Hrvatski arheoloSki godinjak 2i2005

L I C K O - S E N J S K A7 u p n N r J A

oO

Slunj

oBaSka osenj

o

a Brinle

OOtoac

ORab

a

d'-ryO

Karlobag

o"*

'

,GosRi

\q$doln"

f'\

"

Graac

141 Caska - arheoloska zona 146 Luka Jablanac142 Caska - gospodarski kompleks 147 Otocac - crkva Presvetog Trojstva143 Caska - nekropola 148 Sveti Juraj - crkva sv. Fiipa i Jakova144 Caska - podmorje 149 Udbina - stolnica sv. Jakova145 Covini - Crkvrne 1 50 Udbina Sv. Nikola

278

Liko-seniska Zupanija, HAG 2/2005TILokalitet: Caska - arheolo5ka zona

llaselje: CaskaGnad/opina: NovaljaPravni status: R-250Razdobljer AVrsta radova : rekognosci ranje, zatitno iskopavanje

Na podruju Caske, u sjeveroistonom dijelu PaSkoga zalje-m, na kopnu i u plitkome moru nalaze se vrijedni ostaciantikoga naselja. Pretpostavlja se kako je rije o rimskodob-nom naselju Cissa po kojemu se do 14. st. nazivao i itavotok Pag, a koje u nabrajanju istonojadranskih otoka i pri-padajuih im naselja spominje Plintje Stariji (Nat. Hist. 3,140).U narodu se ouvala legenda o katastrofalnom potonuuantikoga grada, izazvanom zloom njegovih stanovnika.U plitkome moru Caske uistinu se naziru ostaci potopljenearhitekture, koje je jo5 1852. godine u crteZu zabiljeZiopvjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu Mijat Sabljar. Naj-vjeroyatnije je rijec o ve dokazanoj promjeni morske ra-zine koja je potopila sve antike lokalitete u izravnoj blizinimora, a pretpostavka o propasti grada uzrokovanoj jednimod velikih potresa koji su u kasnoantiko vrijeme potresaliSredozemlje jo nije znanstveno dokazana i potvrdenadosada5njim arheolokim nalazima.lako se vec viSe stoljea upozorava na vaZnost i mnoZinuarheolo5kih nalaza u Caski, to je podruje do naih dana

Caska, ostaci imskih zidova u blizini Tunere

ostalo neistraZeno, a nepokretni i pokretni nalazi naoigled propadaju i l i nestaju. Stoga je 2003. godine, naosnovi zajednike inicijative prof. dr. Slobodana ae idoc. dr. Anamarije Kuril i s Odjela za povijest Sveuil iStau Zadru te dr. sc. lve Fadia iz Arheolo5kog muzeja uZadru, zapoelo istraZivanje ostataka antike Kise. Godi-ne 2005. istraZivanju su se prikljuili i Odjel za podvodnuarheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda (mr. sc.lrena Radi Rossi) te Odjel za arheologiju sveuil iSta u

Pogled iz zraka na Novaljsko polje s uvalama Novalje i Caske

279

Hrvatski arheoloSki godiSnjak 2/2005

Caska - arheoloka zona

Zadru (dr. sc. Zdenko Brusic) pa je, na inicijativu GradaNovalje, pokrenut sveobuhvatan projekt istraZivanja,zaStite i prezentacije kompleksnoga arheoloSkog nalazitau Caski .Zahvaljujui f inancijskoj podr5ci Ministarstva kulture iGrada Novalje realizacirla projekta zapoela je u oZujku2005., u suradnji s tvrtkama Geographica d.o.o. iz Splita(Miljenko Zabi, dipl. ing. geod.) i Geoarheo d.o.o. iz Se-sveta (Goran Skelac, d ip l arheolog) , geodetsk im snima-njem vidlj ivih arheolo5kih ostataka i geofizikimistraZivanjem na nekoliko odabranih lokacija.Tijekom rujna, l istopada istudenoga iste godine arheolokisu istraZeni dio antike nekropole i ostaci antikoga go-spodarskog kompleksa u dnu uvale te obavljena pod-morska arheolo5ka istraZivanja na podruju antikoganaselja. Bogatstvo i raznolikost arheolokih nalaza,izloZenih razornom djelovanju prirode i l judi, u cijelosti suopravdali pokretanje navedenog projekta te ukazali napotrebu i opravdanost njegova kontinuiranog provodenjati jekom iducih godina. Radi boljeg sagledavanja cjeline,uinkovite zatite i kvalitetne sveobuhvatne prezenta-cije arheolokih ostataka na irem podruju Caske,

