ČARA HRVATSKE • broj 19 • srpanj 2015. …

RAILWAY WORKERS’T R A D E U N I O N O FC R O A T I A

S I N D I K A TŽELJEZNIČARAH R V A T S K EVIJESTIVIJESTI

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE • broj 19 • srpanj 2015.

Nema nam druge nego zajedno braniti radna mjesta i Kolektivni ugovor!

Kako pobijediti nepravdu

Tema broja: ODRŽIV TRANSPORT- u pripremi nova Europska

građanska inicijativa

Intervju:

Sportski susreti sekcije mladih SŽH, Vinkovci 2015.

Riječ predsjednika

SADRŽAJ

LIST VIJESTI SŽHIzlazi kvartalno

IZDAVAČSindikat željezničara Hrvatske

ZA IZDAVAČAZoran Maršić, predsjednik SŽH

UREDNICAKatarina Mindum

ADRESATrg Francuske Republike 13, 10000 Zagreb

TELEFONI01/370 75 81 Žat: 855/ 35 29

FAX01/370 24 24

[email protected]

GRAFIČKO OBLIKOVANJE I TISAK5. BOJA

Pritisak na radnike sve je veći. Najavljuju se novi pravilnici o organizaciji i svaki od njih do-nosi ukidanje radnih mjesta. Država nam, vidljivo je, ima sve manje novca, sve manje je i tereta i putnika. Naš vrli menadžment nastoji oprav-dati svoje postojanje. Svoje “karijere” gradi, umjesto na

povećanju prihoda, isključivo na rezanju troškova i to u najvećoj mjeri preko leđa radnika.Sve teže je postići dobar sindikalni rezultat u atmosfe-ri u kojoj politika koja je postavila ove uprave uopće ne mari za posljedice ovakvih katastrofalnih odluka.Umjesto kompromisa i dogovora, za pregovaračkim stolom sve češće, štiteći prava radnika, moramo prav-du tražiti putem sudova.Jedini pravi put koji sindikatima omogućuje da utvrde svoju poziciju za obranu radničkih prava jačanje je sin-dikata. Rješenje je to koje su prepoznali i upotrijebili sindikati u Njemačkoj i Austriji i gotovo svim zemljama Europske unije. IG Metall, najveći sindikat u Njemačkoj s 2,263.700 članova (krajem 2012.), uz većinu članova koju čine radnici u obradi metala, spojio se s Unijom sindika-ta tekstila u 1997. i sa Sindikatom drva i plastike u 1999., a ima članove i u informacijskom i komunika-cijskom sektoru.Ver.di, drugi po veličini u Njemačkoj s 2,061.200 članova,

nastao 2001. godine spajanjem pet sindikata koji pokri-vaju transport i niz javnih usluga, maloprodaju i fi nanci-je, poštu i telekomunikacije, grafi čki i medijski sektor, namještenike i službenike iz konfederacije DAG, koja je do tada bila izvan DGB-a. Nakon spajanja bio je najveći sindikat u DGB-u, ali nakon gubitka članstva, sada je na drugom mjestu s 2,061.200 članova (kra-jem 2012.). Ver.di nastoji organizirati radnike usluga i u privatnom i javnom sektoru.U Njemačkoj su se krajem 2010. i u željezničkom sek-toru udružila dva velika sindikata. Novi jači EVG sada čine nekadašnji Sindikat željezničara Transnet i Sindi-kat prometa GDBA. Jednaki trendovi su i u Austriji. Krajem 2009. spaja-njem sindikata radnika metalske struke, energetskog sektora, prehrambene i tekstilne industrije sa sindika-tom radnika u kemijskoj industriji nastao je PRO-GE s 232 000 članova. Ranije iste godine, udružili su se Sindikat lokalnih državnih službenika sa Sindikatom kulture i sporta, a u željezničkom sektoru nastala je VIDA, sindikat transporta i usluga sa 148 000 nakon udruživanja triju sindikata: Sindikata željezničara Au-strije, Sindikata hotelskih i ugostiteljskih radnika i Sin-dikata transportnih radnika.Mi u Sindikatu željezničara Hrvatske svoja vrata udru-živanju otvorili smo potpisivanjem sporazuma o surad-nji s kolegama iz Sindikata hrvatskih željezničara i Sin-dikata infrastrukture HŽ-a. Naša dosadašnja iskrena suradnja dobar je temelj na kojem nastavljamo zajed-nički rad u interesu članova. ■

VIJESTI SŽH

ZORAN MARŠIĆ

4Vijesti

IZ HŽ INFRASTRUKTURE- Kolektivni pregovori u

HŽ Infrastrukturi- Povjerenstvo za pomoći

HŽ Infrastrukture- Na redu poboljšanja u

procesu upravljanja i nadzora nad imovinomHŽ Infrastrukture

IZ HŽ CARGA- Tko je iznad zakona- Aktualnosti iz HŽ Carga- Radnici Hž Carga izabrali

svoje predstavnikeStrah je moćno oružje

Glavno radničko vijeće Hž Carga

IZ HŽ PUTNIČKOG- Dodatak II. Kolektivnog

ugovora HŽ Putničkog prijevoza

- Veliki šturc na Hrvatskim željeznicama

- Kako pobijediti nepravdu- Pravilnik o organizaciji i

sistematizaciji HŽPP - Neostvareni ciljevi

reforme željeznice- Ministarstvo odobrilo

Projekt Sindikata željezničara Hrvatske

Međunarodna suradnja- Jačanje socijalnog

dijaloga u željezničkom sektoru u Hrvatskoj

- Novosti o 4. željezničkom paketuTema broja

- ODRŽIV TRANSPORT – u pripremi nova europska građanska inicijativa

- Problemi u željezničkom sektoruVijesti iz sekcija

- Dosta njihove krize, vratimo se našoj budućnosti!

Vijesti iz podružnica- Četiri podružnice zajedno

u Šrtucljevu- Podružnice regije Zapad

zajedno u Pazinu- Susret članova SŽH iz

podružnice Split- Mini-željeznica u Virovitici- Kamo ide ovaj svijet - Sportski susreti

Zagrebačkih podružnicaZanimljivosti

- Ispovijest jedne pravnice- Solidarnost s poštanskim

radnicima u Deutsche Post DHL-u

4

6

6

8

9

10

11 18 26 34

16

15

14

13

12

11

20

21

22

25

27

27

27

28

29

30

32

8

12

Vijes

ti

4 www.szh.hr

Kolektivni pregovori u HŽ InfrastrukturiNema nam druge nego zajedno braniti radnamjesta i Kolektivni ugovor!

■ IZ HŽ INFRASTRUKTURESINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

5VIJESTI SŽH

Kolektivni pregovori koje je Uprava HŽ Infrastruk-ture pokrenula zbog

odluke Vlade RH kojom su nam sredstva iz proračuna smanjena za 200 milijuna kuna ne idu u dobrom smjeru. Sve smo vas obavijestili o prijed-logu Uprave koji je sadržavao devetnaest mjera koje bi značili uštedu oko 79 milijuna kuna na pravima radnika.

Svima je jasno da su te mjere u potpunosti diskriminirajuće i u najvećoj mjeri odnose se na starije radnike i radnike koji rade u smjenama što nam je u potpunosti neprihvatljivo.

Zbog činjenice da zaštita od poslovno uvjetovanih otkaza ističe krajem studenoga 2015. godine, a Uprava, kako je to u više navrata i isticala, priprema drastično smanjivanje broja radnika; kao i zbog činjenice da svojim Prijedlogom ušteda Uprava predlaže uštede koje se odnose samo na jednu struk-turu radnika i to upravo onih koji sudjeluju u neposrednom obavljanju poslova neophod-nih za sigurnost željezničkog prometa i radnika na održava-nju, Sindikati su Upravi ponudili sljedeće: • Dobrovoljni davatelji krvi:Radnik u 2015. godini po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slo-bodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi.• Izuzetno od 1. srpnja 2015. pa do kraja važenja ovog ugovora plaća radnika HŽ Infrastrukture koja iznosi do 6.000,00 (šest tisuća kuna)

bruto ne umanjuje se. • Izuzetno od 1. srpnja 2015. pa do kraja važenja ovog ugovora plaća radnika HŽ In-frastrukture koja iznosi više od 6.000,00 (šest tisuća i jedna) kuna do 12.000,00 (dvanaest tisuća kuna) bruto umanjuje se za 7 (sedam) posto. • Izuzetno od 1. srpnja 2015. pa do kraja važenja ovog ugovora plaća radnika HŽ Infrastrukture koja iznosi više 12.000,00 (dva-naest tisuća) bruto umanjuje se za 9 (devet) posto. • Solidarnost: Izuzetno u 2015. godini ovom članku dodaje se stavci koji glase:Radnik koji je prije primjene ovog Aneksa KU ostvario solidarnost veću od koefi cijen-ta 2,0 zadržava to pravo, ali u maksimalnom iznosu plaće do koefi cijenta 2,0, te će se istima izdati aneks ugovora o radu kojim će se utvrditi visina koefi cijenta 2,0.Plaća koja se može ostvariti s osnova prava na solidarnost iz ovog članka ne može biti veća od plaće utvrđene primjenom koefi cijenta 2,0 uvećana za postotak po osnovi navršenih godina radnog staža. • Iznos dnevnice za službe-no putovanje:U 2015. godini iznos dnevnice za službena putovanja je 1,00 (jedna) kn. • Naknada za prijevoz: Izuzetno u 2015. godini u član-ku 183. dodaje se novi stavak koji glasi:Naknada iz stavka 1. ovog članka ne isplaćuje se u mje-secu prosincu.Ponuđeno smo uvjetovali samo jednim, a to je zaštita

od proglašenja tehno-loškim viškom bilo kojeg radnika HŽ Infrastrukture u 2016. godini.

Praktično su sve naše prijedloge odbacili, no najneprihvatljivija im je bila predložena odredba o za-štiti radnika od proglašenja tehnološkim viškom. Iz toga se jasno iščitavaju njihove namjere: • smanjiti materijalna pra-va radnika i to onih koji neposredno sudjeluju u obavljanju poslova veza-nih za sigurnost željeznič-kog prometa i radnika na održavanju, • smanjiti plaću i nakon toga slijede • viškovi radnika i otkazi.

U slučaju kolektivnog radnog spora ostvarit će se svi za-konski uvjeti za organiziranje industrijskih akcija, uključu-jući štrajk. Dođe li zaista do štrajka biti će to štrajk koji je Uprava nametnula jer mi ni-smo tražili ništa više od onoga što danas imamo.

Svjesni situacije bili smo spre-mni doprinijeti uštedama, ali tražili smo da teret ušteda bude ravnomjerno raspoređen.

U zamjenu za odricanje od dijela plaće tražili smo sigur-nost radnog mjesta. Na žalost Uprava je nastupila ultimativno i ne daje nam izbor.O svemu što slijedi bit ćete pravodobno obaviješteni pu-tem sindikalnih glasila. ■

IVAN LOVRENČIĆ

VIJESTI

Povjerenstvo za pomoći HŽ InfrastruktureUprava HŽ Infrastrukture donijela je na sjednici Uprave društva 12. lipnja 2015. Odluku o maksimalnim iznosima i kriterijima za dodjelu novčane pomoći te Uputu o načinu rada Povjerenstva za pomoći.

U Odluci su navedeni slučajevi u kojima radnik može zatražiti novčanu pomoć te predviđeni maksimalni iznosi za određene slučajeve.

Uputom o načinu rada Povjerenstva za pomoći propisan je postupak traženja pomoći te cijela procedura koja se provodi od zaprimanja zahtjeva pa sve do isplate novčane pomoći radniku.

Oba akta bit će objavljena u sljedećem Službenom vjesniku i na internetskom portalu HŽ Infrastrukture, a možete ih zatražiti i kod vašega glavnog povjerenika podružnice SŽH. ■

ZDENKO ŠARČEVIĆ

U Golf & Country clubu Zagreb 2. srpnja 2015. održana je svečanost povodom službenog početka projekta Uvođenja integriranog sustava ASSET MANAGEMENT za upravljanje imovinom HŽ Infrastrukture.

Cilj projekta, koji će izvoditi KING ICT u suradnji s tvrtkom B4B te zajedno s HŽ Infrastrukturom, uspostava je integriranog IT sustava koji će omogućiti podršku procesu

Na redu poboljšanupravljanja i n

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

6 www.szh.hr

upravljanja i nadzora nad imovinom HŽ Infrastrukture i javnog dobra.

Uvodne riječi sudionicima projekta uputili su mr. sc. Ivan Vuković, dipl. ing., član Uprave HŽ Infrastrukture i Ivan Ivković, član Uprave KING ICT-a koji su pozdravili sve okupljene i zaželjeli im uspješan rad na projektu.

Službeni početak projekta je 11. lipnja 2015., a planirani

završetak i puštanje sustava u produkciju je 11. lipnja 2017. godine. Voditelj upravljačkog tima u ime HŽI-ja je gosp. Saša Drageljević, a voditeljica projekta u ime KING ICT-ja gđa Borena Barišić.

Sam projekt podijeljen je u dvanaest procesnih timova, a očekivane organizacijske promjene su ustroj novih organizacijskih jedinica u HŽ Infrastrukturi d.o.o.

(Nadzorni centar, Centar za kontakt, Odjel za upravljanjem linearnom imovinom) i novi način izvršavanja pojedinih radnih procesa (prijave smetnji, kvarova i pogonskih događaja, radni nalozi…).

Nakon službenog dijela, na neformalnom ručku, članovi projektnih timova bili su u prilici bolje se upoznati. ■

HRVOJE TOMEC

anja u procesu

nadzora nad imovinom HŽ Infrastrukture

VIJESTI

7VIJESTI SŽH

8 www.szh.hr

■ IZ HŽ CARGA

Tko je iznad zakona

Kao što je već mno-gima poznato, u HŽ Cargu održani su

paralelni izbori za radnič-ko vijeće; prvi u organiza-ciji SHŽ-a i SŽH, a drugi u organizaciji Sindikata stro-jovođa Hrvatske.

