20/200821. svibnja 2008.

Otvorena jubilarna godina proslave 350 godina

franjevaca u Èakovcu

Proslava otvorena podizanjem jubilejskih zastava

ispred franjevaèkog samostana i crkve Sv. Nikole u

Èakovcu, predavanjem o povijesnom trenutku dolaska

franjevaca u Èakovec te sveèanim misnim slavljem

Godina sv. Kvirina

Biskup Župan vjernicima Krèke biskupije uputio

pastirsko pismo "O svjedoèenju za Krista kršæanskim

životom"

Zapoèelo 16. hodoèašæe hrvatske vojske i policije u

Lurd

Nakon misnog slavlja koje je na Zagrebaèkom

velesajmu predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac

hrvatski hodoèasnici otputovali u Lurd gdje sudjeluju u

50. meðunarodnom vojnom hodoèašæu

"Pomognite ovom narodu da konaèno doðe do

cjelovite istine"

Misno slavlje središnje komemoracije 63. obljetnice

blajburške tragedije na Blajburškom polju predvodio

hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk s

desetak tisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Hrvatske i

Bosne i Hercegovine

Deveto Papino putovanje u Italiji

Benedikt XVI. pohodio ligurijske dijeceze Savonu i

Genovu

Domovinske vijesti

Pula: 110. obljetnica crkve Gospe od mora

Hrvatski Caritas uputio 100.000 kuna u Mianmar

Sjednica Vijeæa HBK za obitelj

10. obljetnica smrti Azre-Kristine Ljumanoviæ

Susret nuncija Cassarija i premijera Sanadera

Sjednica Glavnog odbora za izgradnju CHM na Udbini

Izborni i radni kapitul hrvatskih karmeliæana

Nacionalno hodoèašæe svjetovnih franjevaca u Jalžabet

Biblijsko bdjenje u Puli

Sveæenièko reðenje o. Michaela Paviæa

Obiteljska nedjelja otoka Krka

Nedjelja ruža u Zadru

Poruka biskupa Štambuka na završetku školske i vjeronauène godine

Crkva u Hrvata

Premijer RS i banjoluèki biskup posjetit æe izbjegle banjoluèke Hrvate

U Sarajevu predstavljen zbornik Stoljeæe HKD Napredak

Bleiburg - tragedija i nada

"Zlatna harfa" Banjoluèke biskupije

28. hrvatsko hodoèašæe u marijansko svetište Zwiefalten

Tijelovo neradno i u Bosanskoj posavini

Drugo biskupijsko hodoèašæe Požeške biskupije u Lurd

Inozemne vijesti

Umro kardinal Bernardin Gantin

Papa: U karizmi djevièanstva zrcali se èitavo kršæansko otajstvo

Sveti Sinod preuzeo dužnosti patrijarha

Pokreti i nove zajednice veliki su dar za Crkvu

Prilog dokumenti

Benedikt XVI. s mladima u Genovi

Roman Melodijski - kršæanski Pindar

Domovinske vijesti

Pula: 110. obljetnica crkve Gospe od moraPula, 10.5.2008. (IKA) - Pulska crkva Gospe od moraproslavila je 10. svibnja 110. obljetnicu svog postojanja.Sveèano koncelebrirano misno slavlje predvodio je poreèko-pulski biskup Ivan Milovan u koncelebraciji s mons.Vjekoslavom Milovanom i domaæim župnikom MilanomMilovanom. Na misnom slavlju okupili su se èelniciHrvatskog èasnièkog zbora prevoðeni predsjednikombrigadirom Ljubom Cerovcem. Pozivu su se odazvali ipredstavnici više rodova talijanskih, austrijskih i slovenskihoružanih snaga, a prvi put takvoj sveèanosti u toj crkvinazoèili su predstavnici postrojbe mornarièke pješadijeVanga na èelu sa stožernim narednikom Karlom Godinom.Nakon sveèanoga paradnog ulaska visokih vojnihdužnosnika i polaganja vijenca pred oltar, sve je pozdraviožupnik domaæin, iznijevši nekoliko osnovnih podataka otome zdanju koje nosi ime Gospe od mora. Kamen temeljacpoložen je 1891., za vladavine Franje Josipa I., a o 50.obljetnici vladavine toga habsburškog vladara, crkvu jeposvetio biskup Ivan Flapp. Car Franjo Josip najzaslužniji jeza izgradnju crkve koja je graðena s namjenom mornarièkecrkve, a radove su vodili barun Maximilian Kostelner iarhitekt Natale Tommasi, koji je projektirao i zgraduDržavne njemaèke gimnazije u Puli, današnju zgraduArheološkog muzeja Istre. To zdanje na brežuljku SvetiPolikarp, èiju apsidu i vanjske zidove rese polikromnimozaici donosi stil gradnje koji je mješavina neobizantizma ineoromanike, a svoj su biljeg na crkvi ostavili i arhitektiVon Schmidt i Victor Lunz. Crkva je trobrodna s apsidomsvetištem, kriptom i sakristijom. Na glavnom oltaru odmramora je kip Bezgrešne, a osim toga u crkvi se nalazi i kipIsusa Radnika te ulje na platnu Sv. obitelji. U toj je crkvižupu osnovao biskup Nežiæ godine 1964. Pulska sopranisticaMila Soldatiæ notama Schubertove "Ave Maria" pridonijelaje uvodu u duhovni osjet misnog slavlja. Biskup Milovan sveje pozdravio na hrvatskom i njemaèkom jeziku, izrazivšiželju da ova obljetnica bude prigoda za osjeæaj zajedništva tesjeæanje i molitvu za pokojne. U službi rijeèi, èitanjem suosim župljana sudjelovali i predstavnici Hrvatskogaèasnièkoga zbora. Proslava obljetnice ove najljepše crkveMajke Božje u Hrvatskoj prigoda je da se sjetimo graditelja,župnika i kapelana koji su ovdje djelovali, istaknuo je napoèetku homilije biskup Milovan. Crkva je prije svegaobiteljski dom župe, u crkvi se župna obitelj okuplja uzajedništvu oko stola Rijeèi Božje i oko stola euharistije,rekao je biskup Milovan. Citirajuæi rijeèi blagopokojnogpape Ivana Pavla II., istaknuo je kako je župa pozvana biti"dom i škola zajedništva". U crkvi, graðevini, se takoizgraðuje Crkva koja je zajednica vjernika, a to je posebnoznaèajno u današnjem svijetu otuðenosti, potrebno je ljudimadozvati u svijest èinjenicu da se upravo u Crkvi izgraðujeèovjek, a napose je znaèajno odgajati mlade naraštaje,nastojeæi im prenijeti prave duhovne vrijednosti. Ova crkvaMajke Božje Gospe od mora s kipom Bezgrešne kojeg èuvau svojoj unutrašnjosti poziv je svima na slušanje i vršenjevolje Božje, upravo poput Isusove Majke Marije. Na kraju misnog slavlja biskup je predstavnicima oružanihsnaga uruèio spomen povelje. Dok je zbor pod ravnanjemprof. Danice Benèiæ izvodio pjesmu "Gospe ribara težaka" s28 metara visokog zvonika oglasila su se zvona, a nedugozatim pjesmom "Marijo zvijezdo mora" i sveèanim paradnimiznošenjem zastava, koje su poèasno držali vojnici u tijekucijele mise, završeno je misno slavlje.

Caritasov dom predstavio zbirku pjesama "Ranjenileptir"Zbirka obuhvaæa 20-tak pjesama koje je majka KaticaBlažon ispjevala ljubavlju prema svom sinu, koji boravi uCaritasovoj ustanoviÈakovec, 11.5.2008. (IKA) - Caritasov Dnevni boravakdjece s posebnim potrebama "Dr. Antun Bogdan" izÈakovca priredio je u povodu Majèina dana u nedjelju 11.svibnja predstavljanje zbirke pjesama "Ranjeni leptir",autorice Katice Blažon. Zbirka obuhvaæa 20-tak pjesamakoje je majka ispjevala ljubavlju prema svom sinu, kojiboravi u Caritasovoj ustanovi, a posveæena je svim"ranjenim leptirima". Knjižica je objavljena zahvaljujuæidobroèiniteljima, a prihod je namijenjen toj ustanovi.Recenziju zbirke napisala je Ankica Sviraè, a pogovorKatarina Hoblaj, voditeljica Dnevnog boravka.Predstavljanje je održano u Katolièkom domu u Èakovcu,gdje je sve nazoène pozdravila voditeljica Hoblaj koja jeistaknula kako se okupljanjem u povodu Majèina danaželjelo zahvaliti Bogu na daru života i svim majkama nanjihovom predanju kojim se posveæuju svojoj djeci. Dodalaje kako se osobito želi zahvaliti jednoj majci, koja je otvorilasvoje srce kako bi rijeèi koje iz njega izlaze poticale nadjelotvornu ljubav. Recenzentica i pjesnikinja Ankica Sviraè istaknula je kakose zbirka predstavlja na dan kada se slave Majèin dan iDuhovi, što dodatno svjedoèi o velikoj hrabrosti jedneposebne majke koja otvorena srca donosi svoje božanskonadahnuæe, i to ne èini "srcedrapateljno", veæ s mnogo vjerei prihvaæanjem životnog trpljenja. Autorici je posvetilapjesmu "Posebna majka" koju je Bruno Ferrero ispjevao omajkama djece s posebnim potrebama. Sama autorica usvom je predstavljanju kazala kako je pjesme posvetilateškom životnom križu svoga starijeg 24-godišnjeg sinaStjepana kojeg nosi od samog roðenja. "Dragi sine, želim daznaš, a ti to vrlo dobro znaš, da sam zahvalna Bogu što smozajedno, a hvala mojoj obitelji na svakodnevnim izvorimasnage", rekla je Katica Blažon te zahvalila CaritasovuDnevnom boravku koji pridonosi poboljšanju kvaliteteživota djece s najtežim oblicima invalidnosti. "Mi, majkedjece s posebnim potrebama, ne tražimo sažaljenje, jer mismo sretne majke koje izvor svoje ljubavi crpe iz velikog iiskrenog srca svog djeteta", poruèila je autorica. Na predstavljanju su nastupila djeca iz III. osnovne školeÈakovec, te mališani djeèjih vrtiæa iz Svetog Martina naMuri i Vratišinca, a proèitano je i nekoliko pjesama. Pjesmuo najljepšem cvijetu na svijetu - majèinoj ljubavi - uz pomoæaudio-pomagala na kraju su svim majkama izveli "ranjenileptiri" u potrazi za najljepšim cvijeæem - Stjepan i njegoviprijatelji iz Dnevnog boravka, koji su na kraju svojimmajkama za Majèin dan darovali buket ovozemaljskogcvijeæa. Predstavljanju su nazoèili i predsjednik CaritasaVaraždinske biskupije mons. Ivan Godina, ravnatelj mr.Ante Šola, èakoveèki franjevci i drugi gosti. Voditeljica Hoblaj zahvalila je svim dobroèiniteljima koji supomogli izdavanje zbirke pjesama koje govore o majèinskoj,djelotvornoj i bezuvjetnoj ljubavi. Akademska slikarica mr.Kristina Horvat-Blažinoviæ darovala je svoju sliku zanaslovnicu, oblikovanje je dar novinarke Jasminke Bakoš-Kocijan, a tisak je sponzorirala tiskara "Zrinski" d.d. izÈakovca.

Domovinske vijesti ika

2 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Predstavljen CD "Sa svetim Pavlom Boga slavimo"Zagreb, 11.5.2008. (IKA) - Na svetkovinu Duhova 11.svibnja djeèji zbor župe sv. Pavla iz zagrebaèkog naseljaRetkovec predstavio je svoj prvi snimljeni nosaè zvuka "Sasvetim Pavlom Boga slavimo". Na promociji u župnoj crkviuz župnika mons. Željka Juraka, župnog vikara MatuDraganoviæa, duhovnog pomoænika mons. Josipa Frkina iðakona Tomislava Kralja, sudjelovalo je i nekolikoredovnica iz družbe Služavki Maloga Isusa i veliki brojžupljana, prijatelja i drugih gostiju. CD je objavljen nainicijativu nekoliko župljana koji su projekt i financirali.Upravo na dan kad Crkva slavi roðendan, 93 djece, èlanovazbora, s voditeljicom s. Emanuelom Peènik iz družbe SMI,predali su svoje djelo Crkvi i župnoj zajednici kaosvojevrstan "roðendanski dar" te kao zahvalu Bogu. Na CD-u, snimljenom u župnoj crkvi sv. Pavla 1. ožujka 2008. uprodukciji Tonija Eteroviæa, nalazi se 12 pjesama u èijem suodabiru djeca "bila voðena željom snimiti pjesme koje vole,a koje još nitko nije snimio". No, prije svega su željelipoèastiti svog župnog zaštitnika sv. Pavla, posebno u godinikad se obilježava 2000 godina od njegova roðenja. Godinasv. Pavla postaje "poseban znak za nas župljane župe kojojje sv. Pavao zaštitnik", tim više što su jedina župa uZagrebaèkoj nadbiskupiji posveæena samo sv. Pavlu kojasvoj župni blagdan slavi na blagdan obraæenja tog velikogapostola naroda (25. sijeènja). Uz dvije pjesme posveæenesv. Pavlu èiji su autori Margareta Bošnjakoviæ i DanijelTrubiæ, na CD-u se nalazi i pet pjesama s. Tihane Strancariæ(SMI) takoðer iz župe Retkovec. CD se može smatrativelikim zajednièkim župnim djelom i po angažmanužupljana u izradi i dizajnu omotnice, kao i u pisanjuaranžmana za pojedine sviraèe koji su takoðer èlanovidjeèjeg zbora. Uz nekoliko otpjevanih pjesama koje susnimljene na nosaèu zvuka, djeca su u prvom dijeluprograma izrekla posebnu zahvalu i predala simbolièan danžupniku, sveæenicima i redovnicama koje djeluju na župi, tesvim dobroèiniteljima koji su pomogli u izradi samog CD-a.U drugom su dijelu programa djeca zahvalila svojimroditeljima, a posebno majkama kojima su recitacijom ipjesmom èestitala Majèin dan. Program je završen molitvomMariji, Majci Crkve te zajednièkim druženjem ispred župnecrkve.

HKDMST proslavilo Meðunarodni dan sestrinstvaGospiæ, 12.5.2008. (IKA) - Hrvatsko katolièko društvomedicinskih sestara i tehnièara i Komora medicinskih sestarai tehnièara Lièko-senjske županije proslavili su 12. svibnjaMeðunarodni dan medicinskih sestara. U gospiækoj katedraliNavještenja BDM misu je predvodio duhovnik udrugegospiæki župnik i dekan Antun Luketiæ. U propovijedi jemedicinskim sestrama, tehnièarima i uèenicima medicinskogsmjera Strukovne škole u Gospiæu: "U ozraèju Duhovskogaponedjeljka neka vas nosi Božji duh da u svakoj bolesnojosobi prepoznate brata i sestru, dijete Božje, i pomognete imnositi životni križ odnosno teret bolesti". Nakon misepredstavnici udruga su pred glavnim križem na groblju sv.Marije Magdalene položili cvijeæe i zapalili svijeæu u èastsvih umrlih medicinskih sestara i tehnièara, a posebno s.Žarke Ivasiæ, na putu blaženstva, koja je kao medicinskasestra lijeèila mnoge ranjenike, a koju su partizani ubili1946. godine. U popodnevnim satima èlanovi HKDMST posjetili su Senj,upoznali se s bogatom kulturnom baštinom starogbiskupijskog središta te sudjelovali na misi koju je ukatedrali Uznesenja BDM predvodio senjski župnik i dekanMile Èanèar.

U Ðakovu predstavljen "Hrvatski martirologij XX.stoljeæa"Djelo don Ante Bakoviæa sadrži 664 biografije žrtavakomunistièkog režima iz redova klera, redovnica, bogoslova,sjemeništaraca te laika, koji su u poslijeratnom razdobljumuèeni i ubijeni zbog svoje vjere i pastoralnog radaRijeka, 13.5.2008. (IKA/BTU) – U dvorani biskupa AntunaMandiæa u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici uÐakovu predstavljen je 13. svibnja "Hrvatski martirologijXX. stoljeæa", kapitalno djelo don Ante Bakoviæa, glavnogurednika glasila "Narod" te voditelja Hrvatskogpopulacijskog pokreta. To iznimno povijesno djelo na višeod 1100 stranica u koje je don Ante Bakoviæ uložio 17godina mukotrpnoga i predanog rada, napose istraživaèkog,predstavili su ðakovaèki i srijemski biskup dr. Marin Srakiæ,prof. Mirko Æuriæ i sam autor. Ovaj "Martyrium Croatiae"sadrži 664 biografije žrtava komunistièkog režima iz redovaklera, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca te laika, koji suu poslijeratnom razdoblju muèeni i ubijeni na neljudskinaèin zbog svoje vjere i pastoralnog rada. Sve biografijeobogaæene su iznimno vrijednim starim fotografijama iliportretima èije je prikupljanje bilo osobito teško. Biskup Srakiæ predoèio je tadašnju politièku situaciju urazdoblju nakon II. svjetskog rata, te istaknuo vjeènumaksimu "Istina oslobaða", ali prava istina, poput ove zakoju svjedoèe navedene žrtve, a ne, kako je rekao, "istinakoju su uèenici bili prisiljeni uèiti u komunistièkom režimu,a koja je držala u ropstvu sve narode bivše Jugoslavije". Prof. Æuriæ istaknuo je muèeništva hrvatskog naroda krozpovijest, te se osvrnuo na knjigu i njezine potresne èinjenice.Zakljuèio je kako muèeništvo nije samo jedna od najveæihodlika Crkve u Hrvata, nego i mjesne Crkve – ðakovaèke isrijemske, koja je po broju žrtava na treæem mjestu. Don Anto Bakoviæ je izrazio radost što svoju knjigu možepredstaviti i u Ðakovu u kojem je kao sjemeništarac,bogoslov i uznik proveo 12 godina. Nazoène je upoznao sraznim poteškoæama na koje je nailazio prilikom svoga rada:od zatvorenih vrata, nedostatka pisane literature i fotografija,pa do financijskih poteškoæa, buduæi da nije imao nikakvunovèanu potporu. Istaknuo je èinjenicu da su Hrvati prvi uEuropi po broju crkvenih žrtava pod komunistièkimrežimom te za primjer naveo samo neke velike katolièkezemlje koje su u doba komunizma imale tek nekoliko žrtavaiz crkvenih redova, istièuæi tako svu jezu i nasilnostzloèinaèkog režima koji je vladao u Jugoslaviji. Na pitanjezašto se toliko progonilo baš sveæenike, autor smatra da jerazlog upravo taj što je hrvatski narod bio osuðen nanestajanje i istrebljenje, a da bi se uništili Hrvati i KatolièkaCrkva u Hrvatskoj bilo je potrebno uništiti biskupe isveæenike koji su taj narod okupljali, hrabrili i držalizajedno. Na predstavljanju knjige nazoèni su bili pomoæni biskupðakovaèki i srijemski te generalni vikar za Srijem ÐuroGašparoviæ, kanonici, sveæenici, dekan i profesori KBF-a uÐakovu, redovnice, bogoslovi, te brojni Ðakovèani i gosti. Program koji su organizirali Ðakovaèka ili Bosanska iSrijemska biskupija i Društvo hrvatskih književnika,Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, vodila je IrenaŠupukoviæ, izvršna urednica i najmlaða suradnica don AnteBakoviæa, a u glazbenom dijelu programa nastupio jeKatedralni mješoviti zbor pod ravnanjem mo Ivana Andriæa.

.

Domovinske vijestiika

321. svibnja 2008. broj 20/2008

"Vjera u sjeni politike"Zagreb, 14.5.2008. (IKA) - U povodu 63. obljetnice zloèinanad žrtvama Bleiburga i križnih putova predstavljena je usrijedu 14. svibnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskogapastoralnog instituta u Zagrebu najnovija, treæa u nizu knjiga"Vjera u sjeni politike" katolièkog publiciste DamiraBorovèaka. Kao i ranije dvije (izdanje 2004. i 2006.) i ovatreæa knjiga plod je emisija "Vjera u sjeni politike"emitiranih na Radio Mariji. Na poèetku predstavljanja glavniurednik Radio Marije o. Stjepan Fridl istaknuo je kako i ovaknjiga kao i prve dvije govori o èovjeku, konkretnim ljudimaovog našeg podneblja. U dvadesetak emisija autor jepokazao kako su razne ideologije htjele na sebi svojstvennaèin prisvojiti èovjeka. Vjera je dar koji može posjedovatisamo èovjek, u tom je smislu zanimljiv i naslov knjige"Vjera u sjeni politike". On je razumljiv jer su emisije poèeleu razdoblju kad je politika na sebi svojstven naèin pokušaladavati smjernice osobnom životnom opredjeljenju, štoiskljuèivo pripada slobodnoj odluci èovjeka, a to je podruèjevjere. Življena vjera ne može biti u sjeni i ne smije služiti nijednoj ideologiji, rekao je Fridl, te izrazio nadu da æe iemisije Vjera u sjeni politike pridonijeti da vjera izaðe izsjene i postane svjetlo koje rasvjetljuje putove u svjetlijubuduænost naše domovine i svih njenih žitelja. Politièar ipublicist dr. Zdravko Tomac istaknuo je kako kolumneDamira Borovèaka argumentirano i sustavno s navoðenjembrojnih èinjenica i èlanaka razlièitih autora otkrivaju istinu oprocesima u hrvatskome društvu. Borovèak navodi èinjenice,konkretne primjere i ostavlja moguænost èitateljima islušateljima da sami dolaze do stavova i zakljuèaka o potrebiobrane istine. Kada se dublje analizira sadržaj knjige, ondase vidi da vjera nije samo u sjeni politike, nego da je vjera nažestokom udaru posebno dijela hrvatske politike, istaknuo jeTomac. Varaždinski biskup Josip Mrzljak govorio je otraženju istine. Podsjetio je na knjigu "U potrazi za istinom"koja je izašla u izdanju Matice hrvatske u Vukovaru. Premdaje bila predstavljena, u medijima je prešuæena. Kaopredgovor toj knjizi, biskup Mrzljak je napisao pismo ocukojeg se ne sjeæa. Dio tog pisma je ovom prigodom proèitao,te podsjetio kako nastoji svake godine 12. travnja otiæi uVukovar i ondje slaviti misu, a ove godine je blagoslovljenspomen-križ ispred crkve Sv. Filipa i Jakova, jer se jošuvijek ne zna za grobove pokojnika, kao što mnogi ne znajuza grobove pokojnika iz domovinskoga rata. No, nakon štoje ta vijest bila objavljena u Vukovarskim novinama, dobioje pismo u kojem autor proziva poglavito sveæenike, aanonimno pismo je dobio i protekle godine nakonkomemoracije u Macelju. Biskup Mrzljak upozorio je kakoje vrlo opasno da se jedan zloèin opravdava drugim. Nesamo da je opasno radi prouèavanja povijesti, nego je moždajoš opasnije za buduænost, i tu dolazi kršæanski zahtjev zaopraštanjem, jer jedino se na taj naèin može zaustaviti zlo. Anama je upravo to cilj: saznati istinu, oprostiti, i ondaneoptereæen iæi u buduænost. I ova knjiga Damira Borovèakaje upravo na tom tragu, rekao je biskup Mrzljak. AutorBorovèak objasnio je naslovnicu treæe knjige. Posebno seosvrnuo na fotografiju crkve Sv. Benedikta i spomenik umjestu Donji Mosti kod Bjelovara. Podsjetio je na prvi ratnizloèin nad hrvatskim civilima u II. svjetskom ratu koji sedogodio izmeðu 8. i 10. travnja 1941. u Donjim Mostima.Predstavljanju knjige nazoèili su i predstavnici ogrankaMatice hrvatske iz Bjelovara predvoðeni predsjednikomZdravkom Ivkoviæem, koji su zaslužni za podizanjespomenika i rasvjetljavanje istine o Donjim Mostima. Uglazbenom dijelu predstavljanja knjige sudjelovao jeTomislav Brajša.

Hrvatski Caritas uputio 100.000 kuna u MianmarZagreb, 14.5.2008. (IKA) - Hrvatski Caritas (HC) uputio je14. svibnja stradalima u Mianmaru 100.000 kuna. Graðani uHrvatskoj, kao i tvrtke, i nadalje se u akciju mogu ukljuèitiuplatom na žiro-raèun Hrvatskoga Caritasa kod PBZ2340009-1100080340, poziv na broj 658; novèanim darom usvakoj katolièkoj župi, s napomenom: Za postradale uMianmaru te pozivom na donacijski telefon HrvatskogaCaritasa 060 9010 (cijena poziva 6,10kn). Hrvatski Caritassredstva je, kao i u prijašnjim meðunarodnim akcijama,uputio putem Caritasa Internationalis koji koordinira akcijumeðu svojim èlanicama, kako bi zajednièki odgovorile nahumanitarnu krizu u Mianmaru i pružile tehnièku pomoæmjesnoj Crkvi. Mjesni Caritas u Mianmaru uspio je proteklihdana uspostaviti distribucijske kanale dostave hrane, vode imedicinskih pomagala te se danas skrbi o 40.000 potrebnih unajugroženijim podruèjima. Pritom se lokalni Caritas susreæes problemom restrikcije vode i struje, èak i u glavnom graduYangonu, kao i s nestašicom goriva, koja otežava transportpomoæi koju, zasad, nabavlja unutar zemlje. Procjenjuje sekako æe u tijeku ovog mjeseca u Mianmar iz mreže CaritasaInternationalis ukupno pristiæi pomoæ u vrijednosti milijunamerièkih dolara. "Svim sredstvima koja su namraspolaganju nastojimo doprijeti do žrtava. Ohrabruje naspodrška koju nam iskazuju naši prijatelji izvana. Hitno sunam potrebni hrana, voda i privremeni smještaj, a tisuæamaljudi potrebna je i medicinska njega", kaže nadbiskupYangona Charles Bo. "Stigli smo do jednog razorenog sela.Bili smo prvi ljudi izvana koje su mještani vidjeli nakonoluje. Svojim oèima gledao sam razorne posljedicetsunamija u Aziji i potresa u Kašmiru, ali to što sam ovdjevidio – strahota je. Žene iz tog razorenog sela isprièale sunam kako su im valovi odnijeli djecu iz naruèja. Dok je našbrodiæ plovio, truplo jednog djeèaka plutalo je rijekom porednas", izjavio je jedan djelatnik vrativši se iz Phyapona,jednog od najpogoðenijih podruèja u koje Crkva šalje svojemedicinsko osoblje. "Ljudi nemaju pitke vode i hrane, a niskloništa. Djeca se hrane korom kokosa. Leševi životinja suposvuda, a vonj je nemoguæ. Vidjeli smo mnoštvo izbjeglicakoji su se sklonili u crkve i samostane koji su ostali bezkrovova", navodi taj djelatnik u izvještaju.

U poèetku stvori BogSplit, 14.5.2008. (IKA) – "U poèetku stvori Bog" naslov jeknjige Josepha Ratzingera (pape Benedikta XVI.), koja jepredstavljena na konferenciji za novinare 14. svibnja uprostorijama Verbuma u Splitu. O knjizi, koja je petnaesta unizu toga autora objavljena u nakladi splitskoga Verbuma,govorili su Miro Radalj i mr. Petar Balta, direktor i glavniurednik nakladne kuæe Verbum. Knjiga progovara obiblijskom konceptu pojma stvaranja. Upravo ta tema èestodovodi do konflikata izmeðu fundamentalista koji biblijskitekst drže znanstvenim i povijesnim te racionalista kojinastoje odvojiti Boga od stvaranja. Ratzinger nasuprot tomeiznosi autentièno katolièko stajalište. Obilno navodeæitekstove Svetoga pisma on u knjizi rasvjetljava mnoge temekao što su razložnost vjere u Boga stvoritelja, razumnoststvaranja, znaèenje biblijskog izvještaja o stvaranju,stvaranje èovjeka, grijeh i otkupljenje itd. Posljednjepoglavlje posveæeno je posljedicama koje za èovjeka imavjerovanje u svijet stvoren od Boga, nesvodiv na samumateriju. Teme stvaranja, odnosno teme poèetaka svijeta iljudskog života, u svjetlu ideološkog sukoba evolucionizma ikreacionizma u suvremenoj intelektualnoj areni sveintenzivnije dolaze do izražaja.

Domovinske vijesti ika

4 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Sveæenièka rekolekcija u ZadruZadar, 14.5.2008. (IKA) – "Sklad i nesklad liturgije i puèkepobožnosti" tema je izlaganja dr. Ante Crnèeviæa nasveæenièkoj rekolekciji održanoj 14. svibnja uNadbiskupskom sjemeništu Zmajeviæ u Zadru. "Postoji strahda bi teološki zahvat u podruèje puèkog uništio 'puèku'vlastitost pobožnosti i time je uèinio neprikladnom puku dabi je mogao njegovati kao svoju pobožnost. Sklad i neskladkoji se pojavljuju u praksi kazuju da je tom odnosu potrebandijalektièki pristup koji æe valjano i argumentiranospoznavati vrijednost i smisao liturgije i puèke pobožnosti,dajuæi svakoj od njih smisao koji im pripada u iskustvuvjere. Moguæe je i nužno ostvariti sklad i uzajamnoizgraðujuæi odnos izmeðu liturgije i puèke pobožnosti",rekao je dr. Crnèeviæ, ukazavši na potrebu nastojanja dapuèka pobožnost ne bude puèka u znaèenju "puka" ili mase,nego u znaèenju duhovnosti "kršæanskog puka", narodaotkupljenog Kristovim djelom. U dvojbama oko njihovausklaðivanja treba imati na umu da je polazište i težišteuvijek u liturgiji Crkve. "Ako doðe do premještaja težišta ipolazišta, lako je skliznuti u nesklad u kojem se liturgija ipobožnost meðusobno suprostavljaju, pa i onda kad suvremenski tijesno ujedinjene", upozorio je dr. Crnèeviæ."Povijest obièaja i puèke pobožnosti nastoji saèuvatikontinuitet forme, a povijest liturgijskog obreda nastojièuvati kontinuitet sadržaja, otajstva, koji Crkva nastoji nauvijek aktualan naèin prenijeti ljudima svakog povijesnograzdoblja. No, mi smo skloniji promjenama u liturgiji negopromjenama u puèkoj pobožnosti i obièajnosti. Neusuðujemo se dirati u ono što je baština puka, ali æemo zatoliturgiju svjesno i nesvjesno prilagoðavati potrebama puka.Nismo li pri tom zamijenili vrijednosti i primarne izvorekršæanske duhovnosti i pobožnost? Liturgija je oslonjena naotajstvo, nevidljivo, neshvatljivo, neobuhvatljivo, na otajstvokoje je po mjeri Boga, u èijoj mjeri je uvijek i mjera zaèovjeka", istaknuo je dr. Crnèeviæ. Temeljem Direktorija opuèkoj pobožnosti i liturgiji rekao je da su liturgija i puèkapobožnost dva zakonita izražaja kršæanskog bogoštovlja. Nesmije ih se suprotstavljati ni izjednaèavati, nego uskladiti."Pobožne vježbe puka treba urediti da budu u skladu sliturgijom, da od nje proizlaze i narod k njoj vode, jer je onapo svojoj naravi daleko nadvisuje. Na liturgiju oslonjenapobožnost puka dat æe liturgiji nove moguænosti i putove zaispravnu inkulturaciju u životnu zbilju Božjeg naroda",rekao je dr. Crnèeviæ. Smatra dragocjenom prisutnošæupuèku pobožnost u životu vjernika, a višestoljetnomprisutnošæu u iskustvu vjere uspjela se izboriti za priznanjevlastitog statusa u životu vjere i Crkve. Liturgiji i puèkojpobožnosti treba dati mjesto koje im pripada. "Nerijetko smosvjedoci premještaja jednog mjesta na drugo ili smještanjana isto mjesto liturgije i puèke pobožnosti. U takvimsluèajevima nije više moguæe govoriti o uzajamnoizgraðujuæem, nego narušavajuæem odnosu. Tada više nijerijeè o odnosu nego o sukobu ili suprostavljanju -sadržajnom, znaèenjskom, tematskom, znakovnom,doživljajnom", upozorio je dr. Crnèeviæ, dodavši da nijemoguæe izgraditi zdravu i bogatu puèku pobožnost ako tojpobožnosti ne prethodi dostatan odgoj za liturgiju Crkve iživljeno iskustvo spasenja u liturgiji Crkve. Zdravapobožnost raða se iz življene liturgije. Ukazao je i naèinjenicu dugostoljetne odijeljenosti pobožnosti od liturgijekoja je uvjetovala shvaæanje pobožnosti kao zbilje koja bibila derivat puèke religioznosti. "Kršæanska pobožnost nemože biti svedena na puèku religioznost. Zadaæa nam jeevangelizirati puèku pobožnost, prodahnuti je duhomevanðelja, tj. izdignuti iznad puèke ili naravne religioznostikojoj su dani kršæanska forma i predznak, ali bez dostatne

evangelizacije njihova sadržaja", istaknuo je predavaè.Podsjetio je i na izvorno znaèenje puèke pobožnosti u okvirukršæanskog shvaæanja i iskustva Crkve, na primjeru Pavlovihi Druge Petrove poslanice. Npr. Prva poslanica Timotejuotajstvo Krista naziva velikim otajstvom pobožnosti."Liturgija i puèka pobožnost moraju nositi elemente puèkogi pobožnog u novozavjetnom smislu rijeèi, a to znaèiutemeljenost u slavljenju Krista i njegova djela otkupljenja.Htijenje Crkve je da se pobožnost razvija iz punine življenjai doživljavanje liturgije, a ne iz krize liturgije. Liturgija usebi nosi sakramentalnost, uzbiljenje Božjeg djelaotkupljenja, a puèka pobožnost nema znaèenje sakramenta",rekao je dr. Crnèeviæ, izražavajuæi svijest da liturgija nijezaživjela na naèin da bude istinsko vrelo duhovnosti uzajednici, pa se nekad pokušava kroz liturgiju èuvati oblikepobožnosti koji su povijesno nastali kao zamjena za liturgijuCrkve. Tumaèeæi puteve meðusobnog obogaæivanja liturgijei puèke pobožnosti, dr. Crnèeviæ postavio je niz pitanja iponudio odgovore na koji naèin puèku pobožnost, poputmolitve krunice i Križnog puta, njegovati u liturgijskojgodini kao okviru koji æe odmjeravati dinamiku, oblik isadržaj pobožnosti. Npr. svibanjska pobožnost izvrsna jeprilika za njegovanje nedovoljno razvijene vazmeneduhovnosti. U toj pobožnosti može se govoriti o Mariji uvazmenom otajstvu, o iskustvu prve Crkve i putu svjetlakojeg je Marija najizrazitiji sudionik.