Caska, fotografija ifotogrametrijski snimak najbolje ouvanog zida

280

predloZeno je da se u projekt ukljue i obliZnja nalazi5tana gradini Ko5ljun, utvrda Sv. Juraj nad Caskom te ostaciant ikog vodovoda na zapadnim padinama uvale, imee se dobiti uvid u razvoj itavoga prostora od prapovije-sti do srednjega vijeka i omoguciti njegova kvalitetna inter-pretacija i prezentacija Rezultati arheoloSkih istraZivanjaCaske ti jekom 2005. predstavljeni su javnosti u Novalj ifotoizloZbom i popratnim tiskanim materijalom

Literatura

Brusi, GluSevi 1993 Z. Brusic, S. Glu5evi, Pod-vodna arheolo5ka istraZivanja Arheolokog muzqa u Za-dru ti jekom godine 1993., Obavijesti HAD, XXV/3, 1993:7 0 - 7 1 .elhar, Parica 2005 M. elhar, M. Parica, Podmorskoarheolo5ko istraZivanje u uvali Caskoj na otoku Pagugodine 2005., Obavijesti HAD, 3713, Zagreb, 2005: 130- 135 .Fadi 2005 l. Fadic, Nekropola Caske, Obavijesti HAD,3713 ,Zag reb ,2005 : 97 - 105 .Kurif i 2004 A. Kuril ic, Caska kod Novalje na otoku Pagu.Pokusno istraZivanje antike nekropole u Caskoj i reko-gnosciranje Caske s okolicom, Obavijesti HAD,3611, Za-greb,2004:68 - 79.Kuril i 2004b A. Kuril ic, Epigrafski spomenici na prostoruNovalje, Novalja - Zadar, 2004.Radi Rossi 2006 l . Radi Rossi , S idro iz dubine mi leni -ja , Aqualung, 1, Zagreb,2006:72 - 77.Vrsalovi 1979 D. Vrsalovi, Arheoloka istraZivanja upodmorju istonog Jadrana, Zagreb, 1979: 177 - 178.

mr. sc. lrena Radi Rossidoc. dr. sc. Anamarija Kuril i

Summary

lmportant remains of a settlement dating from the Antiq-uity Period were found at the area of the Caska Cove, inthe northeastern part of the Pag Bay, on mainland and inthe shallow sea. They are considered to be the remains ofthe roman settlement called Clssa, which had also beenthe name of the lsland of Pag up to the 14th century. The

T,

caska, ulaz i unutranjost kanala u neposrednoj blizini mora na istonoj obali uvag

excavations were started in 2003 and since 2005 theyhave evolved into an extensive project consisting of ex-cavations, rescue works and the presentation of the com-plex archaeological site in Caska.

radi stvaranja cjelovite slike pronadene strukture pa jesveukupna otkopana povrSina dosegla 320 m2. Sonda 1istraZena je do dubine od 150 cm, dok je u sondi 2 dose-gnuta prosjena dubina od 80 do 100 cm.U navedenim sondama otkriveni su sljedei arheolo5kinalazi; ostaci zidova od kamena i opeke vezani Zbukomiz dviju arhitektonskih faza, ukupne duZine 62,5 m; ostacivelikih posuda - dolija namijenjenih skladi5tenju Zitaricail i drugih namirnica - tri velika (oko 160 cm u promjeru)i jedan manji (80 cm u promjeru); ostaci mlade podnicekoja je preslojila stariju fazu; intaktni ostaci infrastruktur-nog kanala (vodovoda ili kanalizacije) izgradenog od ka-menih ploa vezanih Zbukom, duZine 10,8 m, Sirine 1,2m; pokretni materijal: keramika, tegule, metalni predmeti,novac, staklo, Zivotinjske kosti, Skoljke, puZevi.Recentni povr5inski slojevi (stratigrafske jedinice sj 1 - sj4), na dubini od 0 do 40 cm sastoje se od tucanika, pjesko-vitog humusa, gorenog sloja i laporaste gline (tupine), a tusu dospjeli kada je vlasnik estice nivelirao teren. lspodtih slojeva nalazi se sloj smede pjeskovite zemlje (sj 5),koji leZi na dubini od 40 do 100 cm, a zbog nekada5nje

Naselje: CaskaGrad/opina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: zaStitno iskopavanjeNa katastarskoj estici 1941124, vlasnika Jurja palia,djelatnici Arheolo5kog muzeja iz Zadra iskopali su 2002.probne sonde i pri tome prona5li ostatke triju zidova iz rim-skog vremena. Zbog postojanja arheolo5kih nalaza, vla-sniku je uskraena suglasnost za izdavanje gradevinskedozvole za izgradnju stambenog objekta na navedenojestici. Na inicijativu vlasnika i korisnika zemlji5ta tije-kom 2005. zapoelo je arheoloko istraZivanje kojim jeomoguena obnova upravnog postupka radi utvrdivanjamogunosti gradnje te uvjeta zatite i prezentacije ne-pokretnih arheolo5kih nalaza.Grad Novalja organizacijski je i financijski podao inici-jativu, 5to je olak5alo i ubrzalo tijek arheoloSkih istraZivanjakoja je, uz konzervatorski nadzor Konzervatorskog odjelau Rijeci, provela tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba, podvodstvom Gorana Skelca. lstraZivanje je provedeno od 2g.listopada do 29. studenoga, a zapoelo je geodetskim igeoradarskim snimanjem veeg dijela zemljita povrineoko 480 m2.