Po svemu sudeći, a zato imamo i prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu za koju se na-damo da će je verifi cira Vrhovni sud RH, paralelni izbori koje je proveo Sin-

dikat strojovođa Hrvatske, nezakoni su. Među m, Uprava HŽ Carga prihva la je kao relevantne upravo rezultate h izbora, iako u samoj Odluci Uprave ko-jom se izbori potvrđu-ju postoji nedosljednost između točke I. u kojoj je navedeno da će se pri-zna ono radničko vijeće koje je prvo dostavilo re-zultate i točke II. u kojoj se priznaju upravo rezul-ta onih izbora koji su do-stavljeni tri dana kasnije. Teško je povjerova da je riječ o terminološkom ne-razumijevanju u kojem bi se pobrkali pojmovi “do-stave konačnih rezultata” s “kons tuiranjem Glav-nog radničkog vijeća” na temelju h rezultata, jer ipak ljudi koji pišu odluke za Upravu našeg društva imaju adekvatnu naobraz-bu pravne struke, a i po-dršku odvjetničkog ureda Smolčić što se na godišnjoj razini plaća u tolikom izno-su da bi HŽ Crago mogao zaposli i odlično plaća službu od 10-ak izvrsnih di-plomiranih pravnika s pra-vosudnim ispitom (koji tre-nutačno u HŽ Cargu nema nitko). Upravo iz h razlo-ga teško je povjerova da je riječ o nenamjernoj po-grešci, već o manifestaciji dobro poznate “suradnje” između Uprave i Sindikata strojovođa Hrvatske.

Da je tome tako potvrđuje i činjenica da su u Direkciji HŽ Carga u vrijeme održa-vanja izbora za Radničko vijeće podijeljeni otkazi četvorici izuzetnih struč-njaka zato što su se usudi-

li sudjelova u ak vnos -ma vezanim uz Radničko vijeće, što je pravo koje im jamči zakon, no očito postoje i ini koji su iznad zakona. Radnici koji su dobili otkaz imaju visoku stručnu spremu, stariji su od 60 godina i Uprava za njihove otkaze 2014. nije dobila suglasnost tada aktualnoga Radničkog vi-jeća. U m slučajevima, ako je Uprava nezadovolj-na odlukom Radničkog vijeća, može se traži ar-bitraža suda u roku od 15 dana, no to nije učinjeno. Među m, nakon više od godine dana, Uprava HŽ Carga dobila je, umje-sto od Radničkog vijeća, suglasnost predsjednika Sindikata strojovođa Hr-vatske Nenada Mrgana, iako to nema apsolutno nikakvo zakonsko uteme-ljenje. Vjerojatno zato što u HŽ Cargu vrijede neka druga pravila, i nije teško pogodi tko ih stvara.

U svezi s m Radničko vi-jeće Direkcije (zasad ne-priznato) upu lo je dopis 11. lipnja 2015. u kojem se Upravu upozorava na nezakonitost otkaza, kom-petentnost otpuštenih ljudi i važnost pojedinih zanimanja za odvijanje poslovnih procesa koji bi trebali stvara višak vri-jednos od kojeg svi mi na koncu živimo. Uprava je m putem zamoljena i da odustane od širenja atmosfere straha, jer se jedino mo vacijom rad-nika može stvori korpo-ra vna kultura gdje će se svaki radnik iden fi cira s

kolek vom, što je nužno za stvaranje korpora vne kulture koja će doprinije- tržišnom usmjeravanju

tvrtke i, zapravo, opstan-ku na tržištu. Također je upozoreno na činjenicu da se na ovaj način HŽ Cargo izlaže riziku od tuž-bi koje će, uz to što plaća skupe odvjetničke usluge, mora na kraju pla , a što će sasvim sigurno ne-ga vno utjeca na i tako krhke poslovne rezulta-te. U dopisu je posebno istaknuto ukinuto mjesto revizora kolodvorskih bla-gajni (Krešimir Špiljak), koje je nužno za kontrolu i transparentnost same na-plate od koje tvrtka živi, a otpušteni radnik jedini je u Hrvatskoj koji radi takav posao. Treba reći i to da je bilo slučajeva uočava-nja nepravilnos na samo jednom kolodvoru koje uvelike nadmašuju godiš-nju plaću do čnog pa se nameće pitanje kakve su namjere Uprave ako ot-pušta takve ljude; želi li uniš tvrtku ukidanjem takvih radnih mjesta ili samo želi nekome po-nudi outsourcing za te usluge, koji ćemo plaća u višestrukom iznosu?! ■


{U Direkciji HŽ Carga u vrijeme održavanja izbora za Radnicko vijece podijeljeni otkazi cetvorici izuzetnih strucnjaka zato što su se usudili sudjelovati u aktivnostima vezanim uz Radnicko vijece

PIŠE: JURICA MARAS

3 pt

U četvrtak 2. srpnja 2015. točno u podne održan je sastanak u HŽ Cargu na poziv Poslodavca, sa sljede-ćim dnevnim redom: 1. Stanje u Društvu 2. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji (novi) 3. Razno.Sastanku su prisustvovali Danijel Krakić, predsjednik Uprave, Alen Ambrinac, član Uprave te Ivana Gobac, direktorica.U ime sindikata: Ivan Forgač, Marijan Jelenski SHŽ; Zoran Maršić, Želimir Halić SŽH; Nenad Mrgan SSH; Marija Stefanov, Ljiljana Jaković SSHŽC; Davor Debeljak SPVH

1. Prezentirano je poslovanje Društva u 2014. U usporedbi s 2013. godinom, promet u tonama otprilike je na jednakoj razini. U 2014. smanjen je broj radnika za oko 800 ljudi, smanjeni su i ostali troškovi poslovanja.Odlukom Vlade RH izvršena je dokapitalizacija s oko 960 miliona kuna i preuzeti su krediti HŽ Carga (čeka se još potpis Ministarstva fi nancija).Potpisan je ugovor sa Svjetskom bankom na iznos od oko 44 miliona eura za nastavak procesa re-strukturiranja, za modernizaciju, popravak i nabavu lokomotiva, informatizaciju, ali između ostalog i za zbrinjavanje viška radnika.Financijsko izvješće za 2014. odobrili su NO i Skupština Društva, što je objavljeno na stranicama FINE i bit će objavljeno na portalu HŽC-a.

2. U završnoj je fazi izrada novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji koji bi mogao biti objavljen za 30-ak dana, predviđeno je smanjenje broja izvršitelja za oko 500 radnika.Jedan od razloga za smanjenje broja radnika je i najava HŽI-a o povećanju cijena trasa za 25% te Upra-va najavljuje da će Cargo preuzeti većinu poslova koje sada plaća HŽI i na taj način dodatno smanjiti troškove poslovanja.Cargo odustaje od prijevoza pojedinačnih vagonskih pošiljaka te će svoj rad uglavnom bazirati na kompletnim vlakovima. Država ne subvencionira takav prijevoz, a za Cargo je on veliki trošak. Osim smanjenja broja zakupljenih trasa od HŽI-a, može se očekivati i drastično smanjenje broja radnih vlakova.

3. Provedena je anketa o dobrovoljnom, sporazumnom odlasku iz Društva. Svaki pojedini zahtjev radnika za odlazak razmotrit će se i donijeti odluka o eventualnom odlasku uz poticajnu otpremninu. Dakle, o svakom će se slučaju i zahtjevu odlučivati zasebno.U Društvu je trenutačno 2110 radnika. ■

ŽELIMIR HALIĆ

Aktualnosti iz HŽ Carga

9VIJESTI SŽH

VIJESTI

www.szh.hr

Kao što je poznato dosadašnjem Radničkom vijeću u HŽ Cargu istekao je mandat, a Radnič-ko vijeće s Marijom Stefanov na čelu propustilo

je u zakonom propisanom roku raspisati nove izbore. Zakon o radu ostavio je radnicima dvije mogućnosti su-odlučivanja o pitanjima važnim za položaj radnika:

– postići sporazum svih sindikata i imenovati sindikal-ne povjerenike u funkciji Radničkog vijeća ili

– pokrenuti utemeljenje Radničkog vijeća.

Sporazum koji je ponudio Sindikat strojovođa Hrvatske, odnosno Nenad Mrgan, a objeručke prihvatio Samo-stalni sindikat HŽ Carga i Sindikat tehničkog pregle-da vagona i vlakova ultimativno je određivao Nenada Mrgana isključivo nadležnim sindikalnim povjerenikom koji bi odlučivao u ime svih radnika HŽ Carga o:

- donošenju pravilnika o radu; planu te razvoju i politi-ci zapošljavanja i otkaza; prijenosa poduzeća, dijela po-duzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, kao ugovora o radu radnika na novog po-slodavca te o utjecaju takvog prijenosa na radnike koji su prijenosom obuhvaćeni; uvođenju nove tehnologije te promjena u organizaciji i načinu rada; kolektivnom višku radnika iz članka 127. Zakona o radu te svim drugim odlukama za koje je ovim Zakonom ili kolek-tivnim ugovorom propisano sudjelovanje radnika u njihovu donošenju, ali i o - planu godišnjih odmora, rasporedu radnog vremena, noćnom radu, mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i si-gurnosti na radu.

Štiteći interese svojih članova ni SŽH niti SHŽ ovakav Sporazum nije mogao potpisati nego su oba sindikata, sukladno Zakonu o radu 26. ožujka podnijela prijed-log za utemeljenje Radničkog vijeća. Koristeći se pravom iz članka 143. točke 1. Zako-na o radu izbori za Radničko vijeće održani su u organizacijskim jedinicama HŽ Carga: Direkcija, RP Istok, RP Jug, RP Zapad i RP Centar.

RADNICI HŽ CARGA IZABRALI SVOJE PREDSTAVNIKE

Najavljeni su i održani skupovi radnika. Usprkos “deša-vanja naroda” u organizaciji SSH, SSHŽC-a i STPVV-a koji su paralelne izbore pokrenuli 27. ožujka i pokušali dovesti u zabludu prisutne radnike, na skupovima su nedvojbeno utvrđeni zakonski uvjeti: utvrđena je činje-nica da su SŽH i SHŽ predložili utemeljenje Radnič-kog vijeća 26. ožujka i ispunjen je uvjet iz članka 140. Zakona o radu, tj. utvrđeno je da HŽ Cargo ima više od 20 zaposlenih radnika te su predloženi članovi iz-bornog odbora.

Izbori su provedeni krajem travnja u organizacijskoj je-dinici Direkcija, a u prvoj polovici svibnja u ostalim orga-nizacijskim jedinicama odnosno po regionalnim područ-jima Centar, Istok, Zapad i Jug.

Osim u Direkciji, zbog ometanja Poslodavca u provođe-nju izbora u regionalnim područjima HŽC-a (Posloda-vac je odbio dostaviti popis birača na zahtjev izbornog odbora), SŽH i SHŽ zatražili su nadzor Inspektorata rada. Nakon intervencije Inspektorata Poslodavac je dostavio liste sa zakašnjenjem tako da je vrijeme odr-žavanja izbora moralo biti pomaknuto.

Konačni rezultati izbora za Radničko vijeće, dostavljeni poslodavcu 15. svibnja 2015., u svim organizacijskim jedinicama:

DIREKCIJA1. Jurica Maras, predsjednik RV-a, Vesna Turina i Krešimir Špiljak, članovi, svi sa zajedničke liste SŽH i SHŽ-aZa predstavnika u Glavno radničko vijeće izabran je Jurica Maras.CENTAR2. Marijan Lepoglavec, predsjednik RV-a, Marijan Jelenski, Želimir Halić, Ljiljana Lustig, Pero Gavran, Ivica Gašparić, Vahid Dizdarević, sa zajedničke liste SŽH, SHŽ-a i SBRHŽ-a.Za predstavnika u Glavno radničko vijeće izabran je Želimir Halić.ISTOK3. Zvonko Pervan, predsjednik RV-a, Ivan Kraljević, Vlatko Lovrić, Đuro Seidl, Zlatko Đerđ.Za predstavnika u Glavno radničko vijeće izabran je Zvonko Pervan.ZAPAD4. Ane Cindrić, predsjednica RV-a, Danijela Radočaj, Janoš Čipak, Rade Puzić, Petar Katić sa zajedničke liste SŽH, SHŽ-a i SRHŽ-a. Za predstavnika u Glavno radničko vijeće izabran je Janoš Čipak.JUG5. Boris Pranić, predsjednik RV-a, Jadranka Barić, Ivan Komar, Branislav Jurković, Antonio Krešić sa zajedničke liste SŽH i SHŽ-a.Za predstavnika u Glavno radničko vijeće izabran je Boris Pranić. ■

ŽELIMIR HALIĆ

10 www.szh.hr


VIJESTI

GLAVNO RADNIČKO VIJEĆE HŽ CARGAKonstituirajuća sjedni-ca Glavnog radničkog vijeća HŽ Carga održa-na je 26. svibnja 2015. u Zagrebu.Sjednicu je sazvao opunomoćenik pred-stavnika regionalnih radničkih vijeća RP Centar Želimir Halić.Predstavnik radnika u Glavnom radničkom vijeću HŽ Cargo Direk-cija Jurica Maras pred-ložio je za predsjednika Glavnog radničkog vijeća Želimira Halića. Nakon provedenog gla-sovanja konstatirano je da je za predsjednika Glavnog radničkog vijeća jednoglasno izabran Želimir Halić, SŽH, a za njegovog zamjenika Jurica Ma-ras, SŽH. Članovi u GRV-u su još Janoš Čipak, SRHŽ, Boris Pranić, SHŽ i Zvonko Pervan, SŽH. Glavno radničko vi-jeće poslodavcu je dostavilo obavijesti o konstituiranju GRV-a, zapisnik s konstitui-rajuće sjednice kao i Sporazum o uvjetima za rad radničkih vijeća organizacijskih jedini-ca i Glavnog radničkog vijeća HŽ Carga. ■

MLADEN JOJA

Gotovo neprimijeće-no prošao je članak 5. u IV. aneksu ko-

lektivnom ugovoru HŽ Car-ga d.o.o. potpisanom 26. ožujka 2015. kojim su Sin-dikat strojovođa Hrvatske i Poslodavac izmijenili po-stupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja pri obavljanju poslova.

