Sanja ĆalasanPivara TrebjesaUspjeh mjeren izvrsnošću

Milorad KatnićSociete Generale MontenegroKvalitetne usluge i pomoć zajednici

Gani ResulbegovićReal Estate & COOriginalnostponude je osnovkonkurentnosti

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 4

A

pril

2016

. Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore

Nagrađeninajuspješniji

privrednici

IMPR

ESU

M

6 Proslavljen Dan Privredne komore Crne GoreUručene nagrade najuspješnijim privrednicima

Broj 4April 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

The Chamber‘s DayThe most successful entrepreneurs awarded

Sanja Calasan, CEO of Brewery TrebjesaTrebjesa successfully operates for over a century

Gani Resulbegovic, owner of Real Estate & COThe originality of the offer is the basis for competitiveness

Milorad Katnic, President of the Board at Societe Generale Bank MontenegroSocial responsibility is an important business segment

Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9Financial services and challenges ahead of us

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of BarCapital projects - impulse towards transport development

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

9

14

42

58

86

48

54

72

4

Broj 4 April 2016.

Gani Resulbegović,vlasnik Real Estate & CO Nagrada Komore je od

najveće vrijednosti

Sanja Ćalasan,izvršna direktorica Pivare TrebjesaPivarino uspješno trajanje dužeod vijeka

Okrugli stoZakon o bezbjednosti hrane - podzakonski akti

Okrugli stoEnergija Balkana –termoelektrane

Milorad Katnić,predsjednik Odbora direktora Societe Generale Banka MontenegroDruštvena odgovornostvažan segment poslovanja

RadionicaMotivisanjezaposlenih

12

40

32

52

56

30

5

Broj 4April 2016.

Listajući Glasnik...

1991.Udruženim sredstvima grade pogon

Preduzeća iz Crne Gore, Srbije i Slovenije - DP Kombinat aluminijuma Titograd, Fabrika alu-mijsko-čeličnih užadi Kolašin, DP Metalservis Beograd i Slovenijales Ljubljana, dogovorili su da finansiraju gradnju pogona za proizvodnju drvenih transportnih kalemova u Kolašinu. Prema planu kalemovi će se proizvoditi u okviru kolašinske fabrike aluminijsko-čeličnih užadi. Ovaj pogon bi uposlio 24 radnika i godišnje proizvodio 5.560. kalemova. Fabrika bi sirovinu naba-vljala iz ŠIK Tara Kolašin, a repromaterijal takođe sa domaćeg tržišta. Predviđeno je da ulaganje u ovaj pogon iznosi 8.755.634 dinara, a pomenuti novac investitorima bi se vratio za šest godina. Prema mišljenju stručnjaka pogon bi bio likvidan, rentabilan i omogućio bi brži privredni razvoj ne samo kolašinske opštine već i šireg područja, pisao je Glasnik 1991. godine.

2002.Obuka menadžera u Sloveniji

U okviru međukomorske saradnje i Sporazuma privrednih komora Crne Gore i Slovenije re-alizovan je projekat Crnogorska menadžerska škola za mlade preduzetnike. U Sloveniji je boravilo 13 preduzetnika i menadžera, a obuka je obuhvatala izbor i program biznis strate-gije, tekuće trendove i koncepte marketinga i prodaje, menadžement i tehnologiju cijena i kontro-lu kvaliteta, projektni menadžment i timski rad, pripremu biznis plana kompanije. U Sloveniji su boravili preduzetnici iz kompanija Lisina Nikšić, Yugoimport-mont Podgorica, Monter Pljevlja, 3M Plus Nikšić, Aragana Bar, Sagar Podgorica, Trojica Pljevlja, Voldoš Kolašin, INI Podgorica, Rudnik uglja Pljevlja i Internet Crne Gore Podgorica. Sredstva za obuku obezbijedili su Ambasada SAD u Ljubljani i PK Slovenije. Edukacija se odvijala u dvije faze s tim što je druga realizovana u Crnoj Gori kada su slovenački stručnjaci posjetili menadžere u njihovim preduzećima i pružili im dodatnu pomoć u izradi poslovnih planova, zapisano je u Glasniku 2002. godine.

6

Broj 4 April 2016.

Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore

Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima

7

Broj 4April 2016.

Podrška Privredne komore doprinosi da budemo bolji i uspješniji. Privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na složenu ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i time povećavaju konkurentnost u Regionu i šire, riječ je laureata Nagrade.

Dan Privredne komore Crne Gore svečano je obilježen 21. aprila 2016. u Vili Gorica, dodjelom Nagrade ove asocijacije najuspješnijim privrednicima za prethodnu godinu. Laureatima – za uspješno poslovanje Pivari Trebjesa, društvenu odgovornost Societe Generale Banci Montenegro, inovativnost kompaniji Mtel i unapređenje menadžmenta Ganiju Resulbego-viću, Nagradu je uručio predsjednik Komore Velimir Mijušković.

- Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, sa kojim sam pretho-dnih godina dijelio zadovoljstvo uručivanja Nagrada, zbog važnih državničkih obaveza je van zemlje i nije u mogućnosti da danas bude sa nama, ali je Privrednoj komori i nagrađenima uputio naj-srdačnije čestitke uz želju da nastave sa uspjesima - rekao je Mi-jušković.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture.

Kao i prethodnih godina, Privredna komora Crne Gore je dobila brojne čestitke povodom 88 godina rada, čime su njeni domaći i inostrani partneri iskazali važnost saradnje kako na bilateralnom nivou tako i u okviru međunarodnih asocijacija.

Riječ predsjednika Komore

Govoreći na svečanosti, predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković je kazao da je Nagrada, koja se dodjeljuje već skoro pola vijeka, najbolji svjedok opravdanosti namjere njenih utemeljivača.

- Dostignuća ovogodišnjih laureata, kao i onih iz prethodnih godi-na zaista su izuzetna, budući da se osim sa oštrom konkurencijom koja je rezultat otvorenosti tržišta, susrijeću i sa složenim okol-nostima koje su posljedica ekonomske krize. Ipak, rezultati naših nagrađenih pokazuju da dobro organizovane kompanije vođene stručnim menadžmentom i sa osmišljenom strategijom mogu sa-vladati kompleksne eksterne faktore – rekao je Mijušković.

On je izrazio zadovoljstvo što je ove godine pristigao najveći broj kvalitetnih predloga za Nagrade, što uvjerava da je sve više kom-panija sa zavidnim rezultatima poslovanja.

Govoreći o laureatima, predsjednik Komore je istakao da je Pivara Trebjesa, koja ove godine obilježava 120 godina postojanja i dobi-tnik je Nagrade za uspješno poslovanje, svojim visokokvalitetnim brendom Nikšićkim pivom, bila i ostala izuzetan i prepoznatljiv promoter crnogorske privrede, u Regionu i šire.

Societe Generale Banka Montenegro na osmišljen način se bavila potrebama društvene zajednice u kojoj posluje. Jasno prepoznate potrebe društva prije svega u sistemu zdravstva i obrazovanja bile su u fokusu njihove pažnje i pomoći, što može da posluži kao uzor drugim kompanijama.

Kompanija Mtel, pored brojnih naprednih usluga, nudi novu apli-kaciju, koja je prva takvog opsega na balkanskom tržištu i time je

kvalitativno upotpunila široku ponudu usluga elektronskih komu-nikacija. To je bio ključni razlog da ova kompanija bude nagrađena za inovativnost.

Gani Resulbegovic, dobitnik Nagrade za unapređenje menadž-menta, zahvaljujući jasnoj viziji, preduzetničkom duhu i spremno-šću za nove izazove, unapređivao je svoju kompaniju istovremeno podižući nivo turističke ponude Crne Gore, a posebno Ulcinja.

Mijušković je podsjetio da se dugi niz godina dodjeljuje Nagrada upravo na Dan Komore 21. april, kada je 1928. godine u Podgorici formirana Privredna komora. Od tada, Komora u kontinuitetu po-stoji i djeluje, i danas sa ponosom obilježavamo njenih 88 godina trajanja.

- Brojne generacije predstavnika privrede ugradili su sebe u isto-riju ove institucije i nesumnjivo ostavili trag i putokaz kasnijim generacijama. Od početka XX vijeka pa do danas, bez obzira na vremena, društvene okolnosti i prilike kroz koje se prolazilo, pri-vrednici su se uvijek trudili da budu povezani i institucionalno organizovani i da preko svoje Komore, iskazuju i ostvaruju svoje zajedničke interese – rekao je on.

Suštinski zadatak Komore, naglašava on, jeste zastupanje obje-dinjenog interesa članstva, što podrazumijeva aktivnosti na kre-iranju ekonomske politike, promociju privrede u zemlji i van nje, i brojne druge Zakonom utvrđene obaveze i usluge. Podsjetio je da su prethodne godine u otvorenom procesu izabrani novi zastupni-ci cjelokupne privrede.

- Ovakva organizacija Komore, kakvu uostalom imaju najrazvije-nije evropske zemlje, garantuje predstavljanje i zastupanje intere-sa poslovne zajednice u cjelini, što nas čini jedino kompetentnim i pozvanim u procesu determinisanja i pružanja specifičnih oblika podrške poslovanju koju ni jedno drugo interesno udruženje nema kapacitet da obezbijedi – rekao je Mijušković.

Istakao je da je Privredna komora Crne Gore nakon izlaska iz siste-ma Privredne komore Jugoslavije veoma brzo uspjela da se pozici-onira u međunarodnim okvirima kao nacionalna Komora.

- To je svakako bilo još i jednostavnije nakon što je Crna Gora prije deceniju obnovila državnu nezavisnost. Time smo pored brojnih drugih dobrobiti neprocjenjivog značaja u našem društveno eko-nomskom razvoju, mi kao Komora mogli još više i snažnije da pro-movišemo potencijale naše zemlje. Naravno, to nam je uzimajući u obzir prednosti punopravnog članstva u komorskim asocijacijama svjetskog i evropskog nivoa omogućilo da jednostavnije, a istovre-meno na pravi način širimo dijapazon naših usluga u skladu sa potrebama savremenog poslovanja – rekao je on.

Mijušković je zaključio da će Komora i u narednom periodu na-staviti da djeluje u skladu sa prioritetima i potrebama privrede i uvijek biti snažna podrška svojim članicama u njihovom radu i uspjehu koji su esencija planiranog ekonomskog i društvenog ra-sta te razvoja Crne Gore.

8

Broj 4 April 2016.

Laureati

Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Željko Andrić obrazložio je odluku da laureati budu Pivara Trebjesa, Societe Generale Banka Montenegro, Mtel i Gani Resul-begović.

