Nekropola Mahovljani

8/3/2019 Nekropola Mahovljani

1/17

SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

NEKROPOLA MAHOVLJANI

Seminarski rad iz kolegija

Bjelobrdski kulturni kompleks

Mentor: dr.sc. Karla Gusar

Studenti: Nikola Cesarik i Martina Zelenko

Zadar, 11.01.2011.


2/17

SADRAJ

1.UVOD............................................................................................................................ 3-4

2.GROBNI INVETAR..................................................................................................... 4-5

2.1. NAUNICE TIPA 15C.............................................................................................. 6-7

2.2.NAUNICE TIPA 16................................................................................................. 7-9

2.3. NAUNICE-SLJEPOONIARKE.................................................................... .. 9-10

2.4.KARIICE TIPA 13.................................................................................................... 10

2.5.OGRLICE-ERDANI TIPA 39-40......................................................................... 10-11

2.6.DVODIJELNI PRIVJESCI........................................................................................... 11

2.7. OGRLICE TIPA 42.................................................................................................. 11-12

2.8.PRSTENJE.................................................................................................................. 12-13

3.ZAKLJUAK................................................................................................................. 14-16

4.LITERATURA.................................................................................................................... 17

2


3/17

1. UVOD

Bjelobrdski kulturni kompleks, odnosno istraivanje njegove geneze jedan je od

glavnih problema koji ve dugo vremena okupira srednjovjekovnu arheologiju Karpatske

kotline.1 Tom podruju u zemljopisnom smislu pridruen je i prostor meurijeja Mure,Drave, Dunava i Save, kao njegov krajnje juni dio. 2 U arheolokom smislu posebno mjesto

unutar meurijeja navedenih rijeka zauzimaju groblja na redove kao to su Vukovar-Lijeva

bara i Bijelo Brdo II. Juno od Save, u podruju neposredno pred Dinarskim gorjem, koje je

jo od prapovijesti gravitiralo meurijeju Drave, Dunava i Save, nalazi se znatan broj

lokaliteta bjelobrdske kulture poput Gomjenice, Bagrue i Mahovljana. Groblje u

Mahovljanima, koje predstavlja temu ovog seminarskog rada nalazi se nedaleko od Banja

Luke (sl.1.)., te je smjeteno uz rijeku Vrbas.3

Poloaj uz rijeku je jo od prapovijesti biokljuan pri odabiru mjesta za stalnije okupljanje itelji, te se moe rei da je rijeka kontinentu

isto to i more primorju. Upravo su rijeke Una, Sana, Vrbas, Bosna i Drina predstavljale

najpogodnija podruja za ivot na podruju Bosne kako u prolosti, tako i danas. Putem tih

rijeka otvara se irok spektar kulturnih strujanja sa podruja meurijeja Drave, Dunava i

Save. Tako primjerice Vrbas svojim tokom vodi sve do Davora gdje utjee u Savu koja dalje

svojim tokom vodi na zapad prema alpskom podruju, odnosno na istok prema Podunavlju.

Slika 1. Zemljovid s poloajem ranosrednjovjekovnog groblja Mahovljani-Kuno groblje

(TOMII 2000: 26, sl.1.)

1

TOMII 1992: 119.2 TOMII 1992: 119.3 TOMII 2000: 25.

3


4/17

Poloaj koji je odavna okupiran zbog svoje obradive povrine i blizine rijenog toka

Vrbasa, poznat je danas pod toponimomKuno groblje, odnosno hidronimomLuka. Radi se o

vieslojnom arheolokom nalazitu koje je istraeno tokom tri kampanje (1967.-1969.), te se

pokazalo kao vieslojno.4 Osim prapovijesne nekropole kulture polja sa arama, naeni su

antiki nalazi te ranosrednjovjekovno groblje.5 Ranosrednjovjekovno groblje Mahovljani-

Kuno groblje pripada tipu ravnih grobova na redove, koji ini jednu od glavnih karakteristika

grobalja ranog srednjeg vijeka jo od 5.stoljea.6 Na groblju je sveukupno istraeno 95

kosturnih grobova, ukopanih u obinu grobnu raku u ljunkovitoj zemlji. 7 U 70 sluajeva

istraenih grobnih cjelina slijedi se temeljna orijentacija poloaja skeleta, gdje je glava na

zapadu.8 Grobni inventar, s druge strane otkriven je u dosta velikom postotku, tonije u 43

sluaja.