Dakle, Aneksom je Spora-zum stavljen izvan snage, i upućuje se na rješavanje te problematike na način kako to propisuje Zakon, a taj isti Zakon kaže da će se način precizirati sporazumom!!??

Člankom 134. Zakona o radu određeno je da se po-stupak i mjere zaštite do-stojanstva radnika od uzne-miravanja i spolnog uzne-miravanja uređuju poseb-nim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radnič-kog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Imajući u vidu porast bro-ja slučajeva uznemiravanja radnika na radnom mjestu od nadređenih ili kolega i uznemiravanja vezanog uz rad koja provode treće oso-be, Sindikat željezničara Hrvatske se s pravom pono-sio na odredbe Sporazuma koji je na inicijativu SŽH potpisan s Upravom HŽ Carga još 2008. Odredbe uređuju postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i postale su u sličnom obli-ku sastavni dio kolektivnih ugovora HŽ društava.

Sindikat željezničara Hr-vatske inzistirao je na Spo-razumu jer Zakon o radu postavlja samo okvire, a nije precizirao ni postupak

niti mjere. Posljedica je du-gotrajnost postupka rješa-vanja prijave uznemirava-nja. Iako je prijašnjim Za-konom o radu bio određen prekluzivan rok od osam dana unutar kojeg se po-stupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja trebao provesti i utvrditi mjere, pojedini postupci su trajali od sedam mjeseci do godinu i pol.

Za razliku od prethodnih verzija, najnoviji Zakon o radu ima još manje odred-bi vezanih uz zaštitu od uznemiravanja radnika. Hrvatska udruga Mobbing odradila je veliki projekt kojim je donositelje zako-na u Hrvatskoj i u zemlja-ma okruženja osvijestila o problemu zlostavljanja i uznemiravanja pa su Srbi-ja, a potom i Makedonija te Crna Gora, donijele pose-ban zakon o tome.

Premda je u Hrvatskoj svo-jevremeno najavljivano donošenje posebnog zako-na, u sadašnjim prilikama uznemiravanje i mobbing se rješava trima zakonima – Zakonom o radu, čl. 134., Zakonom o obveznim od-nosima u dijelu koji govori o povredi prava osobnosti, povredi časti i ugleda i pra-vu na duševni mir, kao i Za-konom o zaštiti zdravlja na radu – čl. 51., gdje je poslo-

davac dužan voditi računa o stresu.

Istina, mobbing se češće događa u privatnom sekto-ru, no i javni, državni sek-tor, iako mu je poslodavac država, itekako je poprište zlostavljanja na poslu, pri čemu se ne misli isključi-vo na promjene vlasti kada dojučerašnji kadar, bez ob-zira na svu svoju stručnost, kompetencije, iskustvo…, postaje žrtva stranačkih smjena, nepodobnosti i sl.

Uznemiravanje, učestalost pojave stresa, mobbing, izrazito je prisutno u podu-zećima koja su izložena du-gotrajnom procesu restruk-turiranja. Mobbing na poslu je loša komunikacija, loša radna klima koja pogoduje ponašanjima koja su nedo-pustiva. Radnici uglavnom šute jer se boje za posao.

Bez obzira na to koje vrste bio, mobbing vodi žrtvu u stres, u bolest, u bolovanje, u pad radne učinkovitosti i na kraju, nažalost, neki slučaje-vi mobbinga završe tragično, smrtnim ishodom za žrtvu.

Stoga je nejasno koji motiv može imati sindikat koji na-stoji otežati postupak zaštite dostojanstva radnika. Držati radnike u strahu? ■

Strah je moćno oružje u rukama onih koji ga koriste protiv radnika

11VIJESTI SŽH

VIJESTI

Članak 5.

Članak 66. KU mijenja se i glasi:

“Postupak zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja prilikom obavljanja

poslova provodi se na način kako je to propisanom odredbom članka 134. Zakona o

radu.

Ugovorne strane su suglasne da se stupanjem ma snagu ovoga članka, Spo-

razum o postupcima i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika/radnica broj 5100/08. od

8. travnja 2008. (službeni vjesnik broj 04/2008), stavlja van snage.”

KATARINA MINDUM

■ IZ HŽ PUTNIČKOG

12 www.szh.hr


Inicijativu za otvaranje pregovora pokrenuo je Poslo-davac da bi, u uvjetima smanjenih prihoda od prije-voza, smanjio troškove poslovanja i što je više mo-

guće izbjegao gubitke u poslovanju.Poslodavac je tražio da se u 2015. nastavi smanjiva-nje plaća u jednakoj visini kao i u 2014. (6 %, 8 % i 10 %), odricanje od regresa, božićnice i uskrsnice te da se otpremnina pri poslovno uvjetovanom otkazu ograniči do 100.000 HRK, nakon čega bi Poslodavac nastavio s restrukturiranjem i otpuštanjem radnika. Prema pri-jedlogu Pravilnika o organizaciji višak bi bilo više od 120 radnika, plus 15 koji su već proglašeni tehnološkim viškom. Umjesto zapošljavanja konduktera na neodre-đeno vrijeme, namjera Poslodavca bila je da umjesto vlakopratnje u gradsko-prigradskom prijevozu uvede pojačane kontrole.Iz svega navedenog postaje jasnije kako to da su pre-govori trajali dulje od 6 mjeseci. U zadanim okolnostima sa sindikalne strane bilo je potrebno mnogo upornosti i strpljivosti da pregovore privedemo kraju, uz odricanja koja su mnogo manja od traženih, a da pri tome dogo-vorimo i nekoliko važnih pogodnosti.

Najvažnije, nismo pristali na traženo smanjenje plaće, a dogovoreno je da će se nastaviti pre-govori o smanjivanju troškova rada; Pregovarat ćemo u dobroj vjeri, ali bez obveza prihvaćanja zahtjeva Poslodavca. Odrekli smo se regresa, božićnice i uskrsnice, čega se odrekao cijeli javni sektor. Od države dobivamo preko 500 mln HRK subvencija i ne možemo ignori-rati činjenicu da niti drugi ne isplaćuju ta prava.

Otpremnina pri poslovno uvjetovanom otka-zu iznosit će 120.000 HRK, za 20.000 HRK više nego je to bilo utvrđeno I. Dodatkom, a čak dvo-struko više od iznosa koji je Sindikat strojovo-đa Hrvatske potpisao u ime radnika HŽ Carga, gdje je otpremnina pri poslovno uvjetovanom otkazu do 60.000 HRK.

Poticajne otpremnine, koje se isplaćuju na temelju sporazuma Poslodavca i radnika određuje Poslo-davac i one će iznositi 140.000 HRK.

Utvrđeno je da Poslodavac u 2015. neće moći proglasiti tehnološkim viškom više od 58 rad-nika (sukladno prethodno donesenom Poslov-

nom planu), što je mnogo manje od 120, koliko su namjeravali otpustiti na temelju prijedloga Pravilnika o organizaciji.

Uz odricanja, uspjeli smo ugovoriti i nekoliko važ-nih pogodnosti:

– Najvažnija pogodnost je to što se valjanost Kolek-tivnog ugovora produljuje za godinu dana, do 31. prosinca 2016. S obzirom na negativne poslovne rezultate, otvaranje pregovora o novom kolektiv-nom ugovoru, nužno bi vodilo smanjivanju pra-va, što smo na ovaj način izbjegli najmanje do 31. prosinca 2016.

– Napokon smo uspjeli ujednačiti najkraće radno vrijeme za sve radnike, s najmanje šest sati na najmanje osam sati, što je vrlo važno, naročito za vlakopratno osoblje i putničke blagajne.

– Također, ukinuta je odredba prema kojoj se radnicima koji imaju nižu stručnu spremu od tražene plaća uma-njuje za 6%. Smatramo da Poslodavac treba platiti rad pa ako je radnika rasporedio da obavlja određene poslove, onda mu to treba pošteno i platiti.

– Za konduktere koji imaju ugovore o radu na odre-đeno vrijeme Poslodavac se obvezao da će od NO zatražiti suglasnost za zapošljavanje na neodređe-no vrijeme, a u međuvremenu nakon održane sjed-nice NO i dane suglasnosti Uprava je za 47 radnika izdala ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Zapošljavanje mladih rijedak je događaj na želje-znici zato pozdravljamo ovu odluku Uprave, a svim mladim radnicima želimo uspjeh u svim područjima njihova života.

Uz zahtjeve Poslodavca, u nepovoljnu poziciju do-veo nas je i pregovarački stav Sindikata strojovođa Hrvatske koji je od početka pregovora bio spreman potpisati Dodatak II. KU s otpremninom nižom i od 100.000 HRK, bez ograničenja broja radnika koji bi bili tehnološki višak, dok se u početnoj fazi proti-vio i izjednačavanju najkraćega radnog vremena na najmanje osam sati.S obzirom na nepovoljnu pregovaračku poziciju, određenu ponajviše nedovoljnim prihodom od pri-jevoza putnika, smatramo da smo ovu fazu prego-vora okončali uspješno. ■

FRANJO JULARIĆ

Dodatak II. Kolektivnog ugovora HŽ Putničkog prijevozaNakon šest mjeseci pregovora reprezentativni sindikati i Uprava HŽ Putničkog prijevoza zaključili su Dodatak II. Kolektivnog ugovora HŽ Putničkog prijevoza

13VIJESTI SŽH

VIJESTI

Veliki šturc na Hrvatskim željeznicamaIstarske pruge, koje će sljedeće godine proslaviti 140 godina od puštanja u promet, proživljavaju najteže dane od svog postojanja. Niti svjetski ratovi 1. i 2. nisu tako devastirali promet na pruzi kao što se to dešava posljednjih godina.

Prije 19 godina, prigodom proslave 120 godina od otvaranja pruge izdana je jedna brošura s poimeničnim popisom svih željezničara zaposlenih po svim službama na istarskim željeznicama. Bilo nas je 530 radnika. Danas je taj broj smanjen za 400 radnika, tako da je po svim službama na istarskim prugama ostalo 130 radnika. Logično je da se sa smanjenjem obima posla smanjuje i broj radnika ali posljednjih desetak godina imamo konstantan manjak radnika na postojeći obim posla tako da trenutačno nedostaje šest skretničara u HŽ Infrastrukturi i tri konduktera u HŽ Putničkom prijevozu.

Doduše, od 2005. godine na ovamo bilo je zapošljavanja na području Istre ali uglavnom su to bili mladi radnici iz Ogulina i Knina, to su bili sve dobri radnici kolege i prijatelji, ali oni su od prvog dana stremili što bržem povratku bliže svojim kućama, što se nekima i ostvarilo dok su neki napustili željeznicu zbog toga. Od 2004. do danas s područja Istre zaposleno je pet radnika, i to 2004. jedan kondukter, 2009. dva skretničara, jedan danas radi kao prometnik vlakova, i 2011. su zaposlena dva skretničara.

U HŽ putničkom prometu u posljednje dvije godine na području Istre zaposleno je pet konduktera koji su osposobljeni i koji su položili ispite, a nakon nekoliko mjeseci rada povučeni su u Rijeku pa na našoj pruzi kondukteri čiji je domicil kolodvor Pula, neće iskoristiti godišnji odmor iz 2014. godine u zakonskom roku, do kraja lipnja 2015. Na području Istre ima desetak mladih koji su školovani za rad na željeznici za razna zanimanja – strojovođa, prometnika vlakova, prometno-transportnih radnika – a koji čekaju svoju priliku.

Danas se poslodavci uglavnom rješavaju problema manjka radnika na način da bi neka radna mjesta ukidali, neka bi spajali, skraćivali bi radno vrijeme i ukidali noćne i dežurstva, zatvarali kolodvore. Prirodni odljev, odlazak u mirovinu, korištenje poticajnih mjera za napuštanje željeznice koje se konstantno nudi razlog su da se nikako ne uskladi sistematizacija. Nadamo se da sljedeći korak neće biti ukidanje pojedinih trasa vlakova a tome u prilog nažalost ide i tehničko stanje DMG-a koji su jako stari i često se kvare te je supstitucija autobus, što se u posljednje vrijeme učestalo i događa. To povlači za sobom i smanjivanje rada na kolodvorima što pak ima za posljedicu još manje potrebnih radnika i tako do kraja. Rješenje za te probleme je ponovno pokrenuti teretni promet, odnosno ukinuti uvedeno transportno ograničenje za područje Istre, podignuti kvalitetu usluga putničkog prometa, uvesti kvalitetnije vlakove koji će privući više putnika, uspostaviti kvalitetniju vezu sa Slovenijom i na osnovi toga popuniti radna mjesta s kadrovima koji su tu oko nas, osposobljeni i čekaju zaposlenje. ■

ANTUN MENDIKOVIĆ

14 www.szh.hr


U životu čovjeka možda najviše boli nepravda, nepravda koje u našoj zemlji ima i previše, a posebno je izražena prema običnim jednostavnim ljudima. Osobama koje su na pozicija-ma donošenja odluka vrlo često obični mali ljudi predstavljaju samo broj. Ne vide oni čovjeka, ne vide oni njegovu obitelj, ne žele znati za agoniju koju su svojim nepravednim postupa-njem prouzročili.

Na našoj podijeljenoj željeznici nepravde je sve više i pojedin-cima mali ljudi predstavljaju samo broj, broj koji vrlo često prikazuju kao svoj uspjeh po-litičarima koji su ih postavili. Nitko od njih ne vidi malog čo-vjeka koji mora nastaviti živjeti, mora uzdržavati svoju obitelj, mora vraćati kredite. Ne vide oni da bez nas malih ljudi nema niti željeznice niti države niti njih u konačnici.

Ovo je priča o jednom od nas, o radniku HŽ Carga, kolegi Željku Toliću koji je uz svu ne-pravdu koja mu je nanesena

smogao dovoljno hrabrosti da se uz pomoć sindikata otvoreno suprotstavi nepravednom otka-zu i na kraju pobijedi.

Zamolili smo kolegu Željka da s nama podijeli svoje gorko isku-stvo borbe s nepravdom koju je zahvaljujući njegovoj hrabrosti i upornosti pobijedio.