Sjednica Vijeæa HBK za obiteljZagreb, 14.5.2008. (IKA) - Sjednica Vijeæa HBK za obiteljodržana je u srijedu 14. svibnja u prostorijama TajništvaHBK u Zagrebu, pod predsjedanjem krèkoga biskupaValtera Župana. Razgovaralo se o unapreðenju pastoralnogdjelovanja za obitelji te osobito o moguænostima i naèinimanjihovog povezivanja i organiziranja oko vitalnih pitanja tepromicanja i zaštite vrednota života, braka i obitelji.Vijeænici su raspravljali i o nekim aktualnim pitanjima udruštvu, a ustanovljena je i radna skupina koja æe pozornijepratiti promjene zakonske regulative koja se tièe obiteljskogživota. Naposljetku, u povodu Meðunarodnog dana obitelji,koji se obilježava 15. svibnja, biskup Župan je,prepoznavajuæi njihove teškoæe i probleme, obiteljima u nasuputio poruku ohrabrenja i nade te ih potaknuo da usmjeresvoj pogled prema onome dobrom i pozitivnom.

Kandidati za trajni ðakonat postavljeni u službu akolitaZagreb, 14.5.2008. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupIvan Šaško primio je u srijedu 14. svibnja pod euharistijskimslavljem u župnoj crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa uzagrebaèkom Voltinom naselju u službu akolita kandidateZagrebaèke nadbiskupije za trajni ðakonat: MiljenkaBošnjaka, Ivana Mandiæa, Ivana Markulina, StankaMikuliæa, Marijana Spehnjaka i Stipu Šariæa, te kandidata izGospiæko-senjske biskupije Krunoslava Kièinbaèija. Uzžupnike župa iz kojih dolaze kandidati za trajni ðakonat tebiskupskog vikara za formaciju trajnih ðakona dr. TomislavaMarkiæa na slavlju su bili nazoèni i èlanovi obiteljinovopostavljenih akolita. Izražavajuæi radost zbog ovoganesvakidašnjeg slavlja, koje pokazuje kako živi Crkva, kakoje Duh Sveti oblikuje i kako u razlièitim službama progovarasvježinom, biskup Šaško je pozvao akolite da budu vjernislužitelji oltara i pomoænici prezbiterima, ðakonima ibiskupima. Slavlje je nastavljeno zajednièkim druženjem igostoprimstvom koje je priredio domaæi župnik DavorŠtuljan sa svojim suradnicima, izvijestio je Ured za odnose sjavnošæu Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

521. svibnja 2008. broj 20/2008

10. obljetnica smrti Azre-Kristine LjumanoviæNakon mise zadušnice koju je predvodio biskup Košiæpredstavljeno drugo izdanje CD-ROM-a "TI"Zagreb, 15.5.2008. (IKA) – U župnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskoga na zagrebaèkom Svetom Duhu u èetvrtak 15.svibnja obilježena je 10. obljetnica smrti vjerouèiteljice Azre-Kristine Ljumanoviæ. Misu zadušnicu predvodio jezagrebaèki pomoæni biskup Vlado Košiæ u koncelebraciji svikarom Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevacakonventualaca o Ljudevitom Maraèiæem, prof.Bonaventurom Dudom i prof. Ivanom Golubom,gvardijanom franjevaèkog samostana na Kaptolu o. MatijomKorenom i župnikom župe sv. Antuna o. MartinomJakoviæem. Na misi su bili i otac i brat pokojne Azre,profesori Škole za tekstil, kožu i dizajn predvoðeniravnateljem prof. Petrom Smajiæem te Azrini prijatelji ivjerouèenici. U propovijedi je biskup Košiæ kao kolega sfakulteta pokojne Azre istaknuo kako je ona bila primjer daunatoè križevima, patnjama i teškoæama kroz koje prolazimoidemo radosni kroz život, svjedoèeæi Božju vjeènost i Božjudobrotu. U tijeku mise pjevao je mješoviti zbor Collegium pro musicasacra, èiji je Azra bila èlan. Na kraju mise predstavljeno je drugo izdanje CD-ROM-a"Ti" koji su zajedno objavili Škola za tekstil, kožu i dizajn,župa sv. Antuna Padovanskoga i Collegium pro musicasacra. S. Cecilija Pleša istaknula je kako je taj CD prvi putaobjavljen o drugoj obljetnici Azrine smrti 2000. godine kaoskroman pokušaj predstavljanja Azrina pjesnièkog opusa. Sistom namjerom pripremljeno je i ovo drugo izdanje.Skromnost ovakvog pothvata nadovezuje se nasamozatajnost kojom je Azra djelovala u Crkvi, osvajajuæina taj naèin prostor za angažiranije djelovanje laika.Ravnatelj škole prof. Petar Smajiæ zahvalio je biskupuKošiæu na predvoðenju mise, te je istaknuo kako je i ovodokaz da su u školi uvijek radile osobe koje su se predavaleza dobrobit djece. Azra Ljumanoviæ roðena je 31. svibnja 1958. godine uZagrebu. Premda je sakrament krštenja primila kad joj jebilo trinaest godina, dobivši ime Kristina, obraæenje jedoživjela u svojoj osamnaestoj godini. Pišuæi maturalnuradnju o slovenskom pjesniku Sreèku Kosovelu prvi put jeotvorila Novi zavjet te vrlo snažno doživjela poruku IvanaEvanðeliste: Bog je ljubav. Diplomirala je teologiju iengleski jezik s književnošæu. Pjevala je u Collegiumu promusica sacra, te aktivno sudjelovala u oblikovanju redovitihmeditacija u katedrali (Rijeè i glazba). I sama se okušala uskladanju, tako je nastala i njezina pjesma "Ti". Pripremalaje priredbe u pokretu s djecom i s kandidaticama redovnièkihzajednica. S mnogim sestrama – Naše Gospe, Kæerima Božjeljubavi, s karmeliæankama osobito – vezivalo ju je do krajaživota nježno prijateljstvo. Godine 1984. za veliki jubilejtrinaest stoljeæa kršæanstva na ovim prostorima simbolièkimje pokretima isplela višesatan program, zabilježen na video-snimci "Kršæanske sadašnjosti". Za tu izdavaèku kuæu Azraje obavila brojne korekture, redakture i za najzahtjevnijeteološke tekstove. A kompetentno se bavila i prevoðenjem.Kao vjerouèiteljica u Školi za tekstil, kožu i dizajnposljednje godine svoga života i služenja Bogu nastojala jeda vjeronauk bude daleko više od pukoga školskogpredmeta. Takoðer je suraðivala s o. Bonaventurom Dudomu obradi dokumenata o. Alekse Benigara.

.

Predstavljena knjiga "Ogoljela laž logora Jasenovac"Zagreb, 15.5.2008. (IKA) - Knjiga Vladimira Mrkocija i o.Vladimira Horvata "Ogoljela laž logora Jasenovac"predstavljena je u èetvrtak 15. svibnja u velikoj dvoraniRezidencije Družbe Isusove u Zagrebu. Pozdravnu rijeèokupljenima je uputio o. Marijan Steiner. O knjizi je govoriorecenzent akademik Josip Peèariæ, koji je istaknuo kakoMrkoci razotkriva cijeli niz tzv. svjedoka o logoru uJasenovcu. Poèinje s "glavnim i osnovnim dokumentom nakojem se osniva cijeli mit o Jasenovcu" to jest s IzvještajemZemaljske komisije Hrvatske za utvrðivanje zloèinaokupatora i njihovih pomagaèa: Zloèini u logoru Jasenovac,Zagreb, 1946. Izvještaj je naèinjen na temelju izjavasvjedoka i zapisnika triju komisija koje su obišle logorJasenovac 11. i 18. svibnja te 18. lipnja 1945. godine. Glavnidio Mrkocijeve rašèlambe odnosi se na Miletiæevu knjiguKoncentracioni logor Jasenovac 1941.-1945. tiskanu 1985.Mrkoci dokazuje – upravo rašèlanjujuæi ove dokumente - daje logor Jasenovac bio radni logor, a za to su mu poslužili inavodi iz knjige Milka Riffera Grad mrtvih napisane 1945.,a tiskane 1946. Peèariæ je istaknuo kako Mrkoci dobar diosvoje rašèlambe posveæuje i lažima oko broja žrtavaJasenovca. Nabraja sva istraživanja u kojima ukupno nijepronaðeno ni onoliko žrtava kolik je iskopano žrtava"Križnog puta" sluèajno samo u Teznom kod Maribora, apoznato je da su istraživanja kod Maribora pokazala da tamoima mnogo više žrtava. Recenzent je podsjetio da kada segovori o logoru Jasenovac posebno treba ukazati na pitanjeknjiga ulaska i izlaska koje su, vjeruje, danas uWashingtonu. Naravno, nitko evidencijske knjige i ne želiimati u Hrvatskoj jer bi one itekako pomogle da logor uJasenovcu ne bude više "politièko oružje par excellence"kako reèe Mrkoci, rekao je Peèariæ te zakljuèio kako je i dr.Vukoviæ u svome tekstu ukazao i na svjedoèenje DraganaErcegoviæa iz Krila kod Splita koje je dano u razgovoru sMarkom Barišiæem 1996. koje potvrðuje partizanskeposlijeratne zloèine u Jasenovcu. Upravo o tome u ovojknjizi piše dr. Vladimir Horvat u tekstovima Ustaški radnilogor, partizanski logor smrti! Partizani su poslije ratanastavili s likvidacijama, a logor Jasenovac funkcionirao jedo 1951. godine. Osvrte na pojedine dijelove knjige, tenjihova pojašnjenja dali su i sami autori. Knjigu "Ogoljelalaž logora Jasenovac" u biblioteci "Otkrivena istina" objavilaje Naklada E. Èiæ iz Zagreba. U prvom dijelu knjigeVladimir Mrkoci usporeðuje podatke, posebice one brojèanekoji se o broju stradalih u Jasenovcu predoèuju javnosti. Udrugom dijelu knjige predstavljena su istraživanja o.Vladimira Horvata u kojima on pojašnjava i približavaèinjenice o dva logora u Jasenovcu, te funkcioniranju logorado 1951. godine. U posljednjem dijelu knjige objavljeni suizabrani dokumenti i to odlomak iz Rifferove knjige "Gradmrtvih" i dokument švicarskog Crvenog križa.

Misa za maturante dubrovaèkih srednjih školaDubrovnik, 15.5.2008. (IKA) - Misa za maturantedubrovaèkih srednjih škola, njihove profesore i ravnateljeslavljena je u èetvrtak 15. svibnja u dubrovaèkoj katedrali.Misu je predvodio don Ivica Pervan, a koncelebrirali supredstojnik Vijeæa za pastoral mladih don Ivan Bolkovac iravnatelj Klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa donBernardo Pleše. Na misi je pjevao zbor mladih iz župe Rožatpod vodstvom Marije Ðuroviæ, a uèenici su èitali misnaèitanja i molitvu vjernika. U propovijedi je don Ivica pozvaomlade da slijede Isusa i uvijek budu ustrajni u vjeri, te da sepotrude u životu ostvariti svoje životne planove. Organizatorsusreta je Vijeæe za pastoral mladih Dubrovaèke biskupije.

Domovinske vijesti ika

6 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Anðelko Igrec dobitnik Vjesnikove nagrade "JosipŠtolcer Slavenski"Èakovec, 15.5.2008. (IKA) - Tradicionalna Vjesnikovanagrada za glazbu "Josip Štolcer Slavenski" za 2007. godinuuruèena je dobitniku maestru Anðelku Igrecu 15. svibnja, nazavršnoj veèeri 35. majskog muzièkog memorijala uÈakovcu. Bila je to ujedno autorska veèer ovogodišnjeglaureata, koji živi i radi u Varaždinu, a rodom je izMeðimurja, pa je tako u 35 godina memorijala "Josip ŠtolcerSlavenski" Vjesnikova nagrada, koja se dodjeljuje od 1970.godine, prvi put došla u ruke jednog Meðimurca. Skladateljmo Anðelko Igrec dobitnik je Vjesnikove nagrade za oratorijza sole, djeèji zbor, mješoviti zbor i orkestar "Pashalneslike". Djelo je praizvedeno 28. rujna 2007. na 37.varaždinskim baroknim veèerima u povodu proslave 10.obljetnice Varaždinske biskupije. U izvedbi u varaždinskojkatedrali sudjelovalo je èak 150 izvoðaèa, i to solistimezzosopranistica Dubravka Šeparoviæ-Mušoviæ, tenorTomislav Mužek i orguljaš Pavao Mašiæ, djeèji zborVaraždinske biskupije te Zbor i Mješoviti orkestar HRT podravnanjem mo Vladimira Kranjèeviæa. Na autorskoj veèeri,održanoj u dvorani Zrinski županijske zgrade Scheier uÈakovcu, izvedeno je više Igrecovih djela, meðu kojima subili stavak "Pashalnih slika", skladba "Munchiana"nadahnuta Munchovim slikama, stavak "Kraljevskihpsalama" i peterostavèano djelo "Stabat mater", a izveli su ihGudaèki kvartet "Sebastian", harfistica Lovorka Begoviæ tesolistica Martina Gojèeta. Nagradu "Josip Štolcer Slavenski" Anðelku Igrecu uÈakovcu su predali predstavnici Vjesnika, koji su najavili daæe mu nagrada biti uruèena i 17. lipnja u Zagrebu nasveèanosti dodjele svih Vjesnikovih nagrada za umjetnièkadostignuæa u 2007. godini. Prema Ocjenjivaèkom sudu, opsežna partitura "Pashalnihslika" Anðelka Igreca pokazuje izvrsno školovanogskladatelja koji je temeljito svladao umijeæe skladanja i slakoæom ozvuèuje svoje ideje pa imponira èitkost,razvedenost i usklaðenost složenoga notnog zapisa. To je,meðutim, tek polazište èetverodjelnom ustroju oratorija koji,osim što je oblikom uglavnom graðen po naèelimatradicionalnog oratorija, sadrži i niz autorski zanimljivihpojedinosti koje èine bit skladateljskog rukopisa AnðelkaIgreca. Svojevrsna spekulativnost jedna je od odlika togrukopisa, a odražava se u svim parametrima, možda najvišeu skladateljevu osjeæaju za proporcije kojim promišljenogradi dramaturgiju djela. Silnice rasta i opuštanja napetostineprestance su u trostrukom dosluhu: vode raèuna o tekstuna koji se relacioniraju, logièno slijede ustroj stavka, aliistodobno slijede i misao o cjelini djela. Taj spekulativnipreplet obuhvaæa i naèin kako autor proporcionira pojedineelemente instrumentacije. Orkestralni je aparat velik, sizrazitom udaraljkaškom sekcijom, poduprt orguljama iglasovirom, pa ipak, pojedine se instrumentalne linijeskladno nadovezuju jedna na drugu, zvuk se nikad ne guši upretjeranom obilju, glazbena je struktura uvijek pregledna.Preglednost i èitkost nadopunjuje izrazit smisao za boje, kojizaokružuje instrumentalni svijet "Pashalnih slika" uvijekuzimajuæi u obzir dva smjera - sadržajni i tonski. Svi tielementi nalaze uvjerljivo uporište u nadahnuæu, u istinskojpotrebi da se glazbom izrazi bogatstvo vlastita duhovnogsadržaja. U toj je sprezi nastalo ovo djelo po sadržajujedinstveno, a po stilskom opredjeljenju i u hrvatskoj glazbirijetko, stoga æe jamaèno zadržati posebno mjesto u slijeduhrvatske glazbene povijesti, smatra žiri. Anðelku Igrecu takoðer je uruèena zlatna plaketa s grbomgrada Èakovca, koju mu je uz èestitke predao gradonaèelnikBranko Šalamon. U zahvali je laureat Igrec zahvalio svima

koji podupiru njegov rad, osobito supruzi i obitelji,istaknuvši kako je to priznanje dodatan poticaj i podrška zadaljnja ostvarenja. Anðelko Igrec roðen je 1968. u Heidelbergu. Osnovnu školuzavršio je u Prelogu, a studirao je filozofiju i teologiju uHrvatskoj, te crkvenu glazbu i kompoziciju na Sveuèilištu zaglazbu i umjetnost u Beèu. Živi i djeluje u Varaždinu kaoorguljaš i zborovoða varaždinske katedrale i voditelj Uredaza crkvenu glazbu u Varaždinskoj biskupiji. Predavaè je naInstitutu za crkvenu glazbu u Zagrebu i voditelj naOrguljaškoj ljetnoj školi u Šibeniku. Dosad je primio višenagrada i priznanja, izmeðu kojih i nagradu Pasionskebaštine i nagradu Jurica Murai Varaždinskih baroknih veèeriza solistièku izvedbu. Osnovno umjetnièko djelovanjeAnðelka Igreca je skladanje, kojem posveæuje mnogovremena. Do sada je napisao 70-tak djela orkestralne,komorne, scenske i filmske te pretežito vokalne i vokalno-instrumentalne glazbe. U skladateljskom radu najveæenadahnuæe nalazi u Svetom pismu. Tako su nastale i"Pashalne slike" s tematikom muke ili pasije, temeljene naulomcima iz evanðelja na hrvatskom jeziku, a posveæene supokojnom mons. Marku Culeju, prvom biskupu Varaždinskebiskupije, u kojoj skladatelj djeluje. Majski muzièki memorijal, glazbena manifestacija koja seodržava u Èakovcu od 1974. godine, posveæena je životu idjelu istaknutog hrvatskog skladatelja Èakovèanca JosipaŠtolcera Slavenskog. Ovogodišnja manifestacija otvorena je8. svibnja koncertom Zagrebaèkih solista, koji je bioposveæen 350. obljetnici dolaska franjevaca u Èakovec, èijase jubilarna godina proslave otvara ovaj mjesec.

Split: Proslava Meðunarodnoga dana obiteljiSplit, 15.5.2008. (IKA) – U organizaciji doma za stare inemoæne "Lovret" i katolièke udruge "Lovret" u èetvrtak 15.svibnja proslavljen je Meðunarodni dan obitelji. Prigodnodruženje za štiæenike doma i korisnike udruge uprilièeno je uprostorijama doma u Splitu, a susret je zapoèeo misnimslavljem koje je predvodio don Mate Uziniæ, rektorsplitskoga CBS-a. U uvodnoj rijeèi ravnateljica doma ipredsjednica udruge s. Ljiljana Todoriæ podsjetila je natradiciju obilježavanja toga dana od samoga poèetkadjelovanja doma i udruge. Don Mate Uziniæ u propovijedi jeistaknuo kako je "ovo što danas slavimo vrijedno, ali nesamo danas veæ i svaki dan u godini". Komentirajuæi sloganMeðunarodnoga dana obitelji "Obiteljski dan ne èine stvarinego odnosi u obitelji", pod kojim je taj dan prvi putproslavljen 1994. godine, don Mate je pojasnio u èemu sesastoji snaga obitelji: "Ona poèiva na meðusobnompoštivanju i toleranciji, a ne na materijalnom imanju; dakle,ne na onome što imamo jedni za druge veæ na onome štojesmo jedni drugima". U tom kontekstu stariji su mlaðimasvjedoci prošlosti te im predstavljaju vrelo mudrosti. No,suprotno tome, nerijetko se dogaða da starije osobe steknudojam da su izgnane iz obitelji kao beskoristan teret, a kakobi se to izbjeglo potrebno je redovito posjeæivati starijeèlanove obitelji smještene u domovima. Don Mate jeupozorio i starije da se upitaju ne utjeèu li i oni na to što ihmlaði izbjegavaju ukoliko sami sebe ne prihvaæaju, tj. svojustarost, bolest i nemoæ. "Potrebno je imati vremena za bitidjedovi i bake, odnosno unuci i unuke, sa svim onim što taimena znaèe", zakljuèio je na kraju propovijedi. Nakon mises. Ljiljana vodila je program u kojem je sudjelovala klapabogoslova te uèenici Osnovne škole "Marjan" iz Splita podvodstvom prof. Tomislava Najeva. Susret je završiodruženjem i osvježenjem u dvorištu doma.

Domovinske vijestiika

721. svibnja 2008. broj 20/2008

Struèno vijeæe vjerouèitelja srednjih škola VaraždinskebiskupijeVaraždin, 15.5.2008. (IKA) - Struèno vijeæe vjerouèiteljasrednjih škola s podruèja Varaždinske biskupije održano je uèetvrtak 15. svibnja u Rudarskoj i kemijskoj školi uVaraždinu. U rad skupa uveo je voditelj dipl. teologZvonimir Lonèar, a nazoène je pozdravio i ravnatelj školeing. Zoran Hajek, kojemu je voditelj Vijeæa uime svihvjerouèitelja i Katehetskog ureda zahvalio na ovogodišnjemdomaæinstvu Županijskom vijeæu i meðužupanijskojVjeronauènoj olimpijadi. Zatim je predavanje "Kršæanin laik(ne)angažiran u javnom, društvenom i politièkom životu"održao Mladen Greguraš, dipl. kateheta iz Elektrostrojarskeškole Varaždin. Izlaganje je zapoèeo projekcijomdesetminutnog filma "Briga za opæe dobro", koji je poslužiokao temelj za daljnje izlaganje. U prvom dijelu predavaè jegovorio o utemeljenju i poticaju za angažman, povezavši ih stri temeljna naèela socijalnog nauka Crkve: sudjelovanja,supsidijarnosti i solidarnosti. Slijedila je analiza èimbenikakoji sputavaju angažman vjernika u današnjem društvu kojeje podijelio na sociološko-intelektualne preduvjete i naaktualno raspoloženje društva i pojedinca. U drugom dijeluizlaganja iznio je prijedloge moguæeg angažmana vjernikakoji on vidi u politièkim strankama, medijima, udrugamagraðana, Caritasu, sportu ... što je i potkrijepio konkretnimprimjerima. Drugo predavanje o temi "Uloga medija usuvremenom društvu - posrednici ili 'kreatori' stvarnosti?"održao je Anto Mikiæ, glavni urednik Hrvatskoga katolièkogradija. Okupljenima je kratko prikazao svoj dosadašnjinovinarski put kroz 15 godina od honorarca na OTV-u doglavnog urednika HKR-a. Izlaganje je zapoèeo dijelomovogodišnje poruke pape Benedikta XVI. za Svjetski dansredstava društvene komunikacije u kojoj Papa zakljuèuje dakomunikacija ponekad ima pretenziju ne samo predstavljatistvarnost, nego je i odreðivati zahvaljujuæi moæi i snazi što jeposjeduje. Ova Papina misao bila je glavna ideja vodiljacijelog predavanja. Na poèetku je iznio trenutno stanje(brojèano) medija u Hrvatskoj koji su u vrlo kratkom roku,za razliku od drugih zemalja, prošli medijsku tranziciju.Slijedila je kratka analiza stanja, zastupljenosti i utjecajanajvažnijih medija danas: televizije, radija i novina.Pozvavši se na misao B. Bagdikijana u kojoj on kaže dasvijetom vlada moæna trojka, a koju èine i medijskekorporacije, govorio je o koncentraciji medija u Hrvatskoj, opritiscima na medije, oglašavanju u medijima i o snižavanjuprofesionalnih standarda. Uslijedila je analiza percepcijemedija danas, te prijedlog proaktivnog pristupa medijima, jernovinari su sastavni dio društva i bez njih bi se procesi udruštvu još teže odvijali. "Ne postoji podruèje ljudskogiskustva, osobito ako u obzir uzmemo obuhvatnu pojavuglobalizacije, na kojem mediji nisu postali konstitutivnielement meðusobnih odnosa i društvenih, ekonomskih,politièkih i religijskih procesa", zakljuèio je na kraju Mikiæ.Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj sudominirala pitanja odnosa Crkve i medija danas. VoditeljLonèar zamolio je èlanove Vijeæa da popune upitnik koji imje podijeljen na poèetku skupa u kojem su se mogli osvrnutina rad Vijeæa u ovoj školskoj godini i dati svoje prijedlogeza iduæu koje æe onda u suradnji i dogovoru s Katehetskimuredom nastojati i ostvariti s ciljem što kvalitetnijepermanentne formacije srednjoškolskih vjerouèitelja s ovogpodruèja. Savjetnica za vjeronauk s. Anðelka Šunjiæzahvalila je vjerouèiteljima u ime Katehetskog ureda zanjihov angažman u ovoj školskoj godini i dala nekolikoinformacija iz Ureda vezanih uz sastanak s pripravnicima injihovim mentorima.

Susret nuncija Cassarija i premijera SanaderaZagreb, 15.5.2008. (IKA) - Predsjednik Vlade RepublikeHrvatske dr. Ivo Sanader primio je 15. svibnja u nastupniposjet apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Maria RobertaCassarija. Premijer Sanader istaknuo je iznimno dobre odnoseRepublike Hrvatske i Svete Stolice te podsjetio na velikupotporu Svete Stolice u procesu osamostaljenja imeðunarodne afirmacije Republike Hrvatske. Dodao je kakosada Hrvatska provodi intenzivne aktivnosti s ciljempristupanja NATO-u i Europskoj uniji.Nadbiskup Cassari zahvalio je na srdaènoj dobrodošlici unašoj zemlji te istaknuo kako æe njegova misija biti nastavakiznimno dobrih odnosa sa svim hrvatskim institucijama, ali injegovanja tolerancije i dobrih odnosa izmeðu katolièkih ipripadnika svih drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj,priopæeno je iz Ureda za odnose s javnošæu Vlade RH.

Sjednica Glavnog odbora za izgradnju CHM na UdbiniZagreb, 15.5.2008. (IKA) - Glavni odbor za izgradnjuCrkve hrvatskih muèenika na Udbini svoju sedmu sjednicuodržao je 15. svibnja u Tajništvu Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu, pod supredsjedanjem predsjednikaHrvatskog sabora Luke Bebiæa i predsjednika HBKðakovaèkoga i srijemskoga biskupa Marina Srakiæa. Na sjednici je prihvaæeno obrazloženje Investitora da seodustane od arhitektonskog projekta dipl. ing. arh. NikoleBašiæa i da se pristupi izradi novog. Glavni odbor smatra daBašiæev projekt ima visoke arhitektonske domete, što suutvrdila i struèna tijela, ali uvelike nadmašuje moguænostInvestitora. Odbor je prihvatio prijedlog Investitora da seCHM na Udbini izgradi po novom arhitektonskom projektute ovlastio Investitora da na temelju mišljenja struènogpovjerenstva izabere projektanta i izvoditelja radova. Glavni odbor preporuèuje pojedincima, udrugama, državnimi crkvenim ustanovama, Hrvatima u Domovini i iseljeništvu,da svatko na svoj naèin podupre izgradnju CHM na Udbinite ujedno zahvaljuje svima koji su to veæ uèinili. Takoðer jepredloženo da spomen svih hrvatskih muèenika i žrtava budena Udbini svake godine prvu subotu nakon 8. rujna.

Javnosti podastrt niz neistina koje neobjektivnoprikazuju život u sjemeništuReagiranje rektora i odgojitelja Meðubiskupijskogsjemeništa na zagrebaèkoj ŠalatiZagreb, 16.5.2008. (IKA) - Rektor i odgojiteljiMeðubiskupijskog sjemeništa na zagrebaèkoj Šalatidemantirali su 16. svibnja napise koji su se u nekimmedijima pojavili o anonimnom pismu tobožnjih maturanatau kojem su prozvani i grubo etiketirani rektor iMeðubiskupijsko sjemenište te su poruèili da je rijeè odezinformacijama. "Žalimo što je javnosti na taj naèinpodastrt niz neistina koje neobjektivno prikazuju život usjemeništu, pa te neistine pogaðaju posebno sjemeništarce zakoje se iz tih napisa može dobiti dojam da žive u neljudskimuvjetima, roditelje sjemeništaraca i sve osobe koje su s njimapovezane. Sjemenišni odgoj ima svojih specifiènosti, kao štoto imaju i priprave za druga zvanja, ali te specifiènostiuvažavaju naravne i primjerene potrebe mladih ljudi koji usjemeništu doživljavaju mnoge prekrasne trenutkezajednièkoga života i nikada ne ugrožavaju ikome ljudskaprava jer dragovoljnim ulaskom u sjemenište svatkoprihvaæa i oblik života u njemu", navodi se u priopæenju.

Domovinske vijesti ika

8 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Izborni i radni kapitul hrvatskih karmeliæanaZa provincijala izabran o. Vinko MamiæZagreb, 16.5.2008. (IKA) – Provincijalni kapitul Hrvatskekarmelske provincije sv. oca Josipa, koji zasjeda svake trigodine, održan je u zagrebaèkim Remetama od 12. do 16.svibnja. Kapitul je bio izborne i radne naravi. Za provincijalaje izabran o. Vinko Mamiæ. Za provincijalne savjetnikeizabrani su o. Antonio-Mario Èirko, o. Petar Janjiæ, o.Sreæko Rimac i o. Vjenceslav Mihetec. Kapitul je izabrao i priore karmelskih samostana. Za priora uSomboru izabran je o. Bernardin Viszmeg, za priora uRemetama o. Antonio-Mario Èirko, za priora u Splitu o.Branko Zebiæ, za priora u Krku o. Petar Janjiæ, za priora uZidinama na Buškom Jezeru (BiH) o. Dominik Magdaleniæ aza priora u Sofiji (Bugarska) o. Sreæko Rimac. NakonKapitula, u petak 16. svibnja održana je prva sjednicaProvincijalnog savjeta koji je rasporedio daljnje službe izaduženja u Provinciji. Za tajnika Provincije izabran je o.Jure Zeèeviæ, za ekonoma provincije o. Dario Tokiæ, zamagistra studenata, kandidata i postulanata te za prefektadjeèaèkog sjemeništa o. Stjepan Vidak, za magistra novakao. Petar Janjiæ, za ravnatelja Caritasa Provincije i samostanao. Jakov Mamiæ, za delegata provincije za klauzurnekarmeliæanke o. Jure Zeèeviæ, za provincijalnog asistenta zasvjetovni red o. Vjenceslav Mihetec, za promicatelja zvanjao. Petar Janjiæ, za promicatelja misija o. Mato Miloš itd.Sjedište novicijata je Krku, a sjedište Provincije uRemetama. U radnom dijelu Kapitul je razmatrao pojedina aktualnapitanja važna za život i djelovanje Provincije, a osobitupažnju je posvetio temama promicanja zvanja,specijalizacijama i osnucima, nastojeæi zacrtati programprovincije u predstojeæem trogodištu. Kapitulu je nazoèio igeneralni vikar reda o. Zdenko Križiæ.