- Pivara Trebjesa je sinonim za pouzdanost, a njen najpoznatiji brend jedan od omiljenih proizvoda crnogorskih potrošača i jedan od najboljih izvoznih proizvoda Crne Gore. Ova kompanija primje-njuje ali i postavlja izuzetno visoke standarde poslovanja i pred-stavlja primjer uspješnog preduzeća, koje je kroz decenije odoli-jevalo izazovnom ekonomskom ambijentu i stajalo čvrsto, kao simbol tradicije i kvaliteta ne samo u gradu pod Trebjesom, već i u cijeloj Crnoj Gori – kazao je Andrić.

Prema njegovim riječima, Pivara Trebjesa je primjer uspješne kompanije, koja je lider u svom segmentu na domaćem tržištu, ali i jedan od najboljih ambasadora kvaliteta na regionalnim tržišti-ma. Pivarin najpoznatiji proizvod, Nikšićko pivo, svakako je jedan od najpoznatijih nacionalnih brendova i izvoznih proizvoda naše zemlje.

Svojim kvalitetom i tradicijom dugom 120 godina, Nikšićko Pivo pokazuje da su prave vrijednosti neprolazne, a kvalitet uvijek naj-bolji ambasador. Zbog toga je Nikšićko i nosilac kolektivnog žiga Privredne komore, Dobro iz Crne Gore.

Societe Generale banka Montenegro u društveno odgovornom po-slovanju primjenjuje standarde Grupe koja posluje u 76 zemalja svijeta i sa svojih 148.000 zaposlenih podržava 30 miliona klije-nata.

- Sve njene članice, pa i Banka u Crnoj Gori, nastoje da budu refe-rentne institucije za odnos sa drugima, kako sa klijentima, tako i sa zaposlenima i sa društvom u kojem živi, prilagođavajući priori-tete lokalnim potrebama i uslovima – kazao je Andrić.

S tim u vezi, Banka je realizovala brojne društveno odgovorne ak-tivnosti u zdravstvu, obrazovanju, zaštiti životne sredine, kulturi i kroz podršku ranjivim grupacijama društva.

Banka posebnu pažnju posvećuje projektima koji su od značaja za dobrobit cijelog stanovništva Crne Gore. Na prvom mjestu, to je po-drška zdravstvenom sistemu Crne Gore kroz donacije medicinske opreme, stvaranje boljih uslova za brigu o zdravlju građana.

Namjera Societe Generale banke Montenegro je bila i da projekti-ma kojima se podržavaju mladi ljudi afirmiše mobilnost, razmjena informacija i poboljšaju uslovi života, pogotovo za mlade ljude sa posebnim potrebama koji se kroz program inkluzije uključuju u re-dovne tokove društva.

M:tel, dobitnik nagrade za inovativnost, prilagođavajući se zahtje-vima tržišta, korisnicima je ponudio sasvim nov proizvod – Mon-do go aplikaciju. Aplikacija je jedinstvena na tržištu Crne Gore iz domena komunikacija i omogućava skoro sve vrste usluga koje jedan mobilni operator može da pruži.

Mondo go aplikacija je prva na balkanskom tržištu (i šire) koja pru-ža personalizovani doživljaj korisniku i predstavlja odgovor opera-tora na OTT usluge. Ona kombinuje različite vrste servisa: Mondo, M:call, poruke i self care servise.

U poređenju sa sličnim aplikacijama, Mondo go aplikacija omo-

gućava komunikaciju sa korisnicima koji nemaju insaliranu apli-kaciju.

Osim aplikacije, po prvi put u Crnoj Gori u saradnji sa Elektro-privredom i Elektroprenosima Crne Gore M:tel nudi korisnicima kablovsku televiziju i internet na bazi ADSS tehnologije, u čiji će razvoj i ove godine uložiti 18 miliona eura.

Gani Resulbegovic, dobitnik nagrade za unapređenje menadž-menta, zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog turističkog proizvoda. Kompanija Real Estate čiji je vlasnik i koju zahvalju-jući posebnom senzibilitetu za menadžersko upravljanje uspješno vodi od 1988. godine uživa veliki ugled kako među kolegama pri-vrednicima tako i brojnim turistima.

Hoteli „Dvori Balšića” i „Palata Venezia” u Ulcinju, pod upravom kompanije Ganija Resulbegovića, postali su reprezentativni, au-tentični i najrenomiraniji smještajni kapaciteti na crnogorskom primorju.

- Investicijom koju sada realizuje biće upotpunjeni postojeći sadr-žaji, čime će i Ulcinj dobiti najpotpuniji turistički proizvod visokog kvaliteta – rekao je Andrić.

Resulbegović je prvi privatni zakupac plaže na crnogorskom pri-morju, zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog turističkog proizvoda u više pravaca.

Aktivan je član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privre-dne komore Crne Gore i predsjednik Sektora zakupaca plaža pri Crnogorskom turističkom udruženju.

Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za doprinos poslovanju kako u državi, tako i u inostranstvu.

U ime nagrađenih

U ime nagrađenih Komori je zahvalila Sanja Ćalasan, izvšna direk-torica Pivare Trebjesa.

- Ova nagrada je rezultat rada i zalaganja svih zaposlenih u Pivari Trebjesa koji su zaslužni što se svrstavamo u uspješno preduzeće. Ne manje važno za nas je što Nagradu dobijamo u godini jubileja, 120 godina pivarstva u Crnoj Gori. Od osnivanja u tadašnjoj Knja-ževini Crnoj Gori pa sve do danas, Pivara Trebjesa prošla je put od male lokalne pivare do respektabilne kompanije priznate u među-narodnim okvirima – rekla je ona.

Čestitala je ostalim laureatima kompanijama M:tel, Societe Gene-rale Banka Montenegro i Ganiju Resulbegoviću.

- Privredna komora koja nam je dodijelila ova značajna priznanja je kuća privrede i mjesto u kojem se brojne aktivnosti slažu i ar-tikulišu na način da to bude u najboljem interesu privrede. Zbog toga je za sve nas veoma važna podrška Privredne komore koja doprinosi da budemo bolji i uspješniji. To se naročito ogleda u te-žnji da privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na složenu ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i time povećavaju konkurentnost u Regionu i šire. Još jednom bih za-hvalila na ukazanom povjerenju i časti koju svim dobitnicima čini ova Nagrada i da istaknem da je ona ujedno podstrek i obaveza da zajedno sa Privrednom komorom doprinosimo razvoju crnogorske privrede – kazala je Sanja Ćalasan.

9

Broj 4April 2016.

The Chamber‘s Day

The most successful entrepreneurs areawarded

The Chamber of Economy of Montenegro provides us support to be better and more successful. Despite the complex economic situation, entrepreneurs and companies in Montenegro do not give up development and investment and thereby enhance competitiveness in the region and beyond, the Laureates say.

10

Broj 4 April 2016.

The Day of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) was celebrated on 21st April 2016 in Vila Gorica by presen-ting awards of this Association to the most successful en-trepreneurs in the previous year.

This year’s laureates are as follows:

- Brewery Trebjesa for the most successful business

- Societe Generale Bank Montenegro for the social responsibility

- Mtel for innovation

- Gani Resulbegovic for the improvement of management.

The awards were presented by President of the Chamber of Econo-my of Montenegro Velimir Mijuskovic.

- The President of Montenegro Filip Vujanovic, with whom I had pleasure to present awards in the previous years, is not in the co-untry due to the important statesman’s obligations so he cannot be with us today. But he sends the warmest congratulations to the award winners and the Chamber of Economy of Montenegro and wishes them to continue with successes – says Mr. Mijuskovic.

The ceremony was attended by representatives of the state, the diplomatic corps, local government, economy, science and culture. As in previous years, the Chamber of Economy of Montenegro has received numerous congratulations cards on the occasion of 88 years of operation, and its domestic and foreign partners expres-sed the importance of cooperation at the bilateral level and within international associations.

The President of the CEM says…

Speaking at the ceremony, the President of the Chamber of Econo-my of Montenegro Mr. Mijuskovic says that the award, which has been given for nearly half a century, witnesses the justification of its founders’ intentions in the best way.

- The achievements of this year's laureates, as well as the ones from previous years are truly remarkable, since apart from stiff competition which is a result of market openness, they also face with complex circumstances which are the consequences of the economic crisis. However, the results of our award winners show that well-organized companies led by professional management and with well defined strategy can overcome the complex external factors – Mr. Mijuskovic says.

He expresses his satisfaction with the largest number of the quali-ty proposals for the Awards received this year, which assures that there are many companies with enviable business results.

Regarding the laureates, the brewery Trebjesa, which celebrates 120 years of existence this year and has won Award for success-ful business, with high quality brand Niksicko beer has been and remains remarkable and recognizable promoter of Montenegrin economy in the region and beyond, the President of the CEM po-ints out.

In a well designed-manner Societe Generale Bank Montenegro has dealt with the needs of the community where it operates. Cle-arly identified needs of society, primarily in the health care system and education, were the focus of their attention and help, which can serve as a role model for other companies.

In addition to many advanced services, the company Mtel offers a new application, which is the first of such scope in the Balkan market and thus it complements a wide range of electronic com-munications services in a qualitative manner. This was a key rea-son to award this company for innovation.

Thanks to a clear vision, entrepreneurial spirit and readiness for new challenges, Mr. Gani Resulbegovic, the laureate for the im-provement of management, has been promoting his company at the same time raising the level of tourist offer of Montenegro, and particularly Ulcinj.

Mr. Mijuskovic has reminded that for many years the awards have been presented on the Chamber Day 21st April, when the Chamber of Economy of Montenegro was established in 1928 in Podgori-ca. Since then, the Chamber has been continuously existing and operating, and today we are very proud to celebrate its 88 years of existence.

- Numerous generations of economic representatives made them-selves a part of the history of this institution and undoubtedly left a trace and the guidelines to later generations. Since the begin-ning of XX century to the present day, regardless of times, social circumstances and occasions which they went through, busines-smen have always tried to stay connected and institutionally or-ganized and express and realize their common interests through its Chamber - he says.

The essential task of the Chamber, he adds, is representing the in-terests of a unified membership, which includes activities in the creating economic policy, the promotion of the economy in the co-untry and abroad, and many other duties and services stipulated by the Law. He has reminded that new representatives of the ove-rall economy were elected last year in an open process.

- Such an organization of the Chamber, which the most developed European countries have, guarantees the representation of the in-terests of the business community as a whole, which makes us the only competent and responsible in the process of determining and providing specific forms of business support that no other interest association has the capacity to provide – Mr. Mijuskovic said.

After leaving the system of Chamber of Commerce and Industry of Yugoslavia, the Chamber of Economy of Montenegro managed to position itself in the international circles as a national chamber very quickly, Mr. Mijuskovic says.