V: Kolega Željko, možete nam reći nešto ukratko o sebi? Gdje živite, koliko dugo ra-dite na željeznici i na kojim radnim mjestima?

ŽT: Živim u Vrpolju. Na želje-znici sam počeo raditi 1982. godine. Do sada sam radio na radnim mjestima: skretničara, kočničara, odjavničara, mane-vrista, čuvara ŽCP-a, robnog blagajnika i kolodvorskoga rob-nog blagajnika, a u posljednje vrijeme i kao vagonski dispe-čer i planer teretnog prometa/prijevoza.

V: Kako ste se našli u situaci-ji da ste proglašeni tehnološ-kim viškom i dobili otkaz u HŽ Cargu ?

ŽT: Radio sam na radnom mjestu kolodvorskoga robnog blagajnika na kolodvoru Sla-vonski Šamac kad me je šef regije Istok u prosincu 2012. pozvao na kolodvor Vinkovci da obavljam poslove vagon-skog dispečera, a nakon što su dva planera otišla u mirovinu, i poslove planera. Iako su bila upražnjena mjesta planera, nadređeni mi nije davao ugovor za to radno mjesto. Na moje učestale upite zašto mi ne daje ugovor, rečeno mi je: bolje ti je tako, imaš dnevnice. To je išlo tako do mog odlaska na go-dišnji, nakon odrađene noćne smjene 11./12. veljače 2014.

Pred kraj mjeseca kolege me zovu da me je šef predvidio za radno mjesto popisnog vla-kovođe iako je znao da nakon teške operacije koju sam imao

2010. godine ne mogu imati zdravstvenu sposobnost. Još čudnije je bilo što je doveo druge osobe da rade na rad-nom mjestu planera. Kad sam mu rekao da ne mogu raditi poslove popisnog vlakovođe, šef je hladno rekao: onda ćeš u fond. Iako mi je mogao ponuditi ugovor planera ili transportnog komercijalista, on je ostao pri svome: ili vlakovođa ili višak.

V: Jeste li pokušali riješiti svoj problem mirnim putem i kako?

ŽT: Da, pokušao sam razgovo-rom sa šefom, no bez uspjeha. Obratio sam se državnom inspektoratu koji je izdao dva rješenja u moju korist no ni to nije koristilo. Pisao sam upravi HŽ- Carga nakon prvog rje-šenja inspektorata na koji mi nisu odgovorili. Udostojali su se odgovoriti tek nakon što je Ministarstvo branitelja na osno-vi moje predstavke od njih to zatražilo, i to dopisom u kojem nisu četiri puta znali ispravno navesti moje prezime nego sam dva puta bio i Tomić. Svaki pokušaj dijaloga je unaprijed propao.

V: Kome ste se obratili za pomoć i što ste sve trebali pripremiti kao dokaz da je prema vama učinjena ne-pravda?

ŽT: Pokušao sam s Radničkim vijećem. Poslao sam dopis GRV-u ali ništa, a zašto mi nisu pomogli postalo mi je jasno tek na sudu kada je bivši predsjednik RV-a regije Istok izjavio da on mene ne poznaje. Znači uopće nisu ni pročitali moj dopis, a kamoli razmatrali i nešto poduzeli. Pisao sam svima od Uprave, resornog ministra do pred-sjednika države i od svih sam dobio skoro jednak odgovor, da se trebam obratiti inspekciji iako je ona donijela već nave-dena rješenja.

Kako pobijediti nepravdu

INTE

RVJU

ŽELJKO TOLIĆ – RADNIK HŽ CARGA

AUTOR: ZORAN MARŠIĆ

15VIJESTI SŽH

VIJESTI

Kada je bilo jasno da razgovori i dopisi neće donijeti rješenje,u dogovoru s glavnim sindikalnim povjerenikom SŽH-a odlučio sam se obratiti našem odvjetniku. Prikupio sam sve dokumente i svu prepisku poslo-žio, napisao sve o sebi i o koracima koje sam učinio i otišao u Osijek kod odvjetnice Nezavisnih hrvatskih sindikata čiji je SŽH član. Odvjetnica Silvija Kotarac pregledala je papire i rekla: idemo na sud. Vrlo je pro-fesionalno odradila posao i ovim putem joj se također zahvaljujem.

V: Koliko dugo je trajala vaša borba?

ŽT: Počela je 1. ožujka 2014. od kada sam počeo ukazivati na nepravilnosti pa do 1. lipnja 2015. kada je donesena presuda, nakon koje su me 15. lipnja 2015. pozvali nazad na posao. Bilo je teških trenutaka koje ne bih poželio nikome. U jedanaestom mje-secu 2014. zbog stresova izazvanih otkazom dobio sam lakši moždani udar, zdravlje mi je trajno narušeno. Sve se to događalo zbog nečijeg inata i zbog toga što isti neće snositi nikakve posljedice za učinjenu štetu meni i materijalnu štetu HŽ Cargu, koju će imati zbog presude, kao i kod moguće tužbe.

V: Gdje danas radite?

ŽT: Za sada sam u Vinkovcima. Sud je poni-štio otkaz ugovora o radu. Sad je na Upravi da konačno postupi po zakonu, da izbjegne-mo daljnje zvanje inspektorata i tužbe za nepoštivanje presude.

V: Kako ste zadovoljni s pravnom pomo-ći sindikata?

ŽT: Ja sam zadovoljan. Sindikat željezni-čara Hrvatske organizirao je pravnu zaštitu preko odvjetnika NHS-a koji očito znaju što rade. Bio sam u kontaktu s povjerenicima sve do kraja, do donošenja presude iako sam dobio otkaz i otišao iz Carga, ali nisam bio zaboravljen.

V: Što bi poručili svojim kolegama želje-zničarima koji se susreću sa sličnim ili jednakim problemima kao i vi?

ŽT: Ako osjećaju da su u pravu, neka se bore. Dugo traje, ali se isplati. Ovo se sada događa u Cargu, ali u bliskoj budućnosti moguće je i u drugim fi rmama unutar HŽ-a. Čuvajte se pojedinaca koji vam rade iza leđa i koji se bore samo za sebe i ništa dru-go im nije sveto. ■

Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji HŽPP

Željeznica kao sustav od postanka do danas kontinuirano je podložna organi-zacijskim promjenama i ne funkcionira

na temelju jednom donesenih i zauvijek va-žećih propisa, pravilnika i inih regulativa.

Slijedom izrečenog, a na temelju Plana re-strukturiranja, uprava HŽPP izradila je prijed-log Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji ( nadalje Pravilnik), te sukladno zakonskoj obvezi isti dostavila Sindikatima i Radničkim vijećima na savjetovanje.

Nakon uvida u prijedlog Pravilnika SŽH je kroz dostavljene primjedbe i prijedloge izra-zio neslaganje sa predloženim ukidanjem određenih radnih mjesta, kao i smanjenje broja izvršitelja na pojedinim radnim mje-stima za koja smatramo da su ključni za potpuno i normalno funkcioniranje sustava, kao i radnih mjesta koja su neophodna za održavanje postojeće razine kvalitete usluga prijevoza te podizanje usluge na višu razinu, a i povećanje vrsta usluga.

Neminovno je da je društvu HŽPP potreb-no restrukturiranje obuhvaćeno planom restrukturiranja koje je usvojio Nadzorni odbor HŽPP-a.

Plan restrukturiranja, to jest smanjivanje broja radnika, vezan je za modernizaciju, a do sada koliko vidimo unatoč velikim najava-ma modernizacija nije ni počela već se roko-vi početka konstantno pomiču.

Samim tim ni radna mjesta ni broj radnika koji je obuhvaćen prijedlogom Pravilnika o organizaciji ne može biti obuhvaćen restruk-turiranjem zbog ugrožavanja tehnološkog procesa rada.

U narednom razdoblju očekujemo poziv na sastanak na kojem ćemo argumentima pot-krijepiti naše primjedbe te se nadamo da će poslodavac naše primjedbe i prijedloge temeljito razmotriti, a samim tim, nadamo se da predloženi Pravilnik neće zaživjeti u obliku kojem nam je dostavljen. ■

FRANJO JULARIĆ

16 www.szh.hr

Cilj nedavno odobrenih zajmova Svjetske banke HŽ Infrastrukturi, HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu, s jamstvima Republike Hrvatske, za

Projekt održivog razvoja hrvatskoga željezničkog sektora u Europi je “unaprijediti operativnu učin-kovitost i fi nancijsku održivost javnoga željezničkog sektora u Hrvatskoj”. Svjetska banka uz zajam provodi proces stvaranja politika, među kojima i proces izrade analize siromaštva i socijalnog učinka reforme hrvat-skih željeznica (PSIA).

SVJETSKA BANKA ODGOVARA NA KRITIKE

Proces PSIA razvijen je kao odgovor na kritike, uglav-nom iz sindikata i građanskog društva, o utjecaju ključnih političkih reformi na siromašne. Kao rezultat ovog prosvjeda, Svjetska banka (WB) i MMF podu-zimaju procjenu namjernih i nenamjernih posljedica politike intervencija (prije, tijekom provedbe i nakon provedbe) o dobrobiti različitih društvenih skupina, s posebnim naglaskom na siromašne i ranjive.Sveobuhvatni proces restrukturiranja Hrvatskih že-ljeznica teče od 8. listopada 1991. kada su HŽ posta-le samostalna željeznička uprava i sredinom 1992. uključile se u europski i međunarodni željeznički

sustav. U procesu restrukturiranja željeznice tražila se pomoć konzultantskih tvrtki pa su uz domaće i strane mozgove izrađene brojne studije na kojima se temelje projekti osuvremenjivanja i restrukturiranja Hrvatskih željeznica, pripremljeni u suradnji s međunarodnim fi nancijskim institucijama.I tadašnji željeznički Projekt modernizacije i re-strukturiranja nastojao je modernizirati i restrukturi-rati Hrvatske željeznice, stvarajući tvrtku prilagođenu konkurentnom prometnom tržištu da bi se smanjio defi cit, a time i njegov fi nancijski teret na proračun.

CILJ – smanjenje državnog proračuna za željeznice

Zajedničko svim dosadašnjim projektima je usmjere-nje poslovanja na tržišnim osnovama i u tu svrhu zada-ni su ciljevi:

povećanje proizvodnosti rada, što bi trebalo ostva-• riti odgovarajućim povećanjem transportnog učin-ka, uz smanjenje broja zaposlenih;ostvarenje socijalnog programa;• smanjenje troškova poslovanja rješavanjem ne-• rentabilnih pruga i vlakova i provođenjem mjera racionalizacije unutarnjeg ustroja, održavanja ka-paciteta i u korištenju sredstava;

Neostvareni ciljevi reforme željeznice


17VIJESTI SŽH

smanjenje izdvajanja za poslovanje HŽ-a iz držav-• nog proračuna na prihvatljivu razinu BDP-a;investicije u željeznicu.•

Ciljevi su bili važni za gospodarski i društveni razvoj zemlje, posebno u smislu smanjenja državnog proračuna za željeznice. Vladina fi nancijska potpora Hrvatskim željeznicama sve je manja i postaje neredovita, a time se i fi zičko stanje željezničkih sredstava progresivno pogor-šava (prije prvoga međunarodnog zajma u održavanje infrastrukture Država je ulagala svega 15 do 20% od po-trebnih nužnih ulaganja).Projektima je defi niran podroban plan djelovanja s nosi-teljima izvršenja: Sabor Republike Hrvatske (donošenje izmjena zakonske regulative), Vlada Republike Hrvatske, resorno ministarstvo, Ministarstvo fi nancija, Nadzorni odbor, Uprava i izvršni direktori HŽ-a.Međutim, ciljevi projekta bili su predmet različitog tuma-čenja od Zajmoprimca i HŽ-a na jednoj strani i Banke i EBRD-a s druge strane. Konkretno, u Projektu moderni-zacije i restrukturiranja, u interpretaciji Vlade i HŽ-a cilj moderniziranja i prilagođavanja konkurentnom tržištu prijevoza značio je stvaranje moderne high-speed, želje-znice visoke tehnologije, unatoč kontradiktornosti izme-đu takvog tumačenja i cilja smanjivanja defi cita.

NEPOSTOJANJE VIZIJE BUDUĆNOSTI ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ

Glavna slabost u svakom projektu je odsustvo ja-sno uobličene vizije budućnosti Hrvatskih željezni-ca. Još uvijek je nepoznanica kakvu željeznicu Hr-vatska treba i želi imati i kada i s kojim sredstvima će takvu željeznicu ostvariti.

Umjesto korjenite analize potreba željeznice, konačni izbor strategije restrukturiranja u okviru pojedinog projekta svodio se na trenutačnu političku svrsishod-nost. Dokazuje to činjenica da ni Zajam za osuvre-menjivanje i restrukturiranje željeznica u iznosu od 85,4 milijuna eura, potpisan daleke 1999. godine zbog kašnjenja u izvedbi i čestih prenamjena projektnih sredstava nije postavio temelje za poslije, znatno am-bicioznije restrukturiranje.

SELEKTIVNO PRIHVAĆANJE PREPORUKA ANALITIČKIH STUDIJA

Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža fi nancijsku i tehničku pomoć, savjete vezane uz

VIJESTI

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKESINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKESINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Ministarstvo odobrilo Projekt Sindikata željezničara HrvatskeU sklopu Operativnog programa “Razvoj ljudskih potencijala”, Europski socijalni fond i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prihvatilo je prijavu projekta Sindikata željezničara Hrvatske pod nazivom “Unapređenje uloge sindikata u socijalnom dijalogu u željezničkom sektoru Hrvatske”.

Projekt je jednogodišnji s planiranim budžetom od oko 900.000,00 kn.

Cilj projekta je unapređenje suradnje socijalnih partnera u željezničkom sektoru Hrvatske. Trenutačno stanje socijalnog dijaloga u tom sektoru nije na zavidnom nivou. Iako je željeznički sektor među prvima potpisao kolektivni ugovor i to 2004. godine, mnoga pitanja koja se odnose na prava radnika ostala su sporna.