Biskupijska klasièna gimnazija Ruðera Boškoviæa uDubrovniku proslavila Dan školeDubrovnik, 16.5.2008. (IKA) - Cjelodnevnim bogatimprogramom u petak 16. svibnja uèenici i profesoriBiskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa uDubrovniku proslavili su Dan škole. U prijepodnevom dijeluproslave u prostorijama dubrovaèkog sjemeništa organiziranisu kvizovi i sportska uèenièka natjecanja. U popodnevnojproslavi koja je uprilièena u dvorani Samostana sv. Klareuèenici su roditeljima, profesorima i gostima pokazali svojeglumaèke, pjesnièke i pjevaèke sposobnosti time što su nazavidnoj razini izveli ulomak iz Držiæeve Novele od Stanca,recitirali poeziju dubrovaèkih renesansnih pjesnika nalatinskom i hrvatskom. Uime gimnazije sve nazoène je pozdravio ravnatelj mr. donBernardo Pleše, koji je ujedno i predstavio prvi prigodniGodišnjak gimnazije u kojem su sadržana bogata i uspješnadogaðanja profesora i uèenika tijekom školske godine,istaknuvši kako "se možda u generacijama uèenika krijugeniji poput Držiæa, Ruðera, Rajmunda ili Zamanje". Na kraju proslave dubrovaèki biskup Želimir Puljiæ èestitaoje Dan škole, te izrazio potporu mladim uèenicima iprofesorima da nastave s tako uspješnim aktivnostima. Nakon završenog programa proslave u hodniku je uprilièendomjenak gdje se nastavilo s ugodnim druženjem iuživanjem gledanja slika izložbe koje su naslikali uèenici smotivima Grada Dubrovnika i njegova parca sv. Vlaha.

.

Dan Klasiène gimnazije Ivana Pavla II. u ZadruRješavati križaljku pišuæi rijeèi na glagoljici; štoviše, pisatiosobni dnevnik glagoljicom - neke su od zanimljivosti iposebnosti iz sadržaja integriranog Dana škole i Danaotvorenih vrata Klasiène gimnazije Ivana Pavla II.Zadar, 16.5.2008. (IKA) - Rješavati križaljku pišuæi rijeèina glagoljici; štoviše, pisati osobni dnevnik glagoljicom -neke su od zanimljivosti i posebnosti iz sadržaja integriranogDana škole i Dana otvorenih vrata Klasiène gimnazije IvanaPavla II. Zadar proslavljenih 15. i 16. svibnja u prostorima teškole u Zadru. Od djelovanja u novoj zgradi 2005. g.Nadbiskupska klasièna gimnazija preimenovana je u svogzaštitnika Ivana Pavla II. Dan škole redovito se i slavi nanjegov roðendan 18. svibnja, no buduæi da je to ove godinenedjelja, uèenici su bogat sadržaj priredili u èetvrtak 15.svibnja. U nazoènosti roditelja i profesora izveli su glazbeno-scenski program i predstavili svoj školski list "Bolji svijet",osvrnuli na dogaðaje u školskoj godini te i fotografijama iprezentacijama prisjetili što su sve èinili pod geslom svoješkole "Zajedno stvarajmo bolji svijet": sudjelovali užupanijskim i državnim natjecanjima, smotrama, duhovnimobnovama, snimili èak i film o vodi. Mnogi uèenicipohaðaju i plesnu školu te su izveli i plesne toèke. Sve jeprigodno pozdravio i ravnatelj Gimnazije mons. Joso Kokiæ. U petak 16. svibnja tema cjelodnevnog Dana otvorenih vrataškole je (Ne)zaboravljena glagoljica. Cilj projekta je odzaborava saèuvati glagoljicu, najstarije slavensko pismonastalo sredinom 9. st. te posvijestiti kako je Zadar jedini naJadranu nosio atribut glagoljskog grada. Iz Zadarskenadbiskupije je više od tri tisuæe glagoljaša. Gimnazija jeotvorila vrata svim posjetiteljima zainteresiranima i za upis utu školu koju pohaða 214 uèenika; 4 razreda u osamodjeljenja. Zaposlena su 32 djelatnika. Nakon predavanjaprofesora Sanje Barièeviæ "Pregled povijesti glagoljskogpisma", Ratka Ruševa "Glagoljica u bogoslužju" i ElvireKatiæ "Glagoljica na zadarskom podruèju", upoznavanješkole i meðusobno druženje pridošlih i uèenika domaæinanastavljeno je po uèionicama u radionicama: pregledpovijesti glagoljskog pisma, glagoljski prvotisci, pregledglagoljaške književnosti, glagoljski spomenici na zadarskompodruèju, glagoljsko slovo iz moje ruke, zemljopisnarasprostranjenost glagoljice, brojevne vrijednosti glagoljskihslova, teologija sastavljanja glagoljskog pisma i važnostnarodnog jezika u liturgiji, glagoljici u èast - glagoljaškinapjevi. Program je zamišljen da se korelacijom nastavnihpredmeta velika kulturna i vjerska baština, glagoljica, obradipo pojedinim toèkama s profesorima. Održana je i izložbauèenièkih radova na temu glagoljice. "Poèetak spominjanja glagoljice na zadarskom podruèju je1177. g., za dolaska pape Aleksandra III. u Zadar kad jezabilježeno svjedoèanstvo kardinala Bossona iz njegovepratnje da je Papu u Zadru puk pozdravio laudama ikanticima. Glagoljizam je znak hrvatske narodne opstojnosti,naèin mišljenja, duhovni pokret i trebamo ga prenositinaraštajima kao dio vrijedne tradicije. Uèenici su razviliistraživaèki pristup u prouèavanju glagoljice, od djelapopova glagoljaša iz 1617. g. Na zadarskom podruèjuglagoljica se zadržala u matiènim knjigama do poèetka 20.st. Popularizirali smo je i na smotrama tradicijske baštine. Uškoli djeluje i kreativna radionica Amfora koja je prikazalaupotrebu glagoljice u modi, dizajnu, tako smo kroz malavrata otvorili velika", kaže koordinatorica projekta prof.Elvira Katiæ. U pripremi su uèenici posjetili i predavanjeprof. dr. Darka Žubriniæa "Hrvatska glagoljska baština ukontekstu europske kulture" te se susreli i s udrugomglagoljaške mladeži iz Zagreba. Posjetili su i Arhiv Stalneizložbe crkvene umjetnosti Zadar te im je ravnatelj mons. dr.

Domovinske vijestiika

921. svibnja 2008. broj 20/2008

Pavao Kero pokazao fond glagoljskih kodeksa, maticekrštenih, vjenèanih, stanje duša, godare, èak i nekepropovijedi pisane kurzivnom glagoljicom. Fotografirali sustare povijesne glagoljske natpise i istraživali današnjuprimjenu glagoljice èiji se natpisi simbolièno rabe u nekimprigodama. U Kalima je 1999. g. postavljen glagoljski natpiso 700. godišnjici prvog spomena mjesta Kali, uèenici su biliu Ravnim kotarima, župi Briševo i filijali Grusi gdje suglagoljski natpisi stari dvadesetak godina, u Bibinjama, naRelji u Zadru i naziv jedne ulice je Glagoljaška. Za to velikonacionalno blago netko je zainteresiran preko glagoljaškogpjevanja, netko crtanjem glagoljskih inicijala na odjevnimpredmetima. Pedagoginja škole s. Mirjam Gadža navela jeprimjer uèenice iz gimnazije koja joj je rekla: "Profesorice,znate da ja pišem na glagoljici? - Kako to misliš? "Pa pišemsvoj dnevnik. Mama ga je poèela èitati, pa da joj budenedostupan nauèila sam glagoljicu i sad ga pišem naglagoljici". To je rijedak primjer, ali zaista iznenaðujuæe dase u 21. st. jedna srednjoškolka potrudila nauèiti glagoljicudo te mjere da piše vlastiti dnevnik glagoljicom", rekla je s.Mirjam Gadža.

Nadbiskup Barišiæ primio nacionalne prvake uvjeronauènoj olimpijadiSplit, 16.5.2008. (IKA) - "Ponosni smo na vas.Dostojanstveno ste predstavili našu Nadbiskupiju, naš gradSplit i svoje škole. Hvala vam na tomu. Vaš uspjeh je i našzajednièki uspjeh. Premda niste bili u Splitu za proslavu sv.Dujma, on je bio s vama i svojim vas je zagovorom pratio",kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ primivšiu petak 16. svibnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu,pobjednièke ekipe ovogodišnje vjeronauène olimpijade -državnog natjecanja u vjeronauku za osnovne i srednješkole, koje se održalo u Varaždinu od 7. do 9. svibnja,Osnovne škole Suæidar-Split i splitske Nadbiskupijskeklasiène gimnazije "Don Frane Buliæ". Pobjednièku ekipu iz Osnovne škole Suæidar èine AnaBraciæ, Josip Galiæ, Antonia Senta i Ana Šušiæ, a vodi ihmentor-vjerouèitelj don Ivan Èotiæ. Srednjoškolsku ekipuèine Jelena Dediæ, Ana Ozretiæ, Zrinka Pribudiæ i VedranVolareviæ, a vodi ih mentorica s. Petra Šakiæ. Obradovanipobjedom istaknuli su kako su uložili puno truda u pripremeza natjecanje te da im se trud zaista isplatio. Èestitavši ekipama, njihovim voditeljima i ravnateljimaškola te Katehetskom uredu Splitsko-makarske nadbiskupijena èelu s predstojnikom mr. don Josipom Perišem,nadbiskup im je zahvalio što djeluju kao ekipa i stvarajuzajedništvo te svoje talente i sposobnosti ugraðuju u životcrkvenoga tkiva. Osvrnuvši se na teme ovogodišnjeolimpijade: "Isus Krist" i "Život prve Crkve", kazao je da æeim sigurno mnogo u životu koristiti znanje koje su steklitijekom priprema te da æe nastaviti životno svjedoèitivrednote koje su upoznali, a izviru iz života Isusa Krista iprve Crkve. Nadbiskup je zahvalio pobjednicima što susljedeæu olimpijadu doveli u Split te izrazio nadu da æeobraniti titulu pobjednika. Rijeè zahvale i èestitkenadbiskupu i pobjednièkim ekipama uputio je i predstojnikPeriš. Pobjednike oèekuju nagradna putovanja. Ujednosatnom druženju ispunjenom radošæu i ugodnimrazgovorom nadbiskup je mladež proveo kroz Ordinarijat teih upoznao s povijesnim i pastoralnim znaèenjemOrdinarijata za Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Potom jemladima darovao Ilustriranu Bibliju, a voditeljima knjigudon Mile Vidoviæa "Povijest Crkve u Hrvata". Susret jezavršio prigodnim domjenkom i molitvom u kapeliordinarijata.

Vjerouèenici iz Varaždinske biskupije posjetili UdbinuUdbina, 16.5.2008. (IKA) - Uz potporu varaždinskogbiskupa Josipa Mrzljaka i vodstva Katehetskog uredaprireðen je 16. svibnja nagradni izlet za najuspješnije ekipeosnovnih i srednjih škola koje su sudjelovale naVjeronauènoj olimpijadi. Uèenici iz tri gimnazije i devetosnovnih škola sa svojim su mentorima i vodstvomKatehetskog ureda posjetili buduæu Crkvu Hrvatskihmuèenika na Udbini. Sa sobom su ponijeli kamen koji æe seugraditi u zid sjeæanja na poginule iz cijele Hrvatske. Osimtog kamena na kojem stoji ime grobišta "Pancerica" u opæiniCestica, gdje je nakon povratka iz Bleiburga pokopano oko170 mladiæa, uèenici su u džepovima ponijeli i kamenje izdrugih mjesta Varaždinske biskupije na kojima se dogodilaslièna tragedija hrvatskog naroda. Sve to kamenje ugradit æese u temelje buduæe crkve na Udbini. Nakon misnog slavlja, udbinski župnik fra NediljkoKnezoviæ upoznao je izletnike s najvažnijim lokalitetima spodruèja te župe. Misno slavlje predvodio je predstojnikKatehetskog ureda vlè. Damjan Koren u kapelici Sv. Markana krbavskom polju, a posjetili su i nalazište nekadašnjekatedralne crkve Krbavske biskupije, katedralu Sv. JakovaStarijeg. Na putu prema krbavskom polju uèenici su posjetilii Baraæeve špilje karaj Rakovice. Sa zaštitnim kacigama ieko bakljama upoznali su unutrašnjost Gornje Baraæevešpilje, koja je još od 19. stoljeæa otvorena za posjetitelje. UTurnju su vjerouèenici razgledali prostor Muzeja zbirkenaoružanja domovinskog rata.

Požega: Održan godišnji biskupijski susret odgojiteljicau vjeriPožega, 17.5.2008. (IKA) - Godišnji susret odgojiteljica uvjeri koje djeluju u Požeškoj biskupiji održan je u subotu 17.svibnja u dvorani bl. Alojzija Stepinca u Požegi uorganizaciji biskupijskog Katehetskog ureda. O religioznomodgoju djece predškolske dobi prema naèelima Montessoripedagogije govorila je voditeljica susreta s. Jelica Ðuzel izÐakova. Ukazala je na niz prednosti Montessori pedagogijekoje je prepoznala zahvaljujuæi svojemu desetogodišnjemradu s djecom i dodatnoj naobrazbi koju je stekla u Rimu."Ova se metoda pokazala praktiènom i primjerenom djeèjimpotrebama pa sam i drugima poželjela prenijeti ono što samdoživjela kroz rad s djecom i ono za što jednostavno osjeæamda je lijepo", kazala je s. Jelica. Jedno od naèela Montessoripedagogije rad je s djecom u pripremljenu okruženju.Istaknula je kako je u djeci moguæe otkriti religioznipotencijal koji se pojavljuje poput bljeska. Stoga je potrebnookruženje koje æe im pomoæi da takav potencijal postanejedan habitus. Didaktièka sredstva kojima raspolažemo djecipomažu da pounutrašnje ono što su èula kada, kako, koliko is kim to žele. "Pomozi mi da to uèinim sam!" preoblikovalismo u "Pomozi mi da se sam približim Bogu!" Naš je, dakle,zadatak da se ne umeæemo izmeðu Boga i djeteta, nego dadjetetu pomognemo da uspostavi i produbi svoj odnos sBogom, koji se svakomu od nas želi oèitovati na posebannaèin, rekla je s. Jelica. Nakon teoretskog dijela odgojiteljicesu se, uživljene u ulogu djeteta, okušale u praktiènoj izradikaleža, ovèica i drugih predmeta. Godišnji biskupijski susret,objasnio je predstojnik Katehetskog ureda vlè. Mario Saniæ,jedan je vid permanentnog obrazovanja odgojiteljica u vjeri."Osim godišnjih biskupijskih susreta odgojiteljice u vjerikoje rade s mandatom u našoj biskupiji pohaðaju jednomgodišnje katehetsku školu u Zagrebu te se ukljuèuju uadventske i korizmene programe duhovne obnove, sudionicesu biskupijskih dogaðaja, a aktivne su i na razini svojihžupa", kazao je vlè. Saniæ.

Domovinske vijesti ika

10 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Nacionalno hodoèašæe svjetovnih franjevaca u JalžabetJalžabet, 17.5.2008. (IKA) - U povodu Godine sv. ElizabeteUgarske, franjevaèke treæoredice i zaštitnice Franjevaèkogsvjetovnog reda (FSR), Franjevaèke mladeži (FRAMA) iCaritasa, u subotu 17. svibnja prireðeno je nacionalnohodoèašæe èlanova franjevaèkih bratstava iz cijele Hrvatskeu Jalžabet kod Varaždina, jedinu župu u Hrvatskojposveæenu sv. Elizabeti, koja se spominje još u 14. st. Misnoslavlje u sklopu cjelodnevnog hodoèašæa, koje je okupilogotovo tisuæu svjetovnih franjevaca - treæoredaca i "framaša"- iz Zagrebaèkog, Osjeèkog, Primorsko-istarskog i Splitsko-dubrovaèkog podruènog bratstva, predvodio je u župnojcrkvi Sv. Elizabete iz 18. st. varaždinski biskup JosipMrzljak, i sam franjevaèki treæoredac i predsjednikHrvatskog Caritasa, u koncelebraciji s provincijalomHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljkom Železnjakom, generalnim duhovnim asistentomFSR-a i FRAMA-e iz Rima fra Ivanom Matiæem i jošdvadesetak, uglavnom franjevaèkih, sveæenika. Cjelodnevniprogram hodoèašæa, kojeg su pod geslom "Zajedništvo sasestrom milosrða" priredili Nacionalno vijeæe FSR-a iNacionalno vijeæe Frame, zapoèeo je nakon jutarnjegokupljanja u dvorani mjesne Osnovne škole, gdje jeokupljenima dobrodošlicu zaželio domaæi župnik DominikVukaloviæ, a pozdrave su uputili nacionalni ministar FSR-abr. Vid Mato Batoroviæ i nacionalni predsjednik FRAMA-eLovro Suèiæ, te predsjedatelj Konferencije nacionalnihduhovnih asistenata FSR-a fra Ljudevit Maraèiæ OFM conv.Održana je rekapitulacija Prvog nacionalnog kongresa FSR-ai FRAMA-e, koji je prireðen protekle godine s temom"Milosrdno djelovanje Franjevaèkog svjetovnog reda iFranjevaèke mladeži u hrvatskom društvu danas". NaKongresu su dogovorena èešæa zajednièka okupljanja, kojasu rezultirala i hodoèašæem u jedino hrvatsko svetište sv.Elizabete u prigodi 800. obljetnice njezina roðenja, koje jeujedno i dio priprema velike hrvatske franjevaèke obitelji zaproslavu 800. obljetnice franjevaèkog reda i karizme sv.Franje 2009. godine. Nakon programa u dvorani, hodoèasnici su se u velikojprocesiji s franjevaèkim zastavama i slikom sv. Elizabete,koju su nosile djevojke u raskošnoj "šlinganoj" jalžabetskojnarodnoj nošnji, uputili do župne crkve, gdje je održansredišnji dio hodoèašæa – sveèano euharistijsko slavlje. Sveje pozdravio predsjedatelj Konferencije Maraèiæ, osobitopozdravio franjevaèkog subrata biskupa Mrzljaka, tezahvalio domaæinima što su ugostili više stotina svjetovnihfranjevaca iz svih krajeva domovine. Pozdravljajuæiokupljene, biskup Mrzljak kazao je da su se sabrali podgeslom zajedništva sa sestrom Elizabetom u milosrðu,istaknuvši kako milosrðe svoje izvorište ima u Bogu, kojiljude èini svetima i milosrdnima. U homiliji je biskupporuèio kako trajnu vrijednost jedino imaju dobra djela pokojima upravo Bog prosuðuje èovjeka, ne samo za vjeènost,nego i u ovozemaljskom životu gleda na èovjeka upravo ponjegovoj ljubavi, dobroti i milosrðu koje iskazuje uzajedništvu s drugima. Poruèio je kako èovjek koji živi uzajedništvu, treba imati osjeæaj blizine za sve ljude, osobitoone u potrebi i koji su potrebni pomoæi i milosrða, po uzoruna sv. Elizabetu, koja je primjeæivala, pomagala i suosjeæalas ljudima svoga vremena. "Ona je bila istinska žena Europe,za koju nisu postojale granice u èinjenju dobra", rekao jebiskup, poruèivši kako za vjernike ne smije biti granica upomaganju potrebitima, pa tako ni danas kada je nužnapomoæ nastradalima u Mianmaru i Kini. Istaknuo je kako jesv. Elizabeta svoju vjeru i djelovanje po milosrðu crpla uBogu te po uzoru na sv. Franju, kako bi istinsko bogatstvovlastitog života pronašla u življenju po Božjoj volji te

èinjenju dobrih djela. Poruèio je nazoènima da im sv.Elizabeta bude primjer kako život obogatiti duhovnimdobrima te da se u današnjem vremenu nadahnjuju njezinimkratkim, ali ispunjenim životom, kako bi ih poticao nadjelotvornu ljubav i milosrðe u zajedništvu s Bogom imeðusobno. U èitanjima i molitvi vjernika sudjelovali supodruèni ministri FSR-a i podruèni predsjednici FRAMA-e,a milodari prikupljeni na misi u iznosu od više od 11 tisuæakuna darovani su trima domovima za starije i nemoæne uJalžabetu, èime je posvjedoèeno zajedništvo i milosrðeprema mjesnoj Crkvi. Na kraju mise biskup Mrzljak zaželioje okupljenima da s hodoèašæa ponesu duhovnu snagu ihrabrost za svjedoèki kršæanski život u današnjem vremenu idruštvu hrvatskog naroda i domovine Hrvatske, na koji supozvani svi èlanovi Crkve, a osobito oni koji aktivnijedjeluju unutar crkvenih zajednica. Nakon "ruèka iz torbe" izajednièkog blagovanja "kruha sv. Elizabete", duhovniprogram hodoèašæa nastavljen je u dvorani predstavljanjempodruènih bratstava FSR-a i FRAMA-e i njihovogmilosrdnog djelovanja po primjeru sv. Elizabete, a uglazbenom dijelu nastupili su KUD Jalžabet i èlanoviFRAMA-e. Program je zakljuèen prigodnim zahvalama idarovima domaæinima, te molitvom s blagoslovom.

Karlobag: Otkriven spomenik Šimi StarèeviæuKarlobag, 17.5.2008. (IKA) - U Karlobagu je 17. svibnjaotkriven spomenik istaknutom hrvatskom jezikoslovcu popuŠimi Starèeviæu, roðenom u Velikom Žitniku ivišegodišnjem župniku Karlobaga. Rijeè je o autoru prvegramatike hrvatskog jezika na hrvatskom jeziku (na "lièkojikavici") i stricu Oca Domovine Ante Starèeviæa. Spomenikje postavljen na poticaj udruge Lièana u Zagrebu "VilaVelebita" i predsjednika dr. Milana Vrkljana kraj ostatakacrkve Sv. Karla Boromejskog, nedaleko od njegova groba,koji su ondašnje komunistièke vlasti zajedno s crkvomraskopale i bacile u more 1957. godine. Spomenik, radgospiækog umjetnika Ivana Golca, otkrio je gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ. Narod koji ne cijeni svoje velikane,mali je narod. Kada nismo imali državu strani vlastodršciponižavali su naše velikane. Jedan od takvih velikana je iŠime Starèeviæ. Danas s pravom govorimo da svakipojedinac ima pravo na grob i zato ovdje blagoslivljamosveto mjesto gdje je bio položen Šime i neka mu bude vjeènipokoj, rekao je biskup.

"Zlatna harfa" slavonskobrodske regijeSlavonski Brod, 17.5.2008. (IKA) - Smotra djeèjih zborova"Zlatna harfa" slavonskobrodske regije održana je 17.svibnja u Slobodnici kod Slavonskog Broda pod geslom"Hvalite Gospodina sva stvorenja". Program je zapoèeo užupnoj crkvi Sv. Marka evanðeliste misnim slavljem koje jepredvodio domaæi župnik Markan Kormanjoš. Okupilo segotovo 400 djece s kojima su došli njihovi župnici iredovnice. U misnim èitanjima kao i pjevanju sudjelovali suèlanovi zborova. Nakon mise program je nastavljen u mjesnom domu, gdje sunastupili zborovi iz slavonskobrodskih župa: Duha Svetoga,Krista Kralja, sv. Lepolda Mandiæa, sv. Nikole Taveliæa,Svete obitelji, Bezgrešnog Srca Marijina, Gospe brzepomoæi, te zbor župe sv. Nikole iz Sikirevaca i sv. Marka izSlobodnice. Svaki je zbor izveo po dvije prigodne pjesme, ažupnik Kormanjoš na kraju je svim voditeljima zborovauruèio simboliène darove i spomen diplome.

Domovinske vijestiika

1121. svibnja 2008. broj 20/2008

Biblijsko bdjenje u PuliU prvom kontinuiranom èitanju Biblije u gradu Pulisudjelovalo 338 èitaèa iz svih pulskih župa, te vjernici izdrugih dijelova Poreèko-pulske biskupijePula, 17.5.2008. (IKA) – Sveèanom koncelebriranimmisnim slavljem pulskoj crkvi Sv. Franje u subotu 17.svibnja završeno je Biblijsko bdjenje – èašæenje Božje rijeèineprekidnim danonoænim èitanjem Svetoga pisma, koje jesada prvi put u ovom gradu održano uoèi svetkovineDuhova, od nedjelje, 4. svibnja do petka, 9. svibnja. Uprvom kontinuiranom èitanju Božje rijeèi sudjelovalo je 338èitaèa iz svih pulskih župa, te vjernici iz drugih dijelovaPoreèko-pulske biskupije. Biblijsko bdjenje zapoèelo je unedjelju 4. svibnja, sveèanim misnim slavljem koje jepredvodio prof. dr. Anton Tamarut, profesor dogmatike iprodekan na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu, a trajalo do petka 9. svibnja kada je sveèanozavršeno misnim slavljem pod predsjedanjem župnika župeGospe od mora u Puli Milana Milovana. Prvog dana bdjenja dr. Tamarut u propovijedi je govorio ovažnosti Božje rijeèi u životu kršæanina. "Mi smo pokloniciRijeèi koja je pohranjena u ljudski smisao, a po sebi jeBožanska jer je po toj Rijeèi stvoren svijet, stvoren èovjek,koja nam je donijela Oèevu rijeè i u kojoj je Oèeva želja zasve nas. Po Oèevoj rijeèi mi se okupljamo, njoj vjerujemo ipo njoj se želimo ravnati te biti poslužitelji toj Rijeèi. Miživimo, kao kršæani, punim jedrima, radujemo se životu,ovoj zemlji, smijemo biti radosni iako nailazimo i napoteškoæe u životu, ali se kroz nas mora vidjeti èime sehranimo, a to je Božja rijeè koja treba u našem životu bitinajkvalitetniji vitamin koji nas krijepi iznutra", istaknuo jedr. Tamarut u svom obraæanju vjernicima. Drugog dana bdjenja, u ponedjeljak 5. svibnja, kada seujedno obilježavao i Dan grada Pule, sveèano misno slavljepredvodio je poreèko-pulski biskup Ivan Milovan ukoncelebraciji s domaæinima, gvardijanom samostana o.Ðurom Vuradinom te o. Nikicom Battistom. Biskup Milovanu propovijedi je istaknuo kako su posebno danas, kada slabesve moralne i obiteljske vrijednosti, kršæani pozvani otkrivatiSveto pismo i njime se hraniti. "Uzmimo u ruke tu knjigu!",istaknuo je biskup Milovan citirajuæi rijeèi blagopokojnogpape Ivana Pavla II. iz apostolske pobudnice Crkva uEuropi: "Primimo je od Gospodina koji nam je neprestanonudi po svojoj Crkvi". U utorak 6. svibnja, treæeg dana bdjenja, misno slavlje jepredvodio rektor Biskupijskog misijskog sjemeništa"Redemptoris Mater" u Puli Janez Oberstar. U srijedu 7.svibnja misno slavlje predvodio je umirovljeni župnik župeNavještenja BDM mons. Josip Frkin iz Velike Gorice gdje je2001. godine idejno zapoèet i realiziran takav naèinaèašæenja Božje rijeèi. Mons. Frkin èestitao je sudionicima napokretanju te inicijative u Puli, istaknuvši nadalje nužnostprisutnosti Svetog pisma u životu vjernika te iznio nekolikopodataka i izuzetno pozitivnih uèinaka Biblijskog bdjenja uvelikogorièkoj župi. Misno slavlje 8. svibnja predvodio jedomaæin, gvardijan samostana Sv. Franje, o. Ðuro Vuradinkoje je u homiliji na poseban naèin progovorio o sakramentupomirenja u osobnom odnosu svakog èovjeka s Bogom.Posljednjeg dana èitanja Biblije misno slavlje predslavio ježupnik župe Gospe od mora u Puli Milan Milovan koji jegovorio o nekim temeljnim podacima o Svetom pismu kojimožda mnogima koji nemaju doticaja s teološkom strukom inisu posve poznati. Završno euharistijsko slavlje sa zahvalom za proèitanuBibliju i primljene milosti 17. svibnja predvodio je kancelarPoreèko-pulske biskupije vlè. Ilija Jakovljeviæ. "Èuli steRijeè Božju, ali ne smijete na tome ostati, jer Rijeè Božju

sad treba dobro proživjeti, meditirati na koljenima predPresvetim Oltarskim Sakramentom; ta Rijeè treba postativaša svakdanja hrana, jednom rijeèju ta Rijeè mora vasoblikovati. Nije dovoljno èuti Rijeè Božju, nije dovoljnoproèitati Bibliju, kako bi èovjek spoznao Boga; veæ trebaBogu objavitelju odgovoriti 'poslušnom vjerom' kojomèovjek èitave sebe slobodno Bogu izruèuje stavljajuæi naraspolaganje svoj um i volju", rekao je vlè. Jakovljeviæ,zakljuèivši tvrdnjom da "Biblija nije knjiga samo zaegzegete, povjesnièare, teologe, književnike; ona je nadasveKnjiga života, dana svakom èovjeku da po njoj živi". Po završetku ovog misnog slavlja znakovit je bio trenutakkada su vjernici, svatko sa svojom osobnom ili obiteljskomBiblijom, u povorci imali prigodu pristupiti koncelebrantimaod kojih su primili prigodni blagoslov. Korištena je formulablagoslova koja je za tu prigodu izgovarana i prigodomprvog Biblijskog bdjenja u župi Navještenja u VelikojGorici. Na kraju su pojedini èitaèi iznijeli svoje osobnedojmove s ovog bdjenja, a proèitano je i nekoliko iskustavakoje su sudionici upisivali u knjigu dojmova neposrednonakon èitanja. Liturgijsko pjevanje u tijeku završnog misnogslavlja predvodio je pjevaèki zbor župe sv. Antuna sdirigenticom prof. Marijom Hauser uz glasovirsku pratnjuprof. Tonke Lazariæ, a za svako misno slavlje bdjenja upredvoðenju liturgijskog pjevanja izmjenjivali su se zboroviiz gotovo svih gradskih župa. Nakon ovog izuzetnouspješnog bdjenja, iz organizacijskog odbora na èelu sglavnim pokretaèem ove inicijative Dinom Bedrinom,najavljuju skoro osnivanje biblijske zajednice u gradu Puli. Biblijsko bdjenje, èašæenje Božje rijeèi èitanjem Svetogapisma "od korica do korica" jedinstveno je u svijetu.Zapoèeto 2001. godine u Velikoj Gorici – u župi NavještenjaBDM, proširilo se u neke druge hrvatske župe (Rijeka,Kastav, Krasno, Split, Davor, Nova Gradiška, Dugo Selo,Tovarnik...), a potom i izvan granica Hrvatske (München,Zürich, Limoges, Ljubljana).

