BROJ 7/8 srpanj/kolovoz

‘20 PARLAMENTARNI IZBORI

Polugodišnji financijski izvještaji

Rad umirovljenika

EV nalozi

Komunalni doprinos i komunalna naknada

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

kn

ez

a T

rpim

ira

15

, 10

00

0 Z

ag

reb

| c

en

tar@

tim

4p

in.h

rT

ISK

AN

ICA

- p

oš

tari

na

pla

će

na

u H

P-u

d.d

. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

BROJ 7/8.srpanj/kolovoz 2020.

Polugodišnja pretplata 2020.

komunalno gospodarstvo, kultura,poslovanje neprofitnih organizacija,socijalna skrb, pravosuđe, školstvo,predškolski odgoj i obrazovanje,znanost i visoko obrazovanje, vatrogastvo, zdravstvo,lokalna samouplokalna samouprava, i druga područja...

Jedini specijalizirani časopis u cijelosti usmjeren na aktualnefinancijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanjajavnog i neprofitnog sektora.

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektoraNakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/5531 755 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica kneza Trpimira 15, Zagreb

Za nakladnika: Tomislav Čakanić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tajnik uredništva: Igor Pečenjev, bacc. oec.

Uredništvo: dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Antonija Jajčinovć, mag. oec.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić; Hana Zoričić, dipl. oec. Lektura i korektura: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Slike: Turistička zajednica grada Hvara Grafička priprema i oblikovanje naslovnice: Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Novu normalnost izgleda nismo shvatili ispravno i u tom pogledu morat ćemo na „popravni ispit“. Preveliko opuštanje, kao razumljiva reakcija na dane i mjesece neizvjesnosti i skučenosti, očito uzima svoj danak. Broj novozaraženih raste, a viđeni načini i mogućnosti primjene strogih epidemioloških mjera s velikim ekonomskim, psihološkim i socijalnim posljedicama nije moguće ponoviti. Priča o „epidemiološkim valovima“ pokazala se neutemeljenom jer ugroza je očito konstantno prisutna i prati naše ponašanje. Mnogo toga će ovisiti o nama samima, a u skladu s time preuzet ćemo i rizik i posljedice za svoje zdravlje i zdravlje našega neposrednog okruženja. No, život mora ići i ići će dalje.

Pred vratima su nam i parlamentarni izbori. Koloriti i poruke su već puno puta viđene. Obraćaju nam se i dokazani, vješti i kvalitetni političari, ali i pomalo neuki kandidati s izbornih lista koji ni sami ne vjeruju u svoj izborni uspjeh. Predizborne aktivnosti ipak su prilika da malo „svjetla javnosti“ usmjere i prema sebi. Demokracija. Ipak, zaista je fenomen sa kolikim se žarom brojni kandidati na listama bore za barem malo sudjelovanja u vlasti?! Je li vlast zaista slast? U teškim gospodarsko-financijskim okolnostima u kojima se zaista nalazimo, iz raznih, dugoročnih i vrlo složenih razloga, obnašanje bilo koje značajnije funkcije upravljanja državom iziskuje izniman trud, znanje, napor i odgovornost uz neprimjereno nisku materijalnu satisfakciju. Motivi su očito u nekoj drugoj sferi ljudskoga bića. Pozdravljamo ih, ako je to svjesna osobna žrtva za opće dobro u što se svi kandidati na različite načine zaklinju.

Naša je građanska dužnost izaći na izbore. Sa ili bez maski, nevažno je.

Prema istraživanjima koja se preliminarno provode, bit će to vrlo zanimljiva „utakmica“. Završit će zasigurno drugačije nego što bismo mogli zaključiti danas na temelju izjava političkih lidera. Vjerojatno će se potvrditi teza da je „ sve što se može izgovoriti u politici moguće“.

U ovom broju časopisa posvetili smo dosta prostora stručnim, pravno–financijskim aspektima parlamentarnih izbora. Uz to, nastojali smo obraditi i zanimljive teme koje proizlaze iz naših tekućih radnih obveza. Nadamo se da smo uspjeli i da ćete ovaj broj, sa zanimanjem i na korist, pažljivo pročitati. Naš sljedeći broj, zbog ljetne uobičajene stanke, izlazi potkraj kolovoza.

Do tada, srdačno vas pozdravljamo, izađite na izbore, odmorite se i ostanite zdravi!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

07.07.2020. WEBINAR: RAČUNOVODSTVENE AKTUALNOSTI I POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U SUSTAVU PRORAČUNA

08.07.2020. WEBINAR: Provedba ovrhe na plaći

10.07.2020. WEBINAR: Izvršenje, izmjene i raskid ugovora o javnoj nabavi; Jamstva – pojašnjenje, upotpunjavanje i naplata

14.07.2020. WEBINAR: Potpore JLP(R)S-a kao instrument za suzbijanje negativnih učinaka COVID-a 19 - izazov(i) za davatelje i poduzetnike

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

5

Specifične preporuke EK upućene HrvatskojDavor Galinec

8

Pravila o potporama u vrijeme pandemije COVID-19Martina Štorek

15

Mirovinski fondovi – mogući izvor saniranja šteta od potresa izvan javnog duga?Damir Juričić

21Financiranje vatrogastvaNevenka Brkić

27

Financiranje izborne promidžbe – obvezne evidencije i izvješćaMladenka Karačić

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

34

Izjava o fiskalnoj odgovornosti u postupku primopredaje vlastiAna Zorić

RAČUNOVODSTVO

36

Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračunaIvana Vargašević Čonka, Hana Zoričić

42

EV nalozi – evidentiranje prihoda i primitaka izuzetih od uplate u državni proračunTerezija Draženović

47

Knjiženje komunalnog doprinosa i komunalne naknade u posebnim okolnostimaMartina Štefković

POREZI I DOPRINOSI

51

Povrat poreza na dohodak za 2019. godinuMirjana Mahović Komljenović

UPRAVNO PRAVO

59Parlamentarni izbori 2020. Katarina Serdar

PRAVO

67

Rad umirovljenika i pravne posljedice radaSanja Rotim

73Ugovori za obavljanje poslovaGordana Muraja

JAVNA NABAVA

76

Sukladnost gospodarskog subjekta s normama osiguranja kvalitete i normama upravljanja okolišemAnte Loboja

81

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabaveAnte Loboja

83

Neprofitne organizacije

Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacijaHajdica Filipčić

TIM4PIN INFO

86Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

89 Naknade korisnika državnog proračuna

91 Plaće

94Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

96 Drugi dohodak

97 Primici izuzeti od ovrhe

99 Financijske obavijesti

100 Ostale informacije

Sadržaj

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

WEBINAR: RAČUNOVODSTVENE AKTUALNOSTI I POLUGODIŠNJI

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U SUSTAVU PRORAČUNA

7. srpnja 2020.

WEBINAR: Potpore JLP(R)S-a kao instrument za suzbijanje negativnih

učinaka COVID-a 19 - izazov(i) za davatelje i poduzetnike

14. srpnja 2020.

Materijal: Prezentacijski materijal u PDF formatu

Materijal: Prezentacijski materijal u PDF formatu

Predavači: Suradnici iz Ministarstva financija

i savjetnici TIM4PIN-a

Predavači: Martina Štorek

Kotizacija: 500,00 kn (uključen PDV)

Kotizacija: 500,00 kn (uključen PDV)

Uplate:

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

* Detaljnije o programima i prijavama saznajte na www.tim4pin.hr

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

5

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Uvod U sklopu Proljetnog paketa Europskog semestra 2020., Komisija je ranije nego prethodnih godina (20. svibnja) objavila Preporuke državama članicama, a ovoga puta one pružaju smjernice za gospodarske politike u kontekstu pandemije koronavirusa. Nagla-sak je na rješavanju najhitnijih izazova koje je pande-mija donijela i ponovnom pokretanju održivog rasta. Preporuke se temelje na dvama ciljevima: ublažava-nju teških negativnih socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa u kratkom roku te postiza-nju održivog i uključivog rasta koji omogućuje zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.

2.ObjavaSpecifičnihpreporukadržavamačlanicama

U prigodnom Priopćenju za tisak1 Komisija navodi da je u Godišnjoj strategiji održivog rasta2 (objavljenoj

1 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/document/print/hr/ip_20_901/IP_20_901_HR.pdf2 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/publications/2020-european-semester-annual-sustaina-ble-growth-strategy_en

17.12.2019.) predstavljena strategija rasta utemelje-na na promicanju konkurentne održivosti kako bi se izgradilo gospodarstvo u interesu građana i planeta. Izbijanjem krize uzrokovane koronavirusom to je i da-lje iznimno važno. Ovogodišnje preporuke državama članicama obuhvaćaju četiri dimenzije konkurentne održivosti – stabilnost, pravednost, ekološku održi-vost i konkurentnost, pri čemu se poseban naglasak stavlja na zdravlje. Preporuke odražavaju i predanost Komisije uključivanju ciljeva održivog razvoja Ujedi-njenih naroda u europski semestar jer oni pružaju integrirani okvir koji obuhvaća javno zdravlje te so-cijalna, ekološka i gospodarska pitanja. Tako je fokus Europskom semestra 2020. promijenjen i prilagođen trenutnoj situaciji koja se svakodnevno mijenja. Ovo-godišnje Preporuke pokrivaju područja kao što su ulaganja u javno zdravlje i otpornost zdravstvenog sektora, očuvanje radnih mjesta s pomoću dohodov-ne potpore za pogođene radnike, ulaganja u ljude i vještine, potpora korporativnom sektoru, a posebno malim i srednjim poduzećima, te poduzimanje mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i pranja novca. Kako bi se gospodarstvo EU-a suočeno s digitalnom i zelenom tranzicijom moglo transformirati, oporavak i ulaganja moraju ići ruku pod ruku.

S obzirom na situaciju i velike neplanirane proračun-ske rashode i pad fiskalnih prihoda u svim državama članicama, Fiskalne preporuke po državama članica-ma ove su godine kvalitativne i odstupaju od prora-čunskih zahtjeva koji bi se inače primjenjivali. One odražavaju aktiviranje opće klauzule o odstupanju te se državama članicama preporučuje da poduzmu

SpecifičnepreporukeEKupućeneHrvatskojDavor Galinec *

Europski semestar 2020. približava se kraju. Europska komisija je 6. svibnja objavila Proljetne ekonomske prognoze 2020. za razdoblje 2019.-2021. za EU kao cjelinu, Europodručje i pojedinačno za svaku državu članicu. Temeljem tih prognoza, dostavljenih nacionalnih reformskih planova i praćenja ostvarenja Speci-fičnih preporuka iz prethodnih godina, stručne službe Komisije su napravile prijedlog Specifičnih preporuka državama članicama za ostatak ove godine i sljedeću godinu. Te Preporuke objavljene su u sklopu Proljetnog paketa europskog semestra 20. svibnja. Za razliku od prethodnih godina, preporuke su uglavnom kratkoroč-ne i usmjerene na vođenje nacionalnih gospodarskih politika u kontekstu pandemije koronavirusa, s nagla-skom na rješavanje najhitnijih izazova koje je pandemija donijela i ponovnom pokretanju održivog rasta. U nastavku slijedi osvrt na objavu Specifičnih preporuka državama članicama te na novoobjavljene Specifične preporuke za Republiku Hrvatsku.

* Dr.sc. Davor Galinec, direktor Direkcije, Direkcija za opću ekonom-sku statistiku i statističke informacijske sustave, Sektor statistike, Hr-vatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključi-vo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen niti drugih institucija koje se spominju u radu, niti ih na bilo koji način obvezuju.1 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/document/print/hr/ip_20_901/IP_20_901_HR.pdf2 dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/publications/2020-european-semester-annual-sustaina-ble-growth-strategy_en

6

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

sve potrebne mjere za učinkovito rješavanje proble-ma izazvanih pandemijom, održavanje gospodarstva i pružanje podrške oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuštaju, fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na postizanje razboritih srednjoroč-nih fiskalnih položaja i osiguranje održivosti duga uz istodobno poticanje ulaganja. Zbog toga je Komisija donijela i izvješća u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU-a za sve države članice osim Rumunjske, na koju se već primjenjuje korektiv-ni dio Pakta. Komisija je dužna izraditi ta izvješća za države članice koje će prema njezinim prognozama u 2020. prekoračiti prag deficita od 3 % ili one koje ga same planiraju prekoračiti zbog razloga povezanih s koronavirusom. U izvješćima za Francusku, Belgiju, Cipar, Grčku, Italiju i Španjolsku procjenjuje se i uskla-đenost tih država članica s kriterijem duga u 2019. na temelju podataka koje je potvrdio Eurostat. U tim se izvješćima uzima u obzir negativan učinak pandemije koronavirusa na nacionalne javne financije. S obzi-rom na iznimnu nesigurnost povezanu s izvanrednim makroekonomskim i fiskalnim posljedicama aktualne pandemije, Komisija smatra da se u ovom trenutku ne bi trebala donijeti odluka o tome hoće li se na dr-žave članice primjenjivati Postupak u slučaju preko-mjernog deficita.

Na konferenciji za tisak je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana izjavio da nas je koronavirus pogodio poput asteroida i uzrokovao goleme gubitke u europskom gospodarstvu te da je stoga Proljetni paket europ-skog semestra preinačen i pojednostavnjen kako bi se državama članicama pružile smjernice za prevla-davanje ove nepogode. U ovoj prvoj fazi naglasak je na ulaganja u javno zdravlje i zaštitu radnih mjesta i poduzeća. Kako se budemo usmjeravali na opora-vak, semestar će biti ključan za osiguravanje koordi-niranog pristupa da bi se naša gospodarstva vratila na put održivog i uključivog rasta, pri čemu nitko ne bi smio biti zapostavljen. Dombrovskis ističe i da su nam potrebne reforme za poboljšanje produktivnosti i poslovnog okruženja te da ćemo kada uvjeti to do-puste morati uspostaviti ravnotežu između postizanja fiskalne održivosti i poticanja ulaganja. Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit izjavio je tom prilikom da će glavni prioriteti gospodarskog odgovora na krizu (kao i uključive zelene i digitalne tranzicije) biti će pružanje potpore radnicima, jačanje socijalne zaštite, borba protiv nejednakosti i osigura-nje prava na razvoj vještina europskih građana. Sma-tra da se to može postići samo zajedničkim snagama te da nas Europski stup socijalnih prava i dalje usmje-rava u tim nastojanjima. Oporavak nakon koronavi-rusa mora poticati otpornost i uzlaznu konvergenciju

stavljanjem građana u središte tih procesa. Na kraju je Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio da su pandemija koronavirusa i provedba mjera po-trebnih za suzbijanje širenja zaraze zadale težak uda-rac europskim gospodarstvima. Zbog toga Preporuke odražavaju tu dosad nezabilježenu situaciju: današnji su prioriteti jačanje zdravstvene zaštite, potpora na-šim radnicima i spašavanje naših poduzeća, no izazovi s kojima smo se suočavali prije ove krize nisu nestali.

3.ČetiriSpecifičnepreporukezaHrvatskuU dokumentu pod nazivom “Preporuka za Preporu-ku Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu kon-vergencije Hrvatske za 2020.3” od 20. svibnja 2020. Komisija je u prvom dijelu dokumenta dala kratki osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u sklopu svojih planova te provedbu mjera koje je Vlada pro-vodila temeljem Preporuka iz prethodnih godina, a u zadnjem dijelu iznesene su četiri Specifične preporu-ke za Hrvatsku, za koje se očekuje da će ih Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2019. i 2020. godine. Ko-misija u uvodu podsjeća da su u “Izvješću za Hrvat-sku za 2020” (od 26. veljače 2020) objavljeni rezul-tati provedenog Postupka detaljnog preispitivanja i zaključak da u Hrvatskoj postoje makroekonomske neravnoteže povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potenci-jalnog rasta. Objašnjen je i cijeli kontekst izvanrednih okolnosti uzrokovanih COVID-19 epidemijom te kako je Komisija na to reagirala u sklopu provedbe Europ-skog semestra i kako je prilagodila svoje politike i mjere kako bi pomogla državama članicama. U toč-kama (8) i (9) na stranici 4. Komisija iznosi da je Unija izmijenila relevantne zakonodavne okvire kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fon-dova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih poslje-dica pandemije bolesti COVID-19 te da države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100% te potiče Hrvatsku da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građani-ma i sektorima. Hrvatska je na pandemiju brzo odgo-vorila dalekosežnim mjerama kojima je zaštitila svoje građane i ograničila širenje virusa. Zbog pandemije (i mjera za suzbijanje njezina širenja) je poslovna aktiv-nost ozbiljno poremećena, što nepovoljno utječe na tržište rada. Posljedice će se snažno osjetiti u turizmu, koji je vrlo važan sektor hrvatskoga gospodarstva. Hr-

3 dostupno na hrvatskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2020-european-semester-csr-comm-recommenda-tion-croatia_hr.pdf

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

7


vatska je istodobno morala rješavati posljedice snaž-noga potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb. Hrvatska je radi ublažavanja negativnih posljedica u gospodarstvu poduzela ambiciozne mjere koje uklju-čuju potpore za plaće, izuzeća i odgodu plaćanja po-reza i socijalnih doprinosa, potporu malim i srednjim poduzećima, dodatna jamstva za osiguranje izvoza i obustavu plaćanja rata kredita te posebne mjere za turizam i druge ugrožene sektore. I u prijašnjim godi-nama dijelovi Preporuka za Hrvatskoj odnosili su se i na potrebu unaprjeđenja zdravstvenog sustava, što je sada i posebno apostrofirano u kontekstu aktualne COVID-19 krize (točka 17). Pandemija COVID-19 test je otpornosti hrvatskoga zdravstvenog sustava. Iako je u Hrvatskoj pristup zdravstvenoj skrbi općenito do-bar, stopa nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi zbog zemljopisne udaljenosti među najvećima je u Uniji. Ravnomjernija zemljopisna raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova olakšala bi pristup zdravstvenim uslugama. Ima prostora za poboljša-nja u smislu podjele odgovornosti za zdravstvene ustanove u Hrvatskoj između tijela središnje države i županijskih tijela. Središnja država mora podmiriva-ti dugove bolnica u vlasništvu županija, ali je njezin utjecaj na način njihova upravljanja ograničen. Bliža suradnja središnje države i županija od presudne je važnosti za nabavu ključnih medicinskih proizvoda i poduzimanje mjera za ograničenje širenja bolesti CO-VID-19. Alati e-zdravstva omogućuju smanjenje izrav-nih kontakata zdravstvenih radnika i pacijenata, što pridonosi i smanjenju rizika od zaraze. E-recepti su u širokoj primjeni, ali je vrlo mali udio uputnica i zdrav-stvenih evidencija u digitalnom obliku. U vrijeme pan-demije u Hrvatskoj je povećana zastupljenost rada na daljinu, pa Komisija u točki (19) navodi da pouzdanost internetske povezivosti u Hrvatskoj nije zadovolja-vajuća i da hrvatska kućanstva Hrvatskoj uglavnom nemaju internetsku vezu velike brzine. Oko 70% ku-ćanstava ima fiksni širokopojasni pristup, a samo 6% ima vezu brzine od najmanje 100 Mbps, što bi osobi-to u ruralnim područjima moglo biti prepreka radu i učenju na daljinu. Primjetni su novi napori hrvatskih institucija radi smanjenja administrativnog optereće-nja i regulatornih ograničenja. Međutim, poslovanje poduzeća općenito i dalje koči visoko regulatorno i administrativno opterećenje, primjerice kad je riječ o dozvolama, izvještajnim zahtjevima i poreznim po-stupcima. Napreduje identifikacija administrativnih i financijskih opterećenja uz savjetovanje s dionicima i na posebnoj internetskoj stranici i uvode se mjere za smanjenje obveza koje najviše opterećuju.

Nakon ocjene reformskog stanja u Hrvatskoj i uzevši u obzir dostavljeni Nacionalni program reformi i Pro-gram konvergencije, Komisija je u konačnici iznijela i

četiri Specifične preporuke za koje se očekuje da će ih Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2020. i 2021. godine, kako slijedi:

1. U skladu s općom klauzulom o odstupanju (od odredbi Pakta o stabilnosti i rastu), poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pande-miju, održati gospodarstvo i pružiti potporu opo-ravku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuste, provoditi fiskalne politike s ciljem posti-zanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno potica-nje ulaganja. Unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava. Promicati uravnoteženu zemljopisnu ras-podjelu zdravstvenih radnika i ustanova i bližu su-radnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo.

2. Ojačati mjere i institucije tržišta rada i poboljšati adekvatnost naknada za nezaposlene i minimalne zajamčene naknade. Povećati pristup digitalnoj in-frastrukturi i uslugama. Promicati stjecanje vješti-na.

3. Nastaviti provoditi mjere kojima se malim i sred-njim poduzećima i samozaposlenim osobama osi-gurava dodatna likvidnost. Dodatno smanjiti para-fiskalne namete i regulatorna ograničenja tržišta roba i usluga. Dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promi-cati privatna ulaganja za potporu oporavku gos-podarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu pro-izvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet.

4. Povećati učinkovitost i kapacitet javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na sre-dišnjoj i lokalnoj razini. Unaprijediti učinkovitost pravosuđa.

Narudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena

izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

8


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1. UvodSvaka javna mjera/financiranje koju (ne)izravno po-duzimaju državna tijela (neovisno o razini) u korist poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost (u pravilu) predstavlja državnu potporu. Javna mje-ra/financiranje predstavlja državnu potporu i ako je u korist poduzetnika ne poduzima izravno država već javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu država osnovala ili imenovala.

Obilježja državne potpore propisana su članku 2. podstavku 1. Zakona o državnim potporama („Narod-ne novine“, broj 47/14 i 69/17; dalje: ZDP): „državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjeni prihod države dodijeljen od strane davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti na-rušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju odre-đene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s član-kom 107. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europ-ske unije (dalje: UFEU).“

Slijedeći citiranu zakonsku odredbu državna potpora postoji ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: postojanje/prijenosi državnih sredstava, selektivnost (potporu dobiva samo jedan poduzetnik ili više njih), prednost (dodjelom potpore poduzetnik/proizvodnja određene robe, stječe prednost u odnosu na podu-zetnike koji nisu dobili potpore) te narušavanje ili po-stojanje mogućnosti narušavanja tržišnog natjecanja te postojanje utjecaja na trgovinu među državama članicama Europske unije (dalje: EU).

Primjerice, prijenos državnih sredstava može popri-miti razne oblike, poput bespovratnih sredstava (sub-

vencije i subvencije kamatne stope). Pri tom ne mora doći do pozitivnog prijenosa sredstava, dovoljno je da država, neovisno o razini odustane od ubiranja po-reza, doprinosa, najamnine, komunalne naknade i sl. (točka 50. i 51. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a (SL EU, C262, od 29.7.2016.).

2.PravilaodržavnimpotporamaI u doba pandemije COVID-19 obvezno je poštivanje pravila o državnim potporama, jer, kako to proizlazi iz Komunikacije Komisije – Privremenog Okvira za mje-re državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-19 (dalje: Privremeni Okvir): “Unija kontrolom državnih potpora sprečava rascjepkavanje unutarnjeg tržišta i osigurava stabil-nost jednakih uvjeta.“

U slučaju izvanrednih događaja države članice EU mogu dodijeliti državne potpore izravno temeljem članka 107. stavka 2. UFEU-a, koji propisuje da se spojivim s unutarnjim tržištem smatraju potpora za otklanjanje štete zbog izvanrednih događaja.

Nadalje, UFEU je u članku 107. stavku 3. b) propisao da se potpore za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice mogu smatrati spojivim s unutarnjim tržištem, dok je u članku 107. stavku 3. c) propisao da se spojivima s unutarnjim tr-žištem mogu smatrati potpore za olakšavanje razvo-ja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj je to suprotno zajedničkim interesu. Uvjeti za spojivost propisani su upravo već spomenutim Privremenim Okvirom. Dakle, EK je pravovremeno reagirala na oz-biljne poremećaje u gospodarstvima država članica

PravilaopotporamauvrijemepandemijeCOVID-19Martina Štorek *

I u doba pandemije COVID-19 obvezno je poštivanje pravila o državnim potporama. Izvanredne okolnosti rezultirale su nizom mjera koje je poduzela središnja država i JLS-e kako bi očuvale radna mjesta i ekonom-sku ugroženost gospodarstva. Svaka javna mjera/financiranje koju (ne)izravno poduzimaju državna tijela (neovisno o razini) u korist poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost (u pravilu) predstavlja državnu potporu. Javna mjera/financiranje predstavlja državnu potporu i ako je u korist poduzetnika ne poduzima izravno država već javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu država osnovala ili imenovala.

* Martina Štorek, mag.oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

9


EU uzrokovanih pandemijom COVID-a 19 usvajanjem Privremenog Okvira1 koji se primjenjuje još od 19. 3. 2020., a njegova primjena bila je moguća i na mjere potpore koje su države članice EU prijavile EK i prije 19. 3. 2020.

Ovo nije prvi puta da je EK usvojila posebna pravila za potpore koje se dodjeljuju zbog otklanjanja ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu. Ne tako daleke 2009. EK je posegnula za usvajanjem posebnog Privremenog Okvira o državnim potporama kao odgovor na finan-cijsku krizu iz 2008. a koji se primjenjivao do 2011.

Iako je dodjela operativnih potpora prema pravili-ma o državnim potporama zabranjena i članak 107. stavak 2.b) UFEU-a i članak 107. stavak 3. b.) UFEU-a omogućuju dodjelu upravo operativnih potpora za kojima, zbog pandemije COVID-a 19 postoji najveća potreba.

Potrebno je istaknuti da je EK u Komunikaciji i koordi-niranom gospodarskom odgovoru na pandemiju CO-VID-a 19 (COM(2020) 112 final od 13. 3. 2020.) navela i mjere koje su na raspolaganju državama članicama EU, a na koje se ne primjenjuju pravila o državnim potporama, odnosno u njihovu provedbu nije potreb-no uključiti EK. Riječ je mjerama koje države članice EU mogu primijeniti na sve poduzetnike odnosne dr-žave članice, neovisno o sektoru u kojem djeluju, a koje se odnose na subvencije za plaće, obustave pla-ćanja poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost, ili doprinosa za socijalno osiguranje. Dakle, u ovom slučaju, riječ je o mjerama usmjerenim na sve podu-zetnike u nekoj državi članici, bez obzira na veličinu i sektor kojem pripadaju i koje iz tog razloga imaju opći karakter, pa je postojanje državne potpore isključeno. Isto se odnosi i na financijsku potporu/sredstva koja se dodjeljuju izravno potrošačima za otkazane usluge ili neiskorištene karte za koje poduzetnici (organizato-ri/operatori) ne vraćaju novac.

Za potpore koje se dodjeljuju izravno na temelju članka 107. stavka 2. b) UFEU-a i za potpore iz Privre-menog Okvira, odluku o spojivosti donosi isključivo EK. Prijavu EK u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) obav-lja Ministarstvo financija kako to propisuje članak 8. ZDP-a. Prije same prijave EK, Ministarstvo financija temeljem istog članka ZDP-a izdaje mišljenje o uskla-đenosti programa/pojedinačne državne potpore sa člankom 107. stavkom 2. b) ZDP-a, odnosno s pravi-

1 SL EU: C 91I, 20.3.2020.; C 112I, 4.4.2020.; C 164, 13.5.2020. Konsolidiranu verziju moguće je preuzeti na mrežnoj stranici EK: https://ec.europa.eu/competition/state_aid/what_is_new/TF_con-solidated_version_as_amended_3_april_and_8_may_2020_hr.pdf i Ministarstva financija: https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/konce-sije-i-drzavne-potpore/drzavne-potpore/drzavne-potpore-za-podr-sku-gospodarstvu-tijekom-pandemije-covid-a-19/3044

lima o državnim potporama iz Privremenog Okvira. Tijekom pisanja ovog članka niti jedan davatelj pot-pora u RH nije izradio program/prijedlog programa temeljem kojeg bi bile dodjeljivane državne potpore iz članka 107. stavka 2. UFEU-a.

Temeljem Privremenog Okvira HBOR izradio je 2 pro-grama državnih potpora, a HAMAG-BICRO 1 program koje je odobrila EK, a mogu se pronaći na mrežnoj stranici Ministarstva financija https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-i-drzavne-potpore/drzav-ne-potpore/drzavne-potpore-za-podrsku-gospodar-stvu-tijekom-pandemije-covid-a-19/3044.

Bez obzira o kojoj vrsti potpore je riječ, uz program/pojedinačnu potporu potrebno je dostaviti podatke o pandemiji COVID-a 19 u RH, podatke o prvom pri-javljenom slučaju u zemlji i podatke o gospodarskim učincima pandemije COVID-a 19 u RH posebno u sek-torima obuhvaćenim programom, ako su dostupni, te slijed događaja između pojave i usvajanja programa, uključujući sve službene preporuke ili zabrane done-sene od strane nadležnih tijela.

I davatelj potpore i poduzetnik moraju biti svjesni da u slučaju dodjele državne potpore koje nisu izuzete od obveze prijave EK, a o kojima odluku nije donijela EK, te bez obzira je li riječ o potporama kojima se nado-knađuju štete proizašle zbog pandemije COVID-a 19, da se takve potpore smatraju nezakonitim i EK može naložiti njihov povrat. Ako država članica EU ne izvrši povrat potpore, EK ima pravo, između ostalog, uputi-ti predmet Sudu EU te zatražiti izjavu da predmetno nepridržavanje predstavlja kršenje UFEU-a, kako to propisuje članak 14. Uredbe Vijeća 2015/1589, od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a (SLEU, L 249, 24.9.2015.).

Osim državnih potpora temeljem Privremenog Okvi-ra i izravno, temeljem članka 107. stavka 2. ZDP-a, dr-žave članice/davatelji mogu dodijeliti i potpore male vrijednosti te državne potpore iz Uredbe 651/2014 o kojima je bilo riječi u prijašnjim brojevima TIM4PIN-a.

2.1.Potporeizčlanka107.stavka2.b)UFEU-a

Ova potpora smatra se spojivom sa zajedničkim trži-štem jer je namijenjena otklanjanju štete prouzroče-ne izvanrednim događajima.

Pandemija COVID-a 19 je po svojoj prirodi izvanredni događaj, prema pravilima o državnim potporama do-gađaji koji se smatraju izvanrednim moraju kumula-tivno ispunjavati sljedeće uvjete: štete uzrokovane ta-kvim događajima nije moguće (ili je teško) predvidjeti, moraju imati znatan učinak na gospodarstvo i moraju dovesti poduzetnike u stanje u kojem se uvjeti znatno razlikuju od uobičajenih tržišnih uvjeta poslovanja.

10


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Kako bi poduzetnik mogao ostvariti potpore za otkla-njanje štete izazvane izvanrednim događajima, štete/poteškoće moraju biti isključivo povezane s pandemi-jom COVID-a 19 (nije dovoljno da poduzetnik samo djeluje u pogođenom sektoru ili regiji), njihov iznos mora biti ograničen iznosom štete i mogu se dodijeliti u iznosu do 100% od iznosa štete. U slučaju isplaćenih premija osiguranja iznos potpore se umanjuje.

Ove vrste potpore, davatelj, neovisno o razini, može dodijeliti putem programa potpore i kao pojedinačnu potporu kako do to proizlazi iz dokumenta EK objav-ljenog na mrežnoj stranici EK:https://ec.europa.eu/competition/state_aid/what_is_new/notification_template_107_2_b.pdf. Program potpore/pojedinač-na potpora mora sadržavati sljedeće:

• Opći elementi mjere (programa/pojedinačne) pot-pore- naziv programa i davatelja državne potpore;- cilj programa potpore (pojedinačne potpore),- pravni temelj,- područje na kojem će se potpora dodjeljivati,- instrument(e) dodjele državne potpore (primjeri-

ce, subvencija, subvencija kamatne stope, pore-zne olakšice),

- korisnike: što uključuje procijenjeni broj poduzetni-ka koji će zatražiti potporu, sektor u kojem djelu-ju, njihovu veličinu i isključenje od dodjele (važno je istaknuti da se potpore za otklanjanje štete na-stale izvanrednim događajima mogu dodijeliti po-duzetnicima u teškoćama), ili podatke o jednom korisniku ako je riječ o pojedinačnoj potpori,

- trajanje mjere: potrebno je navesti datum stupa-nja na snagu mjere potpore te da će potpora biti prijavljena EK, razdoblje u kojem će poduzetnici nakon stupanja na snagu mjere moći podnijeti zahtjev za potporu.

• Opis štete za koju se dodjeljuje potpore i metodo-logija koju će davatelj koristiti za procjenu štete po korisniku/za jednog korisnika- opis uzročno posljedične veze između krize iza-

zvane pandemijom COVID-a 19 i zabrana/prepo-ruka proizašlih iz krize koje imaju učinak na (po-tencijalne) korisnike i pretrpljene štete te opis uzročno-posljedične veze između pretrpljene štete i državne potpore.

- detaljan opis štete za čije pokriće se dodjeljuje potpora: primjerice gubitak prihoda, dodatni troškovi (naknada cijena karata prodanih u pret-prodaji, naknada cijena karata koje nisu prodane na dan održavanja predmetnog događaja koja se temelji na prosječnim ranijim podacima, nakna-de za plaćanja umjetnicima proizašlih iz ugovor-nih obveza i sl.

Metodologija uključuje dokumente koje korisnici do-stavljaju davatelju prilikom prijave za potporu, po-tvrdu dokumenata od strane neovisnih stručnjaka, provjeru od strane nadležnih tijela točan opis štete/prihvatljivi troškovi svakog prijavitelja, ako se koristi referentno razdoblje, objasniti zašto je takvo referen-tno razdoblje relevantno i reprezentativno.

Dakle, šteta izazvana izvanrednim događajem je u ovom slučaju prihvatljiv trošak (pojam koji se koristi u pravu državnih potpora).

• Intenzitet državne potpore

Intenzitet može iznositi do 100% prihvatljivih troš-kova. Pri tom je potrebno istaknuti da potpora mora biti proporcionalna šteti prouzročenoj izvanrednim događajem i njen iznos u konačnici ne smije biti viši od visine štete i njome je zabranjeno stjecati profit.

Stoga, davatelj potpore mora od korisnika zatražiti povrat isplate koja prelazi iznos pretrpljene štete kao izravne posljedice pandemije COVID-a 19 i to mora jasno naznačiti u svojem programu.

• Zbrajanje potpore

Kao i kod svakog programa/pojedinačne državne pot-pore potrebno je navesti kako će se kontrolirati zbra-janje državnih potpora, odnosno navesti da se potpo-ra ne može zbrajati s ostalim državnim potporama i potporama male vrijednosti za isti prihvatljivi trošak ako to prelazi visinu štete za čije pokriće se dodjeljuje.

Primjeri:

• Finska

Zbog usvajanja tzv. Zakona o zatvaranju koji je stupio na snagu 4. 4. 2020. temeljem kojih su zatvoreni svi kafići, restorani i barovi (osim u uredima i školama) do kraja svibnja 2020., s tim da su restorani mogli pripremati i dostavljati hranu izvan restorana, finska vlada obvezana je na pripremu programa za naknadu štete zbog zatvaranja predmetnih objekata. Naime, u Finskoj posebno tijelo provjerava ex-ante sve zakone jesu li usklađeni s finskim ustavom i poštuju li ljudska prava, te je zaključeno da tzv. Zakon o zatvaranju krši osnovna prava vlasnika spomenutih objekata – pra-vo na rad i pravo vlasništva, te da zbog toga imaju pravo na naknadu. Stoga su finske vlasti EK prijavile Program naknade štete za restorane

Pravo na naknadu/potporu u obliku subvencije ima svaki poduzetnik kojem je pao promet u razdoblju od 4. 4. 2020. do 31. 12. 2020. u odnosu na razdoblje od travnja do svibnja 2019. i siječnja do veljače 2020. Pad prometa dokazuje se podacima o plaćenom porazu na dodanu vrijednost za navedena razdoblje. Finske vlasti smatraju da je podatak o porezu na dodanu vri-

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

11


jednost pouzdan pokazatelj poslovanja jer se pogre-šan obračun poreza na dodanu vrijednost u Finskoj tretira kao kazneno djelo. Iznos naknade štete odre-đuje se ex-ante za svakog poduzetnika pojedinačno s tim da je maksimalni iznos naknade u razdoblju od 4. 4. do 31. 5. 2020. 500.000 eura, u slučaju isplata bilo kakvih osiguranja i sl., iznos se smanjuje, a u cilju izbjegavanja prekomjerne kompenzacije osigurana je ex-post kontrola. Broj očekivanih korisnika koji obav-ljaju predmetnu djelatnosti u Finskoj i na Alandskim otocima je oko 10.000, na raspolaganju im je 120 mil. eura, a prijavu mogu podnijeti 31. 8. 2020. EK je pot-pore za naknadu štete koju su poduzetnici pretrpjeli zbog zatvaranja objekta proglasila spojivom s unutar-njim tržištem temeljem članka 107. 2.b) UFEU-a od-lukom od 28. 5. 2020. u postupku koji se vodio pod brojem SA.57284., a objavljena je na mrežnoj strani-ci EK https://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_57284.

• Austrija

Austrijska tijela prijavila su EK Kompenzacijski pro-gram: Direktivu za naknadu fiksnih troškova. Prema programu austrijskim poduzetnicima je na raspolaga-nju 8 mlrd. eura u obliku subvencija za pokriće fiksnih troškova u maksimalnom iznosu od 75% koje su imali u razdoblju od najviše 3 mjeseca u periodu od 16. 3. do 15. 9. 2020. Najviši iznos potpore je 90 mil. eura na ra-zini grupe. Poduzetnici prijave mogu podnijeti do 31. 8. 2020. U fiksne troškove uključeni su primjerice troškovi najma u kojima poduzetnik obavlja djelatnost, kamate na zajmove i predujmove, djelomično podmirivanje le-asinga, troškovi el. energije, plina i telekomunikacijskih usluga, troškovi ugovornih obveza koji se ne odnose na troškove osoblja i sl. Odlukom od 23. 5. 2020. done-senoj u postupku koji se pod brojem SA.57291 vodio pred EK, utvrđeno je da se potpore u obliku subvenci-je za nadoknadu fiksnih troškova smatraju spojivima s unutarnjim tržištem temeljem članka 107. stavka 2. b) ZDP-a jer se potporom pokrivaju troškovi izravno povezani s učincima COVID-a 19, a potpora je propor-cionalna jer ne prelazi iznos potreban za nadoknadu troškova. Odluka EK je objavljena na mrežnoj strani-ci EK: https://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_57291.

3.NajvažnijepotporeizPrivremenogOkvira

3.1.Potporado800.000euraukunskojprotuvrijednosti

Kako bi EK za program potpora do 800.000 eura u kunskoj vrijednosti donijela odluku o spojivosti s unu-

tarnjim tržištem temeljem članka 107. stavka 3. b) UFEU-a, program mora sadržavati sljedeće (ovi uvjeti propisani su u točki 3.1. Privremenog Okvira): pro-gram mora imati definiran ukupan iznos potpore koja se može dodijeliti poduzetnicima u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica i povoljnijih uvjeta plaćanja, povratnih predujmova, jamstava, za-jmova i vlasničkog kapitala, pod uvjetom da ukupna nominalna vrijednost takvih mjera ne prelazi ukupnu gornju granicu od 800.000 eura u kunskoj protuvri-jednosti po poduzetniku. Svi iznosi moraju biti bruto, tj. prije odbitka poreza ili drugih troškova. Potporu nije moguće dodijeliti poduzetnicima koji su bili u teš-koćama (u smislu Uredbe 651/20142) na dan 31. pro-sinca 2019., a može biti dodijeljena najkasnije 31. 12. 2020. (ako se dodjeljuje u obliku poreznih olakšica, porezna obveza za koju je ta olakšica odobrena mora nastati najkasnije 31. 12. 2020.). Ako se potpora do-djeljuje poduzetnicima koji djeluju u sektoru prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, njena dodjela ne smije biti uvjetovana djelomičnom ili uku-pnom isplatom primarnim proizvođačima i ne smije biti utvrđena na temelju cijene ili količine proizvoda kupljenih od primarnih proizvođača ili proizvoda koje su predmetni poduzetnici stavili u promet.

Primjer:

Litvanske vlasti prijavile su EK Program djelomične na-knade najma za poduzetnike koji su najviše pogođeni pandemijom COVID-a 19, a čije djelatnosti su fokusi-rane na odnose s klijentima (hoteli, kulturne i sportske aktivnosti, restorani i sl.) i čiji prihod u prethodnoj go-dini nije prešao 50 mil. eura. Poduzetnici koji su bili u teškoćama na dan 31. 12. 2019. su isključeni. Ukupni iznos potpora u obliku subvencije koji će biti dodije-ljen temeljem Programa koji se primjenjuje do 31. 12. 2020. je 101,5 mil. eura. Zbog ispunjenja uvjeta koje se odnose na dodjelu bespovratnih sredstava iz točke 3.1. Privremenog Okvira, EK je u postupku koji se vo-dio pod brojem SA.57135 donijela odluku o spojivosti potpore temeljem članka 107. stavka 3.b) UFEU-a koja je objavljena na mrežnoj stranici EK https://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_57135.

3.2.Potporauoblikujamstvanazajmoveiuoblikukamatnihstopazazajmove

Uvjeti koje mora imati svaki program potpore, neovi-sno o tome je li riječ o programu jamstava ili u obliku subvencioniranih kamatnih stopa na zajmove, jesu

2 Članak 2. stavak 18. Uredbe 651/2014 koja je dostupna na mrež-noj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02014R0651-20170710&from=EN, propisuje u ko-jim slučajevima se poduzetnik smatra poduzetnikom u teškoćama.

12


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

sljedeći (uvjeti su propisani u točkama 3.2. i 3.3. Pri-vremenog Okvira):

a) premije za jamstvo za svakog pojedinog poduzet-nika moraju se postupno povećavati zajedno s trajanjem zajma pokrivenog jamstvom na sljedeći način:

Vrsta primatelja

Za prvu godinu

Od druge do treće godine

Od četvrte do šeste godine

MSP-ovi 25 baznih bodova

50 baznih bodova

100 baznih bodova

Velikipoduzetnici

50 baznih bodova

100 baznih bodova

200 baznih bodova

b) zajmovi se mogu odobravati po sniženim kamat-nim stopama koje su barem jednake osnovnoj sto-pi (jednogodišnji IBOR ili ekvivalentna vrijednost koju objavi EK a može se preuzeti i na mrežnim stranicama Ministarstva financija https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-i-drzavne-potpo-re/drzavne-potpore/referentna-i-diskontna-sto-pa-te-stopa-povrata-potpore/468 ) koja se pri-mjenjivala 1. siječnja 2020. uvećanoj za marže za kreditni rizik kako je utvrđeno u tablici u nastavku

Vrsta primatelja

Marža za kreditni rizik za prvu godinu

Marža za kreditni rizik od druge do treće godine

Marža za kreditni rizik od četvrte do šeste godine

MSP-ovi 25 baznih bodova27

50 baznih bodova28

100 baznih bodova

Velikipoduzetnici

50 baznih bodova

100 baznih bodova

200 baznih bodova

b) Kao alternativno rješenje države članice/davatelji mogu, na temelju tablice koja se odnosi na jam-stva, prijaviti programe u kojima trajanje jamstva, premije za jamstvo i pokriće jamstva mogu biti pri-lagođeni za svaku glavnicu temeljnog pojedinačnog zajma, primjerice manjim pokrićem jamstva moglo bi se kompenzirati dulje trajanje ili omogućiti niže premije jamstva; tijekom cijelog trajanja jamstva može primjenjivati jedinstvena premija ako je veća od minimalnih premija za prvu godinu utvrđenih u tablici za svaku vrstu korisnika.

U odnosu na zajmove, kao alternativno rješenje dr-žave članice/davatelji mogu, na temelju parametara koji se odnose na zajmove, prijaviti programe u ko-jima rok dospijeća zajma i razina marži za kreditni rizik mogu biti prilagođeni, npr. tijekom cijelog tra-janja zajma može se primjenjivati jedinstvena marža

za kreditni rizik ako je veća od minimalne marže za kreditni rizik za prvu godinu za svaku vrstu korisnika.

c) jamstvo i zajam mora biti odobreno najkasnije 31. prosinca 2020., a zajam mora biti potpisan najka-snije do 31.12.2020. i ograničen na maksimalno 6 godina, osim ako je korišteno alternativno rješenje koje se odnosi na zajmove iz prethodne točke b),

d) za zajmove s rokom dospijeća nakon 31. prosinca 2020., ukupni iznos zajmova po korisniku ne prela-zi (ovo se odnosi i na zajmove pokrivene državnim jamstvom):

i. dvostruke godišnje rashode korisnika za plaće (uključujući doprinose za socijalno osiguranje i trošak osoblja zaposlenog na lokaciji poduzetni-ka, ali formalno na platnoj listi podugovaratelja za 2019. ili za zadnju dostupnu godinu. U slučaju poduzetnika osnovanih 1. siječnja 2019. ili nakon tog datuma, maksimalni iznos zajma ne smije biti veći od procijenjenih godišnjih rashoda za plaće za prve dvije godine poslovanja ili

ii. 25 % ukupnog prometa korisnika u 2019.; ili

iii. uz odgovarajuće obrazloženje koje se dostavlja EK (primjerice o obilježjima određenih vrsta po-duzetnika), iznos zajma može se povećati da po-krije potrebe za likvidnošću od trenutka dodjele u sljedećih 18 mjeseci za MSP-ove i u sljedećih 12 mjeseci za velike poduzetnike. Potrebe za li-kvidnošću trebale bi se utvrditi na temelju izjave korisnika,

e) za zajmove s rokom dospijeća do 31. prosinca 2020. iznos glavnice zajma može biti veći od iznosa iz prethodne (d) uz odgovarajuće obrazloženje koje država članica/davatelj potpore moraju dostaviti EK i pod uvjetom da je zadržana proporcionalnost potpore,

f) u slučaju potpore u obliku jamstva trajanje jamstva mora biti ograničeno na najviše 6 godina, osim ako je prilagođeno u skladu s rješenjem iz opisa-ne točke (b) i ne prelazi: 90 % glavnice pojedinač-nog zajma ako gubitke proporcionalno i pod istim uvjetima snose kreditna institucija i država, ili 35 % glavnice pojedinačnog zajma ako se gubici najprije pripisuju državi i tek poslije kreditnoj instituciji (tj. jamstvo za prvi gubitak); i u oba navedena slučaja, ako se iznos zajma s vremenom smanjuje, na pri-mjer zato što je počela otplata zajma, iznos pokri-ven jamstvom mora se proporcionalno smanjivati,

g) odnose se na ulaganja i/ili zajmove za obrtni kapital;

h) ne mogu se dodijeliti poduzetnicima koji su već bili u teškoćama (u smislu Uredbe o općem skupnom izuzeću) na dan 31. prosinca 2019.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

13


Iako je potpora u obliku jamstva izravno usmjerena na poduzeća koja su suočena s iznenadnim manjkom likvidnosti, a ne na kreditne ili druge financijske in-stitucije, potpora u obliku jamstva i potonjima mogu donijeti neizravnu prednost. Stoga, bi kreditne ili druge financijske institucije trebale u najvećoj mo-gućoj mjeri prenijeti pogodnosti državnog jamstva ili subvencioniranih kamatnih stopa za zajmove na krajnje korisnike. Financijski posrednik mora moći dokazati da primjenjuje mehanizam kojim se u najve-ćoj mogućoj mjeri osigurava prijenos pogodnosti na krajnje korisnike u obliku većeg volumena financira-nja, rizičnijih portfelja, nižih zahtjeva za instrumente osiguranja, nižih premija za jamstvo ili nižih kamatnih stopa nego što bi bio slučaj bez takvih državnih jam-stava ili zajmova (toč. 29 i 30. Privremenog Okvira).

Primjer:

Češka tijela prijavila su EK program kojim će Češ-ko-moravska razvojna banka dodjeljivati državne pot-pore u obliku državnih jamstava u ukupnom iznosu od 18,5 mlrd. eura poduzetnicima, neovisno o veličini, pogođenim učincima pandemije COVID-a 19, a koji 31. 12. 2019. nisu bili u teškoćama i koji zapošljavaju do 500 radnika u sektorima kao što su: opskrba elek-tričnom energijom i plinom, opskrba vodom, otklanja-nje otpadnih voda i sanacija okoliša; građevinarstvo; trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala; prijevoz i skladištenje; djelatnosti pruža-nja, smještaja i pripreme hrane; informacije i komuni-kacije; obrazovanje i sl. EK je u odluci od 15. 5. 2020., u postupku koji se vodio pod brojem SA.57195, potpo-re u obliku jamstva proglasila spojivima s unutarnjim tržištem temeljem članka 107. stavka 3.b) UFEU-a jer ispunjavaju sve prethodno opisane uvjete iz Privreme-nog Okvira. Odluka EK može se preuzeti na mrežnoj stranici https://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_57195.

II.3. Potpora potpora u obliku odgoda plaćanja pore-za i/ili doprinosa za socijalno osiguranje i obliku sub-vencija za plaće zaposlenika radi izbjegavanja otpu-štanja tijekom pandemije COVID-a 19

Ako se odgoda plaćanja poreza i/ili doprinosa za so-cijalno osiguranje ne primjenjuje na sve poduzetnike, tada predstavlja državnu potporu. U tom slučaju EK će programe koji omogućavaju privremene odgode plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje i koji se primjenjuju na poduzetnike (uključujući sa-mozaposlene osobe) (npr. poduzetnike u određenim sektorima i regijama ili poduzetnike određene veli-čine) koji su posebno pogođeni pandemijom bolesti COVID-19 smatrati spojivim s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a. To

se odnosi i na mjere propisane za porezne obveze i obveze za socijalne doprinose kojima se korisnicima želi olakšati poslovanje u situaciji ograničene likvid-nosti, kao što su obročna otplata odgođenih dospje-lih poreznih obveza, lakši pristup mjerama plaćanja poreznog duga i odobravanje odgode bez obračuna kamata, obustava naplate poreznog duga i brži po-vrat poreza. Potpora se dodjeljuje prije 31. prosinca 2020., a krajnji datum primjene odgode ne smije biti kasniji od 31. prosinca 2022. (toč. 41. Privremenog Okvira). Nije zabranjena za poduzetnike u teškoćama.