Socijalno vijeće u željezničkom sektoru formirano je 30. svibnja 2012. godine, radi jačanja dijaloga među socijalnim partnerima. Do sada su održane samo 3-4

18 www.szh.hr

politike i analitičke usluge. Postavlja se pitanje zašto su Hrvatske željeznice i dalje nefunkcionalne. Pro-blem ne rješavaju ni nepovratna sredstva iz EU fon-dova. Ne zato što su nedostatna, nego zbog brojnih uskih grla u povlačenju tih sredstava.Jedan od savjeta koji Svjetska banka daje nudeći zajam tijekom procesa restrukturiranja je i potreba postizanja konsenzusa sa sindikatima. “Razgovori sa sindikatima trebaju se održavati u ranoj fazi razmjenom mišljenja o modelu namjeravanog re-strukturiranja. Stavovi sindikata moraju se ozbilj-no uzeti u obzir, a sindikati bi trebali dobiti pravi osjećaj sudjelovanja” tvrde stručnjaci Banke dok resorni ministar Hajdaš Dončić, uvodeći posljednju, pogubnu transformaciju HŽ-a u tri nekoordinirajuća, neovisna poduzeća, izjavljuje da “sindikati nemaju što tražiti u procesu restrukturiranja nego tek u pro-cesu implementacije već donesenog Programa” te da nepostojanje Nacionalne strategije razvoja prome-ta nema nikakav utjecaj na odabir načina restrukturi-ranja Hrvatskih željeznica.Samo jedan jedini zadani cilj svih projekata restruk-turiranja Hrvatskih željeznica je ispunjen – smanjen je broj radnika na željeznici. Sindikat željezničara Hrvatske i partnerski sindikati pri tom su se lavovski borili da se višak radnika rješava, u prvom redu na dobrovoljnoj osnovi, uz dobru poticajnu otpremninu. Formirali smo i Željeznički fond kao internu burzu radnika među željezničkim društvima. Međutim, na-stojali smo potaknuti prekvalifi kaciju i povećanje zapošljivosti radnika koji su potencijalni tehnološki višak; tražili pravovremeno planiranje i upravljanje ljudskim potencijalima; inicirali posredovanje u sa-mozapošljavanju radnika koji su proglašeni viškom i raspoređeni u Željeznički fond, ali bez značajnog uspjeha.

SOCIJALNI UČINAK REFORME ŽELJEZNICE

U posljednje vrijeme HŽ društva imala su sve ma-nje sluha za socijalni učinak reforme željeznice. Sada te učinke analizira i promatra Svjetska banka. Hrvatske željeznice se zadužuju, Država daje jam-stvo, Banka nadzire i postavlja uvjete. Cilj Banke je zaštititi ulaganje i osigurati povrat uloženog uz do-datni prihod. Cilj sindikata je zaštiti radnika i radna mjesta. Cilj civilnih udruga je očuvati obujam i kvalitetu javnih usluga i zaštititi prava korisnika. Hrvatske željeznice su u “sukobu” interesa. Od svih zadanih ciljeva reforme izvjesno je samo da, nastavi li se restrukturiranje na dosadašnji način, “održi-vost” sustava oslanja se na kontinuirano smanjenje broja radnika i njihovih prava.

Sve aktivnijim civilnim udrugama i sindikatima bit će interesantno pratiti što će o posljednjem za-jmu Svjetske banke iznjedriti PSIA, proces izrade analize siromaštva i socijalnog učinka reforme Hrvat-skih željeznica. ■

KATARINA MINDUM

VIJESTI

19VIJESTI SŽH

sjednice, a par godina se socijalni partneri nisu sastali. Razlog tome je nedostatak tradicije socijalnog dijaloga i nespremnost na suradnju socijalnih partnera. Čak i razjedinjenost sindikata podupire status quo. Stoga, projekt naglašava važnost unapređenja kapaciteta sindikalnog članstva za vođenje učinkovitoga socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja za stvaranje pozitivnog radnog okruženja i jačanje međusobnog povjerenja sindikata kao socijalnih partnera u sektorskim vijećima. Edukacijom (treninzima) o tehnikama pregovaranja i strategijama izbjegavanja i rješavanja sukoba, projektom je predviđeno unapređenje svijesti o ulozi i značenju sektorskoga socijalnog dijaloga.

Ciljnu skupinu čine članovi triju sindikata: Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat hrvatskih željezničara, koji će se upoznati s mogućnostima i sadržajem učinkovitoga socijalnog dijaloga, identifi cirati minimalne standarde uvjeta rada iz radnog zakonodavstva i osposobiti za bipartitni socijalni dijalog.

Uz konferencije u sklopu Projekta održavat će se treninzi/radionice za članove i predstavnike Partnerskih sindikata u četiri grada u Hrvatskoj: Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, deset predstavnika iz svih sindikata za po deset sudionika iz svakog sindikata.

Svrha projekta ogleda se u unapređenju kapaciteta sindikata kako bi došlo do ponovne i ojačane suradnje

među socijalnim partnerima, čime bi uloga sektorskoga socijalnog dijaloga bila učinkovitija.

Sektorski socijalni dijalog je instrument koji optimalno doprinosi izgradnji razumijevanja, izgradnji povjerenja, postizanja sporazuma i izrade konkretnih rezultata dijaloga od praktične, uporabne vrijednosti za poduzeća, sektor i nacionalnu ekonomiju (u konačnici, za radnike i poduzetnike).

Socijalni partneri bit će osposobljeni za tehnike rada i sektorske mogućnosti s pomoću konkretnih formi dijaloga koje mogu biti: Zajednička stajališta; Objavljivanje ili populariziranje dobrih praksi; Priručnici; Okvirni i specijalni akcijski planovi; Ispregovarani sporazumi.

Teme sektorskog dijaloga mijenjaju se s obzirom na vrijeme (prioritete) i sektorske specifi čnosti. No zajedničke su grupe tema: obuka i cjeloživotno obrazovanje, restrukturiranje sektora, kompetencije zaposlenih potrebne za budućnost, uvjeti rada i imidž sektora, održivi razvoj, društvena odgovornost poduzeća, izvješćivanje o društvenim i okolišnim aspektima sustava nabave poduzeća u sektoru, društveno odgovorne javne nabave, demografsko starenje i utjecaj na sektor te ostvarivanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene u sektoru, a posebno utjecaj na diverzifi ciranje sektora upotpunjavanjem ili proširivanjem proizvodnog ili prodajnog asortimana uključivanjem novih proizvoda i usluga koji se razlikuju od dosadašnjih. ■

KATARINA MINDUM

Projekt Jačanje socijalnog dijaloga u željezničkom sektoru u Hrvatskoj započeo je 1. prosinca 2014. i trajat će do 30. studenoga 2015. godine. Ukupni trošak projekta iznosi 93.207,08 eura. Nositelj projekta je ZZDR-PKP (Sindi-kat prometnika vlakova iz Poljske), a pridruženi partner Sindikat željezničara Hrvatske (SŽH).

Ove dvije organizacije surađuju na Projektu koji je usmjeren na razvoj sektorskoga socijalnog dijaloga u že-ljezničkom sektoru te na poboljšanje kolektivnog pregovaranja. Pokrenut je kao odgovor na uočenu nedostatnu učinkovitost socijalnog dijaloga a radi razvijanja odgovarajućih mehanizama i načina vođenja socijalnog dijaloga na lokalnoj razini i na razini tvrtke. Njegova provedba predstavljat će korak naprijed na putu prevladavanja određenih pre-preka u vođenju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj, kao što su na primjer: nedo-statak tradicije dijaloga; rascjepkanost sindikata; nedostatak suradnje između različitih sindikata koji predstavljaju isti sektor; slabe organizacijske vještine; izostanak planskog upravljanja infor-

macijom i komunikacijom te u ko-načnici smanjenje broja sindikata.

U sklopu Projekta u Hrvatskoj odr-žane su dvije radionice, jedna u Tuhelju 28. – 29. svibnja 2015., a druga u Zagrebu od 2. do 3. srpnja 2015.

U obje radionice sudjelovali su polj-ski i hrvatski stručnjaci. Prvog dana u Tuhelju Cyprian Szyszka, poljski stručnjak govorio je o motivaciji za sindikalni angažman i društvenoj ulozi sindikalista, komunikacijskim vještina-ma u socijalnom dijalogu, komunikaciji u sindikatu te o razvoju emocionalnih kompetencija nužnih u socijalnom dija-logu (javni nastupi, samoprezentacija, kontrola stresa).

Drugog dana radionicu je vodila Katari-na Mindum. Govorila je o mehanizmi-ma i tijelima socijalnog dijaloga; dobroj praksi i pravnoj regulativi socijalnog dijaloga u državama EU-a; dijalogu između sindikata i poslodavaca te dija-logu s vladinim institucijama u cilju izla-ska iz gospodarske krize; kolektivnim ugovorima i pregovorima; upravljanju informacijom u sindikatu, federaciji i su-radnji među sindikatima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Zagrebačku radionicu na iste teme vodili su Malgorzata Bogdanovich i Zoran Maršić.

Sudionici projekta članovi su SŽH-a, partnerski sindikati i ostali radnici čiji

će položaj i prava biti bolje zaštićeni zahvaljujući povećanoj učinkovitosti socijalnog dijaloga i uspostavljenoj su-radnji između poslodavaca i sindikata. Mehanizmi upravljanja socijalnim dija-logom i povećavanja komunikacijskih i pregovaračkih vještina bit će podrš-ka rješavanju različitih pitanja veza-nih uz rad i postizanje konsenzusa prihvatljivog za obje strane. Projekt će doprinijeti uspostavi trajne suradnje s poljskim sindikatima što treba poslužiti poboljšanju kvalitete socijalnog dijalo-ga u Hrvatskoj i Europi, te povećanju uvažavanja radničkih prava. ■

2 0 1 5

20 www.szh.hr

Među

naro

dna s

urad

nja

Jačanje socijalnog dijaloga u željezničkom sektoru u Hrvatskoj


21VIJESTI SŽH

Na tehničkom stupu:Tijekom posljednjih 9 mjeseci odvijali su se nefor-• malni pregovori između Vijeća i Parlamenta i dva jela pos gla su kompromis o glavnim pitanjima.

Za cer fi ciranje voznog parka i za cer fi kat o sigur-• nos tvrtke će ima dvije mogućnos : NSA (Naci-onalna agencija za sigurnost željezničkog prometa) će bi odgovoran za izdavanje sigurnosnih cer -fi kata za tvrtke koje namjeravaju radi samo na nacionalnoj razini, a ERA će izda dozvolu za tvrtke koje namjeravaju radi u više zemalja. Is princip se primjenjuje za odobravanje voznog parka.Parlament je podržao prioritete Europske fede-• racije radnika u prometu. Uvođenje načela “just culture” u principu je prihvaćeno, ali bez spomi-njanja te riječi, a uveden je i dio o kontroli vremena vožnje i odmora strojovođe.očekuje se usvajanje konačnog teksta.•

Na poli čkom stupu:Premda je procjena da se Vijeće približava kom-• promisu, zamjetna je borba snaga, koja uključuje institucije i zainteresirane dionike, o tome treba li razdvojiti politički stup od tehničkog stupa. Komisija bi čim prije htjela zatvoriti poglavlje 4. paketa u regulaciji željezničkog sektora, međutim dok se na tehničkom stupu kompromisna rješe-nja uspijevaju postići, na političkom, koji sada sve češće zovu tržišni stup, kompromis je teško postići i razlika između “ malih “ i “ velikih “ že-ljeznica je sve očiglednija.

ETF priorite su:Zadrža integrirane tvrtke:• Vijeće je za dogovor, a

i Komisija je otvorena za bilo koji kompromis, osim kompromis na temu fi nancijske transparentnos u okviru integriranih tvrtki. Zadržavanje mogućnos izravne dodjele željeznič-• kih ugovora o javnim uslugama (PSO): Izgledno je da će mogućnost izravne dodjele osta , ali problem je u tome pod kojim uvje ma. Male zemlje članice sugeriraju da izravna dodjela trebala bi moguća za zemlje koje imaju željezničku mrežu koja predstav-lja manje od 1% ukupnog europskog željezničkog tržišta. Druga pozicija, koju podržava Komisije, zala-že se da izravna dodjela trebala bi moguća samo pod određenim kriterijima uspješnos .Nizozemska vlada je dobila zadatke da pripremi konkretan prijedlog. ETF odbija bilo kakvu “uvjeto-vanost”, jer bi se me nadležna jela obeshrabrila za korištenje mogućnos izravne dodjele ugovora i stvorila bi se pravna nesigurnost.Obvezne socijalne klauzule u svrhu zaš te radnika • u slučaju raspisivanja natječaja, pitanje je s kojim se bavila radna skupina Vijeća, ali samo nekoliko zemalja članica za sada podržava stav ETF-a.Kompromis bi se mogao pos ći na sastanku Vije-• ća u prosincu ove godine, a jekom Nizozemskog predsjedavanja Europskom unijom mogli bi poče pregovori s Parlamentom. Poli čki stup mogao bi bi završen do kraja 2016. Sada je fokus na Vijeću pa su članice ETF pozvane djelova na nacionalnoj razini prema resornom ministru.Za 8. studenog 2015., dan kad je sazvano Vijeće bilo u Luxembourgu ili Bruxellesu, ETF priprema mobilizaciju članova koja će se uklopi u ITF tjedan akcije koji je posvećen željeznici. ■

MEĐUNARODNA SURADNJA

Novosti o 4. željezničkom

paketu

Tema

broja

U okviru kampanje “Fer promet Europe” 13. srpnja podnesen je formalni zahtjev za pokretanje Europske građanske inicijative za “Fer promet Europe” službama Komisije Europske unije. Komisija će sada imati dva mjeseca da prihvati ili odbije taj zahtjev.

U međuvremenu su Izvršni odbor ETF-a i tajništvo bili aktivan u stvaranju dokumenta “ETF-ova Vizija za budućnost europskog prometa “ važnom alatu u poli-tičkim kontaktima koji se razvijaju s kreatorima politike i drugim organizacijama tijekom kampanje.