Ovim seminarskom radom dati e se opi pregled grobnog inventara sa

ranosrednjovjekovnog groblja Mahovljani-Kuno groblje, te e se s istim pruiti osnova kako

za izdvajanje kronolokih faza, tako i za horizontalnu stratigrafiju groblja.

2. GROBNI INVETAR

Grobni inventar je, kao to je ve navedeno otkriven u 43 grobne cjeline. Posebno je

izdvojeno 14 bogatih grobnih cjelina,9 koje kao takve pruaju najvie podataka iskoristivih

prilikom sastavljanja kronoloke slike groblja. Rije je o grobnim cjelinama broj: 3, 4, 5, 15,

30, 43, 48, 57, 64, 68, 73, 77, 78 i 81.10 U njima prevladavaju nakitne tvorevine, dijelovi

odjee i utilitarni predmeti.11 Pri njihovom navoenju primijenjena je tipologija koju je

predloio njemaki arheolog Jochen Giesler, prouavajui kronologiju bjelobrdske kulture u

Karpatskoj kotlini.12

Meu nakitnim tvorevinama kao dominantna skupina pojavljuju se razne inaice

naunica, potom karike nesastavljenih krajeva tipa 13 i kariice sa S nastavkom tipa I. i II.13

4 TOMII 2000: 25.; MILETI 1980: 137.5 TOMII 2000: 25.6 MILETI 1980: 147.7 TOMII 2000: 25.; MILETI 1980: 148.8 TOMII 2000: 26.; MILETI 1980: 148.9 TOMII 2000: 26.; MILETI 1980: 157.10 TOMII 2000: 28.11 TOMII 2000: 26.12 TOMII 2000: 26.;13 TOMII 2000: 26.

4


5/17

U grobnom inventaru se nalaze i izraziti predstavnici bjelobrdske kulture, poput lunulasto-

grozdolikih naunica tipa 15c, dvojagodnih i trojagodnih lijevanih naunica tipa 16, odnosno

grozdolike naunice bliske tipu 17b.14 Uz ukrasne tvorevine koje su zateene kao ornat

oglavlja, kartirane su ogrlice-erdani tipa 39-40, dvodijelni privjesci tipa 9, praporci tipa 10,

perforirani antiki novac, te lunulasti privjesci tipa 12. Posebna panja je posveena raznim

varijantama oblika prstena. Kartirani su prsteni tipa 25, 31, 33, 34 i 38.15

Ako se promotri situacijski plan groblja Mahovljani-Kuno groblje, moe se ustvrditi

da tlocrt nalikuje nepravilnoj elipsi koja se protee od jugoistoka prema sjeverozapadu (sl.

2.).16

Slika 2. Situacijski plan groblja (TOMII 2000: 27, sl.2.)

2. 1. NAUNICE TIPA 15C

Kartiranje nalaza zapoeto je ucrtavanjem poloaja na kojima su naene lijevane

perforirane lunulaste naunice s grozdolikim privjescima (sl.3.), koje je Giesler oznaio kao

14 TOMII 2000: 26.15 TOMII 1989: 296.; TOMII 2000: 28.16 TOMII 2000: 28.

5


6/17

tip 15c.17 Inae, naunice te inaice pojavljuju se u razliitim kombinacijama.18 U inventaru

grobne cjeline broj 68 se naunice tipa 15c susreu s etiri naunice s jednom bikoninom

jagodom, ogrlicom tipa 40, odnosno ogrlicom tipa 42, a od dvodijelnih privjesaka i prstenima

tipa 25, 31 i 34 kao i upljim praporcem (tip 10). U grobnoj cjelini 78 tri se lijevane

perforirane naunice tipa 15c pojavljuju uz perforirani antiki novi (tip 44a), ostatak

kariice, vjerojatno tipa I., ogrlicu-erdan tipa 40 i ogrlicu od dvodijelnih srcolikih privjesaka

(tip 42a).19 Naunice tipa 15c nalaze se dosta gusto rasporeene na podruju meurijeja

Drave, Dunava i Save, te je njihovo postojanje dokazano na deset nalazita (sl.4.). Neka od tih

nalazita nisu sustavno istraivana, pa smo ovom prilikom izdvojili nalaze sa sustavno

istraivanih groblja bjelobrdske kulture, kao to su Gomjenica i Ptuj-Grad. U Gomjenici se

takve naunice pojavljuju u fazama Gomjenica I. i II. koje su istodobne I. stupnju bjelobrdske

kulture.20 Na primjeru groblja Ptuj-Grad primjetno je da se naunice tipa 15c javljaju u fazi

Ptuj II. koja je istodobna kraju I. stupnja bjelobrdske kulture.21 U Mahovljanima se isti tip

naunice pojavljuje u fazama I. i II., koje korespondiraju sa I. stupnjem bjelobrdske kulture.22

Slika 3. Naunica tipa 15c iz grobne cjeline 48 (TOMII 2000: 53.)

