broj 6 2004 - kckzz.hrkckzz.hr/user_content/documents/broj6_04.pdfOsnovni pojmovi okoliša i pritisci na okoliš ... ekologije, prouèavanje uzroka, pojava i promjena u okolišu i

43.

Na temelju èlanka 22. Zakona o zaštiti okoliša(«Narodne novine» broj 82/94 i 128/99) i èlanka 25.Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 -proèišæeni tekst) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21. sjednici odr�anoj 10. rujna2004. donijela je

Izvješæe o stanju okolišaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije

UVOD

Izvješæe o stanju okoliša prema va�eæem Zakonu ozaštiti okoliša («Narodne novine» broj 82/94 i 128/99)sadr�i podatke o stanju okoliša na prostoru �upanije,o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugimnepovoljnim utjecajima na okoliš. Takoðer sadr�iocjenu provedenih mjera i njihove uèinkovitosti,analizu ostvarivanja Strategije i Programa zaštiteokoliša (ukoliko su izraðeni), ocjenu provedenognadzora, podatke o izreèenim kaznama i o korištenjufinancijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenupotrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojeæihdokumenata kao i druge podatke va�ne za zaštituokoliša. Ukratko, Izvješæe sintetizira podatke opostojeæem stanju iz dostupne dokumentacije tedonosi ocjenu postojeæeg stanja i provedenih mjera.Nakon izrade Izvješæa, slijedi izrada dokumenta kojiobuhvaæa analizu programa mjera za uèinkovitoprovoðenje aktivnosti na unapreðenju stanja okoliša -Program zaštite okoliša za �upanijsko podruèje.

Izvješæe se izraðuje za razdoblje od èetiri godine, amora biti usklaðeno sa postojeæom zakonskom

regulativom i strateškim dokumentima iz podruèjazaštite okoliša (Nacionalna strategija zaštite okoliša,Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Strategija iakcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikostiRepublike Hrvatske i dr.). Donosi ga Skupština�upanije, a objavljuje se u �upanijskom Slu�benomglasniku.

Za sve studije utjecaja na okoliš predstavljene uovom Izvješæu proveden je postupak procjene utjecajana okoliš (javni uvidi, rasprave, prihvaæanje SUO), akorištena izvješæa su prihvaæena od strane nadle�nogtijela.

Izvješæe o postupanju s komunalnim otpadom za�upanijsko podruèje izraðeno sredinom 2003. godineod strane istog izraðivaèa i prihvaæeno na�upanijskom poglavarstvu, smatra se sastavnimdijelom ovog Izvješæa. Zbog opse�nosti materijala,ovdje je izdvojen samo sa�etak, odnosno, zakljuèak sizborom i dopunom najva�nijih pokazatelja.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša, naèelu javnosti isudjelovanja, «graðani imaju pravo na pravodobnoobavješæivanje o oneèišæavanju okoliša, o poduzetimmjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacimao stanju u okolišu...» (èlanak 17. «Narodne novine»broj 82/94 i 128/99).

I. POLAZIŠTA

1. Osnovni pojmovi okoliša i pritisci na okoliš

Pojam okoliš podrazumijeva prirodno okru�enjekoje èini: zrak, tlo, voda, more, klima, biljni i �ivotinjskisvijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturnabaština kao dio okru�enja kojeg je stvorio èovjek.

SLU�BENI GLASNIKKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

2004.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKE SKUPŠTINE

BROJ: 6 - Godina XII. Koprivnica, 11. rujna 2004. ISSN 1333-6398

U javnosti se uvrije�ilo vrlo široko poimanjetermina «ekologija» u kojem više nema granicaizmeðu ekološke znanosti, primijenjene ekologije,zaštite okoliša, zaštite prirode, komunalnih djelatnosti,prostornog ureðenja i zaštite ljudskog zdravlja.