Georadarsko mjerenje pokazalo je zone s veom Koncen-tracijom vrstih materijala i linearnih struktura pa su na timmjestima postavljene probne arheolo5ke sonde kojimaje poturdeno postojanje arheolo5kih nalaza. U dogovorus Konzervatorskim odjelom u Rijeci sonde su pro5irene

Caska - gospodarski kompleks, pogled na teren sa sjeveroza-pada (foto: G. Skelac)

281

Lokalitet: Caska - gospodarski kompleks

Caska - gospodarski kompleks, ttocrt natazista (izradio: G Skelac)

poljoprivredne namjene zemljita sadrZi vee koliine ka-mena, Zbuke i lomijenih tegula. Pri dnu navedenog slojanalaze se ouvane vrste strukture - zidovi i podnice' Zi-dovi su ouvani na razini podnice i l i neto niZe, a samosu na dvama mjestima uoeni tragovi bone zidne Zbukeouvane u nalvoi visini od 10 cm' Veliki keramiki doli j itakoder su oteceni, tj. ouvani samo do polovine svojevisine. Oni su donjim dijelom bil i ukopani u zemlju' a prvo-bitno su bil i klasini spremnici za skladitenje poljoprivred-nih proizvoda.U sjeveroistonom dijelu sonde 2 pronadeni su ostacipoOnice (sj 9) napravljene od vrste Zbuke pomijeane skomadiima opeke i kamena, na kojoj je pronaden novac

funkciji otPadne jame.Neto drukija stratigrafska situacija zateena je u sondi1. Pod identinim siratigrafskim slijedom (sj' 1 - sj 5)

od 60 cm.

Otkriveni zidovi sagradeni su od nepravilnih kamenih

282

Caska - gosPodarski komPleks'Skelac)

infrastruktumi kanal (foto: G

cm, deblj ina sti jenki 4,8 - 5 cm, a ouvana visina oko 90cm. Cjelokupna visina posude procijenjena je na i60 do180 cm. Kvantitativno gledano, u ispuni doli ja pronadenoje 145 kg ulomaka keramikog posuda, 203 kg tegula, 0,3kg metala, 0,2 kg stakla, 211 kg kamena, 47 kg 2buke,28,4 kg puZeva i Skoljka5a, 4,3 kg kosti ju sisavaca i 0,3 kgtibljih kostiju. Kronolo5ki osjetljiv materijal datiran je u vremen-sko razdoblje od kraja 'l . do kraja 2. st.Kanal za vodu il i kanalizaciju natkriven je nepravilnimvapnenakim plocama dimenzija oko 60x80 cm, dokmu Sirina baze iznosi 110-120 cm. Dubina kanala bit eutvrClena tijekom iduih istraZivanja VaZno je naglasitikako je kanal u potpunosti ouvan jer se nalazi dubljeod dosega poljodjelske obrade koja je dijelom uni5tilasusjedne nepokretne arheoloSke nalaze. Na cjelokupnojistraZenoj povrini prisutno je oko S - 10% usitnjenogagradevinskog materijala, ostataka propalih zidova i krovnihkonstrukciia.

Raspon keramickog posuda seZe od luksuzne tere sigi-late i tere nigre do grube, crno-sive kuhinjske keramikedebelih sti jenki. Uglavnom je ri je o standardnim oblici-ma uporabnog posuCfa, t j. Salica, vreva, zdjelai tanjura.Pronacleni su ulomci dviju amfora, tri uljanice, od kojihjedna sa Zigom FORTIS, tegule sa Zigom pLOC i ve-lika koliina amorfnih keramikih ulomaka. Od metalnihpredmeta pronaCfeno je pet komada bronanog novca,bronana udica, bronana fibula, Zeljezni okovi i olovneploice. Ulomci stakla pripadaju malim vrevima, boci sdugim vratom i a5i, a ostali su komadi premali za deter-minaciju.