- Certainly it was even easier after Montenegro restored its state independence a decade ago. Thus, in addition to a number of other benefits invaluable in our social-economic development, we, as a chamber, can promote the potentials of our country further and stronger. Of course, taking into account the benefits of full mem-bership in the chamber associations at the global and European level it has allowed us to expand the range of our services easier and in the right way in line with the needs of modern business – he says.

Mr. Mijuskovic has concluded that in the forthcoming period the Chamber will continue to act in accordance with the priorities and needs of the economy and will always be a strong support to its members in their activities and success which is the essence of the planned economic and social growth and development of Montenegro.

11

Broj 4April 2016.

application.

For the first time in Montenegro, in cooperation with Electro--power industry of Montenegro and the CGES, apart from the ap-plication, M: tel offers cable television and internet-based ADSS technology to customers, in whose development 18 million euros will be invested this year.

Gani Resulbegovic, the laureate for the improvement of manage-ment, is responsible for creating modern tourism product of Ulcinj. The company Real Estate, which he owns and has been success-fully running since 1998 thanks to a special sensibility for mana-gement, is highly prized both among fellow businessmen and nu-merous tourists.

Hotels »Dvori Balsica« and »Palata Venezia« in Ulcinj, ran by the Gani Resulbegovic’s company, have become the representative, authentic and most renowned accommodation facilities on the Montenegrin coast.

An investment, which is now being realized, will complete the exi-sting facilities, which will provide Ulcinj with the most complete tourism product of high quality – says Mr. Andric.

Mr. Resulbegovic is the first tenant of a private beach on the Mon-tenegrin coast, is responsible for creating a modern tourism pro-duct of Ulcinj in several directions. He is an active member of the Tourism and Hospitality Association Board of the CEM and Head of the Department of tenants of beaches in the Montenegrin Tou-rism Association. He has won many awards for his contribution to the business both in the country and abroad.

On behalf of the award winners

On behalf of the award winners, Sanja Calasan, executive direc-tor of the Brewery Trebjesa, expressed her gratitude towards the Chamber.

- This award is a result of the work and dedication of all the emplo-yees at the Brewery Trebjesa who are responsible for being ran-ked as the most successful companies. Receiving this Award in the year of jubilee, 120 years of brewing industry in Montenegro is also very important for us. Since the establishment in the then Principality of Montenegro until today, from a small local brewery, Trebjesa has become a reputable company recognized at an inter-national level - she says.

She congratulated the other laureates - companies M: tel, Societe Generale Bank Montenegro and Mr. Gani Resulbegovic.

- The Chamber of Economy, which has presented us these impor-tant awards, is the institution of the economy and a place where numerous activities are being articulated in the best interest of the economy. Therefore, the support of Chamber of Economy, which contributes to our better and more successful business, is very im-portant for us. This particularly reflects in the tendency that entre-preneurs and companies in Montenegro, despite the complex eco-nomic situation, do not give up development and investment and thereby increase competitiveness in the region and beyond. Once again, I would like to express my gratitude for your trust and hono-ur which this award provide to the laureates. I would like to point out that this Award is also a stimulus and obligation to contribute to the development of the Montenegrin economy along with the Chamber of Economy of Montenegro – says Ms. Sanja Calasan.

Laureates

The Chairman of the CEM Board for the Awards Zeljko Andric explained the decision that this year’s laureates are Brewery Tre-bjesa, Societe Generale Bank Montenegro, M:tel and Mr. Gani Re-sulbegovic.

- Brewery Trebjesa is synonymous with reliability, and its most famous brand is one of the favorite products of Montenegrin con-sumers and one of the best export products of Montenegro. The company applies but at the same time sets very high standards of business and is an example of a successful company, which has resisted the challenging economic environment over the decades, and stood firm as a symbol of tradition and quality not only in the city under Trebjesa, but also in the whole Montenegro - says Mr. Andric.

According to him, the Brewery Trebjesa is an example of a su-ccessful company which is a leader in its segment in the domestic market, but also one of the best ambassadors of quality in regional markets. Its most well-known product, Niksicko beer is certainly one of the most popular national brands and export products of our country. With its quality and tradition of 120 years, Niksicko beer shows that the true values are imperishable, and the quality is always the best ambassador. Therefore, Niksicko beer is the holder of the CEM collective trademark Dobro iz Crne Gore.

In the corporate social responsibility, Societe Generale bank Mon-tenegro applies the standards of the Group which operates in 76 countries and with its 148,000 employees it provides services to 30 million customers.

- All its members, including Bank in Montenegro, are trying to be institutions of reference in the relationship with others, both cli-ents and employees as well as the society, adapting its priorities to the local needs and conditions - says Mr. Andric.

In this regard, the Bank has implemented numerous socially re-sponsible activities in health, education, environmental protec-tion, culture, as well as through support to vulnerable groups of society.

The Bank pays special attention to projects which are important for the well-being of the entire population of Montenegro. First of all, it is a support to the health system of Montenegro through do-nations of medical equipment, creating better conditions for the health care of citizens. Through the projects, which support young people, Societe Generale Bank Montenegro intends to promote mobility, exchange of information and improve living conditions, especially for young people with special needs who join in the main stream of society via the inclusion program.

Adapting to the demands of the market, the award winner for the Innovation Mtel has offered a completely new service to the users - Mondo go application. The application is unique in the market of Montenegro in the field of communication and provides almost all types of services a mobile operator can provide.

Mondo go application is the first in the Balkan market (and bey-ond) which provides a personalized experience to the user, and is an operator’s response to the OTT services. It combines different types of services: Mondo, M: call, messages and self care services. Compared with similar applications, Mondo go application pro-vides communication with users who do not have the installed

12

Broj 4 April 2016.

Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa

Pivarino uspješno trajanje duže od vijeka

13

Broj 4April 2016.

govorimo o zaštiti životne sredine. U kontinuitetu modernizujemo proizvodne pogone, a konkurentnost na tžištu obezbjeđujemo i kroz značajne komercijalne investicije.

Glasnik: Pivara je prvo privatizovano preduzeće u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete postprivatizacioni period?

S. Ćalasan: Veoma uspješno. Pivari je privatizacija donijela ne-ophodno osavremenjivanje u svim segmentima poslovanja, iz-uzetno visoke standarde najvećih pivarskih grupacija i nova iz-vozna tržišta za naše proizvode. Takođe, potrošači su dobili veću mogućnost izbora, jer je asortiman proizvoda koje nudimo u Crnoj Gori značajno proširen distribucijom nekih od najpoznatijih svjet-skih pivskih brendova. Uz sve ovo, moram istaći da Pivara „Trebje-sa“, iako dio globalne korporacije, zadržava svoju lokalnu poseb-nost, što prepoznaju i naši potrošači.

Glasnik: Radite u sklopu velikih inostranih poslovnih sistema i godinama se dobro snalazite. Koliko je bilo teško uspostaviti ko-relaciju između našeg i njihovog načina rada? I koliko ste od njih naučili?

S. Ćalasan: Pivara Trebjesa je prva privatizovana kompanija u Cr-noj Gori i već 19 godina posluje pod okriljem najvećih svjetskih pi-varskih kompanija, danas u sastavu američko-kanadske kompa-nije Molson Coors. Period od privatizacije do danas omogućio nam je da kroz razmjenu i primjenu najsavremenijih praksi poslovanja učvrstimo i zadržimo lidersku poziciju na tržištu Crne Gore.

Moram priznati da smo sve politike, procedure i sisteme rada po kojima danas poslujemo, a koje su sa sobom donosile pivarske grupacije u čijem sastavu smo poslovali implementirali u potpu-nosti i bez posebnih poteškoća, shvatajući sve prednosti koje nam one donose.

Danas je Trebjesa kompanija u kojoj se primjenjuju jednaki stan-dardi u organizaciji cjelokupnog poslovanja kao i u svim pivarama grupacije Molson Coors, što nas i čini jednom od najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori.

Glasnik: Da li bi komentarisali poslovne rezultate u prošloj i očeki-vanja u godini jubileja?

S. Ćalasan: Poslovni rezultati u prošloj godini bili su na nivou pla-niranih i očekivanih. Prodaja je na nivou 400 hiljada hektolitara piva, od čega je skoro petina izvoz, najviše u zemlje regiona. To nas posebno hrabri, jer u periodu opšteg pada tržišta piva osvajanje no-vih tržišta nije lak zadatak. Tokom 2015. godine rasla je i ukupna prodaja, ali i finansijski pokazatelji. Očekivanja za 2016. godinu su da bude još bolja od prethodne. Uz novi proizvod, Onogošt pivo, i dobro obavljene pripreme, nadamo se da će nas i vrijeme poslužiti dobro, te da će ljetnja sezona koja najviše utiče na naše ukupne rezultate biti uspješna.

Glasnik: U godini jubileja promovisali ste novi tip piva „Onogošt„.

Kupcima pružiti kvalitetan proizvod, imati zadovoljne zapo-slene i biti pouzdan partner poslovnoj i lokalnoj zajednici, misija je kojoj je Pivara Trebjesa posvećena 120 godina. Uspjeh mjerimo time da naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži izvrsnost. Izvrsnost nije nešto što se završava na pravljenju dobrog piva. To pivo treba da odgovara na potrebe sve zahtjevnijih potrošača, kaže za Glasnik Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa.

Glasnik: Šta Pivaru Trebjesa čini izuzetno velikom i respektabil-nom kompanijom koja je više od vijeka bila zapažen međunarodni privredni akter i »primjer za primjer« ostalim biznis subjektima?

S. Ćalasan: Pivara „Trebjesa“ prošla je dug razvojni put od osniva-nja do danas. Kao začetnik industrije u Crnoj Gori naša kompanija je bila i jedan od glavnih nosilaca privrednog razvoja zemlje. Ono što nas čini primjerom, kako ste rekli, jeste kontinuitet u proizvo-dnji i poslovanju i jasna vizija budućnosti, u svim razvojnim faza-ma kompanije. Naša misija je da iznova oduševljavamo ljubitelje piva. Ova formulacija se vremenom mijenjala, ali je suština bila ista– pružiti kvalitetan proizvod, imati zadovoljne zaposlene i biti pouzdan partner poslovnoj i lokalnoj zajednici.

Glasnik: Često pominjete da uvijek postavljete »visoke ciljeve«, čija je suština da budete uspješniji nego ranije te da primjenjujete izuzetno zahtjevne standarde poslovanja. Sve to Vam sigurno, ite-kako, pomaže da budete zavidno tržišno pozicionirani. Molim Vas prokomentarišite vašu poslovnu politiku.