Ako se subvencije za plaće dodjeljuju samo određe-nim sektorima/poduzetnicima tada predstavljaju dr-žavnu potporu, a da bi ista mogla biti spojiva s unu-tarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3.b) ZDP-a, programi temeljem kojim bi se ove potpore dodjeljivale moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

• cilj programa je izbjegavanje otpuštanja tijekom pandemije bolesti COVID-19;

• dodjeljuje se poduzetnicima u određenim sektori-ma i regijama ili poduzetnicima određene veličine koji su posebno pogođeni pandemijom COVID-19,

• dodjeljuje se tijekom razdoblja od najviše 12 od podnošenja zahtjeva za potporu, zaposlenicima koji bi u protivnom bili otpušteni zbog prekida ili sma-njenja poslovnih aktivnosti uzrokovanih pandemi-jom bolesti COVID-19 i pod uvjetom da je osoblje čija je plaća subvencionirana u stalnom radnom od-nosu tijekom cijelog razdoblja subvencioniranja,

• mjesečna subvencija za plaće ne prelazi 80 % mje-sečne bruto plaće osoblja čija je plaća subvencioni-rana (uključujući doprinose poslodavca za socijal-no osiguranje). Osim toga, moguće je, posebno u korist nižih kategorija plaća, navesti i alternativne metode izračuna intenziteta potpore, primjerice na temelju nacionalne prosječne plaće ili minimal-ne plaće, pod uvjetom da je zadržana proporcio-nalnost potpore,

• mogu se kombinirati s drugim opće dostupnim ili selektivnim mjerama potpore za zapošljavanje ako kombinirana potpora ne rezultira prekomjernom nadoknadom troškova za plaće dotičnog osoblja. Subvencije za plaće mogu se dodatno kombinira-ti s odgodom plaćanja poreza i odgodom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje,

• ova vrsta potpore može se dodijeliti i poduzetnici-ma u teškoćama.

Primjer:

Bugarska tijela prijavila su EK program potpora u obli-ku subvencije za plaće zaposlenika u iznosu od 60%

14


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

bruto plaće (uključujući i doprinos za socijalno osigu-ranje). Ukupna vrijednost programa potpora je oko 767 mil. eura i primjenjuje se zaključno do 31. 7. 2020. Pravo na potporu imaju poduzetnici (uključujući i ino-zemne poduzetnike koji svoju djelatnost obavljaju u Bugarskoj) koji su najviše pogođeni učinkom COVID-a 19, kao npr. poduzetnici koji se bave turizmom, put-ničkim prijevozom, auto škole, koji obavljaju kulturne i sportske djelatnosti i sl. Iako je ovu vrstu potpore moguće dodijeliti i poduzetnicima u teškoćama, bu-garska tijela isključili su iz programa poduzetnike koji su u stečaju i likvidaciji, ali i one koji na poštuju odred-be o radnom zakonodavstvu i sl. EK je u postupku koji se vodio pod brojem SA.56905, potpore u obliku subvencije za plaće proglasila spojivima s unutarnjim tržištem temeljem članka 107. stavka 3.b) UFEU-a jer ispunjavaju sve prethodno opisane uvjete iz Privreme-nog Okvira: dodjeljuju se poduzetnicima koji djeluju u sektorima osobito pogođenima učincima COVID-a 19 i osiguravaju zaposlenost jer bi u suprotnom zapo-slenici bili otpušteni, maksimalni intenzitet potpore je 60% dok Privremeni Okvir propisuje 80%, a obuhva-ćeno razdoblje isplate ne prelazi 12 mjeseci. Odluku je EK donijela 14. 4. 2020. i dostupna je na sljedećem linku: https://ec.europa.eu/competition/state_aid/cases1/202016/285501_2148301_44_2.pdf

3.3.Potporemalevrijednosti

U Republici Hrvatskoj općine, gradovi i županije do-djeljuju potpore male vrijednosti (izuzetak su Grad Zagreb, Istarska županija i Grad Pula, koji za promi-canje audiovizualnih djelatnosti (Grad Zagreb) i za-pošljavanje (Grad Zagreb, Istarska županija i Grad Pula) dodjeljuju državne potpore). Dodjela potpore male vrijednosti propisana je Uredbom Komisije br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SLEU, L 352, od 24. 12. 2013.; dalje Uredba 1407/2013).

Za programe/pojedinačne potpore male vrijednosti nije potrebno mišljenje Ministarstva financija niti od-luka EK i mogu se dodijeliti za sve moguće namjene osim poduzetnicima koji djeluju u sektorima ribarstva i akvakulture te primarnoj proizvodnji poljoprivred-nih proizvoda. Davatelj potpore male vrijednosti je u obvezi, bez odgode, odmah po dodjeli iznos potpore male vrijednosti upisati u Internet aplikaciju Registra državnih potpora i potpora male vrijednosti (dalje: Registar). Dakle, točnost, pravodobnost i vjerodostoj-nost podataka u Registru ovisi isključivo o davatelju potpora. Pravodoban upis iznosa potpora male vri-jednosti omogućuje ostalim davateljima provjeru je li (potencijalni) korisnik u trenutku dodjele potpore prekoračio propisani prag/gornju granicu. Osim na

taj način, davatelj može od (potencijalnog) korisnika zatražiti izjavu o primljenim potporama male vrijed-nosti u prethodnom razdoblju od 3 fiskalne godine, neovisno o namjeni, razini davatelja i instrumentu. Iz tog razloga svaki davatelji prilikom dodjele potpore male vrijednosti mora obavijestiti poduzetnika da je primatelj potpore male vrijednosti.

Pri tom je potrebno istaknuti da gornja granica pot-pore male vrijednosti, za bilo koje razdoblje od 3 fiskalne godine, neovisno o razini davatelja, instru-mentu i namjeni, iznosi 200.000 eura (u kunskoj protuvrijednosti), odnosno 100.000 eura (u kunskoj protuvrijednosti), za jednog poduzetnika koji obav-lja cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu (ova potpora ne smije se koristiti za kupovinu vozila za cestovni prijevoz tereta). S obzirom da gradovi, općine i županije gotovo jedino dodjeljuju potpore male vrijednosti te s obzirom na visinu pragova i me-đusobno zbrajanje ovih vrsta potpora dodijeljenih u razdoblju od fiskalne 3 godine, moguće je pretposta-viti da poduzetnici vrlo brzo mogu prekoračiti propi-sane pragove, a u tom slučaju mora uslijediti povrat potpora. Tim više jer i ministarstava, HAMAG-BICRO i HBOR, također, osim državnih potpora, dodjeljuju i potpore male vrijednosti. Dakle, prilikom dodjele potpore male vrijednosti potreban je osobit oprez.

Zaključno, davatelji koji dodjeljuju potporu male vri-jednosti moraju izričito naglasiti korisniku da je pri-matelj potpore male vrijednosti, odnosno davatelj je taj koji odlučuje hoće li dodijeliti državne potpore ili potpore male vrijednosti. Prilikom dodjele potpore male vrijednosti davatelj mora provjeriti prekoračuje li poduzetnik propisane pragove za dodjelu potpore male vrijednosti, a pri tom se uzimaju u obzir sve pot-pore male vrijednosti koje je primio poduzetnik i oni poduzetnici s kojima je isti povezan na način da čine jednog poduzetnika. Jednim poduzetnikom obuhva-ćena su sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa: jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću, jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća, jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo po-duzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća, te jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeće, kontrolira samo, u skladu s do-govorom s drugim dioničarima ili članovima tog po-duzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću - poduzeća koja su u bilo kojem od navedenih preko jednog ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom (čl. 2. st. 2. Uredbe 1407/2013).

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

15


1. UvodStručno pripremiti i provesti obnovu javnih zgrada oštećenih u potresu bit će izazovan pothvat kako u tehničkom tako i u ekonomsko-financijskom pogledu. Volumen potrebnih izvora financiranja obnove bit će u direktnoj vezi s kapitalnom vrijednosti obnove, me-đutim, kapitalna vrijednost obnove neće biti jedini trošak koji će snositi javni naručitelji. U proteklom razdoblju od potresa sve se učestalije čuju kritike na račun suzdržavanja vlasnika zgrada od redovitog ili preventivnog održavanja. Ne ulazeći u tehničku ra-spravu bi li posljedice razornog potresa bile drugačije da su vlasnici zgrada svoje zgrade redovito održavali, uz kapitalnu vrijednost obnove naručitelji će snositi i troškove financiranja i troškove preventivnog održa-vanja i zamjene istrošenih materijala. U tom smislu, troškovi u životnom vijeku zgrade, ili, troškovi u odre-đenom horizontu planiranja i uporabe, bit će veći od

same kapitalne vrijednosti projekta pa u projekciju budućih plaćanja treba i njih dodati periodičkim pla-ćanjima koja proizlaze iz kapitalne vrijednosti obnove. Radi se o pristupu analize i procijene ukupnih životnih troškova naspram isključivo kapitalnim.

S druge strane, nagli rast javnog duga uglavnom prouzrokovan smanjenjem gospodarskih aktivnosti u razdoblju djelovanja mjera za zaštitu od bolesti COVID-19, može primjetno utjecati na kreditni rej-ting Hrvatske i povećanje cijena izvora financiranja. Konverzija pandemijom uzrokovanog deficita dugom je, prema tvrdnjama makroekonomista i stručnjaka za javne financije opravdana. Međutim, nameće se pitanje raspolažemo li instrumentima i alatima koje bismo mogli upotrijebiti da obveze uzrokovane obno-vom zgrada oštećenih u potresu ne završe u javnom dugu? Odgovor je potvrdan i krije se u kombiniranju modela nabave, specifičnoj alokaciji rizika i primjeni Eurostatovim pravilima za statističku evidenciju. Ta-kođer, u okviru ovih alata moguće je uključiti i dava-telje grantova i financijskih instrumenata kako bi se postigao učinak priuštivosti obnove javnim naručite-ljima uz istovremeno isključivanje obveza iz javnog duga Republike Hrvatske.

Mirovinskifondovi–mogućiizvorsaniranjaštetaodpotresaizvanjavnogduga?Damir Juričić *

Dana 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute dogodio se vrlo jak potres magnitude 5.5 prema Richteru s epicen-trom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) na dubini od 10 km. Posljedica potresa je djelomično ili potpuno uništenje brojnih zgrada i građevina na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapin-sko-zagorske županije. Procjenjuje se da je oštećeno približno 24 tisuće zgrada, najviše u gradskim četvrtima Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Gornja Dubrava, Maksimir, Podsljeme i Sesvete. Pregledom je utvrđeno djelomično ili potpuno oštećenje 21 zgrada kulturno povijesne zgrade, 29 osnovnih škola, 30 visokih učilišta, 21 znanstveni institut te 9 zdravstvenih ustanova. Radi se o ukupno 120 javnih zgrada od kojih je 2 objekta neupotrebljivo, 19 privremeno upotrebljivo, a 99 upotrebljivo s preporukom1. Očito, za obnovu navedenih, ali i izgradnju i drugih javnih zgrada na području Republike hrvatske trebat će značajni izvori financiranja, dugo razdoblje pripreme te inovativni instrumenti organizacije i financiranja. U ovom članku postavljamo pitanje: je li moguće provesti obnovu i izgradnju javnih zgrada na način da izvori financiranja ne budu evi-dentirani u javnom dugu te je li moguće i na koji način uključiti i mirovinske fondove u obnovu. U okviru ovog teksta prezentirat će se osnovni principi odgovora na postavljena pitanja. Procjene vrijednosti kapitalnih ulaganja u obnovu javnih zgrada oštećenih u potresu sežu do 4 milijarde kuna što u odnosu na javni dug od približno 290 milijardi kuna predstavlja približno 1.4% povećanja javnog duga. Čini se da nije zanemarivo.

* Dr.sc. Damir Juričić, Centar za podršku pametnim i održivim grado-vima Sveučilišta u Rijeci1 Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

16


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

2.KriterijistatističkeevidencijejavnihinvesticijaRazličiti modeli udruživanja, iz kojih proizlaze različite vrste i strukture ugovora, mogu imati različite učin-ke na evidenciju obveza javnog projekta u odnosu na javni dug Republike Hrvatske.

2.1.Svrhaocjenestatističkogtretmana

Pod pojmom statističkog tretmana razumije se evi-dencija obveza (posredno imovine) pojedinog projek-ta (ugovora, organizacije) u odnosu na javni dug. U tom smislu, u okviru statističkog tretmana ne ocje-njuje se radi li se u konkretnom projektu o zaduže-nju javnog (lokalnog) naručitelja već isključivo o tome kako će se evidentirati obveze projekta u odnosu na javni dug (Republike Hrvatske). Pitanje zaduživanja uređuje se domaćim propisima kojima se uređuje po-dručje proračuna. U svrhu utvrđivanja hoće li se ob-veze projekta evidentirati u javnom dugu Republike Hrvatska ili izvan njega (u bilanci subjekta izvan jav-nog sektora) Europska komisija je putem Eurostata definirala pravila za statističku evidenciju. Pravila ima pregršt i odnose se na različite modele udruživanja u svrhu nabave konkretnog javnog projekta pa se tako mogu izdvojiti pravila za koncesije, javno-privatno partnerstvo, energetsku uslugu (ESCO, EPC), sale and leaseback, leasing i slično. Budući da je cilj primjene pravila stvaranje makroekonomske statistike država članica, svrha statističkog tretmana je identifikacija ekonomske realnosti transakcija, a nije toliko usmje-rena na pravno vlasništvo.

Prvo ključno pitanje za provedbu postupka ocjene statističkog tretmana je: Tko je ekonomski vlasnik imovine projekta? Pod ekonomskim vlasnikom ra-zumije se osoba koja je preuzela pretežiti dio rizika i koristi od eksploatacije projekta neovisno o pravnom vlasništvu pod kojim se razumije stvarno vlasništvo nad imovinom obično evidentiranu u zemljišnim knji-gama. Ukoliko nije jasno moguće utvrditi tko je eko-nomski vlasnik imovine projekta, postavlja se jedna-ko važno pitanje: Tko ima kontrolu nad upravljanjem imovinom? Ovdje se posebno misli na kontrolu odlu-čivanje o standardima usluga i njihovoj isporuci.

2.2.Zakonskiokvirzaocjenustatističkogtretmana

Temeljni propis za ocjenu statističkog tretmana je dokument Eurostata ‘’European System of Account – 2010’’ (ESA10) koji je nastao na temelju Sporazu-ma o funkcioniranju Europske unije (Europska unija, 2016), članka 126 (bivši članak 104) i koji se odnosi na

procedure prekomjernog deficita. U svrhu dodatnih pojašnjenja odredbi iz ESA10 2014. godine Komisija je putem Eurostata izdala prvi priručnik u 2012. go-dini, a sada je na snazi onaj iz 2019. godine. Cilj ovog priručnika je pomoći subjektima država članica u is-pravnoj procjeni statističkog tretmana, tj. ispravne primjene i tumačenja ESA10.

Razvoj kriterija za ocjenu statističkog tretmana usmjerio se k detaljnim razradama kriterija za poje-dine vrste ugovora (modela udruživanja ili nabave javnih projekata) poput javno-privatnog partnerstva ili energetske usluge u okviru kojih se dodatno razra-đuju kriteriji za ocjenu statističkog tretmana ugovora s obzirom na dijelove ugovora i/ili način preuzimanja rizika projekta od strane ugovornih strana.

U pogledu najvažnijih kriterija pomoću kojih će se odrediti moguća alokacija obveza javnog projekta u odnosu na javni dug s obzirom na različite modele udruživanja partnera ili nabave nove javne infrastruk-ture važno je primarno ustvrditi sljedeće:

1. U kojem su sektoru klasificirani subjekti?

2. Je li pravna formacija tržišni proizvođač?

3. Koji od subjekata ima odlučujući utjecaj na upravljanje?

4. Koji je odnos subjekata u upisanom kapitalu?

5. Kome se prodaju proizvedene usluge?

Za sektorsku klasifikaciju, tj. za procjenu evidencije obveza projekta u odnosu na javni dug, najznačajni-ja je procjena kontrole javnog subjekta. Odnosi se na pravo javnog partnera na imenovanja, veta ili opoziva većine službenika, upravnog tijela. Prava na imeno-vanje, opoziv, odobravanje ili veto dovoljna su da se zaključi kako javno tijelo ima kontrolu nad odlučiva-njem. Nadalje, ukoliko se odluke vlasnika donose na temelju principa ‘’jedan glas – jedan udjel’’ tada je presudan udjel javnog suvlasnika u kapitalu, a ako se odluke donose neproporcionalno udjelima u vlasniš-tvu, tada treba procijeniti ukupan utjecaj na odlučiva-nje. Za određivanje kontrole nad odlučivanjem važno je i tzv. pravo ‘’zlatne dionice’’ ili ‘’zlatnog udjela’’. U odlučivanju o pojedinim stvarima subjektima jav-nog sektora daju posebna prava radi zaštite njihovih (javnih)interesa. Takva prava mogu biti trajna ili vre-menski ograničena. Postojanje takvih dionica samo po sebi nije pokazatelj kontrole, već ga treba pažljivo analizirati, posebno u okolnostima u kojima se mogu koristiti ovlasti. Ako ovlasti koje proizlaze iz ovog prava utječu na trenutnu poslovnu politiku entiteta, utjecat će na odluku o klasifikaciji. U suprotnom, ne-

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

17


maju utjecaja na klasifikaciju, no, imat će utjecaja (na reklasifikaciju) u trenutku kada se budu iskoristila. Na kriterij kontrole nad odlučivanjem utječe i postojanje opcije otkupa dionica kojom javni subjekt dobiva pra-vo otkupa određene količine i svih udjela drugih su-vlasnika po svojoj diskrecijskoj odluci. U tom slučaju potrebno je ocijeniti ima li aktivacija te opcije utjeca-ja na poslovne politike društva. U slučajevima kada se javne usluge pretežito prodaju javnom subjektu ili nekolicini javnih subjekata, takva situacija predstavlja oblik kontrole javnog sektora. Također, kontrola jav-nog sektora može se iskazivati i kroz uvjete koje javni subjekt može postavljati privatnom u slučaju potre-be za zaduživanjem. Prisustvo kontrole iskazuje se i u slučajevima kada javni sektor svojom regulacijom ili odredbama u ugovoru kojim se regulira odnos javnog i privatnog subjekta može utjecati na određivanje cijena isporučenih javnih usluga, isplatom dobitka, uvjetovanja u pribavljanju novih izvora financiranja te izmjena osnivačkih akata.

Specifična procjena utjecaja na odlučivanje odnosi se na društva posebne namjene koja se osnivaju sa svr-hom organizacije isporuke određene javne usluge i koja, u pravili, nemaju zaposlenih radnika osim, even-tualno, uprave. Da bi se eliminiralo prisustvo kontrole na odlučivanje u poslovanju DPN-a, DPN mora poslo-vati kao samostalni i neovisni poslovni sustav. U tom smislu fokus procjene neovisnosti usmjeren je na slje-deće: menadžment mora biti u mogućnosti samostal-no, nezavisno o javnom subjektu, donositi poslovne odluke, preuzeti rizici poslovanja moraju biti povezani samo sa imovinom kojom upravljaju i obvezama koje poslovanjem preuzimaju.

Sljedeće važno obilježje strukture koja se evidentira izvan bilanci subjekata javnog sektora je pitanje radi li se o tržišnom ili netržišnom proizvođaču. Prvi kriterij ovog obilježja su tzv. ekonomski značajne cijene. Radi se, u naravi, o tržišnim cijenama po kojima dobavlja-či dobavljaju sirovine (inpute) i kupci kupuju isporu-čene usluge. Suprotno tome, cijene nisu ekonomski značajne ako imaju mali ili nikakav utjecaj na odluku dobavljača o prodaji inputa ili kupca da kupi uslugu. Drugim riječima, ekonomski neznačajne cijene nema-ju utjecaja na količinu ponude i potražnje. Tržišni pro-izvođači u javnom sektoru nabavljaju inpute i prodaju usluge po tržišnim cijenama. Da bi se trgovačko druš-tvo odredilo kao korporacija koja je tržišni proizvođač potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterije:

• Društvo ne isporučuje isključivo dodatne javne us-luge kupcu iz javnog sektora;

• Kupac usluga nije isključivo subjekt javnog sektora;

• Subjekt iz javnog sektora nije jedini dobavljač in-puta;

• Pretežiti dio (> 50%) prihoda od prodaje usluga ostvaruje se na tržištu;

• Posluje se po tržišnim cijenama te• Poslovi se akviziraju u konkurenciji s društvima iz

privatnog sektora.

Klasifikacija subjekata koji se temelje na modelima povezivanja samostalnih subjekata kao što su ugo-vorno javno-privatno partnerstvo, koncesija ili kon-cesija s obilježjem javno-privatnog partnerstva regu-lirana je posebno. Ovdje treba skrenuti pozornost na sličnosti, razlike i specifičnosti koncesije i koncesije s obilježjem javno-privatnog partnerstva u odnosu na Eurostatovo tumačenje. Naime, Eurostat prepozna-je dva modela ugovaranja između javnog tijela i pri-vatnog poduzetništva: jedan je obilježen prihodima privatnog poduzetnika koje naplaćuje pretežito od krajnjih korisnika (koncesije i koncesije s obilježjem javno-privatnog partnerstva) i prihodima poduzetni-ka koje naplaćuje pretežito iz proračuna javnog tijela (javno-privatno partnerstvo).

Temeljna pretpostavka za ocjenu statističkog tretma-na modela u kojima se osobe samostalno povezuju ugovorom (ugovor o javno-privatnom partnerstvu, ugovor o koncesiji) je osnivanje društva posebne na-mjene (DPV, SPV, OC, SPC ) koje će iz pribavljenih vla-sničkih i dužničkih izvora financiranja izgraditi novu građevinu ili provesti obnovu postojeće te njome upravljati. U tim slučajevima primjenjuju se pravila za ocjenu statističkog tretmana JPP projekata te pravila za koncesije.

3.Modelinabaveizvanjavnogdugau praksi su gotovo redovite zabune u odnosu na razu-mijevanje značenja pojmova modela nabave i modela financiranja. Tako se često, kada se želi istaknuti da se radi o modelu nabave, govori o modelu financiranja i obratno. Takve zamjene značenja pojmova dovode do nerazumijevanja sudionika koja često mogu dove-sti i do odustajanja ili odbijanja jednog dobrog i razu-mnog prijedloga organizacije i provedbe javnog inve-sticijskog projekta. Iz takvih nerazumljivih i pogrešnih tumačenja značenja pojedinih pojmova proizašao je stav da je ‘’JPP dobar model za one javne naručitelje kojima su fiskalne mogućnosti ograničene ‘’ ili ‘’JPP, ESCO i koncesije omogućuju javne investicije bez zaduživanja i javnog duga’’. Ovo je, naravno, logički neutemeljeno i dovodi do potpuno pogrešnog stava o načinu nabave javnog projekta, a nerijetko do ka-snijeg promašaja i bankrota projekta. Također, sama činjenica da dva subjekta sklope ugovor koji se zove JPP, koncesija ili energetska usluga ne znači automat-

18


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

ski da se radi o ugovoru koji ne predstavlja zaduživa-nje, a ponajmanje javni dug. U svrhu razumijevanja ovih temeljnih pojmova za uspješan razvoj projekta koji je predmetom ove studije u ovom se poglavlju pojašnjavaju.

3.1.Modelinabave

Modeli nabave javnih građevina su organizacijske strukture i načini kako naručitelj iz javnog sektora na-bavlja javnu građevinu. Kod modela nabave uvijek se polazi od javnog naručitelja i njegove uloge u procesu nabave javne građevine posredstvom koje će taj javni naručitelj isporučivati javnu uslugu nakon stavljanja javne građevine u uporabu. U tom smislu razlikuju se dvije skupine modela nabave:

1. Tradicionalni modeli nabave i

2. Alternativni modeli nabave.

Tradicionalni modeli nabave su organizacijske struk-ture u kojima se javni naručitelja (općina, grad, žu-panija, vlada posredstvom ministarstava, javna po-duzeća) nalazi u ulozi investitora. Osnovno obilježje tradicionalnih modela nabave je da javni naručitelj preuzima pretežiti dio rizika projekta. U okviru tradi-cionalnog modela nabave javni naručitelj će, najče-šće, projekt pripremiti (izraditi projektnu dokumen-taciju, prirediti sve izračune, provesti javnu nabavu), ugovoriti, održavati i financirati. Dakle, u okviru tra-dicionalnih modela nabave javni naručitelj nabavlja radove. U tradicionalne modele nabave svrstavaju se:

• B model (Build – model nabave građenja);• DB model (Design-Build – model nabave projekti-

ranja i izgradnje);• DBF model (Design-Build-Finance – model nabave

projektiranja, izgradnje i financiranja) te• Financijski leasing.Alternativni modeli nabave su organizacijske struktu-re koje predstavljaju alternativni pristup tradicional-nom modelu nabave. Osnova alternative proizlazi iz zahtjeva da se pretežiti dio ukupnih rizika javnog pro-jekta prenese na subjekta iz privatnog sektora. Mini-mum rizika koji se prenosi su rizici vezani uz izgradnju i održavanje. U okviru alternativnih modela nabave javni naručitelj obično nabavlja uslugu raspoloživo-sti javne građevine (škole, bolnice, garaže, policijske ili vatrogasne postaje, zatvora, prometnice) posred-stvom koje se isporučuje osnovna javna usluga (od-goj i obrazovanje, liječenje, smještaj vozila, sigurnost, promet) neovisno o tome tko je isporučuje krajnjim korisnicima: javno tijelo ili privatni poduzetnik. U al-ternativne modele nabave ubrajaju se:

• Energetska usluga (ESCO, EPC)• Javno-privatno partnerstvo;

• Pravo građenja;• Koncesija;• Sale and Leaseback te• Joint Venture.

Prva četiri navedena modela uređena su posebnim propisima.

3.2.Modelifinanciranja

Modelima financiranja ne opisuje se način nabave javne građevine već kombinacije različitih izvora fi-nanciranja troškova izgradnje. Izvore financiranja, ovisno o modelu nabave, pribavlja javni naručitelj (kod tradicionalnih modela nabave izuzev DBF mo-dela) ili privatni poduzetnik (kod alternativnih model nabave). Pod kombinacijama izvora financiranja ra-zumiju se različite strukture izvora financiranja troš-kova izgradnje javne građevine kao što su komerci-jalni vlasnički izvori financiranja (equity i quasi equ-ity), komercijalni dužnički izvori financiranja (krediti i dužnički vrijednosni papiri), bespovratni grantovi te financijski instrumenti koje se također mogu po-dijeliti na vlasničke, dužničke te jamstva i garancije. Pod financijskim instrumentima razumiju se vlasnički, dužnički i jamstveni financijski produkti s povoljnijim cijenama i rokovima u odnosu na komercijalne finan-cijske produkte, a uglavnom su im izvori u određe-nim fondovima Europske unije. Davatelj financijskog instrumenta sklon je preuzeti razinu rizika projekta veću od komercijalnih izvora financiranja. Razma-tranje efikasnosti kombiniranja izvora financiranja s modelima nabave osobito je važna upravo za finan-ciranja javnih investicijskih projekata u financijskoj perspektivi Europske unije u razdoblju 2021. – 2027. kada će se veći naglasak staviti na dužničke, vlasničke i jamstvene financijske instrumente dok će se, isto-vremeno, intenzitet primjene bespovratnih grantova smanjiti. Različiti modeli financiranja mogu se primje-njivati kod različitih modela nabave. Primjer kombi-nacije modela financiranja i tradicionalnog modela nabave prikazan je na shemi 2:Shema1:Primjenamodelafinanciranjakodtradicionalnog

modelanabave

Izvor: Autor

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

19


Kod primjene tradicionalnih modela nabave javnom naručitelju je na raspolaganju kombinacija komer-cijalnih dužničkih izvora financiranja, bespovratnog granta te jamstvenih financijskih instrumenata kojeg davatelj financijskog instrumenta daje, obično, ko-mercijalnom kreditoru po nalogu javnog naručitelja. Kombinacija izvora financiranja kod primjene alterna-tivnih modela nabave prikazana je na shemi 3:Shema2:Primjenamodelafinanciranjakodalternativnih

modelanabave

Izvor: Autor

Za razliku od kombiniranja tradicionalnog modela nabave s izvorima financiranja i sufinanciranja, kod primjene alternativnih modela nabave subjektima u projektu stoji na raspolaganju veća mogućnost kom-biniranja. Naime, kod alternativnih modela nabave izvore financiranja, sufinanciranja i garancija mogu pribavljati i javni i privatni sudionik u projektu. Ova-kva šira mogućnost pribavljanja izvora može doprini-jeti postizanju veće vrijednosti za novac.

4.Uključivanjemirovinskihfondovaufinanciranjeobnove

mirovinski fondovi se u financiranje javnih projekata uključuju, obično, posredstvom otkupa vrijednosnih papira: dužničkih (obveznica) ili vlasničkih (dionica). Dakle radi se o multilateralnim instrumentima za razliku od kredita banaka gdje se radi o bilateral-nim. Općenito, ukoliko je kreditni rejting emitenta vrijednosnog papira prihvatljiv fondovima, fondovi kupnjom omogućiti financiranje na dugi rok. Osim prihvatljivog prinosa, osobito je važna zaštita kupca vrijednosnog papira (fonda) od rizika inflacije te pri-mjerena disperzija rizika.

Skrećući pozornost s općeg principa poslovanja fon-dova i njihove sklonosti financiranju, postavljamo si pitanje bi li fondovi bili skloni financiranju javnih projekata obnove i izgradnje javnih zgrada oštećenih u potresu i koji bi bili osnovni okviri da uopće dođe do takve provedbe? Signali mirovinskih fondova o sklonosti dugoročnog financiranja javnih projekata

socijalne i ekonomske infrastrukture u proteklih 5 i više godina uglavnom su pozitivni. Stoga, bilo bi druš-tveno korisno i ekonomski racionalno stručno razmo-triti uvjete fondova za sudjelovanjem u dugoročnom financiranju projekata kao i zakonite načine njihovog uključivanja u projekte, značaj kriterija organizacije projekata obnove čije bi se obveze evidentirale izvan javnog duga, interes investitora i kreditora, admini-strativne kapacitete u provedbi postupka pripreme projekata, zakonske okvire za primjenu alternativnih modela nabave koji jedino mogu omogućiti izvanbi-lančnu evidenciju i slično.

5.Organizacijskashemaudruživanjasubjekatauprojektuobnovejavnihzgradaoštećenihupotresu

u cilju ispunjavanja svih naprijed navedenih kriteri-ja, kako u pogledu statističke evidencije, alokacije i disperzije rizika, uvjeta za uključivanje fondova, pri-mjene suvremenih modela nabave, postizanja dobre vrijednosti za novac te dugoročne ekonomske i finan-cijske održivosti, shema udruživanja subjekata u pro-jektu, za očekivati je, mogla bi biti prilično komplek-sna, ali iz naučenih lekcija sličnih transakcija u svijetu, očito provedivih. Ovdje će se prezentirati jedna od brojnih mogućnosti provedbe. Načelna organizacija subjekata u projektu prikazana je na shemi 3: Shema3:Načelnamogućashemaudruživanjasubjekatau

projektuobnovejavnihzgrada

Izvor: Autor

Da bi se zadovoljili kriteriji izvanbilančne evidencije obveza javnih naručitelja, između ostalog, javni naru-čitelji trebaju rizike izgradnje i održavanja alocirati na subjekta izvan sektora države. U praksi se ispunjenje tog kriterija uglavnom svodi na sklapanje ugovora o projektiranju, izgradnji, financiranju i održavanju (DBFM2) u okviru kojega javni naručitelji prenose ri-zike (primarno) izgradnje (obnove) i održavanja na subjekta iz privatnog sektora (privatnog poduzetnika.

2 Eng. Design-Build-Finance-Maintenance.

20


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Subjekti iz privatnog sektora odabiru se u postupku javne nabave temeljem kojeg odabrani ponuditelji, u svrhu provedbe projekta obnove, osnivaju društvo posebne namjene (privatni izvršitelj) koje se može baviti isključivo aktivnostima vezanim uz sam pro-jekt. Privatni izvršitelj odgovoran je za pribavu izvora financiranja i to vlasničkih (equity) i dužničkih (kredit). Te izvore može prikupiti od komercijalnih banaka i mi-rovinskih fondova. Komercijalne banke mogu direk-tno financirati privatne izvršitelje dugom. Mirovinski fondovi u financiranje se uključuju preko posrednika. Ovdje je posrednik prikazan u formi strukture/orga-nizacije za financiranje koje vlasničke izvore prikuplja prodajom dionica, a dužničke prodajom obveznica. Te vrijednosnice kupuju fondovi. S druge (aktivne) strane novcem prikupljenim od prodaje vrijednosnih papira financiraju privatne izvršitelje i to (manjim) dijelom kupnjom udjela u DPN-ovima, a (većim) di-jelom dugoročnim kreditima. Također, kao kupci vri-jednosnih papira društva za financiranje mogu se po-javiti i komercijalni kreditori.

Kako bi se dodatno disperzirali rizici projekta koji se ponajviše odnose na sposobnost javnih naručitelja u ispunjavanju njihovih ugovorom preuzetih obveza, u projekt je moguće, ukoliko se tako programira za razdoblje 2021.-2027., uključiti i jamstvene financijske instrumente. Radi se o EU financijskim instrumentima temeljem kojega se davatelj financijskog instrumenta obvezuje na namirenje dijela obveze koja proizlazi iz naknade koju javni naručitelj plaća privatnom izvrši-

telju. Ovakav financijski instrument značajno bi utje-cao na provedivost projekta, multiplikaciju učinaka te sklonost svih izvora financiranja da se uključe u pro-jekt. Također, sposobnosti preuzimanja dugoročnih obveza može doprinijeti i bespovratni grant domaćeg i/ili EU davatelja.

6.Zaključakzakonska, tehnička i financijska mogućnost provedbe obnove javnih zgrada oštećenih u potresu na način da se obveze evidentiraju izvan javnog duga postoji. Modeli kojima je moguće postići bolju alokaciju rizi-ka i vrijednost za novac smanjivanjem javnih rashoda postoje. Sklonost izvora financiranja za uključivanje u financiranje postoje. Javni i privatni administrativ-ni kapaciteti za pripremu i nadzor projekta postoje. Spremnost privatnog poduzetništva da se na alterna-tivan način uključi u provedbu obnove postoji. Nasto-janje da se ovakva ili slična organizacijska struktura provede imao bi pozitivne učinke na ustanovljava-nje i daljnji razvoj kulture održavanja javnih zgrada, svijest o ukupnim životnim troškovima i imperativ ustanovljavanja standarda javnih usluga te kontinui-ranog mjerenja i uspoređivanja standarda ugovoren i isporučene javne usluge. Ostaje samo za vidjeti po-stoji li volja javne administracije za otvaranjem javne diskusije o ovakvim rješenjima i je li uopće važno da se postigne učinak provedbe projekta obnove uz isto-vremeno relativno smanjenje javnog duga.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

21


1. UvodHrvatski sabor je na svojoj sjednici 13. prosinca 2019. donio novi Zakon o vatrogastvu2 koji je stupio na sna-gu 1. siječnja 2020. godine. Novi Zakon o vatrogastvu donesen je u svrhu otklanjanja poteškoća koje su pro-izlazile iz primjene prethodnog Zakona o vatrogastvu3 koji je bio na snazi do donošenja novoga Zakona. No-vim Zakonom o vatrogastvu (dalje: Zakon) uređuje se sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj, a osobito uvjeti i način ustrojavanja vatrogasnih tijela i orga-nizacija na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini, njihove obveze u području vatrogastva, osnivanje, način upravljanja i djelovanja vatrogasnih postroj-bi, radnopravni status profesionalnih vatrogasaca i pravni status dobrovoljnih vatrogasaca, vatrogasne intervencije, prava i obveze kod vođenja vatrogasnih intervencija te zaštita na radu pri vatrogasnim inter-vencijama, školovanje, osposobljavanje i usavršava-nje u sustavu vatrogastva, financiranje vatrogastva na svim razinama te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

2.Vatrogasnamreža–novinaufinanciranju

Odredbama Zakona propisana je obveza donošenja vatrogasnih planova. Vatrogasni plan je strateški dokument koji se, sukladno smjernicama Hrvatske vatrogasne zajednice, donosi na državnoj i lokalnoj razini. Odredbama čl. 50. Zakona propisano je da se

2 Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 125/19).3 Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04 – pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10).

vatrogasnim planom razrađuju principi djelovanja vatrogasnih organizacija i vatrogasnih postrojbi u provedbi vatrogasne djelatnosti, upravljanje vatro-gasnim sustavom u slučaju izvanrednih događaja, nesreća i katastrofa, definiraju se odnosi, suradnja i usklađuje planiranje i provođenje vatrogasnih mjera od lokalne do državne razine. Sadržaj i metodologi-ju izrade vatrogasnih planova pravilnikom propisuje glavni vatrogasni zapovjednik. Važno je istaknuti da vatrogasniplanobveznosadrživatrogasnumrežu.

Vatrogasnu mrežu izrađuje i predlaže glavni vatroga-sni zapovjednik, a donosi Vlada Republike Hrvatske (dalje: Vlada). Vatrogasna mreža obuhvaća vatro-gasnepostrojbespodručjaRepublikeHrvatskepo-trebnezaobavljanjevatrogasnedjelatnosti. Namje-ra je da se na temelju vatrogasne mreže osiguraju sredstva iz državnog proračuna za redovno djelova-nje profesionalnih vatrogasnih postrojbi te sredstva za financiranje troškova vatrogastva u onim jedinica-ma lokalne samouprave koje nemaju osnovane pro-fesionalne vatrogasne postrojbe. Odredbama čl. 116. Zakona propisano je da se sredstva za financiranje vatrogasne mreže osiguravaju iz:

• namjenske stope poreza na dohodak sukladno važećim propisima i

• iz sredstava državnog proračuna.

Istim člankom Zakona propisano je da će Vlada ured-bom urediti način i kriterije za financiranje i utvrđiva-nje vatrogasne mreže. Odredbama čl. 120. propisano je da će Vlada navedenu uredbu donijeti u roku od godine dana od stupanja na snagu Zakona te da se do donošenja uredbe ne mogu osnivati javne vatrogasne postrojbe (propisano odredbama čl. 130. Zakona), s time da će se do stupanja na snagu Vladine uredbe primjenjivati čl. 123. Zakona, a to znači decentralizira-

FinanciranjevatrogastvaNevenka Brkić *

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sre-dišnjih tijela državne uprave1, od 1. siječnja 2020., ustrojen je središnji državni ured nadležan za vatroga-stvo pod nazivom Hrvatska vatrogasna zajednica. Zadaća Hrvatske vatrogasne zajednice, kao središnjeg državnog ureda za vatrogastvo, je da uspostavi nadležnost nad vatrogasnim organizacijama u operativnom i provedbenom smislu. Do 1. siječnja 2020. nadležnosti vezano na vatrogastvo su bile podijeljene između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatske vatrogasne zajednice, a zbog dvojne nadležnosti bilo je otežano donošenje podzakonskih propisa i rad vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Često su stajališta Hrvatske vatrogasne zajednice i Državne uprave za zaštitu i spašavanje (po nekim pitanji-ma) bila različita, a zbog dvojne nadležnosti u proteklom razdoblju, povlačenje sredstava iz Europske unije za potrebe vatrogastva bilo je, po mišljenju predlagatelja novoga Zakona o vatrogastvu, nezadovoljavajuće.

* Nevenka Brkić, dipl.oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 116/18).2 Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 125/19).3 Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04 – pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10).

22


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

no financiranje rashoda za zaposlene te materijalnih i financijskih rashoda javnih vatrogasnih postrojbi op-ćina, gradova i Grada Zagreba.

3.Decentraliziranofinanciranje

3.1Javnevatrogasnepostrojbe

Odredbama čl.123.Zakona propisano je da se sred-stva za financiranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti javnih vatrogasnih postrojbi općina, gradova i Grada Zagreba osiguravaju u proračunima jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, a u državnom proračunu se osiguravaju nedostajuća sredstva u proračunima jedinica lokalne samoupra-ve i Grada Zagreba za financiranje decentraliziranih funkcija javnih vatrogasnih postrojbi i to do iznosa bilančnih prava utvrđenih odlukom Vlade o minimal-nim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje rashoda za zaposlene te materijalnih i financijskih rashoda javnih vatrogasnih postrojbi u jedinicama lokalne samouprave i u Gradu Zagrebu. Vlada, na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice i sukladno pozitivnim propisima, donosi odluku o mi-nimalnim financijskim standardima, kriterijima i mje-rilima za decentralizirano financiranje navedenih ras-hoda za svaku proračunsku godinu. Decentralizirano financiranje rashoda za zaposlene te materijalnih i financijskih rashoda javnih vatrogasnih postrojbi pro-vodit će se do donošenja uredbe o načinu i kriterijima za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže koja je propisana čl.116. st. 4. Zakona.

Osnivanje javne vatrogasne postrojbe propisano je čl. 31. Zakona. Javnu vatrogasnu postrojbu, sukladno vatrogasnom planu grada, područja odnosno općine osniva jedinica lokalne samouprava na temelju odlu-ke predstavničkog tijela, sukladno odredbama zako-na koji uređuje osnivanje i djelovanje ustanova, kao neprofitnu pravnu osobu. Javnavatrogasnapostroj-baproračunskijekorisniksvogosnivača.Dvije i više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati javnu vatrogasnu postrojbu kao tijelo za vatrogastvo na po-dručju jedinica lokalne samouprave koje su osnivači, ako zadovoljava propisane uvjete za obavljanje vatro-gasne intervencije što se utvrđuje vatrogasnim pla-nom županije, grada, područja odnosno općine te za-jedničkom procjenom ugroženosti od požara. Javnu vatrogasnu postrojbu može osnovati i više jedinica lo-kalne samouprave odlukom o osnivanju predstavnič-kih tijela, a sporazumom na temelju odluka utvrđuju se međusobna prava i obveze sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i djelovanje ustanova i odredbama ovoga Zakona te istodobno mogu os-novati i područnu vatrogasnu zajednicu. Na prijedlog predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za

osnivanje javne vatrogasne postrojbe suglasnost daje glavni vatrogasni zapovjednik ako je osnivač osigurao financijska sredstva, vatrogasnu tehniku s prostorom za smještaj i za rad te predviđen broj profesional-nih vatrogasaca prema vatrogasnom planu županije te izrađenoj procjeni ugroženosti. Nakon ispunjenja navedenih uvjeta osnivač, odnosno osnivači imenuju privremenog zapovjednika javne vatrogasne postroj-be, koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada javne vatrogasne postroj-be, a osobito osigurati dozvole potrebne za početak rada.

Odredbama čl. 32. Zakona propisano je da javnomvatrogasnompostrojbomupravljavatrogasnovije-će, a čiji članovi se biraju na mandat od pet godina. Vatrogasno vijeće obavlja poslove utvrđene Zako-nom, aktom o osnivanju i statutom. Unutarnje ustroj-stvo javne vatrogasne postrojbe uređuje se statutom i aktom o osnivanju javne vatrogasne postrojbe, a su-kladno ovom Zakonu te podzakonskim aktima. Vatro-gasno vijeće javnih vatrogasnih postrojbi koje imaju sjedište u županijskim sjedištima, odnosno najveća postrojba u jedinici područne (regionalne) samoupra-ve broji pet članova, a čine ga predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice, predstavnik vatrogasne zajed-nice županije, predstavnik vatrogasne zajednice gra-da, područja odnosno općine, predstavnik radnika i predstavnik osnivača, svi s jednakim pravom glasa. Vatrogasno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba broji pet članova, a čine ga predstavnik Hr-vatske vatrogasne zajednice, dva predstavnika Vatro-gasne zajednice Grada Zagreba, predstavnik osnivača i predstavnik radnika, svi s jednakim pravom glasa. Sastav vatrogasnih vijeća ostalih javnih vatrogasnih postrojbi broji tri člana, i to predstavnik vatrogasne zajednice županije, predstavnik radnika i predstavnik osnivača, svi s jednakim pravom glasa. Način rada i odlučivanja vatrogasnog vijeća utvrđuje se statutom. Javnu vatrogasnu postrojbu predstavlja i zastupazapovjednik javne vatrogasne postrojbe te podu-zima sve pravne radnje u ime i za račun vatrogasne postrojbe. Zapovjednik javne vatrogasne postrojbe zastupa javnu vatrogasnu postrojbu u svim postup-cima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, or-ganizira i vodi rad i poslovanje vatrogasne postrojbe. Zapovjednik je odgovoran za zakonitost, operativnost i stručnost rada javne vatrogasne postrojbe (čl. 33.Zakona).

Sukladno odredbama čl. 34. Zakona zapovjednika javne vatrogasne postrojbe, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika, imenuje i ra-zrješava općinski načelnik odnosno gradonačelnik

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

23


odnosno odlukom o osnivanju zajedničke javne va-trogasne postrojbe utvrđeni čelnik jedinice lokalne samouprave, na mandat od pet godina na temelju javnog natječaja. Zapovjednika javne vatrogasne po-strojbe Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost glav-nog vatrogasnog zapovjednika imenuje i razrješava gradonačelnik Grada Zagreba na mandat od pet godi-na na temelju javnog natječaja. Zamjenika i pomoćni-ke zapovjednika javne vatrogasne postrojbe imenuje i razrješava zapovjednik.

DecentraliziranofinanciranjerashodaJVPu2020.godini

Minimalni financijski standardi za decentralizirano financiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi utvrđuju se odlukom o minimalnim financijskim stan-dardima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi za svaku proračunsku godinu. Odluka o mi-nimalnim financijskim standardima za obavljanje dje-latnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2020. godini objavljena je u Narodnim novinama br. 128/19. Mi-nimalni financijski standardi za 2020. godinu iznose 341.484.990,00 kuna, a koriste se za:

• rashode za zaposlene u javnim vatrogasnim po-strojbama, materijalne rashode i

• financijske rashode.

Struktura sredstava koja su planirana navedenom Odlukom je sljedeća:

• najviše 90% sredstava koristi se za rashode zazaposlene (plaće, ostali rashodi za zaposlene i doprinosi na plaće), a

• minimalno 10% sredstava koristi se za materi-jalne i financijske rashode [naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, ras-hodi za usluge (usluge telefona, pošte i prijevo-za, tekućeg i investicijskog održavanja, promidž-be i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, obvezni i preventivni zdravstveni pregledi i računalne usluge), ostali nespomenu-ti rashodi (premije osiguranja) i ostali financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog pro-meta, zatezne kamate)].

Nositelji decentralizirane funkcije vatrogastva i zapo-slenici javnih vatrogasnih postrojbi često se pozivaju na odredbe članka 44. i članka 108. Kolektivnog ugo-vora za državne službenike i namještenike potražuju-ći isplatu regresa iz državnog proračuna za godišnji odmor zaposlenika u javnim vatrogasnim postrojba-ma, smatrajući da su sredstva za isplatu regresa za godišnji odmor zaposlenika u javnim vatrogasnim

postrojbama planirana/osigurana u državnom prora-čunu4. Odlukom o minimalnim financijskim standar-dima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih po-strojbi propisano je da su osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi dužni 90% sredstava utrošiti za plaće, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plaće, a Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu5 propisano je da ostale rashode za zaposlene (podskupina računa 312) čine sljedeći rashodi: 31211 Bonus za uspješan rad, 31212 Nagra-de, 31213 Darovi, 31214 Otpremnine, 31215 Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj, 31216 Regres za godišnji odmor te 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene. Na temelju odluke o minimalnim finan-cijskim standardima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi za određenu proračunsku go-dini (kojom Vlada utvrđuje ukupan iznos sredstva za financiranje decentraliziranih rashoda javnih vatroga-snih postrojbi) javne vatrogasne postrojbe sudužne u svojim financijskim planovimaplaniratisredstvazaregreszagodišnjiodmorsvojihzaposlenika, a njiho-vi osnivači i suosnivači u svojim proračunima.

Osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi dužni su ukupna sredstva za financiranje minimalnih financijskih standarda za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi planirati u svojim proračunima za financiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi čiji su osnivači, odnosno suosnivači. Osnivači i suo-snivači javnih vatrogasnih postrojbi dužni su uskladi-ti dinamiku financiranja decentraliziranih rashoda s dinamikom ostvarivanja prihoda iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i sredstava s pozicije pomoći

4 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 112/17, 12/18, 2/19 i 119/19).

Člankom 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je:

„(1) Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

(2) O visini regresa će ugovorne strane za svaku sljedeću kalen-darsku godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonom-ske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru.

(3) Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga članka ne potpiše do do-nošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.“

Člankom 108. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je:

„Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će se odredbe ovoga Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osigu-ravaju u državnom proračunu.“

5 Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14, 115/15, 87/16, 3/18 i 126/19)

24


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

izravnanja. Sukladno odredbama Zakona o financi-ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave6, osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi prihode za financiranje decentralizirane funkcije vatrogastva ostvaruju iz dodatnog udjela u porezu na dohodak po stopi od 1,0% i pomoći izrav-nanja. Ako osnivači i suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvare sredstva potrebna za financiranje rashoda za obavljanje svoje djelatnosti, razliku do ukupnoga minimalnog financijskog standarda ostvaruju iz Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. go-dinu s pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije koja je planirana na razdjelu 039 Hrvatska vatroga-sna zajednica, A863023 Dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva, u iznosu od 231.030.302,00 kuna. Ostvarivanje prihoda za izvr-šavanje decentralizirane funkcije vatrogastva prati Hrvatska vatrogasna zajednica na temelju mjesečnih izvještaja o ostvarenim prihodima iz dodatnog udje-la u porezu na dohodak koje dostavlja Ministarstvo financija, a kontrolu izvršavanja rashoda obavlja Hr-vatska vatrogasna zajednica.

Broj javnih vatrogasnih postrojbi te broj osnivača i suosnivača javnih vatrogasnih postrojbi u 2020. godini

Temeljem odredaba Zakona o vatrogastvu koji je bio na snazi do 31. prosinca 2019.7 i sukladno svojim planovima zaštite od požara, koje donose temeljem Zakona o zaštiti od požara8, predstavničko tijelo jedi-nice lokalne samouprave svojom odlukom osnivalo je javnu vatrogasnu postrojbu kao javnu ustanovu jedi-nice lokalne samouprave. Odlukom o osnivanju javne vatrogasne postrojbe predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave utvrđivalo je poslove i broj pro-fesionalnih, odnosno dobrovoljnih vatrogasaca javne vatrogasne postrojbe, sukladno planovima zaštite od požara i, navedenim Zakonom o vatrogastvu, pro-pisanim mjerilima. Iz tablice 1. vidljivo je da u 2020. godini ima 76 osnivača javnih vatrogasnih postrojbi, a ako se tom broju pribroji 101 suosnivač, tada ima 177 jedinica lokalne samouprave koje su osnivači ili suosnivači javne vatrogasne postrojbe u 2020. godini.