Otkriveni arheoloki nalazi ostaci su rimskodobnog kom-pleksa koji je prema dosadanjim podacima egzistiraood kraja 1. do polovine 3. st. Unutar istraZene strukturemogue je razlikovati dvije razvojne aze. Gospodarskanamjena kompleksa potvrdena je za prvu razvojnu azunalaziSta nalazima ukopanih keramikih doli ja. Namjenukompleksa ti jekom druge razvojne faze jos nije mogucepreciznije definirati. U sklopu kompleksa nalazio se iodlino ouvan infrastrukturni kanal. Korisnik zemljistanije dosadaSnjim radovima otetio i uniStio arheoloSkenalaze, a nakon zavr5etka istraZivanja bit e mogueodrediti konzervatorske smjernice za buduu izgrad-nju stambenog objekta te konzervaciju i prezentacijuodabranih nepokretnih nalaza. U oekivanju nastavkaistra2ivanja nalazite je privremeno zaSticeno geoteksti-lom i prekriveno ljunkom.

Goran Skelac

Summary

ln 2002 the staff of the Archaeological Museum in Zadarexcavated test probes at the cadastral plot 1941124 inCaska and found the remains of three walls from the Ro-man Period. During 2005 archaeological excavations werestarted at the initiative of the landowner.The excavations yielded the remains of an estate, consist-ing of walls, dolia dug into the ground and a well-preservedinfrastructure canal. According to the previous data thecomplex existed from the end of the first to the middle ofthe third century and we can distinguish two deveropmen-tal stages with certainty.

Lokalitet: Caska - nekropolaNaselje: CaskaGrad/opina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: zatitno iskopavanje

Usporedno s dokumentiranjem zateenog stanja, 2003.i 2004. provedena su manja za5titna arheoloSka iskopa-vanja na najugroZenijem dijelu antike nekropole u Caskoj,u zapadnom dijelu uvale gdje su u profi lu bil i jasno vidlj iviostaci vec devastiranih grobova (Kurilic 2O04; Fadi2005).lstraZivanja su nedvojbeno pokazala potrebu daljnjih rado-va. U rujnu 2005. zapoela je treca kampanja istraZivanja(voditeljica istraZivakog projekta: doc. dr. sc. A. Kurili,voditelj iskopavanja G. Skelac, dipl. arheol.; radove su fi-nancirali Ministarstvo kulture, Grad Novalja, te Ministarstvoznanosti, obrazovanja i Sporta). lskopavanje nekropole tra-jalo je od 12. rujna do 21 . l istopada, tj. duZe od predvidenih20-ak radnih dana, zahvaljujui inic4ativi i dodatnim sred-stvima Grada Novalje.

Podruje iskopavanja na nekropoli pro5ireno je novim son-dama (sonde 3 - 6) oko onih iz prethodnih dviju kampa-nja, obuhvativ5i tako prostor (ukupne povr5ine oko .l 50m2) izmedu kolskog puta i obalnog profi la. lstraZivanjimaje zabiljeZeno 26 grobnih cjelina, od kojih je u cijelostiistraZeno samo 13, a iskopavanje ostalih nastavit e setijekom sljedee kampanje (do tada je lokalitet za5tiengeoteksti lom i tucanikom). Nekropola se okvirno moZedatirati u razdoblje od 'l . do 4. stoljeca. U grobovima su uzostatke pokojnika nadeni i grobni pri lozi, a uz dio grobovapronaCfeni su i nadgrobni natpisi koji im zacijelo pripadaju.

Caska - nekropola, pogled sa sjeverozapada (foto: A Kurilic)283

I

I

cm, deblj ina sti jenki 4,8 - 5 cm, a ouvana visina oko 90cm. Cjelokupna visina posude procijenjena je na 160 do180 cm. Kvantitativno gledano, u ispuni doli ja pronadenoje 145 kg ulomaka keramikog posuda, 203 kg tegula, 0,3kg metala, 0,2 kg stak la, 211 kg kamena, 47 kg Zbuke'28,4 kg puZeva i koljkaSa, 4,3 kg kostiju sisavaca i 0,3 kgribljih kostiju. Kronolo5ki osjetljiv materijal datiran je u vremen-sko razdoblje od kraja 1. do kraja 2. st.Kanal za vodu il i kanalizaciju natkriven je nepravilnimvapnenakim ploama dimenzija oko 60x80 cm, dokmu irina baze iznosi 110-120 cm. Dubina kanala bit ceutvrdena ti jekom iducih istraZivanja. VaZno je naglasitikako je kanal u potpunosti ouvan jer se nalazi dubljeod dosega poljodjelske obrade koja je dijelom uni5ti lasusjedne nepokretne arheoloke nalaze. Na cjelokupnojistra2enoj povrSini prisutno je oko 5 - 10% usitnjenogag radevi nskog materijala, ostataka propal i h zidov a i krovn i hkonstrukcija.