“Digitalizacija je nova revolucija u svijetu i mnogo se može obaviti online. No, tako dugo dok se teret i ljudi neće moći biti poslani putem e-maila s jed-nog mjesta na drugo u Europi, transportni radnici u svim sektorima igraju ključnu ulogu u EU.

Jedinstveno tržište za promet je naše radno mjesto, ali ono mora funkcionirati, ne samo u smislu otvorenog tržišta, nego i održivosti i fer uvjetima rada. “ Lars Lin-dgren, predsjednik ETF

Ova kampanja za jednak i fer tretman za prometne radnike može biti orijentir u povijesti ETF-a i važna je predanost i podrška svih kako bi kampanja uspjela.

ZAŠTO SU GRAĐANI EUROPE PREUZELI INICIJATIVU?

Svojim bijelim knjigama Europska komisija promovira transnacionalizaciju, podržavljenje i autonomizaciju čime ugrožava potencijal europskoga civilnog društva kao posredujuće sfere društvenog djelovanja koje je u Europsku uniju ušlo dobrovoljno no sada sve manje utječe na odluke.

Pojam “civilno društvo” ponovno je otkriven u su-vremenim raspravama koje se odnose na demokra-ciju i vladavinu.

Ograničenost modela predstavničke demokracije, koju smo i mi u Hrvatskoj osjetili u ove dvije godine član-stva u Europskoj uniji, stvara osjećaj otuđenosti u od-nosu na mogućnost utjecaja na proces donošenja od-luka. Važnost mogućnosti utjecaja očituje se u činjenici da se više od 80% nekad nacionalnog zakonodavstva sada donosi u Bruxellesu, na razini EU-a.

KAKO MOŽEMO IZRAVNO UTJECATI NA POLITIKU EU-A?

Do sada, jedina i najučinkovitija mogućnost da to učinimo Europska je građanska inicijativa (ECI). Ona nam daje priliku da zajednički izazovemo Eu-ropsku komisiju da se bavi određenom temom i da poduzme zakonodavnu inicijativu. U isto vrijeme, uspješna ECI nameće raspravu u Parlamentu EU-a. Ovaj pravni instrument postoji od 1. travnja 2012. Lisabonskim ugovorom i uvođenjem Europske gra-đanske inicijative (ECI) EU je poduzeo značajan iskorak u promicanju participativne demokracije, oblika demokracije koji uključuje znatno sudjelova-nje građana u donošenju odluka.

Paradoksalno je da je zakonodavni prijedlog uvođenja ECI-ja uspio zbog strateškog lobiranja kreatora politike iz organizacija civilnog društva (OCD), a ne zbog veli-ke uključenosti javnosti.

22 www.szh.hr


ODRŽIV TRANSPORT – u pripremi nova europska građanska inicijativa

Zahvaljujući građanskoj inicijativi glas građana može doprijeti neposredno do Bruxellesa te se potiču preko-granične rasprave o bitnim pitanjima Europske unije.

“Građanska inicijativa prilika je za učenje za sve nas – za Komisiju, države članice i njihove građane”, izjavio je o ECI-ju Maroš Šefčović, potpredsjednik Europske komisije i nesuđeni europski povjerenik za transport.

Do sada je pripremljeno više od 20 inicijativa, od kojih se za dvije prikupilo više od 5 000 000 potpisa te su se postigli potrebni pragovi, što upućuje na to da se gra-đani koriste novim instrumentom.

SŽH aktivno sudjeluje u pripremi nove Europske građanske inicijative

U pripremi je nova građanska inicijativa kojoj je namje-ra zadržati fer odnose u prometnom sektoru, očuvati održiv promet i spriječiti socijalni damping.

Održivi promet znači osigurati da transportni sustavi Unije ispunjavaju društvene, gospodarske, socijalne i ekološke potrebe, dok u isto vrijeme smanjuju njihove nepoželjne učinke na gospodarstvo, društvo i okoliš.

U postupku je formiranje građanskog odbora. Hrvat-sku će predstavljati Predrag Brazzoduro, Sindikat pomoraca Hrvatske i Katarina Mindum, Sindikat že-ljezničara Hrvatske.

Tekst ECI-ja mora se odnositi na pitanja za koja je od-govorna Europska komisija i koja stoga može predlo-žiti akte zakona, kao što su direktive i uredbe. Formu-lacija teksta ECI-ja osjetljiv je postupak. On mora biti

23VIJESTI SŽH

TEMA BROJA

{24 www.szh.hr


precizan i neagresivan posebno jer je popis razloga zbog kojih Eu-ropska komisija može odbiti ECI vrlo širok.

Uspješna ECI ovisi o tekstu koji je realan i konstruktivan u tre-nutačnom političkom kontekstu i pruža konkretne prijedloge za rješenja. Predlaže se da Europ-ska građanska inicijativa za fer promet Europe glasi:

“Za fer promet u Europi i protiv socijalnog dampinga

Radnici u prometu diljem Eu-rope moraju imati dobre uvjete rada, poštene plaće, i fer soci-jalna prava.

Pozivamo Europsku komisiju da poduzme potrebne zakon-ske korake za sprječavanje socijalnog dampinga na stalno rastućem jedinstvenom pro-metnom tržištu.”

Kad odbor građana registrira ECI pri Europskoj komisiji i dobije po-tvrdu, počinje prikupljanje potpisa. Svaki građanin država članica koji može glasati za Europski parla-ment, a koji je stariji od 18 godina (u Austriji stariji od 16 godina), može dati potpis, online ili pomoću potpisnih lista.

Milijun potpisa mora biti prikupljeno u roku jedne godine. Osim toga, u sedam država EU-a mora se posti-ći određen minimalni broj pristaša, npr. u Hrvatskoj 8250 potpisa.

Ako inicijativa uspije u tome, Europska komisija organizira raspravu u Parlamentu EU-a te se počinje baviti problemom koji je posrijedi. Odbor za ECI gra-đana tad napokon dobiva pisani odgovor Komisije. Ako Komisija odluči predstaviti pravni akt, onda je prošao na Europskom vijeću i Europskom parlamentu.

Što se može predložiti kao eu-ropska građanska inicijativa?

Građanska inicijativa mora biti po-ziv Europskoj komisiji da predloži zakonodavni akt u područjima u ko-

jima je za to ovlaštena, primjerice u području okoliša, poljoprivrede, prijevoza ili javnog zdravlja.

Tko može organizirati europsku građansku inicijativu?

Organizatori inicijative mogu biti svi građani EU-a (državljani dr-žave članice) koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament (18 godina, osim u Austriji, gdje je minimalna dob za glasovanje 16 godina). Međutim, najprije moraju osnovati građanski odbor sastav-ljen od najmanje sedam građana EU-a koji žive u najmanje sedam različitih država članica.

Građanski odbor odgovoran je za upravljanje cijelim postupkom.

Organizacije ne mogu organizirati građanske inicijative. Međutim, organizacije mogu promicati ili ma-terijalno podupirati inicijative pod uvjetom da to čine na potpuno tran-sparentan način.

Analiza dosadašnjih inicijativa civilnog društva:

Analizirajući dosadašnje i tekuće inicijative može se reći da je isku-stvo s uspješnim ECI-jem rijetko. Većina ECI-ja odbijena je ili nisu uspjeli prikupiti milijun potpisa. Trenutačni status je:

• Dvije ECI su otvorene i u tijeku • Do sada je samo na dvije ECI Europska komisija uspješno odgo-vorila: Right2Water i Jedan od nas, odnosno prikupile su 1.659.543 i 1.721.626 potpisa.• 11 ECI-ja bilo je uspješno registri-rano s Komisijom, ali su povučene ili nisu dobile milijun potpisa.• 20 inicijativa Komisija je odbila, uključujući kontroverzni STOP TTIP.

Predmet većine ECI-ja dostavlje-nih Komisiji odnosi se na socijalnu politiku, politiku zaštite okoliša i ustavna pitanja. Većina ECI-ja koje su propale podržane su od strane organizacija koje imaju europsku pokrivenost, ali ne nužno i organizi-ranu prisutnost u Bruxellesu.

Inicijative su izložene strogoj kontroli, počevši od naziva pa do glavnih ciljeva.

Među odbijenim zahtjevima za registraciju na primjer je inicijativa STOP TTIP kojom se od Europske komisije tražilo da preporuči Vijeću ukidanje pregovaračkog mandata za sporazum o “slobodnoj trgovi-ni” između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, tzv. Tran-satlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo – TTIP te da ne zaključi Sveobuhvatni gospodarski i trgo-vinski sporazum EU-a i Kanade.

Razlog odbijanja:

“Razvidno je da predložena gra-đanska inicijativa izlazi iz okvira ovlasti Komisije da podnese pri-jedlog pravnog akta Unije za pro-vedbu ugovorâ.”

Iako nema izravni karakter odlu-čivanja, ECI može stvoriti veliki utjecaj. Na primjer, inicijativa “ri-ght2water” (Pravo na vodu) rezulti-rala je brisanjem namjeravane libe-ralizacije zaliha vode iz planirane EU direktive o koncesijama, čak i prije nego je “right2water” došla do rasprave u Parlamentu EU-a. ■

KATARINA MINDUM

Organizatori inicijative mogu biti svi gradani EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament

25VIJESTI SŽH

TEMA BROJA

Nova građanska inicijativa jer:Željeznički sektor doživljava sve veći broj nepoštenih praksi koje postaju sve proširenije i učestalije, a prate uspostavu unutarnjeg tržišta pri čemu se sve više i više željezničkih poduzeća natječu jedni s drugima.

Na europskoj razini, prekogranične i na nacionalnoj ra-zini u željezničkom sektoru već se promatraju sljedeće prakse socijalnog dampinga:

1. U javnom nadmetanju za pružanjem usluga javnog putničkog prijevoza željeznicom, konkurencija među ponuđačima često se odvija na temelju troškova rada i nadležna tijela u pravilu odabiru najnižu ponudu koja rezultira općim unazađenjem socijalnih uvjeta i nesigur-nošću radnog mjesta.

2. Nelojalna konkurencija između željezničkih poduzeća odvija se na nepoštivanju pravila o vremenu rada, vožnje i odmora, zbog čega strojovođe rade dulje radno vrije-me, bez propisanog dovoljnog odmora, izlažući strojovo-đe mogućim zloporabama i ugrožavanju sigurnosti. Za takvu praksu na raspolaganju je sve više dokaza.

3. Sve uočljiviji je socijalni damping plaća u prekogra-ničnom prometu. Strojovođe i vlakopratno osoblje rade plaćeni po uvjetima kakvi su u njihovoj domovini, s nižim plaćama, na mreži u zemaljama s višim plaćama. Ovo se tiče teretnog i putničkog prometa te pokreće spiralu snižavanja plaća u zemljama gdje je rad „skup“. U slje-dećem koraku željeznička poduzeća osnivanju podruž-nice ili kupuju željezničke tvrtke u “low cost” zemljama, a zatim pružaju usluge u svojoj domovini s osobljem iz “low cost zemlje” te rade pod nižim uvjetima i na taj način ugrožavaju radna mjesta.

4. Uobičajena praksa outsourcinga npr. usluge čišćenja, ugostiteljske usluge, vlakopratno osoblje u noćnim vla-kovima, održavanje pruga, vagona i vlakova i povećano korištenje privremenih agencijskih radnika čak i na stal-noj osnovi, npr. strojovođe, manevristi, pregledači vlako-va i vlakopratno osoblje, stvara nesigurne uvjete rada, nesigurne ugovore o radu, a sve više koristi kao metoda za rezanje troškova na štetu kvalitete obučavanja, pri-stojnih uvjeta rada i to ugrožava sigurnost.

5. (Prividno) samozaposleni radnici moraju voditi brigu o svojoj socijalnoj sigurnosti, zdravstvenom osiguranju, itd ... i kolektivni ugovor na njih ne odnosi. Rizik zapošlja-vanja leži na samim radnicima. U željezničkom sektoru samozaposleni strojovođa nudi svoje usluge preko inter-neta jednom ili više željezničkih poduzeća. Ova praksa, za koju se očekuje da će rasti u budućnosti, može pred-stavljati problem, ne samo u smislu socijalnog dumpinga nego i u pogledu sigurnosti željezničkog prometa. Osim problema praćenja i poštivanja pravila vezanih uz vrije-me vožnje i odmora i drugih radnih uvjeta, problem je osigurati da strojovođa bude pravilno obučen o sigurno-snom sustavu koji se koristi u pojedinoj kompaniji. ■

right2waterVoda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba!

Predmet: Poziv Europskoj komisiji da podnese zakono-davni prijedlog koji će ostvari ljudsko pravo na vodu i odvodnju na način kako ga prepoznaju Ujedinjeni narodi, te koji će promovira vodoopskrbu i odvodnju kao javne usluge neophodne za sve.

Cilj inicija ve: EU zakonodavstvo trebalo bi nalaga vla-dama da osiguraju i omoguće svim građanima dostatnu i čistu pitku vodu i odvodnju. Zah jevamo da: 1. Ins tucije EU-a i države članice budu obvezane osigura da svi sta-novnici uživaju pravo na vodu i odvodnju. 2. Opskrba vo-dom i upravljanje vodnim resursima ne budu podvrgnu pravilima unutrašnjeg tržišta EU-a te da se onemogući liberalizacija vodnih usluga. 3. EU uloži veće napore u po-s zanje univerzalnog pristupa vodi i odvodnji.

Jedan od nasPredmet: Pravna zaš ta dostojanstva, prava na život i cje-lovitost svakog ljudskog bića od začeća u područjima nad-ležnos EU-a u kojima je takva zaš ta od osobite važnos .

Glavni ciljevi: Ljudski zametak zavrjeđuje poštovanje svoga dostojanstva i cjelovitos . To je proglasio Europski sud pravde u slučaju Brüstle, defi nirajući ljudski zametak kao početak razvoja ljudskoga bića. Kako bi se zajamčila dosljednost u područjima nadležnos EU-a kada je ri-ječ o životu ljudskoga zametka, EU bi trebala zabrani i dokinu fi nanciranje ak vnos koje podrazumijevaju uništavanja ljudskih zametaka, poglavito u područjima istraživanja, razvojne pomoći i javnog zdravstva.