6 Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave (Nar. nov., br. 127/17).7 Zakon o vatrogastvu (Nar. nov., br. 106/99, 117/01, 36/02 – Od-luka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/03, 174/04, 38/09 i 80/10).8 Zakon o zaštiti od požara (Nar. nov., br. 92/10).

Tablica1:Brojosnivačaisuosnivačajavnihvatrogasnihpo-strojbiu2020.godini

OsnivačiisuosnivačiJavnevatrogasnepostrojbe

Brojosnivača

Brojsuosnivača Ukupno

OPĆINE 7 89 96

GRADOVI 68 12 80

GRADZAGREB 1 - 1

Ukupno 76 101 177

Izvor: Odluka o minimalnim financijskim standardima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2020. godini

U slučaju kada više jedinica lokalne samouprave osnuje javnu vatrogasnu postrojbu, prihodi koju osni-vači i suosnivači ostvaruju temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak, uplaćuju se na račun proraču-na jedinice lokalne samouprave s najvećim osnivač-kim udjelom najkasnije do 15. u mjesecu. U slučaje-vima kada sredstva ostvarena iz udjela u porezu na dohodak nisu dostatna, sredstva pomoći izravnanja doznačuju se također jedinici lokalne samouprave s najvećim osnivačkim udjelom i to do iznosa ukupnih bilančnih prava. Osnivači i suosnivači javnih vatroga-snih postrojbi dužni su sredstva utvrđena u Odluci o minimalnim financijskim standardima za obavljanje djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2020. godi-ni koristiti za namjenu utvrđenu u navedenoj Odluci.

4.Financiranjevatrogastvaizsredstavaproračuna

Odredbama čl. 110. novoga Zakona propisano je slje-deće:

„(1) Sredstva za financiranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i va-trogasnih zajednica te za opremanje njezinih člani-ca, osim članica iz stavka 7. ovoga članka9, osigura-vaju se u proračunu općine, grada i Grada Zagreba čije područje pokrivaju.

(2) Sredstva za financiranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunima županija od-nosno Grada Zagreba.

Odredbama čl. 111. st. 1. Zakona propisano je slje-deće:

„Sredstva za financiranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti sukladno odredbama članka 110. stavaka

9 St. 7. čl. 110. Zakona propisano je sljedeće: „Sredstva za financi-ranje redovite djelatnosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu osigurava osnivač, sukladno planu zaštite od požara i svojim općim aktima.“.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

25


1. i 2. Zakona osiguravaju gradovi, općine, županije i Grad Zagreb iz vlastitih proračuna.“

Ono što može izazvati dvojbe kod izračuna visine iz-dvajanja sredstava za financiranje vatrogasne djelat-nosti i aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica te za opremanje njezinih člani-ca iz vlastitih proračuna je:

1. utvrđivanje visine postotka10 koji se primjenjuje na osnovicu i

2. utvrđivanje osnovice za izračun sredstava iz vlasti-tog proračuna11.

4.1.Utvrđivanjevisinepostotkakojiseprimjenjujenaosnovicu

Utvrđivanjevisinepostotka, kojiseprimjenjujenaosnovicu za izračun sredstava koje gradovi, općine ili županije moraju izdvojiti iz prihoda proračuna za poslove vatrogastva, utvrđuju se prema sljedećim mjerilima, a najmanje:

1. grad, općina ili županija s proračunom do 5.000.000,00 kuna izdvaja 5% sredstava iz prihoda proračuna (osnovice), a svakim povećanjem prora-čuna za 1.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1% do 25.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti prihoda proračuna,

2. grad, općina ili županija s proračunom od 25.000,000,00 kuna izdvaja 3% iz prihoda proraču-na (osnovice), a svakim povećanjem proračuna za 2.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1% do 45.000.000,000 kuna ukupne vrijednosti priho-da proračuna,

3. grad, općina ili županija s proračunom od 45.000.000,00 kuna izdvaja 2% sredstava iz pri-hoda proračuna (osnovice), a svakim povećanjem proračuna za 10.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1%, s tim da smanjenje ne može biti manje od 1% ukupnih proračunskih sredstava, gra-da, općine ili županije, a Grad Zagreb izdvaja 0,35% iz proračuna Grada Zagreba.

4.2.Utvrđivanjeosnovicezaizračunsredstavaizvlastitogproračuna

Nakon utvrđenog postotka, koji se primjenjuje za izračun sredstava za navedenu namjenu, određuje se iznos„osnoviceza izračunsredstava izvlastitogproračuna”, odnosno osnovica na koju se primje-njujeutvrđenipostotak, uz poštivanje ostalih uvje-ta propisanih Zakonom. Zakonom je propisano da osnovicuzaizračunsredstavaizvlastitogproračunačine nenamjenski prihodi proračuna grada, općine,

10 Propisano čl. 111. st. 3. Zakona o vatrogastvu.11 Propisano čl. 111. st. 2. Zakona o vatrogastvu.

županije, odnosno Grada Zagrebaostvareniugodi-nikojaprethodigodini izradeproračuna, a koju će naputkom utvrditi glavni vatrogasni zapovjednik uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija. Kod utvrđivanja osnovice (nenamjenskih prihoda) za izračun sredstava iz vlastitog proračuna, važnojedaseunjuuključesamooniizvori,odno-snoprihodičijanamjenanijevećpropisananekimdrugimzakonskimpropisima, a to su sljedeće pod-skupine računa:

• 611 Porez i prirez na dohodak umanjeni za do-datni udio u porezu na dohodak za decentralizi-rane funkcije,

• 613 Porezi na imovinu, • 614 Porezi na robu i usluge, • 616 Ostali prihodi od poreza, • 641 Prihodi od financijske imovine umanjeni za

6415 Prihode od pozitivnih tečajnih razlika i ra-zlika zbog primjene valutne klauzule,

• 643 Prihodi od kamata na dane zajmove, • 681 Kazne i upravne mjere i • 683 Ostali prihodi.

Osim dvojbe oko utvrđivanja „visine postotka koji se primjenjuje na osnovicu“ i utvrđivanja „osnovice za izračun sredstava iz vlastitog proračuna“, ono što gra-dove, općine, odnosno županije kod primjene Zakona može dovesti također u dvojbu je pojam „ukupne vri-jednosti proračuna“. Ministarstvo financija je neko-liko puta davalo tumačenja za prethodni Zakon, koja vrijede i za novi Zakon, a to je da se postotak, koji gra-dovi, općine, županije, odnosno Grad Zagreb primje-njuju za izračun sredstava za financiranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih dru-štava i vatrogasnih zajednica te za opremanje njezinih članica, određujetemeljemukupnevrijednostipro-računa. Međutim, za razliku od prethodnog Zakona kada se utvrđeni postotak primjenjivao na proračun tekuće proračunske godine, novimZakonomjepro-pisanodasepostotakzaizračunsredstava za finan-ciranje vatrogasne djelatnosti i aktivnosti dobrovolj-nih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica te za opremanje njezinih članica primjenjuje na prihodeproračunakojisuostvareniugodinikojaprethodigodini izradeproračuna. Kod utvrđivanja koji će se postotak primijeniti za izračun sredstava za financi-ranje vatrogastva koja gradovi, općine i županije mo-raju izdovoljiti iz prihoda proračuna, koji su ostvareni u godini koja prethodi godini izrade proračuna, ne is-ključuju se izvori financiranja koje su jedinice ostvari-le iz sredstava pomoći drugih razina, donacija i drugih namjenskih izvora, za razliku od utvrđivanja osnovice na koju se taj postotak primjenjuje.

26


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Primjer izračuna sredstava koje Grad X mora izdvo-jiti iz prihoda vlastitog proračuna koji su ostvareni u godini koja prethodi godini izrade proračuna

1)Utvrđivanjevisinepostotkakojiseprimjenjujenaosnovicu

Pod pretpostavkom da ukupna vrijednost proračuna Grada X iznosi 33.000.000,00 kuna, a budući da pre-ma čl. 111. st. 3. t. 2. Zakona, grad, općina ili županija s proračunom od 25.000,000,00 kuna iz proračuna izdvaja 3% sredstava iz osnovice te da se svakim po-većanjem proračuna za 2.000.000,00 kuna izdvajanje smanjuje za 0,1% do iznosa od 45.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti prihoda proračuna, postotakkojijepotrebnoprimijenitinaosnovicu za izračun sred-stava koje Grad X mora izdvojiti iz prihoda proračuna koji su ostvareni u godini koja prethodi godini izrade proračuna je2,6%.

2)Utvrđivanjeosnovice zaizračunsredstavaizvla-stitogproračuna

Nakon što je utvrđen postotak, određuje se iznos osnovice za izračun sredstava iz vlastitog proračuna na koju se taj postotak primjenjuje. Pretpostavimo da se zbrajanjem prihoda proračuna, čija namjenanije već propisana drugim zakonskim propisima,dobije iznos osnovice od 19.000.000,00 kuna. Primje-nom postotka od 2,6% na osnovicu od 19.000.000, 00 kuna utvrđuje se iznos od 494.000,00 kuna koji je Grad X dužan izdvojiti za financiranje vatrogasne dje-latnosti i aktivnosti na svom području.

5.Drugiizvorifinanciranjavatrogastva

Financiranjevatrogastvaizpremijeosiguranjaodpožara

Društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara koja se uplaćuju u iznosu od 30% na račun Hrvatske vatrogasne zajedni-ce, 30% na poseban račun županijske vatrogasne za-jednice, odnosno Grada Zagreba na području na ko-jem se nalazi osigurana imovina i 40% na račun vatro-gasne zajednice općine odnosno grada na području na kojem se nalazi osigurana imovina. Sredstva koja društva za osiguranje izdvajaju za vatrogastvo, vode se izdvojeno, a koriste se za provedbu vatrogasne djelatnosti i aktivnosti javnih vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih društava, vatrogasnih za-jednica općina, gradova, županija i Grada Zagreba, prema mjerilima koja utvrdi Vatrogasni stožer Hrvat-ske vatrogasne zajednice (čl. 112.).

Financiranjevatrogastvaiznaknadezakorištenjeopćekorisnihfunkcijašuma

Sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma osi-guravaju se za potrebe vatrogasne djelatnosti u skla-

du s posebnim propisom kojim se uređuje područ-je šumarstva u iznosu od minimalno 20%. Sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma koriste se za poslove obavljanja vatrogasne djelatnosti i to za ak-tivnosti opremanja i aktivnosti osposobljavanja. Pra-vo na sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma ostvaruju vatrogasne organizacije prema stupnju nji-hove opremljenosti, površini šuma i šumskih zemlji-šta i stupnju ugroženosti od požara za područje nad kojim provode vatrogasnu djelatnost, koje utvrđuje Vatrogasni Stožer Hrvatske vatrogasne zajednice (čl. 113.).

Financiranjevatrogastvaizsredstavaostvarenihvlastitomdjelatnošću

Sredstva koja profesionalne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajedni-ce ostvare vlastitom djelatnošću mogu se koristiti za provedbu vatrogasne djelatnosti i aktivnosti (čl. 117.). Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice samostalno i slobodno raspolažu sredstvima koja ostvare prilozima pravnih i fizičkih osoba (čl. 114. st. 2. Zakona).

6.Doznakasredstava,obvezeiodgovornostidionika

Sredstva koja grad, općina ili županija, odnosno Grad Zagreb osigurava za vatrogastvo, sukladno odred-bama Zakona, doznačuju se vatrogasnoj zajednici grada, područja, općine ili županije, odnosno Grada Zagreba ili dobrovoljnim vatrogasnim društvima na svojem području gdje nema vatrogasne zajednice, i to najmanje u dvanaestinama najkasnije do 15. umjesecuzatekućimjesec.Ako na području grada ili općine nema osnovanog dobrovoljnog vatrogasnog društva ili javne vatrogasne postrojbe, grad ili općina doznačuju sredstva utvrđena Zakonom vatrogasnoj zajednici županije.

Akofinancijskasredstva koja gradovi, općine, župa-nije i Grad Zagreb izdvajaju na temelju ovoga članka nisu dovoljna za provedbu vatrogasne djelatnosti i aktivnosti, sukladno vatrogasnom planu i planu zašti-te od požara, predstavničkotijelo grada, općine, žu-panije i Grada Zagreba moraodlukompovećatiiznosfinancijskihsredstava.Čelnikgrada, općine, županije i Grada Zagreb odgovoran je za financiranje vatroga-sne djelatnosti i aktivnosti na svom području.

Vatrogasne zajednice grada, općine, županije i Grada Zagreba te javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva dužna su dostaviti godišnje iz-vješćeoutroškufinancijskihsredstavatijelukojeihfinancira prema odredbama ovoga Zakona, a najka-snije u roku od 60 dana od isteka kalendarske godine.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

27


Financiranjeizbornepromidžbe–obvezneevidencijeiizvješćaMladenka Karačić *

Temeljem Ustava Republike Hrvatske1 i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor2 Predsjednik Repu-blike Hrvatske 20. svibnja 2020. donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor3. Odlu-kom je utvrđeno da se izbori održavaju u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj, a u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u subotu, 4. srpnja 2020. godine i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine. Sudionici na ovim izborima, a time i obveznici primjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma4 (dalje u tekstu: Zakon) u dijelu koji uređuje izbornu promidžbu su: političke stranke, neovisne liste odnosno liste grupe birača i kandidati za zastupnike u Hrvatski sabor. Zakon uređuje način financiranja izborne promidžbe te osigurava transparen-tnost i kontrolu prikupljanja i trošenja financijskih sredstava, o čemu pišemo u nastavku.

1 NN, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda RH2 NN, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 i 98/193 NN, br. 62/204 NN, br. 29/19 i 98/19

1.Posebanračunzafinanciranjetroškovaizbornepromidžbe

Za financiranje izborne promidžbe političke stranke, osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista i kan-didati dužni su otvoriti poseban račun najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije šest mje-seci prije roka predviđenog za održavanje izbora. O otvaranju posebnog računa s podacima o tom računu dužni su u roku od tri dana od dana njegovog otva-ranja dostaviti pisanu obavijest Državnom izbornom povjerenstvu, koje im nakon primitka Zahtjeva za dodjelu korisničkog imena i lozinke za ulazak u infor-macijski sustav izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav u koji će zatim unositi propisane evidencije i izvješća. Ako dvije ili više političkih stranaka predlože zajedničku listu, poseban račun za financiranje izbor-ne promidžbe otvara jedna od tih političkih stranaka sukladno međusobnom sporazumu koji treba dosta-viti Državnom izbornom povjerenstvu. Za liste grupe birača poseban račun otvara nositelj liste.

Na taj poseban račun mogu se prikupljati isključivo donacije za financiranje izborne promidžbe te vlasti-ta sredstva koja političke stranke, liste grupe birača i kandidati namjeravaju utrošiti za izbornu promidž-bu. Ako ostvare pravo na naknadu troškova izborne

promidžbe iz proračuna, naknada će se na taj račun isplatiti u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva o nadzoru poštiva-nja odredbi Zakona koje se odnose na izbornu pro-midžbu.

Političke stranke, kandidati i nositelji lista grupe bira-ča dužni su dovršiti sve transakcije na posebnom ra-čunu za financiranje izborne promidžbe i zatvoriti ga najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za ispla-tu naknade troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno najkasnije u roku od 135 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Ako do dana zatvaranja, a nakon završetka svih tran-sakcija, na posebnom računu za financiranje troškova izborne promidžbe političke stranke preostanu neu-trošena sredstva (vlastita sredstva koja je na pose-ban račun uplatila politička stranka, donacije i sred-stva naknade troškova izborne promidžbe), politička stranka dužna ih je uplatiti na središnji račun poli-tičke stranke odnosno na središnje račune političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu u omjeru prema međusobnom sporazumu, a navedena uplata ne smatra se donacijom. Ako sporazum nije zaključen ili ako navedeno pitanje nije uređeno sporazumom, sredstva se uplaćuju na središnji račun one političke stranke koja je otvorila poseban račun za financiranje izborne promidžbe.

Ako do dana zatvaranja na posebnom računu za fi-nanciranje troškova izborne promidžbe neovisnih lista odnosno lista grupe birača i kandidata nakon završetka svih transakcija, preostanu neutrošena sredstva (vlastita sredstva, donacije i sredstva nakna-

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.1 NN, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda RH2 NN, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 i 98/193 NN, br. 62/20.4 NN, br. 29/19 i 98/19

28


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

de troškova izborne promidžbe), osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista gru-pe birača i kandidati dužni su preostali iznos vlastitih sredstava vratiti uplatiocima vlastitih sredstava raz-mjerno uplaćenom iznosu. Preostali iznos donacija i sredstava naknade troškova izborne promidžbe:

• kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih ma-njina, koje je kandidirala politička stranka, dužni su uplatiti na središnji račun političke stranke koja ih je kandidirala

• osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista od-nosno nositelji lista grupe birača koje su dobile za-stupnika u Hrvatskom saboru dužne su uplatiti u jednakim dijelovima na posebne račune za redovi-to godišnje financiranje nezavisnih zastupnika koji su izabrani s tih lista

• osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista od-nosno nositelji lista grupe birača koje nisu dobile zastupnika u Hrvatskom saboru, kandidati za za-stupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, mogu preostala neutrošena sredstva sa svojih po-sebnih računa za financiranje izborne promidžbe donirati za opće društvene potrebe, a ako sredstva nisu donirana, vraćaju se uplatiocima razmjerno uplaćenom iznosu.

Uplata preostalih neutrošenih sredstava s posebnog računa za financiranje izborne promidžbe na središnji račun političke stranke odnosno na posebne račune za redovito godišnje financiranje nezavisnih zastupni-ka ne smatra se donacijom.

Ako ne podnesu kandidaturu, odnosno u slučaju ne-pravodobnosti, nepravovaljanosti ili odustajanja od kandidature, osobe koje su otvorile poseban račun moraju neutrošena sredstva vratiti uplatiteljima, raz-mjerno uplaćenom iznosu ili donirati za opće druš-tvene potrebe. Zatim, u roku od osam dana od dana zatvaranja posebnog računa za financiranje izborne promidžbe trebaju dostaviti Državnom izbornom po-vjerenstvu potvrdu banke o zatvaranju posebnog ra-čuna. Nadalje, s danom zatvaranja posebnog računa dužne su sastaviti financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe te ga dostaviti Državnom izbor-nom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja u roku od 20 dana od dana objave zbirnih lista pravovaljano predloženih kandidatura. Kako su liste objavljene 18. lipnja, znači da je u ovom slučaju rok za dostavu financijskog izvještaja 8. srpnja 2020.

Banke kod kojih su otvoreni posebni računi za finan-ciranje izborne promidžbe dužne su izvijestiti Držav-no izborno povjerenstvo o otvaranju i zatvaranju posebnog računa za financiranje izborne promidžbe.

Na zahtjev Državnog izbornog povjerenstva dužne su dostaviti sve tražene podatke o transakcijama na po-sebnom računu.

Sredstva s posebnih računa za financiranje izborne promidžbe izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe za napla-tu troškova izborne promidžbe.

2.Izvorisredstavazafinanciranjeizbornepromidžbe

Izbornu promidžbu političke stranke, neovisne liste odnosno liste grupe birača i kandidati za zastupnike u Hrvatski sabor (dalje u tekstu: izborni sudionici) mogu financirati iz vlastitih sredstava te iz donacija, a Zako-nom su utvrđeni način i uvjeti pod kojima navedeni imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Zakon zabranjuje za financiranje izborne promidžbe korištenje sredstava Državnog proračuna ili prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koja kandidati, kao dužnosnici Republike Hrvatske ili ovlašteni lokalni dužnosnici, koriste u obavljanju svojih dužnosti. Također je zabranjeno ko-rištenje uredskih prostorija, službenih vozila i uredske opreme državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim osobama na koje se odnose posebni propisi o štićenim osobama.

2.1.Financiranjeizbornepromidžbeizvlastitihizvora

Izborni sudionici vlastita sredstva koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu moraju uplatiti na po-seban račun za financiranje izborne promidžbe i to do dana zatvaranja tog računa.

Vlastita sredstva su:

• sredstva koja politička stranka sa svojeg središnjeg računa uplati na svoj poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe odnosno na poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe kandidata kojeg je predložila

• sredstva koja politička stranka sa svojeg središnjeg računa uplati na poseban račun koji je za financi-ranje troškova izborne promidžbe otvorila jedna od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu

• osobna sredstva fizičkih osoba kandidata na neovi-snoj listi odnosno na listi grupe birača

• osobna sredstva fizičkih osoba, kandidata za za-stupnike pripadnika nacionalnih manjina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina i za-mjenika tih kandidata koji se kandidiraju zajedno s njima.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

29


Vlastitim sredstvima izbornih sudionika smatraju se i prihodi od kamata na oročena sredstva i depozite po viđenju na posebnom računu za financiranje troškova izborne promidžbe.

2.2.Financiranjeizbornepromidžbeizdonacija

Izbornim sudionicima u svrhu financiranja njihove iz-borne promidžbe fizičke i pravne osobe mogu doni-rati novac ili proizvode odnosno pružati usluge bez naknade. Donacije u novcu prikupljaju se isključivo na poseban račun.

Sredstava koja politička stranka uplaćuje na poseban račun kandidata kojeg je predložila, kao i donacije u obliku proizvoda i usluga koje osigurava politič-ka stranka koja je predložila kandidata ne podliježu odredbama Zakona o ograničenju iznosa donacije, roka prikupljanja donacija te zabrani financiranja od političkih stranaka kao neprofitnih organizacija. Zako-nom je propisano da se sredstva koja politička stran-ka uplati kandidatu za financiranje izborne promidžbe i sredstva koja kandidat uplati političkoj stranci nakon izborne promidžbe smatraju prihodima od povezanih neprofitnih organizacija.

Ako donacije daju u obliku proizvoda ili usluga, fizičke i pravne osobe dužne su izdati potvrdu koja glasi na političku stranku, na neovisnu listu odnosno listu gru-pe birača ili kandidata i na kojoj treba biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge. Do-brovoljni rad volontera ne smatra se donacijom.

Za donacije u vrijednosti većoj od 5.000,00 kuna da-vatelj i primatelj donacije moraju zaključiti ugovor. Fi-zičke i pravne osobe koje daju donacije dužne su pri-matelju donacije dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obve-za prema državnom proračunu odnosno proračunu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili zaposlenicima. Ako ne žele zadržati donacije koje su fizičke ili pravne osobe uplatile na poseban račun i za koje nije zaključen ugovor, izborni sudionici primljena sredstva trebaju uplatiti u državni proračun, najka-snije u roku od osam dana od dana njihove uplate. Donacije u vrijednosti većoj od 5.000,00 kuna, za koje nije zaključen ugovor, potrebno je prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu te iznos vrijednosti takve do-nacije uplatiti u korist državnog proračuna, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.

Zakonom je propisano da za financiranje troškova izborne promidžbe na izborima za zastupnike u Hr-vatski sabor fizička osoba ne smije donirati više od 30.000,00 kuna, a pravna osoba više od 200.000,00 kuna:

• pojedinoj političkoj stranci, pojedinoj neovisnoj li-sti te pojedinom kandidatu za zastupnika pripadni-

ka nacionalnih manjina kojeg su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina,

• političkoj stranci koja je na temelju međusobnog sporazuma otvorila poseban račun u ime zajednič-ke liste.

Vrijednosti donacija koje prelaze utvrđene iznose po-trebno je prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu te uplatiti u korist državnog proračuna, najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate.

Donacije se mogu prikupljati najkasnije do završetka izborne promidžbe. Donacije primljene nakon zavr-šetka izborne promidžbe treba odmah prijaviti Držav-nom izbornom povjerenstvu, a donaciju vratiti dona-toru najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka donacije, a ako povrat nije moguć ili je donacija iz ne-dopuštenog izvora1, iznos vrijednosti takve donacije potrebno je u istom roku uplatiti u državni proračun.

U svim navedenim slučajevima sredstva se uplaćuju na račun državnog proračuna IBAN HR1210010051863000160, s modelom HR68 i pozi-vom na broj 7692-OIB političke stranke, osobe ovla-štene za zastupanje neovisne liste odnosno nositelja liste grupe birača odnosno kandidata.

2.3.Naknadatroškovaizbornepromidžbeizdržavnogproračuna

Zakon određuje pravo, uvjete i način na koji se ispla-ćuje naknada troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna kao i rok u kojem se isplaćuje ta naknada2.

Vlada je Odlukom o visini naknade troškova izbor-ne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor3 odredila visinu naknade troškova izborne promidžbe koja će se isplatiti iz državnog proračuna.

• Pravo na naknadu u iznosu od 135.000,00 kuna po osvojenom zastupničkom mjestu prema konačnim rezultatima izbora imaju:

• političke stranke i neovisne liste koje na izborima dobiju više od 5 % važećih glasova birača izborne jedinice,

• političke stranke koje su predložile kandidate za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru,

• kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih ma-njina koje su kandidirali birači i udruge nacionalnih manjina, a koji su postali zastupnici u Hrvatskom saboru.

• Kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih ma-njina zastupljenih u stanovništvu Republike Hrvat-

1 Čl. 46. Zakona2 Čl. 42. do 45. Zakona3 Narodne novine, br. 64/20

30


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

ske s manje od 1,5 % stanovnika koji na izborima nisu postali zastupnici u Hrvatskom saboru, a do-bili su više od 15 % važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15 % iznosa naknade koja pripada zastupniku (20.250,00 kuna).

• Pravo na naknadu u iznosu od 22.500,00 kuna ima-ju političke stranke i neovisne liste koje su na izbo-rima za zastupnike u Hrvatski sabor dobile više od 5 % važećih glasova birača izborne jedinice, a nisu osvojile zastupničko mjesto u Hrvatskome saboru.

Naknada troškova izborne promidžbe pojedinoj po-litičkoj stranci, neovisnoj listi, odnosno kandidatu za zastupnika pripadnika nacionalnih manjina ne smije se isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova iz-borne promidžbe, a isplatit će se u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjeren-stva Republike Hrvatske o nadzoru poštivanja odred-bi Zakona koje se odnose na izbornu promidžbu, od-nosno u roku od 75 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

3.TroškoviizbornepromidžbeTroškovi izborne promidžbe Zakonom su definirani kao troškovi koji su nastali u svrhu javnog predstav-ljanja izbornih sudionika i njihovih izbornih programa te pozivanja birača da za njih glasuju na određenim izborima, kao i ostali troškovi koji su izravno povezani s izbornom promidžbom, i to od dana otvaranja po-sebnog računa za financiranje izborne promidžbe do dana zatvaranja navedenog posebnog računa. Sred-stva koja su prikupljena na posebnom računu za fi-nanciranje izborne promidžbe mogu se koristiti samo za aktivnosti izborne promidžbe i ne smiju se koristiti za podmirenje osobnih troškova kandidata.

Sukladno Zakonu ukupan dopušteni iznos troškova iz-borne promidžbe po kandidatu odnosno kandidacij-skoj listi na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor je 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici.

Ako je ukupna vrijednost primljenih donacija za finan-ciranje troškova izborne promidžbe veća od dopušte-nog iznosa troškova izborne promidžbe utvrđenog Zakonom, izborni sudionici dužni su ukupnu vrijed-nost donacija koja prelazi dopušteni iznos troškova izborne promidžbe vratiti uplatiocima, razmjerno vri-jednosti primljenih donacija, najkasnije do roka pro-pisanog za dostavu financijskog izvještaja o financira-nju izborne promidžbe.

4.ObvezneevidencijeiizvješćaTemeljem Zakona ministar financija donio je Pravil-nik o načinu vođenja evidencija, izdavanja potvrda

te unosa izvješća o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u informacijski su-stav za nadzor financiranja4 (dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnik, između ostaloga, propisuje evidencije koje su dužni voditi, potvrde koje trebaju izdavati te izvje-šća koja trebaju sastaviti i podnijeti izborni sudionici vezano za financiranje izborne promidžbe. U zaglav-lje evidencija, potvrda i izvješća unose se sljedeći podaci:

• vrsta izbora• naziv političke stranke/ime i prezime osobe ovla-

štene za zastupanje neovisnih lista odnosno nosi-telja liste grupe birača/kandidata

• adresa osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih li-sta odnosno nositelja liste grupe birača / kandidata

• OIB političke stranke / osobe ovlaštene za zastu-panje neovisnih lista odnosno nositelja liste grupe birača / kandidata

• broj posebnog računa za financiranje izborne pro-midžbe.

Zaglavlje izvješća automatski se popunjava iz infor-macijskog sustava za nadzor financiranja.

4.1.Obvezneevidencijeipotvrde

Zakon obvezuje izborne sudionike na vođenje eviden-cije o primitku donacija za financiranje izborne pro-midžbe te izdavanje potvrda o primitku donacija, a osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista, nosite-lje lista grupe birača i kandidate i na vođenje eviden-cije o uplaćenim vlastitim sredstvima za financiranje izborne promidžbe5. Evidencije i potvrde sastavljaju se na obrascima koji su propisani Pravilnikom i njegov su sastavni dio.

4.1.1.Evidencijeodonacijama6

Evidencija o primitku donacija vodi se kronološki na Obrascu: EV-D-IP i sadrži specificirane podatke o do-natoru (ime i prezime odnosno naziv, osobni identifi-kacijski broj te adresa), datumu uplate donacije odno-sno davanja proizvoda ili pružanja usluga bez naplate, o uplaćenom iznosu donacije odnosno o tržišnoj vri-jednosti darovanog proizvoda ili usluge naznačenoj na potvrdi te o vrsti svake pojedine donacije.

Evidencija o donacijama koje su uplaćene u državni proračun vodi se na Obrascu: EV-D-IP - pov DP), a evidencija o donacijama koje su vraćene uplatiocu na Obrascu: EV-D-IP - pov don.

Obrazac: EV-D-IP - pov DP sadrži specificirane podat-ke o donatoru (ime i prezime odnosno naziv, osobni

4 NN, br.71/195 Čl. 28. Zakona6 Čl. 8. Pravilnika

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

31


identifikacijski broj te adresa), datumu uplate dona-cije, datumu uplate u proračun, iznosu donacije koji prelazi ukupno dopušteni iznos, iznosu odbijene do-nacije koju politička stranka, osoba ovlaštena za za-stupanje neovisnih lista odnosno nositelj liste grupe birača i kandidat ne želi zadržati, a za koju nije zaklju-čen ugovor, iznosu donacije čija je vrijednost veća od 5.000,00 kn, a za koju nije zaključen ugovor, iznosu nedopuštenih donacija, iznosu donacija primljenih nakon završetka izborne promidžbe za koje povrat nije moguć ili je donacija iz nedopuštenog izvora te ukupnom iznosu donacija uplaćenih u državni pro-račun.

Obrazac: EV-D-IP - pov don sadrži specificirane po-datke o donatoru (ime i prezime odnosno naziv, osobni identifikacijski broj te adresa), datumu upla-te donacije, datumu povrata, iznosu donacije koja je primljena nakon završetka izborne promidžbe, iznosu primljenih donacija koji prelazi dopušteni iznos troš-kova izborne promidžbe te ukupnom iznosu donacija vraćenih uplatiocima.

Navedene evidencije podloga su za sastavljanje Izvje-šća o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe.

4.1.2.Potvrdaoprimitkudonacije7

Izborni sudionici dužni su izdavati potvrde o primitku donacija na Obrascu: POT-D-IP koja sadrži naziv od-nosno ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj političke stranke, osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelja liste grupe birača odnosno kandidata, ime i prezime odnosno naziv, osobni identifikacijski broj donatora te adresu dona-tora, datum, iznos uplaćenih sredstava odnosno tr-žišnu vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, vrstu donacije (u novcu, proizvodima ili uslugama), mjesto i datum izdavanja potvrde te potpis odgovorne oso-be političke stranke, osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista odnosno nositelja liste grupe birača odnosno kandidata.

4.1.3.Evidencijeouplaćenimvlastitimsredstvima8

Osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista, nosi-telji lista grupe birača i kandidati dužni su voditi evi-denciju o uplaćenim vlastitim sredstvima za financi-ranje izborne promidžbe na Obrascu: EV-VS-IP i koja treba sadržavati specificirane podatke o uplatiocu (ime i prezime, osobni identifikacijski broj te adresa), datumu uplate vlastitih sredstava i o uplaćenom izno-su vlastitih sredstava.

7 Čl. 9. Pravilnika8 Čl. 10. Pravilnika

4.2.Obveznaizvješća

Zakonom je propisano da izborni sudionici moraju sastaviti i unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja dostaviti Državnom izbornom povjeren-stvu sljedeća izvješća:

7danaprijeodržavanjaizbora:

• Izvješće o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe

• Izvješće o troškovima (rashodima) izborne pro-midžbe

• Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popu-sta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne pro-midžbe

30dananakonodržanihizbora:

• Financijski izvještaj o financiranju izborne promidž-be s podacima o ostvarenim primicima za financi-ranje izborne promidžbe, izvorima financiranja te o troškovima za financiranje izborne promidžbe.

Izvješća moraju obuhvatiti ažurirane podatke do dana podnošenja izvješća. Obrasci izvješća propisani su Pravilnikom, a Državno izborno povjerenstvo na svojoj mrežnoj stranici daje uputu o načinu njihovog unosa u informacijski sustav za nadzor financiranja9.

Izborni sudionici više nemaju obvezu objave finan-cijskih izvještaja na svojim mrežnim stranicama, jer se sva propisana izvješća objavljuju putem informa-cijskog sustava za nadzor financiranja na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Poda-tak o adresi fizičke osobe donatora i primatelja se ne objavljuje.

Izvještaji o financiranju izborne promidžbe objavlju-ju se od prvog radnog dana od dana njihove dostave Državnom izbornom povjerenstvu. Objava izvješća o primljenim donacijama za financiranje izborne pro-midžbe, izvješća o troškovima (rashodima) izborne promidžbe i izvješća o iznosu cijene i iznosu ostvare-nog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe traje do objave financijskog izvještaja o financiranju izborne promidžbe. Financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe sa sastavnim dijelo-vima trajno se pohranjuju u informacijskom sustavu za nadzor financiranja i javno su dostupni na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva na lako pretraživ način po različitim osnovama, u strojno čit-ljivom i otvorenom obliku.

Izborni sudionici dužni su financijske izvještaje o fi-nanciranju izborne promidžbe s propisanim sastav-nim dijelovima čuvati trajno u izvorniku.

9 https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2020/Izbori_za_zastupnike_u_HS/Priopcenja/Podsjetnik%20s%20pregledom%20obveza.pdf

32


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

4.2.1. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe te o popustima u cijeni za medijsko oglašavanje

Izvješće o primljenim donacijama za financiranje iz-borne promidžbe sastavlja se na Obrascu: IZ-D-IP, iz-vješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe na Obrascu: IZ-T-IP, a Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe na Obrascu: IZ-MO-IP. Navedena izvješća dostavljaju se Državnom izbornom povje-renstvu 7 dana prije održavanja izbora, a također su sastavni dio financijskogizvještajaofinanciranjuiz-bornepromidžbe koji se dostavlja u roku od 30 dana nakon održanih izbora.

Obrazac: IZ-D-IP ima sljedeće stupce: redni broj, ime i prezime/naziv donatora, OIB donatora, adresa dona-tora, datum donacije, vrsta donacije (iznos donacije u novcu odnosno tržišna vrijednost darovanog proizvo-da ili usluge), ukupno.

Obrazac: IZ-T-IP ima sljedeće stupce: redni broj, svrha troška, naziv dobavljača/primatelja, naziv društvene mreže, OIB dobavljača, adresa dobavljača/primatelja, datum/razdoblje korištenja, datum plaćanja raču-na, iznos (isplaćeni iznos odnosno tržišna vrijednost proizvoda ili usluge), ukupno. Izvješće o troškovima (rashodima) uključuje troškove oglašavanja izborne promidžbe na društvenim mrežama i troškove medij-skog oglašavanja od kojih se potonji detaljno iskazuju u izvješću o medijskom oglašavanju izborne promidž-be. U stupac „datum/razdoblje korištenja“ unosi se razdoblje oglašavanja na društvenim mrežama.

Obrazac: IZ-MO-IP ima sljedeće stupce: redni broj, naziv dobavljača, naziv pružatelja medijskih usluga, OIB pružatelja medijskih usluga, adresa pružatelja medijskih usluga, broj i datum računa za izvršene me-dijske usluge, broj izvršenih medijskih usluga, iznos cijene medijskih usluga bez popusta, popust izražen u postotku, plaćeni iznos s popustom.

Zakonom je propisano da su subjekti koji pružaju us-luge medijskog oglašavanja izborne promidžbe duž-ni Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti cjenik usluga oglašavanja u izbornoj promidžbi i ugovore koje su sklopili s izbornim sudionicima vezano uz iz-bornu promidžbu te to objaviti na svojim mrežnim stranicama od dana početka izborne promidžbe. Objava traje 60 dana od dana objave konačnih rezul-tata izbora10.

5.PoslovneknjigeifinancijskiizvještajiZakonom je propisano da su osobe ovlaštene za za-stupanje neovisnih lista odnosno nositelji lista grupe

10 Čl. 41. Zakona

birača i kandidati, koji su dužni otvoriti poseban ra-čun za financiranje izborne promidžbe, dužni od dana otvaranja posebnog računa voditi Knjigu blagajne, Knjigu primitaka i izdataka i Popis dugotrajne nefi-nancijske imovine11. Sadržaj Knjige blagajne, Knjige primitaka i izdataka i Popisa dugotrajne nefinancijske imovine propisani su Pravilnikom o neprofitnom ra-čunovodstvu i računskom planu12. Knjiga primitaka i izdataka vodi se prema novčanom računovodstve-nom načelu, u skladu s propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Kako bi se osigurali obračunski, a ne samo novčani podaci (nenaplaćena potraživanja, ne-plaćene obveze), Zakonom je uvedena obveza vođe-nja Knjige potraživanja i obveza čiji je izgled i sadržaj propisan Pravilnikom.

Knjiga potraživanja i obveza na Obrascu: KPI vodi se kronološki, a sadrži sljedeće podatke:

• redni broj• naziv fizičke odnosno pravne osobe od koje se

potražuje odnosno kojoj se duguje• OIB• broj i datum dokumenta potraživanja• iznos potraživanja• datum i iznos naplaćenog potraživanja• broj i datum dokumenta obveze• iznos obveze• datum i iznos plaćene obveze• ukupna i naplaćena potraživanja• ukupne i plaćene obveze• stanje potraživanja / obveza na posljednji dan

razdoblja.Izborni sudionici dužni su u roku od 30 dana nakon održanih izbora (do4.kolovoza2020.) unosom u in-formacijski sustav za nadzor financiranja dostaviti Dr-žavnom izbornom povjerenstvu Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe na obrascu FIN-IZVJ-IPs ažuriranim podacima do dana podnošenja izvje-šćaisasastavnimdijelovima:

• Izvješće o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe na Obrascu: IZ-D-IP,

• Izvješće o troškovima (rashodima) izborne pro-midžbe na Obrascu: IZ-T-IP,

• Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog po-pusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe na Obrascu IZ-MO-IP.

Na zahtjev Državnog izbornog povjerenstva uz finan-cijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe izbor-ni sudionici dužni su dostaviti svu traženu dokumen-taciju.

11 Čl. 47. Zakona12 Narodne novine, br. 1/15, 25/17, 96/18 i 103/18

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

33


U Financijskom izvještaju o financiranju izborne pro-midžbe podaci o primicima i izdacima/troškovima za financiranje izborne promidžbe iskazuju se u skladu s propisima kojima se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, a podaci koji se odnose na novčane iznose upisuju se u kunama bez lipa.

6.ZaključakObveze izbornih sudionika, način financiranja, stjeca-nje i trošenje sredstava te nadzor i revizija uređeni su Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, dok su način vođenja ob-veznih evidencija i izdavanja potvrda, obrasci eviden-cija, potvrda, izvješća i financijskog izvještaja, izgled i sadržaj Knjige potraživanja i obveza te način unosa u informacijski sustav za nadzor financiranja obveznih izvješća i financijskog izvještaja uređeni Pravilnikom o načinu vođenja evidencija, izdavanja potvrda te uno-sa izvješća o financiranju političkih aktivnosti, izbor-ne promidžbe i referenduma u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Izborni sudionici bili su obvezni najkasnije s danom podnošenja kandidacijske liste otvoriti poseban ra-čun za financiranje izborne promidžbe i o tome izvije-stiti Državno izborno povjerenstvo.

Radi osiguranja transparentnosti i omogućavanja pro-vedbe nadzora nad financiranjem izborne promidžbe, izborni sudionici financijske izvještaje i druga propi-sana izvješća i podatke dostavljaju Državnom izbor-nom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja. Kako bi se to omogućilo, izborni sudionici bili su obvezni dostaviti Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke za ulazak u informacijski sustav za nadzor financiranja izborne promidžbe kao i adresu elektroničke pošte za zaprimanje pismena u postupku nadzora financiranja.

Izborni sudionici obvezni su voditi propisane poslovne knjige i evidencije te u propisanom roku u informacij-ski sustav za nadzor financiranja izborne promidžbe unijeti obvezna izvješća kao i financijski izvještaj.

Najkasnije u roku od 135 dana od dana objave ko-načnih rezultata izbora izborni sudionici obvezni su zatvoriti poseban račun za financiranje izborne pro-midžbe te, uz potvrdu banke, o tome unijeti podatke u informacijski sustav za nadzor financiranja izborne promidžbe.

07.srpnja2020.

RAČUNOVODSTVENEAKTUALNOSTIIPOLUGODIŠNJIFINANCIJSKIIZVJEŠTAJIU

SUSTAVUPRORAČUNA

08.srpnja2020.

Provedbaovrhenaplaći

10.srpnja2020.

Izvršenje,izmjeneiraskidugovoraojavnojnabavi;Jamstva–pojašnjenje,upotpunjavanjei

naplata

14.srpnja2020.

PotporeJLP(R)S-akaoinstrumentzasuzbijanjenegativnihučinakaCOVID-a19-izazov(i)za

davateljeipoduzetnike

seminariiradionice-unajavi-

76

KONCEPCIJA PAMETNIH GRADOVA UDK 366.2-391.1

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 4

/201

8.

tura izvora nanciranja re eksija je strukture uku-pnih rizika projekta. U tom smislu nanciranje jed-nostavnijeg zahvata razlikovat će se od onog većeg i složenijeg inves� cijskog zahvata. Struktura izvora nanciranja ovisi i o modelu nabave. Tako, na primjer, kod primjene tradicionalnog modela nabave neće postoja� vlasnički izvori dok će se kod alterna� vnih modela nabave u većoj mjeri moći iskoris� � vlasnički izvori nanciranja (equity) za preuzimanje speci čnih rizika projekta poput prekoračenja budžeta ili roka građenja. Pojedini rizici i troškovi projekta bit će na granici nancijske održivos� , pa se kao prikladni za ove vrste javnih inves� cija mogu iden� cira� razni nancijski instrumen� kao što su kredit s povoljnom kamatnom stopom i rokom te garancije za dio kredi-ta ili pak naknadu kod primjene modela energetske usluge ili JPP-a.

Najposlije, ako se radi o ekonomski vrlo opravdanom projektu, ali nancijski neodrživom ili nedovoljno održivom, tada će se s navedenim povratnim izvori-ma nanciranja vjerojatno kombinira� i bespovratne potpore (grantovi). Također, vrlo koristan nancijski produkt je i organizacija inves� cijske pla� orme za pa-metne gradove u okviru koje se unaprijed iden� cira društveno podržan plan projekata (tzv. project pipeli-ne), odredi struktura izvora nanciranja s obzirom na speci čne rizike projekta, iden� ciraju dobavljači -nancijskih instrumenata, bespovratnih potpora te ko-mercijalnih izvora, de niraju pravila za dodjelu izvora te se pomoću nje značajno ubrzava proces provedbe projekata. Sve to čini poslovno- nancijsku strukturu projekata iz okvira koncepcije pametnih gradova rela-� vno kompleksnom, ali ovu kompleksnost moguće je reducira� sustavnom pripremom, dobrom komunika-cijom s uključenom javnos� , pravovremenom organi-zacijom speci čnih inves� cijskih pla� ormi i slično.

4. ZaključakKoncepcija pametnih i održivih gradova u sustav pri-preme i nabave gradskih i općinskih projekata unosi značajne promjene. Prije svega radi se o promjenama u vezi s novom vrstom rizika gradskih projekata koji proizlaze iz značajne IKT komponente. Kompleksnost gradskih projekata usmjerava pozornost gradova na procjenu veće mogućnos� uključivanja privatnog poduzetništva u izgradnju, održavanje, nanciranje i upravljanje ovakvim tehnološki zahtjevnim projek� -ma ne bi li se takvim alterna� vnim modelima naba-ve stvorila poluga za isporuku većeg broja gradskih projekata u kraćem roku u svrhu pos� zanja veće kon-kurentnos� zbog isporuke suvremenih javnih usluga usklađenih s potražnjom, smanjenju javnog duga i de- cita te pos� zanja bolje vrijednos� za novac građana, tj. poreznih obveznika.

SEMINARI I RADIONICE

― U NAJAVI ―

9.4. Praćenje EU projekata u sustavu riznice

12.4. Sustav PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak, plaća i naknada u javnom i nepro tnom sektoru

13.4. Novi obvezujući EU propisi o zaštiti osobnih podataka – GDPR

16.4. Upravljanje rizicima i nancijsko up-ravljanje u javnom sektoru

20.4. Postupanje DKOM-a i bitne povrede postupka, novine u sustavu pravne zaštite, speci čnosti kod sektorskih naručitelja, rokovi u postupcima javne nabave

7. - 11.5. Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)* detaljnije o programu i prijavi

na www.tim4pin.hr

34

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1. Uvod U razdoblju od raspisivanja izbora aktualan je Zakon o postupku primopredaje vlasti (Narodne novine, br. 94/04, 17/07, 91/10 i 22/13). Sukladno članku 2. stavku 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti u postup-ku primopredaje vlasti, Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost, o sta-nju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vla-de, a svaki član Vlade kojoj prestaje mandat, detaljno izvijestiti o stanju i problemima u područjima iz djelo-kruga tijela kojim su upravljali. Uz to, sukladno članku 3. navedenog Zakona Vlada kojoj prestaje mandat, dužna je podnijeti i posebno izvješće o preuzetim, a nepodmirenim obvezama, do dana primopredaje vla-sti. To je propisani minimum informacija koje moraju biti navedene u Izvješću o postupku primopredaje vlasti, dok po potrebi ono može sadržavati i opsežnije informacije ako čelnik koji odlazi s dužnosti misli da je to nužno. Iako se izravno ne primjenjuje na institu-cije u sustavu proračuna i na izvanproračunske kori-snike te trgovačka društva i druge pravne osobe koje su obveznici davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti neizravno navedene su odredbe primjenjive i na njih tj. na njihove čelnike kada prestaju obnašati dužnost na koju su imenovani sukladno važećim zakonima i podzakonskim propisima. Uz Izvješće koje se predaje u postupku primopredaje čelnik koji odlazi s dužnosti mora dati i Izjavu o fiskalnoj odgovornosti o čemu se detaljnije govori u nastavku.

2.IzjavaofiskalnojodgovornostiIzjava o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Izjava) je godišnja Izjava koja je u hrvatski pravni su-stav uvedena 2010. godine i koja pokazuje kakvo je stanje sustava financijskog upravljanja i kontrola te ima li uočenih slabosti i nepravilnosti koje bi mogle utjecati na zakonito, namjensko i svrhovito trošenje proračunskih sredstava. Zakonodavni okvir temeljem kojega se trenutno daje Izjava sastoji se od Zakona o

fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj 111/18) i Uredba o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Narodne novine, broj 95/19). Iako uobičajeno čelnici daju Izjavu za prethodnu godinu do kraja veljače, od-nosno ožujka tekuće godine i Zakon o fiskalnoj odgo-vornosti, a poglavito Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila prepoznali su i potrebu uređivanja postupka davanja Izjave u postupku primopredaje vlasti. Sukladno tome, Uredbom su dana pravila koja ovise o tome kada je datum primopredaje. Naime, ovisno o datumu primopredaje potrebno je provesti odgovarajuća testiranja prema uputama iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji je jedan od osnovnih ala-ta za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Prema članku 15. predmetne Uredbe, prilikom postupka pri-mopredaje čelnici sastavljaju Izjavu za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma prestanka obnaša-nja dužnosti, koja se zajedno s prilozima predaje čel-niku koji preuzima dužnost. Međutim, ako je datum primopredaje raniji od 1. rujna, Izjava sastavljena za razdoblje od 1. siječnja tekuće godine do datuma pre-stanka obnašanja dužnosti. Pojednostavljeno to zna-či da akojedatumprimopredajeranijiod1.rujna,Izjava o fiskalnoj odgovornosti se daje na temeljutestiranja učinjenih u postupku davanja Izjave zaprethodnu godinu, tj. prilikom postupka davanjaIzjaveza2019.godinu.Toznačidanećebitipotreb-no ponovno provoditi testiranja po pitanjima izUpitnikaofiskalnojodgovornosti. Kao i u redovnom postupku davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, čel-nik koji odlazi s dužnosti može od odgovornih osoba unutarnjih ustrojstvenih jedinica zatražiti da i oni nje-mu daju Izjave na temelju kojih onda on sam daje Izja-vu za općinu, grad ili županiju.

3.PriloziuzIzjavuofiskalnojodgovornostiRedovno se uz Izjavu predaju i popunjeni Upitnik o fiskalnoj odgovornosti, Plan otklanjanja slabosti i ne-pravilnosti i Izvješće o otklonjenim slabostima i ne-

IzjavaofiskalnojodgovornostiupostupkuprimopredajevlastiAna Zorić *

U tekstu autorica daje pregled obveza vezanih uz sustav fiskalne odgovornosti o kojima je potrebno voditi računa u postupku primopredaje vlasti za razdoblje od početka 2020. godine do odlaska čelnika s dužnosti.