Raspon keramikog posuda seZe od luksuzne tere sigi-late i tere nigre do grube, crno-sive kuhinjske keramikedebelih sti jenki. Uglavnom je ri je o standardnim oblici-ma uporabnog posuda, tj. Salica, vreva, zdjela i tanjura.Pronadeni su ulomci dviju amfora, tri uljanice, od kojihjedna sa Zigom FORTIS, tegule sa Zigom PLOC i ve-lika koliina amorfnih keramikih ulomaka. Od metalnihpredmeta pronaileno je pet komada bronanog novca'bronana udica, bronana fibula, Zeliezni okovi i olovneploice. Ulomci stakla pripadaju malim vrevima, boci sdugim vratom i ai, a ostali su komadi premali za deter-minaci ju .

Otkriveni arheolo5ki nalazi ostaci su rimskodobnog kom-pleksa koji je prema dosadanjim podacima egzistiraood kraja 1. do polovine 3. st. Unutar istraZene strukturemogue je razlikovati dvije razvojne faze. Gospodarskanamjena kompleksa potvrClena je za prvu razvoinu fazunalaz i5ta nalaz ima ukopanih keramikih dol i ja . Namjenukompleksa ti jekom druge razvojne faze jo5 nije mogucepreciznije definirati. U sklopu kompleksa nalazio se iodlicno ouvan infrastrukturni kanal. Korisnik zemlji5tanije dosada5njim radovima o5tetio i unitio arheoloSkenalaze, a nakon zavr5etka istraZivanja bit e moguceodrediti konzervatorske smjernice za buducu izgrad-nju stambenog objekta te konzervaciju i prezentacijuodabranih nepokretnih nalaza. U oekivanju nastavkaistraZivanja nalazi5te je privremeno zaStieno geoteksti-lom i prekriveno ljunkom.

Goran Skelac

Summary

ln 2002 the staff of the Archaeological Museum in Zadarexcavated test probes at the cadastral plot 1941124 inCaska and found the remains of three walls from the Ro-man Period. During 2005 archaeological excavations werestarted at the initiative of the landowner.The excavations yielded the remains of an estate, consist-ing of walls, dolia dug into the ground and a well-preservedinfrastructure canal. According to the previous data thecomplex existed from the end of the first to the middle ofthe third century and we can distinguish two developmen-tal stages with certainty.

Redni broj: 143Lokalitet: Caska - nekroPolaNaselje: CaskaGrad/opina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: za5titno iskopavanje

Usporedno s dokumentiranjem zateenog stanja, 2003.i 2004. provedena su manja za5titna arheoloSka iskopa-vanja na najugroZenijem dijelu antike nekropole u Caskoj,u zapadnom dijelu uvale gdje su u profi lu bil i jasno vidlj iviostaci ve devastiranih grobova (Kuril i 2004; Fadic 2005).lstraZivanja su nedvojbeno pokazala potrebu daljnjih rado-va. U rujnu 2005. zapoela je trea kampanja istraZivanja(voditelj ica istraZivakog projekta: doc. dr. sc. A. Kuril ic,voditelj iskopavanja G. Skelac, dipl. arheol.; radove su fi-nancirali Ministarstvo kulture, Grad Novalja, te Ministarstvoznanosti, obrazovanja i porta). lskopavanje nekropole tra-jalo je od 12. rulna do 2'l . l istopada, tj. duZe od predvidenih20-ak radnih dana, zahvaljujuci inicijativi i dodatnim sred-stvima Grada Novalje.

Podruje iskopavanja na nekropoli pro5ireno je novim son-dama (sonde 3 - 6) oko onih iz prethodnih dviju kampa-nja, obuhvativi tako prostor (ukupne povrine oko 150m2) izmedu kolskog puta i obalnog profi la. lstraZivanjimaje zabiljeleno 26 grobnih cjelina, od kojih je u cijelostiistraZeno samo 13, a iskopavanje ostalih nastavit e seti jekom sljedee kampanje (do tada je lokalitet zaStiengeoteksti lom i tucanikom). Nekropola se okvirno moZedatirati u razdoblje od 1. do 4. stoljeca. U grobovima su uzostatke pokojnika naileni i grobni pri lozi, a uz dio grobovapronadeni su i nadgrobni natpisi koji im zacijelo pripadaju'

Caska - nekropola, pogled sa sieverozapada (foto: A' Kurilic)