26 www.szh.hr

Od 13. do 15. svibnja 2015. u Cavtatu se održavala međuna-

rodna konferencija mladih na kojoj su sudjelovali i predstavnici Sindikata željezničara Hrvatske, a kojom je obilježen početak projekta pod nazivom Ja-čanje integracije mlađih radnika u europskim industrijama metala, transporta, prehrambenih proizvoda, uslužnih dje-latnosti, građevinarstva i obrade drva (kao dijela socijalne agende EU-a).

Projekt potpisuju Europska federacija radnika u gradi-teljstvu i drvnoj industriji (EFBWW), Europska fede-racija sindikata prehram-bene industrije, poljopri-vrede i turizma (EFFAT), Europski sindikat javnih službi (EPSU), Europska federacija transportnih radnika (ETF), Europska federacija sindikata Indu-

striAll i Međunarodna mreža sindikata UniEuro-pa uz financijsku pomoć Europske komisije.Cilj projekta je pomoći nacionalnim sindikatima u njihovim nastojanjima da lakše privuku mlađe radnike, integriraju ih u svoje organizacije te uključe u interne procese odlučivanja.

Integracija i uključivanje mlađih radnika unutar europskog tržišta rada do-biva sve više pozornosti europskih političara i sin-dikata. Vrlo složena pravna situacija na razini EU-a i u državama članicama u ko-jima s jedne strane imamo različite europske direk-tive, nacionalne zakone, kolektivne ugovore i pravi-la što reguliraju tržište rada mladih, a s druge strane visoku stopu nezaposle-nosti i nesigurnost posla za mlađe radnike, dodatno

otežava sindikatima obranu interesa mlađih radnika i njihovu integraciju u svoje strukture.Osim toga, iz različitih razloga, mlađi radnici često se nerado uključuju u sindikalne strukture, a ponekad nisu ni svjesni podrške koju mogu dobiti od ove organizacije.

Oko 150 mladih radnika iz raznih sektora i drža-va predstavili su i raz-mijenili najbolje metode i inovativne pristupe kojima se mlade radnike može potaknuti na su-djelovanje i uključivanje u rad, a pripremljeni su i prijedlozi politike za sindikate na nacionalnoj razini. Sudionici su osim toga imali mogućnost po-dijeliti svoje brige u vezi s preprekama s kojima se susreću pri integraciji u postojeće organizacije i pri privlačenja novih

lica, a uz to su raspravljali o mogućim rješenjima.

Svi podaci prikupljeni tije-kom različitih rasprava na konferenciji uključit će se u Best Practice, priručnik za integraciju mladih radnika u sindikate koji će u kasnijoj fazi biti dostupan sindikati-ma na nacionalnoj razini.

Europska konfederacija sindikata ETUC i šest europ-skih globalnih sindikalnih federacija koji surađuju u kampanji Back2ourFuture udruženim snagama pozivali su Europsku komisiju da pokaže istinsku predanost u rješavanju krize zapošljava-nja mladih u Europi.Iako potpisnice pisma po-zdravljaju predanost pred-sjednika Komisije Junckera izrečenu u više navrata, oni također nestrpljivo očekuju vidjeti riječi provedene u učinkovita djela. ■

SANDRA ČIDIĆ

Vijes

ti iz

sekc

ija

Dosta njihove krize, vratimo se našoj budućnosti!


Četiri podružnice zajedno u ŠrtucljevuDana 20. lipnja 2015. godine podružnica Zabok organizirala je druženje četiriju podružnica. Članovi podružnica Čakovec, Varaždin, TPVV Varaždin i Zabok imali su za druženje na raspolaganju čitav dan u Društvenom domu u Štrucljevu. Kako su pristizali članovi, uz pozdrave i nezaobilazno “kako si”, tema se nametnula sama. Skoro svakog je zanimalo što će se dogoditi s predloženim uštedama koje nam sprema Uprava, a koje najviše pogađaju radnike izvršne službe.

Kako je vrijeme prolazilo, članovi su se opustili uz šale i pjesmu. Druženje se odužilo do kasnih večernjih sati. Moram napomenuti da se ovo druženje bez financijske potpore središnjice ne bi moglo organizirati.

Na kraju, zahvaljujem članovima koji su pomogli oko organizacije. To su vrijedna Ivana Kapitan, prometnica kolodvora Zlatar Bistrica; Stjepan Mišak, skretničar kolodvora Sveti Križ Začretje; Zdravko Celinić, kolodvor Zabok i Ivan Celinić, kolodvor Luka.

Sretno, do ponovnog druženja u još većem broju! ■

IVAN MAJSEC

Podružnice regije Zapad zajedno u PazinuOko sedamdeset članica i članova SŽH iz podružnica Karlovac, Ogulin, Rijeka i Pula okupilo se u Pazinu na jednodnevnom druženju. Prava zabava uz živu glazbu i ples, ukusno jelo i piće pripomoglo je svima predahnuti od brojnih problema. Ovakva druženja itekako su dragocjeni trenuci odmora i opuštanja od svakodnevice bar na jedan dan. Nadamo se da će sljedeće godine biti manje problema i više učesnika. ■

SILVANO OTOČAN

Susret članova SŽH iz podružniceSplitNa tradicionalnom druženju u lijepom prirodnom ambijentu uz izvor rijeke Jadro okupili su se članovi podružnice SŽH Split kako bi proveli ugodan dan u prirodi uz razgovor i zabavu. Pridružili su im se i kolege iz Zagreba.Neizostavne željezničke šale i priče bile su začinjene ukusno pripremljenom hranom i u rijeci rashlađenim pićem. ■

MARKO MARKOVIĆ

27VIJESTI SŽH

VIJESTI IZ SEKCIJA | VIJESTI IZ PODRUŽNICA

Vijes

ti iz

podr

užnic

a

Goran Denac, zaljubljenik u že-ljezničko maketarstvo pripre-ma izložbu željezničkih maketa

u za tu priliku ustupljenim prostorija-ma SŽH podružnice Virovi ca. Izložba će se otvori spočetkom proslave Dana grada Virovi ce krajemsrpnja. Osnova izložbe je maketa 4,5x3,5 m s tri nivoa pruga, dva nadzemna i jednim podze-mnim kolodvorom, odnosno sa 155 m prugete 54 skretnice i nekoliko manjih maketa, uglavnom zaboravljene usko-tračne pruge.

Zbog toga Goran sada postavlja vitrine gdje će izloži makete 150 lokomo -va, (većina lokomo va ima auten čan zvuk te mogućnost ugradnje mini-ka-mera) te 700 vagona, dok će prugom vozi 20-ak garnitura kojima se da-ljinski upravlja, a postoji mogućnost upravljanja pametnim telefonom.

Garniture su francuske – TGV PSE, TGV POS, TGV Duplex, TGV Thalis, TGV V150 (oborio svjetski rekord 574 km/h). (E, sad još jedna zagrada – izložbeni primjerak TGV Thalis uma-lo sam sredio, ispao mi iz moje male ručice – prikazano na slici. Preznojio sam se naknadno,kad su ga dečki slo-

žili te miondareklivrijednosti garnitu-re. Da ga nisu uspjeli složiti, ja bih se danas vozio biciklom, a ovako je sve pokrila kava. :)

Tu su i njemačke – ICE 1, ICE 2, ICE 3, austrijske – Railjet, španjolske – AVE serija 100. Iz doba bivše Jugoslavije do 1991. – EC Mimara, IC Croa ja, EC Avala, Hellas-Istambul ekspres, Jugo-slavija ekspres. Iz novijeg doba tu su EC Mimara, brzi vlakovi Olympus, Li-sinski te Maestral.

Ovu impozantnu kolekciju Goran sku-plja posljednjih 20-ak godina širom svijeta, od Australije pa sve do Ame-rike, a posljednjih 10-ak godina bila je spremljena u podrum, izvan očiju jav-nos zbog neimanja prostora za izla-ganje eksponata. Pri kontaktuGorana s podružnicom SŽH Virovi ca zdušno smo pristali ustupi mu prostor za izložbueksponata, koja je za tu priliku, smatramo, na idealnom mjestuu ko-lodvorskoj zgradi Kolodvora Virovi ce, u blizini željezničke pruge. ■

IGOR PRPIĆ

Mini-željeznica u Virovitici

28 www.szh.hr


I dok se jedan vlak probi-jao od Varaždina prema Štrucljevu kroz pitome

Zagorske brege okupane pr-vim zrakama sunca, drugi iz Zagreba grabio je kilome-tre prema istom odredištu, Štrucljevu, u kojem se pripre-malo druženje članova Sin-dikata željezničara Hrvatske. Domaćini su s radošću iščeki-vali svoje goste kuhajući grah i pekući odojka, nadajući se cjelodnevnom druženju.

Osobno nisam doputova-la vlakom, ali poslušala sam malo razgovore onih koji jesu. Osim problema što smo spo-ri i vozimo puževim korakom, sada je i vikendom otkazano previše vlakova, a preostale veze su nikakve.

I kad su ljudi konačno pris gli i okupila se poveća grupa, sjede-ći onako sa strane stječeš neku sasvim drugu sliku. Nema tu iskrenog smijeha, iskrene volje za napravi pravu feštu ili jed-nostavno “dobro se otkači ”.

Da nisam član tog ma i da ne znam da se ljudi poznaju, misli-la bih da su slučajni prolaznici zaustavljeni s is m ciljem. Pro-matrajući tu grupu ljudi koja se prikupila, njih oko četrdesetak jekom dana, vidiš da su svi

podlegli najvećem problemu današnjice “kroničnom nedo-statku vremena”. Svi smo se na brzaka pozdravili, popričali riječ-dvije, na brzinu pojeli i popili i idemo dalje.

Razmišljajući o tome pitam se “kamo ide ovaj svijet”? Na-žalost, jedini odgovor koji mi se mota po glavi je: “idemo u propast, otuđenost i samoću”. Mnogo puta slušala sam kole-ge koji su roditelji, a danas sam i sama roditelj i susrećem se s jednakim problemom, da se današnja djeca ne znaju igra i da su stalno za kompjutorom, televizorom ili igricama. A je-smo li se zapitali od koga to vide, nažalost, upravo od nas, svojih roditelja.Ljudi moji, na što smo spali kad se jednom na godinu bezbriž-

no i što je najbolje, besplatno, ne možemo prodruži i u miru “otkači ”. Gledam svoje kole-ge i ne vjerujem. Svi su, a i ja nisam ništa bolja, bar dvaput telefonirali i nekuda morali skoči . Zadržavali su se u pro-sjeku oko če ri sata i samo nizali obveze i razloge za odla-skom. Jedan ima goste, drugi mora u šumu, treći mora špri-ca vinograd i tako suće ra-zloga. I pitam se ja: što imamo od ove modernizacije i dvade-set prvog stoljeća? Nažalost, i ako se svi izvlačimo i tvrdimo da to nije tako i svako misli da je baš njegov razlog opravdan, srljamo u propast. Ostaju nam izblijedjela prijateljstva poput stranica starih oronulih knjiga, stres, visoki tlak i još suće boleš na jer ne znamo sta , samo jurimo bez osvrtanja.

Gledajući sad u ova slova i re-čenice zapitala sam se, a kad sam ja bila negdje s obitelji a da nisam nosila breme nedo-statka vremena i da nisam mo-rala gleda na sat? Na žalost,

ne pam m kad nisam jurila da bih sve s gla. A što je to “sve”? Često ono što uopće nije tako bitno i što bi do sutra moglo pričeka . A vi, kada ste proveli posljednji put dan s obitelji, ko-legama, prijateljima, a da vas u podsvijes nije nešto kopkalo što bi baš sada trebali radi umjesto da tu sjedite?

Ako ste se našli u ovim mo-jim rečenicama, stanite pri-je nego što bude prekasno i postane vam žao. Jer vrijeme prolazi, a samo iskrena prija-teljstva ostaju. ■

IVANA KAPITAN

- KAMO IDE OVAJ SVIJET -

29VIJESTI SŽH

VIJESTI IZ PODRUŽNICA

SPORTSKI SUSRETI ZAGREBAČKIH PODRUŽNICA

Dana 16. lipnja 2015. godine na kolodvoru Za-greb Ranžirni kolodvor organizirano je sportsko druženje podružnica SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE. Organizatori druženja bili su članovi podružnica SŽH Informatika, SŽH Zagreb Za-padni kolodvor i SŽH Zagreb Ranžirni kolod-vor, a kao gosti pozvani su članovi podružnice SŽH Zagreb Glavni kolodvor. Uz kobasice, grah i roštilj te već neizostavnu pivnicu Medvedgrad lakše je bilo uhvatiti se u koštac s nogometom, belom, boćanjem do kasnih večernjih sati, a nije se propustilo ni protresanje aktualnih zbivanja u HŽ društvima. ■

IVAN LUKIĆ


30 www.szh.hr

VIJESTI IZ PODRUŽNICA

31VIJESTI SŽH

”Kada sam ostala

bez posla, ne svo

jom vo-

ljom, vrlo brzo

sam shvatila da

mi nitko

neće pomoći te d

a svojim životom

trebam

upravljati sama,

jer ’život nema

repri-

zu’. Odlučila sa

m pokrenuti ovaj

posao,

ali tu nije kraj

mojim planovima

, naime,

želim otvoriti d

nevni boravak za

starije

osobe u sjećanje

na moju pokojnu

majku

koja je umrla u Do

mu za starije i ne

moćne

osobe u Osijeku.

Vjerujem da tak

o mogu,

osim sebe, zapos

liti i neke od t

eže za-

pošljivih osoba,

a posebno iz mo

je bivše

radne sredine. A

ko nešto jako žel

iš, imaš

velike šanse da

ti se to i ostva

ri, a ja

još uvijek želim

puno toga …”

Zanim

ljivo

sti

ISPOVIJEST

JEDNE PRAVNI

CE


32 www.szh.hr

VESNA RIBARIĆ

Magistrici prava Vesni Riba-rić, prestao je radni odnos u HŽ Cargu d.o.o. 27. pro-

sinca 2014. iz poslovno uvjetovanih razloga kao tehnološkom višku čije je radno mjesto ukinuto. Do tada, a od osnivanja HŽ Carga, radila je kao glavni tajnik Uprave.