S. Ćalasan: Za nas uspjeh nije definisan samo pozitivnim poslov-nim rezultatima na kraju godine.Uspjeh mjerimo time da naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži izvrsnost. Iz-vrsnost nije nešto što se završava na pravljenju dobrog piva. To isto pivo treba da odgovara na potrebe sve zahtjevnijih potrošača, kojima treba pružiti i veliku mogućnost izbora. Potrebno je da sa našim proizvodima stanemo uz manifestacije koje bogate kulturni život, da promovišemo neke važne inicijative poput odgovornog konzumiranja alkohola, da kao kompanija podržimo ekološke ini-cijative i prije svega sami budemo ekološki osviješćeni . Sve na-vedeno znači da smo uspješni onoliko koliko smo dobar partner zajednici u kojoj poslujemo.

A da bismo bili to – potrebno je da imamo zadovoljne zaposlene, koji ulažu puno strasti u svoj posao. Vjerujem da nas to svrstava u red uspješnih kompanija, jer zajednički živimo iste vrijednosti i znamo da uvijek možemo napraviti još jedan korak.

Glasnik: Dosta ste investirali u razvoj, ali i u ostale elemente po-slovne politike. Riječ - dvije o tome.

S. Ćalasan: Investicije su jedan od pokretača razvoja. Samo u pro-šloj godini investicije su iznosile četiri miliona eura. Istakla bih da smo riješili problem otpadnih voda iz fabrike, izgradnjom preči-šćivača, što je jedna od najvećih investicija Pivare „Trebjesa“ kada

U Trebjesi se primjenjuju jednaki standardi u organizaciji cjelokupnog poslovanja kao i u svim pivarama u sastavu američko-kanadske kompanije Molson Coors, što je čini jednom od najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori.

14

Broj 4 April 2016.

Molim da kažete nešto o tome kao i o ukupnom asortimanu Pivare Trebjesa.

S. Ćalasan: Onogošt pivo je nastalo u godini jubileja, ali je naše pivo sa najstarijom pričom. Ovo prevashodno proističe iz samog imena piva, koje asocira na ime koje je nekada nosio i grad Nikšić. Na-pravljeno je onako kako bi ga stari pivarski majstori napravili, baš kako bismo oživjeli duh tradicije. Takođe, ovo pivo odgovara na po-trebe potrošača koje su nam se pokazale u brojnim istraživanjima.

Ukupno, u našem asortimanu je sada šest proizvoda. Pored Onogo-šta, tu su Nikšićko Pivo, Nikšićko Tamno, Nikšićko Gold, Nikšićko Cool Limun i Nikšićko Cool Grejpfrut. Uz ova piva koja su izvorno naši proizvodi, Pivara „Trebjesa“, je distributer za neka od najpo-znatijih regionalnih i svjetskih piva, a od 2014. godine u ponudi imamo i britanske sajdere.

Glasnik: Od 1932. godine kada je u Madridu na Svjetskoj izlož-bi kvaliteta Monde selection, nikšićka Pivara dobila prvu zlatnu medalju, nizala su se priznanja za kvalitet, uspješno i društveno odgovorno poslovanje. Ove godine ste laureat Nagrade Privredne komore. Uz čestitke za Nagradu Komore i pitanje koliko vam znači Nagrada najstarije i najbrojnije privredne asocijacije Crne Gore?

S. Ćalasan: Od Pariza do danas imamo preko 80 medalja za kvalitet naših piva, na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Svakako da je nagrada Privredne komore posebno važna. Kada vas partneri predlože za nagradu i prepoznaju vaš uspjeh, onda je to posebna čast i obaveza, da nastavimo da budemo još bolji.

Glasnik: Društveno ste odgovorna komapnija, brinete o razvoju sredine gdje ste pozicionirani. Riječ - dvije o tome.

S. Ćalasan: Veoma nam je važan otisak koji ostavljamo u zajedni-ci u kojoj poslujemo. Društvena odovornost za nas iz Pivare „Tre-bjesa“, je jedna od ključnih stubova kompanije, ali i grupacije kojoj pripadamo. U prvom redu bih izdvojila društvenu odgovornost za-poslenih, koji doprinos daju kroz organizovani Klub dobrovoljnih davalaca krvi, učešće u raznim volonterskim aktivnostima i česte inicijative da oni, kao kolektiv, pomognu organizacijama kojim je to potrebno.

Akcije po kojima smo najprepoznatljiviji su konkurs za finansi-ranje ekoloških projekata NVO, kampanja „Kad pijem ne vozim“ i ekološka akcija „Rock and Recycle“.

Pored ovih incijativa, Pivara je prepoznata po brojnim donacijama. Nastavićemo da odgovaramo na izazove u društvu, jer je to naša obaveza, kako bismo kreirali bolje zajednice, čiji smo i sami dio.

Glasnik: Da li bi htjeli da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pi-tanjima?

S. Ćalasan: Podijelila bih sa čitaocima Glasnika Privredne komore da smo u godini jubileja dobili jedno važno priznanje sa međuna-rodnog nivoa. Nikšićko Pivo u povratnoj ambalaži 0.5l i Nikšićko Pivo u nepovratnoj boci 0.33l nagrađeni su zlatnim medaljama za kvalitet na Međunarodnoj selekciji kvaliteta „Monde Selection 2016“. Institut „Monde Selection“ je osnovan 1961. godine i najpre-stižnija je svjetska organizacija u oblasti kontrole kvaliteta proi-zvoda. Ovo nije prva nagrada za nas od Monde Selectiona, ali u go-dini jubileja ima posebnu vrijednost, baš kao i nagrada Privredne komore Crne Gore.

Providing quality products to customers, having satisfied employees and being reliable partner to the business and local community is the mission which the Brewery Trebjesa has been dedicated to for 120 years. The success is measured by being even more successful next year, because our business requi-res excellence. Striving for the excellence should not be comple-ted by making good beer. This beer should meet the needs of inc-reasingly demanding consumers, says in an interview for Glasnik Sanja Calasan, executive director of the Brewery Trebjesa.

Glasnik: What does brewery “Trebjesa” make extremely big and respectable company which has been a remarkable economic en-tity and a role model to other business entities for more than a century?

S. Calasan: Brewery Trebjesa has gone a long way since its esta-blishment until today. As a pioneer industry in Montenegro, our company has also been one of the main actors of economic deve-lopment of the country. What makes us a role model, as you said, is continuity in production and business operations and a clear vision of the future in all development phases of the company. Our mission is to fill lovers of beer with enthusiasm over and over again. This phrase has been changed over time, but the essence remained the same – to provide a quality product, to have satisfied employees and to be a reliable partner to the business and local community.

Glasnik: You often say that “high goals” have been set, which in es-sence implies to be more successful and to apply very demanding standards of business. Certainly, all this helps you to reach an en-viable market position. Please comment on your business policy.

S. Calasan: For us, success is not defined only by positive busi-ness results at the end of a year. The success is measured by be-ing even more successful next year, because our business requires excellence. Striving for the excellence should not be completed by making good beer. The same beer should meet the needs of inc-reasingly demanding consumers, whom need to provide a large variety of choices.

With our products we need to support the events which enrich cultural life. It is also necessary to promote some important ini-tiatives such as the responsible consumption of alcohol, support environmental initiatives as a company and above all become en-vironmentally conscious. This means we are successful as long as we are a good partner to the community in which we operate.

And in order to achieve this - we need to have satisfied employees, who put a lot of passion in their work. I believe it ranks us among successful companies, because we share the same values and we know we can always make another step forward.

Glasnik: You have made significant investments in the deve-lopment, but in other elements of business policy as well. Can you tell us more details?

S. Calasan: Investments are one of the drivers of development. Only last year, investments amounted to four million EUR. Re-garding the environmental protection, I would like to emphasize that we have solved the problem of waste water from the factory through the construction of the system for waste water treatment, which is one of the largest investments of the brewery »Trebje-sa«. We continuously modernize production facilities and provide competitiveness in the market through significant commercial

15

Broj 4April 2016.

Sanja Calasan, CEO of Brewery Trebjesa

Trebjesa successfully operates for over a centuryTrebjesa is a company which applies the same standards in the organization of the entire business operations as all the breweries within the American-Canadian company Molson Coors. This makes us one of the most successful and most sustainable companies in Montenegro.

16

Broj 4 April 2016.

investments as well.

Glasnik: The brewery is the first privatized company in Montene-gro. What do you think of the post-privatization period?

S. Calasan: I think it was very successful. Privatization has bro-ught to the brewery necessary modernization in all business se-gments, extremely high standards of the largest brewery groups and new export markets for our products. Also, consumers have got more choices, since the range of products which we offer in Montenegro has been significantly expanded with distribution of some of the world's most famous beer brands. In addition, I must say that brewery »Trebjesa«, although a part of a global corporati-on, has retained its local specific quality, which is recognized by our consumers.

Glasnik: You have been operating within the large foreign busi-ness systems and you have been getting along well for years. How difficult was it to establish a correlation between our and their way of work? And how much did you learn from them?

S. Calasan: Brewery “Trebjesa” is the first privatized companies in Montenegro and has been operating under the auspices of the world's largest brewing company for 19 years, now it is a part of the American-Canadian company Molson Coors. Period from pri-vatization to date has provided us opportunity for strengthening and retaining the leading position on the market of Montenegro through the exchange and application of the most modern busi-ness practices. I have to admit that we implemented fully and wi-thout any particular difficulty all policies, procedures and systems of work according to which we do business today, and which had been brought by brewery Groups within which we operate, thus realizing all their benefits.

Today Trebjesa is the company which applies the same standards in the organization of the entire business as in all breweries of Molson Coors group, which makes us one of the most successful and most sustainable companies in Montenegro.

Glasnik: Would you like to comment on business results in the past and expectations in the year of the jubilee?

S. Calasan: Business results in the last year were at the level of planned and expected. The sale has been at the level of 400 tho-usand hectolitres of beer, of which nearly one-fifth was exported, mostly to the countries of the region. It especially encourages us because in the period of general decline in the beer market win-ning new markets is not an easy task. Total sales also grew during 2015, as well as financial indicators. We expect that business re-sults will be even better in 2016 than last year. Along with the new product, Onogost beer and well-made preparations, we hope that the summer season, which has a large influence on our overall re-sults, will be successful.

Glasnik: In the year of jubilee you have promoted a new type of beer “Onogost”. Please tell us more about it as well as the overall range of products of Brewery “Trebjesa”.

S. Calasan: Onogost beer was created in the year of jubilee, but it is our beer with the oldest “story”. This primarily stems from the name of beer, which refers to the former name of Niksic. It is made in the way the old beer masters would make it, just in order to revi-ve the spirit of tradition. Also, this beer was made in line with the consumers’ needs, indicated by numerous studies.