283

I

,

Hrvatski arheoloki godiSnjak 2/2005

Caska - nekropola, etvrtasta zidana grobna konstrukciia (foto:A. Kunil)Prema dosada5njim spoznajama u potpunosti dominiraspalj ivanje pokojnika, budui da ni u jednom istraZenomgrobu nisu pronadeni tragovi kosturnog ukopavanja. Nanekropoli je zasad prisutno nekoliko razliitih vrsta poka-panja. Dominiraju kompleksno gradeni grobovi koji imajuvanjsku i unutraSnju grobnu konstrukciju. Pepeo (ponekadjo s vruim Zarom) od pogrebnog odra i spaljene kostipokojnika, a zatim i grobni prilozi, nasuti su na zemljanodno groba izgradenoga od tegula i imbreksa opona5ajuidvoslivni krov (tzv. tomba alla cappuccina), do te mjere daje na taj ,,krov" postavljen i stilizirani ,,dimnjak" napravljenod dvaju sljubljenih okomito poloZenih imbreksa. Sve je tozatim obzidano neobradenim kamenjem vezanim Zbukom,tvorei vanjsku ljusku groba pravilnoga etvrtastog oblika

Caska - nekropola, presjek kroza sve faze u iednoi etvrtastolzidanoj grobnoj konstruciii (foto: A. Kurili)

(prosjene veliine 130x190x70 cm). Gornji red kamenjavjerojatno je bio vidljiv na povrSini, jednako kao i vrh ,,di-mnjaka" kojije mo2da sluZio za lijevanje Zrtava, simbolinudostavu hrane i pia ili za ostavljanje prolaza dui pokoj-nika.Rjedi su drukije oblikovani grobovi, npr. oni manji pra-vokutni zidani grobovi poploeni tegulama, manji etvrtastizidani grobovi ije su unutranje strane oploene tegulamaili manje etvrtaste grobne konstrukcije izradene od etirijuokomito postavljenih tegula. Jo5 nije jasna namjena zi-dane strukture veih dimenzija (oko 3x3 m), jer u njoj nisupronadeni tragovi ukopa; medutim, ona je jednim dijelomsagradfena preko starijih grobova, a dijelom je posluZila zaizgradnju jedne zidane etvrtaste grobnice (Grob 4).U prostoru izmedu grobova izvan sloja pronadeni su ulo-mci pokretnih nalaza (keramiko posude i uljanice, sta-kleno posude, novac, Zeljezni avli, keramiki gradevnimaterijal i amfore) koji zacijelo pripadaju uni5tenimgrobovima. Ponekad su uz grobnu strukturu bile poloZeneicijele amfore.Unutar groba, u sloju pepela i pougljenih ostataka odra,pronadeni su i Zeljezni avli te spaljene kosti pokojnika,a uz njih, najeSe grupirani na jednom il i dvama mje-stima, grobni prilozi: novac, staklene i keramike posude,keramike uljanice. To su standardni grobni prilozi u veiniistraZenih grobova, no u nekima su prilozi ne5to raznovrsni-ji te obuhvaaju npr. Zenski kozmetiki pribor (zvjezdolikozrcalo, spatula, Stapi i dvije igle s ukrasnim glavama izGroba 3) i l i oru2je (bronani noZ u Grobu 4). Grobni pri lozine pokazuju tragove gorenja, to svjedoi da su u grob pri-lagani nakon ostataka s lomae. U nekim grobovima, zbognjihove velike oSteenosti ili uniStenosti, prilozi uope nisupronadeni ili su pronadeni tek sporadicni primjerci (npr. no-vac u gotovo potpuno uniStenom Grobu 19) i l i samo manjiulomci (npr. vrat staklenog lakrimarija u Grobu 21). Buduida novac jo5 nije oci5en, zasad nije mogue preciznodatirati ukope u kojima je bio priloZen.

Tijekom 2005. pronadeni su ulomci osam epigrafskihspomenika (moZda devet), 5to zajedno s cjelovitim nat-pisom nadenim tijekom kampanje 2004. (Fadi 2005) iniukupno devet sigurnih epigrafskih nalaza od kojih je samonekima mogue proitati sadrZaj natpisa, npr. onomekoji Lucije postavlja svojoj predragoj Zeni Viktorini koja jedoZivjela 40 godina. Jedan ulomak, pronaden kao spoliju kamenoj konstrukciji Groba 17, pripadao je inovniku(blagajniku ili knjigovocti), dispensatoru, imenom Afticus(?)i mogao bi se okvirno datirati u ranije carsko razdoblje oemu svjedoi uporaba zavr5ne formule hic situs esf kojaobino ukazuje na rano 1. stoljee i time ujedno svjedoiza terminus ante quem non gradnje Groba 17. Jedan ulo-mak natpisa jo5 jednom svjedoi o pripadnicima potomakaoslobodenika senatorske obitelji Kalpurnrla (Calpurnii PLsones) koja je ovdje imala svoje imanje (Kurili 2004b), norije je o manjem ulomku natpisa koji je naden izvan sloja,i zmec fug robovaS i9 .

doc. dr. sc. Anamarija Kuril i

Summary

The third campaign of rescue archaeological excavationson the remains of the necropolis of the ancient Clssae inCaska Cove on the lsland of Pag yielded 26 new graves.