17 TOMII 2000: 28.18 TOMII 2000: 28.19 TOMII 2000: 28.20 TOMII 2000: 28.21 TOMII 2000: 28.22 TOMII 2000: 28.

6


7/17

Slika 4. Rasprostranjenost naunica tipa 15c (TOMII 2000: 57, sl.3.)

Naunice tipa 15c pojavljuju se takoer i na podruju Dalmacije, na primjer na lokalitetima

Biskupija-Crkvina i Burnum, te kao takve na tom podruju predstavljaju import iz kruga

bjelobrdske kulture.23 Na podruje Dalmacije su najvjerojatnije dole putem ve spomenutih

bosanskih rijeka savskog slijeva, odnosno putem koji je odavna spajao podruje zapadnog

Balkana sa Panonskom nizinom. Na temelju gore iznesenih podataka moe se zakljuiti da

naunice tipa 15c moemo datirati u tijek trajanja I. stupnja bjelobrdske kulture.24

2. 2. NAUNICE TIPA 16

Kartiranje etverojagodnih lijevanih naunica tipa 16 (sl.5.) dokazalo je njihovu

rasprostranjenost na dosada 11 lokaliteta (sl.6.)25 Mahom se radi o sluajnim nalazima, a od

sustavno istraivanih lokaliteta opet izdvajamo Gomjenicu i Ptuj-Grad.26

U Gomjenici jepotvrena istovremena pojava dvije inaice naunice tipa 16. Naunice s etiri jagodice

oznaene su tipom 16a, dok su one sa tri jagodice oznaene kao tip 16b.27 Obje inaice

datiraju se u fazu Gomjenica I. koja korespondira ranoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture.28

23 TOMII 2000: 28-29.24 TOMII 2000: 29.25 TOMII 2000: 29.26 TOMII 2000: 29.27 TOMII 2000: 29.28 TOMII 2000: 29.

7


8/17

Na groblju Ptuj-Grad naunice tipa 16 nalaze se u fazama Ptuj I. i II. (I. stupanj bjelobrske

kulture).29

Na junom i zapadnom obodu rasprostiranja naunica tipa 15c zapaena je u dvije

grobne cjeline, pojava naunica tipa 16. Na jugu groblja par lijevanih naunica tipa 16pronaen je u grobnoj cjelini broj 81, a na zapadu jedan primjerak u grobnoj cjelini broj 30.

Lijevana etverojagodna naunica tipa 16 otkrivena je u grobnoj cjelini broj 30 zajedno s

etiri kariice sa S petljom (tip I.), dva prstena tipa 31, est primjeraka jednojagodnih

bikoninih naunica i ogrlicom-erdanom tipa 40, odnosno ogrlicom od osam upljih

lijevanih praporaca (tip 42b). U grobnoj cjelini broj 81 par naunica tipa 16, s vidljivim

tragovima lijevanja u jednostavnom kalupu otkriven je u inventaru ukopane enske jedinke s

dva para jednojagodnih bikoninih naunica, dva prstena tipa 25 i dva prstena tipa 31.30

U inventaru grobnih cjelina broj 3 i 30 pojavljuju se obje inaice naunica tipa 16.

Tako u grobnoj cjelini broj 3 primjeujemo jedan donekle oteeni primjerak lijevane

trojagodne naunice inaice 16b u kombinaciji s prstenima tipa 31 i tipa 38b, kariicama tipa

I. i II., ogrlicom erdanom tipa 39-40, dvodijelnim privjescima tipa 9, tri perforirana rimska

novia i parom kariica s jednom bikoninom jagodicom. Obje grobne cjeline uvrtene su u

najraniju fazu pokopavanja (Mahovljani I.) koja je istodobna s ranom fazom I. stupnja

bjelobrdske kulture.31

Slika 5. Naunica tipa 16 iz grobne cjeline 81 (TOMII 2000: 56.)

29 TOMII 2000: 29.30 TOMII 2000: 29.31 TOMII 2000: 29.

8


9/17

Slika 6. Rasprostranjenost naunica tipa 16 (TOMII 2000: 57, sl.4.)