Our range of products includes 6 beers such as Niksicko Beer, Ni-ksicko Dark, Niksicko Gold, Niksicko Cool Lemon and Niksicko Cool Grapefruit. In addition to these beers which are originally our products, brewery »Trebjesa« is a distributor for some of the most famous regional and international beers. Since 2014, we have been offering British ciders.

Glasnik: Since 1932, when Niksic Brewery won the first gold medal on Madrid's quality exhibition Monde Selection, you have received the awards for quality, successful and socially responsible busi-ness. This year you are laureate of the Chamber of Economy of Montenegro. Congratulations on the award of the Chamber. What does the award from the oldest and largest economic association of Montenegro mean to you?

S. Calasan: From Paris to date we have won over 80 medals for the quality of our beers in national and international competiti-ons. Certainly, the award of Chamber of Economy of Montenegro is particularly important. When the partners nominate you for the award and recognize your success, then it is a special honour and an obligation to continue to be even better.

Glasnik: The brewery is socially responsible company, which ta-kes care about the development environment. Could you say a few words about this?

S. Calasan: The impact we make on the community in which we operate is very important for us. The brewery »Trebjesa« considers the social responsibility as one of the key pillars of the company and the group which we belong to. First of all, I would single out the social responsibility of employees, which provide contribution through the organized club of voluntary blood donors, participa-ting in various voluntary activities and launching frequent ini-tiatives to provide the assistance to organizations to which it is necessary.

Activities by which we are most recognized are competition for financing environmental NGO projects, the campaign »Kad pijem ne vozim (When I drink I do not drive)« and ecological action »Rock and Recycle«.

In addition to these initiatives, the Brewery has been recognized by numerous donations. We will continue to respond to the chal-lenges in society, because it is our obligation, in order to create a better community, which we belong to.

Glasnik: Would you like to say anything else which has not been mentioned so far?

S. Calasan: I would like to share with the readers of the CEM’s Gla-snik that we received an important international recognition in the year of jubilee. Niksicko beer in returnable packaging of 0.5l and Niksicko beer in non-returnable bottle of 0.33l were awar-ded gold medals for quality at the International Quality Selection »Monde Selection 2016«. Institute »Monde Selection« was founded in 1961 and is the world's most prestigious organizations in the field of product quality control. This is not the first award for us from the Monde Selection, but it has a special value in the year of jubilee, as well as award of Chamber of Economy of Montenegro.

17

Broj 4April 2016.

Social Impact Award

Biznis ideje za rješavanje društvenih problema

Žiri za dodjelu Nagrade za društvene promjene, širom Evrope poznate kao Social Impact Award, predstavljen je 26. aprila 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Istovremeno, upućen je poziv mladima čije bi ideje za biznis mogle da riješe neki društveni problem da se do kraja aprila prijave na konkurs koji je u toku.

Žiri u sastavu Željko Veljković, koordinator Nagrade za društvene promjene iz Fondacije Dokukino koja sprovodi projekat, Tanja Ra-dusinović, savjetnica predsjednika Privredne komore, Dragana Cr-venica, direktorica Odsjeka za komunikacije ERSTE banke i prof. dr Jelena Žugić, Univerzitet Mediteran, podsjetio je da je Nagrada za društvene promjene, koja se dodjeljuje od 2009, od ove godine namijenjena i mladima u Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini. Riječ je o izboru najboljih ideja za društvene biznise koje se nagrađuju znanjem i početnim kapitalom.

- Nagrada za društvene promjene podrazumijeva višemjesečni proces u kojem materijalna nagrada dolazi tek na kraju, ali je sve ono što tome prethodi ključna vrijednost koju učesnici dobijaju. Širom Crne Gore u toku je niz radionica, na kojima se mladi ljudi, pre svega studenti, upoznaju sa načinima za pretvaranje ideja u prave biznis planove. Do kraja aprila otvoren je i konkurs za prija-vljivanje ideja putem sajta Nagrade za društvene promjene, nakon kojeg će sedam najboljih biti izabrano za finale. Timovi koji uđu u finale dobiće mentorsku podršku vrhunskih menadžera i profeso-ra koji će im pomoći da do najsitnijih detalja razrade planove svog budućeg poslovanja. Tri najbolje ideje dobijaju i dodatne nagrade, početni kapital od 2.000 eura, dalju mentorsku podršku u pokreta-nju posla i priliku da učestvuju na završnom evropskom događaju nagrade za društvene promjene, koji se svake godine održava u Beču – rekao je Željko Veljković.

Privredna komora Crne Gore je partner od početka projekta i pre-ma riječima Veljkovića pruža podršku od velikog značaja.

Tanja Radusinović je izrazila zadovoljstvo zbog učešća u projektu koji u osnovi ima društvenu odgovornost, što Komora tradicional-no baštini. Ona je podsjetila da Privredna komora već pola vijeka dodjeljuje nagrade uspješnim kompanijama, a društvena odgovor-nost je jedna od kategorija koja se vrednuju.

- Ocjenjujući ideje pristigle na konkurs, razmatraćemo kvalitet bi-znis plana, koliko je projekat primjenljiv i prihvatljiv za društvo –

kazala je Radusinović.

Dragana Crvenica je istakla da je Erste fondacija neraskidivo po-vezana sa Nagradom za društvene promjene koja se dodeljuje u 11 zemalja Evrope, a postoji od 2009. godine. Naime ideja je pote-kla sa jednog od najuglednijih ekonomskih univerziteta u svijetu, Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis (Wirtschaftsuniversität Wien), a od početka je podržavaju Erste Fondacija (Erste Stiftung) i bečki Impact Hub.

- ERSTE grupacija u svoj biznis model ugrađuje društvenu odgo-vornost, ne samo kroz korporativnu filantropiju, već na svim nivoi-ma, kroz odnose sa klijentima i prema zaposlenima i široj društve-noj zajednici. Društveno odgovorno poslovanje je danas imperativ za svakog poslovnog subjekta koji želi da ima održivi biznis.– re-kla je Crvenica.

Istakla je da je jedan od razloga zašto ERSTE podržava Nagradu to što je više od 90 odsto ideja kandidovanih u okviru projekta zaživ-jelo u praksi.

- To je velika i jaka referenca za ovaj projekat, jer nije poenta saku-piti mnogobrojne ideje već ih realizovati – kazala je ona, dodajući da je održivost prioritet u vrednovanju ideja.

Prof. dr Jelena Žugić smatra da će studenti biti oduševljeni ovim projektom jer imaju potrebnu kreativnost, entuzijazam i potencijal da realizuju ideje koje će doprinijeti napretku društva.

- Socijalno preduzetništvo je ključni evropski društveni model i motor razvoja ekonomija širom Evrope. Posebnu važnost može imati i na zapadnom Balkanu jer socijalna ekonomija predstavlja jedan od najrelevantnijih modela razvoja. U Crnoj Gori je socijalno preduzetništvo u povoju. Jako je bitno da se uporedo sa biznis pla-novima radi na unapređenju društvenih interesa bilo da je riječ o zaštiti ranjivih grupa, okoline, kulturne baštine, zelenoj ekonomiji i drugom – rekla je Žugić, ističući uvjerenje da će mladi ljudi prepo-znati značaj ovakvih projekata koji rješavaju društvene probleme.

Na konkurs se mogu prijaviti ljudi mlađi od 35 godina. U timovima mogu učestovovati i stariji, kao i srednjoškolci, s tim što je ključni uslov da studenti sa crnogorskih univerziteta čine polovinu tima. Pojedinci koji prijave projektne ideje moraju pripadati studentskoj populaciji.

18

Broj 4 April 2016.

Komoravijesti

Odgovor na opasnosti u sajber prostoru

Seminar u okviru Tempus projekta »Unapr-jeđenje obrazovnog sistema u oblasti sajber bezbjednosti u Crnoj Gori (ECESM)« održan je 8. aprila 2016. u Privrednoj komori Crne Gore. O temi: »Odgovor na opasnosti u saj-ber prostoru« govorio je dr Toomas Lepik, University of Technology, Talin, Estonija.

Podsjetimo da je Estonija najrazvijenija e-država u svijetu. Građanima je putem e-uprave, kroz e-servise omogućena inte-raktivna komunikacija na svim nivoima administracije.

Savremene tehnike poslovanja na svim nivoima i u svim oblastima djelovanja od privrede, uslužnog sektora do države i nje-nih institucija podrazumjevaju primjenu infomaciono-komunikacionih tehnologi-ja koje omogućavaju da rad i poslovanje budu jeftiniji, kvaliteniji, efikasniji i da bo-lje zadovoljavaju zahtjeve korisnika. Nova razvojna faza svetske privrede definisana kao infomaciono društvo upravo na znanju i tehnologiji bazira svoj rad i obezbjedju-je više nivoe konkurentnosti, veće stope ekonomskog rasta i veći broj novih radnih mjesta. U sklopu složenog procesa izgra-dnje takvog društva važan segment pred-stavljaju aktivnosti vezane za realizaciju primjene ICT alata u državnom sektoru ili tzv. izgradnja e-uprave - savremene držav-ne uprave. Komunikacija vlade sa poslov-nim subjektima predstavlja potencijalno najveću mogućnost za povećanje efikasno-sti državne ekonomije, istakao je Lepik

Sastanak sa predstavnicima Poreske uprave

Sastanak sa predstavnicima Poreske upra-ve organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 13. aprila 2016. godine. Raspravljano je o aktuelnim temama iz oblasti poreske po-litike koje se odnose na turizam, građevi-narstvo i trgovinu.

Poseban naglasak stavljen je na registra-ciju djelatnosti izdavaoca privatnog smje-štaja. Ocijenjeno je da treba pojednostaviti

proceduru njihove registracije i tako dopri-nijeti da što manji broj izdavalaca smješta-ja posluje u sivoj zoni. Takođe je ukazano na potrebu da se za smještaj i ugostiteljstvo propišu jedinstvene, snižene stope PDV-a (pet odsto je najniža stopa koju prepoznaje Evropska komisija u ovoj oblasti). Istaknu-to je i da bi bilo korisno da privrednicima bude dostupno uputstvo kako se obračuna-va PDV na smještaj i hranu u hotelima.

U susret ljetnjoj sezoni, privrednici su ukazali na potrebu ubrzanja procedure dobijanja potvrde od Poreske uprave pri zapošljavanju sezonskih radnika, a slično treba uraditi i za njihovu odjavu. Potrebno je, smatraju privrednici, omogućiti da tako-zvani „otvoreni sto“ i dalje postoji u hoteli-ma i restoranima, kao što je praksa u evrop-skim državama. Riječ je o mogućnosti da se fiskalni račun za hotelske i ugostiteljske usluge isporuči gostu prilikom plaćanja, a ne nakon svake porudžbe, što je zakonska obaveza.