Split: Misa zadušnica za žrtve BleiburgaSplit, 18.5.2008. (IKA) - U povodu 63. obljetnice blajburšketragedije na svetkovinu Presvetog Trojstva 18. svibnja usamostanskoj crkvi Svete Klare u Splitu održana je misazadušnica za žrtve Bleiburga i križnih putova. Misu jepredvodio fra Ivon Menðušiæ, kapelan redovnica klarisa, kojije i sam prošao Križni put. Na misnom slavlju uz brojnevjernike bili su nazoèni i predsjednik i tajnik Udrugehrvatskih ratnih veterana "Hrvatski Domobran" ogranakSplit prof. dr. Petar Grisogono i dipl. inž. Drago Jurkiæ.Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor klarisa iz Splita.Prisjeæajuæi se mnogih nevinih žrtava u teškim danima našenovije povijesti, s posebnim osvrtom na 1928. godinu kadaje izvršen atentat na Stjepana Radiæa, zatim na II. svjetskirat, te na poèinjen zloèin 15. svibnja 1945. na Bleiburgu kaoi one koji su svoje živote ugradili u temelje Domovine, fraIvon je istaknuo kako je naša snaga u Isusu Kristu, u otajstvukriža na Kalvariji, te da je potrebno nastaviti živjeti pozapovijedima Božjim. Misi zadušnici prethodila jakomemoracija 63. obljetnice Bleiburga i križnih putova, kojuje organizirala Udruga veterana "Hrvatski domobran" -ogranak Split ispred spomen-križa palim domobranima nagradskom groblju Lovrinac. Minutom šutnje i molitvomodana je poèast žrtvama Bleiburga i križnog puta, kao ipoginulim dragovoljcima Domovinskog rata, te svimpreminulim èlanovima udruge.

Domovinske vijesti ika

12 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Otvorena jubilarna godina proslave 350 godinafranjevaca u ÈakovcuÈakovec, 18.5.2008. (IKA) - Podizanjem jubilejskih zastavaispred franjevaèkog samostana i crkve Sv. Nikole uÈakovcu, predavanjem o povijesnom trenutku dolaskafranjevaca u Èakovec, te sveèanim misnim slavljemotvorena je u nedjelju 18. svibnja jubilarna godina proslave350. obljetnice dolaska franjevaca u Èakovec. U nazoènostifranjevaca iz èakoveèkog samostana i brojnih franjevacarodom iz Meðimurja, meðu kojima je bio i provincijalHrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fraŽeljko Železnjak, meðimurskih dekana, i to preè. StjepanaMosteèaka iz Èakoveèkog, mons. Leonarda Logožara izGornjomeðimurskog i preè. Antuna Hoblaja izDonjomeðimurskog dekanata, predstavnika svjetovne vlasti,institucija i ustanova, te drugih gostiju i župljana, jubilejskezastave na jarbole su podigli pripadnici "Zrinske gardeÈakovec", èija je povijesna postrojba uz pratnju bubnjara uvelièanstvenom nastupu stigla na Franjevaèki trg noseæidržavnu, gardijsku i franjevaèku zastavu. Na jarbole supodignute tri zastave na kojima su simboli jubileja, preslikpoznatog crkvenog vitraja u èast hrvatskog bana NikoleZrinskog koji je 1659. doveo sinove sv. Franje u Èakovec, tepreslike kamenih grbova obitelji Zrinski i franjevaca sproèelja crkve. Sveèanost je nastavljena u dvorani Katolièkog doma, kojiovih dana obilježava 70. obljetnicu otvorenja, gdje jenazoène pozdravio gvardijan i župnik župe sv. Nikolebiskupa fra Stanko Belobrajdiæ. Predsjednik SkupštineMeðimurske županije Vladimir Ivkoviæ èestitao jefranjevcima na jubileju, te im zahvalio što su dolaskom uMeðimurje pridonijeli da se saèuva hrvatski identitet u ovomkraju meðu narodom, na èijem su duhovnom i obrazovnomnapretku brižno radili. Gradonaèelnik Èakovca BrankoŠalamon zaželio je da proslava jubileja bude plodonosna i dase ostvare svi brojni sadržaji koji su predviðeni u suradnji skulturnim, školskim i drugim svjetovnim ustanovama iudrugama. Istaknuo je kako su grad Èakovec povijesnoodredili upravo Zrinski i franjevci, po kojima je taj gradnapredovao i postao poznat. Zahvalio je franjevcima nasvekolikoj brizi za graðane Èakovca i okolice. Provincijal Železnjak iznio promišljanje vrsnog povjesnièarafra Emanuela Hoška, koji se time ukljuèio u proslavujubileja. Zahvalio je Organizacijskom odboru proslave, kao igradskoj i županijskoj vlasti što je organizacijski imaterijalno poduprla jubilej da bi se njegova proslavaostvarila što dostojanstvenije i bila popraæena svime što jepotrebno kako bi pokoljenja koja dolaze znala da je ovajnaraštaj Èakovèanaca cijenio i volio franjevce. Govoreæi orazlozima i okolnostima dolaska franjevaca u Èakovec,kazao je kako su tome pridonijele odluka hrvatskog bana ikneza Nikole Zrinskoga, gospodara Èakovca, te naglaobnova franjevaca u duhu katolièke obnove u prvoj polovici17. st. u središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske. Osvrnuo sena život Nikole Zrinskog, koji je bio odgovoran i promišljenborac za dobro Hrvatske, te je tražio ljude koji imajudovoljno vitalnosti, požrtvovnosti i odvažnosti da se zauzmuza cjelovitu obnovu Hrvatske, meðu kojima i duhovnu.Naglasio je da o pozivu Nikole Zrinskog svjedoèi i njegovportret, koji èuva èakoveèki samostan kao osobitudragocjenost, a na njoj stoji zapis: "Knez Nikola, banKraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, uvoditelj ismjestitelj otaca franjevaca Provincije Svetog Ladislava uÈakovec 1659. godine". Knez Nikola Zrinski planski ipromišljeno odluèio je dovesti franjevce u Èakovec, štopotvrðuje njegovo pismo poèetkom 1659. starješini kustodijesv. Ladislava u Zagreb fra Maksimilijanu Tkalèeviæu u

kojem ga moli da u Èakovcu pravno osnuje franjevaèkobratstvo, te da franjevci prihvate vodstvo župe koju bi ponjegovu sudu trebalo osnovati u Èakovcu. Takoðer je veæpoduzeo radove oko podizanja crkve i samostana. Oprihvaæanju ponude kneza Nikole Zrinskog franjevaèkistarješina kustos fra Maksimilijan Tkalèeviæ pismeno jeobavijestio 6. travnja 1659. godine zagrebaèkog biskupaPetra Petretiæa, koji je u skladu s crkvenim propisima želioèuti mišljenje redovnika koji su živjeli i djelovali u bliziniÈakovca, pa je sazvao njihove predstavnike na sastanak 20.svibnja 1659. u Varaždinske Toplice. Predstavnicivaraždinskih isusovaca, kapucina i kanonika pozdravili sunjihov dolazak u Èakovec, a usprotivili su se jedino pavliniiz Svete Helene, koji su istaknuli da "oni svojim djelovanjemposve zadovoljavaju vjerskim potrebama stanovnikaÈakovca, a njihov samostan u Svetoj Heleni da je duhovnosredište za sve sveæenike Meðimurja". U rujnu 1659. godinebiskup Petar Petretiæ objavio je svoju odluku da se franjevcimogu slobodno nastaniti u Èakovcu i ondje osnovati svojuredovnièku kuæu. Knez Nikola Zrinski franjevcima je daodanašnje mjesto usred grada i podigao im malu zidanukapelu - crkvicu u èast sv. Nikole biskupa, svoga nebeskogzaštitnika. Franjevci su dobivenim drvom sami sagradilidrvenu kuæu uz crkvu, u kojoj su se ubrzo i nastanili. Prednjihovom crkvicom sv. Nikole biskupa i drvenim skromnimsamostanom bilo je prostrano sajmište, trg na kojemu su senedjeljom i na odreðene blagdane godišnje održavalisajmovi. Narod je dolazio na sajmove, a uz to jeprisustvovao misi i slušao propovijedi i primao svetesakramente. Zakljuèujuæi Hoškovo izlaganje, o. Železnjakkazao je kako ban Nikola Zrinski u pavlinima nije vidio onošto je on mislio da treba hrvatskom vjernièkom narodu uÈakovcu, jer su pavlini kao feudalni gospodari izgubili svojuprodornost u naviještanju evanðelja, te su se otuðili odnaroda. Franjevci su, naprotiv, bili prosjaèki red, bezfeudalnih posjeda, te su sredinom 17. st. bili u izrazitomusponu svoje istinske obnove u duhu Tridentskog koncila.Istaknuo je kako je "uvoditelj i smjestitelj franjevaca 1659. uÈakovcu knez Nikola Zrinski" - kako piše na njegovomportretu - bio za svoje vrijeme doista suvremen èovjek, jer sedolaskom franjevaca u Èakovec taj grad zapoèeo brzorazvijati i rasti. Prosudio je da su franjevci najprikladniji daorganiziraju vjerski život svojim pastoralnim radom ifranjevaèkim životom. Njegova želja, da franjevci vode ižupu u Èakovcu, ispunila se tek 130 godina kasnije. "Nekasretno krene ova jubilejska godina franjevaèke prisutnosti uÈakovcu!" zaželio je provincijal Železnjak, nakon èega jenekoliko skladbi izveo sastav franjevaèkih bogoslova. Sveèanom procesijom "Zrinske garde Èakovec" te 20-takkoncelebranata s predvoditeljem slavlja Železnjakom,nastavljena je sveèanost u župnoj crkvi Sv. Nikole.Pozdravljajuæi nazoène, provincijal Železnjak istaknuo jekako su se u zahvalnosti sabrali da bi proslavili poèetakjubilarne franjevaèke godine u kojoj se želi slaviti 350godina prisutnosti i djelovanja franjevaca u Èakovcu. Uhomiliji je kazao kako su se okupili na svetkovinu PresvetogTrojstva da bi proslavili Božju ljubav i milosrðe premaljudima, koje na ovim prostorima kroz više stoljeæa svjedoèei braæa franjevci, sinovi svetog Franje, koji je prije osamstoljeæa osnovao poseban red koji je svijetom proniozauzimanje za mir i dobro. Istaknuo je kako se iduæe godinenavršavaju dva velika jubileja - 350. obljetnica dolaskafranjevaca u Èakovec te 800. obljetnica utemeljenjafranjevaèkog reda, što je razlog za bogat sadržaj proslave tihjubileja, te prigoda za produbljivanje znanja i spoznaja odoprinosu franjevaca duhovnom i svekolikom životu naovim prostorima. Zaželio je èakoveèkim franjevcima da i

Domovinske vijestiika

1321. svibnja 2008. broj 20/2008

dalje uz Božju pomoæ i snagu žive za grad Èakovec iMeðimurje. U tijeku mise pjevali su zborovi dviju èakoveèkihfranjevaèkih župa, Sv. Nikole i sv. Antuna Padovanskogizvevši "Èakoveèku misu" o. Konrada Potoènjaka iz 18. st.,a nakon mise nekoliko pjesama poznatog skladateljaÈakovèanca fra Fortunata Pintariæa izveo je nagraðivanigradski zbor "Josip Štolcer Slavenski". U hodnikuFranjevaèkog samostana povjesnièar Vladimir Kapunpriredio je izložbu temeljnih dokumenata o dolaskufranjevaca u Èakovec. Sa èakoveèkim gvardijanom "Zrinskagarda Èakovec" u utorak 20. svibnja odlazi na Vojnohodoèašæe u Lurd, a sadržaji proslave nastavljaju seobilježavanjem Dana grada Èakovca, kolovoškim DanimaPorcijunkule te drugim programima s poèetkom novepastoralne i školske godine.

Dan župnog zajedništva u župi Bezgrešnog zaèeæa BDMu Novoj GradiškiNova Gradiška, 18.5.2008. (IKA) - Na svetkovinuPresvetog Trojstva, 18. svibnja u novogradiškoj župiBezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije uprilièen je prviput Dan župnog zajedništva. Na taj naèin željelo se zahvalitimajkama na svemu što èine za svoju djecu, a u povodu Danazahvalnosti majkama te Dana obitelji. Okupio se veliki brojsugraðana, mladih braènih parova s djecom, kao i svihdobnih skupina. Cilj je bio i duhovno obnoviti vjernike župekroz zajedništvo, molitvu, druženje, osmijeh, pjesmu,razlièite igre. Za sadržajno nedjeljno poslijepodne pobrinuli su se mnogi,od župnika Perice Matanoviæa, kapelana DanijelaEngelmana, ðakona Ivana Vrbickog, redovnica Blanke,Benjamine i Ivanke, vjerouèitelja, vjerouèiteljica, volontera,ministranata, molitvenih zajednica koje djeluju u ovoj župi,ali i svih koji su se spremno odazvali kreirati program isudjelovati u njemu. A bili su to èlanovi župnog zbora, malemažoretkinje, polaznici vrtiæa, Društvo naša djeca NovaGradiška, djeca gradske Osnovne škole "Mato Lovrak",mladi novogradiške Gimnazije, Industrijsko obrtnièkesrednje škole. Svi su oni duhovnim i svjetovnim pjesmama,recitacijama posveæenima majkama, modnom revijom,slikanjem i još mnogo èime istkali prekrasnu tkanicuzajedništva. Prvi puta koncert je održao župni zbor mladih "Nebeskiznak" koji vodi župnik Matanoviæ. Ideja o organizaciji ovakvoga Dana župnog zajedništvanastala je spontano, kako nam je rekao vlè. Matanoviæ. Jošdok je bio u župi Velika poèeo je s organizacijom ovakvihžupnih susreta prenio je to i u Novu Gradišku. "Ovaj prostor,ratom pogoðen, još uvijek je pun duhovnih rana. Kakobismo ih bar malo zacijelili, u cilju duhovne obnove i grada ižupe, organizirali smo ovaj Dan župnog zajedništva", rekaonam je vlè. Matanoviæ i dodao: "Isus je služio ljudima, akako bih pokazao izraz poniznosti, odluèio sam se prihvatitii peèenja palaèinki za svoje župljane". Za najmlaðe razlièitevesele igre organizirao je ðakon Ivan Vrbicky koji je o tomestekao iskustva studirajuæi u Rimu. Župljanke Evica Kraljiæ iLjubica Talan vrijedno su slikale cijelo poslijepodne i 50-akslika poklonile svima koji su ih željeli, a Veronika Devèiæpridružila im se i stihovima o majci. Dan župnog zajedništvazavršen je svibanjskim pobožnostima i misom, a koliko jeljudima potrebno zajedništvo potvrdili su željom da seovakvi susreti što prije ponovno organiziraju.

.

Sveæenièko reðenje o. Michaela PaviæaSlakovci, 18.5.2008. (IKA) - U prepunoj župnoj crkvi Sv.Ane u Slakovcima u nedjelju 18. svibnja ðakovaèki isrijemski biskup Marin Srakiæ za sveæenika je zarediofranjevca konventualca o. Michaela Paviæa. U sveèanom misnom slavlju sudjelovala su i subraæa izHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacana èelu s provincijalom o. Ðurom Hontiæem. Biskup Srakiæu propovijedi je posebno istaknuo važnost svjedoèenjaKristove rijeèi u današnjem svijetu, pogotovo po mladimljudima. Reðenika je pozvao da svojim primjerom inasljedovanjem Isusa Krista bude istinski Kristov svjedok.Pozvao se i na rijeèi pape Benedikta XVI. da je KristovaCrkva vrlo mlada, unatoè povijesti od 2000. godina jer u njojdjeluju mladi ljudi, poput o. Michaela, koji se i danasoduševljavaju za Isusa Krista. Biskup je novom prezbiteruzaželio i da oduševljenje koje je osjetio dok je još kao djeèakpristupao u sjemenište i dalje nosi u svome sveæenièkom iredovnièkom životu. Sveèano euharistijsko slavlje završeno je prvimmladomisnièkim blagoslovom o. Michaela Paviæa. O. Michael Paviæ roðen je 2. prosinca 1982. godinePforzheimu (Njemaèka). Završio je teološki studij i nablagdan sv. Franje, 4. listopada 2007. položio sveèanezavjete. Za ðakona ga je u zagrebaèkoj katedrali 1. prosincaprotekle godine zaredio zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ. Èlan je Noneta franjevaca konventualaca iglazbenog sastava "Novo svitanje". Slakovaèki župnik mons. Petar Petroviæ podsjetio je da je uistoj crkvi prije 28 godina, 7. travnja 1980., za sveæenikazareðen èlan iste provincije o. Ilija Miškiæ. Mala župa sv.Ane u Slakovcima ima èetvoricu živih sveæenika od kojih sutrojica redovnici franjevci konventualci, o. Ilija Miškiæ, o.Jeronim Vujiæ i novozareðeni o. Michael Paviæ, te jednogdijecezanskog sveæenika vlè. Tomislava Vlaoviæa. U nedjelju 25. svibnja o. Michael Paviæ u istoj crkvi slavimladu misu.

Blagoslov obnovljene crkve u SmoljancuSmoljanac, 18.5.2008. (IKA) - U župi BDM Majke Crkve uSmoljancu u nedjelju 18. svibnja sveèano je blagoslovljenaobnovljena filijalna crkva Roðenja Ivana Krstitelja. Rijeè jeo jednom od bisera drvene arhitekture koju su pobunjeniSrbi zapalili 4. prosinca 1991. godine. Misno slavlje predviše stotina Smoljanèana predvodio je gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ u koncelebraciji više sveæenika, meðukojima župnika Plitvica Ilije Janjiæa, župnika Drežnik GradaMile Šajfara, don Ivana Viliæa i svoga tajnika DraženkaTomiæa. Biskup Bogoviæ pohvalio je obnovu crkve uSmoljancu istim materijalom i arhitekturom kakva je bila iprethodna. Ova crkva je slika i prilika kako su nekada izgledale crkve uovom dijelu Hrvatske, rekao je. Crkva je obnovljenasredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva ivodnog gospodarstva kao i Gospiæko-senjske biskupije.Crkvu je projektirao arhitekt iz Zagreba Petar Krsnik aukupno je koštala milijun kuna. Nakon mise na kojoj sunazoèili naèelnik opæine Plitvièka jezera Mile Èanèar,Rakovice Franjo Franjkoviæ i tajnik u Ministarstvuregionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva MilanVukoviæ održano je puèko veselje koje je predvodio KUDIzvor iz Rakovice. Uime ŽPV-a Plitvica Jure Rukavinauruèio je biskupu Bogoviæu umjetnièku sliku nove crkve.

Domovinske vijesti ika

14 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Obiteljska nedjelja otoka KrkaDr. Jerko Valkoviæ o obitelji i medijimaKrk, 18.5.2008. (IKA) - Pedesetak braènih parova, od kojihje veæina bila iz Krèkog, a manjim dijelom iz Omišaljskoga iVrbnièkoga dekanata, te isto toliko djece sudjelovalo je naovogodišnjoj Obiteljskoj nedjelji za podruèje otoka Krkaodržanoj u nedjelju 18. svibnja na župnom dobru župe Krk"Oaza Kraljice mira". Tema "Obitelj i mediji" koju je izložiovlè. dr. Jerko Valkoviæ, pokazala se veoma aktualnom,zanimljivom, kako za roditelje, tako i za djecu. Naime, doksu roditelji slušali izlaganje, vjerouèiteljice su s djecomradile na istu temu. Sudionike je pozdravio preè. IvanKordiæ, generalni vikar i povjerenik za obitelj Krèkebiskupije, te prenio pozdrave odsutnoga mjesnoga biskupaValtera Župana. Dr. Valkoviæ govorio je o medijima kao stvarnosti našegavremena. Oni nisu samo sredstva koja prenose odreðeneinformacije, veæ su ponajprije ambijent, nova kultura u kojojse kreæemo i koja snažno obilježava naš život, bilo osobnibilo obiteljski i društveni. Oni nam s jedne straneomoguæavaju da velikom brzinom dolazimo do mnogihinformacija, da upoznajemo svijet koji nam ne bi bionadohvat ruke. Mediji isto tako utjeèu na odnos èovjekaprema stvarnosti, na naèin kako èovjek doživljava sebe idruge ljude. Kada je rijeè o utjecaju medija na obitelj,potrebno je takoðer uvažavati njihovo djelovanje i novostkoji oni unose u obiteljsku dinamiku. Naime, možemo tomeproblemu priæi postavljajuæi razlièita pitanja. Kako samimediji govore o obitelji? Meðutim, nije dovoljno promatratisamo djelovanje medija veæ veoma važnu ulogu ima samaobitelj: naèin na koji se mediji primaju, koja im se ulogapridaje i, još prije toga, postoji li unutar same obiteljidovoljno komunikacije tako da neæe biti potrebe "bježati" usvijet medija. Nakon kraæeg predaha održana je rasprava koja je pokazalasuvremenost problema. Na završetku su djeca pokazalaroditeljima za tu prigodu pripremljene posebne vijesti, te suse nazoèni našli pred "živom televizijom". U "emisiji" su bilisvi blokovi iz redovitih vijesti, tj. politika, zbivanja u svijetui u domovini, kultura, sport i vremenska prognoza, ali nabiteljski, poseban i dopadljiv naèin, što je pokazao višestrukipljesak. Župnik u Puntu Anton Depikolozvane priredio jezanimljivu izložbu novina, s jedne strane "svjetovnih" sdruge strane crkvenih te nekoliko tehnièkih, nezaobilaznihpomagala našega vremena poput laptopa, CD playera i sl. Nastolu se je našla i izložba župnih listiæa, za koje je voditeljObiteljske nedjelje istaknuo da su nezaobilazna sredstvakomunikacije u župama. Za okrepu se pobrinula župa Krkkao domaæin, ali i obitelji župe Poljica koje ove godine slave"okrugle" obljetnice braka. Tako je svega bilo u izobilju, aliposebno radosti koju pruža meðusobni razgovor i kršæanskodruženje popraæeno djeèjom radošæu.

Presveto Trojstvo na ModrušuModruš, 18.5.2008. (IKA) - Presveto Trojstvo nebeski jepatron drevne župe i grada Modruša, nekadašnjegbiskupijskog središta koji je 18. svibnja oživio i podsjetio nasvoje slavne dane. Misno slavlje zapoèelo je tradicionalnomprocesijom od crkve Sv. Ante do župne crkve PresvetogTrojstva. Procesiju su uz brojne župljane i hodoèasnikeuzvelièali èlanovi KUD-a Gradina sa svojim barjakomom.Misu je predslavio župnik župe sv. Jurja iz Zagorja dr.Željko Blagus uz mjesnog župnika Zdenka Skendera. Nakonmise predstavljen je peti broj godišnjaka Modruš, koji izdaježupni ured Modruš a ureðuje Zvonko Trdiæ.

Nedjelja ruža u ZadruPoèetak organiziranih hodoèašæa župa Zadarskenadbiskupije u svetište sv. ŠimeZadar, 18.5.2008. (IKA) - Organizirani i službeni poèetakhodoèašæa župa Zadarske nadbiskupije u svetište sv. Šime uZadru poèeo je u nedjelju 18. svibnja proslavom tzv.Nedjelje ruža, tradicija koja se tog dana obilježava svakegodine. Nakon misnog slavlja koje je u crkvi Sv. Šimepredvodio župnik župe sv. Šime i kancelar Zadarskenadbiskupije don Josip Lenkiæ, vjernici su pohodili škrinjusv. Šimuna i iskazali štovanje svecu èije je tijelo stiglo uZadar u 13. st. i neraspadnuto poèiva u pozlaæenoj raci iznadglavnog oltara u crkvi Sv. Šime. Svakom hodoèasniku iŠimunovu štovatelju don Josip je poklonio ružu, a za tuprigodu župnik je kupio 400 rascvjetanih i mirisnih ruža, saželjom da duša svakog vjernika bude miomiris kreposti kojihje sv. Šimun pravednik uzor i primjer. Tradicija Nedjelje ruža je spomen na 16. svibnja 1632. g.kad je tijelo sv. Šime bilo preneseno iz ondašnje crkve Sv.Marije Velike pokraj današnje tržnice u Zadru, u tadašnjucrkvu sv. Stjepana prvomuèenika koja je nakon toga ipreimenovana u crkvu Sv. Šimuna. Nedjelja ruža èuvauspomenu na taj èin kad su prigodom prijenosa sveèevatijela ljudi bacali cvijeæe, latice ruža, èasteæi sveèevo tijelo.U nadolazeæem proljetno-ljetnom razdoblju mnogi vjerniciiz župa cijele nadbiskupije, predvoðeni svojim župnicima,subotom i nedjeljom hodoèastit æe u svetište sv. Šime. U toj prigodi ulicama i trgovima Zadra u procesiji odjekujepjesma pobožnog puka i vijore barjaci prepoznatljivi za župeiz otoka, Kotara i gradskog podruèja. U jutarnjim satima usvetištu je moguænost za sakrament pomirenja, služi semisno slavlje te slijedi ophod i obilazak sv. Šimuna kojem sezadarski vjernici stoljeæima utjeèu u zagovor. Sv. Šimun je prorok opisan i u novozavjetnom biblijskomtekstu, jeruzalemski starac pravednik koji je u Hramu naruke primio Isusa za njegova prikazanja, a Mariji je prorekaoda æe joj maè boli probosti dušu. U djetetu Isusu jeprepoznao Mesiju i Svjetlo na prosvjetljenje naroda. KraljicaElizabeta Kotromaniæ, žena ugarsko-hrvatskog kraljaLudovika I. Anžuvinca i kæer bosanskog bana StjepanaKotromaniæa dala je izraditi zlatno-srebrnu škrinju koju je u14. st. izradio milanski zlatar Francesco di Antonio.Škrinjom dominira sveèev lik u ležeæem položaju a ukrašenaje iskucanim reljefima s biblijskim prizorima o Isusovuprikazanju u jeruzalemskom hramu i nekim motivima izdruštvenog vremena u kojem je nastala. Kraljica Elizabeta jehtjela da se dostojno èuva tijelo sveca koji je tijekom stoljeæaèudesno potvrdio svoju prisutnost u Zadru zauzevši posebnomjesto u srcima zadarskih vjernika. Škrinja sv. Šimuna jedna je od najveæih hrvatskih sakralnihdragocjenosti. Teška je oko 350 kg i samo je jednom upovijesti svog postojanja napustila Zadar i to bez sveèevatijela u njoj. Bilo je to 1999. g., kad je izložena na velikojIzložbi u Rimu "Hrvati-kršæanstvo-kultura-umjetnost". Nasveèanom otvaranju bili su tada i papa Ivan Pavao II. ipredsjednik RH dr. Franjo Tuðman. Izložba je okupilanajreprezentativnije dragocjenosti iz hrvatske sakralnebaštine, a baština iz zadarskog podruèja bila jenajzastupljenija.

.

Domovinske vijestiika

1521. svibnja 2008. broj 20/2008

Godina svetog KvirinaBiskup Župan vjernicima Krèke biskupije uputio pastirskopismo "O svjedoèenju za Krista kršæanskim životom"Krk, 18.5.2008. (IKA) - "Sveti Jeronim tvrdi u nastavkuKronike sv. Euzebija Cezarejskog da je sisaèki biskupKvirin podnio muèeništvo za vjeru 309. godine. Odnajstarijih vremena Krèka biskupija èasti svetog Kvirina kaosvog zaštitnika. Visoku 1700. obljetnicu njegove slavnesvjedoèke smrti želimo dostojno obilježiti obnavljanjemsvoje vjere, za koju želimo da postane što više svjedoèka. Ktomu æe biti usmjereni naši pastoralni planovi i nastojanja ugodini koja prethodi 1700. obljetnici muèeništva sv. Kvirina.Zato odreðujem da od 1. lipnja 2008. godine do 30. lipnja2009. godine teèe godina u kojoj æemo, zagovorom našegZaštitnika i Božjom pomoæu, u pastoralnim pothvatima kojeæemo u tom razdoblju poduzimati, još revnije obnavljati ioživljavati vjeru u Krista Spasitelja." Tim rijeèima zapoèeoje krèki biskup Valter Župan pastirsko pismo vjernicimaKrèke biskupije naslovljeno "O svjedoèenju za Kristakršæanskim životom", kojega se prvi dio èitao u cijelojbiskupiji na nedjelju Presvetoga Trojstva, 18. svibnja, adrugi æe se èitati u nedjelju 25. svibnja. Time je najavljenaGodina koja æe za Krèku biskupiju biti iznimno znaèajna.

Slavonski Brod: Drugi dio smotre puèkog crkvenogpjevanjaSlavonski Brod, 18.5.2008. (IKA) - Nakon prvog dijelasmotre puèkog crkvenog pjevanja pod geslom "Bože, evodolazimo", održanog 8. svibnja, drugi dio smotre sveèano je18. svibnja završen u Katehetskom centru župe Gospe odbrze pomoæi "Vid Mihaljek" u Slavonskom Bodu. Nastupiloje ukupno šesnaest puèkih pjevaèkih skupina Brodsko-posavske županije. Bila je to 11. smotra crkvenog puèkog pjevanja održana usklopu 44. brodskog kola. U pozdravu je domaæi župnik IvanLeniæ istaknuo kako su mnoge od starih pjesama, koje je puknekada pjevao u crkvi, pale u zaborav, te je to prigoda da sepokaže kako su vrijedne da ih saèuvamo, a svakim ih senastupom oživljava. S molitvenicima i krunicama u ruci,kako se nekada pjevalo, svaki je KUD izveo dvije prigodnecrkvene pjesme. Smotru je uz domaæeg župnika Leniæa organizirao Folklorniansambl Broda na èelu s predsjednikom JosipomPerèeviæem, te Organizacijskim odborom Brodskog kola.

Presveto Trojstvo u SlunjuSlunj, 18.5.2008. (IKA) - Blagdan Presvetog Trojstva,nebeski patron župe Slunj, proslavljen je 18. svibnja misnimslavljem koje je predvodio gvardijan samostana franjevacatreæoredaca glagoljaša o. mr. Petar Runje a koncelebrirali susveæenici Slunjskog dekanata na èelu sa slunjskim župnikomi dekanom mons. Milom Peciæem. Litrugijsko pjevanjepredvodio je župni zbor župe Presvetog Trojstva podvodstvom s. Ljubomire Lešiæ. Na misi s okupilo više stotinažupljana. Govoreæi u ozraèju blagdana Presvetog Trojstva,mr. Runje u propovijedi je pozvao na stvaranje ozraèjasretnije Hrvatske, u èije je stvaranje uloženo toliko krvi iznoja. Dajmo tome doprinos svojom ljubavlju i molitvom, ana to neka nas potakne Duh Sveti. Ako se ne promijenimo,sve nam je uzalud, zakljuèio je fra Petar te zakljuèio da vjeranije samo okupljanje i moral veæ je to radosna vijest tepozvao vjernike da pokažu ljubav prema bratu i bližnjemu.

Sastanak Upravnog odbora HDCG-aŽupnicima Zagrebaèke nadbiskupije poslane su ankete ostanju crkvene glazbe u njihovoj župi s ciljem dobivanjapovratnih informacija o stanju na terenuZagreb, 19.5.2008. (IKA) - Upravni odbor Hrvatskogadruštva crkvenih glazbenika održao je redoviti mjeseènisastanak 19. svibnja u prostorima Instituta za crkvenu glazbuu Zagrebu. Sastankom je predsjedao predsjednik HDCG-amo Miroslav Martinjak, a nazoèili su èlanovi:dopredsjednica s. Katarina Koprek, tajnica Biserka Horvat,Damir Jankoviæ, Božidar Ljubenko, Maruša Bartoliæ tenovoizabrani èlanovi Nadzornog odbora: Ivan Malbašiæ iJuraj Ivaniæ. Raspravljalo se o više toèaka, poput realizacijezadataka utvrðenih na prošlome sastanku, stanju biltena, oprimitku novih èlanova u HDCG te je predstavljen rad Zboramladih Varaždinske biskupije. Kako je i dogovoreno naprošlom sastanku, župnicima Zagrebaèke nadbiskupijeposlane su ankete o stanju crkvene glazbe u njihovoj župi(podaci o voditeljima zborova, orguljašima, sviraèima i sl.),s ciljem dobivanja povratnih informacija o stanju na terenuporadi osnivanja Ureda za crkvenu glazbu Zagrebaèkenadbiskupije. Od 300 primjeraka poslanih anketa odprotekloga sastanka pristiglo je stotinjak odgovora koji æe seevidentirati i statistièki obraditi. U pripravi je 27. broj biltenaNaviještati glazbom. Dogovorene su neke tehnièke preinakeu cilju poboljšanja. Voditelj Zbora mladih Varaždinskebiskupije Ivan Malbašiæ sa suradnikom Pavlom Èavlekompredstavili su svoj Zbor od osnutka do danas, s prikazom iciljevima djelovanja te naèin rada. U razgovoru koji sepoveo nakon prezentacije zakljuèeno je da je neophodnasuradnja voditelja zborova, posebno onih nestruènih (kojinisu studirali crkvenu glazbu) sa školovanim kadrovima sInstituta za crkvenu glazbu te s Hrvatskim društvomcrkvenih glazbenika. Takoðer je napomenuto da je potrebnasuradnja sa sveæenicima, a posebice biskupima te našimliturgièarima koji bi usmjeravali sve one koji predano rade usvojoj službi crkvenog glazbenika. Nakon iscrpne rasprave irazmjene iskustava, èlanovi Upravnog odbora prihvatili supredložene kandidate za èlanove Nadzornog odbora HDCG-a. Tako su èlanovi Upravnog odbora: Juraj Ivaniæ, IvanMalbašiæ i Nikola Sebastian Jambrošiæ. Putem internetskestranice pristiglo je desetak prijava za èlanstvo u Hrvatskomdruštvu crkvenih glazbenika koje su odobrene, navodi se uizvješæu objavljenom na Internet stranici HDCG-a.