2. 3. NAUNICE-SLJEPOONIARKE

Posebnu pojavu unutar grobnog inventara groblja Mahovljani-Kuno groblje

predstavljaju naunice-sljepooniarke s petljama i jednom ili tri bikonine uplje jagode

(sl.7.). 32 Naunice-sljepooniarke s jednom bikoninom upljom jagodom pojavljuju se u

dvije inaice. Prva ima jednu petlju na koju se montira bikonina jagoda, a druga ima dvije

petlje koje uvruju poloaj bikonino artikulirane jagode.33 Naunice-sljepooniarke sjednom upljom jagodom i s jednom petljom su oznaene kao tip III.a, inaica s dvije petlje

ima oznaku tip III.b, a naunica-sljepooniarka s tri uplje jagode oznaku tip IV.34

Slika 7. Naunice tipa III.a, III.b i IV.

(TOMII 2000: 51., T. 2., 2.; TOMII 2000: 59. sl.5)

U Gomjenici su takve naunice (tipa III. i IV.) naene u veem broju u lokalnim

fazama Gomjenica I. i II. koje kao to je ve navedeno odgovaraju trajanju I. stupnja

32 TOMII 2000: 30.33 TOMII 2000: 30.34 TOMII 2000: 30.

9


10/17

bjelobrdske kulture.35 Na groblju u Mahovljanima par naunica sljepooniarki tipa III.a iz

grobne cjeline broj 15 susree se u kombinaciji s prstenom tipa 25, kariicama s S petljom

tipa I., ogrlicom tipa 40 i ogrlicom tipa 42b od upljih praporaca.36 Naunice sljepooniarke s

tri bikonine uplje jagode (tip IV.) su pronaene u Mahovljanima samo u dva sluaja, tj. u

grobnim cjelinama broj 43 i 48.37 U grobnoj cjelini broj 43 pojavljuje se par takvih naunica u

kombinaciji s parom naunica tipa 15c i parom tzv. pilinjskih naunica sa stupastim

privjeskom, prstenom tipa 31 i lijevanim pucetom (tip 11).38 Inventar grobne cjeline broj 48

tvore, pored para naunica s tri bikonine uplje jagode (tip IV.), par lijevanih lunulastih

naunica tipa 15c i jedna kariica rastavljenih krajeva (tip 13). Pojava naunica 15c i kariica

tipa 13 pomae u datiranju ovog novog tipa naunica u ranu fazu I.stupnja bjelobrdske kulture

(965.-995.god.).39

2. 4. KARIICE TIPA 13

Horizontalno-stratigrafijska istraivanja groblja u Mahovljanima dokazala su

postojanje kariica tipa 13 iskljuivo tijekom poetnog razdoblja pokopavanja u groblju,

dakle tijekom faze Mahovljani I. U Mahovljanima se karike tipa 13 pojavljuju u kombinaciji s

lijevanim naunicama tipa 15c i s naunicama s tri uplje bikonine jagode (tip IV.) u grobnoj

cjelini broj 48.

40

2. 5. OGRLICE-ERDANI TIPA 39-40

Ogrlice-erdani (tip 39-40) (sl.8.) pojavljuju se u etiri grobne cjeline na istoku groblja

(grobovi 3, 4, 68, 78) i dvije na zapadu (grobovi 15, 30). U jednom sluaju, tj. grobnoj cjelini

3 pridrueni su perforirani antiki novii, u tri (grobovi 15, 30, 68) uplji lijevani praporci

(tip 10), dok je u dva sluaja otkriven dvodijelni privjesak tipa 9, koji oblikuje ogrlicu tipa 42.

Dvodijelni srcoliki privjesci tvore u ak tri od ukupno est sluajeva ogrlice (grobovi 68, 77,

78), dok u preostala tri sluaja naeni su samo dijelovi dvodijelnih privjesaka (grobovi 3, 15,

69).41

35 TOMII 2000: 30.36 TOMII 2000: 30.37 TOMII 2000: 30.38 TOMII 2000: 30.39 TOMII 2000: 30.40 TOMII 2000: 32.41 TOMII 2000: 32.

10


11/17

Slika 8. Ogrlica-erdan iz grobne cjeline 68 (TOMII 2000: 54.)

2. 6. DVODIJELNI PRIVJESCI

U inventaru groblja Mahovljani utvrena je pojava veeg broja dvodijelnih privjesaka.