284

Liko-senjska Zupanija, HAG 212005

13 graves were investigated and the remaining ones wereprotected until the excavations continue. All the graves re-vealed cremation burials and they mostly display complexbuilding techniques. They were constructed from an outerstone construction and the inner one made of tegulae andimbrex and shaped like a gabled roof.In the graves we found remains of ashes and iron nailsincluding burnt bones of the deceased and grave offerings(coins, pottery and glass vessels, toilet utensils etc.). Wealso found 8 (maybe even 9) epigraphic grave stones, forthe most part alongside the graves to which they had obvi-ously once belonged to. Necropolis can roughly be datedbetween the first and the fourth century.

Lokalitet: Caska - podmorjeNaselje: GaskaGrad/opina: NovaljaPravni status: R-250Razdoblje: AVrsta radova: rekognosciranje, zatitno iskopavanje

Podmorskim arheoloSkim istraZivanjem uvale Caske,provedenim od 15. do 25. rujna 2005., pregledano jeSire podruje uvale, radi utvrdivanja zone rasprostiranjaarheoloSkih nalaza. Voditeljica radova bila je mr. sc. lrenaRadi Rossi.

lmpozantn i ostac i ant ike arh i tekture na obalama uva-le Caske ve na prvi pogled upuuju na postojanje po-dmorskih arheolo5kih nalaza. Lokalno je stanovnitvo uplitkome moru uvale stoljeima pronalazilo raznolike osta-tke gradevina i mnoge uporabne predmete, a mnogiznatiZeljnici i istraZivai zabiljeZili su obilje arheolo5kihnalaza u moru. Tijekom 1955. godine Nenad Heruc or-ganizirao je dokumentiranje vidljivih podmorskih nalaza uuvali, ije je prve rezultate objavio u dnevnom tisku. Prvostruno podmorsko arheoloko rekognosciranje obavljenoje 1975. u organizaciji Pomorskog i povijesnog muzeja Hr-vatskog primorja u Rijeci, pod vodstvom Radmile Matejii Marijana Orlia. Tijekom jednodnevnoga povrinskogpregleda terena nisu pronadeni vaZniji arheoloki nalazi,ali je na Sirokom pregledanom podruju zabiljeZena veakoliina ostataka antikog posuda i gradevnog materijala.Arheolokim sondiranjem manjega obujma, provedenim1993. u organizacij i ArheoloSkog muzeja u Zadru, uz sitansu arheolo5ki materijal u dnu uvale pronadeni i ostaci dr-venih dasaka i pilona. Pril ikom dokumentiranja arheolokihostataka na kopnu i u moru, provedenoga u organizacijiOdjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru 2003. go-dine, zabil jeZeno je postojanje nekoliko zidova u bliziniTunere u sjeverozapadnom dijelu uvale. Osim navedenihnalaza, uza sjeveroistonu su obalu uvale zabilieeni iostaci antikog nasipa koji je vjerojatno sluZio kao luko-bran za obranu uvale od juZnih vjetrova.Uzimajui u obzir sve navedene pojedinosti te impozantneostatke zidova koji se nalaze u neposrednoj blizini mora iliak zavrSavaju u plitkome moru uvale, postojanje podmor-skih arheolo5kih nalaza nije bilo upitno. injenica da se onidanas teSko uoavaju na povrini morskoga dna, dok suse prema rijeima lokalnog stanovni5tva neko pronalaziliu mnogo veim koliinama, upuivala je na potrebu orga-

Caska - podmorje, amfora u sondi 2 (foto: l. Radl Rosst)niziranja zaStitnoga podmorskog arheoloSkog istraZivanjaradi odredivanja podruja rasprostiranja nalaziSta te sa-stava i debljine kulturnog sloja.Podmorsko arheolo5ko istraZivanje, provedeno 2005.,zapoelo je pregledom ireg podruja uvale, kada jeutvrdeno kako vecina zidova zabiljeZenih 2003. zapravopredstavlja vrlo pravilne geoloSke formacije. Potvrdeno je,medutim, postojanje nasipa lukobrana u sjeveroistonom di-jelu uvale, ije se juZno lice moZe relativno dobro pratiti, doksu mu vrh i sjeverna strana tek pribliZno definirani. Najveakoncentracija povrSinskih arheolokih nalaza zabiljeZena jena podruju od uvalice sjeverno od Tunere prema kuama udnu uvale. Dno itave uvale prekriveno je muljem idjelomiceobraslo morskom travom. Na navedenom podrujuprimjeuju se vee koliine antikoga gradevnog materijala(tegule i kupe kanalice), ulomci amfora, dolija i ostalogagrubljeg keramikog posuda. Veina nalaza prekrivena jetankim slojem mulja, aleZina dubini do 3 m.Podmorske arheoloSke sonde veliine 2x2 m postavljenesu na podruju antikog lukobrana, na prosjenoj dubini od2,5 m. Veina povrinskih nalaza na tom prostoru pripadaantikom dobu, a medu njima se primjeuje tek manjakoliina recentnog otpada. Arheolo5ki iskop obavljen je uzpomo dviju vodenih mamut-sisaljki. Utvrdeno je kako naistraZenim mjestima debljina kulturnog sloja iznosi najviSe50 cm te u njemu nije mogue razluiti kronolo5ke fazenalazita.