Susret trajne formacije sveæenika ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 19.5.2008. (IKA) - Dvodnevni susret trajneformacije sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije zareðenih od2001. do 2004. godine završen je u utorak 20. svibnja uNadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Susret jezapoèeo u ponedjeljak 19. svibnja zajednièkom molitvomVeèernje koju je predvodio zagrebaèki pomoæni biskupVlado Košiæ. Potom je mr. Domagoj Matoševiæ,nadbiskupijski povjerenik za pastoral mladih, obavijestionazoène sveæenike o radu i planovima Povjerenstva zanadolazeæe ljeto. Središnja tema drugoga dana susreta bila je"Crkva pred izazovom nove paradigme i iscjeliteljskihterapija New agea" koju je predstavio franjevackonventualac dr. Josip Blaževiæ. Govorio je o izazovu Crkvepred novom antropologijom koja potjeèe s istoka i orazlièitim iscjeliteljskim terapijama raširenima u Hrvatskoj skojima se vjernici èesto susreæu. U živoj raspravi sudionicisu pokazali zanimanje za tu problematiku, izvijestio je Uredza odnose s javnošæu Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

16 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Vrgada: Posveta oltara u župnoj crkvi Presvetog TrojstvaZadar, 19.5.2008. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðaposvetio je u ponedjeljak 19. svibnja novopostavljeni kamenioltar u župnoj crkvi Presvetog Trojstva na otoku Vrgadi. Tadrevna otoèka župa svoju naslovnu svetkovinu slavi dvadana: na nedjelju Presvetog Trojstva otok s oko 200 župljanapohode brojni gosti, a u ponedjeljak po svetkovinitradicionalno ih pohode sveæenici. Uz župnika Vrgade donNikolu Tokiæa u slavlju je sudjelovalo 15 sveæenika. Odcrkve Sv. Marije u središtu mjesta u procesiji su se uputiliuskim otoèkim ulièicama do župne crkve Presvetog Trojstvaizgraðene 1700. g. Crkva se nalazi na uzvisini brda odakle sepruža prekrasan pogled na more i Biogradski arhipelag."Naši su oèevi puno èinili u prošlosti, a dio èini i ovopokoljenje Vrgadinaca. Svaki dar je vrijedan kad ga dajemood srca i kad želimo da bude Božja proslava", rekao je mons.Prenða na kraju misnog slavlja koje je predvodio uzahvalnosti svima koji su pridonijeli izgradnji novogkamenog oltara, ambona i nanovo ureðenog prezbiterija.Poželio je blagoslov svima koji su pridonijeli ljepoti togBožjeg hrama u kojem narod, prema zapisu sveæenika, slavisvetkovinu Presvetog Trojstva još od Višeslavova doba.Župna crkva Presvetog Trojstva zaštiæeni je spomenik i podpokroviteljstvom Ministarstva kulture RH. Izvoðaè radovapri postavljanju oltara i ambona je poduzeæe Krševan Zadarna èelu s Milom Mesiæem iz Restauratorskog zavoda Zadar.Mons. Prenða potaknuo je župljane da èuvaju svoju baštinu,budu vjerni Kristu, Crkvi, vjeri, tradiciji i kulturi, o èemusvjedoèe još dvije crkve na otoku, Sv. Andrije iz 11. st. i Sv.Marije. Znak je to da je Vrgada oduvijek bila mjestoživljenja katolièkog naroda, rekao je. Znakovitost obredaposvete oltara smatra posebnim doživljajem za vjernika.Rijetkost je to doživjeti i u životu jednog biskupa, rekao jemons. Prenða, dodavši da ga je dopalo biti pastirom uvremenu poslijeratne obnove kad je sa subraæom trebaloobnoviti brojne srušene crkve u nadbiskupiji te je imaoprilike posvetiti puno crkava i oltara. U propovijedi je mons.Prenða govorio o stvarnosti sveæenika i žrtava u Starom iNovom zavjetu. Stari zavjet otkriva zašto je trebalo prinositižrtve i zašto su za to bili potrebni posrednici u narodu. Zarazliku od mnogih sveæenika i njihovih žrtava, Krist je priniojednu jedinu žrtvu za grijehe - svoje tijelo, žrtvovano za sveljude na žrtveniku križa na Kalvariji. Postao je sveti oltar-žrtvenik svoje vlastite žrtve. "Oltar je znak Krista, zato gasveæenik na poèetku i na kraju mise ljubi. Oltar je žrtveni igozbeni stol na kojem sveæenik, predstavljajuæi Krista,izvršava ono što je Gospodin uèinio i predao uèenicima daèine njemu na spomen. Buduæi da je Krist, glava, pravi oltar,kršæanin je duhovni oltar na kojem se Bogu prinosi žrtvasvetog življenja", rekao je nadbiskup. "Župa Vrgada radujese novom oltaru u svojoj crkvi. Ta radost ima dubokekorijene. Tu kroz duga stoljeæa živi narod katolièke vjereèime je naslijedio i postupanje prema bližnjima. Novimoltarom obogaæuje se duhovnost i kultura župe Vrgada. Tuæete se na poseban naèin susretati s èinjenicom ljudskeprolaznosti i potrebom molitava za svoje potrebe i buduæemilosti. Tu æete u zajedništvu molitava i žrtve biti povezanisa svojim obiteljskim korijenima i precima", poruèio jemons. Prenða Vrgadincima, istaknuvši da je posveta oltaraBožji blagoslov i svjedoèanstvo uljudbe graðanskog društvakoje u taj oltar želi ugraditi prošla bogata stoljeæa vjere ikulture tog otoka. Vrgada se proteže usporedno s kopnenimdijelom Pakoštana i Draga, a sredinom 10. st. spominje je iKonstantin Porfirogenet. Do 1411. g. tu se nalazio isamostan pustinjaka sv. Pavla s crkvom Sv. Jurja. U mjestusu i ostaci dvorca plemiæke obitelji de Vergada, po kojimaotok i nosi ime.

Predstavljene knjige "Sto godina nije samo prošlost" i"Zašto redovnica?"Dubrovnik, 19.5.2008. (IKA) - U dvorani Meðunarodnogsredišta hrvatskih sveuèilišta u Dubrovniku 19. svibnjapredstavljene su dvije knjige o dominikankama: "Sto godinanije samo prošlost" i "Zašto redovnica?" koje su proteklegodine objavljene u izdanju Glasa Koncila. "Sto godina nijesamo prošlost" zbornik je s proslave 100. obljetniceKongregacije sestara dominikanki svetih Anðela èuvara. Tukongregaciju utemeljio je otac Anðeo Marija Miškov uKorèuli 1905. godine spajanjem zajednica iz Splita iŠibenika kako bi, uz ostalo, hrvatski redovnièki pomladakslužio svom narodu. Naime, veæi dio redovnica na tompodruèju pripadale su talijanskim zajednicama, pa jeutemeljenje hrvatske kongregacije ujedno znaèilo opiranjetalijanskom jeziku koji se želio nametnuti u Dalmaciji,reèeno je na promociji. Knjiga rijeèju i slikom donosi prikazstogodišnje povijesti djelovanja redovnica i trogodišnjepriprave za obljetnicu. Predgovor knjizi napisao je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, a na èetiri stotine stranicadoneseni su znanstveni radovi 21 autora. "Zašto redovnica? – razmišljanja o posveæenom životu usvijetlu dominikanske karizme" knjiga je s. KatarineMaglice, bivše vrhovne glavarice Kongregacije sestaradominikanki svetih Anðela èuvara, sastavljena od pisamakoje je ona tijekom svoje službe u razlièitim prigodamapisala sestrama. Na 222 stranice s. Katarina iznosi svojarazmišljanja o pozivu i redovnièkom životu kao i osvakodnevnim izazovima s kojima se redovnica morasuoèavati. Knjige su predstavili dubrovaèki biskup ŽelimirPuljiæ, pravnik i politolog dr. Neven Šimac, voditeljicaCentra za mediteranske studije Dubrovnik prof. IvanaBurðelez, s. Katarina Maglica, te prireditelji zbornika fr.Frano Prcela i s. Dolores Matiæ. Promociju su organizirali Centar za mediteranske studije uDubrovniku i Matica hrvatska - ogranak Dubrovnik.Okupljene na promociji na završetku predstavljanjapjesmom su razveselile mlade sestre dominikanke i fr. AntoBobaš.

Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona uPožegiBiskup Hraniæ održao izlaganje na temu evangelizacijeodraslihPožega, 19.5.2008. (IKA) - U dvorani bl. Alojzija Stepincau Požegi 19. svibnja održan je redoviti mjeseèni susret trajneformacije mladih sveæenika i ðakona Požeške biskupije natemu "Evangelizacija odraslih". Sudjelovalo je dvadeset i petsveæenika i ðakona. Susret je zapoèeo molitvom Treæeg èasa.Potom je požeški biskup Antun Škvorèeviæ pozdravionazoène sveæenike, dijecezanske i redovnièke te ðakone.Istaknuo je kako susreti imaju silnu snagu te da je zakvalitetan meðusobni susret uvijek važno unutarnjeraspoloženje srca i duše svakog pojedinog, kao i da temeljnopolazište za naše susretanje nije ono ljudsko u nama negoBožje. Podsjetio je kako je Isus Krist po krštenju u nasugradio temeljne odrednice našeg kršæanskog postojanja apo svetom Redu postali smo meðusobno braæa, pridruženiKristu Glavi radi poslanja koje nam je povjereno. Potom jezahvalio sveæenicima i ðakonima za sve što èine svaki nasvom podruèju djelovanja. Na temelju naviještene Božjerijeèi u Službi èasova iz druge Poslanice sv. Pavla gdje onpotièe Korinæane da bogatstvo karizmi ne bude razlogommeðusobnih podjela, biskup je istaknuo kako umeðuljudskim odnosima treba uvijek nastojati oko

Domovinske vijestiika

1721. svibnja 2008. broj 20/2008

zakonitosti ljubavi, u kojoj su sadržani svi Božji darovi.Zahvalio je nazoènima što nastoje njegovati meðusobnosveæenièko i ðakonsko bratstvo, dar kojeg je svaki primio posakramentima i koje uvijek iznova primamo u molitvi.Potaknuo ih je da svatko sa svoje strane uèini sve kako bihrabrim koracima išli naprijed u izgraðivanju zajednièkih iosobnih susreta s Bogom. Potom je pozdravio ðakovaèkog isrijemskog pomoænog biskupa Ðuru Hraniæa, koji je održaoglavno izlaganje na temu evangelizacije odraslih. Biskup Hraniæ pojasnio je pojam evangelizacije odraslih teistaknuo kako brojni pokoncilski crkveni dokumenti istièuvažnost evangelizacije i pastoralnog rada s odraslimkršæanima, štoviše, središnje mjesto rada s odraslima uevangelizacijskom poslanju Crkve i upozoravaju da nijedanoblik kateheze za djecu i mlade ne može uspjeti ako nijepopraæen i osnažen evangelizacijom odraslih. Potom jeprikazao postojeæe stanje pastoralnog djelovanja u župnimzajednicama, na meðužupnoj razini i biskupijskoj razini.Istaknuo je kako odrasle krštenike treba kroz bogatijuponudu voditi do zrele vjere, pratiti ih i podržavati na putukršæanskog svjedoèenja. Istaknuo je važnost poosobljenogpristupa vjerniku zbog razlièitosti životnih situacija, stupnjavjere te darova i karizmi. Potom je uslijedila rasprava natemu evangelizacije odraslih, koju je animirao prof. dr.Tomislav Ivanèiæ, voditelj trajne formacije. U posljednjojtoèki programa svibanjskog susreta trajne formacijesveæenika i ðakona u Požegi prof. Ivanèiæ govorio je oznaèenju duhovnosti za svakog èovjeka, osobito zazareðenog službenika, te je nazoène uveo u molitvu.

Zapoèelo 16. hodoèašæe hrvatske vojske i policije u LurdMisno slavlje na Zagrebaèkom velesajmu predvodio biskupJezerinacZagreb, 20.5.2008. (IKA) – Misnim slavljem u paviljonu 35na Zagrebaèkom velesajmu zapoèelo je 20. svibnja 16.hodoèašæe hrvatske vojske i policije u Lurd. Misu jepredvodio vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji sgeneralnim vikarom mons. Josipom Šantiæem i vojnim ipolicijskim kapelanima. Biskup je u propovijedi poruèio da globalnog mira nema akonema mira u ljudima. Isus nam je ostavio ispovijed u kojojse ne samo opraštaju grijesi, nego se ljudi pomiruju sami sasobom, rekao je. Istièuæi da je temelj mira u obitelji, biskupje poruèio da ako nema mira u obitelji, onda nema mira nitiu domovini, Europi i svijetu. Biskup je podsjetio kako je Marija majka naša i majka Crkvei majka našega Gospodina Isusa Krista. Mi smo jedna obiteljkoja hodoèasti Gospi u Lurd gdje æemo s ostalom braæompod njezinim okriljem slaviti Boga. Mi smo predstavnicinašega hrvatskog naroda, iz njega polazimo, njemu sevraæamo, za nj se molimo, rekao je biskup. Misno slavlje pjevanjem su animirali glazbena skupina Fidesi Klapa HRM. Nakon mise hrvatski hodoèasnici suotputovali u Lurd gdje sudjeluju u 50. meðunarodnomvojnom hodoèašæu. Organizator 16. hodoèašæa hrvatske vojske i policije u Lurdje Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Hodoèašæe seodržava od 20. do 27. svibnja i ukljuèuje se u 50. jubilarnomeðunarodno hodoèašæe vojski Europe i svijeta u Lurd (50.PMI). Na ovogodišnjem hodoèašæu sudjeluje 2300pripadnika hrvatske vojske i policije. Geslo ovogodišnjeg hodoèašæa na kojem se oèekuje 150.000sudionika iz šezdesetak zemalja je "Mir vam ostavljam, mirvam svoj dajem (Iv 14,27)".

Poruka biskupa Štambuka na završetku školske ivjeronauène godineDjeci i mladima treba dati do znanja da je ljeto osimtjelesnoga odmora vrijeme i nedjeljne miseHvar, 20.5.2008. (IKA) – Uz skori završetak školske ivjeronauène 2007/08. godine, hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk uputio je poruku sveæenicima župnicimai vjerouèiteljima svoje biskupije. Na poèetku poruke biskupŠtambuk istièe da završetak školske i vjeronauène godine umnogima s pravom pobuðuje i te kako brojna i razlièitarazmišljanja. Osobitu pozornost usmjerio je premaosnovnoškolcima i srednjoškolcima, meðu kojima æe, kakoistièe, "maturanti dobiti potvrdu o položenomu ispitu zrelostii razmišljati što dalje u životu", dok se za "završene osmašenameæe pitanje o smjeru srednjoškolskoga obrazovanja... prièemu roditelji u svemu tome imaju i svoj naèin razmišljanja isvoje želje utkane uz završetak školske godine". Obraæajuæise župnicima, pozvao ih je da, uz završetak školske ivjeronauène godine, u svojim župnim zajednicama uprilièemisno slavlje na kojemu æe, poruèio je, "zajedno s djecom injihovim roditeljima zahvaliti Gospodinu za prijeðene daneu protekloj radnoj godini". Biskup podsjeæa župnike, osobitožupnike vjerouèitelje, da se u zajedništvu s mladima, bilotijekom mise zahvalnice, bilo u opuštenome raspoloženju,stave u ulogu njihova oca "koji prati, koji hrabri, koji moli,koji potièe, koji skupa s djecom razmišlja o narednimkoracima...". Podsjeæajuæi na posebnosti otoka, osobito za vrijemeturistièke sezone u otoènim mjestima, biskup preporuèuježupnicima i vjerouèiteljima da u tijeku posljednjih dana ilisati školske i vjeronauène godine mladima ponude putokazkojim æe nadolazeæe ljetne dane iskoristiti na najbolji naèin.Biskup upozorava kako djeci i mladima treba dati do znanjada je ljeto osim tjelesnoga odmora vrijeme i nedjeljne mise.U nastavku poruke biskup Štambuk potièe župnike daupozoravaju djecu i mlade na prikladno odijevanje "po èemuæe se razlikovati jesmo li na plaži ili smo na ulici, uredovitom susretu s ljudima, u crkvi osobito...". Odajuæipriznanje vjerouèiteljima za trud tijekom protekle školske ivjeronauène godine, biskup ih je pozvao da i ljetnih dana,poput prijatelja i roditelja, nastave druženje s djecom imladima.

Domovinske vijesti ika

18 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Crkva u Hrvata

Merèevo i ove godine sveèano proslavljeno na dalekimFilipinimaFilipini, 10.5.2008. (IKA) – Blagdan bl. Ivana Merza i oveje godine 10. svibnja sveèano proslavljen na Filipinima gdjeje prije dva mjeseca ustanovljena i Vicepostulatura bl. IvanaMerza, a za vicepostulatora imenovan je prof. Dave Ceasardela Cruz. Slavljena je sveèana misa u crkvi Preobraženja uQuezon Cityju gdje su bile izložene relikvije blaženogaMerza na javno èašæenje. Èlanovi Bratovštine katolièkih svetaca proslavili su jošdodatno blagdan svojim posebnim aktivnostima isveèanostima. Meðu ostalim, Bratovština je pokrenula ovegodine takoðer akciju stipendiranja siromašnih ðaka istudenata koju nazivaju "Stipendije bl. Ivana Merza". Zasada imaju osam stipendista. Vicepostulator prof. Dave uputio je na engleskom jezikuporuku u povodu blagdana bl. Ivana Merza.

Smije li èovjek sve što može?Predavanje dr. Tonèija Matuliæa u sklopu Kršæanske tribineu SuboticiSubotica, 14.5.2008. (IKA) - Prof. dr. Tonèi Matuliæ sazagrebaèkoga Katolièkoga bogoslovnoga fakulteta održao je14. svibnja predavanje: "Smije li èovjek sve što može?" usklopu Kršæanske tribine grada Subotice u velikoj vijeæniciGradske kuæe. Suorganizatori tribine posveæene bioetièkimtumaèenju preobraženja znanosti, društva i opæeljudskogpogleda na svijet bili su Teološko-katehetski institut iHrvatsko akademsko društvo iz Subotice te preè. AndrijaAnišiæ uime Kršæanske tribine grada Subotice. Zanimljivatema privukla je veliki broj slušatelja, meðu kojima višelijeènika i medicinskih djelatnika te predstavnike Srpskepravoslavne Crkve. U uvodnom dijelu dr. Matuliæ pozvao je na divljenjeotajstvenom Božjem daru života, istaknuvši kako je zavjernike ljudski život eminentno teocentrièan ikristocentrièan, te ga u tome svjetlu kao vjernici promatramoi s bioetièkog stanovišta. Usporedio je metamorfoze znanosti– koja se od traženja istina i zakonitosti stvorenoga svijetaokrenula iskljuèivo tehnièkoj primjenjivosti – i današnjegadruštva. Visoki standard i kvalitetu današnjega životadugujemo i znanstveno-tehnièkom razvitku, ali oni nikakone smiju biti iskljuèivi kriteriji vrednovanja života uopæe,upozorio je predavaè. Nažalost, ekonomsko-tehnološkinapredak ima obrnuto proporcionalnu negativnu nuspojavu,a to je duhovno i moralno propadanje. Zato je potrebnotražiti ravnotežu izmeðu razvitka, koji je u sebi dobar, ièovjekova duhovno-moralnog dobra. To znaèi da kriterijivrednovanja opæeljudskog napretka ne mogu biti samouèinkovitost i kapital, nego nužno i naravni zakonprovidnosno upisan u harmoniju stvorenoga svijeta. Stogaèovjek mora spoznati da ga taj zakon i njegov Zakonodavacnadilaze, da su iznad njega, kako bi razumio zašto danas nebi smio sve ono što mu je postalo moguæe, zakljuèio je dr.Matuliæ. Nakon više pitanja nazoènih tribina je zakljuèena sobeæanjem organizatora da æe ubuduæe èešæe prireðivatislièna predavanja, te da æe zbog velike zainteresiranosti iaktualnosti tematike u skorije vrijeme biti organiziran iinterdisciplinarni bioetièki simpozij.

Premijer RS i banjoluèki biskup posjetit æe izbjeglebanjoluèke HrvateBanja Luka, 15.5.2008. (IKA/KTA) – Predsjednik VladeRepublike Srpske Milorad Dodik prihvatio je 15. svibnjapoziv banjoluèkog biskupa dr. Franje Komarice da zajednoobiðu izbjegle banjoluèke Hrvate u Hrvatskoj ili u nekimdrugim mjestima te ih i na taj naèin pozvali da se vrate. Premijer Dodik je, nakon razgovora s biskupom Komaricom,ponovno pozvao sve prognane da se vrate, ukoliko to žele,istièuæi da postoji sigurnost za povratak, premda imaodreðenih socijalnih problema što je sudbina svih koji ondježive. Kazao je da æe Vlada RS pružiti pomoæ KatolièkojCrkvi u Banjoj Luci u njihovu projektu izgradnjegerijatrijskog centra, a najavio je i moguænost podrške u raduCaritasa davanjem na korištenje odreðenog zemljišta kako bise uposlili ljudi i mogli proizvoditi hranu za potrebe tehumanitarne organizacije. "Razgovaralo se i o jaèanjupovjerenja svih struktura u cijeloj BiH i potrebi tolerantnogpristupa i razumijevanja drugih što je od važnosti za rješenjakoja treba da dobijemo u BiH", naveo je premijer Dodik idodao da "bez razumijevanja drugih nije moguæe bitiobjektivan". Biskup Komarica izrazio je zadovoljstvo najavom premijeraDodika da je spreman poæi izvan Republike Srpske, uHrvatsku i druga mjesta gdje sada žive nekadašnji banjoluèkiHrvati i katolici kako bi im i na taj naèin odreðene stvariobjasnili i razjasnili. Istaknuo je i da æe 22. lipnja obilježitipetu obljetnicu dolaska pape Ivana Pavla II. u Banju Luku teda je premijer Dodik obeæao kako æe i on biti jedan oddomaæina te proslave. Biskup Komarica istaknuo je da je urazgovoru s premijerom Dodikom bilo rijeèi i o svimpitanjima koja su u duhu Zakona o slobodi vjere i pravnompoložaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH koji omoguæuje iCrkvama da se još intenzivnije bave humanitarnim,prosvjetnim i odgojnim radom. Podsjetio je da Katolièkicentar u Banjoj Luci ima dobar ugled, kao i sam rad Caritasai Europske akademije koja djeluje u sklopu Banjoluèkebiskupije. "Sve to omoguæava normalan život za sve one kojivole Banju Luku i taj kraj smatraju svojom domovinom",kazao je biskup Komarica. Premijer Dodik i biskup Komarica takoðer su dogovorili dase održi donatorski skup za prikupljanje sredstava zaponovnu izgradnju katolièke crkve u banjoluèkom naseljuPetriæevac. Premijer Dodik naveo je da sve to ne zavisi samoo njima dvojici veæ i o ljudima kojima žele ponuditi da budusuorganizatori sazivanja toga donatorskog skupa. BiskupKomarica æe tijekom predstojeæeg pohoda u inozemstvupokušati pridobiti odreðene osobe da pomognu održavanjedonatorskog skupa kojim bi se osigurala sredstva zaponovnu izgradnju crkve na Petriæevcu. Naime, u noæi s 6.na 7. svibnja 1995. godine porušena je crkva na Petriæevcu teje, nakon paljenja franjevaèkog samostana i podmetanjaeksploziva pod crkvu i toranj, ostala samo gomila betona iželjeza. Ruševine su rašèišæene tek u proljeæe 2003. godine,pred dolazak pape Ivana Pavla II. u Banju Luku. BiskupKomarica pozdravio je i obnovu stolne crkve u Mostaru,istièuæi da je to "dragocjeni i vrlo konstruktivan signal izBiH i da se na takav naèin trebamo prezentirati cijelomsvijetu". Biskup Komarica rekao je da æe i tijekom posjetapo Europi istaknuti i to kako se zajednièki radi na obnovionoga što treba obnavljati u BiH. Upozorio je kako se trebatruditi oko obnove graðevina, ali i da je daleko teže obnovitièovjeka.

Crkva u Hrvataika

1921. svibnja 2008. broj 20/2008

Pastoralni dan u bjelopoljskom EmausuMostar, 15.5.2008. (IKA/KTA) - Na inicijativu Teološkogainstituta u Mostaru uprilièen je 15. svibnja Pastoralni dan uduhovnom centru "Emaus" u Potocima kod Mostara. Napoziv proèelnika Instituta dr. don Ante Pavloviæa na susretuje sudjelovalo oko 150 sveæenika, vjerouèitelja i studenata izcijele Hercegovine, meðu njima i hercegovaèki provincijaldr. fra Ivan Sesar. Predavanja u nekadašnjem sveæenièkomdomu uz župnu crkvu Presvetoga Srca Isusova, koji je odprotekle godine proširen u pastoralni centar, održali subiskupi dubrovaèki Želimir Puljiæ, domaæi Ratko Periæ ipomoæni vrhbosanski Pero Sudar. Oni su predstavili nekesakramentalne vidove iz knjige "Isus iz Nazareta" JosephaRatzingera - pape Benedikta XVI. Na kraju predavanjapovela se plenarna diskusija, posebno s obzirom nakonkretne smjernice i upute katehetama. Rezultate radova pastoralnoga dana biskup Periæ sažeo je potemama teološko-eklezioloških izlaganja u "jedinstvo Oca iSina i Duha Svetoga u biti i božanstvu, te u jedincatost Isusapreduskrsnoga i Krista pouskrsnoga, odnosno Isusa izNazareta, prema povijesnoj metodi "enigmatskoga", i Kristavjere ili "kerigmatskoga"; u jedinstvo Isusa i njegove Crkvete u jedinstvo vjernika po sakramentima, osobito po krštenjui euharistiji, s Kristom Gospodinom. Biskup je posebnozahvalio sudionicima koji su oèitovali duh katolièkogazajedništva i vjerouèiteljskog jedinstva cijele Crkve uHercegovini, u prouci Isusa Krista i njegove Crkve injegovih sakramenta u Crkvi na temelju knjige sadašnjegapape Benedikta XVI.

U Sarajevu predstavljen zbornik Stoljeæe HKD NapredakKnjiga govori o svim segmentima rada te središnje hrvatskekulturne institucije u Bosni i HercegoviniSarajevo, 15.5.2008. (IKA/KTA) – U Velikoj dvoraniOpæine Stari Grad u Sarajevu predstavljen je 15. svibnjazbornik radova Stoljeæe HKD Napredak (1902. – 2002.). Zbornik su predstavili mons. dr. Mato Zovkiæ, generalnivikar Vrhbosanske nadbiskupije, prof. dr. Šaæir Filandra,predsjednik Bošnjaèke zajednice kulture Preporod i prof. dr.Miroslav Palameta, donedavni veleposlanik BiH u Vatikanui bivši dopredsjednik HKD Napredak. Mons. Zovkiæ govorio je o ulozi klera u osnivanju i raduNapretka s posebnim naglaskom na ulogu hercegovaèkihfranjevaca u vremenu osnivanja Napretka davne 1902., ali idrugih sveæenika, redovnika i redovnica. "Ova knjiga govorio svim segmentima rada ove središnje hrvatske kulturneinstitucije u Bosni i Hercegovini. Što to krasi ovo kulturnodruštvo, što ga èini dostojnim najviših moralnihkvalifikacija? Dvije su najznaèajnije odlike Napretka,usmjerenost na èovjeka i Napretkova sposobnost održavanjakolektivne osobitosti i življenje u razlièitosti", kazao je prof.Filandra. Palameta je, analizirajuæi knjigu, kazao kako jevidno da su u zborniku bolje i obimnije obraðene teme dovremena ukidanja Napretka 1949., za razliku od tema kojeobraðuju vrijeme od obnove Napretka 1990. Upravu su muteme koje govore o razdoblju od obnove Napretka do 2002.bile izazovnije. U Napretkovom klubu Lira uprilièen je zatim prijam upovodu predstavljanja zbornika i uruèenja Plakete KantonaSarajevo koju je Napredak dobio za rad na podruèjupromicanja kulturnih, historijskih i društvenih vrijednostiKantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine.

.

Biskup Mrzljak u Murskoj SobotiMurska Sobota, 15.5.2008. (IKA) - Varaždinski biskupJosip Mrzljak sa sedmoricom suradnika iz Biskupskogordinarijata pohodio je 15. svibnja slovensku biskupijuMurska Sobota, odnosno njezin prekomurski dio. Naizletnièko-studijsko-hodoèasnièkom putu obišli su župeLendava, Turnišèe, Bogojina, Kanèevci i Odranci u kojimasu razgledali župne i neke filijalne crkve kao i ostalesakralne znamenitosti. U Murskoj Soboti ih je, u odsutnostidijecezanskog biskupa dr. Marijana Turnšeka, primiogeneralni vikar Franc Režonja koji ih je proveo po katedrali iprostorijama Biskupskog ordinarijata. Pohod je završio gdjeje i zapoèeo, u župi Lendava, èiji je župnik Tomislav Šantak,koji održava srdaène prijateljske i pastoralne veze sasveæenicima u Maðarskoj i Hrvatskoj, bio velikodušnidomaæin i cjelodnevni vodiè po Prekomurju. Ovaj pohod,baš kao i onaj od prije mjesec dana, kada su Varaždin iLudbreg pohodili sveæenici dekanata Trebnje iz biskupijeNovo Mesto, svjedoèi o tome kako pripadnici jedne te isteuniverzalne Katolièke Crkve, koja stoljeæima djeluje u obasusjedna naroda, ponajprije biskupi i sveæenici, mogu imoraju gajiti duh mira, suradnje i zajedništva te u tome usvakoj prilici prednjaèiti vlastitim primjerom.

Bleiburg - tragedija i nadaBleiburg, 16.5.2008. (IKA) - U Bleiburgu je 16. svibnja,uoèi obilježavanja 63. obljetnice tragedije hrvatskoga narodana Blajburškom polju, predstavljena fotomonografija"Bleiburg-tragedija i nada" u izdanju Glasa Koncila. Nakonuvodnih rijeèi direktora Glasa Koncila Nedjeljka Pintariæa,koji je ukratko prikazao pisanje Glasa Koncila o Blajburškojtragediji te o drugim zloèinima jugoslavenskogkomunistièkog režima, o kojima se sve do devedesetihgodina protekloga stoljeæa u domaæoj javnosti nije smjelogovoriti ni pisati - što potvrðuje i popis izvora i literature usamoj knjizi, o razlièitim aspektima obilježavanja uspomenena Blajburšku tragediju govorio je Bože Vukušiæ, jedan odsuautora nove knjige o Bleiburgu. "Knjiga je poruka istine i nema nikakvog izazova mržnje.Želimo demantirati one laži koje su se 70 godina širile oHrvatima. Svi narodi imaju pravo to èiniti. Ako ovdje uAustriji obiðemo crkve i male kapelice, uz njih nalazimoimena svih žrtava, iz svih razdoblja ratova, sve zabilježenopo godinama, s jednakim dostojanstvom i pijetetom. Sviimaju na to pravo a Hrvatima se to desetljeæima uskraæivalo.Nadamo se da æe ova knjiga imati odjeka i kodintelektualaca i javnih institucija te æe razmotriti pozitivnuporuku ove knjige", rekao je don Ante Kutleša, ravnateljdušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i autor prologaknjige. Dr. Zvonko Dragèeviæ s Tekstilno tehnološkog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu, predstavio je zajednièko djelo nakojemu je radio zajedno s Ratkom Janjiæem i BlaženkomSalavardom - sveèano misno ruho koje je izraðeno zaprošlogodišnju proslavu blagoslova spomen-kapelice naBlajburškom polju, istaknuvši da je izrada tog misnog ruhabila izazov za njihov fakultet te je dogovoreno da æe se nadiplomskom studiju otvoriti kolegij kreiranja i izradesakralnoga ruha. Želja im je takoðer da tu "hrvatskumisnicu" pokušaju ponuditi katolièkim misijama u svijetu tebi se svaka misnica zasebno kreirala koristeæi hrvatskoznakovlje ali i znakovlje podneblja gdje æe se ta misnicanositi. Osvrnuvši se na temu svoga priloga u knjizi"Blajburške tragedije ili jugoslavenski poratni zloèini nadHrvatima", prof. dr. Josip Jurèeviæ upozorio je na brojnepovijesne aspekte neposrednog razdoblja nakon završetka II.