Tu pojavu nakitne skupine je J.Giesler obiljeio kao tip 9, a u Mahovljanima se pojavljuje u

grobnim cjelinama broj 3, 15, 68, 77 i 78 kao i u jednoj unitenoj grobnoj cjelini gdje se

pojavljuje 40 primjeraka. Tona tipologijska ralamba koju je za dvodijelne privjeske proveo

. Demo dokazala je nazonost 18 tipologijski variranih inaica koje je oznaio kao tip1-

tip18. Meu tzv. zoomorfne primjerke te nakitne skupine oznaene kao tip 6, Demo je

izdvojio 18 primjeraka dvodijelnih privjesaka iz grobnih cjelina broj 3, 68, 78 kao i u jednoj

unitenoj grobnoj cjelini. Daljnja etiri primjerka, kod kojih ukrasi nalikuju stiliziranim

ptijim glavama, odnosno Demin tip 10, prepoznati su u inventaru grobne cjeline broj 68.42

2. 7. OGRLICE TIPA 42

Rije je o ogrlicama od lijevanih dvodijelnih privjesaka, potom od upljih lijevanih

praporaca, odnosno od lijevanih lunulastih privjesaka. Radi jasnijeg pregleda su oznaene te

ogrlice jedinstvenom oznakom tipa 42 (sl.9.). Potom, s obzirom na vrstu privjeska, ogrlice s

lijevanim dvodijelnim privjescima su oznaene kao tip 42a, s lijevanim upljim praporcima

kao tip 42b i s lijevanim lunulastim privjescima kao 42c. Meutim, pojedinani nalazi svakogod navedenih dvodijelnih privjesaka nose i dalje ustaljene oznake koje je predloio J.Giesler.

Tako e pojedinani nalazi dvodijelnih privjesaka i dalje nositi oznaku- tip 9, uplji lijevani

praporci- tip 10 i lijevani lunulasti privjesci- tip 12.43

42 TOMII 2000: 32.43 TOMII 2000: 32.

11


12/17

Slika 9. Ogrlica tipa 42 iz grobne cjeline broj 68 (TOMII 2000: 54.)

2. 9. PRSTENJE

Nekropola u Mahovljanima pokazuje pored ostalog relativno velik broj nalaza prstenja

razliitih varijanti oblika. Otkriveno je sveukupno 53 primjeraka prstena. Po Nadi Mileti nepostoji mogunost ireg tipolokog ralanjivanja otkrivenih prstena44, no eljko Tomii

ipak uspijeva izdvojiti niz inaica koje se susreu u standarnom inventaru bjelobrdske

kulture.45 Pri tome je utvrena je pojava prstena tipa 25, 27, 31, 32, 33,34, 38.46

Prsten okruglog presjeka i tupih rastavljenih krajeva tipa 25 (sl.10.) utvren je samo u

grobnoj cjelini broj 15 na krajnjem zapadnom djelu groblja.47 Zajedno sa njime u grobnoj

cjelini se nalaze kariice tipa I., kariice sa S petljom i jednom bikoninom jagodom tipa III.,

ogrlica-erdan (tip 39-40), ogrlica od praporaca (tip 42b) i nekompletni dvodijelni srcoliki

privjesak tip 9.48 Grobna cjelina broj 15 uvrtena je u ranu fazu pokopavanja groblja

Mahovljani, koje je istodobno ranoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture (965.-995.).49

Slika 10. Prsten tipa 25 (TOMII 2000: 51., T. 2., 2.)

Kartiranje lijevanih prstena polukrunog ili trokutastog presjeka (tip 31), dokazalo je

kako je taj nakitni oblik bio posebno zanimljiv i rasprostranjen u dvadeset grobnih cjelina.

Prsteni tipa 31 registrirani su u veem broju u istonom i zapadnom dijelu groblja.50 Analiza

44 MILETI 1980: 155.45 TOMII 2000: 34.46 TOMII 2000: 34.47 TOMII 2000: 34.48 TOMII 2000: 34.49 TOMII 2000: 34.50 TOMII 2000: 34.