* Ana Zorić, dipl.iur., Ministarstvo financija RH, Zagreb

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

35

UDK 657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

pravilnostima utvrđenima prethodne godine, kao i Mišljenje unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kon-trola. U slučaju primopredaje nakon izbora, odnosno prije 31. kolovoza, čelnik koji odlazi s dužnosti će uz Izjavu priložiti presliku popunjenog Upitnika o fiskal-noj odgovornosti za 2019. godinu, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji je trebao biti proveden u 2020. i kasnijim godinama te Mišljenje unutarnje re-vizije o sustavu unutarnjih kontrola koje se odnosi na 2019. godinu. Jedini novi dokument koji je uz Izjavu potrebno popuniti i predati je Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine. Međutim, u tom će se Izvješću čelnik koji od-lazi s dužnosti referirati samo na one slabosti i ne-pravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti.

Često je bilo pitanje u praksi je li čelnik koji odlazi s duž-nosti i koji pritom daje Izjavu dužan sastaviti i Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti u kojemu se navo-de aktivnosti koje bi se trebale provoditi kako bi se ranije utvrđene nepravilnosti otklonile. Odgovor je negativan, tj. čelnik to ne treba učiniti, ali je i logično. Naime, čelnik koji odlazi s dužnosti ne daje Plan otkla-njanja slabosti i nepravilnosti jer je bit takvog plana u njegovoj provedbi, a jasno je kako dužnosnik koji odlazi s dužnosti neće biti u mogućnosti provesti ta-kav Plan. Jedino što predaje i na što jest mogao imati utjecaja je Izvješće o otklonjenim slabostima i nepra-vilnostima koje su trebale biti otklonjene do datuma primopredaje.

4.PostupakpredajeIzjaveofiskalnojodgovornosti

Također je u praksi bilo često i pitanje što s Izjavom sastavljenom u postupku primopredaje. Još jednom se ističe kako je Izjava koja se sastavlja u postupku primopredaje dio dokumentacije koja se daje novom čelniku uz izvješće o primopredaju. Dakle Izjava se ni-kuda ne šalje već se odlaže u Predmet o fiskalnoj od-govornosti za godinu u kojoj se primopredaja događa. Tu Izjavu će čelnik koji preuzima dužnost zajedno sa svojom Izjavom o fiskalnoj odgovornosti za preosta-li dio godine s prilozima predavati nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nad-ležnom ministarstvu ili Ministarstvu financija prema redovnim rokovima sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. To znači da će se Izjava čel-nika koji odlazi s dužnosti zajedno s Izjavom novog čel-nika za preostali dio godine zajedno s prilozima pre-davati nadležnom tijelu najkasnije do 1. ožujka 2021.

(jer uobičajeni rok za predaju tj. 28. veljače pada u nedjelju pa se rok za predaju pomiče na prvi sljedeći radni dan), odnosno do 31. ožujka 2021. Novi čelnik će u postupku davanja Izjave tj. prilikom davanja od-govora na pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti testirati cijelu 2020. godinu, dok će se konkretno iz njegove Izjave vidjeti za koji je dio godine on odgo-voran. Dodatno na njemu ipak ostaje odgovornost za otklanjanje uočenih slabosti i nepravilnosti u buduć-nosti. To je posebno važno kada se uzme u obzir kako je cijeli sustav fiskalne odgovornosti uspostavljen na samoocjeni i samoprocjeni te težnji da se slabosti i nepravilnosti pravodobno uoče, a potom i otklone kako bi se otklonila odgovornost za nepostupanje uslijed nepažnje ili nemara.

5.ZaključnoNovi čelnik će uz izvješće o primopredaju upravo kroz Izjavu i njezine priloge dobiti uvid u stanje institucije čiji čelnik postaje. Dodatno u dijelu koji se odnosi na financijsko upravljanje i kontrole, iz Izjave i njezinih priloga trebalo bi biti jasno koji su to konkretni slje-deći koraci koje bi trebalo poduzimati s ciljem otkla-njanja slabosti i nepravilnosti. Dodana vrijednost za novog čelnika koji preuzima dužnost trebala bi biti i sama pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koja upućuju na to što u svakoj od faza proračunskog ci-klusa, od planiranja, do izvršavanja, javne nabave, ra-čunovodstva, izvještavanja, transparentnosti i uprav-ljanja imovinom treba postojati, odnosno koji je to minimum koji mora postojati kako bi sustav financij-skog upravljanja i kontrole funkcionirao učinkovito i djelotvorno te kako bi se u konačnici sredstva koja su na raspolaganju koristila u skladu s važećim zakono-davnim okvirom, te svrhovito i namjenski. Nažalost, epidemija koronavirusa i mjere za obuzdavanje nje-nog širenja dovela je do toga da je razdoblje gospo-darskog rasta te relaksiranog odnosa prema javnim i osobnim financija iza nas, a sve lekcije naučene u razdoblju nakon gospodarske krize 2008. godine sada se trebaju primijeniti kako bi smo svi što brže i sa što manje poremećaja prebrodili ovo izazovno razdoblje. Nedvojbeno je kako ćemo se u tom postupku svi pri-lagođavati novonastalim okolnostima i u uvjetima ograničenih sredstava morat ćemo dodatno promi-šljati o tome što nam je zaista nužno i neophodno za rad institucija. U tom smislu iznimna pozornost se posvećuje svrhovitosti i načelu dobrog financijskog upravljanja koje uključuje načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti kako bi se ograničena sredstva koja će javnom sektoru biti na raspolaganju iskoristila na najbolji mogući način.

36

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1. UvodPravilnikom o financijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16, 3/18 i 126/19) propisan je oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja. Odredbe tog Pravilnika odnose se na subjekte definirane Zakonom o prora-čunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i utvrđene Regi-strom proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji je propisan Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanpro-računskih korisnika (NN, br. 128/09, 142/14 i 23/19). Obveznici predaje financijskih izvještaja za prvih šest mjeseci 2020. godine su:

• državni proračun• proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave • proračunski i izvanproračunski korisnici državnog

proračuna • proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lo-

kalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvještaji koje su navedeni subjekti dužni predati jesu: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima (na Obrascu: PR-RAS), Izvještaj o obvezama (na Obrascu: OBVEZE) i Bilješke u rokovima koji su nave-deni u Okružnici za razdoblje od 1. siječnja do 30. lip-nja 2020., a koju je Ministarstvo financija objavilo na svojim internetskim stranicama.

Proračunski korisnici državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pro-računski korisnici jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave dužni su polugodišnje financijske izvještaje predati najkasnije do 10. srpnja 2020. dok su izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve dužni iste predati do 20. srpnja 2020. Konsolidi-rani financijski izvještaji razdjela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju se predati do 20. srpnja 2020.

2.PolugodišnjifinancijskiizvještajiPrema članku 22. Pravilnika o financijskom izvještava-nju u proračunskom računovodstvu financijski izvje-štaji općenito, pa tako i izvještaji za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2020., predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku korištenjem najnovije verzije obrazaca u MS Excel formatu pod nazivom Obrasci financijskih izvještaja - proračun v.6.0.1., koji se može preuzeti na internetskoj stranici Ministarstva financi-ja (https://mfin.gov.hr/ → Državna riznica → Računo-vodstvo → Financijsko izvještavanje). Uz elektronički oblik Referentne stranice obvezno se predaje i njen ispis ovjeren potpisom i pečatom odgovorne osobe. Kod preuzimanja financijskih izvještaja, zaposlenici FINA-e izdaju potvrdu o zaprimanju odnosno učita-vanju obrazaca.

Razdjeli državnog proračuna koji u svojoj nadležnosti nemaju proračunske korisnike obvezni su uz financij-ske izvještaje razine 11 predati i izvještaje razine 12, iako su isti. Jedinice bez proračunskih korisnika u nad-ležnosti obvezne su uz financijske izvještaje razine 22 predati i izvještaje razine 23, iako su isti. Kako se ne bi predavala dva obrasca s jednakim podacima, razdjeli i jedinice bez proračunskih korisnika u nadležnosti tre-

PolugodišnjifinancijskiizvještajiusustavuproračunaIvana Vargašević Čonka *

Hana Zoričić

Autorice u članku daju kratak pregled financijskih izvještaja koje su obveznici u proračunskom sustavu dužni predati za polugodišnje razdoblje, rokova njihove predaje te osoba kojima se financijski izvještaji predaju. Dodatno, daje se i osvrt na aktualne knjigovodstvene evidencije za polugodišnje razdoblje 2020. godine.

* Ivana Vargašević Čonka mag.oec., Hana Zoričić mag.oec., Mini-starstvo financija RH, Zagreba

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

37

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

baju na referentnoj stranici u polju „Proračun nema korisnika pa izvještaj vrijedi kao konsolidirani“ u pa-dajućem izborniku odabrati „DA“. Razdjeli državnog proračuna i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji u svojoj nadležnosti imaju proračun-ske korisnike te proračunski i izvanproračunski kori-snici, kod popunjavanja financijskih izvještaja u tom polju trebaju odabrati „NE“.

Proračunski korisnici financijske izvještaje, osim FI-NA-i, dostavljaju i nadležnom razdjelu odnosno jedi-nici lokalne i područne (regionalne) samouprave na način (običnom poštom, elektroničkom poštom…) koji utvrđuje nadležni razdjel odnosno jedinica.

2.1.Općeniteuputezapopunjavanjeobrazaca

Prilikom izrade Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, odnosno popunjavanja Obras-ca: PR-RAS, za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. popunjavaju se oba stupca, odnosno popu-njava se i stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Iznimka su samo korisnici koji su osnovani početkom 2020. godine ili nakon 30. lipnja 2019. i korisnici koji su od 1. siječnja 2020. godine prešli iz neprofitnog u proračunski sustav.

Tijela državne uprave i drugi proračunski korisnici dr-žavnog proračuna kojima je od 1. siječnja 2020. pri-pojen jedan ili više proračunskih korisnika i/ili drugih pravnih osoba ili su prošli kroz druge usporedive sta-tusne promjene, u svojim Izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS, razina 11) za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. u stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine unijet će podatke iz prošlogodišnjeg Izvještaja, odno-sno izvorne podatke, bez prilagođavanja.

Temeljem Zakona o sustavu državne uprave (Narod-ne novine, br. 66/19) uredi državne uprave u župa-nijama prestali su s radom te su temeljem posebnih zakona poslovi državne uprave iz nadležnosti ure-da državne uprave povjereni županijama, odnosno upravnim tijelima županija. Slijedom navedenoga bilo je potrebno definirati kako će županije u svojim finan-cijskim izvještajima za 2020. iskazati podatke za 2019. godinu u stupcu Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine. U svojim Izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS, razina 22) za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. u stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine županije će unijeti izvorne podatke, bez prilagođa-vanja/uvećavanja za podatke koji se odnose na ured državne uprave čije su poslove, djelatnike i opremu preuzeli, odnosno županija će unijeti podatke iz proš-logodišnjeg Izvještaja.

Za razliku od Obrasca: PR-RAS i Obrasca: OBV, bilješ-ke koje su obvezni sastaviti svi obveznici polugodiš-njeg financijskog izvještavanja, ne dostavljaju se ni FINA-i ni Ministarstvu financija nego se čuvaju kod obveznika.

Podsjećamo da su, sukladno odredbama Zakona o proračunu, i vijeća nacionalnih manjina i mjesna sa-mouprava (mjesni odbori) proračunski korisnici te, kao takvi, obveznici vođenja proračunskog računo-vodstva i financijskog izvještavanja.

Ako djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, dakle nemaju račun i njihove aktivnosti iskazane su u proračunu jedinice, vijeća nacionalnih manjina i mjesna samouprava ne moraju sastavljati zasebne financijske izvještaje.

U slučaju da posluju preko vlastitog računa, obve-zni su sastavljati financijske izvještaje i predavati ih nadležnoj jedinici lokalne odnosno područne (regio-nalne) samouprave za potrebe kontrole i uključivanja u financijski izvještaj razine 22. Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave te vijeća nacionalnih ma-njina financijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Treba naglasiti da u oba prethodno spomenuta sluča-ja jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve u Obrascu: PR-RAS (razine 22 i 23) iskazuju rasho-de vijeća nacionalnih manjina i mjesne samouprave po prirodnoj vrsti rashoda i ne koriste se podskupi-nom 367.

2.2.IzradakonsolidiranogfinancijskogIzvještajaoprihodimairashodima,primicimaiizdacimajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve konsolidiraju polugodišnje i godišnje financijske izvještaje proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (financijski izvještaji razina 21 i 31) sa svojim finan-cijskim izvještajima razine 22 i sastavljaju konsolidi-rani financijski izvještaj razine 23. Sukladno članku 18. Pravilnika o financijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu (Narodne novine, broj 3/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17 i 112/18) konsolidirani fi-nancijski izvještaji jesu izvještaji u kojima su podaci za grupu (više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih i izvanproračunskih korisnika) prezen-tirani kao da se radi o jedinstvenom subjektu. Prije same konsolidacije, jedinice su obvezne uskladiti evi-dencije s proračunskim korisnicima iz svoje nadležno-

38


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

sti kako bi iznos koji proračun iskazuje na podskupini 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti bio jednak ukupnom iznosu koje proračunski korisnici iz nadležnosti proračuna iskazuju na podskupini 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redov-ne djelatnosti proračunskih korisnika.

Navedeno je preduvjet da bi se sukladno članku 52. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu u procesu izrade konsolidiranog finan-cijskog izvještaja proračuna prihodi koje proračunski korisnici ostvare iz nadležnog proračuna, a evidenti-raju se prema novčanom načelu, i prijenosi proračun-skim korisnicima iz nadležnog proračuna za financi-ranje redovne djelatnosti mogli sučeliti i eliminirati.

Dakle, u financijskom izvještaju jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave razine 22 sredstva koja su namijenjena proračunskim korisnicima iska-zuju se na podskupini računa 367 po gotovinskom načelu (samo plaćeni rashodi proračunskih korisni-ka financirani iz prihoda jedinice). Korisnici prihode iz nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju također po gotovinskom na-čelu. Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja jedinice (razina 23) prihodi koje proračunski korisni-ci ostvaruju iz nadležnog proračuna (671) i prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti (367) međusobno se sučeljavaju i eliminiraju.

Također potrebno je uskladiti i sredstva iskazana na podskupinama računa 369 Prijenosi između prora-čunskih korisnika istog proračuna (kod jedinice i kod proračunskih korisnika) i 639 Prijenosi između prora-čunskih korisnika istog proračuna (kod proračunskih korisnika) kako bi se ista u procesu konsolidacije mo-gla eliminirati. Naime, proračunski korisnici (ili uprav-ni odjeli) davatelji sredstava evidentiranih na pod-skupini 369 obvezni su o navedenom obavijeste pro-računskog korisnika kojem je izvršen prijenos i koji navedena sredstva treba iskazati na podskupini 639.

U financijskom izvještaju razine 23 nakon provedenih eliminacija smiju ostati samo podaci iskazani na pod-skupini 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza iz financijskih izvještaja ustanova u zdravstvu iz nadležnosti jedinice područne samouprave.

Ako u postupku konsolidacije jedinice ne mogu u pot-punosti eliminirati podskupine 367 i 671 te 369 i 639, potrebno je utvrditi i otkloniti greške u knjiženju koje su do navedenog dovele.

Utvrđene greške potrebno je ispraviti i na nekonsoli-diranim financijskim izvještajima za razdoblje za koje se sastavlja konsolidirani financijski izvještaj. Predaju ispravljenog ranije predanog financijskog izvješta-ja potrebno je dogovoriti s Ministarstvom financija putem maila [email protected]). Kako bi se izbjegle greške i olakšao proces konsoli-dacije, jedinice trebaju redovito usklađivati podatke s proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

3.Aktualneknjigovodstveneevidencije

3.1.Fakturiranjezakupaposlovnihprostorauslijedposebnihokolnosti

Uslijed pandemije uzrokovane koronavirusom dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve donijelo je određene mjere pomoći poslovnim subjektima koji djelatnost obavljaju na njihovom po-dručju. Jedna od tih mjera je oslobođenje od plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu jedini-ce za razdoblje u kojem poslovni subjekti, u skladu s odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, nisu mogli obavljati djelatnost.

Članak 373. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) glasi: Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostrano obveznom ugovoru postalo nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otklo-niti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga stra-na, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove.

Slijedom navedenoga, usluga davanja u zakup poslov-nog prostora nije mogla biti realizirana te se smatra da nije niti pružena. To znači da jedinica za razdoblje trajanja mjera oslobođenja od plaćanja zakupnine za poslovne prostore ne izdaje račun i ne evidentira potraživanje od poslovnog subjekta. Ako je jedinica ranije izdala račun, treba izdati knjižnu obavijest ko-jom se potraživanje umanjuje u cijelosti i u kojoj će se tražiti potvrda od dužnika da nije priznao pretporez.

Proračunski i izvanproračunski korisnici koji daju u za-kup poslovne prostore također su dužni postupati na gore navedeni način.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

39


3.2.EvidentiranjeprimljenihdonacijazbogpojavebolestiCOVID–19uzrokovaneepidemijomvirusaSARS-CoV-2iposljedicapotresakodproračunaiproračunskihkorisnika

Za borbu protiv COVID-19 virusa mnogi proračuni i/ili proračunski korisnici (posebice ustanove u zdravstvu) primili su donacije u novcu ili u naravi (primjerice, ki-rurške maske, zaštitni kirurški ogrtači, viziri, zaštitne naočale, rukavice, medicinski alkohol…). Dodatno, proračuni i proračunski korisnici na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije primili su donacije u novcu i u naravi za sanaciju posljedica uslijed razor-nog potresa.

Ovisno o namjeni uplaćenih sredstava primljene do-nacije potrebno je evidentirati u poslovnim knjigama kao tekuće odnosno kapitalne donacije na odgovara-jućem računu prihoda ovisno o davatelju sredstava. Dakle, primljene donacije predstavljaju prihod na odgovarajućem osnovnom računu unutar podsku-pine 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Unutar ove podskupine razlikuje-mo osnovne račune za primljene donacije od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava te ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Slijedom navedenog, u slučaju da je neki proračunski korisnik primio tekuću donaciju u novcu od Hrvatskog Crve-nog križa evidentirat će je na osnovnom računu pri-hoda 66312 Tekuće donacije od neprofitnih organi-zacija dok će tekuću donaciju u novcu primljenu od primjerice trgovačkog društva Adris grupa d.d. evi-dentirati na osnovnom računu 66313 Tekuće donacije od trgovačkih društava.

Iako je člankom 70. Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu i računskom planu jasno propisano kako su donacije sredstva koja, bez obveze vraćanja, pro-račun i proračunski korisnici dobiju od pravnih i fizič-kih osoba izvan općeg proračuna još jednom ističemo kako proračuni i proračunski korisnici jedni drugima ne mogu davati donacije već da se u sustavu proraču-na mogu davati isključivo pomoći.

Prilikom evidentiranja donacije dugotrajne nefinan-cijske imovine (primjerice respiratora koje su primale zdravstvene ustanove) potrebno je evidentirati od-govarajući račun prihoda poslovanja i račun rashoda za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine te isto-vremeno odgovarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0 i vlastitih izvora u razredu 9. U slučaju da se radi o donaciji kratkotrajne nefinancijske imovine (primjerice namirnica) potrebno je evidentirati odgo-varajući račun prihoda poslovanja i račun rashoda za

nabavu kratkotrajne nefinancijske imovine uz eviden-cije unutar razreda ako se radi o sitnom inventaru od-nosno imovini koja se drži na zalihama.

3.3.Evidentiranjeoslobođenjaodplaćanjakomunalnogdoprinosaikomunalnenaknade

Zbog primjene različitih knjigovodstvenih evidencija komunalnog doprinosa i komunalne naknade kod jedinica lokalne samouprave Ministarstvo financija pripremilo je Uputu za knjigovodstveno evidentiranje komunalnog doprinosa i komunalne naknade kod jedinica lokalne samouprave, koja je objavljena na internetskima stranicama Ministarstva (https://mfm.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/racunovodstvo/upute-nalozi-i-ostalo/179). Uputu su od 2020. godine obvezne primjenjivati sve jedinice lokalne samouprave. Navedena Uputa detaljno je obrazložena u zasebnom članku ovoga broja časopisa.

3.4.Evidentiranjebeskamatnogzajmaizdržavnogproračuna

Izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Držav-nog proračuna za 2020.1 koje su pratile dopune Op-ćeg poreznog zakona2, propisano je da će Republika Hrvatska osigurati sredstva beskamatnog zajma jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: jedinice), Hrvatskom zavodu za zdrav-stveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) za premošćivanje situacije nastale zbog razli-čite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza. Nastavno na odredbe Zakona o izvršavanju, ministar financija donio je Naputak o načinu isplate beskamat-nog zajma jedinicama, HZMO i HZZO3 (dalje u tekstu: Naputak) kojim se propisuje način ostvarivanja pra-va na beskamatni zajam, sustav izvještavanja te na-čin vođenja evidencija. Naputkom je naglašeno da se beskamatni zajam može koristiti isključivo za finan-ciranje rashoda i izdataka neophodnih za obavljanje osnovnih poslova i funkcija korisnika zajma.

Naputkom je svim jedinicama dana mogućnost uzi-manja beskamatnog zajma do visine poreza na do-

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (Narodne novine, br. 42/20)2 Zakon o dopuni Općeg poreznog zakona (NN, br. 32/20) i Zakon o dopuni Općeg poreznog zakona (NN, br. 42/20)3 Naputak o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovin-sko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (NN, br. 46/20)

40


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

hodak, prireza porezu na dohodak čije je plaćanje oslobođeno, odgođeno i/ili je odobrena obročna ot-plata odnosno do visine izvršenog povrata poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po godišnjem obračunu, a prema raspoloživim sredstvima držav-nog proračuna.

Zajam koji se daje na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. i u skladu s odredbama Naputka evidentira se kao kratkoročni zajam.

• Knjigovodstvene evidencije beskamatnog zajma u visini poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata, a u iznosu raspoloživih sredstava državnog proračuna

Jedinica koja je podnijela zahtjev Ministarstvu finan-cija za beskamatni zajam iz državnog proračuna na obrascu Mfin-zajam primila je na svoj račun sredstva zajma.

Fina je izvršila isplatu sredstava beskamatnog zajma u visini poreza i prireza čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata te je jedinici dostavila obavijest e-mailom o navedenom.

Prema Naputku, povrat ove vrste beskamatnog zaj-ma vršit će se sukcesivno u visini naplate odgođenog i/ili obročnom otplatom danog poreza i prireza, na način sličan onom propisanom Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini4.

Primjer knjiženja s otplatom zajma u istoj godini

OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

1. sredstva beskamatnog zajma uplaćena na račun JLPRS

10.000 11121 26711

2. otplata zajma (prema obavijesti Fine) u istoj godini 1.200 26711 611

Kratkoročni zajmovi koji se vraćaju u sljedećoj godini evidentiraju se kao i dugoročni krediti: odobrenjem računa primitaka od zaduživanja u skupini 84 i zadu-ženjem novčanih sredstava te odobravanjem računa obveza za zajmove u skupini 26 i zaduženjem računa ispravka izvora vlasništva u skupini 91 Stoga će jedi-nica, u slučaju da ne vrati beskamatni zajam do kraja ove godine, za preostali iznos glavnice evidentirati primitke od zaduživanja (odobrenjem odgovarajućeg

4 Narodne novine, br. 6/20 i 67/20

računa iz skupine 84 i zaduženjem odgovarajućeg ra-čuna iz skupine 91), a u sljedećoj godini evidentirati otplatu zajma zaduživanjem računa izdataka za ot-platu glavnice u skupini 54 i odobrenjem novčanih sredstava te zaduženjem računa obveza u skupini 26 i odobrenjem računa ispravka izvora vlasništva u skupini 91. S obzirom na to da otplata zajma neće ići doznačivanjem s računa jedinice na račun državnog proračuna, nego „preusmjeravanjem“ naplaćenih prihoda od poreza i prireza za koje je bila odobre-na odgoda i/ili obročna otplata, jedinica će umjesto računa novčanih sredstava evidentirati prihode od poreza i prireza na odgovarajućim računima podsku-pine 611, a u skladu s obavijestima koje će o tome primati od Fine.

• Knjigovodstvene evidencije beskamatnog zajma u visini izvršenog povrata poreza na dohodak i prire-za porezu na dohodak temeljem godišnje prijave

Jedinica je na datum povrata poreza na dohodak na računu poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak imala određeni iznos sredstava raspoloživ za povrat (10.000 kn), dok je preostali iznos sredstava za povrat po godišnjem obračunu za 2019. na račun poreza i prireza doznačen s računa državnog proraču-na (40.000 kn; ukupni povrat po godišnjem obračunu iznosi 50.000 kn).

S obzirom na to da je podnijela zahtjev Ministarstvu financija, jedinica ima pravo na zajam u visini ukupnog povrata po godišnjem obračunu, pa joj je sljedećeg radnog dana s računa državnog proračuna doznačena razlika do ukupnog iznosa izvršenog povrata po go-dišnjem obračunu za 2019. Jedinice koje su podnijele zahtjev za beskamatni zajam iz državnog proračuna u skladu s Naputkom imaju mogućnost otplate tog zaj-ma do najduže godinu dana.

OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

Temeljem obavijesti Fine:1.a naplaćeni porez na dohodak i prirez i povrat na teret naplaćenih prihoda1.b povrat poreza namirenjem iz državnog proračuna

10.000 6117 611

40.000 6117 26711

2. doznaka razlike do ukupnog iznosa povrata poreza 10.000 1 26711

3. otplata zajma u istoj godini (zajam s otplatom do najduže godinu dana, prema dinamici koju utvrđuje sama JLPRS)

12.000 26711 1

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

41


I u ovom slučaju je potrebno evidentirati primitke od zaduživanja u visini preostale glavnice ako otplata za-jma prijeđe u sljedeću proračunsku godinu.

Jedinice koje nisu podnijele zahtjev za beskamatni za-jam, a u trenutku povrata poreza na dohodak i prire-za po godišnjoj prijavi nemaju na računu prihoda od poreza na dohodak i prireza dovoljan iznos sredstava za isplatu cijelog povrata, sredstva namire povrata iz državnog proračuna također evidentiraju kao kratko-ročni zajam primljen od državnog proračuna. U skla-du s odredbama Izmjena i dopuna Naputka o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini5 sredstva državnog proračuna korištena za namirenje nedostajućih sredstava neće se vraća-ti iz priljeva sredstava na račun poreza na dohodak i prireza, već Fina za nedostajuća sredstva ispostavlja naloge povrata na teret računa proračuna i dostavlja nadležnoj jedinici na izvršenje.

Ako jedinica ne izvrši nalog u roku od 90 kalendarskih dana, Fina nalog za povrat na teret računa proraču-na jedinice dostavlja kreditnoj instituciji na izvršenje. Ako nema raspoloživih sredstava na računu prora-čuna, kreditna institucija nalog vraća Fini. Sredstva korištena za izvršenje povrata temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak za 2019. godinu koja nisu vraćena na račun državnog proračuna, vraćaju se iz prvoga priljeva sredstava na račun poreza na dohodak i prireza po-rezu na dohodak.

5 Naputak o izmjenama i dopunama Naputka o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini (Narodne novine, br. 67/20)

RAČUNOVODSTVENE AKTUALNOSTI I POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

U SUSTAVU PRORAČUNA

7. srpnja 2020.

MATERIJAL: Prezentacijski materijal u PDF formatu

PREDAVAČI:

Suradnici iz Ministarstva financija i savjetnici TIM4PIN-a

KOTIZACIJA: 500,00 kn (uključen PDV)

seminari i radionice- u najavi -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

42


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1.ZakonskaosnovaiobvezniciprimjeneČlancima 48. do 52. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12 i 15/15) utvrđeni su vlastiti i namjenski prihodi i primici, obveza njihove uplate u proračun te izuzeće za pojedine korisnike koje je dalje određeno Zakonom o izvršavanju državnog pro-računa. Člancima 47. i 48. Zakona o izvršavanju dr-žavnog proračuna za 2020. godinu (Narodne novine, br. 117/19, 32/20, 42/20 i 58/20), propisano je izuzeće od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka u državni proračun, te obveza mjesečnog iskazivanja ostvarenja i trošenja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka u sustavu državne riznice na način i u ro-kovima koje utvrdi Ministarstvo financija za sljedeće proračunske korisnike državnog proračuna (dalje u tekstu: korisnici treće razine):

Nadležnirazdjel GLAVA/RKPbrojkorisnikatrećerazine

032 - SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE 03210 - Hrvatska matica iseljenika048 - MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA 04805 - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (prihodi ostvareni od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu)055 - MINISTARSTVO KULTURE 05535 - Arhivi 05540 - Muzeji i galerije05565 - Ostali proračunski korisnici iz područja kulture

01046 Ansambl Lado22339 Hrvatski restauratorski zavod 23585 Hrvatska knjižnica za slijepe 25878 Hrvatsko narodno kazalište 44926 Hrvatski audiovizualni centar45189 Međunarodni centar za podvodnu arheologiju49075 Agencija za elektroničke medije065 - MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE 06551 - Agencije u prometu i infrastrukturi 49083 Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo 06565 - Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti077 - MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE 07715 - Nacionalni parkovi i parkovi prirode 07750 - Hrvatska energetsko regulatorna agencija – HERA080 - MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA 08006 - Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj 08008 - Javni instituti u Republici Hrvatskoj 08091 - Agencije i ostale javne ustanove u znanosti, obrazovanju i sportu21836 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu21869 Leksikografski zavod Miroslav Krleža23665 Sveučilište u Zagrebu - Sveučilišni računski centar096 - MINISTARSTVO ZDRAVSTVA 09625 - Zavodi, agencije i ostali proračunski korisnici u sustavu zdravstva 26346 Hrvatski zavod za javno zdravstvo 26354 Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu 38655 Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova RH102 - MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU 10208 - Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi110 - MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

11010 - Zatvori i kaznionice

EVnalozi–evidentiranjeprihodaiprimitakaizuzetihoduplateudržavniproračunTerezija Draženović *

Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun.1 Godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna određuje se izuzeće od uplate ovih prihoda i primitaka u državni proračun za određene proračunske korisnike. Navedeni prihodi i primici kao i rashodi i izdaci financirani tim prihodima i primicima ostvaruju se i izvršavaju preko transak-cijskih računa proračunskih korisnika otvorenih kod poslovnih banaka. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu (Narodne novine, br. 148/14) po prvi put je, uz spomenutu odredbu o izuzeću, propisana obveza planiranja prihoda i rashoda iz vlastitih i namjenskih izvora te mjesečno iskazivanje njiho-vog ostvarenja u sustavu državne riznice.

* Terezija Draženović, mag.oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb1 Zakon o proračunu, Narodne novine, broj 87/08, 136/12 i 15/15

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

43


2.Dostavaiunospodatakausustavdržavneriznice

Vezano za dostavu i unos podataka u sustav držav-ne riznice, Ministarstvo financija izradilo je upute o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka za ministarstva, od-nosno za nadležni razdjel. U njima je određen rok za unos podataka u sustav državne riznice koji je 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Upute su dostupne na internetskim stranicama Ministarstva financija pod https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/izvrsenje-proracuna/upute-obrasci-zahtjeva-sigur-nost/165.

Ministarstva/nadležni razdjeli izradili su posebne upute za korisnike treće razine iz svoje nadležnosti vezano za rokove, način unosa i dostavu podataka. Do sada su korisnici treće razine dostavljali izvještaje u excell tablici koje je, ukoliko je to potrebno, nad-ležno ministarstvo/razdjel, konsolidiralo, obavilo sve potrebne kontrole, te potom unijelo u sustav državne riznice, uz oznaku tipa dokumenta EV- Evidencija vin-pp (dalje u tekstu: EV nalog). Tako uneseni dokumenti potom se šalju u Ministarstvo financija na dodatnu kontrolu i knjiženje.

Kako pojedina ministarstva u svojoj nadležnosti ima-ju velik broj korisnika treće razine za koje je potreb-no obaviti cijeli taj proces, njihova funkcija kontrole često nije ispunjena u potpunosti. Sa ciljem olakša-vanja postupaka prikupljanja, konsolidacije i unosa podataka u sustav državne riznice, te istovremenog jačanja kontrolne uloge nadležnih ministarstava, Mi-nistarstvo financija je raspisalo projekt. Rezultat tog projekta je EVT aplikacija koja je u uporabi od siječnja 2020. godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, zbog velikog broja proračunskih korisnika treće razi-ne za koje provodi evidenciju, odabrano kao pilot ko-risnik u projektu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja konsolidira podatke za 93 proračunska korisnika tre-će razine u okviru glave 08006 Sveučilišta i veleučili-šta u RH i za 26 proračunskih korisnika treće razine u okviru glave 08008 Javni instituti u RH.

Primjenom EVT aplikacije, korisnici treće razine će podatke unositi direktno u aplikaciju, a nadležna će ministarstva, nakon provedene kontrole, jednim kli-kom provesti konsolidaciju unesenih izvještaja. U su-stavu unosa podataka putem EVT aplikacije trenutno su samo korisnici treće razine unutar razdjela 080 - Ministarstva znanosti i obrazovanja, no postupno će se uključiti i svi ostali obveznici.

3.ObuhvatpodatakauEVnalozimaKako se Državni proračun donosi i izvršava na goto-vinskom načelu, tako se i podaci u EV naloge unose na gotovinskom načelu. Navedeno znači da su prihodi i primici evidentirani u vremenu kada su naplaćeni, a rashodi i izdaci kada su isplaćeni. Gotovinsko nače-lo evidentiranja sredstava dovodi do razlike između podataka u sustavu državne riznice, evidentiranih putem EV naloga, i knjigovodstvenih evidencija kod proračunskog korisnika treće razine, gdje se rashodi i izdaci evidentiraju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) u izvještajnom razdoblju, neovisno o tome je li obavljeno plaćanje.

Prihodi i primici, kao i rashodi i izdaci uneseni u EV nalog su na devetoj razini, sukladno podacima u Glav-noj knjizi državnog proračuna koji su na devetoj razi-ni. Rashodi i izdaci unose se prema Računskom pla-nu proračuna razrađeni na razini osnovnog računa uz dodatak od četiri nule. Prilikom unosa rashoda i izdataka u EV nalog, unose se i ostali elementi pro-računske adrese koji detaljnije definiraju i razrađuju evidentirani trošak. Tako se uz rashode i izdatke treba unijeti izvor financiranja iz kojeg je trošak nastao, ak-tivnost, odnosno projekt na koji se odnosi, funkcijsko područje koje obuhvaća te regiju.

Prihodi i primici evidentiraju se na analitičkim raču-nima, pri čemu svaki pripada samo jednom izvoru fi-nanciranja prema Veznim tablicama za EV naloge koje su dostupne na internetskim stranicama Ministar-stva financija kao prilog uz upute o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka.1 Prihodi i primici unose se u EV nalog is-ključivo prema Veznim tablicama za EV naloge, te je prema tome postavljena i kontrola u sustavu državne riznice - korisnicima treće razine onemogućen je unos računa kojeg nema u navedenima. U slučaju potrebe za računom koji nije u Veznim tablicama, potreban je dogovor s Ministarstvom financija.

Razlika prihoda i rashoda u EV nalogu, iskazuje se na osnovnom računu 12921 Ostala nespomenuta po-traživanja. Radi lakšeg praćenja i kontrole salda po pojedinim korisnicima, otvoreni su analitički računi kojima su zadnje četiri znamenke ujedno prve četiri znamenke RKP broja proračunskog korisnika treće ra-zine, ukoliko se korisnik treće razine u državnom pro-računu planira po RKP broju, odnosno zadnje četiri znamenke šifre glave ukoliko se korisnik treće razine u državnom proračunu planira na razini glave.

Navedeno vrijedi za sve, osim za korisnike treće razine

1 https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/izvrse-nje-proracuna/upute-obrasci-zahtjeva-sigurnost/165

44


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

unutar razdjela/glave 08006 Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj, koji su u državnom proračunu planirani zbrojno, na razini glave. S obzirom na to da se za svako sveučilište posebno dostavlja konsolidira-ni EV nalog svih njezinih sastavnica, te posebno jedan konsolidirani EV nalog svih veleučilišta i visokih škola, analitički račun 12921 sveučilišta ima za drugi dio ra-čuna prve četiri znamenke RKP broja sveučilišta, dok analitički račun 12921 veleučilišta i visokih škola ima za drugi dio računa zadnje četiri znamenke šifre glave prema organizacijskoj klasifikaciji.

Vlastiti prihodi jesu prihodi koje korisnik treće razine ostvaruje obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi su-bjekti izvan općeg proračuna. Vlastiti prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proi-zvoda i robe te pruženih usluga, izvor financiranja 31 Vlastiti prihodi.

Namjenski prihodi i primici su pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. U EV nalozima se evidentiraju namjenski prihodi i primici iz sljede-ćih izvora financiranja:

43 Ostali prihodi za posebne namjene

51 Pomoći EU

52 Ostale pomoći i darovnice

61 Donacije

71 prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja

81 Namjenski primici od zaduživanja.

S obzirom na to da se podaci prate i vode prema proračunskim klasifikacijama, a uz to, neki od kon-solidiranih EV naloga sadrže i do nekoliko desetaka pojedinačnih izvještaja, a time i velik broj podataka, mogućnost greške kod unosa je velika. Stoga su u EVT aplikaciji ugrađene kontrole kako bi se, što je moguće više, eliminirale potencijalne greške prilikom unosa podataka.

Neke od kontrola postavljenih u aplikaciji su:

• unos analitičkih računa prihoda i primitaka, te pri-padajućeg izvora financiranja moguć je isključivo prema Veznoj tablici prihoda i primitaka za EV na-loge

• kontrola dopuštenih izvora financiranja kod evi-dencije rashoda

• programska i funkcijska kontrola – svaki korisnik treće razine ima mogućnost odabira samo onih

aktivnosti koje su za njega utvrđene u državnom proračunu te funkcijskog područja kojem pripada prema klasifikaciji funkcija države

• kontrola uravnoteženosti dokumenta - zbroj svih stavki dugovne strane mora biti jednak zbroju svih stavki potražne strane unutar jedne evidencijske temeljnice, pri čemu se saldo na osnovnom računu 12921 sam generira prema unesenim podacima

• ugrađena je i kontrola raspoloživosti po svakom izvoru prema formuli: početni saldo + ostvareni prihod/primitak – utrošeni rashod/izdatak >= 0, što je novost jer je do sada kontrola raspoloživosti bila na drugoj razini organizacijske klasifikacije, od-nosno na razini glave.

Još jedna prednost i dodatna kontrola vezana je uz unos opisa transakcije na polju tekst. Do sada su kori-snici treće razine imali mogućnost upisa teksta uz evi-dentirana konta prihoda i rashoda, međutim, to polje nije bilo obavezno za unos. Novost kod EVT aplikaci-je je postavka obaveznog unosa teksta uz određena konta prihoda i rashoda, dok su za pojedina konta postavljeni predefinirati predlošci teksta iz šifrarnika, koje korisnik treće razine kod unosa mora odabrati. Određena se konta prihoda i rashoda posebno pra-te i analiziraju te je za njih bilo potrebno naknadno kontaktirati krajnjeg korisnika treće razine koji je po-datke unio, što je usporavalo proces. Sada su podaci o specifičnim detaljima pojedinih uplata, ali i određe-nih rashoda i izdataka, dostupni odmah, po primitku konsolidiranog EV naloga.

4.EvidentiranjesredstavauEVnalozima

Sredstvadobivenaizravnoizdržavnogproračuna

U EV nalozima NE iskazuju se sredstva koja su u držav-nom proračunu planirana na razdjelu/glavi, odnosno RKP broju korisnika treće razine (ukoliko se sredstva korisnika treće razine u državnom proračunu planira-ju na razini RKP broja), na izvorima financiranja:

11 Opći prihodi i primici

12 Sredstva učešća za pomoći

41 Prihodi od igara na sreću

56 Fondovi EU i

57 Ostali programi EU.

Radi se o sredstvima dobivenim izravno iz državnog proračuna, a koja su u sustavu državne riznice već evidentirana prilikom unosa zahtjeva za plaćanje od strane nadležnog razdjela. Evidentirani su rashodi i iz-daci po prirodnoj vrsti, raspoređeni po aktivnostima i izvorima financiranja. Za sredstva primljena iz izvora financiranja 1 Opći prihodi i primici, korisnik treće ra-

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

45


zine u svojim poslovnim knjigama priznaje prihod sku-pine 67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, a za sredstva primljena iz izvora financiranja 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU priznaje prihod 6323 (za tekuće troškove), odnosno 6324 (za kapitalne troškove). Korisnik treće razine će, po primitku izvatka po poslovnom računu, za uplate ovih sredstava vidjeti da su sredstva došla s jedinstve-nog računa proračuna HR1210010051863000160, uplatitelj Državni proračun.

Prihode i primitke ostvarene iz ovih izvora financira-nja, kao i rashode i izdatke financirane iz njih, nije mo-guće unijeti u EV nalog jer su blokirani za unos. Kako korisnici treće razine nemaju pristup Državnoj riznici, te ne znaju na što se odnosi svaka pojedina uplata. Stoga se često događa da ove uplate i troškove finan-cirane iz njih evidentiraju u EV nalozima pod krivim kontima prihoda i pod krivim izvorima financiranja. Tako sredstva izvora 1 Opći prihodi i izdaci poisto-vjete sa sredstvima dobivenim temeljem prijenosa između proračunskih sredstava koja se evidentiraju unutar podskupine 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna, dok sredstva dobivena iz izvora 56 Fondovi EU i 57 Ostali programi EU, eviden-tiraju unutar izvora 51 Pomoći EU.

Na taj način dolazi do duplog iskazivanja prihoda i rashoda u sustavu državne riznice. Uz to, dodatni je problem što pogrešno iskazivanje prihoda unutar podskupine 639 Prijenosi između proračunskih kori-snika istog proračuna, dovodi do problema prilikom postupka konsolidacije financijskih izvještaja jer se ti prihodi u postupku konsolidacije trebaju u potpunosti eliminirati s rashodima podskupine 369 Prijenosi iz-među proračunskih korisnika istog proračuna.

Sredstvadobivenaodproračunskihkorisnikaistogproračuna,proračunskihkorisnikadrugogproračunaiizvanproračunskihkorisnika

Sredstva koja korisnici treće razine dobiju od prora-čunskih korisnika državnog proračuna (ovdje također spada i nadležni razdjel, glava 05) evidentiraju se unu-tar podskupine 639 Prijenosi između proračunskih ko-risnika istog proračuna te izvora financiranja 52 Osta-le pomoći i darovnice. Ovisno o tome radi li se o teku-ćoj ili kapitalnoj pomoći, te je li prijenos nacionalnih ili EU sredstava, prihodi se mogu evidentirati unutar četiri osnovna računa:

• 63911 Tekući prijenosi između proračunskih korisni-ka istog proračuna

• 63921 Kapitalni prijenosi između proračunskih kori-snika istog proračuna

• 63931 Tekući prijenosi između proračunskih korisni-ka istog proračuna temeljem prijenosa EU sredsta-

va• 63941 Kapitalni prijenosi između proračunskih kori-

snika istog proračuna temeljem prijenosa EU sred-stava

S obzirom na to da se radi o prihodima koji se u po-stupku konsolidacije financijskih izvještaja eliminiraju s rashodima podskupine 369 Prijenosi između prora-čunskih korisnika istog proračuna, izuzetno je važna komunikacija i usklađivanje između davatelja i prima-telja sredstava. Važno je da primatelj sredstava iskaže prihod u mjesecu u kojem je dobio sredstva od dru-gog proračunskog korisnika državnog proračuna jer je davatelj u tom mjesecu iskazao rashod. Primatelj sredstava će troškove koje će imati iz primljenih sred-stava iskazati u mjesecu kad ih plati.

Davatelji sredstava, prilikom planiranja i izvršavanja ovih prijenosa, moraju provjeriti jesu li primatelji do-ista upisani u Registar proračunskih korisnika, i iska-zani u Tablici 2. Popis proračunskih korisnika držav-nog proračuna. Registar je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva financija, https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/racunovodstvo/registar/178.

Prijenosi između proračunskih korisnika državnog proračuna koriste se iznimno, na temelju propisa ili natječaja, uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi-nancija (osim ukoliko se radi o prijenosu EU sredsta-va, kada prethodna suglasnost nije potrebna), te uz uvjet da se ne radi o prihodima ostvarenim na tržištu.

Korisnici treće razine često griješe koristeći ovakve prijenose za sve transakcije između proračunskih korisnika državnog proračuna. Ako jedan od korisni-ka pruža uslugu drugome te za mu nju izdaje izlazni račun, primatelj usluge ne može primljeni račun evi-dentirati na podskupini 369 Prijenosi između prora-čunskih korisnika istog proračuna, već na 323 Rashodi za usluge. Davatelj usluge će u tom slučaju sredstva primljena od primatelja usluge, prikazati na prihodu 661510000 Prihodi od pruženih usluga, unutar izvora 31 Vlastiti prihodi.

Sredstvakojaproračunskikorisnicitrećerazinedobijuodizvanproračunskihkorisnika

Proračunski korisnici treće razine mogu sredstva do-biti od izvanproračunskih korisnika državnog prora-čuna te od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna. Ta se sredstva evi-dentiraju unutar izvora 52 Ostale pomoći i darovnice, podskupina 634 Pomoći od izvanproračunskih korisni-ka odnosno 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sred-stava (ukoliko se radi o sredstvima koja proračunski korisnici dobiju od izvanproračunskih korisnika teme-ljem prijenosa EU sredstava).

46


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Potpore za prvo zapošljavanje, odnosno pripravniš-tvo koje dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentiraju se na osnovnom računu 63414 Tekuće pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a te na osnovnom računu 63814 Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika temeljem prijenosa EU sredstava (kada Hr-vatski zavod za zapošljavanje sredstva isplaćuje iz izvora financiranja 56 Fondovi EU).

Popis izvanproračunskih korisnika nalazi se na inter-netskim stranicama Ministarstva financija, https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/racuno-vodstvo/registar/178.

Sredstvakojakorisniktrećerazinedobijeodinozemnihvladaimeđunarodnihorganizacija

Često korisnici treće razine dobiju sredstva od inoze-mnih vlada ili međunarodnih organizacija. Ta se sred-stva također evidentiraju unutar izvora financiranja 52 Ostale pomoći i darovnice.

Pomoći inozemnih vlada evidentiraju se ovisno o tome jesu li sredstva dobivena od inozemne vlade u Europskoj uniji ili izvan nje, na kontima prihoda:

• 631110000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada u EU• 631210000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada

u EU• 631120000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada

izvan EU• 631220000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u

izvan EU.

Međutim, kad su korisnici treće razine partneri na EU projektu s nekom inozemnom vladom ili međunarod-nom organizacijom, te kad su sredstva koja po tom projektu dobiju, financirana od strane institucija i ti-jela Europske unije, evidentiraju ih kao prihod izvora 51 Pomoći EU.

SredstvakojakorisniktrećerazinedobijeodinstitucijaitijelaEU

Korisnici treće razine mogu dobiti pomoć od instituci-ja i tijela Europske unije uplatom izravno na račun ili uplatom od inozemnog partnera koji je nositelj pro-jekta financiranog od strane institucija i tijela Europ-ske unije. Taj inozemnipartner može biti: vlada, pro-računski korisnik, općina, grad, regija, međunarodna organizacija, trgovačko društvo i slično. Iako su upla-titelji partneri iz inozemstva, sredstva se evidentira-ju na izvoru financiranja 51 Pomoći EU, na kontima prihoda:

• 632311700 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - ostalo

• 632411700 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU – ostalo

• 632311800 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU refundacije putnih troškova

Kada korisnici treće razine primljena sredstva po EU projektima moraju pravdati, tada i u svom knjigo-vodstvu i u EV nalogu primjenjuju članak 67. stavak 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu te prihode izvještajnog razdoblja priznaju sukladno nastalim troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Ako su korisnici treće razine imali troškove po projektu koje su prvotno financirali iz vlastitih sredstava, a tek je potom došla refundaci-ja iz inozemstva, troškove moraju preknjižiti s izvora financiranja 31 Vlastiti prihodi na izvor financiranja 51 Pomoći EU. Ako je refundacija došla u drugoj pro-računskoj godini, troškovi se ne preknjižavaju, već se dobivena sredstva utroše na troškove koje bi inače financirali iz vlastitih sredstava.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

47


1. UvodZakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, br. 68/18, 110/18 i 32/20; dalje u tekstu: Za-kon) uređena su načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, gra-đenje i održavanje komunalne infrastrukture, pla-ćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja važna za komunalno gospodarstvo. Komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena građevina odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza pla-ćanja komunalnog doprinosa, a komunalnu naknadu plaća vlasnik odnosno korisnik stambenog prostora, garažnog prostora, poslovnog prostora, građevinskog zemljišta koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađenog građevinskog zemljišta koji se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta i održa-vanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom električnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samou-prave. Odlukom o komunalnom doprinosu odnosno naknadi, donesenom od strane predstavničkog tije-la jedinice, mogu se definirati, između ostalog, opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevi-ma odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa odnosno komunalne naknade.

U posebnim okolnostima vezanim uz pojavu bolesti COVID – 19 uzrokovanu epidemijom virusa SARS-CoV-2 velik broj jedinica lokalne samouprave donijelo je odluku o potpunom ili djelomičnom oslobađanju dijela obveznika od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade kao pomoć najpogođenijim kategorijama obveznika za ublažavanje posljedica uzrokovanih epidemijom. U tom kontekstu navodimo i formalno pravnu osnovu za postupanje JLS-a1.

Zakonom o dopuni Zakona o komunalnom gospodar-stvu (Nar. nov. br. 32/20) dopunjen je članak 95. Zako-na o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov. br. 68/18 i 110/18). Zakon je stupio na snagu snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama« tj. 20. 03. 2020 (u daljnjem tekstu: ZKG).

Dopuna Zakona odnosi se na posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospo-darsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku šte-tu, o čemu posebnu odluku donosi ministar nadležan za graditeljstvo, u kojem slučaju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) može odlukom osloboditi obveznike plaćanja komu-nalne naknade za poslovni prostor i građevinsko ze-mljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti dje-lomično ili u potpunosti dok traju te okolnosti.

