrvatska katolièka misijaGaggenau-Rastatt - Kronika (Sjeæanja)"Ovih je dana objavljena knjiga fra Miroslava Baruna"Hrvatska katolièka misija Gaggenau-Rastatt - Kronika(Sjeæanja)". Na 250 stranica knjige protkanih uglavnomfotografijama u boji dugogodišnji voditelj tamošnje misije,koja je 1. rujna 2005. postala sastavnicom HKM SrednjiBaden sa sjedištem u Karlsruheu u nadbiskupiji Freiburg,franjevac treæoredac Miroslav Barun, donosi iz sjeæanja sveono važno što se u toj misiji dogaðalo u tijeku njegova 35-godišnjeg djelovanja. Autor svoja sjeæanja ne postavljavremenski veæ tematski, a to je, kako je istaknuo u uvodnimnapomenama, prikladnije "jer se o jednoj temi može veomalako naæi informacija kroz cijelo ovo razdoblje od 35godina". S obzirom da je rijeè o sjeæanjima, u njima jeistaknut i osobni znaèaj. Autor svoja sjeæanja zapoèinje svojim dolaskom u misiju tedonosi pregršt zanimljivih i znaèajnih podataka u životumisije i Hrvata katolika na tome podruèju. Pripovjedaèkigovori o teritorijalnom obujmu misije, donosi podatke obroju prijavljenih katolika - Hrvata u misiji, podatke omisijskim suradnicima i suradnicima laicima. Posebno jeopširan dio o bogatom liturgijskom životu u misiji: slavljumisa, krštenjima, sakramentu potvrde, prve prièesti,vjenèanjima, ispovijedi, bolesnièkom pomazanju, pogrebimai ispraæajima pokojnika. Tu su i dijelovi o skrbi za bolesne,vjeronauku, skrbi za mlade, od kojih valja posebno istaknutinjihova èetiri putovanja u domovinu. Tu su i misijskeproslave, susreti Srijedom u misiji, a govori se, izmeðuostaloga i o ministrantima, hodoèašæima, blagoslovu kuæa istanova i posjetu obiteljima te osnutku Hrvatske dopunskenastave. Važno podruèje predstavlja i djelovanje misije utijeku Domovinskog rata, poglavito glede prikupljanja islanja humanitarne pomoæi. Pozornost privlaèi i dio pod nazivom "Misija i društveno-politièke prilike u bivšoj državi Jugoslaviji". Na kraju se uèetiri priloga donose: Kronika fra Dane Milasa, Naš odgovorna radni papir o novoj koncepciji o pastoralu stranaca,autorov prijedlog rješenju statusa tamošnje misije te kako namisiju gledaju pojedini vjernici. U knjizi je obuhvaæeno više-manje sve što se u misiji radilo i kako se na tome podruèju uokviru misije živjelo. Sadržaj je pisan jednostavnim stilom tese lako i èita. Posebno je prepoznatljiva autorovadomoljubna nit koja se u knjizi proteže od poèetka do kraja.Izdavaè knjige je Hrvatska katolièka misija Gaggenau-Rastatt. (ika-ap/kj)

Prilog prikazi ika

24 25. travnja 2007. broj 17/2007