Crkva u Hrvata ika

20 21. svibnja 2008. broj 20/2008

svjetskog rata u kojem su se dogodili najmasovniji zloèinikoje je nad Hrvatima poèinio jugoslavenski komunistièkirežim. Knjiga "Bleiburg - tragedija i nada" pisana je snamjerom da èitatelja upozna sa dugo skrivanomposlijeratnom tragedijom hrvatskog naroda koju je proveo iorganizirao boljševièko-titoistièki režim na podruèju bivšeJugoslavije i graniènom podruèju u Austriji, rekao jerecenzent knjige dr. Ivo Soljaèiæ, istaknuvši i namjeru knjigeda se oda poèast nevinim žrtvama ubijenim na Bleiburgu,križnim putovima i drugim stratištima. Podijelivši knjigu nadva dijela - tri èlanka koji govore o povijesnim aspektimablajburške tragedije te dva koja govore o ureðenjuBlajburškoga polja, arhitekturi spomen-kapelice sa svimpripadajuæim elementima te simbolikom misnoga ruha, dr.Soljaèiæ je istaknuo da su poglavlja jasno napisana, da semeðusobno nadopunjuju i èine skladnu cjelinu te sunavedene brojne èinjenice iz kojih se jasno ocrtava svastrahota tih zloèina. "Iznesena materija je veliki doprinosupoznavanju širih slojeva puèanstva s tom prebolnomèinjenicom koja je ostavila duboke rane u hrvatskomnarodu", rekao je dr. Soljaèiæ, podsjetivši da se o timzloèinima nije govorilo zbog straha koji su titoistièke vlastiuspostavile u svim mjestima koje su zauzele od 1944.godine, provodeæi ne samo organizirane pokolje ustaškihpristaša veæ svih uglednih ljudi koji nisu bili ustaše, ali nisubili na partizanskoj strani. Uz Glas Koncila, sunakladnici tevrijedne knjige na 112 stranica, èiji su tekstovi usporednoprevedeni na njemaèki i engleski jezik, su PoèasniBleiburški vod, Tekstilno tehnološki fakultet Sveuèilišta uZagrebu te Nacionalni ured za hrvatsku inozemnu pastvu.

"Zlatna harfa" Banjoluèke biskupijeNastupili su djeèji zborovi iz osam župaBanja Luka, 17.5.2008. (IKA/KTA) – U samostanskoj ižupnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije uTrapistima u Banjoj Luci održan je 17. svibnja ovogodišnjisusret djeèjih župnih zborova Banjoluèke biskupije "Zlatnaharfa". U skladu s temom ovogodišnje "Zlatne harfe" zapodruèje bosanskohercegovaèkih biskupija "Katolièkaobitelj moli, slavi i voli" odabran je i program liturgijskihpopijevki iz pjesmarice "Pjevajte Gospodu pjesmu novu"obvezan za sve sudionike. Temu i program predložili suèlanovi Vijeæa za liturgiju BK BiH, a prihvatili i podržalibiskupi BK BiH. Susret je zapoèeo misom u župnoj crkvi koju je predvodiobiskupijski kancelar Pero Ivan Grgiæ. U tijeku mise vrlo suskladno i oduševljeno pjevali èlanovi djeèjih zborova izosam župa Banjoluèke biskupije, njih oko 350, podvodstvom s. Mirjam Kolar i orguljsku pratnju s. DamjaneKovaèeviæ. Misna èitanja te molitvu vjernika èitali supjevaèi iz pojedinih župa. U propovijedi je vlè. Grgiæslikovitim primjerima istaknuo važnost predane molitve ipovjerenja u Boga, potrebu obiteljskog zajedništva imeðusobne ljubavi. Nakon mise i kratkog predaha uslijedili su pojedinaèninastupi zborova, izvodeæi po dvije pjesme, jednu izliturgijske pjesmarice "Pjevajte Gospodu pjesmu novu" idrugu prema slobodnom izboru na temu ovogodišnje "Zlatneharfe". Pojedinaèni nastup zborova animirao je biskupijskipovjerenik za mlade don Ilija Pilièiæ u suradnji sbiskupijskim animatorom za liturgijsku glazbu s. DamjanomKovaèeviæ, koja je na kraju svim sudionicima susreta uruèilapriznanje za nastup. U radosti, igri i pjesmi mladi su pjevaèisvoje druženje nastavili uz okrjepu ispred crkve "MarijaZvijezda", a voditeljice zborova i sveæenike koji su ihdopratili, ugostili su oci trapisti.

Spomen 63. obljetnice blajburške tragedijePomognite ovom narodu da konaèno doðe do cjelovite istinekoja oslobaða, pozvao je biskup Štambuk na misnom slavljuu BleiburguBleiburg, 17.5.2008. (IKA) - Središnja komemoracija upovodu 63. obljetnice blajburške tragedije održana je usubotu 17. svibnja na Blajburškom polju. Komemoracija jezapoèela molitvom kod grobnice hrvatskih žrtava namjesnom groblju u Unter-Loibachu, nakon koje su okupljeniu procesiji krenuli do Blajburškog polja. Misu pred desetaktisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Hrvatske i BiH predvodioje hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk ukoncelebraciji s generalnim tajnikom HBK VjekoslavomHuzjakom, ravnateljem Ureda za inozemnu pastvu HBK iBK BiH don Antom Kutlešom i pedesetak sveæenika. Napoèetku mise, uime biskupskih konferencija Hrvatske i BiHbiskup Štambuk osobito je pozdravio one koji se sjeæaju 19.svibnja 1945. i koji su saèuvali tu uspomenu, a mlade izdomovine i inozemstva pozvao da im znak bude ljubavprema domovini te iskrena želja da žive u miru sa svima.Predstavnike ostalih vjerskih zajednica, Vlade i zastupnikeHrvatskog sabora pozvao je da to bude iskreni susret predBogom "koji nas voli i koji bi želio da jedni druge volimo ida u svoj život unesemo molitvu kao hraniteljicu dobroga". Dolazim ovdje na ovu prvu postaju hrvatskog križnog putavjerujuæi u Boga, dolazim kao èovjek koji ima ljubav premamojoj Crkvi koja me uèi ljubiti, koju volim kao svoju majkui èije principe promišljam uvijek i nabrajam sebi i drugimasvetih deset zapovijedi Božjih, ukljuèujuæi i onu petu "neubij", istaknuo je biskup na poèetku propovijedi. Dovela gaje ljubav prema domovini, narodu, osobito onom dijelu kojije prešao ovom dolinom suza u pravom znaèenju rijeèi, kojije hodao križnim putem zapoèetim ovdje u Bleiburgu."Dovela me moja Crkva koja uz ovaj moj narod želi biti udobru i zlu, u zdravlju i bolesti", rekao je biskup, te podsjetiokako dolazimo ovdje cijeneæi bogoljublje, èovjekoljublje,bratoljublje, domoljublje i rodoljublje. Te prevažne poznatekvalitete, tako tražene, skoro kao ljudske stožerne kreposti akreposti koje se malo po malo u nama gase, i kao da nismoprepoznatljivi u odreðenim momentima, nažalost, ni sebi nidrugima. Istaknuo je kako ne želi na tom mjestu sijati nasiljei mržnju, jer uèitelj Isus Krist uèi ljubavi, praštanju imilosrðu. Takoðer ne želi biti sudac, a ni najmanje onaj kojiæe zauzeti ulogu Poncija Pilata i oprati ruke i na preèacosuditi ili oznaèi nekoga zloèincem ili ubojicom, jer u namakao vjernicima nasilje ne postoji ali postoji vapaj za istinom,podsjetio je na rijeèi koje je protekle godine na blajburškompolju izrekao zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.Biskup je potom uputio apel svima koji znaju gdje sugrobnice, jame, "tko je nareðivao, tko izvršavao". "Buditehrabri i uèinite èin priznanja, uèinite pokajanje, pomozite svivi koji nešto znate, svi koji ste ovdje sudjelovali. Pomogniteovom narodu da konaèno doðe do cjelovite istine kojaoslobaða", pozvao je biskup Štambuk. Istaknuo je kako neželi usporeðivati Bleiburg i Jasenovac. Zloèin je ubitinevinoga bilo u Jasenovcu, bilo u Bleiburgu. ZbogJasenovca mnogi su platili glavom, a žrtve su imale svojcvijet i pravom i prenesenom smislu rijeèi, a žrtve Bleiburganije se smjelo ni spominjati, jer bi i sam spomen na njih biokarakteriziran kao zloèin. Iskreno želimo žaliti za svakomnevino ubijenom žrtvom, nevino ubijem osobito bez suda idokazane krivice, rekao je biskup Štambuk te pozvao državuHrvatsku da istraži sve logore bilo èiji bili, sve tvornicesmrti, da istraži svih onih 1300 masovnih grobnica nastalihna kraju i nakon II. svjetskog rata. Pozvao je i povjesnièareda istraže istinu o svima koji su pobijeni tijekom II.svjetskog rata, na kraju rata i osobito nakon rata.

Crkva u Hrvataika

2121. svibnja 2008. broj 20/2008

Bleiburg je prva postaja križnoga puta. Mnogi rovovi, svakarijeka usputna, svaki most nepremošæen, osobito svaka jamato su bile sljedeæe postaje, ali ona 14. se ne zna, rekao jebiskup Štambuk te podsjetio da je Bleiburg i simbol svegaonoga što je slijedilo i trajalo punih 45 godina. No, hrvatskiput križa, nažalost, još uvijek traje. Traje drukèijimmetodama i trajat æe sve dok prava i cjelovita istina ne doðena vidjelo. Narode Božji, narode putnièki i patnièki poðisvojim kuæama odavde s ovog mjesta stradanja, pun nadanjai dobre volje, poði moli i zavoli još više tvoje svoju Crkvu isvoj narod. Voli majku domovinu i nosi je u srcu gdje godpoðeš, poruèio je biskup Štambuk. Liturgijsko pjevanje predvodili su združeni zborovi izGospiæko-senjske biskupije kojima je ravnao Ivan Prpiæ, ana orguljama pratio Milan Duèiæ. Komemoraciju je organizirao Poèasni bleiburški vod podpokroviteljstvom Hrvatskog sabora. U pozdravu na poèetkuspomena potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Frišèiæ,izmeðu ostaloga je ustvrdio da preživjeli ne traže osvetunego humano ljudsko zadovoljenje pravde. Civilizacijska jepotreba da svaki zloèin bude kažnjen i pravda budezadovoljena jer se samo na pravdi može graditi pravedanmir, a teza da ratni zloèin može imati opravdanje jednako jepogubna danas kao i u Bleiburgu 15. svibnja 1945. Istaknuoje kako je za oživljavanje spomena blajburške tragedijenemjerljiv doprinos dala Katolièka Crkva koja je slijedilaBožju istinu o pravu svakoga èovjeka na život, slobodu idomovinu, te uvijek bila uz hrvatski narod. Naveo je primjerkardinala Alojzija Stepinca koji je zaštitio mnoge u II.svjetskom ratu. Uime Poèasnoga bleiburškog voda RudolfPopoviæ najavio je gradnju hrvatskog vojnog groblja na kojeæe biti preneseni posmrtni ostaci "sunarodnjaka s okolnihgroblja" te pozvao da se prestane diskriminirati žrtve premaideološkim kriterijima. U pozdravu uime Mešihata Islamskezajednice u Hrvatskoj Idriz Bešiæ istaknuo je da je Bleiburgnajveæa grobnica muslimana da dosadašnji podaci o brojuubijenih muslimana ne odgovaraju istini te ima istraživanjakoja pokazuju da je on mnogo veæi. Nakon misnoga slavlja na kojem su izmeðu ostalih bilinazoèni uime Vlade RH ministar Berislav Ronèeviæ, uimepredsjednika Stjepana Mesiæa veleposlanik RH u AustrijiZoran Jašiæ, predsjednik Nove slovenske zveze AntunDrobniè, položeni su vijenci pred spomenikom blajburškimžrtvama.

28. hrvatsko hodoèašæe u marijansko svetište ZwiefaltenZwiefalten, 18.5.2008. (IKA) - Na svetkovinu PresvetogTrojstva, 18. svibnja, hrvatski katolici u biskupijiRottenburg-Stuttgart, zajedno sa svojim sveæenicimahodoèastili su u marijansko svetište Zwiefalten. Misnoslavlje u baroknoj crkvi Roðenja BDM predvodio jeðakovaèki i srijemski pomoæni biskup Ðuro Gašparoviæ. Uprocesiji od župne kuæe do glavnog oltara, mladi u narodnimnošnjama nosili su lik Gospe hrvatskog krsnog zavjeta.Ovogodišnju organizaciju liturgijskog slavlja iposlijepodnevnog programa preuzela je bivša misija Ulmkoja je sada podijeljena u hrvatske katolièke zajednice Ulm,Biberach, Echingen i Laupheim. Pozdravnu rijeè biskupu,sveæenicima i Božjem narodu uputio je vlè. Ivica Komadina,organizator hodoèašæa i župnik hrvatskih katolièkihzajednica Reutlingena, Tübingena i Metzingena. Uimebiskupije Rottenburg-Stuttgart dobrodošlicu biskupuGašparoviæu zaželio je prelat Franz Glaser i zamolio svevjernike da se mole za teško bolesnog prelata JürgenaAdama, velikog prijatelja Hrvata. Uime njemaèke župepozdravnu rijeè izrekao je župnik Paul Zeller. Biskup se

zahvalio na srdaènoj dobrodošlici i prenio pozdrave svima uime Hrvatske biskupske konferencije. U propovijedi biskup je govorio o Bogu koji je objavio svojbožanski život, o Bogu koji nije zatvoren u sebe, nego je toBog koji oslobaða, spašava, posveæuje i ljubi, stvarazajedništvo s ljudima i zajedništvo ljudi meðusobno. Pozvaoje sve vjernike da njeguju zajedništvo Hrvata ovdje i uHrvatskoj i zajedništvo s onima s kojima živimo. U tomenam je primjer Marija koju je Bog oblikovao, pouèavao ivodio. Bog je i nas izabrao. Predvidio je za svakoga od nasjedan sjajan nacrt. Makar nam se èini, rekao je biskup, dadanašnji èovjek nije sam, jer živi u masi, na cesti, u uredu sdrugima, ipak je èesto osamljen, slièan je planinaru bezpratnje. Èovjek treba božansko prijateljstvo. Prirodno je izdravo voljeti svoj hrvatski narod, ali mi u svetoj euharistijiželimo u naše molitve ukljuèiti sve ljude, osobito one kojivode poslove društva. U prinosnim darovima kruha, vina igrožða, cvijeæa, svijeæe, Biblije, slike majke s djetetom,prikazani su svi prvoprièesnici, mukotrpne ruke radnika,stvaralaèka ljubav Božja, svi krštenici, svi krizmanici i svežrtve naših majki. Poslijepodnevni program odvijao se podvelikim šatorom na livadi. Kroz program je vodio vlè. LukaLuciæ, župnik hrvatskih katolièkih zajednica Rottweil i VS-Schwenningen. Nakon otpjevane Lijepe naše pozdravnerijeèi izrekli su biskup Gašparoviæ, prelat Franz Glaser u imerotenburškog biskupa, delegat za Hrvate u Njemaèkoj fraJosip Bebiæ te generalna konzulica u Stuttgartu dr. VeraTadiæ. Taj dan je padala kiša, ali to nije smetalo mlaðim iodraslijim folklorašima Hrvatske katolièke zajednice Ulm dahodoèasnicima predstave spletove kola iz Bosanskeposavine, Slavonije i Dalmacije.

Tijelovo neradno i u Bosanskoj posaviniSarajevo, 18.5.2008. (IKA/KTA) - Temeljni ugovor izmeðuSvete Stolice i Bosne i Hercegovine koji je potpisan 19.travnja 2006. u Sarajevu u èlanku 9. odreðuje da æe seposebnim zakonom BiH kao neradni dani za katolike ucijeloj zemlji urediti nedjelje i svetkovine: Bogojavljenje,Tijelovo, Velika Gospa, Svi Sveti i Božiæ. Meðutim, tajposebni Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnimdanima još nije donesen ni na razini države BiH, niti nažupanijsko - kantonalnim razinama. Svetkovina Tijelova umnogim državama je neradni dan, a za katolike i svetkovinapresvetoga Tijela i Krvi Kristove jedno je od najuzvišenijihotajstva katolièke vjere. Liturgija svetkovine Tijelovapredviða da se toga dana posebna poèast iskazuje Isusunazoènom u euharistijskom kruhu i kroz euharistijskuprocesiju bilo unutar crkvenog prostora bilo ulicamadotiènoga mjesta. Ti liturgijski i pastoralni razlozi potakli sudobojskog dekana preè. dr. Ivu Balukèiæa da uputi dopis naMinistarstvo zdravstva, rada i socijalne politike ŽupanijePosavske s upitom hoæe li Tijelovo biti neradni dan napodruèju te županije. Ministar Blaž Župariæ odgovorio je daæe unatoè toga što ni na prostoru Županije Posavske niti naprostoru BiH nije ureðena zakonska regulativa o blagdanimai neradnim danima, Tijelovo za podruèje Županije Posavskebiti neradni dan. To je samo još jedan od pokazatelja da æeproæi vremena dok se Temeljni ugovor izmeðu države BiH iSvete Stolice, a kojim se dijelom reguliraju prava KatolièkeCrkve, potpuno provede u praksi. Razlog tome je što državaBiH, radi svoga složenoga ureðenja nema još mnogihzakonskih i podzakonskih akata koji bi omoguæili da se nesamo taj Temeljni ugovor nego i drugi zakoni o vjerskimzajednicama, a u prvom redu Zakon o slobodi vjere ipravnom položaju Crkva i vjerskih zajednica potpuno i uduhu zakonskih odredbi provede u praksi.

Crkva u Hrvata ika

22 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Drugo biskupijsko hodoèašæe Požeške biskupije u LurdPožega, 18.5.2008. (IKA) - Oko 700 hodoèasnika Požeškebiskupije predvoðeno biskupom Antunom Škvorèeviæem od13. do 18. svibnja hodoèastilo je u Lurd u povodu 150.obljetnice Gospinih ukazanja u tome francuskom svetištu."Rijetko je u kojoj zemlji s tolikom ljubavlju prihvaæenoštovanje Gospe lurdske kao u Hrvatskoj. O tom svjedoèebrojni njezini kipovi i lurdske špilje u našim crkvama,domovima i na drugim mjestima a još više vjernici koji sedanas rado oko njih okupljaju. To svjedoèite i vi koji ste se uvelikom broju pridružili drugom hodoèašæu Požeškebiskupije u Lurd. Ondje je Marija 150 godina mnogimljudima posredovala Božje svjetlo, probudila vjeru, nadu iljubav prema Isusu Kristu i njegovoj Crkvi, pružila utjehužalosnim srcima, darovala zdravlje bolesnima", poruèio jepožeški biskup vjernicima na poèetku hodoèašæa u vodièukoji su dobili kada su krenuli na šestodnevno hodoèasnièkiput. Na putu prema Lurdu zaustavili su se u Avignonu, gdjesu 14. svibnja sudjelovali na misnom slavlju koje je utamošnjoj katedrali predvodio prepošt Stolnog kaptola mons.Josip Devèiæ. Ovo je prva postaja hodoèašæa, kazao je mons.Devèiæ, na kojoj razmišljamo o povijesti Crkve. Podsjetio jena avinjonsko sužanjstvo papa koje su jedno vrijemestolovale u tom gradu. U Lurdu su vjernici svoje prvohodoèasnièko misno slavlje imali u gornjoj bazilici Kraljicesvete krunice koju je predvodio biskup Škvorèeviæ. "Prije150 godina zapoèeo je tihi dijalog izmeðu jedne maledjevojèice i Isusove majke koji traje sve do danas, a u kojegase ukljuèilo i hrvatsko srce kroz toliko hodoèašæa, ali i predonim lurdskim špiljama u našoj domovini. Mi smo kaopredstavnici Požeške biskupije došli ovdje pred Isusovumajku iskazati joj odanost, pažnju i poštovanje. Upropovijedi je biskup zapitao što je to tako dragocjeno uLurdu da bi trebalo razumjeti pameæu a još više srcem,odnosno što je to tako dragocjeno što je Marija smatrala datreba povjeriti, ne velikim mudracima i važnim ljudima onogdoba, nego maloj Bernardici, malom i bezazlenom djetetu izsiromašne obitelji. Marija povjerava Božje naume i potièe dase oni ostvaruju. Može li mala Bernardica pomoæi da seBožja stvarnost dogaða snažnije ovdje na zemlji, zapitao jedalje biskup te odgovorio da je Marija sumnjala u to ne biBernardici ni pristupila. "Mi, tako jednostavni ljudi iz naše hrvatske domovine,poèesto ranjeni u srcu, ali i na tijelu nosimo puno toga što jeteško u životu, ali dragocjeno je da Bog raèuna s nama i daupravo danas Marija poput onoga dana, 11. veljaèe 1858.godine, želi i našem srcu pristupiti i povjeriti nam ono štoBog želi u nama i s nama. Marijino je služenje tijekom svihvremena bilo u tome da ljude upozori, potakne i pozove dabudu pozorni za Isusovo djelo, da postanu njegovi suradnici,odnosno da ne ostanu na stranputici života", objasnio jebiskup. Što je Lurd, upitao je dalje biskup te odgovorio da jeLurd jednostavna žena sklopljenih ruku krunicom. Ono štoje Marija èinila u dvorani Posljednje veèere kada je sklopilaruke i molila s Isusovim uèenicima izmolivši im dar DuhaSvetoga to Marija i danas neprestano èini u Crkvi. To jenjezina uloga. "I mi smo došli u Lurd sklopiti ruke i zajedno s njome i smalom Bernardicom moliti da i nas èvršæe i dublje zahvatisnaga odozgo pa da budemo poneseni u svom životu, netežinom našeg smrtnom postojanja nego spašenom snagomUskrsa kojom se pobjeðuje zlo i grijeh. Crkva ne postojinigdje drugdje nego samo ondje gdje se moli i gdje se umolitvi otvara prostor za nebo. Marija je ovdje u Lurdu smalom Bernardicom otvorila francusku zemlju, ali i savsvijet za Boga na tako jednostavan naèin – molitvom. Tojmolitvi pridružili su se i drugi, a to se moliteljsko

zajedništvo proširilo na milijune kroz 150 godina. Molitva jeupravo ta snaga u kojoj se dogaða uvijek iznova blizinaBoga i èovjeka, neba i zemlje i kroz koju èovjek postajedionik Božjeg života", kazao je biskup koji je upozorio kakopoèesto u svom životu nemamo vremena za uzimanje Božjehrane. Njome se hranimo u molitvi, u misi, osobito kada slušamoBožju rijeè. Najhranjivija Isusova stvarnost meðu nama jeeuharistija koju blagujemo u svetoj prièesti. Postoji velikanapast, upozorio je biskup, i u našim pojedinaènim životimai u našim obiteljima da negdje drugdje tražimo sigurnost,radost i sreæu u životu. Marija nas uvijek iznova poziva da sehranimo Božjom hranom. Na ovom hodoèašæu, dodao je,želimo u srcu prebirati o svome životu, o tome što je unjemu najvažnije kako bi naši koraci koje èinimo svaki dan usvome životu bili koraci koji idu s Bogom. "Želim vam da u dijalogu kojega je Marija zapoèela s malomBernardicom u Lurdu, da u njemu i vi pronaðete svojemjesto i svrstate se s onima iz cijeloga svijeta koji dolazeovamo da bi bili dionici velikog moliteljskog zajedništvaslušatelja Božje rijeèi. Marijo, Isusova majko ti nas svevidiš, poznaješ i razumiješ naše srce, ti znadeš najbolje svenaše nevolje, budi s nama i slušaj naše osjeæaje srca i naševapaje te ih prenosi svome sinu Isusu da svatko od nas sovog mjesta ode duhovno svjež i obnovljen", zavapio jeuime svih hodoèasnika biskup Škvorèeviæ. Po završetku misnog slavlja vjernici su predvoðenibiskupom i sveæenicima sudjelovali u pobožnosti križnogputa, a zatim su pred špiljom ukazanja predali zavjetnusvijeæu. U popodnevnim satima sudjelovali su u procesiji sPresvetim Oltarskim Sakramentom sa stotinama drugihhodoèasnika iz cijeloga svijeta, a u veèernjim satima namolitvi krunice i u procesiji sa svijeæama. Iduæe jutro dan jezapoèeo misnim slavljem koje je pred špiljom ukazanjatakoðer predvodio biskup Škvorèeviæ, u koncelebraciji sdvadesetak sveæenika Požeške biskupije. U homiliji biskupje podsjetio na ukazanje Marije u Lurdu, ali i na ukazanjeanðela Gospodnjeg Mariji prije 2000 godina koji joj jeprenio Božji naum o njezinom izboru za majka SinaBožjega. Marija je tada spremno rekla: "Neka mi bude kakoti hoæeš". Jednako tako ona je po svom ukazanju potaknulaBernardicu, ali i toliko mnoštvo da kažu Bogu: "Da". "Utome je sva tajna Lurda. Ukazanje je uvijek djelo neba i kroznjega se svjedoèi da postoji Božja suverena volja. Uukazanjima susreæemo silnu Božju velièinu s kojom se nemože manipulirati niti raspolagati ovdje na zemlji na našnaèin. Ovdje je Marija Bernardici u ruci uèvrstila krunicu ipotaknula je da moli. Molitva je naše trajno povezivanje ovestrane života s onom Božjom. Marija je ovdje pozvala i nasnažno obraæenje, kao što je to poticao i Isusu Krist prije2000 godina. Obraæenje je velika i radosna ljudska šansa. Toznaèi da Bog nikada naš život nije zapeèatio dok ovdježivimo na zemlji. Dok nas poziva na obraæanje uvijek raèunas našom promjenom", poruèio je biskup podsjeæajuæi kakosu to obraæenje mnogi doživjeli i u Lurdu. Ovo nas mjesto,dodao je biskup, neprestano podsjeæa kako èovjek nijesveden na ono malo svojih muka i tjeskoba nego je kaoonostrano biæe pozvano na onu velièinu na koju ga je Bogstvorio. Nakon misnog slavlja vjernici su sudjelovali ujubilejskom hodu, a u popodnevnim satima u molitvi iprocesijama u svetištu. Na povratku kuæi posjetili suHrvatsku katolièku misiju u Nici gdje su u tamošnjoj crkvisudjelovali na misnom slavlju, a posljednjega danahodoèašæa pohodili su Padovu, crkvu Sv. AntunaPadovanskog gdje je takoðer služeno misno slavlje.

Crkva u Hrvataika

2321. svibnja 2008. broj 20/2008

Inozemne vijesti

Papa æe se u Sydneyu susresti s 8000 volonteraSydney, 13.5.2008. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primit æe utijeku proslave Svjetskog dana mladih u Sydneyu u posebnuaudijenciju 8000 volontera kako bi im zahvalio na njihovutrudu i požrtvovnosti. Vijest su 13. svibnja, kako prenosiSIR, potvrdili sami organizatori Svjetskog dana mladih.Termin još nije precizno utvrðen, ali æe do toga susreta doæineposredno prije Papina povratka u Rim. "Bit æe to lijepnaèin da se kaže hvala 8000 osoba koje æe posvetiti svojevrijeme Svjetskom danu mladih", rekao je operativnidirektor Svjetskog dana mladih Danny Casey. Trenutaèno seza volontiranje na tome susretu mladih u Sydneyu prijavilo5000 dragovoljaca, a prijave i dalje pristižu. Dragovoljcimaæe biti povjereni razni zadaci: od prijevoda dogostoprimstava, od cateringa do komunikacije, zatimliturgija, služba klijentima i voðenje dogaðaja. Svi æedragovoljci, radi lakšeg prepoznavanja, biti odjeveni u isteuniforme.

Umro kardinal Bernardin GantinPariz, 13.5.2008. (IKA) - Kardinal Bernardin Gantin umroje 13. svibnja u Parizu, u 86. godini života. Podrijetlom izBenina, kardinal Gantin bio je prvi Afrikanac na èeluvatikanskog dikasterija - godine 1977. imenovan jepredsjednikom Papinskoga vijeæa za Pravdu i mir, a godine1984. prefektom Kongregacije za biskupe. U brzojavu suæuti nadbiskupu Cotonoua Honratu LeonuAgbotonu, papa Benedikt XVI. toga afrièkog kardinalanazvao je istaknutim i od svih cijenjenim sinom Benina iAfrike kojega je vodio duboko apostolski duh i uzvišenosjeæaj za Crkvu i njezino poslanje u svijetu. Papa sepridružuje molitvi s biskupima i vjernicima Benina, s obiteljipokojnika i svima u žalosti te zahvaljuje Gospodinu nanjegovoj plodnoj službi, najprije kao nadbiskupa Cotonoua,a kasnije u tijeku mnogih godina u Svetoj Stolici, kojoj jeslužio s velikodušnom vjernošæu, napose u Kongregaciji zabiskupe i kao èlan Kardinalskog zbora, èiji je bio cijenjenidekan. Bernardin Gantin roðen je 8. svibnja 1922. u mjestu Toffo uBeninu, za sveæenika je zareðen 1951. Godine 1956.imenovan je pomoænim biskupom u rodnoj biskupijiCotonou, kojoj 1960. dolazi na èelo kao nadbiskup. PapaPavao VI. poziva ga u Vatikan 1971., gdje je isprva djelovaou Kongregaciji za evangelizaciju naroda, uskoro postajenjezinim tajnikom, pa potpredsjednikom papinskih vijeæa zaPravdu i mir i Cor unum. Nakon što je 27. lipnja 1977.imenovan kardinalom dolazi i na èelo Papinskoga vijeæa zaPravdu i mir, a sljedeæe godine i Papinskoga vijeæa Corunum. Papa Ivan Pavao II. imenuje ga 1984. prefektomKongregacije za biskupe i predsjednikom povjerenstva zaLatinsku Ameriku. Umirovljen je godine 1998. KardinalGantin bio je predsjednik Kardinalskoga zbora od 1993. do2002., kada ga u toj službi nasljeðuje kardinal JosephRatzinger. Nakon smrti kardinala Gantina Kardinalski zbor ima 194èlana, od kojih pravo izbora pape ima njih 118, mlaðih od 80godina.

.