Predstavnici sektora građevinarstva ape-lovali su da Poreska uprava doprinese za-štiti proizvođača građevinskih materijala (posebno od kamena) od nelojalne konku-rencije.

Dogovoreno je da se privrednicima olakša pristup bazi podataka Poreske uprave što bi omogućilo njihovo korišćenje za dalje ana-lize. Navedeno je da je za povraćaj PDV-a u praksi potrebno 90 do 120 dana, umjesto propisanih 60, zbog proceduralnih razloga. Predstavnici Poreske uprave su saopštili da se u pravilu poštuje Zakonom predviđen rok od 60 dana, ali postoje izuzeci kada zbog prolongiranja sprovođenja finasijske kontrole ili žalbe poreskih obveznika, taj rok nije moguće ispoštovati.

U cilju prikupljanja detaljnijih podataka I sprovođenja kontrole o naplati poreskih obaveza, analizirana je praksa zemalja re-giona i razmatra se mogućnost uvođenja eletktronske fiskalizacije. Po riječima pri-vrednika, novi sistem elektronske fiskali-zacije je nepotreban, budući da je postojeći sistem dobar i kao takav nedovoljno isko-

rišćen. Osim toga, elektronska fiskalizacija bi predstavljalo novi trošak za privredu.

Tema sastanka je bila i naplata poreza na dobit pravnih lica u vezi distribucije i pla-smana softverskih/računarskih programa. Imajući u vidu specifičnost teme, dogovore-no je organizovanje posebnog sastanka na kojem će biti dato mišljenje u vezi primjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji u praksi stvara nedoumice i probleme.

Konstituisana Grupacija za IT

Grupacija za informacione tehnologije pri Odboru udruženja ICT Privredne komore Crne Gore konstituisana je 26. aprila 2016. godine.

Za predsjednicu Grupacije izabrana je Sne-žana Ćalasan iz kompanije S2B, a za za-mjenika Branimir Bukilić, Data Design.

Grupacija koja ima 21 članicu, u novom sa-zivu je formirana na inicijativu kompanija Jugodata, Čikom, Digit Montenegro, Mon-tex Elektronika, Chip computers, Montora, S&T - članica Odbora ICT.

- Nama iz sektora informacionih tehnolo-gija potrebno je operativnije i fleksibilnije tijelo koje bi se po potrebi češće sastajalo i raspravljalo o usko specijalizovanim pro-blemima koji ne opterećuju komunikacio-ne kompanije, pa bi tako i rad Odbora uči-nili efikasnijim – kazao je Vladan Tabaš, direktor Čikoma.

Inicijatori smatraju da IT nije prepoznat kao privredna grana, niti se pominje kao uređen i statistički obrađen i definisan dio neke druge grane privrede, što dovoljno govori o poziciji u kojoj se ove kompanije nalaze. IT kompanije u privredi Crne Gore učestvuju sa zanemarljivim prihodima koji nijesu statistički obrađeni, a kreću se

19

Broj 4April 2016.

po procjeni inicijatora oko 1,5% BDP Crne Gore. Činjenica je da ne postoji precizna statistika o broju IT kompanija u Crnoj Gori (a računa se da ih ima od 200 do 300), bro-ju zaposlenih u njima, prihodima, profilu specijalista kojima raspolažu, vrsti roba i usluga koje prodaju itd. dovoljno govori da postoji neophodnost da se stanje u ovom sektoru privrede uređuje intenzivnije u ci-lju održanja poslovanja.

Mogućnosti ekonomske saradnje sa Maltom

Delegacija Republike Malte koju je vodio parlamentarni sekretar za konkurentnost i ekonomski razvoj u Ministarstvu za ekonomiju, ulaganje i mali biznis Jose A Herrera, posjetila je 20. aprila 2016. godine Privrednu komoru i sa potpredsjednikom Stankom Zlokovićem razgovarala o mo-gućnostima jačanja saradnje između dvije ekonomije. Ocijenjeno da je veoma važno ojačati diplomatske i ekonomske odnose između Crne Gore i Malte.

S obzirom na to da su u toku integracioni procesi naše zemlje u EU, gosti su prenijeli pozitivna iskustva članstva Malte koje traje već 11 godina.

- Male zemlje mogu dosta dobiti od član-stva u Evropskoj uniji ukoliko umiju da iskoriste mogućnosti koje se nude. Naše iskustvo u EU je dobro, jer smo uspjeli da privučemo značajne strane investicije, go-tovo eliminišemo nezaposlenost i spusti-mo deficit na ispod tri odsto. Ekonomski rast u prošloj godini Malte je iznosio 6,3 odsto. Osnov naše diverzifikovane privrede su usluge u turizmu, finansijama, pomor-stvu, a značajno razvijamo poslovne zone, zdravstveni turizam i obrazovanje, naroči-to ovo posljednje jer je znanje osnov našeg progresa – rekao je Herrera.

On je podsjetio da odnosi Crne Gore i Malte dobijaju na intenzitetu u sektoru energeti-ke, zahvaljujući malteškoj investiciji u vje-troelektranu na Možuri, vrijednoj više od 80 miliona eura. Herrera je izrazio nadu da će još projekata poput ovog biti realizovano u

budućnosti, preko kojih će poslovne veze dvije zemlje dodatno dobiti na snazi.

Potpredsjednik Komore Zloković je istakao da u Crnoj Gori postoji konsenzus o znača-ju integracija naše države.

- Crna Gora nema dilemu o putu ka Evrop-skoj uniji – kazao je Zloković. Upoznao je goste da su prioritetne grane razvoja naše ekonomije turizam, poljoprivreda i energe-tika, ali i podsjetio na nekadašnju uspješnu saradnju u oblasti brodogradnje ove dvije države. Posebno je izrazio interesovanje za iskustva Malte u vezi sa korišćenjem solarne energije koja je u toj državi veoma zastupljena.

Sastanak Eurochambres-a u Rimu

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir MIjušković učestvovao je na sa-stanku EUROCHAMBRES-ove grupe komo-ra javnog prava, koji je održan je 13. aprila u sjedištu Unije komora Italije u Rimu. Mar-tin Wansleben, director Savezne njemačke komore i predsjedavajući ove Radne grupe naglasio je važnost snažnog povezivanja komora, kako bi u vrijeme evropske krize i čestih terorističkih napada komorskim djelovanjem uspjeli zadržati ekonomske aktivnosti na adekvatnom nivou.

Predsjedavajući EUROCHAMBRES-a, Ri-chard Weber upoznao je učesnike skupa sa susretima koje je imao u Krakovu sa preds-jednikom Komore Poljske u svjetlu promje-mne Zakona o komori u toj zemlji.

Predsjednik Privredne komore Srbije, Mar-ko Čadež predstavio je novi Zakon o ko-morama koji je izglasan krajem prethodne gosine, a stupiće na snagu 1. januara 2017. godine.

Jedna od važnih tema kojom se skup bavio bila je način integrisanja izbjeglica, te ak-tivnosti koje je Komora Njemačke planirala i realizuje u ovoj sferi.

Visoki predstavnici Komora članica Radne grupe iznijeli su podatke o ekonomskoj

situaciji u svojoj zemlji, kao i predstavili nove usluge koje realizuje za svoje članice. Razmjena ove vrste informacija omoguća-va da se na dođe do novih ideja koji bi to inovirani servisi mogli biti razvijeni sa ci-ljem da koriste privredi. Novu saradnju po-trebno je podsticati na području digitaliza-cije, zaključak je sastanka. Digitalizacija je tema koja se ne odnosi samo na poslovnu zajednicu, već i komore. U ovom trenutku, mnoge od komora pokušavaju pružiti više digitalnih usluga koje se nastoje prilagoditi novim potrebama malih i srednjih predu-zeća. Stoga tokom 2016. godine treba or-ganizovati poseban sastanak na ovu temu.

Saradnja Privredne komore i Asocijacije menadžera

Privredna komora Crne Gore i Asocijacija menadžera Crne Gore sklopile su 25. aprila 2016. godine Sporazum o saradnji. Spora-zum su potpisali predsjednici Velimir Mi-jušković i Budimir Raičković.

U Sporazumu je navedeno da Privredna komora i Asocijacija menadžera dijele za-jedničke vrijednosti i ciljeve, usmjerene na promociju i poboljšavanje privrednog am-bijenta i ekonomske saradnje među privre-dnim subjektima i poslovnim udruženjima.

Saglasne su da će sarađivati na praćenju i unapređivanju privrednih kretanja, pruža-nju stručne pomoći, zajednički učestvova-ti u projektima koje finansiraju domaće i međunarodne organizacije.

Promocija etičkih vrijednosti, standarda korporativnog upravljanja i profesional-ne odgovornosti menadžera i privrednika, članica dvije asocijacije, kao i pomoć te po-drška u uspostavljanju saradnje i poveziva-nja sa ostalim organizacijama, institucija-ma i naučnim ustanovama takođe će biti u fokusu saradnje.

Privredna komora i Asocijacija menadžera radiće na međusobnoj podršci, razmjeni informacija i iskustava na planu međuna-rodne saradnje, evropskih i globalnih inte-grativnih procesa.

20

Broj 4 April 2016.

Komunalna privreda

Saradnja sa Regionalnim vodovodom u fokusu

Saradnja Regionalnog vodovoda i vo-dovodnih i kanalizacionih preduzeća primorskih opština bila je tema sje-dnice Odbora udruženja komunalne privre-de Privredne komore Crne Gore, održane 18. aprila 2016. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vla-dan Vučelić, a raspravi su među ostalima učestvovali potpredsjednik Privredne ko-more Stanko Zloković, Dragan Asanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, zatim direktor Regionalnog vodovoda Go-ran Jevrić i njegov saradnik Dragan Bje-lobrković, prof. dr Mihailo Burić, tehnički direktor JP Vodovod i kanaliazacija Filip Makrid, Gojčilo Obradović iz Vodovoda Budva, Dragan Roganović iz Vodovoda Ko-tor i Miloš Ražnatović iz Vodovoda Cetinje.

Kvalitetno snabdijevanje vodom je uslov ozbiljnog razvoja turizma i ekonomije Crne Gore, rečeno je na sjednici.

Ocijenjeno je da vodosnabdijevanje crno-gorskog primorja treba posmatrati kao je-dinstven sistem koji čine Regionalni vodo-vod i šest lokalnih - u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Tivtu Ulcinju i Baru, čiji odnosi se konstantno unapređuju.