1 Temeljem stava dr.sc.Desanka Sarvan, Županija istarska

KnjiženjekomunalnogdoprinosaikomunalnenaknadeuposebnimokolnostimaMartina Štefković *

Komunalni doprinos i komunalna naknada jedni su od najznačajnijih prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj namijenjeni obavljanju Zakonom o komunalnom gospodarstvu definira-nih komunalnih djelatnosti. Navedeni zakon u pojedinačnim slučajevima predviđa mogućnost odobravanja djelomičnog ili potpunog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa odnosno komunalne naknade. U nastavku teksta daju se knjigovodstvene evidencije komunalnog doprinosa i komunalne naknade te oslo-bađanja od plaćanja komunalnog doprinosa i naknade koje jedinice provode u svojim poslovnim knjigama.

* Martina Štefković, mag.oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb.

48


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

U slučaju nastupanja navedenih posebnih okolnosti predstavničko tijelo JLS može odlukom odrediti da se dio naplaćenih sredstava komunalnog doprinosa koristi i za druge namjene različite od namjena propi-sanih člankom 76. toga Zakona tj. za druge namjene osim za financiranje građenja i održavanja komunal-ne infrastrukture.

U slučaju nastupanja navedenih posebnih okolnosti predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom odrediti da se dio naplaćenih sred-stava komunalne naknade koristi i za druge namje-ne različite od namjena propisanih člankom 91. toga Zakona tj. za druge namjene, osim za namjene finan-ciranja održavanja i građenja komunalne infrastruk-ture, te se na temelju odluke predstavničkog tijela JLS i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namje-ne te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture.

Ministar Ministarstva graditeljstva i prostornog ure-đenja Republike Hrvatske donio je Odluku o nastu-panju posebnih okolnosti KLASA: 804-08/20-01/1, URBROJ: 531-01-20-1 od 20. ožujka 2020. godine.

Postavlja se pitanje na koji način postupaju tijela JLS u neposrednoj provedbi stavaka 2., 3. i 4. članka 95. ZKG?

Najprije valja napomenuti kako obveza plaćanja ko-munalne naknade proizlazi iz pojedinačnog upravnog akta (rješenja) kojeg prema stavku 1. članka 100. ZKG donosi upravno tijelo u skladu s odlukom o komunal-noj naknadi i odlukom o vrijednosti boda komunalne naknade (B) u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti. U tom smislu, svaka izmjena obveze pla-ćanja komunalne naknade ( potpuno ili djelomično oslobođenje od obveze) mora se izvršiti temeljem upravnog akta (rješenja). Navedeno rješenje je osnov za zaduženje obveznika u knjigovodstvenom eviden-tiranju njegovih obveza glede komunalne naknade.

Prvo, predstavničko tijelo JLS mora donijeti opći akt - Odluku o oslobađanju obveznika plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti djelomič-no ili u potpunosti dok traju posebne okolnosti. Ova Odluka ima karakter općeg akta koji je usmjeren pre-ma svim poslovnim subjektima ili svim poslovnim su-bjektima određenih djelatnosti i smatramo da njena provedba mora biti izvršena kroz pojedinačne akte

(rješenja) koje donosi upravno tijelo JLS u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

U rješenju o oslobađanju od plaćanja komunalne na-knade naznačuje konkretna fizička ili pravna osoba koja se oslobađa plaćanja komunalne naknade u cije-losti ili djelomično, te naznaka nekretnine na koju se oslobađanje od plaćanja komunalne naknade odnosi, kao i podatak o vremenskom razdoblju roku na koje se oslobađanje odnosi i iznos za koji se ista oslobađa plaćanja komunalne naknade. Smatramo da je nave-deno rješenje o oslobađanju od plaćanja komunalne naknade pravni osnov za vjerodostojno knjigovod-stveno evidentiranje oslobođenja od plaćanja komu-nalne naknade za svakog pojedinog obveznika.

Ministarstvo financija u suradnji s Državnim uredom za reviziju utvrdilo je način evidentiranja komunalnog doprinosa i komunalne naknade te donijelo Uputu o knigovodstvenom evidentiranju komunalnog do-prinosa i komunalne naknade kod jedinica lokalne samouprave (KLASA: 015-01/20-01/14, URBROJ: 513-05-03-20-1) koja je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/racunovodstvo/upute-nalozi-i-ostalo/179.

Svrha navedene upute je izbjegavanje različitog evi-dentiranja oslobađanja od plaćanja komunalnog do-prinosa i naknade budući da jedinice lokalne samo-uprave primjenjuju različite prakse u knjigovodstve-nom evidentiranju komunalnog doprinosa i komu-nalne naknade. Naime, pojedine jedinice komunalni doprinos i naknadu evidentiraju u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos oslobođenja), dok ih druge jedi-nice evidentiraju u neto iznosu (umanjeno za iznos oslobođenja).

2.KnjiženjekomunalnogdoprinosaKomunalni doprinos je novčano javno davanje koje jednokratno ili obročno plaća vlasnik zemljišta na ko-jem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena gra-đevina odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komunalnog doprinosa za korištenje komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položaj-ne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prili-kom građenja ili ozakonjenja građevine.

Primjer 1.

Knjigovodstveno evidentiranje komunalnog doprino-sa za obveznika kojem je rješenjem o komunalnom doprinosu utvrđena obveza plaćanja komunalnog do-prinosa u iznosu od 20.250,00 kn.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

49


OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

1. rješenje o komunalnom doprinosu 20.250 16531 96531

2. uplata komunalnog doprinosa 20.25011121 16531

96531 65311

Odlukom o komunalnom doprinosu, sukladno članku 78. Zakona, definiraju se opći uvjeti i razlozi zbog ko-jih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomič-no ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa, a u slučaju odobravanja oslobođenja, po izdavanju rješenja o komunalnom doprinosu jedini-ce lokalne samouprave knjigovodstveno evidentiraju potraživanje prema obvezniku uplate i obračunatiprihodubruto iznosu (iznosu bez oslobođenja). Za iznos oslobođenja jedinice lokalne samouprave u svojim poslovnim knjigama umanjuju obračunati pri-hod i potraživanje uz istovremeno zaduženjeiodo-brenjeosnovnogračuna91512Promjene u obujmu imovine.Prihodostvarenodkomunalnogdoprinosaevidentiraseuiznosuumanjenomzaiznososlobo-đenja (iznosu uplaćenom na žiro-račun jedinice lokal-ne samouprave, odnosno u neto iznosu).

Primjer 2.

Obvezniku je rješenjem o komunalnom doprinosu utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa u iznosu od 21.500,00 kn, te mu je istovremeno odobre-no oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa od 20%, odnosno 4.300,00 kn.

OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

1.a rješenje o komunalnom doprinosu 21.500 16531 96531

1.b evidentiranje iznosa oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa

4.30091512 16531

96531 91512

2. uplata komunalnog doprinosa 17.200

11121 16531

96531 65311

3.KnjiženjekomunalnenaknadeKomunalna naknada je novčano javno davanje koje se plaća u svrhu održavanja komunalne infrastruktu-re, a plaća ga vlasnik odnosno korisnik za stambeni prostor, garažni prostor, poslovni prostor, građe-vinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne dje-latnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište koji se nalaze na području na kojem se najmanje obavljaju

komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih ce-sta i održavanja javne rasvjete te koje je opremljeno najmanje pristupnom cestom, niskonaponskom elek-tričnom mrežom i vodom prema mjesnim prilikama te čini sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne sa-mouprave. Koristi za financiranje održavanja i građe-nja komunalne infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samou-prave koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i so-cijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kultur-ne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture.

Primjer 1.

Knjigovodstveno evidentiranje komunalne naknade kod jedinice lokalne samouprave za obveznika kojem je rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđena godiš-nja obveza plaćanja komunalne naknade u iznosu od 1.200,00 kn, a obveznik naknadu podmiruje mjesečno.

OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

1. rješenje o komunalnoj naknadi 1.200 16532 96532

2. uplata mjesečne rate komunalne naknade (1.200/12 mjeseci)

10011121 16532

96532 65321

Odlukom o komunalnoj naknadi, temeljem članka 95. Zakona, definiraju se opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne na-knade, a rješenje o djelomičnom ili potpunom oslo-bađanju od plaćanja komunalne naknade za pojedine obveznike donosi se sukladno odredbama odluke.

Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti poslovi komunalnog gospodarstva, sukladno odredbama članka 101. Zakona, donosi rješenje o komunalnoj naknadi koje sadrži iznos ko-munalne naknade po četvornome metru (m²) ne-kretnine, obračunsku površinu nekretnine, godišnji iznos komunalne naknade, mjesečni iznos komunalne naknade odnosno iznos obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno i rok za plaćanje mjesečnog iznosa komunalne naknade odnosno izno-sa obroka komunalne naknade ako se naknada ne plaća mjesečno.

Slijedom navedenog, jedinice lokalne samouprave po izdavanju rješenja o komunalnoj naknadi evidentiraju potraživanje prema obvezniku uplate i obračunatiprihod u bruto iznosu (iznosu bez oslobođenja) za

50


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

4.ZaključnoDjelomična ili potpuna oslobađanja od plaćanja ko-munalnog doprinosa i komunalne naknade predstav-ljaju gubitak prihoda za jedinicu lokalne samouprave koji nije iskazan kroz rashode poslovanja, o čemu je potrebno izvijestiti predstavničko tijelo odnosno jav-nost. Dobra je praksa, koju odobrava i Europska ko-misija, izraditiposebanizvještajkaodioIzvještajaoizvršenjuproračunajedinicelokalnesamoupravezapojedinugodinu,ukojemćebitidaneinformacijeooslobođenjima(izuzećima,odbicima,…)odplaćanjasvihdavanjazakojasutaoslobođenjamoguća.

Ministarstvo financija će, slijedom navedenog, pri-stupiti izradi izmjena i dopuna Pravilnika o polugo-dišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Narodne novine, br. 24/13, 102/17 i 1/20), kojim će propisati sadržaj i izgled navedenog izvještaja. propisati sadržaj i izgled navedenog izvještaja.

godinu za koju se izdaje rješenje. Nakon izdavanja rješenja o djelomičnom ili potpunom oslobađanju od plaćanja, za iznos oslobođenja umanjuju se obra-čunati prihod i potraživanje uz istovremeno zaduže-nje i odobrenje osnovnog računa 91512Promjene u obujmu imovine. Prihodostvarenodkomunalnenaknadeevidentiraseuiznosuumanjenomzaiznososlobođenja (iznosu uplaćenom na žiro-račun jedini-ce lokalne samouprave, odnosno u neto iznosu).

Primjer 2.

Obvezniku plaćanja komunalne naknade utvrđena je obveza plaćajna komunalne naknade za 2020. godi-nu u iznosu od 1.200,00 kn. Rješenjem o djelomičnom oslobođenju od plaćanja naknade obveznik je oslobo-đen plaćanja komunalne naknade u visni 50% godiš-njeg iznosa naknade.

OPIS IZNOSRAČUN

DUGUJE POTRAŽUJE

1.a rješenje o komunalnoj naknadi 1.200 16532 96532

1.b evidentiranje djelomičnog oslobođenja od plaćanja komunalne naknade (u visini 50% iznosa naknade)

60091512 16532

96532 91512

2. uplata mjesečne rate komunalne naknade (600/12 mjeseci)

5011121 16532

96532 65321

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

51

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. Uvodgodišnji obračun poreza na dohodak te donošenje privremenog poreznog rješenja u posebnom postup-ku za 2019. godinu, utvrđuje se prema odredbama Zakonaoporezunadohodak(Nar. nov., br. 115/16. do 32/20. dalje: Zakon)te njegovog provedbenog pro-pisaPravilnikaoporezunadohodak(Nar. nov., br. 10/17. do 1/20.) – dalje: Pravilnik). Prema čl. 51.st.2. Zakona, godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak smatra se ukupan dohodak od ne-samostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, a koji je ostvaren u poreznom razdoblju.

To znači da Porezna uprava (dalje PU) po službenoj dužnosti provodi poseban postupak utvrđivanja uku-pnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2019. godinu, za sve one porezne obveznike – građane koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (pla-ću i mirovinu) te drugi dohodak (naknade po osnovi ugovora od djelu, autorske honorare i sl), za koje se uplaćeni porez na dohodak i prirez tijekom godine, ne smatra konačnim.

Prema čl. 52. Zakona, poseban postupak se ne pri-mjenjuje na porezne obveznike koji obvezno podno-se godišnju poreznu prijavu te ako su tijekom 2019. godine ostvarili samo dohotke koji se smatraju ko-načnim. Konačni dohoci imaju izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugog do-hotka koji se smatra konačnim (dohodak ostvaren po osnovi povrata doprinosa, razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ista stečena te privreme-nim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi).

Potrebno je napomenuti da je prema izmjenama Za-kona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 106/18.), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, brisan dohodak od osiguranja kao jedan od šest oblika opo-rezivog dohotka, te se isti više ne smatra konačnim dohotkom.

2.Posebanpostupakutvrđivanjagodišnjegporezanadohodak

uvođenjem JOPPD obrasca - Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obve-zna osiguranja, temeljem kojeg se prikupljaju poda-ci o svim oporezivim i neoporezivim primicima koje ostvaruje fizička osoba u tijeku poreznog razdoblja,

Povratporezanadohodakza2019.godinuMirjana Mahović Komljenović *

Porezna uprava je obvezna građanima koji su u 2019. godini ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (osim poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao članovi posade broda u me-đunarodnoj plovidbi), te poreznim obveznicima koji su ostvarili drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, po službenoj dužnosti utvrditi godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, te dostaviti privremeno porezno rješenje, a neovisno o tome je li se po godišnjem obračunu utvrđuje pravo na povrat poreza ili ra-zlika za uplatu. Rok za dostavu privremenog poreznog rješenja za 2019. godinu, istekao je 30. lipnja 2020. godine. Međutim, kao mjeru pomoći građanima radi nastupa posebnih okolnosti uzrokovanih virusom CO-VID-19, izmjenama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 32/20) koji je stupio na snagu 20. ožujka 2020. godine, već pri dostavi privremenih poreznih rješenja građanima, tijekom mjeseca lipnja 2020. godine obavljena je i isplata više plaćenog poreza i prireza porezu na dohodak na njihove račune, uz zadržavanje prava na podnošenje prigovora. Naime, i nadalje građani mogu najkasnije do kraja 31. srpnja 2020. go-dine podnijeti prigovor na dobiveno privremeno porezno rješenje doneseno na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza za 2019. godinu, ako smatraju da su podaci za izračun u posebnom postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će privremeno porezno rješenje zaprimili kasnije odnosno poslije 30. lipnja 2020. godine, imaju mogućnost podnošenja prigovora u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi-nancija – Porezna uprava, Zagreb.

52

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

stvorena je podloga za automatski izračun godišnjeg poreza na dohodak, radi čega je u naš porezni sustav uveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg po-reza na dohodak.

Prema čl. 51. Zakona, posebnim postupkom smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza kojeg provodi PU po službenoj dužnosti. To znači da pore-zni obveznici - građani, nisu bili obvezni za 2019. go-dinu podnositi godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, već umjesto građana, a na temelju prikupljenih podataka o obračunanom porezu na dohodak i prire-zu, PU obavlja godišnji obračun poreza, te poreznim obveznicima dostavlja privremeno porezno rješenje, kojim se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza po godišnjem obračunu.

Poseban postupak provodi se na način da se zbroje ukupno ostvareni primici po osnovi dohotka od nesa-mostalnog rada i drugog dohotka koji se ne smatra ko-načnim, a isti se umanjuju za ukupne godišnje osobne odbitke na koje porezni obveznik ima pravo, te utvr-đuje godišnja porezna osnovica za 2019. godinu:

• do 360.000,00 kn uvećano za 12.500,00 kn po os-novi drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, na koju se primjenjuje porezna stopa od 24%, te

• iznad 360.000,00 kn uvećano za 12.500,00 kn po osnovi drugog dohotka koji se ne smatra konač-nim, na koju se primjenjuje porezna stopa od 36%.

Ovisno o svoti primitka koji su ostvareni po osnovi plaće i drugog dohotka, uplaćenog poreza na doho-dak tijekom godine, te iskorištenih osobnih odbitka, PU privremenim poreznim rješenjem za 2019. godi-nu, utvrđuje poreznom obvezniku razliku za uplatu ili povrat poreza i prireza.

2.1.Porezniobveznicinakojeseprimjenjujeposebanpostupak

porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban po-stupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2019. godinu su:

• Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od ne-samostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno u tijeku istog mjese-ca poreznog razdoblja, (što znači da su u jednom mjesecu primili plaću ili mirovinu od dva različita poslodavca),

• Porezni obveznici čiji su uzdržavani članovi uže obi-telji i djeca tijekom 2019. godine ostvarili opore-zive i neoporezive primitke iznad 15.000,00 kn, a uzdržavatelj je koristio osobni odbitak za uzdržava-nog člana u tijeku poreznog razdoblja, čime mu se

smanjivala osnovica za oporezivanje,• Uzdržavani članovi kod kojih se temeljem ukupno

ostvarenog dohotka u poreznom razdoblju, godiš-njim obračunom ostvaruje razlika za povrat poreza.

Međutim, prema čl. 52. Zakona, poseban postupak se ne primjenjuje na:

• porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od sa-mostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja te druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak pre-ma podacima iz poslovnih knjiga),

• porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi kao član posade broda,

• porezne obveznike za koje PU ne raspolaže poda-cima o njihovu ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam pore-zni obveznik, nije izvijestio PU u propisanom roku na propisanom izvješću.

2.2.Zahtjevzapriznavanjempravauposebnompostupku-obrazacZPP-DOH

prema čl. 65.st.1. Pravilnika, porezni obveznici za koje PU ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje pra-va na umanjenje dohotka:

• ako na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o svim uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci,

• stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti ili tjelesnog oštećenja,

• prebivalištu na području jedinica lokalne samou-prave razvrstanih u potpomognuta područja I. sku-pne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara,

• uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, te

• dana darovanja,

mogli su do kraja veljače 2020. god., podnijeti nad-ležnoj ispostavi PU prema prebivalištu odnosno uo-bičajenom boravištu, obrazac za priznavanjem pra-va u posebnom postupku - ObrazacZPP-DOH, kaoivjerodostojneispravekojimsedokazujekorištenjeolakšica.

Obrazac ZPP-DOH podnosili su i porezni obveznici koji su napravili preraspodjelu osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu prema čl. 17.st.5. Zakona, nasljednici koji su podnosili godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u inozemstvu a radi prizna-vanja prava na uračunavanje poreza plaćenog u ino-

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

53


zemstvu, jer su propustili predati Obrazac INO-DOH do 31. siječnja 2020. godine. Obrazac ZPP-DOH je PU od poreznih obveznika zaprimala elektronički putem sustava ePorezna, neposredno od poreznog obvezni-ka te putem pošte.

Prema podacima navedenim u Obrascu ZPP-DOH te prema priloženim vjerodostojnim ispravama, za ta-kve fizičke osobe PU primjenjuje poseban postupak u kojem će utvrditi godišnji obračun poreza na do-hodak i prireza za 2019. godinu, te izdati privremeno porezno rješenje.

U slučaju da uz obrazac ZPP-DOH nije priložena sva potrebna dokumentacija, službenik poziva poreznog obveznika na dostavu iste:

• putem sustava ePorezna i to slanjem poruke u Je-dinstveni korisnički pretinac, ili

• slanjem pisanog Poziva ako je Obrazac ZPP-DOH podnesen putem pošte.

Međutim, uz Obrazac ZPP-DOH porezni obveznici nisu trebali priložiti izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, te izvatke i potvrde iz registra život-nog partnerstva, jer PU ima uvid u navedene registre, osim na zahtjev PU u daljnjem poreznom postupku.

3.Dostavaprivremenogporeznogrješenjado30.lipnja2020.godine

prema čl. 54. st. 1. i 2. Zakona, primjenjujući poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, PU na temelju evidencija i podataka s kojima raspo-laže po službenoj dužnosti, a korištenjem podataka iz obrasca JOPPD, odnosno podataka koje je dosta-vio porezni obveznik, utvrđuje poreznom obvezniku godišnji dohodak koji je ostvaren u 2019. godini, kao i razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili po-vrat, te donosi privremenoporeznorješenje,najka-snijedo30.lipnja2020.godine.

Iznimno, u slučajevima kada je isplatitelj dohotka do-stavio obrazac JOPPD, a iskazani porez i prirez nije uplatio (po osnovi nesamostalnog rada na kontu 1880 te po osnovi primitka od kojih se utvrđuje drugi dohodak na kontu 1945), obrada takvih prijava se od-gađa do podmirenja istog, radi čega se poreznom ob-vezniku dostavlja obavijest o nedonošenju rješenja.

Navedeno znači da se onemogućava sistemska obra-da godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2019. godinu za sve posloprimce čiji poslodavci na računi-ma obrasca JOPPD imaju iskazan dug po osnovi ne-plaćenog poreza i prireza.

Temeljem dostavljenog privremenog poreznog rješe-nja PU obavlja zaduženje za utvrđenu razliku poreza

na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu na knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika, ili poreznim obveznicima obavlja povrat više plaćenog poreza po godišnjem obračunu ako porezni obveznik udovoljava propisanim uvjetima za povrat sukladno odredbama Zakona i propisanim odredbama OPZ-a kojim je uređen opći porezni postupak.

Međutim,premačl.54.izmjenaidopunaZakonaoporezunadohodak(Nar.nov.br.32/20.)kojijestupionasnagu20.ožujka2020.godinekaomjerupomo-ćigrađanimaradinastupaposebnihokolnostiuzro-kovanih virusom COVID-19, za razliku od prijašnjihgodina kada se povrat poreza obavljao u mjesecukolovozu,već pridostaviprivremenihporeznihrješe-njagrađanima,tijekommjesecalipnja2020.godineobavljena je i isplatavišeplaćenogporeza iprirezaporezunadohodakza2019.godinunanjihoveraču-ne,uzzadržavanjepravanapodnošenjeprigovora.

Prema tome, sukladno izmijenjenim odredbama Za-kona omogućeno je građanima koji ostvaruju pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak, da se dostavom privremenih poreznih rješe-nja (koji je za 2019. godinu započeo 12. lipnja 2020. godine), a najkasnije do 30. lipnja 2020. godine, taj povrat i izvrši na njihove tekuće ili žiro račune otvore-ne kod poslovnih banaka.

Međutim, prema čl. 65. st 3. Pravilnika, ako po-rezni obveznici do 30. lipnja 2020. godine ne za-prime privremeno porezno rješenje, a nisu izuzeti od primjene posebnog postupka, tada mogu do 31. srpnja 2020. godine nadležnoj ispostavi PU, podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog po-reznog rješenja. U zahtjevu je potrebno navesti podatke temeljem kojih se smatra da se na njih treba primijeniti poseban postupak oporezivanja godišnjeg poreza.

3.1.Sadržajprivremenogporeznogrješenja

Privremeno se rješenje dostavlja poreznom obvezni-ku prema adresi njegova poreznog prebivališta, te-meljem službenih evidencija s kojima PU raspolaže. Dostavom privremenog poreznog rješenja na nave-denu adresu, smatra se da je izvršena osobna dostava pismena poreznom obvezniku. Međutim u iznimnim slučajevima, ako bi troškovi utvrđivanja i naplate po-reza bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu, radi ekonomičnosti postupka, PU neće ta-kvim poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje a sukladno čl. 54.st.11. Zakona.

Na temelju čl. 95. i 97. OPZ-a (Nar. nov., br. 115/16. do 42/20.) ravnatelj PU donio je Odluku prema kojoj

54


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

svota od 15,00 kn predstavlja trošak izdavanja rješe-nja koja je nerazmjerna naplaćenom porezu, a koja se primjenjuje u posebnom postupku utvrđivanja pore-za na dohodak.

Privremeno porezno rješenje donosi se u pisanom obliku, a prema čl. 66.st.1. Pravilnika, osim oblika i sa-držaja propisanog odredbama Zakona kojim se ure-đuje opći upravni postupak, obvezno sadrži:

• navod o tome da o podnesenom prigovoru odlu-čuje prvostupanjsko tijelo rješenjem u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora, te da podne-seni prigovor odgađa izvršenje privremenog pore-znog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru,

• navod da se dostavom privremenog poreznog rje-šenja na adresu poreznog obveznika s kojom ras-polaže PU, a na temelju njezinih službenih eviden-cija smatra, u smislu Zakona, da je izvršena osobna dostava, te

• uputu o tome da porezni obveznik protiv privre-menog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza od strane PU može podnijeti prigovor.

3.2.Propisanirokzapodnošenjeprigovoranaprivremenoporeznorješenje

Neovisno o ostvarenom povratu tijekom lipnja 2020. godine, protiv privremenog poreznog rješenja done-senog na temelju izračuna godišnjeg poreza na do-hodak i prireza od strane PU, porezni obveznik može podnijeti prigovor. Sukladno čl. 54. st. 3. Zakona, po-rezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnijedo31.srpnja2020. godine, ako se ne slaže s podacima iz privremenog poreznog rješenja, radi toga što su isti nepotpuni ili netočni, te smatra da određene pore-zne olakšice nisu obuhvaćene privremenim poreznim rješenjem.

Iznimno, ako porezni obveznici privremeno porezno rješenje zaprime poslije 30. lipnja 2020. godine, tada imaju mogućnost podnošenja prigovora i nakon 31. srpnja 2020. godine, a sve u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.Tablica1.Terminskiplanposebnogpostupkazautvrđiva-

njeporezanadohodakza2019.godinu

Red.br. posebanpostupak Propisanirokovi

1. podnošenje Obrasca ZPP-DOH do 2.3.2020. godine

2.

masovna obrada i dostava privremenog poreznog rješenja i istovremeno povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak

do 30.6.2020. godine

3. podnošenje prigovora na privremeno porezno rješenje do 31.7.2020. godine

4. zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja do 31.7.2020. godine

5.podnošenje prigovora ako je privremeno porezno rješenje zaprimljeno nakon propisnog roka

30 dana od dana zaprimanja rješenja

6.

Plaćanje obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem, ako porezni obveznici nisu podnijeli prigovor ili su ga podnijeli izvan roka

do 15. 8. 2020. godine

Na mrežnim stranicama PU objavljena je Uputa o godišnjoj prijavi poreza na dohodak i provedbi po-sebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2019. godinu pod broje KLASE:410-01/20-01/122; UR-BROJ:513-07-21-01-20-3 od 18.5.2020. iz koje se na-vodi dio o povratu poreza u posebnom postupku:

Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 32/20) koji je stu-pio na snagu 20. ožujka 2020. izmijenjen je članak 54. kojim je propisano postupanje Porezne uprave u posebnom postupku, izdavanje privremenog po-reznog rješenja i podnošenje prigovora te se isti u skladu sa stavkom 3. toga Zakona primjenjuje pri postupanju Porezne uprave u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2019. godinu i nadalje.

Obzirom na navedeno, a sukladno izmijenjenim odredbama navedenog članka kojima je omogu-ćeno da fizičke osobe kojima će u skladu sa Zako-nom biti dostavljena privremena porezna rješenja u posebnom postupku do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, raspolažu iznosom više pla-ćenog poreza na dohodak i prireza porezu na do-hodak (utvrđenom u rješenju) odnosno da im iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak bude isplaćen na njihove račune već po dostavi tih rješenja, istima će iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak biti i isplaćen na njihove račune tijekom mjeseca lipnja, a najkasnije do 30. lipnja 2020. za 2019. neovisno o podnošenju prigovora.

Obzirom na navedeno, a sukladno novo propisanim zakonskim odredbama fizičkim osobama – građa-nima će povrat poreza na dohodak biti izvršen tije-kom mjeseca lipnja.

Međutim, ističemo da isti neovisno o ostvarenom povratu tijekom lipnja, mogu podnijeti prigovor sukladno propisanim zakonskim rokovima.

3.3.Elementiprigovoraprotivprivremenogporeznogrješenja

Prema čl. 66. st. 2. Pravilnika, prigovor na dostavljeno privremeno porezno rješenje, porezni obveznik pod-

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

55


nosi nadležnoj ispostavi PU u pisanom obliku, a isti osim oblika i sadržaja propisanog odredbama OPZ-a, obvezno sadrži sljedeće elemente:

• opće podatke o podnositelju prigovora (ime i pre-zime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj),

• naziv Poreznog tijela kojem se podnosi prigovor,• poziv na Klasu i Urudžbeni broj rješenja te datum

rješenja na koje se podnosi prigovor,• razloge zbog kojih je podnositelj prigovora neza-

dovoljan rješenjem odnosno razloge podnošenja prigovora, te

• potpis podnositelja prigovora.

Međutim, prema čl. 54.st.6. Zakona, osnova za pod-nošenje prigovora ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca ZPP-DOH za priznavanjem prava u posebnom postupku ili obrasca za pokretanje po-sebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak. Opravdani razlozi za propuštanje roka za podnošenje Obrasca ZPP-DOH, propisani su čl. 94. OPZ-a

Prema tome, porezni obveznik ne može podnijeti prigovor na privremeno porezno rješenje u kojem će isticati priznavanje određenih prava, primjerice po os-novi osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, prebivali-šta na potpomognutom području i Gradu Vukovaru i sl., a koji podaci nisu bili upisani na njegovoj poreznoj kartici Obrascu PK, jer je navedene olakšice porezni obveznik mogao iskazati na Obrascu ZPP-DOH koji se trebao podnijeti PU do kraja veljače 2020. godine za 2019. godinu, osim u slučaju opravdanih razloga su-kladno odredbama OPZ-a.

O navedenom je na mrežnim stranicama PU objavila Obavijest o provedbi posebnog postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak a koja se primjenjuje i u provođenu posebnog postupka za 2019. godinu.

Porezni obveznik na zaprimljeno privremeno porezno rješenje u posebnom postupku može podnijeti prigo-vor ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Međutim, osnova za iz-mjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti propuštanje roka za podnošenje ZPP-DOH obrasca, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odred-bama OPZ-a. To znači da se od ove godine više neće moći podnijeti prigovor na privremeno porezno rje-šenje ako porezni obveznik utvrdi da mu, primjerice, nije uzet u obzir dio osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, a nije podnio zahtjev na Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače 2018. niti je isto imao upisano na svojoj poreznoj kartici.

4.Postupanjeporezneupravepozaprimanjuprigovora

O prigovoru odlučuje prvostupanjsko tijelo – nadlež-na ispostava PU, donošenjem rješenja u roku od 30 dana od dana njegova zaprimanja, pri čemu podnese-ni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja, sve dok prvostupanjsko tijelo ne donese rje-šenje po prigovoru.

Naime, nakon izvršene provjere podatka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, a postupajući po podnesenom prigovoru, prvostupanjsko tijelo može:

• uvažiti navode iz prigovora prema čl. 54.st.5. Zako-na → ako postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja, kada se donosi novo porezno rješenje, protiv kojeg nije dopuštena žalba, a pore-zna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom, s ob-vezom plaćanja u roku od 15 dana od dana dosta-ve rješenja, ili

• odbiti navode iz prigovora jer nisu osnovani, a pre-ma čl. 54.st.7. Zakona → kada se donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor, a protiv takvog rješenja dopuštena je žalba, koja se može podnijeti u roku od 30 dana od dana njegove dostave. Izjav-ljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog rješenja.

4.1.Primjerprigovoranaprivremenoporeznorješenjeza2019.Godinu

Porezni obveznik s prebivalištem u Gradu Zagrebu, ostvario je u 2019. godini dohodak od nesamostal-nog rada u svoti od 154.640,40 kn po osnovi kojeg je plaćen predujam poreza na dohodak i prirez u iznosu od 20.950,64 kn.

Tijekom 2019 godine, a prema iskazanim podacima na poreznoj kartici, koristio je osobni odbitak za uzdr-žavanog sina. Međutim, sin je u 2019. godini ostvario za rad preko student servisa, iznos od 21.000,00 kn koji mu je isplaćen na njegov žiro račun.

Porezni obveznik je radi korištenja olakšice za uzdrža-vano dijete koje se za 2019. godinu više ne može sma-trati uzdržavanim članom uže obitelji, radi ostvarenih primitka većih do 15.000,00 kn, dobio od PU privre-meno porezno rješenje s razlikom za uplatu poreza u iznosu od 4.200,50 kn.

Navedeno privremeno porezno rješenje, porezni ob-veznik je zaprimio 15.06.2020. godine. U dozvolje-nom roku do 31.7.2020. godine nadležnoj ispostavi, uložio je prigovor, budući da smatra da su podaci na temelju kojeg je obavljen izračun godišnjeg poreza za 2020. godinu netočni, jer mu nije priznato pravo na uvećanje osobnog odbitka za uzdržavano dijete.

56


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Petar CarZagreb, Gundulićeva 1210 000 Zagreb

U Zagrebu, 15.6.2020.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJAPOREZNA UPRAVA – PODRUČNI URED ZAGREBISPOSTAVA CENTAR

Predmet:PRIGOVORNAPRIVREMENOPOREZNORJEŠENJE

U zakonskom roku podnosim prigovor na privremeno porezno rješenje KLASA: UP/I-410-23/2020-02-10; URBROJ:513-07-26-04-2020-01 od 12.6.2020. godine. koje sam primio 15.06.2020 godine. radi netočnih podataka na temelju kojeg je obavljen izračun godišnjeg poreza za 2019. godinu, radi čega mi je utvrđena razlika poreza na dohodak i prireza za uplatu u iznosu od 4.200,50 kn.Naime, u godišnjem obračunu poreza nije mi priznato pravo na osobni odbitak za uzdržavano dijete za 8 mjeseci 2019. godine za Luku Car, koji je tijekom 2019. godine za rad preko student servisa ostvario iznos od 21.000,00 kn.Međutim, dijete sam odjavio sa svoje porezne kartice 1.9.2019. godine, kada je ostvario 14.900,00 kn, te od 1.9.2019. godine za njega nisam koristio osobi odbitak. Radi navedenog molim da mi se prizna osobni odbitak za uzdržavano dijete za razdoblje od 1.1. do 31.8.2019. godine, odnosno do kada je dijete bilo upisano na mojoj poreznoj kartici, jer do tada nije prekoračen prag od 15.000,00 kn propisan za uzdržavane osobe.

U nadi usvajanja prigovora, lijepo vas pozdravljam. Petar Car

Po zaprimanju prigovora i nakon izvršene provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rje-šenju, ispostava Centar prema čl. 54.st.7. Zakona, donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor budući da navodi iz prigovora nisu osnovani. Naime, ispostava je utvrdila da je djetetu Luki Car u 2019. go-dini na žiro računu za rad preko student servisa ispla-ćen iznos od 21.000,00 kn, radi čega se više ne može smatrati uzdržavanim članom svom roditelju za cijelu godinu odnosno od 1.1 do 31.12.2019. godine, a ne-ovisno od činjenice što je roditelj svoje dijete odjavio sa svoje porezne kartice 1.9.2019. godine, kada mu je po osnovi rada preko student servisa isplaćena svota od 14.900,00 kn.

Naime, odjava uzdržavanog člana sa porezne kartice u djelu godine (kada je uzdržavanom članu isplaćena svota do 15.000,00 kn), nikako ne znači da poreznom obvezniku neće u posebnom postupku biti utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza, već ima za posljedicu da se u posebnom postupku utvrdi manji iznos za uplatu poreza, nego što bi se utvrdio da porezni obveznik nije uzdržavano dijete odjavio sa obrasca PK u dijelu godine. Prema tome, ako je dijete roditelja ostvarilo naknadu za rad preko stu-dent servisa tijekom 2019. godine u većem iznosu od 15.000,00 kn, za njegovo uzdržavanje roditelj ne može koristiti osobni odbitak, već će roditelj biti obu-

hvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u kojem neće moći koristiti osobni odbitak za dijete.

Protiv poreznog rješenja kojim se odbija prigovor, po-rezni obveznik može izjaviti žalbu u roku od 30 dana od dana dostave, pri čemu izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Navedeno znači da je porezni ob-veznik nakon zaprimanja poreznog rješenja, obvezan uplatiti utvrđenu razlika poreza na dohodak i prireza za uplatu, u roku od 15 dana od dana osobne dosta-ve poreznog rješenja na adresu prebivališta ili uobiča-jenog boravišta poreznog obveznika.

Međutim, da je uzdržavani član tijekom 2019. go-dine ostvario oporezive primitke do 15.000,00 kn ili manje, mogao bi biti olakšica svom roditelju te istovremeno koristiti pravo na svoj osobni odbitak, te u posebnom postupku ostvariti povrat prepla-ćenog poreza.

Naime, čl. 17.st.8. Zakona, propisano je da ako u tije-ku poreznog razdoblja uzdržavani član za kojeg pore-zni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka, ostvari primitke u godišnjem iznosu od 15.000,00 kuna ili manjem, godišnju poreznu pri-javu za to porezno razdoblje može podnijeti, odnosno bit će obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza, u skladu s ovim Zakonom, i to:

1. porezni obveznik – uzdržavatelj po osnovi ostvare-nog dohotka i koristiti osobni odbitak za tog uzdrža-vanog člana i

2. porezni obveznik – uzdržavani član po osnovi ostva-renog dohotka i koristiti pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana.

Prema navedenom proizlazi da se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, primjenju-je na uzdržavatelje kao i na uzdržavane članove. Sto-ga PU po službenoj dužnosti obavlja postupak utvrđi-vanja godišnjeg obračuna poreza za uplatu ili povrat a temeljem podataka s kojima raspolaže, osim ako po-rezni obveznici nisu obvezni po nekoj drugoj osnovi podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH.

5.Obvezaplaćanjagodišnjegporezanadohodakakonijeizjavljenprigovor

Prema čl. 54.st.9. Zakona, u slučaju kada porezni ob-veznici ne podnesu prigovor na izračun godišnjeg po-reza na dohodak od strane PU ili ga podnesu izvan roka od 30 dana od dana zaprimanja privremenog poreznog rješenja, obveza utvrđena privremenim po-reznim rješenjem, smatrat će se konačno utvrđenom poreznom obvezom koju je porezni obveznik dužan

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

57


uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor, štoznačido15.8.2020.godine. Uz privremeno po-rezno rješenje dostavlja se i nalog za uplatu poreza pomoću kojeg porezni obveznik može obaviti uplatu kod ovlaštene organizacije za platni promet.

Za neplaćanje poreza na dohodak u propisanom roku, na utvrđenu obvezu poreza i prireza obraču-nava se zatezna kamata sukladno članku 130. OPZ-a, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29./18.) i članku 3. Zakona o kamatama (Nar. nov., br. 94/04. i 35/05.), a koja je za razdoblje od 1.1. do 30.6.2020. godine izno-si 6,11 % godišnje.

5.1.Povratgodišnjegporezanadohodakutvrđenogprimjenomposebnogpostupka

Ako je u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, poreznom obvezniku utvrđena razlika za povrat više plaćenog poreza u odnosu na utvrđenu poreznu obvezu za 2019. godinu, prema odredbi čl. 46.st.5. Zakona, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku bez podnesenog pismenog zahtjeva.

Povrat više plaćenog poreza vratiti će se poreznom obvezniku negotovinski, na njegov tekući ili žiro ra-čun koji je otvoren u banci, bez naplaćivanja provi-zije, a koji broj računa je porezni obveznik iskazao na Obrascu ZPP-DOH, ili na broj računa s kojim PU raspolaže u svojim evidencijama.

Ali prema čl. 92.st.4. Pravilnika, povrat preplaćenog godišnjeg poreza može se iznimno vratiti i dostavlja-njem gotovinskog naloga za isplatu, ali samo ako po-rezni obveznik nema otvoren tekući ili žiro račun kod banke. U tom slučaju organizacija ovlaštena za obav-ljanje poslova platnog prometa, naplaćuje određenu svotu provizije za obavljenu uslugu.

Posebno se napominje da je prema čl. 127. st. 6.OPZ-a,povratpreplaćenogporezamoguće izvršitisamoakoporezniobvezniknemadospjelih,ane-plaćenihporeza ili drugih javnihdavanja kojena-plaćujePU.

Ako postoje nepodmirene obveze na računima držav-nog, županijskih ili gradskih i općinskih proračuna te obveznih doprinosa o kojima PU vodi analitičke evi-dencije, referenti će u ispostavi PU virmanskim na-logom s računa 1619 – Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi, prenijeti dio razlike (ili razliku za po-vrat u cijelosti) na račune gdje su evidentirani dugovi (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet ne-kretnina, poreza na plovila, poreza na potrošnju i dr.

poreza). Tek se ostatak razlike za povrat može vratiti poreznom obvezniku na njegov tekući ili žiro-račun.

5.2.Povratporezanemožeseobavitinaposeban(zaštićeni)račun

Povrat više plaćenog poreza na dohodak i prireza po godišnjem obračunu, ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovršnog postupka u cijelosti odnosno u određenoj svoti prema čl. 212. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12. - 73/17.). Zbog toga PU nije u mo-gućnosti isplatiti povrat poreza na poseban zaštićeni račun, već se povrat poreza po godišnjem obračunu može obaviti samo na redovne račune poreznog ob-veznika, neovisno od toga što su isti možda blokirani od strane vjerovnika.

6.ZaključakNa temelju evidencija i podataka kojima raspolaže te podataka koje je dostavio porezni obveznik, a pri-mjenjujući poseban postupak, PU je obvezna, utvrditi poreznom obveznik godišnji dohodak te izdati privre-meno porezno rješenje. Međutim, poseban postupak se ne primjenjuje na primitke od kojih se utvrđuje konačan dohodak, jer se plaćeni predujmovi tijekom poreznog razdoblja smatraju konačno plaćenim. U slučajevima kada je isplatitelj dohotka dostavio Obra-zac JOPPD a iskazani porez i prirez nije uplatio, obra-da takvih prijava se odgađa do podmirenja istog, za sve posloprimce čiji poslodavci na računima obrasca JOPPD imaju iskazan dug, radi čega se poreznom ob-vezniku dostavlja obavijest o nedonošenju rješenja.

Izmjenama čl. 54. Zakona kojim je propisano postu-panje PU u posebnom postupku, građanima je izvr-šen povrat poreza na dohodak s dostavom privre-menog poreznog rješenja već tijekom mjeseca lipnja 2020. godine.

Međutim, neovisno o ostvarenom povratu tijekom lipnja, porezni obveznik može protiv privremenog poreznog rješenja, podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2020. godine, ako smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni. Iznimno, ako su porezni obveznici zaprimili privreme-no porezno rješenje nakon 30. lipnja 2020. godine, tada se prigovor može podnijeti u roku od 30 dana od dana njegova primitka.

Međutim, podnošenje prigovora i osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja ne može biti prizna-vanje prava na porezne olakšice na koje porezni ob-veznik ima pravo ali za koje PU nije raspolagala poda-cima, budući porezni obveznik nije o tome obavije-stio PU podnošenje obrasca ZPP-DOH, osim u slučaju

58


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

opravdanih razloga. Za porezne obveznike koji ne podnesu prigovor u propisanom roku, obveza utvr-đena privremenim poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom, na temelju kojeg PU obavlja zaduženje na knjigovodstvenoj kar-tici ili poreznom obvezniku obavlja povrat preplaće-nog poreza na dohodak i prireza.

Razlika za uplatu poreza na dohodak i prireza, porezni obveznik je dužan uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor na privremeno porezno rješenje.

Iznimno, a radi ekonomičnosti postupka, PU neće poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno

rješenje, ako bi troškovi utvrđivanja i naplate pore-za bili nerazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu.

Ako porezni obveznici koji do 30. lipnja 2020. godi-ne nisu zaprimili privremeno porezno rješenje a nisu izuzeti od primjene posebnog postupka, te smatraju da su ispunili uvjete iz čl. 51. Zakona, mogu do 31. srpnja 2020. godine, nadležnoj ispostavi PU,podni-jeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznogrješenja,u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih trebao primijeniti poseban po-stupak oporezivanja.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

59

UDK 342.9 UPRAVNO PRAVO

1. UvodUstav Republike Hrvatske1 definira Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana i nositelja zakonodavne vla-sti u Republici Hrvatskoj. Ustavom su postavljena temelj-na pravila izbora saborskih zastupnika – Sabor ima naj-manje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, biraju neposredno taj-nim glasovanjem. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine. Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju se najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskoga sabora, a najkasnije 20 dana nakon provede-nih izbora održava se prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora.

Postupak izbora za zastupnike detaljno je uređen i propi-san ZakonomoizborimazastupnikauHrvatskisabor.2

U ovom tekstu, u svrhu upoznavanja čitatelja s procedu-rom izbora ukratko će se prikazati temeljna pravila izbora zastupnika u Hrvatski sabor i to kroz sljedeće faze izbor-nog postupka:

1

UDK342.9 UPRAVNOPRAVOMOLIMOPRELOMITIMANJIMPISMOMRADIOPSEGAParlamentarniizbori2020.KatarinaSerdar*Predsjednik Republike Hrvatske raspisao je izbore za zastupnike u Hrvatski sabor za 5. srpnja2020. godine. 10. saziv Hrvatskog sabora birat će se ukupno 140 zastupnika u deset izbornihjedinica te u dvije posebne izborne jedinice tri zastupnika predstavnika birača koji nemajuprebivalište u Republici Hrvatskoj i osam zastupnika predstavnika pripadnika nacionalnihmanjina. U ovom tekstu u informativne svrhe će se opisati temeljna pravila izbora zastupnikakroz pet faza izbornog postupka: raspisivanje izbora, kandidiranje, postupak glasovanja,utvrđivanjeizbornihrezultatatezaštitaizbornogprava.1.UVODUstav Republike Hrvatske1 definira Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana i nositeljazakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Ustavom su postavljena temeljna pravila izborasaborskih zastupnika – Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temeljuopćegijednakogabiračkogprava,birajuneposrednotajnimglasovanjem.Zastupnicisebirajunavrijemeodčetiri godine. Izbori za zastupnikeuHrvatski saborodržavaju senajkasnije60dananakonistekamandatailiraspuštanjaHrvatskogasabora,anajkasnije20dananakonprovedenihizboraodržavaseprvozasjedanjeHrvatskogasabora.Postupak izborazazastupnikedetaljno jeuređen ipropisanZakonomo izborimazastupnikauHrvatskisabor.2U ovom tekstu, u svrhu upoznavanja čitatelja s procedurom izbora ukratko će se prikazatitemeljnapravilaizborazastupnikauHrvatskisaboritokrozsljedećefazeizbornogpostupka:

* Katarina Serdar, dip. iur., Ministarstvo uprave RH, Zagreb 1 NN br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni

tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH 2 NN br. 116/99, 109/00 – vjerodostojno tumačenje, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 44/06, 19/07, 20/09 –

vjerodostojno tumačenje, 145/10, 24/11, 93/11 – Odluka USRH, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 104/15 i 98/19

PARLAMENTARNI IZBORI

RASPISIVANJE IZBORA KANDIDIRANJE POSTUPAK

GLASOVANJA UTVRĐIVANJE

IZBORNIH REZULTATA

ZAŠTITA IZBORNOG

PRAVA

2.RaspisivanjeizboraZastupnici u Hrvatski sabor biraju se na neposrednim iz-borima, tajnim glasovanjem. Redoviti izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine.

Sukladno Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Zakon) odluku o raspisivanju izbora donosi predsjednik Republike Hrvatske koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Od dana stupanja na snagu odluke o raspisiva-nju izbora do dana izbora mora proteći najmanje 30 dana.

1 NN br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH2 NN br. 116/99, 109/00 – vjerodostojno tumačenje, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 44/06, 19/07, 20/09 – vjerodostojno tumačenje, 145/10, 24/11, 93/11 – Odluka USRH, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 104/15 i 98/19

Predsjednik Republike Hrvatske donio je dana 20. svibnja 2020. godine Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor Kl.013-03/20-02/01, Urbr. 71-06-01/1-20-1.3 Odluka je na snagu stupila 2. lipnja 2020. godine.

Sukladno toj Odluci izbori će se na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u držati u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, a na biračkim mjestima u sjedištima diplo-matsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u subotu, 4. srpnja 2020. godine i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine. Od datuma stupanja na snagu odluke računaju se rokovi za podnošenje kandidacijskih lista, a onda nastav-no i svi ostali mjerodavni rokovi u izbornom postupku.

3.Kandidiranjeibiračkopravo

3.1.AktivnoipasivnobiračkopravoU skladu s čl. 4. Zakona aktivnobiračkopravo,odnosnopravo biranja saborskih zastupnika imaju svi hrvatskidržavljanisnavršenih18godinaživotakojibirajunate-meljuopćegijednakogbiračkogprava.4 Pravo biti biran za zastupnika, tj. pasivnobiračkopravotakođerimajusvipunoljetnidržavljaniRepublikeHrvatske (čl. 4. Zakona). Treba naglasiti da kandidat na listi ne mora imati prijav-ljeno prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se kandidira.

3.2.Parlamentarnanepodudarnost(inkompatibilitet)

Na pasivno biračko pravo nadovezuje se institut inkom-patibiliteta koji se sastoji u činjenici nemogućnosti isto-vremenog obnašanja određenih javnih dužnosti. U izbor-nim zakonima mnogih država propisuje se nespojivost obnašanja dužnosti u predstavničkoj i izvršnoj vlasti, sudbenoj vlasti te funkcija u državnoj upravi. Primjenom

3 NN br. 62/204 Opće biračko pravo znači da svi birači imaju pravo birati neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, društvenom položaju ili dru-gim osobinama, a jednako biračko pravo podrazumijeva da svi birači imaju jednako pravo glasa te da svaki glas ima jednaku vrijednost.

Parlamentarniizbori2020.Katarina Serdar *

Predsjednik Republike Hrvatske raspisao je izbore za zastupnike u Hrvatski sabor za 5. srpnja 2020. godine. 10. saziv Hrvatskog sabora birat će se ukupno 140 zastupnika u deset izbornih jedinica te u dvije posebne izborne jedinice tri zastupnika predstavnika birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i osam zastupnika predstavnika pripadnika nacionalnih manjina. U ovom tekstu u informativne svrhe će se opisati temeljna pravila izbora zastupnika kroz pet faza izbornog postupka: raspisivanje izbora, kandidiranje, postu-pak glasovanja, utvrđivanje izbornih rezultata te zaštita izbornog prava.

* Katarina Serdar, dip. iur., Ministarstvo uprave RH, Zagreb1 NN br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka USRH2 NN br. 116/99, 109/00 – vjerodostojno tumačenje, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst, 44/06, 19/07, 20/09 – vjerodostojno tumačenje, 145/10, 24/11, 93/11 – Odluka USRH, 120/11 – pročišćeni tekst, 19/15, 104/15 i 98/19

60

UPRAVNO PRAVO UDK 342.9¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

instituta nespojivosti, odnosno inkompatibiliteta osi-guravaseostvarivanjetemeljnogdemokratskognačeladiobevlasti.