12


13/17

groblja pokazala je kako prstene tipa 31 susreemo tijekom obje faze pokopavanja

(Mahovljani I. i II.), koje su istodobne I. stupnju bjelobrdske kulture.51 Pojava lijevanog

prstena kvadratnog presjeka i pomalo uglatog oblika (tip 32) dokazalo je njegovu pojavu

samo u grobnoj cjelini 68 u kombinaciji sa jo nekoliko nalaza. 52 U Mahovljanima je prsten

tipa 32 zapaen u fazi Mahovljani II., tj. na prijelazu iz rane u kasnu fazu I. stupnja

bjelobrdske kulture.53

Vrlo je vana pojava prstena tipova 32, 33 i 34 jer ona dokazuje poetak nove faze

pokapanja unutar groblja Mahovljani-Kuno goblje, koja odgovara kasnoj fazi I. stupnja

bjelobrdske kulture.54 U grobnim cjelinama broj 3 i 27 dokazana je pojava tzv. kupastog

prstenja. Ta se inaica moe uvrstiti meu inaice srodne tipu 38b.55

Konano, u grobu 81 registrirana su dva primjerka prstena nove inaice. Rije je o prstenimarastavljenih krajeva rombinog presjeka, koji su prema prijedlogu Gieslerove tipologije

oznaeni kao tip 27.56 Pojava tog tipa prstena svjedoi o prisutnosti nove faze, koju je Giesler

obiljeio kao rana faza II. stupnja bjelobrdske kulture. Prsten tipa 27 se javlja na krajnjem

jugoistonom rubu nekropole.57

ZAKLJUAK

Unutar groblja u Mahovljanima tipolokom analizom i kronolokom ralambom

prepoznate su dvije lokalne etape uzastopnog koritenja, tj. kontinuiranog pokopavanja,

51 TOMII 2000: 34.52 TOMII 2000: 34.53 TOMII 2000: 34-35.54 TOMII 1989: 299.; TOMII 2000: 35.55 TOMII 2000: 35.56 TOMII 2000: 35.57 TOMII 1989: 300.

13


14/17

oznaene kao Mahovljani I. i Mahovljani II.58 Pokopavanje u groblju Mahovljani-Kuno

groblje zapoelo je na zapadnom dijelu groblja i potom se odvijalo prema istonom dijelu.

(sl.11.). U to nas uvjerava pojava najstarijih grobnih cjelina upravo u tom dijelu groblja. 59

Slika 11. Prva faza pokopavanja (Mahovljani I.) (TOMII 2000: 63.)

Novu fazu pokopavanja predstavlja mala skupina grobnih cjelina broj 58, 68, 63, 73 i

74 (sl.8.). Ta je lokalna faza pokopavanja oznaena kao Mahovljani II. i u inventaru grobnih

cjelina te skupine prepoznajemo kao nove nakitne tvorevine prstene tipa 32, 33 i 34.60

58 TOMII 2000: 35.59 TOMII 2000: 35.

60 TOMII 2000: 35.14


15/17

Slika 8. Druga faza pokopavanja (Mahovljani II.) (TOMII 2000: 64.)

Na istonom obodu groblja, u grobnoj cjelini broj 81 nalaz prstena tipa 27 sugerira

poetak tree faze pokapanja unutar groblja (Mahovljani III.) koja odgovara poetku II.

stupnja bjelobrdske kulture.61

Na kraju moe se jo jednom utvrditi da prva faza koritenja groblja (Mahovljani I.)

korespondira s ranom fazom I.stupnja bjelobrdske kulture (965.-995.). Drugu fazu

(Mahovljani II.) se moe dovesti u vezu s kasnom fazom I. stupnja bjelobrdske kulture (995.-

61 TOMII 2000: 35.15


16/17

1030.). Posljednja, tj. pretpostavljena faza Mahovljani III. sinkrona je ranoj fazi II. stupnja

bjelobrdske kulture (1030.-1070.).62

62 TOMII 2000: 35.16


17/17

4.LITERATURA:

MILETI 1980: N. Mileti,Slovenska nekropola u Mahovljanima kod Banjaluke, Slawishe

Nekropole in Mahovljani bei Banjaluka, GZMBiHS, XXXIV. (1979.), Sarajevo, 1980., 137-

181.

TOMII 1989: . Tomii,Arheoloka slika meurjeja Mure, Drave, Dunava i Save u

svjetlosti arheolokih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa (doktorska disertacija),

Zagreb, 1989.

TOMII 1992: . Tomii, Nova istraivanja bjelobrdske kulture u Hrvatskoj,Prilozi

Instituta za arheologiju u Zagrebu, 9 (1992.), 113-130.

TOMII 2000: . Tomii, Istraivanje kronologije ranosrednjovjekovnog groblja u

Mahovljanima kraj Banja Luke,Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 17 (2000.), 25-66.

17

Documents

Nekropola Mahovljani