Na sjednici Odbora udruženja ener-getike i rudarstva Privredne komo-re Crne Gore, održanoj 1. aprila 2016. godine, pokrenuta je inicijativa za formira-nje grupacije kompanija koje se bave dis-tribucijom nafte i njenih derivata, a razma-trane su realizovane investicije u Rudniku mrkog uglja u Beranama i planovi razvoja te kompanije.

Prezentaciju Rudnika mrkog uglja u Bera-nama imala je Jovanka Bogavac, njegova tehnička direktorica, koja je kazala da su geološke rezerve ovog ugljenog basena procijenjene na 156 miliona tona, s tim što bi se daljim istraživanjima mogao povećati njihov nivo.

- Rudnik je 2014. godine privatizovalo pri-vredno društvo »Metalfer« iz Sremske Mi-trovice, koje je osnovano u Londonu prije 23 godine, a u Srbiji uspješno posluje u sektoru metalurgije, rudarstve i energetike, rekla je Bogavac.

Ona je navela da je Rudnik u vrijeme pre-uzimanja bio u veoma lošem stanju, svi objekti i oprema bili su krajnje zapušteni i van funkcije. Upornošću i predanošću me-nadžmenta nabavljena je značajna količi-na nove opreme i proizvodnih materijala, obezbijeđeno stabilno snabdijevanje repro-materijalom i uspostavljeno napajanje ele-ktričnom energijom. Veliku pomoć u ovim poslovima pružili su im Vlada Crne Gore, Elektroprivreda, kao i partnerske slovenač-ke i srbijanske kompanije.

- Rad u Rudniku je pokrenut u januaru 2015. i u toj godini je proizvedeno 18.000 tona uglja, kazala je tehnička direktorica.

Sada se radi u tri smjene, zaposleno je 140 radnika, a ugalj prodaju TE Pljevlja i indu-strijskim potrošačima u Crnoj Gori i Srbiji. Bogavac je kao jedan od krupnih problema u radu istakla nedostatak kvalifikovane ra-dne snage, koju, kako je rekla, niti možemo školovati, niti uvesti. Primjenom savreme-nih metoda u eksploataciji uglja, moderni-zacijom tehnologije i transporta i upošlja-vanjem većeg broja kvalifikovanih radnika proizvodnju bi bilo moguće povećati na 200.000 tona godišnje.

- Time bi stvorili preduslove za izgradnju energetskog bloka u Beranama snage do 50MW, Termoelektrane illi Termoelektrane - Toplane, rekla je ona.

Uglješa Vučinić, izvršni direktor Rudnika mrkog uglja u Beranama je kazao da je u narednih sedam-osam godina obezbijeđe-na proizvodnja na tzv. »polju C«.

Članovi Odbora su saglasni da je neopho-dno napraviti sveobuhvatnu tehno-eko-nomsku analizu sistema vodosnabdije-vanja i odvođenja otpadnih voda za cijelu državu. Pozdravljena je opredijeljenost Re-gionalnog vodovoda da poveća kapacitete jer je to dodatni potencijaln razvoja u ovom sektoru.

Bez sistemskih zakona teško je napraviti značajan iskorak u ovoj oblasti, pa Privre-dna komora apeluje da se regulativa do-nese, a da se prilikom njene izrade uvaže sugestije privrednika.

Zaključeno je da je neophodno kroz zakon-sku regulativu predložiti uspostavljanje re-gulatora i metodologije cijena usluga vodo-snabdjevanja i usluga odvođenja otpadnih voda.

Neophodno je ući u podizanje performan-si vodovodnog sistema, što podrazumijeva smanjenje tehničkih gubitaka i povećanje efikasnosti, te iziskuje investicije.

Poslovanje se mora uskladiti sa standardi-ma kvaliteta HACCP, ISO 9001 i 22000, i ako se sve to uradi, problemi će u velikoj mjeri biti riješeni, zaključio je Odbor komunalne privrede.

21

Broj 4April 2016.

Energetika i rudarstvo

Rudnik u Beranama povećava proizvodnjuUgalj iz Berana mogao bi naći kupce u Srbiji, koja jeveliki uvoznik ovog energenta.

- Sada radimo na procesu izrade tehno ekonomskog elaborata za »polje D« kojem, prema procjenama, gravitira rezerva od četiri mi-liona tona, kazao je Vučinić.

U cilju realizacije ovog projekta već su komunicirali sa Rudarsko--geološkim fakultetom, a sa Rudnikom Trbovlje, koji je u stečaju, pregovoraju o kupovini opreme.

On smatra da bi Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, Termoelektrana i Privredna komora, na području opština od Pla-va i Gusinja do Bijelog Polja trebale da iznađu rješenje za izradu manjeg termo-energetskog postrojenja koje bi se lociralo na mje-stu nekadašnje Fabrike celuloze, jer tamo postoji kompletna in-frastruktura. Već pregovaramo sa potencijalnim investitorima, a i posjetili smo neke fabrike poput one u Katovicama gdje se sago-rijeva otpad, biomasa i proizvodi električna energiju. Ovakvo po-strojenje nije skupo, kaže on, i dodaje da bi ono bilo značajno zbog veće stabilnosti energetskog sistema na području sedam opština, a njime bi riješili i problem otpada u Beran selu, kaže Vučinić. Ugalj iz Berana mogao bi naći kupce u Srbiji gdje se uvoze velike količi-ne iz drugih zemalja, zaključio je on.

Po mišljenju Luke Jovanovića, predsjednika Odbora, veoma dobro je što je Rudnik pokrenut jer se niko ko ima takvu sirovinu ne od-riče nje. Na sličnom fonu govorio je i Ratomir Stanić, pozdravivši

pokretanje proizvodnje, ali i razvojne planove menadžmenta ovog rudnika. On je dodao da ovim investicionim projektima podršku treba da daju nadležne institucije jer nigdje nema viška energije, ona uvijek ima tržište.

Članovi Odbora su ukazali na značaj kontinuiranog praćenja izra-de pravnih akata koji se odnose kako na sektor energetike, tako i svih onih koji imaju uticaja na poslovni ambijent.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić, s tim u vezi je ukazao na činjenicu da evropske integracije zahtijevaju brzo donosenje mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata.

- U Komori punu pažnju posvećujemo tim značajnim aktivnosti-ma i kontinuiranom praćenju rada na legislativi u svim oblasti-ma privrede. Takođe tokom javnih rasprava o zakonima dajemo predloge, sugestije i komentare. Aktivnosti vezane za donošenje akata pratimo u svim fazama, uključujući i učešće u radu skup-štinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kada to potrebe nalažu, rekao je potpredsjednik.

Saveljić je podsjetio da privrednici preko odbora udruženja na naj-bolji način mogu učestvovati u tom procesu, ukazujući na nedo-statke u legislativi koje prepoznaju kao prepreke poslovanju pri-vrede i predlažu mjere za otklanjanje takvih barijera.

22

Broj 4 April 2016.

Šumarstvo, drvna industrija, grafička i izdavačka djelatnost

Drvnu sirovinu prerađivati u Crnoj Gori

Odbor Udruženja šumarstva, drv-ne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 6. aprila 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budvi, raz-matrao je Informaciju o poslovanju predu-zeća iz ove oblasti za 2015. godinu, Program gazdovanja šumama za 2016. i primjenu Pravilnika o doznaci stabala, načinu prije-ma, obilježavanja i porijekla drvnihsorti-menata kao i Pravilnik o izmjenama pravil-nika o visini naknade za doznaku stabala, premjer i žigosanje drvnihsortimenata i iz-radu izvođačkog projekta. U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume.

Predstavnici privrednih društva su inici-rali da se drvna sirovina usmjeri prema preduzećima koja obavljaju proizvodnu djelatnost u količini koja im je potrebna za normalno odvijanje procesa proizvodnje, a ne preduzećima koja se bave preprodajom i izvozom drvnih sortimenata. S tim u vezi, podsjetili su da podaci o robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju da se iz godine u godinu povećava izvoz sirovine, dok domaći proizvođači nemaju input za preradu. U cilju rješavanja ovog problema, predloženo je da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda Upra-ve za šume, kako za državne tako i za priva-tne. Takođe je neophodno pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe i primijeniti Ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i izgra-

dnju i održavanju šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u pre-rađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore.

Na osnovu podataka Uprave za šume, proi-zvodnja drvne mase u 2015. godini, iznosila je 467.422m3, od čega četinara 334.712m3 i lišćara 132.710m3, i veća je za 22,43% u odnosu na 2014., u kojoj je proizvodeno 381.783m3, od čega četinara 278.969 m3, i lišćara 102.814m3.

Programom gazdovanja u državnim i pri-vatnim šumama za 2016. godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja može biti predmet korišćenja u tekućoj godini iznosi 701.788 m3 bruto drvne mase. U ovu količi-nu uključena je: drvna masa koju je Upra-va za šume planirala za korišćenje putem koncesija ili jednogodišnjih ugovora za 2016.; potom drvna masa koja nije ugovo-rena niti realizovana od koncesionara kao i ona koja je predviđena planskim doku-mentima za sječu, ali koju Uprava za šume nije učinila operativnom za korišćenje. (izvršila doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke projekte).

U državnim šumama u 2016. godini, plani-rano je korišćenje 565.192 m3 bruto drvne mase, a u privatnim 136.596m3. U državnim šumama planirana je sječa od 565.192m3 bruto drvne mase, i to za redovne sječe 340.055m3, od toga četinara 206.341m3 i li-šćara 133.714m3, a za snadbijevanje stanov-ništva u ruralnim područjima 63.229m3.

Prema ovim količinama očekivani prihod iznosi 7,4 miliona eura.

Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni sa inostranstvom za 2015. godi-nu, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 119,70 milona eura, što predstavlja 15,3 % ukupnog uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namje-štaj i to u vrijednosti 35,97 miliona eura. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinske hartije, kartona za pisanje i štam-panje i sl. i to 11,4 miliona i uvoz štampe (poštanske razglednice, kalendari i sl.) u vrijednosti 1,7 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36 miliona eura. Drveta je ukupno iz-vezeno 30 miliona eura, a uvezeno 22,8 mil. eura. U strukturi izvoza najviše je izvezeno rezane građe u vrijednosti od 18,3 miliona eura, sirovine je izvezeno 10,7 miliona što je u odnosu na 2014. godine više za 32,1%.