Zakon u čl. 9. pobrojava dužnosti koje su nespojive s istovremenim obnašanjem dužnosti saborskog zastupni-ka. Tako zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pra-vobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade Repu-blike Hrvatske, ministar, državni tajnik, čelnik državne upravne organizacije, zamjenik čelnika državne upravne organizacije, rukovoditelj upravne organizacije u sastavu ministarstva, zamjenik ravnatelja državne upravne or-ganizacije, glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske, glavni tajnik ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjedni-ka Republike, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu si-gurnost, veleposlanik, generalni konzul, župan ili zamjenik župana, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, usta-nove i izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu te čelnik pravne osobe koja je Saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće.

Zakon dopušta da za vrijeme trajanja mandata zastupnik prihvati obnašanje neke od navedenih nespojivih dužnosti no u tom slučaju njegov mandat miruje, a zamjenjuje ga zamjenik u skladu sa Zakonom.5

3.3.ProcedurakandidiranjaPravo predlaganja stranačkih lista za izbor zastupnika u Sabor sukladno čl. 20. Zakona imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na sna-gu odluke o raspisivanju izbora.6 Listuzaizborzastupnikamože samostalno predložiti jedna politička stranka ilidvijeivišepolitičkihstranaka – u tom slučaju radi se o ko-alicijskojlisti. Političke stranke samostalno utvrđuju svoje

5 Prema odredbama čl. 42. Zakona zastupnika izabranog na kandi-dacijskoj listi političke stranke prema pravilima preferencijskog gla-sovanja zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamje-nika određuje politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacij-ske liste. Što se tiče zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka, njega zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik ko-jem je mandat prestao ili miruje također, prema pravilima preferen-cijskog glasovanja, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat pre-stao ili miruje. I zastupnika izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje prema pravilima preferencijskog glasovanja, a ako na listi nema tako određenog kandidata, tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s te liste.6 Prema podacima Ministarstva uprave u Republici Hrvatskoj regi-strirano je 168 političkih stranaka. www.uprava.hr

stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama. Osim političkih stranaka kandidatezazastupnikeuHrvatskisabormogupredložitiigrađani,odnosnobirači. Naime, birači mogu predložiti kandidacijske liste na temelju pravovaljano pri-kupljenih potpisa. Da bi kandidacijska lista koju su predlo-žili birači potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa bira-ča i u tom slučaju radi se o neovisnalisti. Političke stranke nisu dužne prikupiti potpise birača.

Što se tiče razlikovanja lista, Zakon propisuje da je naziv liste puni naziv političke stranke, odnosno dviju ili više po-litičkih stranaka, koja je, odnosno koje su listu predloži-le, a ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka, u nazivu se mogu koristiti skraćenice. Ukoliko je listu predložila skupina birača njezin naziv je „neovisna lista“ (čl. 22. Zakona). Kandidatomsemožebitisamonajednojlistiisamoujednojizbornojjedinici.

Iako je Zakonom propisano da su stranke samostalne u određivanju liste kandidata, Zakon u isto vrijeme propisuje jedan kriterij koji je potrebno ispoštovati, Naime, u čl. 21.a Zakona propisano da su prilikomutvrđivanjaipredlaga-njastranačkihlistaineovisnihlistazaizborzastupnikapredlagateljilistadužnipoštovatinačeloravnopravnostispolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenostiženaimuškaracanalistama. Lista za izbor zastupnika je u skladu je s navedenim načelima ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola. Postavlja se pitanje što ako navedeno ne bude ispoštovao? Ako dakle, na listi za iz-bor zastupnika u Hrvatski sabor ne bude zastupljeno 40% pripadnika oba spola lista zbog nepoštivanja tog pravila neće biti nepravovaljana, ali će Državno izborno povjeren-stvo dostaviti obavijest Državnom odvjetništvu Republi-ke Hrvatske i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova radi pokretanja prekršajnog postupka. Naime, Zakonomo ravnopravnosti spolova7 propisana je novčana kazna od 50.000,00 kuna za prekršaj ako prilikom predlaganja liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, ovlašteni pred-lagatelj ne poštuje načelo o uravnoteženoj zastupljenosti pripadnika oba spola (članak 35. u svezi članka 15. Zakona o ravnopravnosti spolova).

Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom povje-renstvu, najkasnije u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora (čl. 22. Zakona). U pri-jedlogu kandidacijske liste obvezatno se navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 14. Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata, lista nije pravovaljana.

Državno izborno povjerenstvo će u roku od 48 sati od isteka roka za prispijeće lista, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj, na Hrvatskoj radiotelevi-ziji i na mrežnoj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr objaviti sve pravovaljano predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu.

7 Nar. nov. br. 82/02, 138/12 i 69/17

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

61


Državno izborno povjerenstvo objavit će za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista (čl. 23. Zakona).8

4.TijelazaprovedbuizboraTijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski sabor su:

•DržavnoizbornopovjerenstvoRepublikeHrvatske, •izbornapovjerenstvaizbornihjedinica, •općinskaigradskaizbornapovjerenstva te•biračkiodbori.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske je stal-no i neovisno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa ZakonomoDržavnom izbornompovjerenstvuRepublikeHrvatske9 te među ostalim, i po-slove u skladu sa zakonom koji uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Povjerenstvo djeluje u stalnom sastavu koji čine pred-sjednik Povjerenstva, četiri potpredsjednika i četiri člana Povjerenstva. Predsjednik Povjerenstva je predsjednik Vr-hovnog suda Republike Hrvatske po položaju.

Državnoizbornopovjerenstvo:

1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za zastupnike Sabora

2. imenuje članove izbornih povjerenstava izbornih jedinica i županijskih izbornih povjerenstava

3. utvrđuje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora

4.određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko¬konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske

5. propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora

6. nadzire rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica

7. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste izbornih jedinica, te sastavlja zbirne liste izbornih jedinica

8. nadzire pravilnost izborne promidžbe

9. objavljuje rezultate izbora za zastupnike u Sabor

10.osigurava stalnu službu sa zadaćom mjerodavnog i stručnog informiranja birača i davanja odgovora vezanih uz provedbu glasovanja i izbora

11. obavlja i druge poslove određene Zakonom

Izborno povjerenstvo izborne jedinice ima stalni i proši-reni sastav. Stalnisastavizbornogpovjerenstvaizbornejedinice čine predsjednik i dva člana, te njihovi zamjenici. Predsjednika, članove, zamjenika predsjednika i zamjeni-

8 Zbirna lista sadrži naziv svake liste izborne jedinice, te ime i prezime nositelja svake liste. Na zbirnu listu izbor-ne jedinice, stranačke, odnosno neovisne liste se unose prema abecednom redu punog naziva političke stranke, odnosno koalicije političkih stranaka koja je listu predlo-žila. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

9 Nar. nov. br. 44/06 i 19/07

ke članova stalnog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imenuje Državno izborno povjerenstvo iz reda sudaca i istaknutih pravnika. Prošireni sastav izbornogpovjerenstva izborne jedinice čine po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogo-vorno predložena predstavnika oporbenih političkih stra-naka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu Sa-bora i njihovi zamjenici.

Izbornopovjerenstvoizbornejedinice:

1. brine se za zakonitu provedbu izbora na biračkim mjestima na svom području

2. određuje biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava

3. imenuje općinska i gradska izborna povjerenstva

4. imenuje i raspušta biračke odbore

5.prema obvezatnim uputama Državnoga izbornog povjerenstva obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području

6.

prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području od općinskih i gradskih izbornih povjerenstava i dostavlja ih Državnom izbornom povjerenstvu

7. obavlja i druge poslove određene zakonom

Općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice. Na sastav i izbor općinskih i gradskih izbornih povjerenstava primjenjuju se ista pra-vila kao i za sastav i izbor izbornog povjerenstva izborne jedinice.

Općinskaigradskaizbornapovjerenstva:

1.predlažu izbornom povjerenstvu izbornih jedinica utvrđivanje biračkih mjesta na području općine, odnosno grada

2. predlažu imenovanje biračkih odbora na području općine, odnosno grada

3. predlažu raspuštanje biračkih odbora u slučajevima predviđenima zakonom

4. prikupljaju podatke o izborima i prosljeđuju ih izbornom povjerenstvu izborne jedinice

5. obavljaju i druge poslove koje na njih iz svoga djelokruga prenese izborno povjerenstvo izborne jedinice

Biračkiodboriizravnoprovodeglasovanjebiračanabi-račkimmjestima.teosiguravajupravilnostitajnostgla-sovanja. Birački odbor čine predsjednik i četiri člana te zamjenici članova. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke. Biračke odbo-re za sva biračka mjesta imenuju nadležna izborna povje-renstva prema najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora.10

10 Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu Sabora. Političke stranke duž-ne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova

62


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

5.Glasovanjeglasovanje je središnji i najvažniji dio izbornog procesa – o rezultatima glasovanja zavisi ishod izbora. Glasovanjem birači izražavaju svoje političko mišljenje. Jedan od oso-bitih problema mnogih država izražena je apstinencija birača. Najčešće ne videći u politici stranaka koje sudjelu-ju na izborima stvarna rješenja postojećih gospodarskih, društvenih i drugih problema te istovremeno ne videći ni bitne razlike u programima stranaka, birači na izlaze na izbore jer smatraju da se njihovim glasovanjem neovisno o izbornim rezultatima, ništa neće promijeniti u političkoj vlasti. Nastojanja nekih država da propišu obvezu pristu-panja izbora te sankcije u slučaju neizvršavanja te obve-ze (novčanom kaznom, suspendiranjem biračkog prava, ukorom i sl.) nisu se pokazala dostatnim za sprječavanje apstinencije.11

5.1.PravabiračaBiračkojiimaprebivališteuRepubliciHrvatskojbiračkopravonaparlamentarnim izborimaostvarujeupraviluglasovanjemnabiračkommjestunapodručjuRepublikeHrvatskeodređenompremanjegovomprebivalištu.

Postavlja se pitanje što ako se birač zatekne izvan mjesta prebivališta, pri čemu je moguće nekoliko mogućnosti:

Naime, birač se na dan održavanja izbora može zateći na području Republike Hrvatske, ali izvan mjesta prebivališta, a unutar svoje izborne jedinice, tada biračko pravo može ostvariti na drugom redovnom biračkom mjestu unutar svoje izborne jedinice:

• ako je nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba neovisno o mjestu upisa u registar bi-rača, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio zahtjev za privremeni upis te mu je isti odobren;

• ako je nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba u kojem je upisan u registar birača, naj-kasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio odgovarajući zahtjev te mu je iznimno izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda).

Moguće je da se birač na dan održavanja izbora zatekne na području Republike Hrvatske, izvan mjesta prebivališta i izvan svoje izborne jedinice, tada biračko pravo može ostvariti izvan svojeg mjesta prebivališta na posebnom biračkom mjestu određenom za glasovanje za izbornu je-dinicu na području koje birač ima prebivalište ako je:

• nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada

imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije 8 dana prije dana izbora. Ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, ova izborna povjerenstva sa-mostalno će odrediti članove biračkih odbora.11 Na posljednjim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor održa-nim 2016. godine prema podacima Državnog izbornog povjeren-stva od ukupno 3.763.769 birača glasovalo je njih 1.979.277 što je 52,59%.; www.dip.hr

Zagreba, neovisno o mjestu upisa u registar birača, naj-kasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio zahtjev za privremeni upis te mu je isti odobren;

• bez obzira na području koje izborne jedinice se nalazio, ako je nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba, u kojem je upisan u registar birača, naj-kasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnio odgovarajući zahtjev te mu je iznimno izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta (tzv. žuta potvrda).

Također, moguće je da se birač koji ima prebivalište u Re-publici Hrvatskoj na dan izbora zatekne izvan Republike Hrvatske. U tom slučaju birač glasuje u sjedištu diplomat-sko-konzularnog predstavništva Republike Hrvatske u kojem je Državno izborno povjerenstvo odredilo biračko mjesto ako je najkasnije 10 dana prije dana održavanja iz-bora podnio:

• zahtjev za prethodnu registraciju nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba ili diplomat-sko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu te mu je isti odobren ili

• zahtjev za izdavanjem potvrde za glasovanje izvan mje-sta prebivališta (tzv. žuta potvrda) nadležnom uprav-nom tijelu županije odnosno Grada Zagreba, u kojem je upisan u registar birača te mu je žuta potvrda izdana.

Svaki birač koji želi pristupiti glasovanju na biračkom mje-stu mora se prethodno identificirati u pravilu pomoću osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole ili koje dru-ge javne isprave s fotografijom, na osnovi koje se može nedvojbeno utvrditi identitet birača. Ako birač na dan iz-bora pristupi glasovanju na biračkom mjestu određenom prema njegovom prebivalištu, a birački odbor utvrdi da birač nije naveden u izvatku iz popisa birača za to biračko mjesto, birački odbor neće mu dozvoliti glasovanje, već će ga uputiti u najbliže upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba gdje može pribaviti potvrdu za glasovanje (tzv. plava potvrda). Nakon što pribavi potvrdu za glasova-nje, birač se može vratiti na svoje biračko mjesto, predati potvrdu za glasovanje biračkom odboru te ostvariti svoje biračko pravo odnosno glasovati.

5.2.GlasovanjeGlasovanje se obavlja osobno putem glasačkog listića kao službenog dokumenta na kojem birač izražava svoju poli-tičku preferenciju. Sukladno čl. 73. Zakona glasački listić na kojem se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadrži:

1) naputak o načinu glasovanja,

2) redne brojeve i nazive lista po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i pre-zimena kandidata,

3) serijski broj.

Glasuje se za liste izborne jedinice navedene na glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži red-ni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Na parlamen-tarnim izborima održanim 2015. godine birači su po prvi

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

63


put imali mogućnost davanja tzv. preferiranog glasa.12 Dakle, ako birač želi pojedinom kandidatu na listi za koju glasuje dati preferirani glas, zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Važeći glasački listić jest onaj iz kojega sena siguran inedvojbennačinmožeutvrditivoljabiračaiokolnostzakojujelistuilikandidatabiračglasovao (čl. 78. Zakona).

Nevažećiglasačkilistić je sukladno članku 79. Zakona:

• neispunjeniglasačkilistić,

• glasačkilistićpopunjennanačindasenemožesasi-gurnošćuutvrditivoljabiračaiokolnostzakojujeli-stu,odnosnokandidata,glasovao,

• glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ilivišelista,odnosnokandidatate

• glasačkilistićnakojemjebiračglasovaozakandidatesrazličitihlista,anijezaokružiojednuodlista.

Zakon detaljno razrađuje davanje preferiranog glasa. Pre-ma članku 79.a Zakona razlikuju se sljedeće situacije:

• akobiračzaokružisamorednibrojisprednazivaliste,anijedaopreferiraniglaskandidatu,glasačkilistićjevažeći;

• akobiračzaokružirednibrojza jednu listu,adao jepreferiraniglaskandidatusdruge listeuodnosunaglaszalistu,glasačkilistićjevažeći,doksepreferiraniglaskandidatanećeuvažiti;

• ako je pak, birač dao preferirani glas za dva ili višekandidatana istoj listi,glasački listić jevažećiuod-nosunaglaszalistu,bezobziranatojelirednibrojispredtelistezaokruženilinije,doksepreferiranigla-sovizakandidatenećeuvažiti;

• akojebiračdaopreferiraniglaskandidatusodređeneliste,anijezaokružiorednibrojispredteliste,glasač-kilistićjevažećikakouodnosunaglaszalistutakoiuodnosunapreferiraniglaszakandidatasteliste;

• akojebiračdaopreferiraniglaszakandidatesrazli-čitihlistaizaokružiojerednibrojispredjedneodtihlista,glasačkilistićjevažećiuodnosunaglaszalistu,kao i zapreferiraniglas s te listeako je toj listidaosamojedanpreferiraniglas.

5.3.PrebrojavanjeglasovaGlasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima glasovanje traje dva dana s time da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj. Birališta se zatvaraju u

12 Preferencijsko glasovanje je sustav glasovanja koji biraču omogu-ćava pored mogućnosti glasovanja za određenu listu da istovreme-no zaokruži određenog kandidata s te liste i time tom kandidatu da prednost pred ostalim kandidatima (preferencijski glas). Navedeni sustav se razlikuje od tzv. sustava „zatvorenih“ lista, gdje birači is-ključivo glasuju za listu, a poredak kandidata na listi određuju stran-ka.

devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na bira-lištu omogućiti glasovanje.

Po završenom glasovanju birački će odbor najprije prebro-jati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti. Potom birački odbor na temelju izvatka iz popisa birača i potvrda nadležnog tijela utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali. Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

Prilikom prebrojavanja glasova mogu se utvrditi određene nepravilnosti. Moguće je da se prilikom prebrojavanja gla-sova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima. U tom slučaju vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim li-stićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na birač-kom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijesti-ti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački od-bor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana.

Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu sastaviti će zapisnik u koji se unosi broj birača pre-ma izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju potvrde nad-ležnog državnog tijela i koliko ukupno, koliko je glasova dobila svaka lista te koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. Birački odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu, najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birališta.

Općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo tako-đer, vodi zapisnik o svojem radu u koji se unosi broj birača upisanih u izvadak iz popisa birača na svom području, broj birača koji su glasovali i broj glasačkih listića koji su progla-šeni nevažećim te broj glasova koje je dobila svaka lista. Općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo dostav-lja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom izbornom povjerenstvu izborne jedinice, najkasnije u roku od 48 sati od zatvaranja birališta.

RezultateizborazazastupnikeHrvatskisaborautvrđujeDržavnoizbornopovjerenstvo.Kad Državno izborno po-vjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike bez odlaganja će objaviti broj birača upisanih u popise bira-ča, broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici, koliko glasova je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka lista, imena i prezimena kandi-data koji su izabrani za zastupnike te ime i prezime kandi-data i njihovih zamjenika koji su izabrani u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik nacionalnih manjina i nje-gov zamjenik.

64


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

6.izborzastupnikaiutvrđivanjerezultataizbora

Temeljem članka 38. Zakona 140 zastupnika u Sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Sabor. Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i prefe-rencijskom glasovanju.

Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način:

• Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključ-no 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osva-jaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 broj-čano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastu-pnika koliko je mandata dobila ta lista.

• Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata izno-si najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista.

• Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili naj-veći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandi-data dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

• Ako na temelju prethodno navedenog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastu-pnici po redoslijedu na listi.

Što se tiče izbornog praga kao uvjeta koji je potrebno prijeći da bi se moglo sudjelovati u postupku diobe man-data, Zakon propisuje jedinstveni izborni prag. Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedi-nici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (čl. 41 Zakona).

6.2.IzborzastupnikaodstranebiračakojinemajuprebivališteuRepubliciHrvatskoj

Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebno izbornoj jedinici. Izmjenama Usta-va iz 2010. godine13 prihvaćena je fiksna kvota broja za-stupnika predstavnika dijaspore. U skladu s člankom 45. stavkom 2. Ustava u izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo iza-brati tri zastupnika, sukladno zakonu.

Zastupnici koji će biti izabrani s kandidacijskih lista u po-sebnoj izbornoj jedinici određuju se na sljedeći način:

13 NN br. 76/10

• Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključ-no 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, treći rezultat po redu jest zajed-nički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj važećih glaso-va svake kandidacijske liste (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko od tri zastupnička mjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračka masa liste) sadrži zajednički djelitelj, uključuju-ći i decimalne ostatke,

• Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata izno-si najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,

• Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili naj-veći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandi-data dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,

• Ako nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

6.3.Ostvarivanjepravapripadnikanacionalnihmanjina

Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih ma-njina14 pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hr-vatskoj zajamčeno je pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru. Oni imaju pravo birati 8 zastupnika koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.15

14 NN br. 55/02, 47/10 – Odluka USRH, 80/10 i 93/11 – Odluka USRH15 Pravo predlaganja kandidata za zastupnike nacionalnih manjina i njihovih zamjenika imaju političke stranke i birači nacionalnih manji-na koje biraju zastupnika. Ukoliko kandidata za zastupnika nacional-nih manjina i njegovog zamjenika predlažu birači, za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa birača.

10

IZBORNEJEDINICE,www.dip.hrŠto se tiče izbornog praga kao uvjeta koji je potrebno prijeći da bi se moglo sudjelovati upostupkudiobemandata,Zakonpropisujejedinstveniizborniprag.Pravonasudjelovanjeudiobizastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5%važećihglasovabirača(čl.41Zakona).6.2.IzborzastupnikaodstranebiračakojinemajuprebivališteuRepubliciHrvatskojBirači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike u posebno izbornojjedinici. Izmjenama Ustava iz 2010. godine13 prihvaćena je fiksna kvota broja zastupnikapredstavnikadijaspore.Uskladusčlankom45.stavkom2.Ustavau izborimazaHrvatskisaborbiračikojinemajuprebivališteuRepubliciHrvatskojimajupravoizabratitrizastupnika,sukladnozakonu.Zastupnicikoji ćebiti izabraniskandidacijskih listauposebnoj izbornoj jediniciodređujusenasljedećinačin:! Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli sebrojevima od 1 do zaključno 3, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenihrezultata,trećirezultatporedujestzajedničkidjeliteljkojimsedijeliukupanbrojvažećihglasovasvake kandidacijske liste (biračkamasa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko od trizastupničkamjesta koliko puta ukupni broj njezinih važećih glasova (biračkamasa liste) sadržizajedničkidjelitelj,uključujućiidecimalneostatke,! Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasovapojedinogkandidataiznosinajmanje10%glasovakojejeosvojilapojedinalista,

13 NN br. 76/10

Izborne jedinice, www.dip.hr

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

65


Sukladno Zakonu zastupnici iz reda pripadnika nacionalnih manjina biraju se na sljedeći način: Pripadnici srpske naci-onalne manjine biraju tri zastupnika. Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pri-padnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastu-pnika u Sabor. Pripadnici češke i slovačke nacionalne ma-njine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunj-ske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Jednog zastupnika u Sabor također zajedno biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine

Pripadnici srpske, mađarske i talijanske nacionalne ma-njine uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim, dok pripad-nici ostalih nacionalnih manjina predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupnič-ki kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova.

Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike u pojedi-načnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.

7.ZaštitaizbornogpravaustavnostizakonitostizboranadzireUstavnisudRepu-blikeHrvatske. Ustavni sud rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnoga izbornog povjerenstva.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može temeljem članka 97. Zakona podni-jeti svaka politička stranka, nositelji neovisne liste, kandi-dati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 birača ili najma-nje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori. Ukoliko je listu predložilo više političkih stranaka prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Prigovor se podnosi Državnom iz-bornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od iste-ka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Povjerenstvo je dužno donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

Ako Državno izborno povjerenstvo, rješavajući povodom prigovora utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja po-ništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva podno-sitelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske i to u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje. Ustavni sud dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.

8.Troškovizaprovedbuizboraiizbornapromidžba

sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se udržavnom proračunu Republike Hrvatske, a njima ras-polažeDržavnoizbornopovjerenstvokojeodređujena-čin korištenja sredstava, provodi nadzor nad njihovimutroškom,tedodjeljujeodgovarajućasredstvaizbornimpovjerenstvimauizbornimjedinicama.Obveza je Držav-nog izbornog povjerenstva objaviti na svojim mrežnim stranicama cjelovito izvješće o visini troškova izbora i na-činu njihova korištenja u roku od 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora (čl. 95. Zakona).

Pitanje financiranja izborne promidžbe propisano je po-sebnim zakonom – Zakonomofinanciranjupolitičkihak-tivnosti,izbornepromidžbeireferenduma.16 Navedenim Zakonom je utvrđeno da je svaka politička stranka dužna otvoriti poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe za svake pojedine izbore na kojima sudjeluje pa tako i za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor ako na njima sudjeluje i to treba otvoriti jedan poseban račun (čl. 30.). Kada dvije ili više političkih stranaka predlože zajedničku listu, poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe dužna je otvoriti jedna od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, što se uređu-je međusobnim sporazumom političkih stranaka koji se dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu. Što se tiče neovisnih lista, ova obveza propisan je i za njih – prema Zakonu poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe neovisnih lista dužne su otvoriti osobe ovlašte-ne za zastupanje neovisnih lista na konkretno, izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.

Rok za otvaranje posebnog računa za financiranje troško-va izborne promidžbe je najkasnije s danom podnošenja kandidature, a najranije šest mjeseci prije roka predviđe-nog za održavanje izbora. Političke stranke te kandidati i osobe ovlaštene za zastupanje neovisnih lista dužni su u roku od tri dana od dana otvaranja posebnog računa za fi-nanciranje izborne promidžbe dostaviti pisanu obavijest o otvaranju tog računa s podacima o tom računu Državnom izbornom povjerenstvu, koje im nakon primitka obavije-sti izdaje lozinku za ulaz u informacijski sustav za nadzor financiranja.

Prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma troškovimaizbornepromidžbesmatrajusetroškovikojisunastaliusvrhujavnogpred-stavljanjaizbornihsudionikainjihovihizbornihprogra-

16 Nar. Nov. Br. 29/19 i 98/19

66


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

matepozivanjabiračadazanjihglasujunaodređenimizborima,kaoiostalitroškovikojisuizravnopovezanisizbornompromidžbom,itooddanaotvaranjaposebnogračunazafinanciranjeizbornepromidžbedodanazatva-ranjanavedenogposebnogračuna (čl. 36.). Sredstva pri-kupljena za financiranje izborne promidžbe mogu se ko-ristiti samo za podmirenje troškova izborne promidžbe.

Političke stranke te osobe ovlaštene za zastupanje neo-visnih lista dužni su u roku od sedam dana prije održa-vanja izbora dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu, unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, izvješće o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe, s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvješća (čl. 39.).

Izvješće o donacijama treba sadržavati specificirane po-datke o donatoru (osobno ime odnosno naziv i adresa te

osobni identifikacijski broj), datumu uplate donacije od-nosno davanja proizvoda ili pružanja usluga bez naplate, o uplaćenom iznosu donacije odnosno o tržišnoj vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge naznačenoj na potvrdi te o vrsti svake pojedine donacije. Izvješće o troškovima (ras-hodima) izborne promidžbe treba sadržavati specificirane podatke o svrsi troška, nazivu i adresi primatelja, datumu isplate te o isplaćenom iznosu odnosno iznosu tržišne vri-jednosti proizvoda ili usluga navedenom na potvrdi,ako se radi o donacijama u obliku proizvoda ili usluga. Navedena izvješća je Državno izborno povjerenstvo dužno objaviti na svojim mrežnim prvoga radnog dana od dana njihove dostave pri čemu se podatak o adresi fizičke osobe dona-tora i primatelja ne objavljuju.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

67

UDK 349.2 PRAVO

1. UvodUmirovljenik može u svakom trenutku privremeno odustati od korištenja prava na mirovinu i ponov-no se radom uključiti u sustav rada, uspostavljajući status osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. Posljedica takve aktivnosti je, u pravilu, obustava isplate mirovine, uz propisane iznimke. Počevši od 1. siječnja 2014. sukladno odredbi članka 99. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju1 omogućeno je korisnicima starosne mirovine da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave raditi do polovice punog radnog vremena poslodavca, ili da se tijekom kori-štenja prava na starosnu mirovinu zaposle do polo-vice punog radnog vremena, bez posljedice obustave isplate mirovine. Od 1. siječnja 2019., u odnosu na ranije zakonsko uređenje po pitanju ostvarivanja pra-va na mirovinu za slučaj starosti, s intencijom duljeg ostanka u svijetu rada, Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o mirovinskom osiguranju2, proširujesekrugkorisnikakojimoguraditii primati mirovi-nu na: korisnike prijevremene starosne mirovine,testarosnemirovinezadugogodišnjegosiguranika prema članku 35. ZOMO-a, kao i korisnike starosne mirovine prema posebnom propisu: djelatne vojneosobe, policijske službenike i ovlaštene službeneosobe(prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osi-guranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba3), te osobezaposlenenaposlovimarazminiranja (prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na po-slovima razminiranja4).

1 NN, br. 157/13. – na snazi od 1. siječnja 2014. 2 NN, br. 115/18 – u daljnjem tekstu ZIDZOMO na snazi od 1. siječn-ja 2019. 3 NN, br. 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12 4 NN, br. 153/05

2.Mogućnostiradaipravneposljediceradaumirovljenika

U pravilu, pravna posljedica umirovljenikova zapo-šljavanja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje u smislu odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju5 postoji obveza osiguranja, je obustava isplatemi-rovine, uz propisaneiznimke. Prema odredbi članka 99. stavka 1. ZOMO-a korisniku mirovine koji se za-posli ili počneobavljatidjelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obu-stavlja. Stavkom 2. istog članka propisano je da se isplata mirovine obustavlja i korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u institu-ciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o pri-jenosu mirovinskih prava (NN, br. 117/17), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje tra-janja mandata u smislu članka 93.a ZOMO-a. Iznim-ke kada se korisniku mirovine unatoč zapošljavanju, odnosno obavljanju samostalne djelatnosti, mirovinaiznimnoneobustavlja, propisane su stavkom 3. istog članka, a odnose se na:

1. korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO–a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180.), te nastaviraditidopolovicepunogradnogvreme-nauzizmijenjeniugovororadu,

2. korisnika starosne mirovine koji je ostvario pravo na mirovinu prema odredbama ZOMO–a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. (čl. 33. i 180), kao i korisniku starosne mirovine koji je tu miro-vinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a, te se tijekomkorištenjapravazaposlidopolovicepunogradnogvremena,

5 NN, br. 157/13.,151/14.,33/15.,93/15, 120/16, 18/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18 i 115/18, 102/19) – dalje u tekstu: ZOMO, na snazi od 1. siječnja 2020.

RadumirovljenikaipravneposljediceradaSanja Rotim*

Umirovljenik može u svakom trenutku privremeno odustati od korištenja prava na mirovinu i ponovno se ra-dom uključiti u sustav rada, uspostavljajući status osiguranika u sustavu mirovinskog osiguranja. U nastavku detaljnije o mogućnostima rada i pravnim posljedicama rada navedenih kategorija umirovljenika.

* Sanja Rotim, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

68

PRAVO UDK 349.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

3. korisniku mirovine koji je ostvario starosnu miro-vinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ZOMO-a i nastaviraditi dopolovicepunogradnogvremenauzizmijenjeniugovororadu,

4. korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika (čl. 35. ZOMO), koji se tijekomkori-štenjapravazaposlidopolovicepunogradnogvremena,

5. korisnika invalidskemirovinezbogprofesional-nenesposobnostizarad,ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a,

6. korisnika invalidskemirovinezbogdjelomičnoggubitka radne sposobnosti ostvarene prema ZOMO,

7. korisnika koji obavljasezonskeposloveupoljo-privredipremapropisimaopoticanjuzapošlja-vanja, i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito pro-pisano da se isplata mirovine navedenim korisni-cima ne obustavlja,

8. korisnika koji ostvarujedrugidohodak,odnosnoobavlja drugu djelatnost (npr. primitci prema ugovoru o djelu, primitci za rad članstva u skup-štinama i nadzornim odborima i sl.), (članak 17. ZOMO),

9. korisniku starosne mirovine ostvarene premaposebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili pro-pisu o posebnim pravima iz mirovinskog osigu-ranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekomkorištenjapravazaposlidopolovice punog radnog vremena

10. korisniku starosne mirovine ostvarene premaposebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propi-su o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se ti-jekomkorištenjapravazaposlispunim radnim vremenom,

11. korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekomkorištenjapravazaposlidopolovicepunog radnog vremena.

Iz navedene odredbe članka 99. stavka 3. ZOMO-a proizlazi da ZIDZOMO od 1. siječnja 2019. proširujekrug korisnika kojimogu raditi i primati mirovinuna: korisnike prijevremene starosne mirovine, testarosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ZOMO-a, kao i korisnike starosne

mirovine po posebnom propisu: djelatnevojneoso-be,policijske službenike iovlaštene službeneoso-be, te osobezaposlenenaposlovimarazminiranja. Dakle, i nadalje se iznimka od obustave ne odnosina korisnike: invalidske mirovine zbog potpunoggubitkaradnesposobnostiiprivremeneinvalidskemirovine,ostvarenepremaopćempropisu,a koji se tijekom korištenja prava zaposle, odnosno nastave raditi, do polovice punog radnog vremena. Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti) ostvare-ne prema općem propisu koji se zaposli isplata miro-vine se obustavlja i podliježe obveznom kontrolnom pregledu. Ako se na kontrolnom pregledu utvrdi da invalidnost ne postoji jer se zdravstveno stanje po-boljšalo, osoba gubi pravo na invalidsku mirovinu. Korisnikuprevedeneinvalidskemirovine zbog opće nesposobnosti za rad nastarosnumirovinu također seobustavljaisplatamirovine.

Izuzetak se odnosi na Hrvatske branitelje iz Do-movinskog rata korisnike invalidskemirovine zbogpotpunog gubitka radne sposobnosti i zbog općenesposobnosti za rad nastale djelomično ili u pot-punosti u vezi s obranom suvereniteta RH i to isklju-čivo za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti uz prijavu na mirovinsko osiguranje s dnevnim radnim vremenom koje iznosi manjeod3,5satadnevno,u kojem slučaju se mirovina ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi1,0.Dakle,važnojenaglasitidaćeseuslučajuprijavenamirovinskoosiguranjesdnevnimradnimvremenom3,5satiiliviše,obustavitiisplatamirovine. Hrvatskim braniteljima iz Domovinskograta korisnicima invalidske mirovine zbog djelomič-nog gubitka radne sposobnosti i zbog profesionalne nesposobnosti za rad nastale zbog uzroka u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske, za vrije-me zaposlenja ili obavljanja djelatnosti mirovina se ne obustavlja, a mirovinski faktor iznosi0,6667.Kori-snicima starosnemirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji6 ili ZO-MO-u mirovina se ne obustavlja niti smanjuje ako su: nastavili raditi dopolovicepunog radnogvremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili se tijekom korištenja prava na mirovinu zaposle dopolovicepunogradnogvremena.Svim korisnicima mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine – djeci koja su na redovitom ško-lovanju) koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja: domaće radinosti i sporednog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, te ostale samostalne djelatnosti, za vrijeme obavljanja

6 NN, br. 121/17, 98/19) – dalje u tekstu: ZOHBDR, na snazi od 1. siječnja 2019.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

69

UDK 349.2 PRAVO

tih djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine. Međutim, iznimka od obustave isplate mirovine ne odnosi se na osobe samostalne obveznike doprinosa (npr. obrtnike, trgovce pojedince, odvjetnike, člano-ve uprave trgovačkih društava, itd.) budući da se na njih primjenjuje odredba članka 99. st. 1. ZOMO-a, pa im se isplata mirovine s danom priznanja svojstva osiguranika obustavlja. Također, određenim korisnici-ma mirovina ostvarenim prema posebnim propisima (zastupnicima prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru7, bivšim političkim zatvorenicima prema Zakonu o pravima bivših poli-tičkih zatvorenika8, dr.) za vrijeme zaposlenja ili obav-ljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplatamirovineseobustavlja.

2.1.Nastavakradailizapošljavanjedopolovicepunogradnogvremena

Korisnici starosne mirovine (koji ispunjavaju uvjete iz članka 33. i 180. ZOMO-a) mogu raditi do polovi-ce punog radnog vremena, dakle primati mirovinu i plaću za radni odnos do pola punog radnog vremena. Za ove korisnike ZOMO uređuje mogućnost ponov-nog određivanja mirovine, nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja (uz ispunjenje uvjeta iz članka 100. stavka 3. ZOMO-a). Nova starosna miro-vina određuje se prema ukupnom mirovinskom stažu ostvarenom prije i nakon umirovljenja, i to uz primje-nu polaznog faktora prema kojem je bila određena prijašnja starosna mirovina (članak 100. stavak 3. i 4. ZOMO-a). Ako korisnik starosne mirovine ostvari staž osiguranja od najmanje jednu godinu po osnovi dru-gog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, može se odrediti nova mirovina prema ukupno navr-šenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i nakon ostvarivanja prava na prijaš-nju mirovinu, uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na tu novu mirovinu.

2.2.Korisniciprijevremenestarosnemirovinekojisetijekomkorištenjapravazaposledopolovicepunogradnogvremena

Od 1. siječnja 2019. omogućeno je i korisnicima pri-jevremene starosne mirovine (kao i korisnicima sta-rosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika) da se zaposle do polovice punog radnog vremena uz ispla-tu pune mirovine. Dakle, iz zakonskeodredbepro-izlazidasemogućnostnastavkaradaneodnosiinaosiguranika koji ispunjava uvjete za prijevremenustarosnumirovinu, budući da je prema odredbi član-

7 NN, br. 55/00, 107/01, 86/09, 91/10, 49/11, 12/12, 102/14, 44/17, na snazi od 13. svibnja 2017.8 NN, br. 34/91, 76/93, 52/94, 34/95, 164/98, 10/02, 02/07

ka 99. stavka 3. točke 11. iznimkom obuhvaćen samo onaj korisnik prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli s polovicom punog radnog vremena, dakle nije propisana mogućnostnastavkarada.

Ako radeći do polovice punog radnog vremena kori-snik navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja, može nakon prestanka zaposlenja, odnosno obav-ljanja djelatnosti zatražiti određivanje prijevremene starosne, uz ispunjenje uvjeta godina života i mirovin-skog staža za tu mirovinu. Ako korisnik prijevremene starosne mirovine ostvari staž osiguranja od najma-nje jedne godine po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, može zatražiti određi-vanje nove mirovine prema ukupno navršenom mi-rovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i nakon ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na tu novu mirovinu.

2.3.Korisnicistarosnemirovinezadugogodišnjegosiguranikakojinastaveraditiilizaposledopolovicepunogradnogvremena

S intencijom duljeg ostanka u svijetu rada počevši od 1. siječnja 2019. mogućnost primanja mirovine u punom iznosu uz nastavak rada, ili zapošljavanje tijekom korištenja prava, do polovice punog radnog vremena proširena je i na korisnike starosne mirovi-ne za dugogodišnjeg osiguranika. Počevši od 1. siječ-nja 2020., prema odredba članka 35. ZOMO-a pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se s navršenih 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, a navedeno pravo ne može steći osiguranik koji je navršio životnu dob za priznanje prava na starosnu mirovinu iz članka 33. odnosno članka 180. ZOMO-a, te sukladno uvjetu staža osiguranja u stvarnom traja-nju, ne može ga steći ni onaj koji je stekao isti uvjet životne dobi uz sniženje starosne granice po osnovi staža osiguranja koji se računa u povećanom trajanju, sukladno odredbi članka 181. ZOMO-a. Ako se staro-sne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nakon što je stekao pravo na mirovinu zaposli i navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja stječe pravonaponov-noodređivanjemirovine,pa tako pravo na ponovno određivanje mirovine ima i korisnik navedene mirovi-ne koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena.

2.4.Korisniciinvalidskemirovinezbogprofesionalnenesposobnostizaradilizbogdjelomičnoggubitkaradnesposobnosti

Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nes-posobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu

70

PRAVO UDK 349.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

novog ZOMO-a (čl. 34. st. 3. bivšeg ZOMO-a) u slučaju zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je postojala obveza osiguranja, izuzetjeodobustaveisplatemirovine, a svota mirovine isplaćivana osigu-raniku za vrijeme zaposlenja umanjivala se primje-nom mirovinskog faktora 0,5 ili 0,6667 (umjesto rani-jeg 0,8 za vrijeme nezaposlenosti) u slučaju profesio-nalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. ZOMO uvodi institut„djelomičnoggubitkaradnesposobnosti“, a odnosi se na osiguranike kod kojih ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, koji s obzirom na svoju starosnu dob (mlađi od 53 godine života), te zdravstveno sta-nje, naobrazbu i sposobnost mogu raditi „na prilago-đenim poslovima“ u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnosti i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnosti, jer mogu raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođe-nim poslovima iste ili slične stručne spreme koji od-govaraju dosadašnjim poslovima. Kao mogući uzroci smanjenja radne sposobnosti određeni su: bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Korisniku invalidskemirovine zbogprofesi-onalnenesposobnostizarad,odnosnodjelomičnoggubitkaradnesposobnostikoji se zaposliisplatami-rovineseneobustavlja,aliseodređujenovasvotamirovine (mirovinski faktor 0,8 umanjuje se na 0,5) koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja. Zaposlenjem ili obavljanjem djelatnosti korisniku invalidske mirovi-ne zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne obustavlja se isplata mirovine ali mu se za vrijeme za-poslenja ta invalidska mirovina (koja je priznata zbog smanjene radne sposobnosti) ponovno određuje u novoj visini (50% od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad), pripadajućoj za zaposlene korisnike te mirovine. To znači, ako se korisnik inva-lidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nespo-sobnosti za rad zaposli ili ostane u radnom odnosu, činjenica zaposlenja djeluje samo na visinu mirovine, a ne na obustavu isplate mirovine.

2.5.Obavljanjesezonskihposlovaupoljoprivredi

Pod sezonskim radnikom u poljoprivredi u smislu Za-kona o tržištu rada9, podrazumijeva se nezaposlena osoba, korisnikmirovine ili tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovorao sezonskom radu obavlja pri-vremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Dakle, odredba se odnosi na osobesastatusomumirovljenika,anesamokorisnikestaro-snemirovine. Odredbom članka 80. stavka 2. ZTR-a određeno je da se na sezonskog radnika u poljopri-

9 NN, br. 118/18, 32/20 – dalje u tekstu: ZTR, na snazi od 20. ožujka 2020.

vredi koji ima sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi ne primjenjuju propisi kojima se uređu-je prestanak isplate mirovine korisniku mirovine. Sli-jedom navedenog, korisnikumirovinekojisukladnoZTR-uobavljaprivremeneodnosnopovremenepo-sloveupoljoprivredi,kakouslučajusklapanjaugo-vorao sezonskom radu, tako i u slučajukadanijeobvezan sklopiti isti ugovor, za vrijemeobavljanjanavedenihposlovaneobustavljaseisplatamirovineuskladusodredbomčlanka99.st.3.t.7.ZOMO-a.

2.6.Korisnicimirovinekojiostvarujudrugidohodakodnosnoobavljajudrugudjelatnost

Izmjenama Zakona o doprinosima10, počevši od 1. si-ječnja 2017. ukinuta su oslobođenja od obveze dopri-nosa po osnovi primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a koji se isplaćuju umirovljenicima (čl. 209. st. 1. ZD). Prema primitku od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl. 13. st. 3. ZD-a), od 1. siječnja 2017. pla-ćaju se dva obvezna doprinosa: doprinos za mirovin-sko osiguranje – po stopi od 10% (za osobe osigurane u II stupu 7,5% + 2,5%) i doprinos za zdravstveno osi-guranje – po stopi od 7,5%. Isplatitelj drugog dohotka obveznik je doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se plaća na osnovicu, a primatelj drugog dohotka ob-veznik je doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se obračunava iz osnovice, te oba doprinosa obračuna-va isplatitelj drugog dohotka i uplaćuje na propisane uplatne račune. Slijedom navedenog, korisnici miro-vine za primitke po osnovi drugog dohotka za koje je uplaćen doprinos stječumirovinskistaž,aliimseipakiznimnoisplatamirovineneobustavljasuklad-noodredbi članka99. stavka3. točke8. ZOMO-a. Osobe koje obavljaju drugu djelatnost uz istovremeni radni odnos plaćaju iste doprinose kao kod drugog dohotka, jednom na godinu, nakon predaje godišnjih poreznih prijava za tu godinu. Doprinosi se obraču-navaju na godišnju osnovicu ostvarenog dohotka od-nosno dobiti utvrđenog u godišnjoj poreznoj prijavi. Osobi koja obavlja drugu djelatnost doprinosi plaćeni od druge djelatnosti povećavaju osnovicu za ostvari-vanje prava u sustavu mirovinskog osiguranja, ali se prema toj osnovi nemožeostvaritimirovinskistaž. Što se tiče umirovljenika koji obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ZD-a, člankom 212. stavkom 3. ZD-a propisano je da umirovljenik koji obavlja drugu djelatnost i prema toj djelatnosti plaća paušalni porez na dohodak, uz uvjet da je u skladu sa ZOMO zadr-žao status umirovljenika i tijekom razdoblja u kojemu obavlja tu djelatnost, nije obveznik doprinosa prema iznosu paušalnog dohotka ostvarenog od obavljanja druge djelatnosti. Stavkom 4. istog članka propisano

10 NN, br. 115/16

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

71

UDK 349.2 PRAVO

je da se umirovljenikom iz stavka 3. navedenoga član-ka ne smatra korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta, prema članku 69. stavku 1. ZOMO (dijete, i nakon navršene 15. godine života, ali najduže do 18. godine života). Sukladno odredbi članka 99. stavka 3. točke 8. ZOMO-a, korisniku mirovine koji obavlja dru-gu djelatnost također se mirovinaneobustavlja.

2.7.Korisnicistarosnemirovineostvarenepremaposebnimpropisima

Prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovla-štenih službenih osoba, pravo na mirovinu ostvaruju djelatne vojne osobe, policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurno-sno-obavještajnom sustavu, te ovlaštene službene osobe pravosuđa na poslovima izvršenja kazne zatvo-ra, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u od-gojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela te mogu ostvariti:

a) Starosnumirovinu, na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-oba-vještajnog sustava o prestanku službe zbog po-trebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža, od toga najmanje 15 godina staža osiguranja na poslovima koje obavljaju navedene osobe, bez obzira na godine života. U navedenih 15 godina uračunava se staž osiguranja s povećanim traja-njem te vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

b) Invalidskumirovinuzbogopćenesposobnostizaradiinvalidskumirovinuzbogprofesionalnenes-posobnosti za rad, pod uvjetom da zdravstvena komisija nadležnog ministarstva, odnosno tijela sigurnosno-obavještajnog sustava proglasi osi-guranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, a područna ustrojstvena jedinica Zavoda za vješta-čenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom obvezna je utvrditi posto-janje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad. Staž osiguranja treba pokrivati trećinu radnog vije-ka, a ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršen mirovinski staž.

c) Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nespo-sobnosti za rad, na temelju rješenja nadležnogministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-oba-vještajnog sustava o prestanku službe osigurani-ku za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa mu služba prestaje s pravom na invalidsku mi-rovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad

uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, pod uvjetom da ima navršenih 20 godina staža osiguranja. Za uvjet od 20 godina staža osi-guranja vrijeme provedeno na radu s povećanim trajanjem računa se u stvarnom trajanju. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od naj-manje 40 godina. Pravo na ovu mirovinu ima samo djelatna vojna osoba, policijski službenik i službena osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigur-nosno-obavještajnom sustavu.

d) Djelatne vojne osobemogu ostvariti i starosnumirovinukada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovi-nu zbog osobitih zasluga za unapređenje Oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan ra-zlog. Ova mirovina stječe se bez obzira na navršeni staž i godine života, a određuje se na temelju miro-vinskog staža od najmanje 40 godina.

e) Starosnuiprijevremenustarosnumirovinupre-maZOMO-u, a visina mirovine određuje se prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelat-nih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ako je osiguranik proveo najma-nje 10 godina na poslovima djelatne vojne osobe, odnosno ovlaštene službene osobe. To pravo ima i osoba koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba, ako je u navedenom svojstvu ranije stvarno provela najmanje 20 godina.

OddanaprijamaRHuEUosiguranici-ženeostvarujupravonastarosnumirovinuprema Zakonu o pravi-ma iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba premaistimuvjetimakao imuškarci: sa 65 godina života i 15 godina staža, a prijevremenu starosnu mi-rovinu sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, s time da se osiguraniku kojemu se staž osigu-ranja računa s povećanim trajanjem snižava staro-sna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Stupnjevi povećanja staža su u rasponu od 12:15 do 12:18.

U smislu Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika, zaposlenici na poslovima raz-miniranja, su pirotehničari zaposleni u trgovačkim društvima, kod obrtnika i Hrvatskom centru za razmi-niranje koji neposredno obavljaju poslove razminira-nja, pirotehnički nadzornici i pirotehnički nadglednici zaposleni u Hrvatskom centru za razminiranje te in-spektori Ministarstva unutarnjih poslova koji obav-ljaju poslove inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova humanitarnog razminiranja. Navedeni osigu-ranici imaju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, ako imaju navršenih najmanje 30

72

PRAVO UDK 349.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

godina mirovinskog staža, od čega najmanje 10 go-dina stvarno provedenih na poslovima pretraživanja, razminiranja, nadzora ili tehničkog izvida u trgovač-kom društvu, kod obrtnika, u Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjih poslova ili Hrvatskom centru za razminiranje. U mirovinski staž od 10 godina stvar-no provedenih na poslovima pretraživanja, razmini-ranja, nadzora ili tehničkog izvida, priznaje se vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu u jednostrukom trajanju, a prava iz mirovinskog osiguranja ostvaru-ju se prema odredbama članka Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, poli-cijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

U skladu s odredbom članka 99. stavka 3. točke 9. i 10. ZOMO-a korisnici starosne mirovine ostvare-ne prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osigu-ranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba - djelatne vojneosobe,policijski službenici i ovlaštene službeneosobe, te prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja -osobezaposlenenaposlovimarazminiranja,mogusetijekomkorištenjapravanamirovinuzaposlitidopolaradnogvremenauzisplatumirovineupunomiznosu ili zaposliti sa punim radnimvremenomuzisplatu50%mirovine.

07.srpnja2020.

RAČUNOVODSTVENEAKTUALNOSTIIPOLUGODIŠNJIFINANCIJSKIIZVJEŠTAJIU

SUSTAVUPRORAČUNA

08.srpnja2020.

Provedbaovrhenaplaći

10.srpnja2020.

Izvršenje,izmjeneiraskidugovoraojavnojnabavi;Jamstva–pojašnjenje,upotpunjavanjei

naplata

14.srpnja2020.