Moje radno mjesto nije ukinuto Pravil-nikom o organizaciji iz siječnja 2014. već Pravilnikom o organizaciji iz rujna 2012., tvrdi Vesna. Poslovi i radni zadaci i dalje su ostali u Uredu upra-ve, a po nalogu predsjednika Uprave, poslove i radne zadatke trebala je predati direktorici Korporativnih funk-cija. Kako to? Odgovor će se znati u pravomoćnoj sudskoj presudi.

U kolovozu 2012. shvatila sam da neće biti dobro za mene s obzirom na prijetnje koje su mi uslijedile nakon afere u AGIT-u d.o.o. oko zapošljava-nja radnika i obveze dostave očitova-nja prema nadležnom ministarstvu te zbog stavova o provedbi Programa restrukturiranja HŽ Carga d.o.o. i po-sebno oko podjele HŽ Vuče vlakova d.o.o. Po odlasku na godišnji odmor sredinom rujna 2012. saznala sam da je u novom Pravilniku o organizaciji ”preko noći” ukinuto radno mjesto glavnog tajnika Uprave, nestala mi je određena dokumentacija iz ormara, odnos prema meni se značajno pro-mijenio, o čemu neću govoriti s obzi-rom na pokrenute sudske postupke pred nadležnim sudom, a konačno sam u veljači 2014. stavljena na prvu od niza lista tehnološkog viška i radni odnos mi je prestao 27. pro-sinca 2014. Iako sam se pokušavala razborito nositi s nastalom situacijom radeći sve poslove glavnog tajnika, tajnika NO-a i cijeli niz drugih poslova, u jesen 2013. počela sam osjećati da gubim snagu i koncentraciju, osjećala sam sve simptome depresije i počela sam s liječenjem. Stanje je bivalo nesnosno, jer sam prvi put u životu osjetila da ne vladam svojim životom. Uz pomoć liječnika ”održavala sam se na životu”, bila sam dva put u dnevnoj bolnici i u trenutku kada mi je uruče-na odluka o otkazu, u meni se sve prelomilo, odahnula sam te se moje fi zičko i psihičko stanje počelo polako stabilizirati.

Pomirila sam se sa svojom prošlošću tako da mi ne pokvari sadašnjost. Shvatila sam da moja prošlost ne de-fi nira moju budućnost već to činim ja svojim djelovanjem i uvjerenjima. Po-stalo mi je nevažno što drugi misle o meni, iako to nije ugodno i treba vre-mena da se počneš sam cijeniti, da prestaneš izbjegavati kave s prijatelji-cama koje su ti ostale te da prihvatiš da te pojedini radni kolege izbjegavaju samo zbog straha za svoju sudbinu.

Možda je moja sreća što sam se cijeli radni vijek educirala i stjecala razne

vještine pa sam znala prepoznati i otkriti postupke pojedinaca koje defi -nira psihijatrija, ZOR a sada i KZ, te sam se donekle mogla zaštititi. Važno je zapamtiti i ne zaboraviti – kada si zdrav, imaš sve! Ja još nisam zdrava kao prije, ali sam odlučna da se ne prepuštam jadu i očaju i zato sam se pokrenula.

Prvo sam inicirala osnivanje udruge Cargo-centar za razvoj znanja i vješti-na koja je posebno pomogla ljudima što su se preko noći našli u jednakoj situaciji kao ja, a riječ je o radnicima većinom VSS raznih profi la i kom-petencija a koji su postali ”oni kojih se trebalo riješiti”. Cilj udruge bio je provoditi interno edukaciju za vještine koje su danas nužne svakom radniku a omogućavaju bolju zapošljivost na tržištu rada. Na žalost nismo došli do planirane faze, zbog raznih okolnosti, ali vjerujem da ćemo ipak uspjeti po-krenuti ustanovu za programe cjelo-životnog obrazovanja i učenja. Danas kompanije, koje znaju važnost ljudskih potencijala, ulažu planski u razvoj rad-nika preko strukturiranog školovanja i interne i vanjske edukacije a radi stje-canja konkurentske prednosti. Cjeloži-votno obrazovanje nešto je s čime svi radnici moraju računati jer je formalno obrazovanje samo dobra osnova pa stečena stručna znanja treba nadopu-njavati novima u svim područjima, a posebno edukacijama u mekim vješti-nama (karakterne osobine, društvene vještine, jezične i govorne sposobno-sti, navike, simpatičnost i optimizam), što sve pridonosi nečijem uspjehu. Dodatno ulaganje u edukaciju radnika način je zadržavanja motivacije za rad kod poslodavca. Na žalost, takav od-nos prema zaposlenima izostao je u našim društvima, narušena je kvalifi -kacijska struktura, stručni i kompeten-tni radnici postali su višak, a kao što je poznato, na određenim radnim mje-stima ostali su radnici koji nemaju niti odgovarajuće formalno obrazovanje, što znači da ”lider nije znao izdvojiti žito od kukolja”. Na poslovne rezulta-te, osim drugih pokazatelja, značajno utječe i ta činjenica.

Život ne prestaje s prestankom ugo-vora o radu. To treba prihvatiti što prije, zaboraviti što je bilo, nema mjesta klonulosti jer treba plaćati račune, odgajati djecu i biti zdrav a istovremeno voditi pravnu bitku, ako ima osnove za nju.

Svatko od nas ima određena znanja i vještine, preispitajmo ih, poboljšajmo ih i krenimo. Zatvorili smo vrata HŽ-a, ali moramo moći otvoriti neka druga vrata, neka će se opet zatvoriti ali i druga otvoriti.

Dugo vremena sam promišljala o projektima koji bi mi mogli osigurati novi posao, raspitivala sam se na svim stranama, pisala na sve stra-

ne, otvorila mnoga vrata, radila sam marketinšku obradu tržišta, polazila sva zanimljiva predavanja u HGK-u posebno oko EU fondova, educirala se u Razvojnoj agenciji Zagreb na modulima koji su besplatni i konačno sam shvatila da nemam trenutačno dovoljno uvjeta za otvaranje željenog Senior centra za dnevni boravak sta-rijih osoba i centra za pomoć i njegu u kući. Odlučila sam uzeti jednokratno naknadu od HZZ-a i otvorila sam pa-ušalni obrt Siguran kutak koji je regi-striran za poslovno savjetovanje, or-ganizaciju poslovnih sastanaka, pre-vođenje, održavanje grobnih mjesta, čišćenje, brigu o kućnim ljubimcima, sve usluge u domaćinstvu uključivo i pomoć starijim i teže pokretnim oso-bama i za povremeno čuvanje djece. Sada radim tri mjeseca, upoznala sam tržište rada i potrebe s jedne druge strane. Nisam zadovoljna jer se ne mogu nositi s radom na ”crno”, ali to je naša stvarnost.

Sada promišljam o nekim drugim mo-gućnostima koje su se nametnule, ali je prerano govoriti o tome (vjerojatno posredovanje u zapošljavanju i sl.).

Možda u međuvremenu odem u prije-vremenu mirovinu, ali dok mogu neću prestati raditi, nije bitno što, jer svaki posao je vrijedan a činjenica da sam ja mag. iur. i da imam mnoga znanja i vještine samo me tjera dalje.

Vjerujem da svaki od radnika koji su se našli u Željezničkom fondu može imati priliku za bolju konkurentnost na tržištu rada. Na zapošljavanje u društvima HŽ-a ne treba više raču-nati zbog situacije koja je vidljiva iz poslovnih rezultata za 2014. g. Tim radnicima nužna je i stalna stručna pomoć od poticajnih razgovora, izrada analize stručne spreme za svakog radnika, vještina i drugih znanja, izra-da socijalne anamneze, izrada pro-grama prekvalifi kacije, dokvalifi kacije ili osposobljavanja u dogovoru s HZZ-om za zanimanja koja traži tržište rada te možda i osnivanje određenih pravnih oblika u kojima bi se oni našli (zadruga, udruga i sl.).

Moram podsjetiti da je izrada i pro-vedba Strategije upravljanja ljudskim resursima nužnost jer s pomoću njene metodologije možete upravljati svim procesima i tako utjecati i na poslovni rezultat u konačnici.

Sve što mi se dogodilo i još se doga-đa ostavilo je naravno traga na mom zdravlju, na mojoj osobnosti, na mo-joj obitelji, ali nešto sam ipak nauči-la, odnosno počela sam primjenjivati već naučeno:

Život bi nam bio mnogo ljepši kada bismo znali reći pravim osobama vo-lim te, hvala, oprosti, NE – dosta je i nosi se. ■

ZANIMLJIVOSTI

33VIJESTI SŽH

Deutsche Post DHL prisiljavao je dio poštanskih radnika u Njemačkoj pri-hva smanjenje plaća do 30% i fi zič-ki ih razdvajao od njihovih kolega koji i dalje imaju pristojne uvjete rada.Njemački mul nacionalni globalni div ciljano se usmjerio na najranjivi-ju kategoriju radnika, one s ugovo-rima na određeno vrijeme. Obećali su im puno radno vrijeme, stalno i sigurno zaposlenje ako prihvate novi ugovor s izdvojenim društvom DHL Dostavom. U suprotnom, odbiju li se premjes , prije li su s neobnavlja-njem njihovih ugovora.

Deutsche Post -DHL formiravši novu podružnicu DHL Dostavu, želeći zao-bići postojeći jaki kolek vni ugovor sklopljen sa sindikatom javnih uslu-ga Ver.di, u koji su uključeni i pošta-ri, zamijenivši ga novim s mnogo nižim uvje ma koji bi vrijedio za no-voformirano poduzeće, krenuo je u ”utrku prema dnu”.

Stvarnost za poštanske radnike koji su izdvojeni u DHL dostavu je strašna;

Bili su prisiljeni radi više za - manje.Svoju nisku plaću ne mogu - popravi jer su prekovremeni sada teško dostupni.Odvojeni su od radnika koji i da-- lje uživaju uvjete iz Ver.dijevog jakoga kolek vnog ugovora. Uspostavljene su dvije - vrste radnika i zabranjeno im je po-maga jedni drugima.

Njemački poštanski radnici i njihove obitelji zaslužuju poštovanje. Radni-ci su uzvra li udarac, borba koja je započela početkom godine uključu-je masovnu mobilizaciju i štrajkove.

Njihov sindikat kaže:”Poslovni podaci pokazuju da tvrtka radi dobro. U isto vrijeme žele zgra-bi od radnika. Očekujemo od tvrt-ke pristojnu ponudu na pregovarač-kom stolu u najkraćem vremenu.”Štrajkom izborili jamstvo sigurnos posla od poštanskog diva

Poštanski radnici u Njemačkoj is-hodili su sigurnost radnih mjesta i jamstvo boljih plaća od globalnog diva u području poštanskih usluga, Deutsche Post DHL. Njihova po-bjeda posljedica je neograničenog štrajka koji su svesrdno podržale ITF i ETF članice diljem svijeta.Rezultat djelovanja desetaka su-ća poštanskih radnika je Kolek vni ugovor koji je Ver.di potpisao 7. srp-nja 2015.

Sastavni dijelovi ugovora su:– Sporazum o jamstvima za posao za

sve radnike u DP-DHL u Njemačkoj produžen je do kraja 2019.

– Namjeravani outsourcing dostave pisama i paketa zabranjen je sve do kraja 2018. godine.Svih 4.500 radnika zaposlenih s - ugovorom na određeno vrijeme na ukupno dvije godine, od 1. srpnja dobivaju stalni posao u DP-DHL-u s ugovorom na neodređeno vrijeme.Svih 2015 pripravnika/vježbenika - zaposlit će se na puno radno vrije-me u DP-DHL-u kada završi njihovo naukovanje.U pogledu pregovora o plaćama, - dogovoreno je jednokratno pove-ćanje 1. listopada 2015., povišica od 2 posto od 1. listopada 2016. i dodatni porast plaće od 1. listopa-da 2017. za 1,7 posto.Neće bi povećanja radnog vremena.-

Nakon ove pobjede Ver.di je otka-zao štrajk, a sada će se fokusira na povećanje sindikalne zastupljenos u ovisnim društvima, kao što su DHL Dostava.

Outsourcing i kako mu se suprotstavi

Štrajk neograničenog trajanja de-setaka suća članova Ver.dija u Njemačkoj poš prisilio je tvrtku Deutsche Post (DP) na povratak za pregovarački stol. Pokušaj DP-a da razbije štrajk dovođenjem agen-cijskih radnika za privremeni rad, nije uspio. Pregovori su nastavljeni u petak 3. srpnja. U međuvremenu štrajk je trajao, a sindika širom svi-jeta pozvani su na pružanje među-narodne podrške.

Industrijska akcija se provodila zbog planova DP-a za stvaranjem dviju razina te tvrtke u Njemačkoj te ra-skidanja kolek vnog ugovora o out-sourcingu. Kolek vni ugovor trebao je š radnike da u slučaju outso-urcinga suće njih ne budu osuđeni na ugovore sa znatno nižim plaća-ma i uvje ma rada. Outsourcingom desetaka suća poštanskih radnih mjesta pogodovalo bi se poštan-skim low-cost kompanijama.

Čes tke i podrška štrajkašima na hrabrom i ustrajnom stavu! Iska-zivanjem poštanskim radnicima i njihovim sindika ma sveobuhvatne međunarodne podrške, radnici po-kazuju da shvaćaju: dopus li se DP-DHL-u tako ponaša u Njemačkoj, i drugi će nasrnu na radnička prava bilo gdje! ■

KATARINA MINDUM

Solidarnost s poštanskim radnicima u Deutsche Post DHL-u zaustavila utrku prema dnu u Njemačkoj

34 www.szh.hr


Memorijal Ante Ereš

Sve dodatne informacije možete dobiti kod svojih glavnih povjerenika podružnice

Laguna Poreč

Šah

PPiikkaaddoo PPPPPooooottteeezzzzaaaaaannnnnnjjjjjjjeeeeee uuuuuuužžžžžžeeeettttttttaaaaaa

Documents

ČARA HRVATSKE • broj 19 • srpanj 2015. …