(I) vanzemaljac je moj bratL'Osservatore Romano objavio razgovor s direktoromVatikanske zvjezdarnice o. Joseom Gabrielom Funesom kojine iskljuèuje moguænost da još negdje u svemiru ima životaVatikan, 13.5.2008. (IKA) – "Vanzemaljac je moj brat"naslov je intervjua o. Josea Gabriela Funesa, direktoraVatikanske zvjezdarnice, objavljenog 13. svibnja uvatikanskom dnevniku L'Osservatore Romanu. U razgovoruposveæenom odnosu izmeðu astronomije i vjere, Funes istièeda "kao astronom nastavlja vjerovati da je Bog stvoriosvemir i da mi nismo plod sluèajnosti veæ sinovi dobrog oca,koji s nama ima plan ljubavi". Govoreæi o moguænosti da inegdje drugdje u svemiru ima života, Funes kaže: "Po momesudu ta moguænost postoji. Astronomi smatraju kako usvemiru postoji stotinu milijardi galaksija, od kojih je svakasastavljena od stotinu milijardi zvijezda. Mnoge od njih, iligotovo sve, mogle bi imati planete. Zar se onda možeiskljuèiti moguænost da i drugdje ima života?" "Obliciživota", dodao je, "mogli bi teoretski postojati èak i bezkisika ili vodika" i to "ne bi predstavljalo problem za našuvjeru". "Kao što na zemlji postoje mnoga stvorenja, isto bitako i u svemiru mogla postojati i druga, takoðerinteligentna, biæa stvorena od Boga. To se ne kosi s našomvjerom, jer se ne može postavljati granice Božjojstvaralaèkoj slobodi. Da se poslužimo rijeèima sv. Franje,ako zemaljska stvorenja promatramo kao 'braæu' i 'sestre',zašto ne bismo mogli govoriti i o 'bratu vanzemaljcu'? On bisvakako bio dio stvorenoga svijeta", rekao je direktorVatikanske zvjezdarnice.

Snimljena krunica s papom Benediktom XVI. nalatinskom jezikuRim, 14.5.2008. (IKA) – Radio Vatikan snimio je krunicuna latinskom jeziku s papom Benediktom XVI. Molitva jesnimljena na 4 nosaèa zvuka, objavljena u kompletu koji seprodaje po cijeni od 15 eura, a može se kupiti izravno naRadio Vatikanu ili u Vatikanskoj izdavaèkoj knjižari na TrguSv. Petra. Glavni ravnatelj Radio Vatikana o. FedericoLombardi rekao je kako je taj pothvat odgovor na zahtjeveslušatelja i raznih katolièkih radio postaja. Pojašnjavajuæipotom razloge zbog kojih je molitva krunice snimljena nalatinskome jeziku, Lombardi je kazao da zahtjevi koji sustizali nisu bili samo iz Italije, veæ i iz Njemaèke i drugihzemalja. Stoga smo koristili taj jezik koji u krunici svi lakorazumiju, i koji je univerzalni jezik Crkve, istaknuo jeLombardi. Osvrnuvši se na èinjenicu da je snimka objavljenaupravo u svibnju, Marijinu mjesecu, istaknuo je velikupobožnost Benedikta XVI. prema Mariji. On svakoga danamoli krunicu zajedno sa svojim tajnicima, te i nas poziva dakoristimo tu jednostavnu, poniznu i svakodnevnu molitvukoju svi mogu pobožno moliti i koja nam pomaže razmatratiotajstva Kristova života zajedno s Marijom, koja jeoèigledno osoba najbliža Kristu. Tako se pobožnost papeBenedikta XVI. prema Mariji nastavlja na onu koju smovidjeli kod Ivana Pavla II., te nam pomaže moliti krunicu idanas, primijetio je Lombardi.

.

Inozemne vijesti ika

24 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Papa: U karizmi djevièanstva zrcali se èitavo kršæanskootajstvoPapa primio sudionike Meðunarodnoga kongresa-hodoèašæa Reda djevicaVatikan, 15.5.2008. (IKA) – Radosno prihvaæam ipozdravljam svaku od vas, sveèanim zaruènièkim obredomposveæenu Kristu, rekao je Benedikt XVI. sudionicamaMeðunarodnoga kongresa-hodoèašæa Reda djevica (OrdoVirginum) koje je 15. svibnja primio u audijenciju.Zahvalivši kardinalu Francu Rodeu na pozdravnome govoru,njegovoj potpori održavanju kongresa kao iorganizacijskome odboru, Papa se osvrnuo na stvarnost ženakoje u svijetu žive posveæeno djevièanstvo: to je dar Crkvi iza Crkvu, istaknuo je Benedikt XVI., dodavši kako u tomesvjetlu želi uèvrstiti njihovo zvanje, pozivajuæi ih da iz danau dan rastu u shvaæanju karizme svijetle i plodne u oèimavjere, a nejasne i beskorisne u oèima svijeta. Budite imenom i stvarno službenice Gospodnje poput MajkeBožje, rekao je Benedikt XVI. citirajuæi obrednikdjevièanskoga posveæenja. Red djevica predstavlja posebanizraz posveæenoga života, koji je doživio procvat nakonDrugoga vatikanskoga sabora. Ali, njegovi su zaèecipradavni, ukorijenjeni u poèetak evanðeoskoga života kadase srce nekih žena poèelo otvarati želji posveæenogadjevièanstva: želji da Bogu daruju svoje biæe, a ta se želja uNazaretskoj Djevici i njezinome "da" prvi put ostvarila.Crkveni oci u Mariji gledaju pralik kršæanskih djevica, aopisuju novi naèin života koji se ostvaruje slobodnimizborom iz ljubavi. Vaša karizma mora odražavati jakost isvježinu poèetka. Ona je utemeljena na jednostavnomeevanðeoskome pozivu "Tko može shvatiti neka shvati" te naPavlovu savjetu o djevièanstvu za Kraljevstvo. U vašojkarizmi odražava se èitavo kršæansko otajstvo, rekao je Papa. Vaša se karizma u poèetku nije predstavljala posebnimnaèinom života, ona je postupno dobila oblik, postavši javnoi sveèano posveæenje, a odobrava ga biskup tijekom divnogaliturgijskoga obreda èineæi posveæenu ženu Kristovomzaruènicom, slikom Crkve zaruènice, rekao je Papa, dodavšikako je njihovo zvanje ukorijenjeno u krajevnoj Crkvi, jer jebiskupova dužnost priznati karizmu djevièanstva,posveæivati ih i biti uz njih na njihovou životnome putu. Sbiskupijom, njezinim tradicijama, svetima, vrednotama,ogranièenjima i teškoæama, ulazite u život opæe Crkve,sudjelujuæi u njezinoj liturgijskoj molitvi, koja vam jepovjerena da bez prestanka odzvanja u vašim srcima i navašim usnama. Tako se vaš moleæi "ja" postupno širi dok umolitvi ne postane veliko "mi". To je crkvena molitva iprava liturgija. U dijalogu s Bogom otvarate se dijalogu sasvim stvorenjima, u odnosu s njima postajete majke, majkedjece Božje, istaknuo je Benedikt XVI. Vaš ideal, po sebi doista uzvišen, ne zahtijeva nikakvuizvanjsku promjenu. Vaš put izgleda bez posebnih obilježjaredovnièkoga života, poglavito poslušnosti, jer ostajeteživjeti u vlastitome životnome kontekstu. Ali, ljubav za vaspostaje nasljedovanje: vaša karizma zahtijeva potpunodarivanje Kristu, uranjanje u Zaruènika koje po sebizahtijeva vršenje evanðeoskih savjeta, kako bi mu potpunobile vjerne. Život s Kristom zahtijeva nutrinu, a istovremenootvara opæenju s braæom, u èemu se sastoji vaše poslanje.Bitno životno pravilo odreðuje obvezu koju svaka od vas sbiskupovim odobrenjem prihvaæa na duhovnoj i životnojrazini. Rijeè je, dakle, o osobnim putovima. Vi, svaka nasvoj naèin, živite dar djevièanstva, a to je još oèitije nameðunarodnome susretu, poput ovoga u Rimu. Potièem vasda nadvisite vanjštinu prihvaæajuæi otajstvo Božje nježnostikoje svaka nosi u sebi, da se priznate sestrama unatoè vašim

razlièitostima, rekao je Benedikt XVI. potaknuvši ih danjihov život bude svjedoèanstvo ljubavi i vidljivi znakbuduæega kraljevstva. Neka vaša osoba uvijek zraèi dostojanstvom Kristovezaruènice, oèituje novinu kršæanskoga i vedro išèekivanjebuduæega života. S vašim bogobojaznim životom možete bitizvijezde koje usmjeravaju put svijeta. Izbor djevièanstva ustvarnosti je svjedoèenje prolaznosti zemaljskih stvarnosti ipredmnijevanje buduæih dobara. Budite svjedoci budnoga idjelotvornoga oèekivanja, radosti i mira, koji odlikuje onekoji se povjeravaju ljubavi Božjoj. Budite nazoène u svijetu ihodoèasnice prema kraljevstvu Božjem. Posveæena sedjevica poistovjeæuje sa zaruènicom koja u Duhu zazivadolazak Gospodinov: Duh i zaruènica govore: Doði!Opraštajuæi se od vas Mariji vas povjeravam rijeèimasvetoga Ambrozija: Neka u svakoj od vas bude Marijinaduša kako bi velièala Gospodina, neka u svakoj bude Marijinduh kako bi se veselila u Bogu, zakljuèio je Benedikt XVI.

Važnost obiteljskoga pastorala za selioceVatikan, 15.5.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio je15. svibnja u audijenciju sudionike opæe skupštinePapinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i putnika,kojima je na èelu bio predsjednik kardinal Renato RaffaeleMartino. Potrebno je zauzeti se u prihvaæanju selilaca uzposebnu pozornost na teški problem ponovnoga okupljanjaobitelji, istaknuo je Papa, podsjetivši kako je o tim temamagovorio nedavno na apostolskom pohodu SAD-u. Obnovioje obvezu Crkve u korist ne samo samoga selioca, nego injegove obitelji, koja je zajednica ljubavi i èimbenikintegracije. Ne valja zaboraviti da je obitelj, pa i onaselilaèka, izvorna stanica društva koju se ne smije uništiti,nego je treba hrabro i strpljivo štititi. Ona je zajednica ukojoj se od djetinjstva odgaja za štovanje i ljubav premaBogu, te uèe pravila ljudskih i moralnih vrednota,privikavajuæi se na ispravno korištenje slobode u istini,istaknuo je Papa. Napomenuvši potom kako u sadašnjem,globaliziranom svijetu ljudska pokretljivost predstavljavažnu granicu za novu evangelizaciju, Papa je istaknuoevanðeoski korijen obveze prihvaæanja selilaca koji su upotrebi.

Španjolski biskupi oštro osudili najnoviji teroristièkinapad ETA-eTerorizam je sustavni nasrtaj na pravo na život te stogapredstavlja najteži oblik nesnošljivosti i totalitarizmaMadrid, 15.5.2008. (IKA) – Španjolska biskupskakonferencija oštro je osudila napad koji su izveli pripadniciteroristièke skupine ETA-e u Legutianu u Baskiji na vojarnui u kojem je život izgubila policajka a više je ljudi ranjeno.Biskupi istièu kako je terorizam sustavan nasrtaj na pravo naživot te stoga predstavlja najteži oblik nesnošljivosti itotalitarizma. "U našoj zemlji ETA-in terorizam je postaonajveæa prijetnja miru jer nasræe na ljudski život, na sloboduljudi i poznavanje istine o èinjenicama i našoj povijesti",istièu biskupi u priopæenju objavljenom povodom atentata.Prema biskupima, napadi na èuvare reda su napad nademokraciju jer je èuvarima reda Ustav povjerio zaštituprava i slobode osoba. Jamèeæi obiteljima žrtava svojuduhovnu blizinu, španjolski biskupi zakljuèuju: "Katolièkase zajednica pridružuje boli po molitvama kojima moliutjehu u ovoj nesreæi i svjetlo koje æe nas voditi u našojzajednièkoj borbi protiv terorizma".

Inozemne vijestiika

2521. svibnja 2008. broj 20/2008

Molitva Benedikta XVI. Našoj Gospi od SheshanaRim, 16.5.2008. (IKA) - Vatikanski poluslužbeni dnevnikL'Osservatore Romano u izdanju od 16. svibnja objavio jemolitvu Benedikta XVI. Našoj Gospi od Sheshana. Tekst jeobjavljen na kineskome jeziku, a dostupan je i natalijanskome, francuskome, engleskome, španjolskome,portugalskome i njemaèkome. Sveti Otac uzdiže svojumolitvu Gospi od Sheshana, glasovitoga marijanskogsvetišta nedaleko od Šangaja. Moli ju da podupre zalaganjeonih koji u Kini, uz svakodnevne napore, i dalje vjeruju,nadaju se i ljube, kako se ne bi nikada bojali govoriti svijetuo Isusu, kao i Isusu o svijetu. Prema Papinoj želji, molitva æebiti izreèena u cijelome svijetu 24. svibnja, na liturgijskispomen BDM Pomoænice kršæana, koju se uz velikupobožnost štuje u tom kineskom svetištu. Kako je Sveti Otaczatražio u pismu upuæenome protekle godine kineskimkatolicima, toga æe dana biti obilježen Dan molitve za Crkvuu Kini. U molitvi Papa podsjeæa kako je Marija, ostavšipodno Križa na Kalvariji, na nov naèin postala Majka svihonih koji u vjeri primaju Isusa i prihvaæaju slijediti gauzimajuæi njegov Križ na svoja leða. Potom ju zaziva kaoMajku nade, kako bi svojoj djeci darovala sposobnostraspoznavanja znakova brižljive Božje nazoènosti u svakojprilici, pa bila ona i najmraènija. Papa potom zaziva njezinuzaštitu kako bi majèinskom skrbi vodila Božji narod naputovima istine i ljubavi, te kako bi u svakoj prilici postojaoskladan suživot svih graðana. Završavajuæi molitvu, SvetiOtac zaziva Gospu kako bi pomogla kineskim katolicimauvijek biti vjerodostojni svjedoci njezine ljubavi, ostajuæisjedinjeni s Petrovom stijenom na kojoj je izgraðena Crkva.

Izazov banalizacije spolnosti u obavijesnim sredstvimaVatikan, 16.5.2008. (IKA) - Dijalog s budistima i obranaljudskoga dostojanstva pred zabludnim pojavama poputtrgovine djecom i prostitucije bile su glavne teme o kojimaje 16. svibnja Benedikt XVI. govorio tajlandskim biskupimau pohodu ad limina. Duh Sveti potièe nas da svim narodimanaviještamo Krista, a mala katolièka zajednica u Tajlanduobavlja tu zadaæu u kontekstu odnosa s budistima, kojetajlandski biskupi cijene zbog njihova doprinosadruštvenome i kulturnome životu zemlje, istaknuo je Papa.Suživot raznih vjerskih zajednica razvija se u kontekstuglobalizacije koja èovjeèanstvo stavlja pred dvije krajnosti. Sjedne strane ogromni porast kulturnih i gospodarskih vezakoje obièno jaèaju globalnu solidarnost i zajednièkuodgovornost za dobro èovjeèanstva, s druge pak imauznemirujuæih znakova "fragmentacije" i "individualizma" sposljediènim napredovanjem sekularizma, koji želi potisnutitranscendentnost i sakralnost, zamagljujuæi pravi izvorsklada i jedinstvo svemira. Upravo ti negativni vidicizabrinjavaju vjerske voðe i tajlandske biskupe, koje jeBenedikt XVI. potaknuo da zajedno s budistima promièuuzajamno shvaæanje obzirom na prenošenje tradicija novimnaraštajima, na promidžbu etièkih vrednota, molitvu ikontemplaciju, za dobro zajednice i svakoga ljudskoga biæa.Papa je pohvalio napore crkvene zajednice u Tajlandu ukorist dostojanstva svakoga ljudskoga biæa, poglavitonajslabijih te oštro osudio trgovinu ženama i djecom iprostituciju. Bez sumnje, siromaštvo je u pozadini tihpojava, rekao je Papa i istaknuo važnost plodova razvojnihprograma koje je Crkva podupirala kao i prinos katolièkihškolskih ustanova i bolnica tajlandskome društvu. Papa jekao izazov s kojim se trebaju zajednièki suèeliti istaknuobanalizaciju spolnosti u obavijesnim sredstvima i industrijizabave koja podupire slabljenje moralnih vrednota,podcjenjivanje žene, braène vjernosti i zloporabu djece.

Sveti Sinod preuzeo dužnosti patrijarhaBeograd, 16.5.2008. (IKA) - Sveti sinod Srpske pravoslavneCrkve na svom redovnom zasjedanju, koje je 15. svibnjazapoèelo u sjedištu patrijarhije u Beogradu, odluèio je dazbog sprijeèenosti patrijarha Pavla dugim lijeèenjem daobavlja službu preuzme na sebe vlast, dužnosti i obavezesrpskog patrijarha te u skladu s èlanom 62. Ustava SPCpredsjedanje arhijerejskim saborom preuzme po stažunajstariji èlan Svetog Sinoda crnogorsko-primorskimetropolit Amfilohije, istaknuto je u priopæenju objavljenom16. svibnja na Internet stranicama SPC. Patrijarh Pavle (94)od studenoga protekle godine nalazi se na lijeèenju u Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu. Na zasjedanju se raspravlja o aktualnim pitanjima koja se neodnose na crkveno-zakonske propise, uredbe i naèelneodluke, a meðu središnjim temama je i oèuvanje vjekovnogamolitvenoga predanja i živog svjedoèenja Crkve usuvremenom svijetu. U radovima zasjedanja sudjeluju svieparhijski arhijereji SPC, navodi se u priopæenju.

Misijska služba je zadaæa i dužnost svih CrkviVatikan, 17.5.2008. (IKA) - Benedikt XVI. primio je 17.svibnja u audijenciju sudionike opæe skupštine Papinskihmisijskih djela i proèelnika Zbora za evangelizaciju narodakardinala Ivana Diasa. Rekao im je kako saborska tvrdnja,prema kojoj je "èitava Crkva po svojoj naravi misionarska",zahvaljujuæi upravo njihovu predanome zauzimanju postajeistinita stvarnost. Karizma je Papinskih misijskih djela meðukršæanima promicati strast za kraljevstvo Božje, kojepropovijedanjem evanðelja treba posvuda ustanoviti. Drugivatikanski sabor je Misijskim djelima priznao prvenstvo umisijskoj suradnji, pomoæu njih se u katolike od samogadjetinjstva usaðuje univerzalni i misionarski duh, a veoma suprikladna za prikupljanje sredstava u korist i premapotrebama svake misije. Sabor je osobito produbio narav iposlanje krajevne Crkve, priznajuæi joj puno dostojanstvo imisijsku odgovornost, rekao je Benedikt XVI. Misijska služba je zadaæa i dužnost svih Crkvi, koje, poputspojenih posuda, dijele osobe i resurse vršeæi svoje poslanje.Svaka krajevna Crkva je mjesto gdje se Duh oèituje sasvojim darovima, dajuæi svakome vjerniku poziv i misijskuodgovornost. Njezino je poslanje zajedništvo. Klicamaraspršivanja meðu ljudima, koje su po istoènome grijehuduboko ukorijene u èovjeèanstvo, krajevna Crkvasuprotstavlja obnoviteljsku snagu jedinstva Kristova tijela,istaknuo je Papa. Zahvaljujuæi novoj svijesti, Papinska misijska djela ukljuèilasu se u kontekst novih uzora evangelizacije i ekleziološkogviðenja zajedništva meðu Crkvama. Jasno je da su djelaPapinska, ali su po pravu i biskupska, ukoliko su sredstva urukama biskupa za provedbu Kristove zapovijedi. Ona suposeban instrument, povlašten i glavni za odgoj u opæemmisionarskom duhu, za zajedništvo i crkvenu suradnju umisijskoj službi. U ovome trenutku povijesti Crkve, koja sepo naravi priznaje misionarskom, karizma i rad Papinskihmisijskih djela nisu se niti se smiju iscrpiti. Još je žurno ipotrebno evangelizirati èovjeèanstvo. Misijska služba jedužnost kojoj se mora udovoljiti, poruèio je Papa.Apostolsko zauzimanje je dužnost i neodrecivo pravo,osobno oèitovanje vjerske slobode, koja ima svojeodgovarajuæe etièko-socijalne i etièko politièke dimenzije.Od Papinskih misijskih djela zahtijeva se da misijska službapostane uzor za èitavu pastoralnu djelatnost. Uvjeren sam daæete se i nadalje strastveno zauzimati da vaše krajevne Crkvesve velikodušnije prihvate svoj dio odgovornosti u opæemposlanju, zakljuèio je Benedikt XVI.

Inozemne vijesti ika

26 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Pokreti i nove zajednice veliki su dar za CrkvuVatikan, 17.5.2008. (IKA) - Pokreti i nove zajednice velikisu dar za Crkvu. Neka novost njihovih karizmi budeprihvaæena s puno ljubavi i bez predrasuda, poruèio je papaBenedikt XVI. primivši 17. svibnja u audijenciju skupinubiskupa sa svih kontinenata, meðu kojima je bio i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, koji su sudjelovali naseminaru o crkvenim pokretima u organizaciji Papinskogavijeæa za laike. Biskupi iz cijeloga svijeta dužni su sljubavlju te bez površnih i ogranièavajuæih sudova prihvatitimnogostruku živost crkvenih pokreta i novih zajednica, kojise, pak, sa svoje strane, trebaju rado podvræi rasuðivanjucrkvenih vlasti da bi se utvrdila vjerodostojnost njihovihkarizmi i postojanost njihova zajedništva s Crkvom poruèioim je Papa. Meðu brojnim darovima kojima su crkvenipokreti i nove zajednice obogatili Crkvu, posebice nakonDrugoga vatikanskog sabora, istaknuo je djelotvorne putovekršæanske formacije, svjedoèanstvo vjernosti i poslušnostiCrkvi, oživljavanje snažnoga misionarskog poleta iosjetljivosti za potrebe siromašnih te bogatstvo zvanja. Teškoæe i nerazumijevanje u posebnim pitanjima neopravdavaju zatvorenost, upozorio je Sveti Otac, dodavšikako su posljednja desetljeæa pridonijela nadvladavanjunemalog broja predrasuda, otpora i napetosti. Ono što jošvalja izvršiti jest važna zadaæa promicanja zrelijegazajedništva svih crkvenih sastavnica, kako bi sve karizme, uokviru svojih specifiènosti, mogle potpuno i slobodnopridonijeti izgradnji jednoga Kristova Tijela. To treba uèinitiuz malo razboritosti i strpljenja te s puno ljubavi djelujuæitamo gdje je potrebno nešto ispraviti. Jednom rijeèju,slijedeæi stil dijaloga i suradnje s tim novim crkvenimstvarnostima, koje su u prošlosti pokrenuli Pavao VI., i jošviše Ivan Pavao II., poruèio je Benedikt XVI. Geslo seminara o crkvenim pokretima i zajednicamaodržanog u Rimu od 15. do 17. svibnja u organizacijiPapinskoga vijeæa za laike bile su rijeèi pape Benedikta XVI."Tražim da idete ususret pokretima s mnogo ljubavi". Susretje zapoèeo euharistijskim slavljem koje je predvodio državnitajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone. Predavanje ocrkvenim pokretima i novim zajednicama prema uèenjuIvana Pavla II. i Benedikta XVI. održao je kardinalStanislaw Rylko, a predavanje o ulozi crkvenih pokreta inovih zajednica u misijskome poslanju Crkve kroz teološkuperspektivu izložio je mons. Piero Coda. Dr. ArturoCattaneo govorio je o pokretima i zajednicama unutarbiskupija. Uslijedilo je iznošenje vlastitih iskustava scrkvenim pokretima i novim zajednicama koje su iznijeli(nad)biskupi mons. Alberto Taviera Correa iz Brazila, mons.Dominique Rey iz Francuske i mons. Javier Augusto DelRio Alba iz Perua. Uslijedio je rad po skupinama i rasprava sutemeljiteljima i voditeljima crkvenih pokreta i novihzajednica. Drugoga dana skupa crkvene pokrete i novezajednice kao školu kršæanske formacije predstavili su LuisFernando Figari, Dominique Vermersch kao misionarskezajednice, mons. Massimo Camisasca kao izvor novihzvanja za sveæeništvo i oblike posveæenoga života, a mons.Claudiano Strazzari kao okruženje za trajnu formacijusveæenika. Predavanje o crkvenim pokretima i petrovskojslužbi održao je mons. Josef Clemen, nakon èega je uslijediorad po skupinama. I na kraju drugoga dana seminarasudionici su se susreli s utemeljiteljima i voditeljimacrkvenih pokreta i novih zajednica, a ujutro su susretzapoèeli misnim slavljem koje je predvodio prefektKongregacije za nauk vjere kardinal William Joseph Levada.

Iskustvo Pija VII. poziva na povjeravanje MarijinuzagovoruU tijeku pohoda Savoni Benedikt XVI. pomolio se u svetištuGospe od milosrða, predvodio misno slavlje i posjetio mjestotrogodišnjega zatoèeništva pape Pija VII.Rim, 17.5.2008. (IKA) - Na poèetku svoga devetogaputovanja u Italiji papa Benedikt XVI. pohodio je 17.svibnja Savonu, gdje su ga doèekali predsjednik Talijanskebiskupske konferencije genovski nadbiskup kardinal AngeloBanasco i mjesni biskup Vittorio Lupi. Sveti Otac odmah seuputio u svetište Naše Gospe od milosrða, gdje se pomolio ina oltar položio Zlatnu ružu, visoko papinsko priznanje.Gospa se u Savoni ukazala se godine 1536., kada je zbogteškoga gospodarskog stanja broj gradskih stanovnika s36.000 spao na 8000. Gospa je, ukazavši se, izgovorila"milost a ne pravda", stoga svetište nosi ime Naše Gospe odmilosrða. Zatim je Papa predvodio misno slavlje na Narodnome trgu sviše od 30 tisuæa vjernika. U homiliji se osvrnuo na èitanje oobjavi Božjega imena: "Bog milosrdan i milostiv, spor nasrdžbu, bogat ljubavlju i vjernošæu". Ove su rijeèi juèerdanas i uvijek istinite. Ime Božje je milosrðe, milost,vjernost, podsjetio ja Papa. Tim se imenom Djevicapredstavila u Savoni: Gospa milosrða, a jer je IsusovaMajka, ona je "ljudsko lice božanskoga milosrða". U tome jebit èitavoga kršæanstva, jer je to bit samoga Boga. Bog jejedan ukoliko je sve i sama ljubav, a buduæi da je ljubavonda je otvaranje, prihvat i dijalog; u odnosu prema nama,grešnim ljudima, on je milosrðe, dobrohotnost, milost ipraštanje. Bog je sve stvorio za život, a njegova je voljauvijek i samo život, poruèio je Benedikt XVI. Govoreæi o Marijinu ukazanju u Savoni, rekao je da je papaPio VII. nerazrješivo vezan uz Gospino svetište, a graðanimaSavone zahvalio je na hrabrosti u potpori zatoèenome papi.Ta tamna stranica europske povijesti je snagom DuhaSvetoga postala bogata poukama. Uèi nas hrabrosti usuèeljavanju s izazovima svijeta: materijalizmom,relativizmom i laicizmom; da nikada ne popustimokompromisima, po cijenu osobne opasnosti poradi vjernostiGospodinu i njegovoj Crkvi. Vedra odluènost Pija VII.poziva nas da u kušnjama ufanje u Boga oèuvamonepromijenjenim, svjesni da On, premda dopušta tešketrenutke za svoju Crkvu, nikada ju ne napušta. Gospinoukazanje u teškim vremenima za grad te užasno iskustvoPetrova nasljednika naraštajima našega doba prenosi porukunade; hrabre nas da imamo povjerenja u sredstva milostikoja nam Gospodin u svakoj okolnosti stavlja naraspolaganje: to su molitva, sakramenti i djela milosrða,rekao je Papa obraæajuæi se bolesnima i zatvorenicima.Potom je potaknuo mlade obitelji da u domu zajednièki moles djecom koja se spontano obraæaju Isusu i Gospi. Papa jeohrabrio sveæenike i redovnike, a mlade je potaknuo da se neboje iæi protiv duha vremena. Nakon mise uslijedio je privatni posjet prostorijama uBiskupskoj palaèi u kojima je Napoleon od 1809. do 1812.zatoèio papu Pija VII., koji je unatoè tome uspio sprijeèitisazivanje crkvenoga sabora koji bi Napoleonu omoguæio dabez papina odobrenja imenuje biskupe. Benedikt XVI.ponovno je istaknuo kako nas iskustvo Pija VII. "poziva dase uvijek povjeravamo zagovoru i Marijinoj majèinskojpomoæi". Papa je zatim krenuo u svetište Naše Gospe èuvarice ubrdima iznad Genove, zbog lošega vremena automobilom ane helikopterom kako je bilo predviðeno, gdje je prenoæio.