PotporeJLP(R)S-akaoinstrumentzasuzbijanjenegativnihučinakaCOVID-a19-izazov(i)za

davateljeipoduzetnike

seminariiradionice-unajavi-

76

KONCEPCIJA PAMETNIH GRADOVA UDK 366.2-391.1

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 4

/201

8.

tura izvora nanciranja re eksija je strukture uku-pnih rizika projekta. U tom smislu nanciranje jed-nostavnijeg zahvata razlikovat će se od onog većeg i složenijeg inves� cijskog zahvata. Struktura izvora nanciranja ovisi i o modelu nabave. Tako, na primjer, kod primjene tradicionalnog modela nabave neće postoja� vlasnički izvori dok će se kod alterna� vnih modela nabave u većoj mjeri moći iskoris� � vlasnički izvori nanciranja (equity) za preuzimanje speci čnih rizika projekta poput prekoračenja budžeta ili roka građenja. Pojedini rizici i troškovi projekta bit će na granici nancijske održivos� , pa se kao prikladni za ove vrste javnih inves� cija mogu iden� cira� razni nancijski instrumen� kao što su kredit s povoljnom kamatnom stopom i rokom te garancije za dio kredi-ta ili pak naknadu kod primjene modela energetske usluge ili JPP-a.

Najposlije, ako se radi o ekonomski vrlo opravdanom projektu, ali nancijski neodrživom ili nedovoljno održivom, tada će se s navedenim povratnim izvori-ma nanciranja vjerojatno kombinira� i bespovratne potpore (grantovi). Također, vrlo koristan nancijski produkt je i organizacija inves� cijske pla� orme za pa-metne gradove u okviru koje se unaprijed iden� cira društveno podržan plan projekata (tzv. project pipeli-ne), odredi struktura izvora nanciranja s obzirom na speci čne rizike projekta, iden� ciraju dobavljači -nancijskih instrumenata, bespovratnih potpora te ko-mercijalnih izvora, de niraju pravila za dodjelu izvora te se pomoću nje značajno ubrzava proces provedbe projekata. Sve to čini poslovno- nancijsku strukturu projekata iz okvira koncepcije pametnih gradova rela-� vno kompleksnom, ali ovu kompleksnost moguće je reducira� sustavnom pripremom, dobrom komunika-cijom s uključenom javnos� , pravovremenom organi-zacijom speci čnih inves� cijskih pla� ormi i slično.

4. ZaključakKoncepcija pametnih i održivih gradova u sustav pri-preme i nabave gradskih i općinskih projekata unosi značajne promjene. Prije svega radi se o promjenama u vezi s novom vrstom rizika gradskih projekata koji proizlaze iz značajne IKT komponente. Kompleksnost gradskih projekata usmjerava pozornost gradova na procjenu veće mogućnos� uključivanja privatnog poduzetništva u izgradnju, održavanje, nanciranje i upravljanje ovakvim tehnološki zahtjevnim projek� -ma ne bi li se takvim alterna� vnim modelima naba-ve stvorila poluga za isporuku većeg broja gradskih projekata u kraćem roku u svrhu pos� zanja veće kon-kurentnos� zbog isporuke suvremenih javnih usluga usklađenih s potražnjom, smanjenju javnog duga i de- cita te pos� zanja bolje vrijednos� za novac građana, tj. poreznih obveznika.

SEMINARI I RADIONICE

― U NAJAVI ―

9.4. Praćenje EU projekata u sustavu riznice

12.4. Sustav PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak, plaća i naknada u javnom i nepro tnom sektoru

13.4. Novi obvezujući EU propisi o zaštiti osobnih podataka – GDPR

16.4. Upravljanje rizicima i nancijsko up-ravljanje u javnom sektoru

20.4. Postupanje DKOM-a i bitne povrede postupka, novine u sustavu pravne zaštite, speci čnosti kod sektorskih naručitelja, rokovi u postupcima javne nabave

7. - 11.5. Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)* detaljnije o programu i prijavi

na www.tim4pin.hr

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

73

UDK 349.2 PRAVO

1.UgovororaduPoslodavac može biti pravna ili fizička osoba. Fizič-ka je osoba u ulozi poslodavca kad s drugom fizič-kom osobom zaključuje ugovor o radu. Da bi mogla zaključiti ugovor o radu fizička osoba može, ali i ne mora, obavljati registriranu djelatnost. Kad se govori o poslodavcu koji obavlja neki oblik registrirane dje-latnosti, tu su pojmovi već toliko općepoznati da ih ne treba posebno pojašnjavati. Iako je takva praksa relativno rijetka, treba ipak ukazati da i fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost također može biti poslodavac zaključi li ugovor o radu s drugom fi-zičkom osobom. Dobar primjer za to su svi slučajevi u kojima fizička osoba zapošljava drugu osobu, pri-mjerice, radi obavljanja poslova brige o domaćinstvu, pomoći druge vrste i slično. U svakom takvom slučaju na temelju zaključenog ugovora o radu uspostavlja se odnos poslodavac - radnik. Na taj se odnos po sili za-kona mora primijeniti Zakon o radu (Narodne novine 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu ZOR) i svi drugi propisi radnog prava koji uređuju odnose između po-slodavca i radnika.

ZOR utvrđuje obveze koje prilikom zaključivanja, tra-janja i raskida ugovora o radu poslodavac i radnik moraju poštivati te u članku 4. stavku 2. utvrđuje da je poslodavac fizička ili pravna osoba koja zapošlja-va radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

No, iako je radni odnos uređen specifičnim skupom pravila, i ovdje se radi o ugovornom odnosu na koji se primjenjuju i opća pravila obveznog prava, na što upućuje i članak 8. stavak 4. ZOR-a koji propisuje da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zako-nom, primjenjuju (se) u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.

Po svojoj pravnoj prirodi ugovor o radu je zapravo vrsta ugovora o djelu. No posvećena mu je posebna

grana prava koja se, po načelu da posebni zakon stav-lja van snage opći, primjenjuje na radne odnose.

2.UgovorodjeluUgovor o djelu je imenovani ugovor obveznog prava. Pridjev imenovani govori o tome da su odnosi izme-đu naručitelja i izvršitelja koji nastaju zaključivanjem ovog ugovora uređeni Zakonom o obveznim odnosi-ma (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje u tekstu ZOO). Kako u članku 589. uređuje ZOO, ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

Iz citirane zakonske odredbe vidljivo je da je ugovor o djelu vrlo široko postavljen i da se može zaključiti za svaki oblik rada. Ugovor o radu i autorski ugovor su zapravo samo podvrste ugovora o djelu koje su, zbog svojih specifičnosti i ciljeva koje javna vlast zakonskim uređenjem želi postići, detaljnije uređene posebnim propisima. No, u oba slučaja, u dijelu koji posebnim propisima nije uređen primjenjuje se opće uređenje iz ZOO-a.

3.Sličnostiirazlikeugovoraodjeluiugovoraoradu

Osnovna razlika ugovora o djelu u odnosu na ugovor o radu je samostalnost izvođača koji se zaključiva-njem ugovora obvezuje za naručitelja obaviti određe-ni posao. Budući da se radi o ugovoru obveznog pra-va, ugovorom o djelu izvođača je potrebno posebno obavezati da posao obavi osobno jer, ako to nije ugo-voreno ili ako ne proizlazi iz ugovora ili naravi posla, izvođač može posao povjeriti bilo kome drugome. Za razliku od toga, članak 7. ZOR-a propisuje da je rad-nik obavezan osobno obavljati preuzeti posao prema uputama koje poslodavac daje, u skladu s naravi i vrstom rada. Naravno, i ugovorom o djelu može se ugovoriti da je izvođač posao dužan obaviti osobno, ali će trebati voditi računa da se takva odredba nađe u ugovoru.

UgovorizaobavljanjeposlovaGordana Muraja *

Za obavljanje pojedinih poslova i uređenje međusobnih odnosa u praksi se između radnika i poslodavca, od-nosno između naručitelja i izvršitelja, zaključuju različiti ugovori. Ovaj se članak bavi osnovnim pojmovima te sličnostima i razlikama između ugovora o radu, ugovora o djelu i autorskog ugovora. Svi se oni zaključuju radi obavljanje određenog rada, ali njihova pravna priroda i porezni tretman nisu ni približno jednaki.

* Mag. iur. Gordana Muraja, odvjetnik, Odvjetnički ured MURAJA, odvjetnik.muraja.com

74

PRAVO UDK 349.2¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Iz zakonskih utvrđenja uočljiva je još jedna velika ra-zlika, najočitija u različitom glagolskom vidu: ZOO za ugovor o djelu koristi svršeni oblik (obaviti), a ZOR za ugovor o radu koristi nesvršeni (trajni) oblik glagola (obavljati). Dakle, različito je trajanje odnosa: radnik će obavljati (u pravilu na neodređeno vrijeme) odre-đene poslove koji se redovno pojavljuju kod poslo-davca. Ugovaratelj po ugovoru o djelu će obaviti ugo-voreni posao.

Treća je razlika u pravu nadzora naručitelja nad obav-ljanjem naručenog posla i davanja uputa uz dužnost izvođača da mu to omogući. Za razliku od toga, radnik je pri obavljanju posla dužan slijediti upute poslodav-ca, što jasno govori o tome da se radi o nesamostal-nom radu.

4.AutorskiugovorZakon o autorskim i srodnim pravima (NN broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18, dalje u tekstu ZASP) u naslovu iznad članka 51. zapra-vo koristi izraz autorskopravni1 ugovor.

Predmet ugovaranja je stvaranje ili isporučivanje au-torskog djela, za koje ZASP u članku 5. utvrđuje da je to originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima indivi-dualni karakter, bez obzira na način i oblik izražava-nja, vrstu, vrijednost ili namjenu.

Autorskim ugovorom autor se obvezuje za naručite-lja stvoriti ili isporučiti već stvoreno djelo kako bi ga naručitelj mogao iskorištavati. Za autorski je ugovor važno napomenuti da se njime ne prenosi sâmo au-torsko pravo, koje i po utvrđenju članka 2. ZASP-a pri-pada fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo te ono u svakom slučaju ostaje autoru, odnosno njegovim na-sljednicima do isteka 70 godina od smrti autora. Svat-ko tko na bilo koji način iskorištava autorsko djelo ima obvezu poštivati autorstvo i navesti ime autora kod svakog iskorištavanja djela. Iako je uvijek moguće za-ključivanje ugovora bez naknade jer cilj zaključivanja ugovora može biti i samo uređenje odnosa, naručitelj se u pravilu autoru obvezuje isplatiti naknadu za kori-štenje njegova autorskog djela.

5.Razgraničenjeizmeđuugovoraodjeluiautorskogugovora

Zbog različitih obveza koje isplatitelju nameću pore-zni propisi, u praksi se često javlja pitanje kako raz-graničiti rad za koji se zaključuje ugovor o djelu od rada za koji se zaključuje autorski ugovor.

Ugovor o djelu se od autorskog ugovora razlikuje upravo po elementima koje uređuje ZASP, koji u stav-

1 Nije primijećeno da je ta kovanica zaživjela u praksi, a ne poznaju je ni rječnici.

ku 2. članka 4. i primjerice navodi autorska djela. No kod svake prosudbe vrste ugovora koji za pojedini odnos treba zaključiti treba se vratiti na osnovnu de-finiciju da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter. Zbog toga što je autorskim ugovorom obuhvaćeno uže područje od ugovora o djelu, pravilo se može postaviti kao nega-tivna definicija: za sve ono što ne odgovara i ne može se uklopiti u definiciju autorskog djela, treba zaključiti ugovor o djelu.

6.SklapanjeugovoraipropisanaformaIako ZOR u članku 10. propisuje da se radni odnos za-sniva ugovorom o radu, iz stavka 2. ovog istog članka slijedi da zaključivanje ugovora o radu nije uvjet na-stanka odnosa poslodavac - radnik. To je zbog odred-be stavka 2. članka 10. ZOR-a koja utvrđuje da će se u svakom slučaju u kojem je poslodavac s radnikom sklopio ugovor za obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obi-lježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatrati da je s radnikom sklopljen ugovor o radu. ZOR člankom 15. propisuje i obavezni sadržaj ugovora o radu sklo-pljenog u pisanom obliku, no istovremeno člankom 14. u stavku 2. utvrđuje da propust ugovornih strana da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Ugovor o radu, dakle, postoji i ako nije stavljen na papir.

Autorski ugovor, prema odredbi članka 51. ZASP mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako samim Zakonom nije drukčije određeno.

Za ugovor o djelu ZOO, u člancima kojima ga uređuje, ne propisuje pisanu formu kao uvjet valjanosti ugo-vora.

No i kad pojedini posebni zakon propisuje da pojedini ugovor mora biti izražen u pisanom obliku, prosud-ba valjanosti zaključenog ugovora zavisi i od drugih čimbenika. Naime, ZOO u općem dijelu u kojem ure-đuje sve obvezne odnose, člankom 290., utvrđuje da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak, osim ako iz cilja propisa kojim je odre-đen oblik ne proizlazi što drugo. Već je i ova odredba dovoljna da se u praksi, odnosno u sporu, nedostatak forme učini beznačajnim, odnosno da na nastanak ugovora ne utječe činjenica da ugovor nije zaključen u propisanoj formi.

Zahtjev za pisanom formom ugovora u poslovanju slijedi za poslodavce i iz drugih propisa. Zakon o ra-čunovodstvu (NN, br. 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20) člankom 9. propisuje da knjigovod-stvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sa-stavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Zakon o proračunu (NN 87/98, 136/12 i 15/15.), koji

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

75

UDK 349.2 PRAVO

su dužni primjenjivati proračunski korisnici, također člankom 54. propisuje da se svaki rashod i izdatak iz proračuna mora temeljiti na vjerodostojnoj knjigo-vodstvenoj dokumentaciji kojom se dokazuje obveza plaćanja. Obvezu knjiženja i evidentiranja poslovnih događanja u poslovnim knjigama na temelju vjero-dostojnih, istinitih, urednih i prethodno kontroliranih knjigovodstvenih isprava sadrži i članak 17. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/2014). Slične odredbe kojima se za priznavanje troškova traže vjerodostojne isprave sadrže i porezni propisi: Opći porezni zakon u članku 66. stavku 2. te Zakon o porezu na dohodak na više mjesta.

Slijedi da svaka isplata i knjiženje koje je slijedi mora biti utemeljeno na vjerodostojnoj ispravi, odnosno dokumentu. Baš kao što je isplata plaće utemeljena na zaključenom ugovoru o radu i faktičnoj činjenici rada radnika kod poslodavca koja se dokazuje eviden-cijom radnog vremena, ako za obavljanje pojedinih poslova nema ugovora o djelu ili ugovora o autor-skom djelu postavlja se pitanje kako će poslodavac / naručitelj proknjižiti isplate po tim ugovorima. Dakle, sva tri ugovora u svim slučajevima u kojima se na te-melju ugovora isplaćuje naknada nužno moraju biti u pisanom obliku.

7.Zaključivanjeugovoraodjeluiautorskogugovorasradnikomkojivećimaugovororadusposlodavcem

Ugovorom o radu poslodavac s radnikom ugovara obavljanje određenog skupa poslova utvrđenih ugo-vorom o radu. U poslovanju se povremeno pojavljuje potreba za obavljanjem poslova za čije obavljanje po-slodavac nema stalnu potrebu, pa da bi imao potrebu i obvezu zapošljavanja. Obavljanje takvih poslova po-slodavac često nudi radnicima s kojima je već zaklju-čio ugovor o radu pa se, budući da zaključeni ugovor o radu ne obuhvaća njihovo obavljanje, s radnikom zaključuje i ugovor o djelu te mu se isplaćuje honorar na koji se porezi i doprinosi obračunavaju u skladu s pravilima o drugom dohotku iz članaka 39. - 41. Zako-na o porezu na dohodak.

Prema članku 21. Zakona o porezu na dohodak pri-mitkom od nesamostalnog rada smatraju se svi pri-mici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propi-sima koji uređuju radni odnos. Budući da se kod za-ključivanja ugovora o djelu ili autorskog ugovora ne primjenjuju propisi koji uređuju radni odnos, nema prepreke za ugovaranje ugovorom o djelu. No ni rad-no zakonodavstvo ne sadrži prepreku da poslodavac umjesto zaključivanja ugovora o djelu radniku ponu-di zaključivanje dodatka ugovoru o radu kojim će se urediti jednokratno ili povremeno obavljanje poslova

koji ugovorom o radu nisu ugovoreni. Dodatkom je moguće utvrditi narav, vrstu i opseg posla te u nje-mu navesti sve elemente neophodne za utvrđivanje svrhe ugovaranja, odnosno sve one elemente koji bi morali biti poznati za obavljanje poslova, bez obzira na naziv zaključenog ugovora.

Takvo uređenje i za poslodavca i za radnika ima svoje prednosti. Najvažnija je prednost što će radnik nave-deni posao obavljati u potpunosti u skladu s obveza-ma koje je već preuzeo ugovorom o radu pa je poznat skup pravila kojima se radnik treba rukovoditi u obav-ljanju posla.

No kod ugovaranja treba s oprezom pristupiti ugo-vornim odredbama koje odgovaraju na pitanje na koji način se rad po dodatku ugovoru, zaključen radi obavljanja tog privremenog posla, razlikuje od preko-vremenog rada. Ako se radnik obvezao na obavljanje određenog posla, može li on taj posao obaviti za vrije-me radnog vremena ili ga treba obavljati u slobodno vrijeme? Ako se radnik nakon proteka radnog vreme-na zadrži u radnom prostoru zato što je preuzeo ob-vezu obaviti neki posao, radi li se o prekovremenom radu? Odgovori na ta pitanja trebali bi biti dio zaklju-čenog dodatka ugovoru.

Upravo ta otvorena pitanja najbolje odgovaraju na pitanje zašto poslodavci ipak u takvim situacijama pribjegavaju zaključivanju ugovora o djelu: on nije dio radnog prava i ne može se dogoditi da se pojave spo-rovi zbog toga što na otvorena pitanja nema odgovo-ra u zaključenom ugovoru.

Autorski ugovor sa svojim radnikom poslodavac će u svakom slučaju zaključiti kad stvaranje autorskog djela nije u opisu posla pojedinog radnika. Prema postavkama ZASP, autorska prava na autorska djela stvorena u radnom odnosu (osim za računalne pro-grame) zadržava radnik, ako drukčije nije utvrđeno (ugovoreno) općim aktima radnog prava ili ugovorom o radu. No kod zaključivanja autorskog ugovora val-jda dobro analizirati predmet ugovora i utvrditi ima li rad koji autor treba uložiti sve potrebne elemente da bi se prema odredbama ZASP-a mogao smatrati autorskim djelom. Do nedavnog uvođenja obračuna poreza i doprinosa i na autorske honorare razgrani-čenje je bilo jako važno jer se poslodavac primjenom pogrešne vrste ugovora izlagao opasnosti poreznog prekršaja. Međutim, od kako se i na autorske honora-re plaćaju porezi i doprinosi, za autorski ugovor preo-stalo je umanjenje porezne osnovice za paušalno pri-znate troškove pa ta razlika više nije toliko velika koli-ka je bila prije. Ipak, kod ocjene potreba treba poći od stvarnog stanja te s radnikom posao ugovoriti prema vrsti djela.

76

JAVNA NABAVA UDK 347.7¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1.Normezaproizvodeiuslugetenormeosiguranjakvaliteteiupravljanjaokolišem

Norma je u ZJN 2016 definirana kao tehnička speci-fikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za višekratnu ili trajnu uporabu, čije zadovoljenje nije obvezno i koja predstavlja jednu od sljedećih normi: a) međunarodna norma koja predstavlja normu koju je donijela neka međunarodna organizacija za normi-zaciju i učinila dostupnom javnosti, b) europska nor-ma koja predstavlja normu koju je donijela koja neka europska organizacija za normizaciju i učinila dostu-pnom javnosti i c) nacionalna norma koja predstavlja normu koju je donijela neka nacionalna organizacija za normizaciju i učinila je dostupnom javnosti.

U praksi postoje dvije glavne skupine normi. Prva skupina su norme koje sadrže određene zahtjeve za izradu proizvoda odnosno obavljanje usluge. Norme za proizvode (usluge), kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti u smislu ZJN 2016, daju okvir i smjernice kako izraditi neki proizvod ili obaviti uslugu, odnosno daju upute koje je potrebno primijeniti u procesu rada, kako bi se dobio proizvod (usluga) na odgovara-jućoj razini kvalitete.

Druga skupina normi predstavlja norme koje se od-nose na sustave, odnosno uređenje funkcioniranja procesa unutar organizacije (kao što su norme osigu-

ranja kvalitete ili određeni sustavi ili norme za uprav-ljanje okolišem, i sl.).

2.Normeosiguranjaiupravljanjakvalitetom

Među normama osiguranja kvalitete, ISO 9001 je najraširenija međunarodna norma, koja postavlja za-htjeve za uspostavu i održavanje sustava upravljanja kvalitetom, a primjenjiva je na organizacije svih vr-sta (profitne/neprofitne, proizvodne/uslužne, male/srednje/velike). Za uspješno vođenje i rad neke or-ganizacije potrebno je njome upravljati na sustavan i transparentan način. Primjena i održavanje sustava osiguranja i upravljanja kvalitetom značajno poveća-va izglede za uspjeh organizacije. Norma ISO 9001 obuhvaća osnovne procese unutar organizacije (pro-daja, razvoj, nabava, proizvodnja/pružanje usluga, …).

CertifikatISO9001 je potvrda o uspješnom zadovo-ljavanju zahtjeva iz međunarodne norme ISO 9001 - Sustavi upravljanja kvalitetom. Certificiranje je postupak u kojem neovisna organizacija, na temelju provedenog ocjenjivanja sukladnosti, utvrđuje zado-voljava li proizvod, proces, sustav upravljanja ili osoba kriterije sadržane u određenom normativnom doku-mentu. Certifikacijskotijelo koje provodi certifikaciju ocjenjuje dokumentaciju i rad u praksi organizacije, koja se želi certificirati prema određenim normativ-nim dokumentima. Certifikacijska tijela su tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja provode certificiranje sustava upravljanja, a svoju osposobljenost dokazuju radom u skladu sa zahtjevima norme ISO/IEC 17021 -

SukladnostgospodarskogsubjektasnormamaosiguranjakvaliteteinormamaupravljanjaokolišemAnte Loboja, dipl.iur. *

Zakon o javnoj nabavi (Nar.nov. br. 120/16, dalje: ZJN 2016), omogućava naručitelju da od gospodarskih su-bjekata u postupku javne nabave zahtijeva dostavu potvrda neovisnih tijela, kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete ili s određenim sustavima ili normama za upravljanje okolišem. Autor u članku analizira primjenu normi osiguranja kvalitete i normi za upravljanje okolišem u praksi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija).

* Ante Loboja, voditelj je Službe za stručnu pomoć u Upravi za poli-tiku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

77

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

Ocjenjivanje sukladnosti (Zahtjevi za tijela koja provo-de audit i certifikaciju sustava upravljanja).iokolišem

U primjeru iz prakse Državne komisije koji slijedi, žalitelj je žalbenom navodu istaknuo da je člankom 270. ZJN 2016 propisana mogućnost naručitelju, da od gospodarskog subjekta zahtijeva dokaz o pridrža-vanju određene normeosiguranjakvalitete. Žalitelj ističe kako je naručitelj traženjem od ponuditelja da dostave dokaze o primjeni normesustavaupravlja-nja kvalitetom, postupio protivno članku 270. ZJN 2016, jer se traži dokaz o postojanju norme uprav-ljanja kvalitetom, umjesto norme sustava osiguranja kvalitete, kako je to određeno u ZJN 2016.

U odnosu na postavljenu dilemu, odnosno pitanje jesu li člankom 270. ZJN 2016, stavkom 1. ZJN 2016, pokrivene samo norme osiguranja kvalitete ili tako-đer i norme upravljanja kvalitetom, Državna komisija je ocijenila da navedena zakonska odredba omoguću-je naručitelju da traži dokazivanje sukladnosti s odre-đenim normama koje pridonose osiguranju kvalitete, odnosno pridržavanje zahtjeva norme kroz postizanje ili upravljanje kvalitetom poslovnih procesa ili susta-va, jer isto utječe i na kvalitetu ponuđenog predmeta u postupku javne nabave.

Primjerizprakse:Državna komisija je ocijenila da intencija zakonodavca nije bila člankom 270. ZJN 2016 propisati točno određene norme koje bi na-ručitelji mogli tražiti u postupcima javne nabave, nego dati mogućnost naručitelju da traži dokazi-vanje sukladnosti s određenim normama koje pri-donose osiguranju kvalitete

Naručitelj, HRT, objavio je 3. svibnja 2018. u EOJN RH, obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj objave: 2018/S 0F2-0011237, za predmet nabave: osiguranje.

Na dokumentaciju o nabavi žalbu je Državnoj ko-misiji, dana 14. srpnja 2018., izjavio žalitelj Allianz d.d. Žalitelj navodi da je naručitelj u toč. 2.5. do-kumentacije o nabavi – Norme osiguranja kvalite-te, odredio kako ponuditelji moraju dokazati da su certificirani prema normi HRN EN ISO 9001:2008 ili normi HRN EN ISO 9001: 2015, ili jednakovrijednoj za sustav upravljanja kvalitetom, za skupine osigu-ranja 08 (osiguranje od požara i elementarnih šte-ta), 09 (ostala osiguranja imovine) i 13 (ostala osi-guranja od odgovornosti). Nadalje je navedeno da će naručitelj priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama.

Žalitelj ističe da je člankom 270. ZJN 2016, na koji se naručitelj poziva, propisana mogućnost naru-

čitelju, da od gospodarskog subjekta zahtijeva dokaz o pridržavanju određene norme osiguranja kvalitete. Kao dokaz služi isprava neovisnog tijela koje se poziva na postupke osiguranja kvalitete koji zadovoljavaju odgovarajuće europske nor-me, a koju je potvrdilo ovlašteno tijelo, sukladno europskim normama certificiranja. Žalitelj ističe kako je naručitelj traženjem od ponuditelja da dostave dokaze o primjeni norme sustava uprav-ljanja kvalitetom, postupio protivno članku 270. ZJN 2016, jer se traži dokaz o postojanju norme upravljanja kvalitetom, umjesto norme sustava osiguranja kvalitete., kako je to određeno u ZJN 2016.

Važeće norme upravljanja kvalitetom se vode pod International Classification Standards – ICS, a koje predstavljaju međunarodni standard normizacije koji se primjenjuje i u RH, a iz podataka Hrvatskog zavoda za norme je razvidno da je norma, čije do-kazivanje naručitelj traži, zapravo norma upravlja-nja kvalitetom, a ne norma osiguranja kvalitetom. Žalitelj zaključuje da naručitelj mora uputiti na su-stave osiguranja kvalitete, a ne na sustave uprav-ljanja kvalitetom, koje se međusobno ne mogu izjednačiti.

Dakle, zaključuje žalitelj, navedene norme uprav-ljanja kvalitetom, koje naručitelj zahtijeva u doku-mentaciji o nabavi, prije svega nisu norme sustava osiguranja kvalitete usluge, što jedino naručitelj može tražiti od ponuditelja temeljem članka 270. ZJN 2016, a povrh toga nisu niti norme koje doka-zuju da bi ponuditelji, koji takve norme posjeduju, osigurali kvalitetu usluge koja je predmet nabave, na način na koji naručitelj to obrazlaže u dokumen-taciji o nabavi.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da se uvi-dom u katalog Hrvatskog zavoda za norme može utvrditi da upravljanje kvalitetom i osiguranje kva-litete, normizacijski nisu dva odvojena područja te se norma HRN EN 150 9001: 2015, u katalogu vodi u podskupini pod ICS brojem 03.120.10 Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete.

Uvidom u dopis Hrvatskog zavoda za norme kojeg je u žalbenom postupku dostavio naručitelj, Držav-na komisija je ocijenila da je važeće izdanje norme HRN EN ISO 9001:2008 razvrstano u ICS područje 03 Usluge, Ustroj poduzeća, upravljanje i kvalite-ta, administracija prijevoz sociologija, ICS skupinu 03.120 Kvaliteta, ICS podskupinu 03.120.10 Uprav-ljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete. Termini „upravljanje kvalitetom“ i „osiguranje kvalitete“ nisu normizacijski odvojeni.

78


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

ZJN 2016 omogućuje javnom naručitelju da od gos-podarskog subjekta zahtijeva dokaz o pridržavanju i sukladnosti gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete. Naručitelj je prili-kom traženja takvih normi ovlašten uputiti na su-stave kvalitete koji se temelje na odgovarajućim serijama europskih normi, koje su potvrdila akre-ditirana tijela, međutim, mora priznati jednakovri-jedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama te prihvatiti dokaze o jednakovrijednim mjerama osiguranja kvalitete pod uvjetom da do-kaže da su te mjere usklađene s traženim norma-ma osiguranja kvalitete. Intencija zakonodavca nije bila propisati zakonom točno određene norme koje bi naručitelji mogli tražiti u postupcima javne na-bave, nego dati mogućnost naručitelju da traži do-kazivanje sukladnosti s određenim normama koje pridonose osiguranju kvalitete.

Stoga norma članaka 270. ZJN 2016, s obzirom da je usmjerena na gospodarski subjekt a ne na predmet nabave koji se u postupku nudi, odre-đuje da naručitelj može tražiti dokaze od ponudi-telja u odnosu na pridržavanje određenih normi koje pridonose osiguranju kvalitete, dakle, takvih normi koje uz pridržavanje zahtjeva norme kroz postizanje ili upravljanje kvalitetom poslovnih procesa ili sustava u krajnjem utječe i na kvali-tetu usluge koju nudi gospodarski subjekt, a koja je tražena u postupku javne nabave. Žalbeni na-vod je neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/18-01/385, od 5. srpnja 2018.)

3.Normeosiguranjakvaliteteinormeupravljanjaokolišem,uodnosunauvjetetehničkeistručnesposobnostigospodarskogsubjektaupostupkujavnenabave

Državna komisija je u više svojih odluka, bilo po žal-benom navodu žalitelja ili postupajući po službenoj dužnosti sukladno članku 404. ZJN 2016, ocijenila da norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okolišem, koje naručitelj zahtijeva u dokumentaciji o nabavi, iako se odnose na kriterije odabira gospodar-skog subjekta, ne spadaju u uvjete tehničke i struč-ne sposobnosti. Takvo propisivanje u dokumentaciji o nabavi Državna komisija u praksi ocjenjuje bitnom povredom postupka javne nabave, koja se ne može nikakvim naknadnim postupanjem naručitelja ispra-viti, u fazi postupka javne nabave povodom žalbe na Odluku o odabiru naručitelja. Rečena bitna povreda postupka rezultira poništenjem Odluke o odabiru i postupka javne nabave u cijelosti.

Primjer iz prakse: Propisivanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti na način da se traži dosta-va traženih standarda: ISO 9001, ISO 14001, ISO 16949, u suprotnosti je s člankom 256. ZJN 2016, budući da navedeno nije uvjet sposobnosti, već se radi o normama koje su propisane člankom 270. ZJN 2016, pa je takvim propisivanjem naručitelj počinio osobito bitnu povredu postupka nabave

Naručitelj, Hrvatske šume d.o.o., objavio je 24. travnja 2017. u EOJN RH, obavijest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postup-ku, broj objave: 2017/S 0F2-0007651, za predmet nabave: akumulatori. Na Odluku o odabiru žalbu Državnoj komisiji, dana 6. srpnja 2017. izjavio je ža-litelj C.I.A.K d.o.o.

Postupajući po službenoj dužnosti u odnosu na osobito bitne povrede postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. ZJN 2016, Državna komisija je utvrdila bitnu povredu postupka iz toč. 7. toga stavka. Naime, u odnosu na kriterije za odabir gos-podarskog subjekta (uvjeti sposobnosti), njihovo dokazivanje, toč. 19.3. dokumentacije o nabavi propisana je tehnička i stručna sposobnost, koju se dokazuje tehničkom dokumentacijom – tehničkim listom proizvođača ili ovlaštenog zastupnika – koji potvrđuje da je proizvod sukladan tehničkoj speci-fikaciji. Dokaz mora biti na hrvatskom jeziku. U tu svrhu ponuditelj je obvezan za svakog proizvođača navedenog u troškovniku dostaviti sljedeće tražene standarde: ISO 9001, ISO 14001, ISO 16949.

Prema odredbi članka 256. stavka 1. toč. 3. ZJN 2016, kriteriji za odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave mogu se odnositi na teh-ničku i stručnu sposobnost. Prema odredbi stavka 2. toga članka javni naručitelj smije kao uvjete spo-sobnosti gospodarskog subjekta u postupku javne nabave odrediti samo kriterije za odabir iz stavka 1. toga članka, u skladu s odredbama toga odjeljka Zakona, dok prema stavku 3. toga članka, prilikom određivanja kriterija za odabir iz stavka 1. javni naručitelj smije zahtijevati samo minimalne razine sposobnosti koje osiguravaju da će gospodarski su-bjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj nabavi.

Propisivanje toga uvjeta tehničke i stručne sposob-nosti (dostavljanje traženih standarda: ISO 9001, ISO 14001, ISO 16949) u suprotnosti je s člankom 256. ZJN 2016, budući da navedeno nije uvjet teh-ničke i stručne sposobnosti, već se radi o normama koje su propisane člankom 270. ZJN 2016. U nave-denom smislu utvrđeno je da se ne radi o minimal-nim razinama sposobnosti prilikom određivanja kri-terija za odabir, te je stoga utvrđeno da je takvim

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

79


propisivanjem naručitelj počinio osobito bitnu po-vredu postupka javne nabave iz članka 404. stavka 2. ZJN 2016.

S obzirom na to da se utvrđena osobito bitna po-vreda postupka javne nabave ne može nikakvim naknadnim postupanjem naručitelja ispraviti u fazi postupka javne nabave povodom žalbe na Odluku o odabiru, Državna komisija je temeljem članka 425. stavka 1. toč. 4. ZJN 2016, poništila Odluku o odabiru i postupak javne nabave u ci-jelosti. (Rješenje: UP/II-034-02/17-01/481, od 7. rujna 2017.)

4.Odnosnormiosiguranjakvaliteteiupravljanjaokolišempremakriterijuodabiraponude

Norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okoli-šem postavljaju zahtjeve koji se tiču uspostave i odr-žavanja sustava upravljanja kvalitetom gospodarskog subjekta, a obuhvaćaju poslovne procese unutar gos-podarskog subjekta, kao organizacije te njihov odnos prema okolišu koji rezultira smanjenjem zagađivanja te poticanje razvoja obnovljivih izvora energije i odr-živog razvoja. S druge strane kriteriji odabira ponude moraju biti povezani s predmetom nabave.

Norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okoli-šem povezuju se s kvalitetom i sposobnošću samoga gospodarskog subjekta, a ne s predmetom nabave, robom, uslugama odnosno radovima koje naručitelj nabavlja. Stoga traženje certificiranosti ponuditelja prema normi upravljanja okolišem, ili prema nor-mama osiguranja kvalitete, nije povezano sa samim predmetom nabave, već s ponuditeljem odnosno na-tjecateljem.

Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude - imple-mentirani sustav upravljanja okolišem, nije pove-zan s predmetom nabave sukladno članku 285. ZJN 2016. Naime, člankom 285. stavkom 1. ZJN 2016 propisano je da kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminirajući, moraju biti povezani s predme-tom nabave te moraju omogućiti učinkovito nad-metanje. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili usluge koji će se pružati u okviru tog ugovora, u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obu-hvaćene u: 1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine tim radovima, robom ili usluga-ma, ili 2. određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja.

Primjer iz prakse: Državna komisija je ocijenila da kriterij ekonomski najpovoljnije ponude - im-plementirani sustav upravljanja okolišem pre-ma normi HRN EN ISO 14001, kojeg je naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi, nije povezan s predmetom nabave

Naručitelj, JU Nacionalni park Plitvička jeze-ra, objavio je 6. rujna 2017. u EOJN RH, obavi-jest o nadmetanju s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku, broj objave: 2017/S 0F2-0018296, za predmet nabave: uredske potrepšti-ne i tiskanice.

Na dokumentaciju o nabavi žalbu je Državnoj ko-misiji, dana 14. rujna 2017. izjavio je Birodom d.o.o. Žalitelj osporava zakonitost dokumentacije o naba-vi, te navodi da je naručitelj toč. 6.6., kao kriterij odabira ekonomski najpovoljnije ponude odredio da kriterij cijene ponude donosi maksimalno 90 bodova, dok se za kriterij implementirani sustav upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001 dodjeljuje 10 bodova, odnosno da će ponu-ditelj koji ne dokaže da posjeduje navedeni sustav upravljanja okolišem, dobiti nula bodova.

Žalitelj navodi da, s obzirom da je predmet nabave - uredske potrepštine i tiskanice, dokaz da ponuditelj posjeduje implementirani sustav upravljanja oko-lišem prema normi HRN EN ISO 14001, nije dokaz kojim se dokazuje da su proizvodi, koji se nabavljaju i koji će biti ponuđeni, proizvedeni sukladno Naci-onalnom akcijskom planu za zelenu javnu nabavu. Žalitelj ne osporava pravo naručitelja da traži pro-izvode i dokaze da su isti proizvedeni primjenom ekoloških uvjeta i da ispunjavaju uvjete sukladno navedenom Nacionalnom akcijskom planu, među-tim, on osporava dokaz koji je naručitelj odredio jer takav dokaz ne dokazuje niti kvalitetu niti ekološke sadržaje proizvoda. Žalitelj ističe da dostava takvo-ga dokaza predstavlja samo formalno ispunjavanje uvjeta.

U odgovoru na žalbu naručitelj, u bitnome, navodi da u dokumentaciji o nabavi nije propisao da ponu-ditelji moraju imati implementirani sustav upravlja-nja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001, već se isto ocjenjuje kao jedan od kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, čime se dodatno vrednuje briga za okoliš gospodarskog subjekta.

Naručitelj je u toč. 6.6. dokumentacije o nabavi, kao dokaz odredio važeće Rješenje/Uvjerenje/Potvrdu ili Certifikat, iz kojih mora biti vidljivo da ponuditelj ima implementirani sustav upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001. Ako ponuditelj

80


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

dostavi navedeni dokument dobiti će 10 bodova, u suprotnom će dobiti 0 bodova.

Državna komisija navodi da je člankom 284. stav-kom 1. ZJN 2016 propisano da se ekonomski naj-povoljnija ponuda utvrđuje se na temelju cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka, te može uključivati najbolji omjer između cijene i kvalitete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene značajke, povezanih s predmetom na-bave. Nadalje, članak 285. ZJN 2016 propisuje da kriteriji za odabir ponude ne smiju biti diskriminira-jući, moraju biti povezani s predmetom nabave te moraju omogućiti učinkovito nadmetanje.

Državna komisija navodi, da je s obzirom na citira-ne odredbe ZJN 2016, naručitelj ovlašten propisivati kriterije za odabir ponude na način da isti ne budu diskriminirajući i da su povezani s predmetom na-bave, uz obvezu da omogućuju učinkovito nadme-tanje. U predmetnom postupku javne nabave naru-čitelj nabavlja robu, uredske potrepštine i tiskanice, koju robu mogu nuditi, a da istodobno predmetna roba nije proizvod gospodarskog subjekta koji je i ponuditelj u postupku javne nabave.

Državna komisija ocjenjuje da naručitelj, u pred-metnom postupku javne nabave, nije obrazložio niti doveo u vezu s predmetom nabave, svoje tra-ženje certificiranosti ponuditelja koji ujedno ne mora biti proizvođač robe koja se nudi s pojedinim sustavom upravljanja, te slijedom toga, dokazi koji su traženi na način kako je to propisano toč. 6.6. dokumentacije o nabavi, nisu povezani s predme-tom nabave već s ponuditeljem (koji može ali i ne

mora biti proizvođač ponuđenog predmeta naba-ve), što posljedično dovodi do toga da će naruči-telj dodatno dodijeliti bodove ponuditelju koji ima implementirani sustav prema normi HRN EN ISO 14001, međutim, istodobno ne nudi proizvode koji su proizvedeni poštivanjem ekološkog standarda iz navedene norme. Iz navedenoga proizlazi da opisa-ni kriterij ekonomski najpovoljnije ponude nije po-vezan s predmetom nabave sukladno članku 285. ZJN 2016. Žalbeni navod je osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/17-01/654, od 24. studenoga 2017.)

5.ZaključnoZJN 2016, odredbama članaka 270. i 271., omoguću-je naručitelju da u postupku javne nabave zahtijeva dostavu potvrda neovisnih tijela kojima se potvrđuje sukladnost gospodarskoga subjekta s određenim nor-mama osiguranja kvalitete i upravljanja okolišem. Ako zahtijeva sukladnost gospodarskoga subjekta s odre-đenim normama osiguranja/upravljanja kvalitetom ili zaštite okoliša, naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi uputiti na odgovarajuće EU norme i zatražiti potvrde neovisnih tijela kojima se potvrđuje suklad-nost gospodarskoga subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete.

Naručitelj je također obvezan prihvatiti jednakovri-jedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama ili dokaze o jednakovrijednim mjerama osiguranja kvalitete ako gospodarski subjekt iz objek-tivnih razloga nije mogao pribaviti potvrde neovisnih tijela ili jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama, u kojem slučaju je teret dokaza na samom gospodarskom subjektu.

PRETPLATE NAe-mail

[email protected]@tim4pin.hr

telefoni01/5531-755

099/3037-677

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

81


mora biti izdana od strane proizvođača, naručitelj bi ograničio tržišno nadmetanje.

Državna komisija je utvrdila da su toč. 6. dokumen-tacije o nabavi propisani Uvjeti i zahtjevi koji mo-raju biti ispunjeni sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, te je podtoč. 6.2. propisana Ovlast proizvođača opreme izdana za ponuditelja, kojom se dokazuje da je ponuditelj autoriziran za nuđenje i servis od strane proizvođača ili od strane ovlaštenog zastupnika proizvođača za EU.

Iz navedene odredbe jasna je obveza za ponuditelja pribaviti ovlast kojom dokazuje da je autoriziran za nuđenje i servis od strane proizvođača ili od strane ovlaštenog zastupnika proizvođača za EU, odnosno navedena ovlast nije pridržana isključivo proizvo-đaču, nego proizvođaču ili njegovom ovlaštenom zastupniku. Žalbeni navod je neosnovan.

Ugovoriojavnojnabavikojiuključujuposlovepo-stavljanjailiinstalacije.

Odredbačlanka278.ZJN2016nepropisujedasezahtjevnaručiteljada„određeneključnezadatkeodnosno poslove obavlja izravno sam ponudi-telj iličlanzajedniceponuditelja“možeodnositisamonaposlovepostavljanjailiinstalacije.

Rješenje Državne komisije: Klasa: UP/II-034-02/18-01/249,od18.travnja2018.

(…) U žalbi na dokumentaciju o nabavi žalitelj navo-di da je toč. 29. dokumentacije naručitelj propisao kako, sukladno članku 278. ZJN 2016, zahtijeva da u izvršenju predmeta nabave, isključivo sam ponu-ditelj ili bilo koji od članova zajednice gospodarskih subjekata, izvršava radove iskopa tunela i izrade

PraksaDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnenabavePraksa DKOM-a*

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju biti upoznati s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao tijela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgo-vora na pitanja kako postupiti u pojedinoj situaciji pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1 te se daje prikaz najvažnijih stavova.

* Pripremio: Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, po-duzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

Ovlastproizvođačailiovlaštenogzastupnikaproi-zvođačakojomponuditeljdokazujedajeovlaštenzanuđenjeiservismedicinskeopreme(UZV).

Ponuditelj mora pribaviti ovlast kojom dokazu-jedajeautoriziranzanuđenjeiservisodstraneproizvođača ili od straneovlaštenog zastupnikaproizvođačazaEU,odnosnonavedenaovlastnijepridržana isključivo proizvođaču, nego proizvo-đačuilinjegovomovlaštenomzastupniku.

Rješenje Državne komisije: Klasa: UP/II-034-02/20-01/171,od7.travnja2020.

(…) U žalbi na sadržaj dokumentacije o nabavi ža-litelj navodi da je toč. 6.2. dokumentacije tražena ovlast proizvođača opreme izdana za ponuditelja, kojom se dokazuje da je ponuditelj ovlašten za nu-đenje i servis opreme, od strane proizvođača ili od strane ovlaštenog zastupnika proizvođača za EU. Žalitelj smatra da ovakva odredba čini dokumenta-ciju o nabavi dvojbenom, nejasnom i nepreciznom jer da nije jasno mora li takva ovlast biti izdana od strane proizvođača ili može biti izdana i od strane ovlaštenog zastupnika proizvođača.

Dodatno, žalitelj smatra nezakonitom odredbu da navedena ovlast smije biti izdana isključivo od pro-izvođača (ako je naručitelj tako tumači) jer Zakon o medicinskim proizvodima, u članku 3. toč. 30. ja-sno navodi da ovlašteni zastupnik zastupa proizvo-đača na području EU, pa nema razloga zašto takva ovlast ne bi mogla biti izdana i od ovlaštenog zastu-pnika proizvođača za EU. Uvjetovanjem da ovlast

82


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

podgrade i betonske obloge tunela. Navodi, s ob-zirom na to da je naručitelj dokumentacijom o na-bavi uvjetovao izvršenje „radova iskopa tunela“ i „izrade podgrade“ od strane ponuditelja a da je za-konom ta mogućnost predviđena za „poslove po-stavljanja ili instalacije“, da se radi o zahtjevu koji je suprotan navedenoj zakonskoj odredbi.

Državna komisija je navodi da je člankom 278. ZJN 2016 propisano da „u slučaju ugovora o javnoj na-bavi radova, ugovora o javnoj nabavi usluga ili ugo-vora o javnoj nabavi robe, koji uključuju poslove po-stavljanja ili instalacije, javni naručitelj može zahti-jevati da određene ključne zadatke, odnosno poslo-ve obavlja izravno sam ponuditelj ili član zajednice ponuditelja“. U konkretnom slučaju utvrđeno je da žalitelj pogrešno tumači da se odredba članka 278. ZJN 2016 odnosi samo na poslove postavljanja ili instalacije već se isto odnosi na mogućnost naruči-telja da zahtijeva da određene ključne zadatke od-nosno poslove u svakoj od navedenih vrsta ugovo-ra obavlja izravno sam ponuditelj ili član zajednice ponuditelja. Žalbeni navod je neosnovan.

Ispravakrokavaljanostiponudeputeminstitutapojašnjenjaiupotpunjavanja.

Naručitelj je sukladno odredbama članka 293.ZJN2016 idokumentacijeonabavibioovlaštenodponuditeljatražitiispravakpogrešnogrokava-ljanostiponudenavedenoguponudbenomlistu.

Rješenje Državne komisije: Klasa: UP/II-034-02/18-01/10,od8.veljače2018.

(…) U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je toč. 6. dokumentacije o nabavi određeno da rok valjanosti ponude mora biti najmanje tri mjeseca od krajnjeg roka za dostavu ponuda a da je odabra-ni ponuditelj u ponudi naveo rok valjanosti ponude 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda. Stoga žalitelj smatra kako je ponudu trebalo odbiti kao nepravilnu.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je oda-brani ponuditelj kroz pojašnjenje i upotpunjavanje uklonio pogrešku i naveo da je rok valjanosti ponu-de tri mjeseca od krajnjeg roka za dostavu ponuda.

Državna komisija je utvrdila da je naručitelj u toč. 6. dokumentacije o nabavi odredio da rok valjanosti ponude mora biti najmanje tri mjeseca od krajnjeg roka za dostavu ponuda, te da naručitelj zadržava pravo zatražiti od ponuditelja produženje roka va-ljanosti ponude, ako bude potrebno. Naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda pozvao oda-

branog ponuditelja na ispravak pogrešnog roka va-ljanosti ponude. U dopisu od 8. prosinca 2017. oda-brani ponuditelj je naveo da je rok valjanosti ponu-de tri mjeseca od krajnjeg roka za dostavu ponuda, kako je i traženo dokumentacijom o nabavi.

Državna komisija je ocijenila da je naručitelj su-kladno odredbama dokumentacije o nabavi bio ovlašten tražiti produljenje roka valjanosti ponu-de, te da je zakonito koristio institut pojašnjenja iz članka 293. ZJN 2016, kada je odabranog ponu-ditelja pozvao na ispravak roka valjanosti ponude, jer ista odredba dopušta naručitelju da traži od ponuditelja dopunu, razjašnjenje ili dostavu nuž-nih informacija, ako su informacije dostavljene u ponudi pogrešne ili se takvima čine. Žalbeni navod je neosnovan.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

83


1. UvodSukladno odredbi članka 9. stavka 5. Zakona o finan-cijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih orga-nizacija (Narodne novine, broj 121/14; u daljnjem tek-stu: Zakon), neprofitna organizacija je obvezna prve tri godine od osnivanja voditi dvojno knjigovodstvo uz primjenu obračunskog računovodstvenog nače-la. No, ako neprofitna organizacija stekne uvjete za prijelaz na jednostavno knjigovodstvo, može u za to propisanom roku, donijeti Odluku o vođenju jedno-stavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računo-vodstvenog načela. Sve ostale neprofitne organizaci-je obvezne su prema odredbi članka 5. Pravilnika o iz-vještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine, broj 31/15, 67/17 i 115/18) sastaviti i predati polugodišnji finan-cijski izvještaj.

Obveznik izvještavanje je:a) neprofitna organizacija od čijeg je osnutka proš-

lo manje od tri godine (neprofitne organizacije osnovane tijekom 2018., 2019. i 2020. godine)

b) neprofitna organizacija osnovana ranijih godina koja nije stekle uvjete za prijelaz na jednostavno knjigovodstvo i primjenu novčanog računovod-stvenog načela

c) neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za prijelaz na jednostavno knjigovodstvo i pri-mjenu novčanog računovodstvenog načela, ali se odlučila i nadalje voditi dvojno knjigovodstvo.

2.Financijskiizvještaji,rokinačinpredajeZa razdoblje od 1.siječnja do 30. lipnja 2020. neprofit-na organizacija sastavlja i predaje Izvještajoprihodi-mairashodimanaObrascuPR-RAS-NPF.Polugodiš-njifinancijski izvještajpredajesenajkasnijedo30.srpnja2020.

Financijski izvještaj predaje se: Financijskoj agenciji(instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potre-be Ministarstva financija; u daljnjem tekstu: FINA). FinancijskiizvještajnedostavljaseMinistarstvufi-nancija.

FINA nakon navedenog roka, tj. nakon 30. srpnja2020.,nećezaprimatifinancijskeizvještaje.