Ekologija je zapravo najheterogenija inajopse�nija grana biologije koja na ovaj ili onaj naèinzadire u sve pore društvenog �ivota. Podrazumijevaprouèavanje meðusobnih odnosa unutar jedinki iste,odnosno razlièitih vrsta te njihove interakcije u odnosuna stanište. Ekologija je znanost koja prouèavameðusobne odnose i utjecaje �ive i ne�ive prirode kaoi ovisnost �ivih biæa i njihove �ivotne sredine. Koliko jei na koji naèin ta �ivotna sredina ugro�ena razlièitimnegativnim èimbenicima, postalo je prioritetno pitanjeekološke znanosti. Pri tome, valja znati, da je ulogaekologije, prouèavanje uzroka, pojava i promjena uokolišu i organizacijsko, preventivno djelovanje kakose ne bi morale uvesti mjere saniranja terena kaoposljedice oneèišæenja, akcidenta ili druge vrsteugro�avanja okoliša. Promatrajuæi podruèjedjelovanja, saniranje i praæenje stanja okoliša, dakle,pripada segmentu ekologije u svom organizacijskom,struèno-kreativnom smislu, ali ne i izvršnom pogledu,jer je npr. èišæenje terena i sve što je usko vezano uzto, komunalna djelatnost, ostvarivanje nu�nihhigijenskih mjera. Pri tome se ne umanjuje znaèajkomunalne aktivnosti, veæ, naprotiv, samo razluèujepodruèje djelovanja dvaju segmenata koji, svaki usvom dijelu, doprinose boljem oèuvanju okoliša.

Ekolozi su struènjaci bioloških znanosti (završilièetverogodišnju dodiplomsku nastavu na PMF-u ilisrodnim fakultetima), koji se bave ekološkimistra�ivanjima, otkrivanjem prirodnih zakonitosti uslo�enim odnosima �ivoga i ne�ivog.

Entuzijasti koji se brinu o oèuvanju okoliša, zaštitiprirode i oèuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti,a ne spadaju u gore navedenu skupinu, su ekologisti.Njihovi pokreti i udruge nisu ekološki, veæekologistièki. To ne znaèi da je njihov doprinospromicanju oèuvanja prirode i okoliša u društvuopæenito, zanemariv, veæ ekologisti aktivnostima, sasvog stajališta, sagledavaju, èesto struènopostavljene probleme, prilagoðavajuæi ih jasnijemrazumijevanju širih društvenih skupina. Moglo bi sereæi da zastupaju stanovništvo koje «brani» svojelokalne interese oèuvanja okoliša.

Kakvoæa okoliša je stanje okoliša izra�enofizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima.

Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša daprihvati promjene uzrokovane vanjskim utjecajem, ada pri tome u najveæoj moguæoj mjeri zadr�i svojaprirodna svojstva.

Praæenje stanja okoliša (monitoring) je sustavno

mjerenje emisija, imisija, praæenje prirodnih i drugihpojava, praæenje kakvoæe okoliša i promjena stanja uokolišu.

Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekuæem,plinovitom ili krutom stanju, ili ispuštanje energije(buka, vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiološkogoneèišæavanja iz odreðenog izvora u okoliš.

Imisija je koncentracija tvari na odreðenom mjestui u odreðenom vremenu u okoliš.

Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito oèuvanjekakvoæe okoliša, oèuvanje prirodnih zajednica,racionalno korištenje prirodnih izvora i energije nanajpovoljniji naèin za okoliš, kao osnovni uvjetzdravog i odr�ivog razvoja.

Zahvat u okoliš je svako trajno ili privremenodjelovanje èovjeka koje mo�e narušiti ekološkustabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na druginaèin mo�e nepovoljno utjecati na okoliš.

PRITISCI NA OKOLIŠ

Suvremeno društvo susreæe se s dva temeljnaproblema okoliša:

- oneèišæenjem- prekomjernim i neumjerenim iskorištavanjem

prirodnih dobara (šuma, nafte, ruda, poljoprivrednogzemljišta, vodnih dobara, pojedinih vrsta bilja i�ivotinja).

Ljudske djelatnosti imaju presudnu ulogu udegradaciji okoliša. Remete se ravnote�ni odnosi uekosustavu, propadaju brojne populacije, smanjuje sebiološka raznovrsnost (biodiverzitet).

Oèuvanje okoliša i biološke raznolikosti preduvjetje zdravlja planete te stoga i imperativ bez kojegèovjek više ne mo�e pomišljati na gospodarski razvojni opstanak na Zemlji. Kako upuæuje i jedna radioemisija ekološke tematike «Slušaj kako Zemlja diše»,potrebno je isto primijeniti i na lokalnom nivou teupozoriti na najveæe eko-probleme koji optereæujuokoliš s namjerom da se ubuduæe uklone ili baremsvedu na najmanju moguæu mjeru. Jasno je, takoðer,da nema razvoja bez uèinkovitih mjera zaštite okoliša.