Inozemne vijestiika

2721. svibnja 2008. broj 20/2008

O Božjem imenu ovisi naša povijestPapa u Genovi posjetio djeèju bolnicu, molio Angelus smladima, susreo se s klerom i predvodio sveèanu misuGenova, 18.5.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. prenoæio jeu svetištu Gospe Èuvarice koje se nalazi na visini od oko1000 metara iznad Genove te drugi dan svoga putovanja uLiguriju 18. svibnja zapoèeo molitvom i polaganjem Zlatneruže na Gospin oltar. Zatim je u Genovi posjetio djeèjubolnicu Gaslini. U ovom zavodu patnje i nade, otvorenom15. svibnja 1938. godine, grlim vas, drago djeco, koja se tulijeèite. Istaknuvši da je bolnica, roðena u srcudobroèinitelja, poduzetnika i senatora Gerolama Gaslinija,koji ju je posvetio svojoj kæeri preminuloj u dvanaestojgodini, dio povijesti ljubavi koja je Genovu uèinila "gradomkršæanske ljubavi", Papa se obratio bolnièkome osoblju.Kako bi se uèinkovitije suèelilo s buduænošæu, neophodno jeda ta nada bude nošena uzvišenijim viðenjem života, koje æemedicinskome osoblju i roditeljima omoguæiti da sve svojesposobnosti upotrijebe, ne žaleæi truda, kako bi se postiglinajbolji rezultati koje znanost i tehnika mogu ponuditi zaprevenciju i njegu bolesnika. Ovdje se pojavljuje misao otihoj nazoènosti Boga, koji gotovo neprimjetno prati èovjekana njegovu povijesnome putu. Prava pouzdana nada je samoBog, koji je u Isusu Kristu i svome evanðelju nadbuduænošæu širom otvorio tamna vrata vremena. Bolesnojdjeci i njihovim roditeljima Papa je poruèio da budu sigurnida nas Bog nikad ne ostavlja. Budite sjedinjeni s Njim inikada neæete izgubiti vedrinu, ni u najtamnijim inajsloženijim trenucima. Jamèim vam svoje molitve ipovjeravam vas Presvetoj Mariji, rekao je Papa i zahvaliosvima za susret "koji æe ostati utisnut u njegovu srcu". Papa se zatim uputio na susret s mladima na Mateottijevutrgu. Dragi mladi, ovih dana nažalost progoni nas kiša,prihvatimo ju kao znak blagoslova, plodnosti za zemlju,takoðer kao simbol Duha Svetoga koji dolazi i obnavljazemlju, takoðer i suhu zemlju naših duša, rekao je mladimaBenedikt XVI. i pozvao ih da ostanu uvijek mladi, premdaprava mladost nije pitanje godina ili uèinkovitosti: ona neznaèi biti u modi ili slijediti varljive mitove i raširene laži,nego znaèi biti dobri i velikodušni, a istinska dobrota je Isus.Mladost ima èitavu buduænost pred sobom. Sve je buduænost– vrijeme nadanja. Ako želimo biti iskreni, moramo priznatida je buduænost za mnoge tamna i puna neizvjesnosti. Stogamnogi žele zaustaviti vrijeme; potrošiti sve ljepote života.Veoma je važno odabrati prava obeæanja, koja otvarajubuduænosti – èak s odricanjima. Tko je odabrao Boga predsobom i u starosti ima buduænost bez kraja i prijetnji. Ostajumladi oni koji odabiru Isusa, poruèio je Benedikt XVI. Dabismo upoznali Isusa moramo ga izbliza slijediti, sresti ga umolitvi, sakramentima, osobnome i zajednièkomerazmišljanju Svetoga pisma, u susretu sa siromašnima. A štosmo više Isusovi prijatelji, tim više možemo svoje srceotvoriti drugima, da i oni zaista postanu mladi, imajuæi predsobom veliku buduænost. Pozvao je mlade da idu u sredineživota, u svoje župe, u teške gradske èetvrti, na ulice inaviještaju Krista, nadu svijeta. Budite ujedinjeni, jednidrugima pomognite živjeti u vjeri i kršæanskome životu, damognete biti gorljivi Gospodinovi svjedoci. Buditejedinstveni, ali ne zatvoreni. Budite ponizni, a ne strašljivi.Budite jednostavni, a ne naivni. Budite mislitelji, ali nekomplicirani. Razgovarajte sa svima, ali budite to što jeste.Ostanite u zajedništvu sa svojim pastirima, oni su službenicievanðelja, euharistije i Božjega praštanja, zakljuèio jeBenedikt XVI. i potom s mladima izmolio "AnðeoGospodnji", pozvavši ih da se pouzdaju u Mariju. Zatim se Papa uputio u katedralu Sv. Lovre, gdje se susreo sèlanovima tamošnjeg Stolnog kaptola i predstavnicima

redovnièkih zajednica. Papa im je osobito preporuèio odgojdjece i mladih i potaknuo ih da budu stalni misionari.Podsjetio je na "bogatu tradiciju svetosti i velikodušnuslužbu braæi" Crkve u Genovi. Moramo osobito postatistruènjaci" za slušanje Boga i vjerodostojni uzori svetostikoja se oèituje u vjernosti evanðelju bez popuštanja duhusvijeta, istaknuo je Papa. Kanonke je pozvao da zapamte "dau nama sve crpi snagu iz osobne i liturgijske molitve";redovnicima je pak zahvalio za "staru i uvijek novunazoènost, usprkos smanjenju broja i snaga". Imajtepouzdanja jer naša vremena nisu Božja i njegoveprovidnosti. Potrebno je stoga moliti i rasti u osobnoj izajednièkoj svetosti, nastaviti djelovati meðu siromašnima,bolesnima, obiteljima i djecom. Papa je na kraju podsjetio daje Genova dala šest papa, meðu njim i Benedikta XV., papumira. Benedikt XVI. zatim se pomolio na grobu ðenovskoganadbiskupa kardinala Giuseppa Sirija. Nakon ruèka s biskupima regije Ligurije u Nadbiskupskojbogosloviji "Benedikt XV.", i kraæeg odmora, Papa jepredvodio sveèano koncelebrirano euharistijsko slavlje naTrgu pobjede. O Božjem imenu ovisi naša povijest, o svjetlunjegova lica naš hod, istaknuo je Papa u homiliji. Iz te Božjestvarnosti, koju nam je sam dao upoznati objavivši namsvoje "ime", proizlazi odreðena slika èovjeka, to jest toènoodreðeno shvaæanje osobe. To se poimanje oblikovalo unašoj zapadnoj kulturi tijekom žive rasprave koja se povelaupravo oko istine o Bogu i napose o Isusu Kristu. Ako jeBog dijaloško jedinstvo, supstancija u odnosu, èovjekstvoren na njegovu sliku i priliku odraz je te strukture: on jestoga pozvan ostvarivati se u dijalogu, u razgovoru, ususretu. Napose, Isus nam je objavio da je èovjek u suštini"sin", stvorenje koje živi u odnosu s Bogom Ocem. Èovjekse ne ostvaruje u apsolutnoj autonomiji, zavaravajuæi se da jeBog, veæ, naprotiv, tako da se prepozna kao sin, otvorenostvorenje, koje se proteže prema Bogu i prema braæi, u èijimlicima nalazi sliku zajednièkog Oca. Tome poimanju Boga ièovjeka odgovara jedan model ljudske zajednice, pa dakle idruštva. To je model koji ima prednost pred svakomnormativnom, pravnom, institucionalnom regulativom, arekao bih i pred svim specifiènim kulturnim obilježjima.Rijeè je o modelu obitelji koji se provlaèi kroz svecivilizacije, a koji mi kršæani još od najmanjih noguobièavamo izraziti rijeèima da su svi ljudi djeca Božja te dasmo dakle svi braæa. Rijeè je o istini koja je od samihpoèetaka iza nas i istodobno je uvijek ispred nas, kao projektkojem se uvijek teži u izgraðivanju svakoga društva. To jeshvaæanje koje se zasniva na ideji Trojedinog Boga, èovjekakao osobe – a ne puke individue – i društva kao zajednice –a ne pukog kolektiviteta, rekao je Papa. U društvu raspetomizmeðu globalizacije i individualizma Crkva je pozvanapružati svjedoèanstvo koinonije, zajedništva. Ta stvarnost nedolazi "odozdo", nego je stvarnost koja, tako reæi, ima"korijene u nebu", upravo u jednome i trojstvenom Bogu. Onkoji je, u samom sebi, vjeèni dijalog ljubavi koja nam se uIsusu Kristu objavila, ušao je u èovjeèanstvo i povijest daljude povede k punini. Crkva, pak, kao što uèi Drugivatikanski koncil, je misterij zajedništva, ona je u Kristu kaosakrament, to jest znak i oruðe dubokog jedinstva s Bogom ijedinstva èitavoga ljudskog roda. I ovdje u ovome velikomgradu, kao i u njegovoj okolici, s raznolikošæu njegovihljudskih i društvenih problema, crkvena zajednica, nekoæ idanas, je prije svega znak – skroman ali pravi – Božjeljubavi, èije je ime duboko utisnuto u svako biæe i u svakoiskustvo istinskog podruštvljenja i solidarnosti, poruèio jePapa. Nakon mise, Papa je, nakon oproštajne sveèanosti uzraènoj luci Kristofor Kolumbo u Genovi, zrakoplovomotputovao u Rim.

Inozemne vijesti ika

28 21. svibnja 2008. broj 20/2008

Albanski biskupi u pohodu ad liminaVatikan, 19.5.2008. (IKA) - Biskupi iz Albanije zapoèeli su19. svibnja pohod ad Limina. Dok politièka povijest Albanije bilježi postupno približavanje Europskoj uniji iNATO-u, crkvena povijest veæ duže vremena govori oteškom preporodu nakon komunistièkih progona, završenihprije 18 godina. Kršæanstvo je u Albaniji staro koliko i prvoapostolsko naviještanje, a vjerojatno je sv. Pavao tijekomsvojih apostolskih putovanja donio evanðelje na te prostore,a èinjenica je da je Draè veæ 58. godine imao svoga biskupa.U IV. stoljeæu na tim prostorima bilo je pedeset biskupija.Danas, pak, u Albaniji ima oko 500 tisuæa katolika,podijeljenih u tri nadbiskupije, tri biskupije i na jugu zemljejedna apostolska administratura s grkokatolicima irimokatolicima. Protestanata ima oko 800 tisuæa, a više odpolovice od 3 i pol milijuna ukopnoga stanovništva pripadaislamskoj religiji, to su potomci turskih doseljenika, koji suse nakon 1478. godine nastanili u Albaniji, navodi se uizvještaju Hrvatskoga programa Radio Vatikana. Nakon 55 godina komunistièkoga terora, u Albaniji se od1990. godine govori o slobodi. Dolaskom komunistièkediktature, od 1945. do 1948. godine, izvršene su prve smrtnekazne, a zabranjene su i oduzete sve crkvene ustanove.Državni je ateizam postao službena "vjera", protjerani sutalijanski redovnici, a život je izgubilo 15 osoba: redovnika ilaika. Crkva u Albaniji postala je Crkva šutnje i ostala sve dopada komunistièkoga režima, do apostolskoga putovanjapape Ivana Pavla II. 1993. godine. No, veæ je MajkaTerezija, podrijetlom Albanka, posjetom Albaniji 1989.godine navijestila bolje dane za Crkvu. Ona je na grobovimarodbine molila i kršæanima omoguæila podiæi glavu, da senadaju vedrijoj buduænosti. Osvrnuvši se na pohod ad limina u razgovoru za RadioVatikan, skadarski nadbiskup Angelo Massafra, rekao jekako crkvena živost i vjernièki polet U Albaniji zadivljuju.U Europi nema vjerskoga zanosa kakav se tamo osjeæa:uvijek govorim prijateljima i svima koji nas posjete,pomognite nas s vašom struènošæu i vašom kulturnomsteèevinom, a mi æemo vas, kada ovdje doðete, zarazitisvojim misionarskim duhom i vjerskim oduševljenjem.Rekao sam Papi kad sam se, kao èlan Papinskoga vijeæa Corunum, susreo s njim: Svetosti, donosim Vam lijepu vijest,naša Crkva u Albaniji napreduje i raste, to je veoma lijepastvar, vrlo pozitivna. To ne znaèi da nemamo teškoæa iproblema, ali križevi, koji su sastavnica naše svakodnevice,oèituju živost naše Crkve, rekao je nadbiskup.

Crkvene vlasti u Iraku protiv smrtne kazne ubojicinadbiskupa RahhaRim, 19.5.2008. (IKA) – "Mi se zauzimamo za mir,sigurnosti i pomirenje u Iraku, sve ono u što je mons. Rahhouložio svoj život", tim je rijeèima pomoæni biskup BagdadaShlemon Warduni komentirao osudu na smrt Ahmeda AliAhmeda, voðe Al Kaide koji je umiješan u otmicu i ubojstvonadbiskupa Mosula Paulosa Quaede Rahha. Kaldejski jebiskup otet 29. veljaèe, a njegovo je mrtvo tijelo pronaðeno13. ožujka. Mons. Rahho ne bi prihvatio takvu osudu.Kršæanska naèela kažu da nije dopušteno osuditi na smrtnikoga i pozivaju nas na praštanje, pomirenje i pravednost.Crkvu u Iraku zanima mir, sigurnost i pomirenje zemlje,rekao je mons. Warduni. Vijest da je Ahmed Ali Ahmed,poznat kao Abu Omar, osuðen na smrt objavio jeglasnogovornik iraèke Vlade Ali al-Dabbagh. Nije poznatdatum izvršenja.

Bolivijski biskupi pozivaju na dijalogLa Paz, 19.5.2008. (IKA) - Dijalog je sredstvo koje nam jeGospodin podario kao oruðe za komunikaciju i susret meðuljudima. U njemu svatko izražava svoja stajališta u istini isluša drugoga kako bi se postigli dogovori i sporazumiistaknuli su bolivijski biskupi u opširnome dokumentu kojisu objavili po svršetku plenarnoga zasjedanja. Osvrnuvši sena velike probleme u bolivijskome društvu, biskupiupozoravaju kako oni mogu prerasti u sukobe snepredviðenim teškim posljedicama te ponovno pozivaju nadijalog, jer je on jedini put do mira i jedinstva u zemlji. Sadaje više nego ikada potrebna odluèna volja za dijalog, teprepuštanje da nas prosvijetli razum i vodi istina, uzpoštovanje zakonitosti i pravnoga poretka u našem društvu.Treba raditi kako bi se pronašla djelotvorna i trajna rješenja,zaštitilo opæe dobro i narodu pružila nada.

Inozemne vijestiika

2921. svibnja 2008. broj 20/2008

Prilog dokumenti

Benedikt XVI. s mladima u GenoviPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 18.svibnja 2008.Draga braæo i sestre! Za ovoga mog pastoralnog pohodaGenovi, stigli smo sada i do uobièajenog nedjeljnog susretauz molitvu Anðeo Gospodnji, a moja se misao naravno vraæaSvetištu Naše Gospe èuvarice, gdje sam jutros zastao umolitvi. Kao hodoèasnik k toj planinskoj oazi, mnogo seputa zaputio papa Benedikt XV., vaš poznati sugraðanin,koji je dao postaviti jednu kopiju dragoga lika Majke Božjeèuvarice u Vatikanskim vrtovima. I, kao što je uèinio mojèasni prethodnik Ivan Pavao II. za svoga prvog apostolskoghodoèašæa u Genovu, i ja sam htio zapoèeti svoj pastoralnipohod èasteæi nebesku Majku Božju koja s visine brdaFigogna bdije nad gradom i nad svim njegovimstanovnicima. Predaja kaže da je Benediktu Paretu,nemirnome jer nije znao kako odgovoriti na poziv da sagradicrkvu na mjestu tako udaljenom od grada, Majka Božja, usvome prvom ukazanju, rekla: "Uzdaj se u mene! Sredstva tineæe nedostajati. Mojom pomoæu sve æe biti lako. Samoostani èvrste volje!" "Uzdaj se u mene!" To Marija i danasponavlja. Jedna stara molitva, prilièno draga puèkoj predaji,potièe nas da joj se obratimo ovim rijeèima punimpouzdanja, koje i mi danas ponavljamo kao svoje: "Spomenise, Djevice Marijo, da se nikad nije èulo da bi se netkoutekao pod tvoju zaštitu, da bi zazvao tvoju pomoæ, tražiotvoju obranu, pa da bi bio napušten." S tom sigurnošæuzazivamo majèinsku pomoæ Majke Božje èuvarice nad vašudijecezansku zajednicu, nad njezine pastire, posveæene osobei laike: mlade, obitelji, stare. Nju molimo da bdije na osobitinaèin nad bolesnima i nad svima koji trpe, te da uèiniplodnima misionarske inicijative koje se poduzimaju kako bisvima bilo naviješteno Evanðelje. Mariji povjeravamo i cijeligrad s njegovim raznolikim stanovništvom, s njegovimkulturalnim, socijalnim i gospodarskim djelatnostima; sproblemima i izazovima ovih naših vremena, ali i sazauzetošæu sviju koji suraðuju za opæe dobro. Moj se pogledširi sada na cijelu Liguriju, prožetu marijanskim crkvama isvetištima, smještenima poput krune izmeðu mora i gora.Zajedno s vama zahvaljujem Bogu za èvrstu i stamenu vjeruprošlih naraštaja koji su tijekom stoljeæa ispisali spomenavrijedne stranice svetosti i ljudske civilizacije. Ligurija, anaroèito Genova, oduvijek je zemlja otvorena premaSredozemlju i prema cijelome svijetu: koliki su misionaripošli iz ove luke prema objema Amerikama i ostalimudaljenim zemljama! Koliki su ljudi odavde iselili u drugezemlje, siromašni možda materijalnim dobrima, ali bogativjerom i ljudskim i duhovnim vrijednostima, koje su potompresadili u mjesta u koja su stigli! Neka Marija, Zvijezdamora, nastavi sjati nad Genovom; neka Marija, Zvijezdanade, nastavi voditi hod Ðenovljana, posebice novihnaraštaja, da uz njezinu pomoæ plove ispravnim smjerom uèesto olujnom moru života.Nakon Angelusa: Htio bih sada spomenuti važan dogaðajkoji æe zapoèeti sutra u Dublinu: Diplomatsku konferenciju okasetnom streljivu, sazvanu s nakanom da se donesekonvencija koja æe zabraniti ta ubojita sredstva. Nadam se daæe se odgovornošæu svih sudionika moæi postiæi snažna ivjerodostojna meðunarodna norma: neophodno je ispravitigreške iz prošlosti i izbjeæi da se ponove u buduænosti.Svojom molitvom pratim žrtve kasetnoga streljiva i njihoveobitelji, kao i sve koji æe sudjelovati u Konferenciji, dokizrièem najbolje želje za njezin uspjeh.

Roman Melodijski - kršæanski PindarKateheza pape Benedikta XVI. na opæoj audijenciji u srijedu,21. svibnja 2008.Draga braæo i sestre, s Romanom Melodijskim ili Slatkopojcem vraæamo sepodruèju Sirije i, kao što je sluèaj sa svetim Efremom,susreæemo jednog ðakona koji svoju vjeru umije opjevatipoetskim izrièajima. Zbog uzvišenosti svojih stihovaprozvan je „kršæanskim Pindarom". Roman se rodio u Emesi(danas Homs) u Siriji oko 490. godine. Službeni bogoslužnitekst iz 10. st., „Sinaksarij", izvješæuje nas da se, primivšiosnove grèke i sirijske kulture u rodnom gradu, odselio uBerito (Beirut) te ondje usavršio klasièno obrazovanje ipoznavanje retorike. Nakon što je zareðen za trajnog ðakona(oko 515. god.), ondje je kroz tri godine propovijedao.Potom se, pred kraj vladavine Anastazija I. (oko 518.),preselio u Carigrad i ondje smjestio u samostan uz crkvuBogorodice u èetvrti Kyros. Sinaksarij govori da se u svojempastoralnom djelovanju napose iskazao kao propovjednik tedonosi kljuèni dogaðaj njegova života: ukazanje u snu MajkeBožje i dar pjesnièke karizme. Marija ga je naime navela daproguta svitak papira. Probudivši se, Roman je poèeo sambona proglašavati: „Danas Djevica raða nadnaravnoga"(Himan „O roðenju" I. Proemij). Postao je tako homileta-pjevaè i to ostao sve do svoje smrti (nakon 555. godine). Roman ostaje zabilježen u povijesti kao jedan od ponajboljihpisaca bogoslužnih himana istoène kršæanske Crkve. Kao štoje poznato, homilija je tada bila gotovo jedina prilika zakatehetsko pouèavanje vjernika. Roman se tako predstavljakao uzoran svjedok vjerskog osjeæaja svoga doba. Iznjegovih tekstova možemo upoznati liturgijsku kreativnost,teološku misao, estetiku i svetu himnografiju toga doba.Mjesto gdje je Roman propovijedao bilo je svetište naperiferiji. Penjao bi se na ambon smješten u središtu crkve igovorio zajednici služeæi se prilièno bogatim uprizorenjem:rabio je zidne slikarije ili ikone postavljene na ambon, autjecao se i dijalogu. Njegove su pjevane homilije bilemetrièke, zvane „kondaci" (kontakia). Izraz kontakion,„prutiæ", odnosi se izgleda na štapiæ oko kojega se omotavaosvitak liturgijskoga rukopisa ili neki drugi svitak. Kondakakoji su do nas dospjeli pod Romanovim imenom imaosamdeset i devet, no predaja mu ih pripisuje tisuæu. Kod Romana se svaki kondak sastoji od kitica, najèešæeizmeðu osamnaest i dvadeset i èetiri, s jednakim brojemslogova, a ustrojene su po uzoru na prvu strofu (irm);ritmièki naglasci redaka svih kitica oblikovani su premanaglascima irma. Svaka kitica zakljuèuje se pripjevom(efimnij) koji je najèešæe jednak kako bi se ostvarilo poetskojedinstvo. Usto, poèeci pojedinih kitica oznaèuju ime autora(akrostih), kojemu prethodi pridjev „ponizan". Himan sezakljuèuje molitvom koja se odnosi na stvarnost koja se slaviili se u njemu spominje. Po završetku biblijskoga èitanjaRoman je pjevao Proemij, obièno u obliku molitve iliprošnje. Naviještao je tako temu homilije i tumaèio pripjevkoji se imao ponavljati u koru na kraju svake kitice koju jepjevao s povišenom kadencom. Znakovit primjer pruža nam kondak za Petak muke: rijeè jeo dramatiènom razgovoru Marije i Sina, koji se odvija nakrižnom putu: „Kamo ideš, sine? Zašto tako brzo završavaštijek svojega života? / Ne bih nikada povjerovala, o sine, daæu te takva vidjeti, / niti bih ikad mogla zamisliti da æe tolikibijes obuzeti bezbožnike / da æe se usuditi diæi ruku na teprotiv svake pravde". Isus odgovara: „Zašto plaèeš, majko

Prilog dokumenti ika

30 21. svibnja 2008. broj 20/2008

moja? [...] Zar ne bih trebao trpjeti? Zar ne bih trebaomrijeti? / Kako bih onda mogao spasiti Adama?". SinMarijin tješi majku, ali je i podsjeæa na njezinu ulogu upovijesti spasenja: „Odloži, stoga, majko, odloži svoju bol: /ne prilièi ti da jecaš, jer si prozvana punom milosti" (Marijapodno križa, 1-2; 4-5). U himnu, potom, gdje se govori oAbrahamovoj žrtvi, Sara si uzima pravo odluke o Izakovuživotu. Abraham kaže: „Kad Sara èuje, Gospodine moj, svetvoje rijeèi, / spoznavši ovu tvoju volju, ona æe mi reæi: / -Ako nam ga uzima onaj koji nam ga i dade, zašto nam gadade? / [...] - Ti, o starèe, ostavi mi moga sina, / i kad gabude htio onaj koji te pozva, morat æe to meni reæi"(Abrahamova žrtva, 7). Roman ne koristi bizantski grèki jezik, nego jezik blizakkoine grèkom Novoga zavjeta, koji je razumljiviji njegovimslušateljima. Služi se metaforama koje se èesto provlaèekroz cijeli kondak, kao što se to vidi kod usporedbe Isusa sa„svjetiljkom koja ne opeèe i svjetlom protiv tame": „[...]želim te držati u ruci poput svjetiljke; / doista, onaj koji nosisvjetiljku, ona mu korake osvjetljava a da ga ne opeèe. /Osvijetli me, dakle, Ti koji si neugasivo svjetlo" (Prikazanjeili Blagdan susreta - Sretenje, 8). Kao vješt komunikator, našse ðakon katkad izravno obraæa slušateljstvu: tako primjericeproglašava svoje homilije praznima ako ih ne prati ispravno idosljedno ponašanje: „Uèini moj jezik jasnim, Spasiteljumoj, otvori mi usta / i, pošto si ih napunio, probodi mi srce,da mi djelo / odgovara rijeèima" (Poslanje apostola, 2). Roman je zapravo bio više vjerouèitelj no teolog u strogomsmislu. Njegova je želja bila prenijeti vjernicima Božji naumo spasenju ljudi u Kristu (oikonomia), pokazujuæi usku vezuizmeðu stvaranja i otkupljenja. U svojim himnima èesti sutipološki paralelizmi. Na primjer, onaj izmeðu Izaka i Krista:„Kao što za me nisi poštedio sina svoga, / ni ja poradi svihljudi neæu poštedjeti Sina svoga" (Abrahamova žrtva, 22); ilionaj izmeðu Eve i Marije (Roðenje [II]. Adam i Eva uspilji). Roman nudi i sjajan sažetak pneumatologije u skladus Carigradskim saborom (381. god.) i bogatim naukomistoènih otaca. O Duhovima naglašava kontinuitet izmeðuKrista uzašla na nebo i apostola, to jest Crkve, te uzvisujenjezino misijsko djelo u svijetu: „[...] božanskom silomosvojili su sve ljude; / poslužili su se Kristovim križem kaoperom, / služili su se rijeèima kao mrežama i njima su lovilisvijet, / imali su Rijeè kao naoštrenu udicu, / poput mamcapostalo je za njih / tijelo Gospodara svega svijeta"(Pedesetnica, 2;18). Na podruèju kristologije suprotstavlja se zastranjenimaarijevaca koji su nijekali Kristovo božanstvo: „Veliko je usvemiru otajstvo tvoga dolaska, / što ga uèenici Arijevi hule/ izjavljujuæi da si ti, koji si istobitan Ocu, zapravo naèinjenoi stvoreno biæe" (Uskrsnuæe Isusovo [IV], 14). Protivnestorijanaca donosi nauk Kalcedonskoga sabora (451. god.)o Kristu, pravom èovjeku i pravom Bogu: „Bijaše èovjek,doista, Krist, no bijaše i Bog, / ne bijaše ipak podijeljen nadvoje: Jedan je, sin jednoga Oca koji je Jedini" (Muka, 19).Što se tièe mariologije, Roman, zahvalan Djevici za darpjesnièke karizme, spominje je na kraju gotovo svih himanate joj posveæuje svoje najljepše kondake: Roðenje,Navještenje, Bogomajèinstvo, Nova Eva. Moralni nauk, na kraju, usmjeren je prema eshatologiji,posebice prema posljednjem sudu (Deset djevica [II]), patako i prema obraæenju u pokori i postu. Pozitivno gledajuæi,kršæanin mora vršiti ljubav, milosrðe. Roman naglašavaprvenstvo ljubavi nad uzdržljivošæu u dva himna, Svadba uKani i Deset djevica. Ljubav je najveæa meðu krepostima:„[...] deset djevica posjedovale su krepost nedirnutadjevièanstva, / no za pet od njih ta je teška vježba bilabesplodna. / Ostale su zasjale svjetiljkom ljubavi za ljudski

rod, / stoga ih zaruènik pozva" (Deset djevica, 1). Drhtaj ljudskosti, žar vjere i duboka poniznost prožimajupjesni Romana Melodijskog. Zbog svoje umjetnosti ipromatranja svetog otajstva zaslužio je naslov hosios (sveti).On je primjer ðakona koji uèi, prima, utjelovljuje Svetopismo. On je i uèitelj umjetnosti prenošenja Rijeèi zajedniciposredstvom pjesme, glazbe i ikona. U bogoslužju znakpostaje mjesto koje povezuje, prenoseæi jedno u drugo,vidljivo i nevidljivo, zemaljsku i nebesku Crkvu: „Zlatnavrata neba - da se poslužimo njegovim rijeèima - otvarajuse!" Zašto ne bismo iz ovoga drevnoga iskustva preuzelipouku koja ima smisla i za današnju „civilizaciju slike"?

Prilog dokumentiika

3121. svibnja 2008. broj 20/2008

Prilog prikazi

"Od vremena do vjeènosti"Knjiga homilija za godinu "A"Teovizija iz Zagreba objavila je knjigu homilija za godinu"A" naslovljenu "Od vremena do vjeènosti" autora poznatogfranjevaèkog propovjednika fra Zlatka Papca. Homilijesakupljene u knjizi nastajale su u ratu kada se Hrvatskabranila hrabrošæu svojih sinova i molitvom svoga naroda. Uuvodnom dijelu knjige su èetiri prologa prema imenimaevanðelista. Za Ivanov prolog autor kaže da je èudoEvanðelja i Biblije u kojem je Bog sebe i svoj misterij stavionama na raspolaganje. Homilija za blagdan KrštenjaGospodinova s nazivom Roðeni i preporoðeni govori da smokroz krsne vode svi prošli, one su nas oprale od grijeha, tesmo u miru s Bogom. Posljednja propovijed u knjizi je zasvetkovinu Isusa Krista kralja. Isusovo kraljevstvo jeprostranije nego sva ostala kraljevstva zajedno. A njegov ciljje uèiniti nas sinovima i kæerima Božjim. Rijeèi autorovePjesme o Bibliji govore: "U tebi se sve ljudsko gleda nabožanski naèin; i sve se Božje doživljava na ljudski naèin!"(ika-kj)

Pashalni misterij u zvuènim slikamaU zajednièkom izdanju Glasa Koncila i diskografske kuæeOrfej Hrvatske radiotelevizije na dvostrukom nosaèu zvuka"Pashalne slike" objavljena je live snimka praizvedbeistoimenog oratorija varaždinskog skladatelja maestraAnðelka Igreca. Skladano na biblijske tekstove Starog iNovog zavjeta, za soliste, djeèji zbor, mješoviti zbor iorkestar to je, "sadržajem jedinstveno, a po stilskomopredjeljenju u hrvatskoj glazbi, rijetko djelo" u sklopu 37.varaždinskih baroknih veèeri praizvedeno upravo na danproslave 10. obljetnice Varaždinske biskupije, u kojoj ovajglazbeni umjetnik živi i djeluje. U izvedbi djela, koje jeautor posvetio prvome varaždinskom biskupu Marku Culeju,u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marijesudjelovali su Mješoviti zbor i Simfonijski orkestar Hrvatskeradiotelevizije, Djeèji zbor Varaždinske biskupije, orguljašPavao Mašiæ, mezosopranistica Dubravka Šeparoviæ-Mušoviæ i tenor Tomislav Mužek, a izvedbom je ravnao moVladimir Kranjèeviæ. Orguljaš i zborovoða varaždinske katedrale, voditelj Uredaza crkvenu glazbu u Varaždinskoj biskupiji i predavaè naInstitutu za crkvenu glazbu Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu mo Anðelko Igrec do sada jeobjavio 70-ak djela orkestralne, komorne, scenske i filmskete vokalne i vokalno-instrumentalne glazbe, bio dobitnikomviše nagrada, dok je za najnovije sakralno ostvarenje, za kojeje nadahnuæe pronašao u svetopisamskim izvještajima omuci, oratorij "Pashalne slike", proglašen ovogodišnjimdobitnikom nagrade "Josip Štolcer Slavenski". Uz dvostruki nosaè zvuka s više od osamdeset minutapashalnih zvuènih "slika", koje su podijeljene na èetiri dijela(Muka, Žrtva, Zahvalna gozba, Euharistija naroda), sprologom i epilogom, dolazi i prigodno tiskana knjižica steološkim komentarom Georga Braulika, profesora Svetogpisma na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta uBeèu. CD "Pashalne slike" može se po cijeni od 85 kuna naruèiti uGlasu Koncila, Kaptol 8, Zagreb, tel.: 01/4874 318, tel./faks:01/4874 319 ili putem interneta na adresi:http://knjizara.glas-koncila.hr. (ika-gk/sd)

Novi broj Glasnika SinodeTajništvo za pripremu Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije objavilo je novi broj Glasnika Sinode, koji veæèetvrtu godinu zaredom izlazi o svetkovini Duhova te ima zacilj informirati vjernike o dosadašnjim i buduæim koracimapripreme Sinode. Ovaj broj Glasnika Sinode izlazi u godinikada Zagrebaèka nadbiskupija slavi desetu obljetnicubeatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, što je vidljivo i nanaslovnoj strani. U uvodniku novoga broja Glasnika Sinodezagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ istièe kako jezakljuèena obrada prijedloga na temelju 2500 pristiglihzapisnika tijekom nadbiskupijskoga savjetovanja. Završenisažeci prijedloga bit æe temelj za izradu radnih dokumenatasame Sinode. U ovom broju Glasnika Sinode sažeto supredstavljeni neki prijedlozi iz dvanaest podruèja o kojimasu vjernici Zagrebaèke nadbiskupije na svojimpredsinodskim susretima najèešæe raspravljali. O župi iobitelji pristiglo je najviše zapisnika, slijede pastoral mladihi odraslih, mediji i crkveno izdavaštvo, sakrament potvrde,nedjelja, puèka pobožnost, liturgijska glazba, propovijed,crkveni pokreti i vjernièke udruge te vjernici laici u Crkvi isvijetu. Èetvrti broj Glasnika Sinode donosi i razgovor snovim zagrebaèkim pomoænim biskupom Ivanom Šaškom, apredstavljeni su i važni dogaðaji Zagrebaèke nadbiskupije uproteklom razdoblju te najavljeni najvažniji buduæi. GlasnikSinode tiskan je u nakladi od 67.000 primjeraka uz grafièkupripremu Glasa Koncila. Glavni urednik je generalni tajnikTajništva za pripremu Druge sinode Zagrebaèkenadbiskupije dr. Tomislav Markiæ, a izvršni urednik MihaelSokol. Svi vjernici Zagrebaèke nadbiskupije mogu besplatniprimjerak podiæi u svojoj župnoj crkvi na svetkovinuDuhova. (ika-kj)

Kardinalovo srceVerbum objavio povijesni roman Nevenke Nekiæ o kardinaluStepincu, progonu Crkve i stradanju hrvatskog naroda podkomunizmomUoèi 110. obljatnice roðenja bl. kardinala Alojzija Stepincanakladna kuæa Verbum objavila je povijesni roman hrvatskeknjiževnice Nevenke Nekiæ naslovljen "Kardinalovo srce".Roman tematizira upravo to burno razdoblje hrvatskepovijesti, prikazujuæi na realistièan naèin ratna zbivanja tetegobno i represivno poslijeratno vrijeme komunistièkogrežima, dajuæi autentiènu sliku progona vjere i Crkve ukomunizmu. Roman usporedo progovara o životnom usudukardinala Stepinca, simbola muèeništva hrvatskog naroda, teo stradanju jednog obiènog èovjeka iz puka Ive Briziæa. Tedvije usporedne radnje i dva lika znakovito se susreæu unekoliko navrata, a ispreplitanjem autorica je željelaistaknuti da su imajuæi pred oèima Stepinèevo muèeništvo injegovo svetaèko trpljenje za ideale pravednosti,èovjekoljublja i domoljublja lakše nosili svoj križ i tolikidrugi hrvatski patnici u tijeku nesmiljenih povijesnihokolnosti. Utemeljen na povijesnim èinjenicama i životimastvarnih osoba, ovaj je roman potresna pripovijest o teškomvremenima jednog naroda, èiji glavni likovi nisu samoAlojzije i Ive, nego i svi oni koji su trpjeli zbog vjere u Bogai ljubavi prema domovini. Roman je svojedobno uogranièenoj nakladi objavila Postulatura bl. Alojzija Stepicapod naslovom "Susret u Emausu", a sada on u Verbumovomizdanju prvi put biva dostupan široj javnosti te æe moæinabaviti u svim boljim knjižarama. (ika-jh/kj)

Prilog prikazi ika

32 21. svibnja 2008. broj 20/2008