Dok godišnje financijske izvještaje neprofitna organi-zacija čuva u svojoj arhivi trajno i u izvorniku, polu-godišnji financijski izvještaj čuva se do predaje finan-cijskog izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine. Neprofitna organizacija koja nije predala financijske izvještaje ranijih godina, a imala je obvezu, iste ne može naknadno predati niti FINA-i niti Ministarstvu financija. Takva neprofitna organizacija obvezna je popuniti podatke u stupcu „Ostvareno prethodne po-slovne godine“, bez obzira na činjenicu da prethodne godine nije predala financijski izvještaj.

Financijski izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF moguće je predati FINA-i:

• u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama, koji je dostupan na internetskoj stranici Ministar-stva financija (https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/neprofitne-organizacije/financijsko-izvjestava-nje/116-Objedinjeni financijski izvještaji)i FINA-e ili

• putem papirnatih obrazaca koji se kupuju u knjiža-rama.

Obrazac financijskog izvještaja u elektroničkom obliku popunjava se isključivo pomoću računala i predaje FINA-i u e-obliku na CD-u ili USB-u odnosno u e-obliku putem Interneta.

Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Re-ferentne stranice koju potpisuje zakonski zastupnik odnosno osoba ovlaštena za zastupanje neprofitne organizacije. Kako bi se izbjegle pogreške kod ručnog

PolugodišnjifinancijskiizvještajineprofitnihorganizacijaHajdica Filipčić *

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. imaju obvezu izraditi i predati financijski izvještaj o prihodima i rashodima (u daljnjem tekstu: polugodišnji finan-cijski izvještaj), na što ih u nastavku podsjeća autorica teksta.

* Hajdica Filipčić, dipl.oec,, Ministarstvo financija RH, Zagreb

84


TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

unosa podataka, preporuka je Ministarstva financija, predavati izvještaj u elektroničkom obliku.

Napomena: U slučaju bilo kakve nejasnoće, vezano uz predaju financijskih izvještaja, Ministarstvo finan-cija priznaje samo elektronički generiranu Potvrdu FINA-e o preuzetom izvještaju s ID brojem izvještaja i navedenim datumom zaprimanja izvještaja kao do-kaz da je neprofitna organizacija predala financijski izvještaj FINA-i.

3.Polugodišnjifinancijskiizvještajuelektroničkomobliku

Redoslijed popunjavanja financijskog izvještaja objav-ljenog na internetskoj stranici Ministarstva financija i FINA-e je sljedeći: prvo se popunjava Referentna stranica, a zatim obrazac financijskog izvještaja.

•Referentna stranica

Na zaglavlje i u podnožje Referentne stranice upi-suju se osnovni podaci o neprofitnoj organizaciji. U zaglavlju Referentne stranice je potrebno označiti da neprofitna organizacija vodi dvojno knjigovodstvo odgovorom na pitanje: „Obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva“ (DA). Osim navedenoga potrebno je označiti i razdoblje za koje se izvještaj sastavlja, u polju „Oznaka razdoblja“.odabirom razdoblja 2020-06. Popunjavanjem podataka na Referentnoj stranici automatski se popunjavaju podaci na zaglavlju i pod-nožju obrasca financijskog izvještaja (na Obrascu PR-RAS-NPF).

Tablicu u kojoj su neki financijski pokazatelji iz obras-ca, ne popunjava neprofitna organizacija već se ona automatski puni podacima unesenim u financijski iz-vještaj.

•Obrazac financijskog izvještaja (PR-RAS-NPF)

Kao što je već rečeno, zaglavlje i podnožje propisanog financijskog izvještaja popunjava se automatski uno-som podataka na Referentnu stranicu. Kako su finan-cijski izvještaji predviđeni za automatsku računalnu obradu, sumarni se AOP-i, u obrascima označeni si-vom bojom, izračunavaju automatski prema zadanim formulama. Brojčani podaci se unose samo u polja koja nisu obojena (u obrascu bijele boje). U financijski izvještaj unose se podaci u kunama bez lipa.

4.Polugodišnjifinancijskiizvještajupapirnatomobliku

Polugodišnji financijski izvještaj na papirnatom obras-cu jedan su od načina na koji neprofitna organizacija može predati financijski izvještaj. I u ovom slučaju fi-nancijski izvještaj potpisuje zakonski zastupnik odno-

sno osoba ovlaštena za zastupanje neprofitne orga-nizacije. Kod popunjavanja podataka na papirnatom obrascu potrebno je posebno obratiti pažnju na či-njenicu da se podaci unose ukunamabezlipa(cijelibroj).

Umjesto zaključka autorica teksta, podsjeća nepro-fitne organizacije na još ponešto vezano uz financij-sko izvještavanje

UpisuRegistarneprofitnihorganizacija

Neprofitna organizacija može predati financijski izvje-štaj samo ako je nakon osnutka izvršila upis u Registar neprofitnih organizacija. Novoosnovane neprofitne organizacije upisuju se u Registar neprofitnih organi-zacija najkasnije 60 dana od upisa u matični registar. Za upis u Registar neprofitnih organizacija, neprofitna organizacija dostavlja Ministarstvu financija obrazac za upis - Obrazac: RNO. Obrazac RNO objavljen je i može se preuzeti s internetske stranice Ministarstva financija (https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/ne-profitne-organizacije/registar-neprofitnih-organiza-cija/118) ili kupiti u knjižari. Kod upisa Ministarstvo financija dodjeljuje neprofitnoj organizaciji broj upisa (RNObroj) koji je jedinstven i neponovljiv. RNO broj se upisuje na financijske izvještaje i FINA, kod zapri-manja financijskog izvještaja, provjerava ispravnost RNO broja. Ako neprofitna organizacija želi predati financijski izvještaj, a nije upisana u Registar neprofit-nih organizacija, FINA će uputiti neprofitnu organiza-ciju na obvezu upisa.

Sve neprofitne organizacije, osnovana ranijih godina i upisane u odgovarajuće registre, a koje još nisu upisa-ne u Registar neprofitnih organizacija, dužna su upis izvršiti odmah.

Ministarstvo financija za svako razdoblje financijskog izvještavanja, na već spomenutoj internetskoj stra-nici objavljuje: Uputu za izradu i predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija: (https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/neprofitne-organizacije/finan-cijsko-izvjestavanje/upute-za-sastavljanje-financij-skih-izvjestaja-neprofitnih-organizacija/2280).

Promjenaknjigovodstva

Ako je neprofitna organizacija stekla uvjete za pro-mjenu knjigovodstva, s dvojnog na jednostavno knji-govodstvo, a time i načina izvještavanja, može doni-jeti Odluku o prijelazu na jednostavno knjigovodstvo i primjenu novčanog računovodstvenog načela, a Ministarstvo financija o tome obavijestiti dostavom obrasca za promjene u Registru neprofitnih organi-zacija (Obrazac: RNO-P) u roku od 60 dana od isteka

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

85


izvještajnog razdoblja, odnosno u razdoblju predaje godišnjih financijskih izvještaja.

Neprofitna organizacija koja je prethodne poslovne godine vodila jednostavno knjigovodstvo uz primjenu novčanog računovodstvenog načela, a u godišnjem financijskom izvještaju o primicima i izdacima na Obrascu: G-PR-IZ-NPF iskazala primitke u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn, obvezna je sljedeće poslovne godine voditi dvojno knjigovodstvo uz primjenu obra-čunskog računovodstvenog načela. Takva neprofitna organizacija obvezna je obavijestiti Ministarstvo fi-nancija o promjeni knjigovodstva u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja, na obrascu za pro-mjenu podataka (Obrazac: RNO-P) i od početka po-slovne godine voditi dvojno knjigovodstvo.

Izvještavanjeneprofitneorganizacijekojeobavljaisključivogospodarskudjelatnost

Člankom 4. stavkom 3. Zakona o računovodstvu (Na-rodne novine, broj 78/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20), propisano je da neprofitna organizacija koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnudjelatnostodnosnoostvarujeprihodeisključivoodprodaje roba i usluga,, sukladno propisima kojima se uređuju porezi, obvezna je primjenjivati odredbe Zakona o računovodstvu. Izmjenom članka 13. stav-ka 1. Pravilnika o načinu vođenja registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (Narodne novine, broj 39/08, 37/09, 139/10, 1/16, 93/17 i 50/20), propisano je da neprofitna organizacija koja ostvaruje prihode isključivo iz gospodarske djelatnosti, FINA-i dostav-lja bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za statističke i druge potrebe, sukladno članku 32. Zakona o računovodstvu. Navedeno znači da je ne-profitna organizacija upisana u Registar neprofitnih organizacija koja ostvaruje prihode isključivo iz gos-podarske djelatnosti, osim računovodstva po pro-pisima za neprofitne organizacije, obvezna voditi i računovodstvo za poduzetnike te, osim financijskih izvještaja za neprofitne organizacije, sastaviti i pre-dati i financijske izvještaje za poduzetnike.



Potpore JLP(R)S-a kao instrument za suzbijanje negativnih učinaka

COVID-a 19 - izazov(i) za davatelje i poduzetnike

14. srpnja 2020.

MATERIJAL: Prezentacijski materijal u PDF formatu

PREDAVAČI:

Martina Štorek

KOTIZACIJA: 500,00 kn (uključen PDV)

seminari i radionice- u najavi -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

86

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

1. Neoporeziviiznosinaknada,potpora,nagrada,dnevnicaiotpremnina

Tablica1.Pregled neoporezivih iznosa naknada, pot-pora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrstaisplate Neoporeziviprimici

I. Naknade

1.Prijevozni troškovi na službenom putovanju (čl.7.st.2.t.27. Pravilnika o porezu na dohodak)

u visini stvarnih troškova

2.Troškovi noćenja na službenom putovanju (čl.7.st.2.t.28. Pravilnika o porezu na dohodak)

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije hotela

3.Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni) (čl.7.st.2.t.30. Pravilnika o porezu na dohodak)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevozaodnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4.Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe (čl.7.st.2.t.31. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice,terenskidodatakinaknadazaodvojeniživot

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu(čl.7.st.2.t.19. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 200,00 kn2(do 140,00 kn ako je osiguran jedan obrokdo 80,00 kn ako su osigurana dva obroka)

2.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno(čl.7.st.2.t.20. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 100,00 kn(do 70,00 kn ako je osiguran jedan obrokdo 40,00 kn ako su osigurana dva obroka)

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu (čl.7.st.2.t.21. Pravilnika o porezu na dohodak)

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno(čl.7.st.2.t.22. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na služ-benom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u ci-jenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni kotizacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjeto-vanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca(čl.7.st.2.t.26. Pravilnika o porezu na dohodak)

do propisanog iznosa(objavljeno na www.tim4pin.hr)

6.Pomorski dodatak(čl.7.st.2.t.23. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 250,00 kn

7.

Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe(čl.7.st.2.t.24. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 400,00 kn

8.Naknada za odvojeni život(čl.7.st.2.t.13. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnineidarovi

1.Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)(čl.7.st.2.t.14. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (čl.7.st.2.t.15. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 6.500,00 kn(za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

3.

Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti (čl.7.st.2.t.16. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 8.000,00 kn(za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

4.

Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti)(čl.7.st.2.t.18. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 600,00 kn godišnje

5.Dar u naravi(čl.22.st.3.t.7. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 600,00 kn godišnje

6.

Godišnja prigodna nagrada (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)(čl.7.st.2.t.5. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 3.000,00 kn godišnje(ukupno kod svih poslodavaca)

7.

Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)(čl.7.st.2.t.32. Pravilnika o porezu na dohodak)


8.

Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam(čl.7.st.2.t.33. Pravilnika o porezu na dohodak)


9.

Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika(čl.7.st.2.t.34. Pravilnika o porezu na dohodak)


¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

87

TIM4PIN INFO

10.

Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije(čl.7.st.2.t.35. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena

11.

Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije(čl.7.st.2.t.36. Pravilnika o porezu na dohodak)

do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena, a ako se isplaćuje radniku, priznaje se u mjesecu isplate

12.

Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi(čl.7.st.2.t.37. Pravilnika o porezu na dohodak)

do visine stvarnih izdataka

IV. Potpore

1.Zbog invalidnosti zaposlenika(čl.7.st.2.t.1. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smrti zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)(čl.7.st.2.t.2. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fizičke osobe(čl.7.st.2.t.2. Pravilnika o porezu na dohodak)

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)(čl.7.st.2.t.3. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu(čl.7.st.2.t.4. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 2.500,00 kn godišnje

6.Potpora za novorođenče(čl.7.st.2.t.25. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 10.000,00 kn

7.

Darovanje za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.(čl.4.st.2. Pravilnika o porezu na dohodak)

u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9.

Udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica(čl.8.st.2.t.10. Zakona o porezu na dohodak3)

10.

Formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova(čl.8.st.2.t.11. Zakona o porezu na dohodak)

11.

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje(čl.9.st.1.t.18. Zakona o porezu na dohodak)

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje

12

Premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije(čl.7.st.2.t.38. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim putem(ukupno kod svih poslodavaca)

13.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti,za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja(čl.7.st.2.t.17. Pravilnika o porezu na dohodak)

1.750,00 kn mjesečno

3 Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20

88

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

14.

Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po tijelima akreditiranim4u skladu s pravilima EU, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije(čl.5.st.12. Pravilnika o porezu na dohodak)

ukupan iznos primitaka

14.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi isplatitelj, ako se ti primici ne ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)(čl.5.st.13. Pravilnika o porezu na dohodak)

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim propisima prema kojima se programi provode

15.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima tijela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu financiranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)(čl.5.st.14. Pravilnika o porezu na dohodak)

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima tijela Europske unije prema kojima se projekti provode

V. Nagradezaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina(čl.7.st.2.t.6.-12. Pravilnika o porezu na dohodak)

do 1.500,00 kn do 2.000,00 kn do 2.500,00 kn do 3.000,00 kn do 3.500,00 kn do 4.000,00 kn do 5.000,00 kn

VI. Stipendije

1.

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)(čl.6.st.1.t.4. Pravilnika o porezu na dohodak)


4 Agencija za mobilnost i programe EU.

2.

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima(čl.6.st.1.t.5. Pravilnika o porezu na dohodak)


3.

Stipendije studentima izabranima na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovito školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju, odnosno dodjeljuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obrazovne ili znanstvenoistraživačke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja(čl.9.st.1.t.19. Zakona o porezu na dohodak)

u ukupnom iznosu isplate

VII. Stipendije,nagradeinaknadešportašima

1.

Športske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje(čl.6.st.1.t.6. Pravilnika o porezu na dohodak)


2.

Naknade športašima amaterima, prema posebnim propisima(čl.6.st.1.t.8. Pravilnika o porezu na dohodak)


3.Nagrade za športska ostvarenja5(čl.6.st.1.t.7. Pravilnika o porezu na dohodak)

20.000,00 kn godišnje

VIII. Primiciučenikaistudenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga(čl.6.st.1.t.2. Pravilnika o porezu na dohodak)

15.000,00 kn godišnje

2.

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja(čl.6.st.1.t.1. Pravilnika o porezu na dohodak)


1.1.Isplatezaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može isplatiti neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na do-hodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

5 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sport-ska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

89

TIM4PIN INFO

ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim na-pitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena.6

1.2.Isplateosobamakojenisuuradnomodnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimkasuneprofitneorganizacijeiproračunskiko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fitne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćivati:

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako do trenutka isplate navedenih primitaka u istom pore-znom razdoblju nisu ostvarile dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak u neprofit-nim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima7. i 8. Pra-vilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primajunaknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fitnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

• Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nosti u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnosti.

2.Naknadekorisnikadržavnogproračuna

2.1.Osnovicazaobračunnaknada,potporaiotpremninazamirovinuzakorisnikedržavnogproračuna

Temeljem članka 27. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (NN, br. 117/19, 32/20, 42/20 i 58/20), osnovica za obra-čun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2020. godini iznosi 3.326,00kn.

2.2.Materijalnapravapremakolektivnimugovorimazadržavneijavneslužbenikeinamještenike

Tablica2.Pregled materijalnih prava u 2020. godini

Materijalnopravo Državnislužbeniciinamještenici*

Službeniciinamješteniciu

javnimslužbama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 200,00 kn 200,00 kn

Dodatak za rad na terenu 200,00 kn 200,00 kn

Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.500,00 kn 1.500,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane (božićnica)*** 1.500,00 kn 1.500,00 kn

Dar djetetu u prigodi Dana sv. Nikole*** 600,00 kn 600,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

dvije osnovice za izračun plaće koje će biti važeće na zadnji dan rada u

državnoj službi prije odlaska službenika

i namještenika u mirovinu

dvije osnovice za izračun plaće koje će biti važeće na zadnji dan rada u javnoj službi prije

odlaska službenika i namještenika u

mirovinu

* Članak 109. Kolektivnog ugovora za državne službe-nike i namještenike (NN, br. 112/17, 12/18, 2/19 i 119/19): Ugovorne strane su suglasne, ako Vlada sa sindikatima javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeniti i na držav-ne službenike i namještenike.

**Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namje-štenike u javnim službama (NN, br. 128/17, 47/18, 2/19, 123/19 i 66/20)

*** Vlada RH i Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika unutarnjih poslova i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH suglasni su da će o visini jednokratnih materijalnih prava (regres, dar u prigodi dana Sv. Nikole i nagra-da za božićne blagdane) ugovorenih Kolektivnim ugovorom, za 2021. godinu pregovarati prije do-nošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za 2021. godinu i ugovoriti ih dodatkom Kolektivnom ugovoru, pri čemu će voditi računa o povećanjima ugovorenima ovim Dodatkom Kolektivnom ugovo-ru i financijskim opterećenjima koja ona predstav-ljaju za Državni proračun Republike Hrvatske

90

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Vlada RH i sindikati javnih službi suglasni su da će o visini jednokratnih materijalnih prava (regres, dar u prigodi dana Sv. Nikole i nagrada za božićne blagda-ne) ugovorenih TKU-om, za 2021. godinu pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politi-ke za 2021. godinu i ugovoriti ih dodatkom TKU-a, pri čemu će, između ostaloga, voditi računa o poveća-njima ugovorenima ovim Dodatkom TKU-a i financij-skim opterećenjima koja ona predstavljaju za Državni proračun Republike Hrvatske.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namje-

štenike u javnim službama uredit će se granskim kolektivnim ugovorima (članak 65.).

2.3.JubilarnanagradaTablica3.Iznosi jubilarnih nagrada u 2020. godini prema ko-

lektivnim ugovorima

Godineneprekidneslužbe/radaudržavnimtijelimaijedinicamalokalneipodručne(regionalne)

samouprave

Osnovicaudržavnimi

javnimslužbama:1.800,00kn*

Neoporeziviiznosijubilarnihnagrada

1 2 3

5 1.800 Oporezivo u cijelosti

10 2.250 1.500

15 2.700 2.000

20 3.150 2.500

25 3.600 3.000

30 4.500 3.500

35 5.400 4.000

40 7.200 5.000

45 9.000 5.000

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolektivnog ugovora za državne službe-nike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

2.4.

PremaOdluciovisinidnevnicezaslužbenoputova-njeuzemljiivisininaknadazadržavnedužnosnike,suceidrugepravosudnedužnosniketeostalezapo-slene,kojisefinancirajuizsredstavadržavnogpro-računa,ačijapravanisuuređenakolektivnimugo-vorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se iznosi na-knada prikazani u tablici 4. Prema članku 8. stavku 3. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih duž-nosnika (NN, br. 10/99 – 16/19) suci i pravosudni duž-nosnici imaju pravo na dnevnicu u visini određenoj za

službenike u pravosudnom tijelu (200,00 kn dnevno).Tablica4.Visina naknada za državne dužnosnike, suce i druge

pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima7

Vrstanaknade Iznos

Dnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5.

Odlukomovisinidnevnicezaslužbenoputovanjeuinozemstvozakorisnikekoji sefinanciraju iz sred-stavadržavnogproračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama21. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnicazaslužbeniputuinozemstvo(visina dnev-nica po državama objavljena je na www.tim4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak8, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi brod, dnev-nica se obračunava od sata polaska broda iz posljed-njeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povrat-ka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnev-nica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stra-noj državi kraće od 12 sati, obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sati. Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sati, a u inozem-stvu manje od osam sati, tada se isplaćuje pripadaju-ća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sati provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

91

TIM4PIN INFO

3.Plaće

3.1.Osobniodbitakilineoporezividiodohotka9

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak od 1. siječnja 2020. iznosi 4.000,00 kuna (koeficijent 1,6 osnovice osobnog odbitka).Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-

noveužeobiteljiidjecuteinvalidnost/tjelesnooštećenje

R. br.

Osnovazauvećanjeosnovnogosobnogodbitka Koeficijent Mjesečni

iznos

1. Uzdržavani članovi uže obitelji10 0,7 1.750,00

2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,00

3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,00

4. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,00

5. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00

6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,00

7. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,00

8. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,00

9. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete

12.Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2.Utvrđivanjepredujmaporezanadohodakodnesamostalnograda11

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos

9 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.10 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2019. uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdrža-va, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu, dok se djecom smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.11 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.

svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih ti-jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene dopri-nose za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osob-nog odbitka, a na temelju porezne kartice.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna12.

3.3.Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2020. godiniDoprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaće-noj plaći, koja ne može biti manja od minimalne pla-će. Prema Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 106/19), minimalnaplaćazarazdobljeod1.siječnja2020.do31.prosinca2020.godineiznosi4.062,51 knbruto.

Najnižamjesečnaosnovica13

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračunati na iznos najnižemjesečneosnovice,kojaza2020.godinuiznosi3.321,96 kn14.

Najvišamjesečnaosnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 52.452,00 kn.Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najvišagodišnjaosnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 629.424,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaću

Sukladno članku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima15 (NN, br. 106/18), obveznim

12 Ostaje proširenje poreznog razreda za primjenu stope od 24% u godišnjem obračunu poreza, ako osnovica ostvarenog drugog do-hotka ne prelazi iznos od 12.500,00 kn.13 Prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku, pomnožen s koeficijentom 0,38.14 Sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2020. godinu (NN, br. 125/19)15 Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima primjenjuje se počevši od obračuna plaće za siječanj 2019.

92

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

osiguranjima smatraju se:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju genera-cijske solidarnosti,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na teme-lju individualne kapitalizirane štednje,

3. obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdrav-stveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profe-sionalne bolesti.

Tablica6.Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosiizplaće Stope za redovnu plaću 2020.

Stope za minimalnu plaću

2020.

• Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 %

• I. stup 15 % 15 %

• II. stup 5 % 5 %

Doprinosinaplaću Stope za redovnu plaću 2020.

Stope za minimalnu plaću

2020.

• Za zdravstveno osiguranje 16,5 % 12,375 %

Sukladno članku 12. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18) za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanje-nu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimalnoj plaći (NN, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja umanjuje se za raz-doblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju 2% zaposlenih osoba koje se prema posebnim propisima smatraju osobama s invaliditetom16, plaćaju posebnu novčanu naknadu čija se osnovica utvrđuje kao umnožak brojaosobasinvaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obve-za odnosi, a visina naknade obračunavala se po stopi od 30% zaključno s 29. veljače 2020., a od 1. ožujka 2020. po stopi od 20%17. Za 2020. mjesečna naknada do 29. veljače 2020. iznosila je 1.218,75 kn po oso-

16 Sukladno članku 4.a Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošl-javanje osoba s invaliditetom (NN, 75/18, 120/18 i 37/20) obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na: pred-stavništva stranih osoba, strana diplomatska i konzularna pred-stavništva, integrativne radionice i zaštitne radionice, poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja te no-voosnovane poslodavce u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.17 Članak 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavan-ju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20)

bi koja nedostaje do propisane kvote, a od 1. ožujka 2020. iznosi 812,50 kn.

Sukladno točki III: Odluke o namjeni korištenja sred-stava i odgodi plaćanja novčane naknade zbog neis-punjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s inva-liditetom (NN 36/20) odgađa se obveza plaćanja nov-čane naknade poslodavcima obveznicima kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom koja će nastati za mjesece ožujak, travanj i svibanj 2020. godine, uz mogućnost odgode plaćanja obveza koje će nastati u naredna 3 mjeseca. Odgođene obveze mogu se pod-miriti obročnom otplatom u roku od 24 mjeseca od dana dospjelosti obveze. Za vrijeme trajanja odgode plaćanja i obročne otplate ne obračunavaju se kama-te i ne teče zastara.

Poslodavac je obvezan naplaće radnika,kojimasestažračunaspovećanimtrajanjem, uplatiti i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika,prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica7.Staž osiguranja s povećanim trajanjem18

Za12mj.staža priznajese

Ukupnastopadoprinosa

StopedoprinosazaradnikeuI.

stupu

StopedoprinosazaradnikeuII.

stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %

15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %

16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %

18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu plaćaju poslodavci i isplatitelji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) za vrijeme izaslanja, služ-benog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Do-prinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

DržavečlaniceEuropskeunije(od 1.7.2013.)

• Države s kojima jemeđunarodnim ugovorom osocijalnomosiguranjuuređenopitanjekorištenjazdravstvenezaštiteuinozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska - od 19.12.2013.)

• DržavečlaniceEuropskoggospodarskogprostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12.04.2014.)

• Švicarsku konfederaciju (od 01.01.2017.)

18 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18).

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

93

TIM4PIN INFO

Tablica8.Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za cijeli mjesec19

Osnovicazaobračundoprinosau2020.godini20 3.321,96

Stopa 20 %

Iznosdoprinosa 664,39

Tablica9.Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendar-skih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu

Brojdanaumjesecu

29 30 31

Dnevnaosnovicaukn 114,55 110,73 107,16

Dnevnaobvezaukn 22,91 22,15 21,43

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskogzavodazazdravstvenoosiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB isplatitelja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dananeprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 do 106/18):

a)Poslodavcikojizaposleradnikakojemujetoprvozaposlenje,uzuvjetdaradnikutrenutkuzaposle-njanemaevidentiranmirovinskistaž,oslobođenisu1godinuplaćanjadoprinosanaplaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b)Poslodavci su oslobođeni do 5 godina plaćanjadoprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015.ilikasnijesklopiliugovororadunaneodređenovrijemesosobomkojautrenutkusklapanjatogugovoraimamanjeod30godinaživotauz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog po-slodavca na neodređeno vrijeme (čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. t. 54. Zakona).

19 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.20 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvez-na osiguranja za 2020. godinu (NN, br. 125/19)

Prema članku 106. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/17 i 98/19) poslodavac koji zaposli na neo-dređeno vrijeme dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dijete nestalog hr-vatskog branitelja iz Domovinskog rata starije od 29 godina, oslobađa se plaćanja doprinosa na plaću tih radnika u razdoblju do pet godina od zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz uvjet da s tim osobama nije prethodno već imao zaključen ugo-vor o radu na neodređeno vrijeme.

3.4.Osnovicezaobračunplaćaudržavnimijavnimslužbamaza2020.godinu

Tablica10.Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2020.

Brutoosnovica Propis

Državni službenici i namještenici

do 31. prosinca 2019.

5.695,87 kn Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 112/17, 12/18, 2/19 i 119/19)21

Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 66/20)

od 1. siječnja do 31. prosinca 2020.

5.809,79 knOd 1. siječnja

2021.

6.044,51kn

Javne službe

do 31. prosinca 2019.

5.695,87 kn Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17, 47/18, 2/19, 123/19)

Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 66/20)22

od 1. siječnja do 31. prosinca 2020.

5.809,79 knOd 1. siječnja

2021.

6.044,51kn

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

21 O visini osnovice za izračun plaće za državne službenike i namještenike za 2021. godinu, Ugovorne strane će pregovarati prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za 2021. godinu i ugovoriti je dodatkom Kolektivnom ugovoru, pri čemu će se voditi računa o povećanjima ugovorenima ovim Dodatkom Kolektivnom ugovoru i financijskim opterećenjima koja ona predstavljaju za Državni proračun Republike Hrvatske.22 O visini osnovice za izračun plaće za službenike i namještenike u javnim službama za 2021. godinu, ugovorne strane će pregovara-ti prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za 2021. godinu i ugovoriti je dodatkom TKU-a, pri čemu će se, između os-taloga, voditi računa o povećanjima ugovorenima ovim Dodatkom TKU-a i financijskim opterećenjima koja ona predstavljaju za Državni proračun Republike Hrvatske.

94

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnosti

4.443,958 kn

do 28. veljače 2019.

Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 147/14)

Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 16/19)

4.710,595 kn

od 1. ožujka 2019.

3.5.Minimalnaplaća

Minimalnaplaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbomovisiniminimalneplaće (NN, br. 109/18) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u visini od 3.750,00kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. od plaće za siječanj 2019. do zaključno plaće za prosi-nac 2019. koja je uobičajeno isplaćena u siječnju 2020.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 106/19) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječ-nja do 31. prosinca 2020. u bruto iznosu od 4.062,51 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2020. za plaću za siječanj koja je uobičajeno isplaćena u veljači 2020.Tablica11.Iznos minimalne plaće

RazdobljeBrutoiznos

minimalneplaćezapunoradnovrijeme

ObjavljenouNN,br.

od1.6.2011.do31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.

od1.6.2012.do31.5.2013. 2.814,00 60/12

od1.6.2013.do31.12.2013. 2.984,78 51/13

od1.1.2014.do31.12.2014. 3.017,61 156/13

od1.1.2015.do31.12.2015. 3.029,55 151/14

od1.1.2016.do31.12.2016. 3.120,00 140/15

od1.1.2017.do31.12.2017. 3.276,00 115/16

od1.1.2018.do31.12.2018. 3.439,80 122/17

od1.1.2019.do31.12.2019. 3.750,00 109/18

od1.1.2020.do31.12.2020. 4.062,51 106/19

3.6.Koeficijentizapreračunavanjenetoplaćeubrutoplaćubezutjecajaosobnogodbitka

Tablica12.Pregled koeficijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopaprireza

Doprinoszamirovinskoosiguranje=20%

Stopaporeza

24% 36%

0,00 1,644737 1,953125

1,00 1,649947 1,964173

2,00 1,655191 1,975348

3,00 1,660468 1,986650

4,00 1,665778 1,998082

5,00 1,671123 2,009646

6,00 1,676502 2,021345

6,25 1,677852 2,024291

6,50 1,679205 2,027246

7,00 1,681916 2,033182

7,50 1,684636 2,039152

8,00 1,687365 2,045157

9,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,069536

12,00 1,709519 2,094504

13,00 1,715148 2,107215

14,00 1,720815 2,120081

15,00 1,726519 2,133106

18,00 1,743862 2,173157

4.Naknadaplaćezbogbolovanjaidrugenesposobnostizarad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolektiv-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13, 137/13 i 98/19), Zakonu o rodilj-nim i roditeljskim potporama (NN, br.85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17 i 37/20) u tablici 13., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i isplatiteljima, kada su zadovoljeni uvjeti prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

95

TIM4PIN INFO

Tablica13.Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje i državnog proračuna23

RBPrivremenanesposobnostzarad

Isplaćuje/nateret

Osnovicazanaknadu Visinanaknadekodisplatapremastupcu4

Isplaćenebaremdvijeilivišeplaća

Isplaćenajednailinitijednaplaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti – od 43.dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna plaća isplaćena posljednjih 6 mj. prije mjeseca odlaska na bolovanje

Najmanje 831,50 kn

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njeguoboljelogdjetetadotrigodineživota – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbogozljedenaradu ili profesionalne bolesti – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, bez ograničenja

5.

Kada je radnik određen za pratiteljabolesnika



Najmanje 831,50 kn


6.

Izoliran kao kliconošaili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn


7.

Komplikacijeuvezistrudnoćomiporođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najmanje 831,50 kn


8.

Rodiljnidopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najniža osnovica: 2.328,20

100 % od osnovice, bez ograničenja

23 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvez-na osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19)

9.

Roditeljskidopust:

od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna


Najmanje 2.328,20 kn

100 % osnovice, ali ne više od 170 % proračunske osnovice = 5.654,20

10.

Roditeljskidopust:

Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

Od 1. godine do iskorištenosti (30 mjeseci)



Najmanje 2.328,20 kn

Ne više od 70% proračunske osnovice = 2.328,20

11. Stankazadojenjedjeteta


- -

Od osnovice 3.326,00 kn ovisno o broju sati korištenja stanke

12.

Prenatalnipregled

(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17 i 37/20), zaposleni ili samozaposle-ni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70% proračunske osnovice).

NaknadanateretHZZO-aisplaćujeseuvisiniod:

70% – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80% – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50%zadnjeisplaćenenaknadeplaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih bolesti i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN,br. 80/13, 137/13 i 98/19), naknada plaće neće se umanjivati na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Akonijeispu-njenuvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

96

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

5.DrugidohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-sti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak isplatitelji drugog dohotka su obvezni obračunati i platiti doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje ti pri-mici odnose.

5.1.Izdacikojisepriznajupriutvrđivanjupredujmaporezanadohodakoddrugogdohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj osno-vi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju pre-ma rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnosti, djelatnosti u svezi s tiskom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25% primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju voditi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnosti, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2.StopedoprinosaizinadrugidohodakTablica 14.Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

odjelu

Ugovorodjelu–

umirovljenik

Autorskanaknada

Naknadaumjetnicima

1. Primitak

2. Paušalni izdatak 0% 0% 30% 55%

3.Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10% 10% 10% 10%

4.a MO I. stup 7,5% 10% 7,5% 7,5%

4.b MO II. Stup 2,5% 0% 2,5% 2,5%

5.

Dohodak /porezna osnovica(1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24% 24% 24% 24%

6.bprirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO(3 x stopa) 7,5% 7,5% 7,5% 7,5%

9. Trošak isplatitelja (1+8)

Od2017.godineobračunporeza iprirezanadrugidohodaknijekonačan. Primici od drugog dohotka u posebnom postupku pribrajaju se ostvarenom dohot-ku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnosti te se, temeljem tih vrsta primitaka, utvrđuje godišnja porezna osnovica. Od 2019. porezna stopa od 24% primjenjuje se na godiš-nju poreznu osnovicu do visine od 360.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kuna24. Međutim, primitak po os-novi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna go-dišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24%.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak, predujam poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada i mirovine umanjuje se za 50% umirov-ljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave raz-vrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike

24 Članak 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak



¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

97

TIM4PIN INFO

Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Sukladno članku 40. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka prema po osnovi primitaka učenika i stude-nata na redovitom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga plaća se po odbitku, po stopi od 24% od osnovice koju čini iznos primitka iznad propi-sanog neoporezivog iznosa primitaka učenika i stu-denata na redovitom školovanju za rad preko učenič-kih i studentskih udruga i iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka.Tablica 15. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto

iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopaprireza Ugovorodjelu Autorskenaknade

izdatak30%Umjetničkenaknade

izdatak55%

0% 1,46198830 1,28402671 1,16577291

1% 1,46661973 1,28652443 1,16709538

2% 1,47128060 1,28903189 1,16842086

3% 1,47597119 1,29154914 1,16974935

4% 1,48069178 1,29407624 1,17108086

5% 1,48544266 1,29661325 1,17241541

6% 1,49022413 1,29916022 1,17375300

7% 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5% 1,49745433 1,30299950 1,17576513

8% 1,49988001 1,30428431 1,17643737

9% 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10% 1,50966184 1,30944898 1,17913404

12% 1,51957209 1,31465472 1,18184311

13% 1,52457617 1,31727314 1,18320231

14% 1,52961331 1,31990201 1,18456465

15% 1,53468386 1,32254140 1,18593012

18% 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica16.Pregled uplatnih računa i poziva na broj za dopri-nose, porez i prirez na drugi dohodak

Doprinosi Brojinazivuplatnogračuna/IBANkonstrukcijaračuna

Pozivnabrojprima-telja

Doprinos za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB isplatitelja doprinosa – oznaka Iz-vješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB isplatitelja doprinosa – oznaka Iz-vješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju indivi-dualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB isplatitelja doprinosa – oznaka Iz-vješća JOPPD (GGXXX)

PoreziprirezRačungrada/općinepremaprebivalištuprimateljado-hotka

Pozivnabrojprima-telja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naputku o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini (NN, br. 6/20 i 67/20)25

HR 681945-OIB isplatitelja poreza – oznaka Izvje-šća JOPPD (GGXXX)

6.PrimiciizuzetiodovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smrti davatelja uz-državanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenosti.• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i

studentima.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog

25 Sukladno članku 30. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu ministar financija je u siječnju 2020. godine donio Naputak o načinu uplaćivanja prihoda proraču-na, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih po-treba u 2020. godini. Do stupanja na snagu Naputka, primjenjivala se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprino-sa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2019. godini.

98

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZI

N 7

-8/2

020.

¢

bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaštićen od ovrhe u slučaju kad je neto plaća ovršenika manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.Tablica17.Iznos plaće, koji je zaštićen u ovršnom postupku

nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona)

Naplatatražbinepoosnovi:-zakonskoguzdržavanja,-naknadeštetenastalezbognarušenjazdravljailismanjenja,odnosnogubitkaradnesposobnostii-naknadeštetezaizgubljenouzdržavanjezbogsmrtidavateljauzdržavanja

Naplatatražbinepodrugojosnovi

Naplatatražbinepoosnoviuzdržavanjadjeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 6.434,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 3.217 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 4.289,33 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.608,50 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 6.434,00 kn (st.2)

½ neto plaće ovršenika

3/4plaćeovršenika,alinevišeod⅔prosječnenetoplaćeuRH

¼ neto plaće ovršenika

¹Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2019. (NN, br. 104/19).

Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečaj-nim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okol-nosti (Narodne novine, br. 53/20) propisuju se poseb-ne interventne mjere u ovršnim i stečajnim postup-cima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Sukladno članku 3. ovoga Zako-na za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastaje se s postupanjem u svim ovršnim postupcima. Iznimno će se provoditi ovršni postupci radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po

dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog prima-nja zastat će s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju te neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju nov-čane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti rad-niku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja. Iznimno poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, na-knade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavac odnosno drugi ispla-titelj stalnog novčanog primanja zaprimat će nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeniti niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti izuzeta su od ovrhe sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredsta-va odnosno potpore ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije kao i sredstva koja se isplaćuju kao mjera pomoći pravnim i fizičkim osobama uslijed po-sebnih okolnosti.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona ne teku zatezne kamate.

Trajanje posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona utvrđuje se od dana stupanja na snagu Zakona (1. svibnja 2020.) do isteka roka od tri mjeseca nakon njegova stupanja na snagu. Navedeni rok može se odlukom Vlade Republike Hrvatske produžiti za tri mjeseca.

Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ovrhe koje se pro-vode sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20).

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

99

TIM4PIN INFO

7.FinancijskeobavijestiTablica18.Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do 29.

lipnja 2013.

Razdoblje Subjekti Godišnjastopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjekti

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

17 %¹Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba javnog prava

15 %²Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovoriti stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.Tablica19.Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjekti

Propis

Ugovorni odnosi izme-đu trgovaca

(poduzetnika) međusobno

Ugovorni odnosi između trgovca (po-duzetnika) i osobajavnogpravakada je osoba javnog prava (grad,

općina, župa-nija, RH i dr.) dužniknovča-

ne obveze

Ugovorni odnosi Između

trgovca (po-duzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerov-nik novčane

obveze

Ostali odnosiPotrošački

ugovori (duž-nici su građani kao potrošači)Trgovci kada sklapaju ugo-

vore izvan svo-je gospodarske

djelatnostiGrađansko-

pravniugovori između građa-na međusobnoIzvanugovorni

odnosi

30.6. – 31.12.2013. 12,40% 15% 12% NN 83/13

1.1. – 30.6.2014. 12,35% 15% 12% NN 1/14

1.7. – 31.12.2014. 12,29% 15% 12% NN 80/14

1.1. – 30.6.2015. 12,14% 15% 12% NN 1/15

1.7. – 31.7.2015. 12,13% 15% 12% NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14% 10,14% 8,14% NN 85/15

1.1. – 30.6.2016. 10,05% 10,05% 8,05% NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88% 9,88% 7,88% NN 60/16

1.1. – 30.6.2017. 9,68% 9,68% 7,68% NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41% 9,41 7,41% NN 64/17

1.1. – 30.6.2018. 9,09% 9,09% 7,09% NN 1/18

1.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/18

1.1. – 30.6.2019. 8,54% 8,54% 6,54% NN 1/19

1.7.-31.12.2019. 8,30% 8,30% 6,30% NN 64/19.

1.1. – 30.6.2020. 8,11% 8,11% 6,11% NN 1/20

Tablica20.Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečnorazdoblje

Iznosukunama Mjesec

Iznosukunama Godina

Iznosukunama

bruto neto bruto neto bruto neto

I/2019.-III./2019. 8.698 6.411 III/2019 8.778 6.464 2009. 7.711 5.311

II/2019.-IV./2019. 8.719 6.422 IV/2019 8.733 6.434 2010. 7.679 5.443

III/2019.-V./2019. 8.768 6.458 V/2019 8.794 6.476 2011. 7.796 5.441

IV/2019.-VI./2019. 8.775 6.460 VI/2019 8.798 6.470 2012. 7.875 5.478

V/2019.-VII/2019. 8.778 6.455 VII/2019 8.741 6.420 2013. 7.939 5.515

VI/2019.-VIII/2019.

8.771 6.443 VIII/2019 8.775 6.438 2014. 7.953 5.533

VII/2019.-IX/2019. 8.736 6.425 IX/2019 8.693 6.418 2015. 8.055 5.711

VIII/2019.-X/2019. 8.760 6.451 X/2019 8.813 6.496 2016. 7.752 5.685

IX/2019.-XI/2019. 8.794 6.483 XI/2019 8.877 6.536 2017. 8.055 5.985

X/2019.-XII/2019. 8.855 6.530 XII/2019 8.874 6.559 2018. 8.448 6.242

XI/2019.-I/2020. 9.004 6.630 I/2020. 9.261 6.796 2019. 8.766 6.457

XII/2019.-II/2020. 9.137 6.715 II/2020. 9.277 6.789

I/2020.-III/2020. 9.240 6.766 III/2020. 9.181 6.713

II/2020.-IV/2020. 9.172 6.708 IV/2020. 9.057 6.622

TIM4PIN INFO

Slijedi 19 verzija/kombinacija ikona, različitih veličina i “natpisa” kako bi se prazan prostor čim lakše upotpunio.

8.OstaleinformacijeTablica21.Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RB Prestanakugovoraoradu

Pravonaotpremninu

PravonaotpremninupremaZakonuoradu;NN,br.93/14,127/17i98/19(čl.126.)–nakon2godineneprekidnograda

Mogućnostneoporeziveisplate

1. Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremninu određuje se kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, internim aktima poslodavca te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.

Najviše:Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br.15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2. Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svoti od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14,127/17 i 98/19)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5. Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelosti podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica22.Pregled radnih sati po mjesecima u 2020. godini

Siječanj 184 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 168Ožujak 176 Rujan 176Travanj 176 Listopad 176Svibanj 168 Studeni 168Lipanj 176 Prosinac 184

Ukupan broj radnih sati u 2020. godini iznosi 2096. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica23.Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srp-nju 2020.

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

1. 20183 12. 20194 23. 20205

2. 20184 13. 20195 24. 20206

3. 20185 14. 20196 25. 20207

4. 20186 15. 20197 26. 20208

5. 20187 16. 20198 27. 20209

6. 20188 17. 20199 28. 20210

7. 20189 18. 20200 29. 20211

8. 20190 19. 20201 30. 20212

9. 20191 20. 20202 31. 20213

10. 20192 21. 20203

11. 20193 22. 20204

Tablica24.Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u ko-lovozu 2020.

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

Datumumjesecu

OznakaObrascaJOPPD

1. 20214 12. 20225 23. 20236

2. 20215 13. 20226 24. 20237

3. 20216 14. 20227 25. 20238

4. 20217 15. 20228 26. 20239

5. 20218 16. 20229 27. 20240

6. 20219 17. 20230 28. 20241

7. 20220 18. 20231 29. 20242

8. 20221 19. 20232 30. 20243

9. 20222 20. 20233 31. 20244

10. 20223 21. 20234

11. 20224 22. 20235

Tablica25.Blagdani i neradni dani u kolovozu 2020.

5.kolovoza,srijeda DanpobjedeidomovinskezahvalnostiiDanhrvatskihbranitelja

15.kolovoza,subota VelikaGospa

100

TIM4PIN INFO ¢

TIM

4PIN

MAG

AZIN7-8/2

020.

¢

Tablica26.Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u srpnju i kolovozu 2020. godine za proračune, proračun-ske korisnike, izvanproračunske korisnike i nepro-fitne organizacije

Obrasci Rokpredaje

Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. srpnja 2020. za lipanj 2020.do 20. kolovoza za srpanj

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20 srpnja 2020. za lipanj 2020.do 20. kolovoza za srpanj

Tablica27.Rokovi za podnošenje financijskih izvještaja u srp-nju 2020. godine za proračune, proračunske kori-snike, JLP(R)S i neprofitne organizacije

Obveznik Financijskiizvještaji Rokpredaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)• Bilješke

do 10. srpnja 2020.

• FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)• nadležnom razdjelu

razdjeli državnog proračuna

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)• Bilješke

do 20. srpnja 2020.

• FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)

proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


do 10. srpnja 2020.

• FINA-i (Obrazac: PR-RAS i Obrazac: OBVEZE)• nadležnoj jedinici

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave


do 10. srpnja 2020.


jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaj• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)• Bilješke

do 20. srpnja 2020.


izvanproračunski korisnici državnog proračuna


do 20. srpnja 2020.


izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


do 20. srpnja 2020.


neprofitne organizacije

• Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF

do 30. srpnja 2020. • FINA-i

Tablica28.Novi ekonomsko-financijski propisi

Nazivpropisa Narodnenovine,br.:

Stupanjenasnagu

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika 60/20

Odluka o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 64/20 30.5.20.

Odluka o dopuni Odluke o gradskim porezima Grada Pakraca 64/20 Sl.glasnik

Odluka o dopuni Odluke o općinskim porezima (Općina Klenovnik) 64/20 Sl.glasnik

Odluka o obustavi plaćanja spomeničke rente (za razdoblje od 21. svibnja do 21. srpnja 2020.) 65/20 20.5.20.

Odluka o izmjenama Odluke o lokalnim porezima Općine Motovun – Montona 65/20 1.7.20.

Odluka o financiranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2020./2021. sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske

66/20 13.6.20.

Odluka o financiranju obveznih udžbenika za učenike srednjih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2020./2021. sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske

66/20 13.6.20.

Odluka o izmjeni Odluke o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020.

66/20 6.6.20.

Odluka o izmjenama Odluke o gradskim porezima Grada Valpova 66/20 1.7.20.

Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama 66/20 1.6.20.

Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike 66/20 1.6.20.

Naputak o izmjenama i dopunama Naputka o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini

67/20 11.6.20.

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona 70/20 20.6.20.

Odluka o izmjeni Odluke o porezima Grada Ivanca - prvoga dana od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije« (ništa o prirezu)

70/20 Sl.glasnik

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o porezima Općine Borovo 70/20 1.7.20.

Odluka o lokalnim porezima Općine Brela 70/20 1.1.21.

Tablica29.Nove stope prireza u 2020. godini

Grad/općina Dosadašnjastopa

Nova stopa

Datumprimjene

Narodnenovine,br.

Grubišno Polje 10% 5% 1.1.20. 121/19Jakšić 10% 5% 1.1.20. 123/19Belica 1% 0% 1.1.20. 124/19Bukovlje 5% 10% Sl.glasnik 125/19

Bjelovar9% 6% 1.1.20. 127/196% 0% 1.5.20. 52/20

Metković 10% 8% 1.1.20. 127/19Kanfanar 5% 3% 1.1.20. 127/19Sinj 8% 0% 1.1.20. 128/19Rugvica 6% 0% 1.4.20. 24/20Donji Miholjac 8% 5% 1.5.20. 52/20Dugopolje 8% 0% 1.5.20. 52/20Požega 10% 7% 1.6.20. 55/20Belišće 10% 7% 1.5.20. 56/20Motovun 1% 0% 1.7.20. 65/20Valpovo 8% 0% 1.7.20. 66/20.Borovo 10% 6% 1.7.20. 70/20

¢ TIM4PIN

MAG

AZIN

7-8/2020. ¢

101

TIM4PIN INFO

Polugodišnja pretplata 600,00 knGodišnja pretplata 1.100,00 kn

Jedini specijalizirani časopis u cijelosti usmjeren na aktualne financijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanja javnog i neprofitnog sektora

KOMUNIKACIJA OD A DO UPRAVA - priručnik za komuniciranje 84,00 kn u javnom i neprofitnom sektoru

MOJ EU PROJEKT – priručnik za pripremu i provedbu EU projekata 105,00 kn

Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofitnom sektoru 84,00 kn

Priprema, pozor, ERASMUS+ 84,00 kn

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi 210,00 kn

CCBA - Analiza troškova i koristi 210,00 kn

Računovodstvo proračunskih i neprofitnih organizacija 168,00 kn

Računski plan proračuna 2017. 21,00 kn

Računski plan za neprofitne organizacije 21,00 kn

Za 3 ili 4 odabrane knjige odobravamo dodatnih 20% popusta,a za 5 ili više odabranih knjiga dodatnih 30% popusta.

TIM4PIN MAGAZIN

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje • Ulica kneza Trpimira 15, 10 000 Zagreb

tel: 01/5531-755 • e-mail: [email protected] • www.tim4pin.hr

OIB: 83718300522 • IBAN HR3323400091110546815

LIBUSOFT CICOM d.o.o., Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREBtel: 01/65 99 555, fax: 01/65 99 511, [email protected], www.spi.hr

20. jubilarna LC Konferencija Panorama

PANORAMA 2020PANORAMA 202023. - 25. rujna 2020.

LC KONFERENCIJA

Vrijeme je brzih i značajnih digitalnih promjena, pa iskoristite priliku za dalekosežan pogled u budućnost. Digitalizacija je dobra vijest – najava tehnološkog napretka i razvoja u svim poslovnim domenama pa je u planu puno različitih sadržaja za sve:

• 11. Savjetovanje pročelnika JLP(R)S, • 2. Susret pravnika, • Usavršavanje u području javne nabave, • Konferencija Županija, • 2. cITy Forum • LC stručne radionice.

Pridružite se, kako bismo zajednički i dalje bili korak ispred.

Pratite nas na www.lc-panorama.com

Documents

BROJ 7/8 srpanj/kolovoz