Na sjednici Odbora najviše pažnje je po-svećeno primjeni nedavno usvojenog Pra-vilnika o doznaci stabala, načinu prijema, obilježavanja i porijekla drvnihsortimena-ta, jer ih je po ocjeni Odbora, nemoguće pri-mijeniti u praksi kad je riječ o otpremi zato što su u suprotnosti zahtjevi koncesionara i Uprave za šume. Koncesionari predlažu da Uprava za šume vrši otpremu drvnih sortimenata i izdaje otpremnicu za preuze-tu sirovinu, a ne koncesionar.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade za vršenje doznake stabala, pre-

23

Broj 4April 2016.

mjer i žigosanje drvnih sortimenata i iz-radu izvođačkog projekta koji je donešen krajem 2015. godine, a koji je predvidio da se obračunavaju takse na izvoz sirovine još nije primijenjen, sirovina se nesme-tano izvozi, i to u situaciji kad domaćim proizvođačima nedostaje sirovina za proi-zvodnju. Zato je predlažena hitna primjena pomenutog pravilnika.

Tokom aprila počeće javne rasprave o da-vanju šuma na dugoročno korišćenje, na-kon čega će uslijediti javni poziv za dava-nje šuma za korišćenje za 2016. godinu.

Odbor je donio Odluku o osnivanju grupaci-je za grafičku i izdavačku djelatnost.

Nakon svestranog sagledavanja poslova-nja, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslov-nog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, Odbor je, između ostalog, predložio: da je potrebno na vrijeme uradi-ti šumsko privredne osnove u područjima gdje su istekle, potom, analizu i ocjenu po-stojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat pred-viđeni obim sječa za duži period, a korisni-ci šuma imali uvid o tome čime raspolažu i realno uskladili svoje planove.

Konstatovano je i da u pozivima za postu-pak javne nabavke treba predvidjeti struč-no tehničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača, odnosno unijeti dozvoljene specifičnosti daju prednost domaćim proi-zvodnim preduzećima. Dosadašnjim krite-rijumima za raspodjelu sirovine nije defini-sana njena “maksimalna zapremina” koja se može dodijeliti na preradu proizvodnim preduzećima u odnosu na broj zaposlenih i raspoložive tehničko-tehnološke kapacite-te. Stoga je potrebno redefinisati Pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumi-ma, koje treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma.

Najnovije mjere koje se odnose na određi-vanje visine naknada za premjer i žigosa-nje drvne mase namijenjene izvozu treba što prije primijeniti, time bi se značajno smanjio izvoz sirovine.

U kontekstu evropskih integracija i po-većanja izvoza gotovih proizvoda, potrebno je pokrenuti proces sertifikacije šuma, čime se potvrđuje da su proizvodi od drveta pro-izvedeni odgovornim gazdovanjem šuma-ma, što će omogućiti našoj drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište.

24

Broj 4 April 2016.

Špediteri

Unaprijediti ambijent za poslovanje

Odbor udruženja špeditera podnijeće nadležnim organima inicijative u vezi sa smanjenjem troškova zakupa na gra-ničnim prelazima, elektronskim vođenjem trgovačke knji-ge, izmjenom Pravilnika o vođenju evidencije nabavke i prodaje roba i trgovinskih usluga. Iniciraće i izmjenu Carinskog zakona, da bi se omogućilo istupanje robe u vazdušnom saobraćaju sa putnikom, uz podnošenje deklaracije i fakture, a bez podnošenja manifesta, rečeno je na sjednici Odbora 4. aprila 2016. na kojoj je razmatran ambijent za poslovanje špeditera i predlozi za njegovo unapređenje.

Članovima Odbora prezentovani su digitalni sertifikati e-servis Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, kao i sertifikat Excelent SME.

U radu sjednice učestvovali su Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Stevan Ljumović, generalni direktor Direktorata e-uprave Ministarstva za informaciono društvo i te-lekomunikacije, Vesna Simonović, iz istog ministarstva i Andrea Vujačić, Pošta Crne Gore i privrednici.

Na sjednici su akcentovane realizovane aktivnosti Privredne ko-more Crne Gore kojim je doprinijela unapređenju uslova za po-slovanje u ovoj oblasti. Na predlog članova Udruženja špeditera organizovana je radionica sa predstavnicima nadležnih državnih organa o primjeni Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a. Upućene su inicijative za izmjenu Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na označavanje

mineralnih ulja i Uredbe o uslovima za obavljanje poslova zastu-panja pred carinskim organom, te Pravilnika o posebnim mjerama carinskog nadzora i postupka za robe koje se koriste za snabdije-vanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju. Raspra-vljano je o rješavanju problema ekskluzivnog prava pretovara kon-tejnera i generalnih tereta na području barske luke. U okviru Dana otvorenih vrata sa Upravom carina razmotrene su elektronska provjera EUR 1 iz Turske putem web aplikacije, primjena Uredbe za sprovođenje Carinskog Zakona u dijelu koji se odnosi na ozna-čavanje/izdvajanje carinske od necarinske robe, kao i sprovođenje carinskog postupka za stavljanje robe u slobodan promet u Putnič-kom terminalu Bar. Konstatovano je da će dugo zadržavanje robe zbog provjere sertifikata biti otklonjeno primjenom novih aplika-tivnih rješenja kao i da će se voditi računa o troškovima držalaca skladišta prilikom odvajanja carinske i necarinske robe.

Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa potreba-ma privrednika na granici Dobrakovo ima negativne posljedice na njihovo i poslovanje luke u Baru, smatraju špediteri, i ovaj problem posebno dolazi do izražaja u slučajevima kada je riječ o pregledu robe kratkog roka trajanja. Takođe, ukazuju da još uvijek postoje primjeri neujednačene prakse sprovođenja određenih propisa u različitim carinarnicama.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je podsjetila da je, sagledavajući uslove poslovanja, Odbor Udruženja špeditera od osnivanja 2010. godine ukazivao na potrebu prilagođavanja ra-

25

Broj 4April 2016.

Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa potrebama privrednika na granici Dobrakovo

ima negativne posljedice na njihovo i poslovanje luke u Baru.

dnog vremena inspekcijskih službi, imajući pritom razumijevanje jer su za to nedostajala potrebna sredstva.

Prisustvo inspektora na graničnim prelazima, mimo radnog vre-mena, način je za kratkoročno prevazilaženje ove situacije, dok bi cjelodnevna pokrivenost najprometnijih prelaza značajno unapri-jedila poslovanje svih preduzeća koja se bave spoljnom trgovinom, smatra ona.

Radovan Radulović, predsjednik Odbora okarakterisao je na sje-dnici iznijete predloge izuzetno značajnim i saopštio da će se Od-bor njima, kao i do sada, baviti kontinuirano i sveobuhvatno.

Digitalni sertifikat e-servis Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije predstavili su Stevan Ljumović i Vesna Simo-nović iz Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije.

Elektronska uprava omogućava komuninikaciju između građana i privrede, sa jedne strane i državne uprave, sa druge, rekao je Lju-mović.

- Portal koji u Ministarstvu postoji pet godina pruža niz različitih usluga. Mi smo tu da privrednicima pomognemo da lakše posluju i unaprijede komunikaciju sa državnom upravom, naveo je on. Sve tehničke mogućnosti postoje da na portalu e-uprava napravimo servis koji je namijenjen špediterima, to je naša obaveza kao i da omogućimo oficijelnu komunikaciju između, u ovom slučaju, špe-ditera i Veterinarske uprave. Vaša prijava upućena Veterinarskoj upravi daje mogućnost da oni mogu odmah da vam odgovore - re-

kao je on.

Prema njegovim riječima ovo može pomoći i kod uspostavljanja sličnih servisa u odnosu na bilo koji državni organ kojem se pod-nose zahtjeve identifikovane preko sertifikata.

Vesna Simonović, glavni administrator na portalu e-uprava, pre-zentovala je njegove elektronske servise kojih je 165. Ona je rekla da na ovaj način svaki građanin ili kompanija može da pronađe informaciju bez odlaska u državne organe, kao i da uvijek imaju informacju u kojoj fazi je realizacija njihovog zahtjeva.

U Crnoj Gori postoje dva sertifikaciona tijela za izdavanje kvalifi-kovanih digitalanih certifikata. To su Ministarstvo za informacio-no društvo i telekomunikacije koje izdaje digitalne sertifikate za potrebe državne uprave i Pošta Crne Gore kao javno sertifikaciono tijelo za građane i pravna lica u.

- Od početka rada Sertifikacionog tijela Pošte, 2010. godine, do da-nas, izdato je blizu 7.000 sertifikata - rekla je Andea Vujačić, pred-stavnica ove kompanije.

Ona navodi da je ovaj sertifikat digitalni identifikacioni dokument jer sadrži podatke o njegovom korisniku kao i izdavaocu. Omo-gućava bezbjednu razmjenu informacija putem interneta i na-mijenjen je svim učesnicima elektronskog poslovanja - fizičkim i pravnim licima, a upotreba mu je višestruka.

26

Broj 4 April 2016.

Trgovina

Niske cijene štete trgovini, proizvođačima i državi

Cijene u Crnoj Gori se formiraju u skladu sa propisima i kon-trole državnih organa do sada nijesu dokazale prisustvo dampinga. Borba niskim cijenama između trgovačkih la-naca je rezultat pozicioniranja na tržištu. Takva situacija je na duži rok neodrživa i naročito ugrožava domaće proizvođače, pa je potrebno da se što prije okonča, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, održanoj 15. apri-la 2016. godine.

Tema Unutrašnje tržište – cijene, konkurencija, siva ekonomija, bila je fokusu Odbora, a raspravljano je i o rezultatima u sektoru tr-govine ostvarenim u 2015. godini, Kodeksu ponašanja trgovačkih, profesionalnih i udruženja potrošača u elektronskom poslovanju, te o sertifikatu SME Excellent.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u nje-nom radu su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomije, Agencije za zaštitu konkurencije, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave Crne Gore.

Cijene

Podsjetimo, od sredine decembra prošle godine na crnogorskom tržištu se pojedini proizvodi prodaju po niskim cijenama (nižim i od nabavnih), što je rezultat oštre konkurencije. Riječ je o strate-giji trgovaca (loss leader strategy) da na izabranim proizvodima ostvaruju gubitak, privlače pažnju potrošača i ostvaruju zaradu na drugim artiklima. U tim uslovima domaći proizvođači ne mogu biti konkuretni i teže mogu plasirati i naplatiti svoj proizvod. Rezultat je šteta po trgovinske lance i pad proizvodnje.

Prema riječima Danijele Gačević iz Ministarstva ekonomije, Crna Gora da bi spriječila nefer trgovinu može uvesti antidampinške, kompenzatorne te mjere zaštite od prekomjernog uvoza i zaštite ravnoteže platnog bilansa.

- Mehanizmi postoje, privrednici u Vladi imaju partnera i predu-zećemo sve mjere koje prepoznaju međunarodna pravila i zakon-ski okvir –