Caska - podmorje, nalaz drvenog dijela antikogRadi Rossr)

285

I

,

O!.uvani dio drvenog dijeta antikog sidra i idejna rekonstrukcijasidra u cjelini (cfteZ: K. Ronevid

2A6

Vadenje ostataka antikog sidra (foto: /. Radl Rossr)

li, 1j

mr. sc. lrena Radi Rossi

I,Summary

Numerous fragments of the classical building materialand functional pottery at the sea bottom and the walls thatgradually disappear in the sea were clear indicators of theexistence of underwater archaeological finds at the widerarea of the Caska Cove on Pag lsland.Excavations in two undenryater archaeological probes de-termined that the cultural layer in the vicinity of the shoredoes not go deeper then 50 cm and it contains largeramount of finer and coarse pottery vessels, amphorae,tegulae, and other utilitarian objects made from metal andglss. During the excavation underneath the thin layer ofmud we found an almost entirely preserved Roman woodenanchor, which is a unique find in Croatia' The anchor wassuccessfully recovered and transferred for conservation'Most of the finds date from the first and second centuries'

Naselje: Smiljan (zaselak ovini)Grad/opina: GosPiPravni status: P-1113Razdoblje: SVVrsta radova: sustavno iskopavanje

Nakon geofizikog snimanja2004., s vrlo skromnim finan-cijskim sredstvima Ministarstva kulture i Grada Gospia,Muzej Like Gospi pristupio je iskopavanju na poloZaju Cri-kvine, od 4. do 18. srpnja 2005. Uz voditelj icu istraZivanjaTatjanu Kolak, sudjelovali su arheologinja Helena Nodiloi etiri pomona radnika. lstraZena povr5ina iznosila jecca 40 m2 i nije istraZena do sterilnog sloja. Lokalitet senalazi na k.. 1575, k.o. Smiljan, kao privatno vlasni5tvoi zarastao je u gust vegetacijski pokrov makijastog tipate u manjoj mjeri visokog drvea. Zbog predaje o ,,staroj"crkvi, ne obraduje se agrarno, za razliku od ostalih estica'Tijekom radova uoeno je da se lokalitet prostire i izvannavedene katastarske estice.

PoloZaj se nalazi usred polja, na blago uzvienoj gredi,nedaleko od desne obale rijeke OteSice i izvora Mandi-nac. Prema legendi tu se nalazila crkva posveena Marij i

je odvezena.)Nakon raiavanja terena, uz sjeveroistoni rub esticeotvorena je sonda veliine 5x5 metara, gdje je teren,povr5inski vidljivo, recentno prekopavan. Povr5inski slojsastojao se od recentnog otpada, neobradenog kamena,Zbuke, ulomaka tzv. ,,like puke" keramike i Zelieznezgure prirodnog podrijetla. Na relativnoj dubini od svegacca 15 cm, pojavila se vrsta struktura prilino pravilno

ovini - Crkvine, pogled sa Sl (foto: T Kolak)gradenog zida (Sj. 6), irine 100 cm, od neobracfenog il i tekneznatno pritesanog kamena, koji se pruZa smjerom 1ug-

izmeClu tih stratigrafskih jedinica na ovom nivou iskopa nepostoji.Bez obzira na malu istraZenu povrSinu, evidentiran jedio arhitektonskog sklopa, vjerojatno sakralnog objekta'orijentiranog u smjeru jugoistok-sjeverozapad s plitkom

klasinoga gotikog oslika.U iskopu je evidentiran vei broj dislociranih osteolokihljudskih ostataka, a istraZeno je osam ukopa rn siu u Sj'5. Groblje je viSeslojno, s ukopima polaganim u obinu ze-mlju, bez tragova lijesa i samo s jednom naznakom iskopagrobne rake (istoni rub gr. 6). Rije je o odraslim pokoj-icima, razlicite ori jentacije. Grobovi 2, 4, 5 - 7 ukopanisu unutar lade i imaju istu orijentaciju kao i crkva, dok sugrobovi 3 i 8 ukopani u devastiran prostor izmedu ramena ivetita, sekundarno rabei na taj nacin zidove kao grobnu

ovini - Crkvine, SJ 5 (foto: T' Kolak)

287

Lokalitet: ovini - Crikvine