2. Zaštita okoliša u meðunarodnim propisima

Republika Hrvatska u zaštiti okoliša suraðuje naviše razina: multilateralno, bilateralno regionalno isubregionalno. Zbog obveza kao stranka potpisnicanekog meðunarodnog ugovora, deklaracije ili drugogpropisa, RH je sustavno donosila ciljane propise kojikao najèešæe promjene donose ogranièavanje emisija

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE« 11. rujna 2004.Stranica 338 - Broj 6

u pojedinim tehnološkim procesima, prilagodbu novimtehnologijama te adaptaciju tehnoloških sustavamodernijim i zahtjevnijim naèinima proizvodnje.

Meðunarodne konvencije na snazi u RepubliciHrvatskoj koje se odnose na okoliš opæenito:

• Zakon o potvrðivanju Konvencije o procjeniutjecaja na okoliš preko dr�avnih granica («Narodnenovine» - MU 1/6/96)

• Zakon o potvrðivanju Konvencije oprekograniènim uèincima industrijskih akcidenata,Helsinki 1992, («Narodne novine» - MU 7/99)

• Konvencija o pristupu informacijama osudjelovanju javnosti u odluèivanju i pristupupravosuðu u pitanjima okoliša, (Aarhuska konvencija,1998)

U sektoru zaštite zraka na meðunarodnoj razini,Republika Hrvatska je stranka slijedeæihmeðunarodnih ugovora:

• Beèka konvencija o zaštiti ozonskog omotaèa(«Narodne novine» - Meðunarodni ugovori br. 1/92)

• Montrealski protokol o tvarima koje ošteæujuozonski omotaè («Narodne novine» - Meðunarodniugovori br. 1/92)

- Londonske Dopune Montrealskog protokola otvarima koje ošteæuju ozonski omotaè («Narodnenovine» - Meðunarodni ugovori br. 11 /1993.)

- Kopenhagenske Izmjene Montrealskog protokolao tvarima koje ošteæuju ozonski omotaè («Narodnenovine» - Meðunarodni ugovori br. 18/96)

• Konvencija o dalekose�nom prekograniènomoneèišæenju zraka (1991.)

- Protokol konvencije o dalekose�nomprekograniènom oneèišæenju zraka o dugoroènomfinanciranju programa suradnje za praæenje i procjenudalekose�nog prekograniènog prijenosa oneèišèujuæihtvari u zrak u Europi (EMEP Protokol, od 1991.)

• Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda opromjeni klime («Narodne novine» - Meðunarodniugovori br. 2/96.)

• Zakon o potvrðivanju Protokola Konvencije odalekose�nom prekograniènom oneèišæenju zraka iz1979, u svezi s daljnjim smanjenjem emisije sumpora,Oslo, 1994, («Narodne novine» - MU 17/98, 3/99)

U sektoru zaštite tla:

• Zakon o potvrðivanju Konvencije UjedinjenihNaroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljamapogoðenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom(«Narodne novine» - Meðunarodni ugovori br. 11/00).

U sektoru postupanja s otpadom:

• Zakon o potvrðivanju Baselske Konvencije onadzoru prekograniènog prometa opasnog otpada i

njegovu odlaganju («Narodne novine» - MU 3/94)• Zakon o potvrðivanju Konvencije o procjeni

utjecaja na okoliša preko dr�avnih granica («Narodnenovine» - MU 6/96)

• Zakon o potvrðivanju Konvencije oprekograniènim uèincima industrijskih akcidenata(«Narodne novine» - MU 7/99)

• Protokol odgovornosti za štetu i o naknadi šteteizazvane prekograniènim prometom opanog otpada injegovim odlaganjem

Veæina vodnih tokova u Republici Hrvatskoj sumeðunarodni vodni tokovi pa upravljanje vodamadobiva meðunarodne odrednice u obliku slijedeæihdokumenata:

• Zakon o potvrðivanju Konvencije o suradnji nazaštiti i odr�ivoj uporabi rijeke Dunava («Narodnenovine» - MU br. 2/96)

• Konvencija o zaštiti i korištenju graniènihvodotoka i meðunarodnih jezera (Helsinki, 1982),potvrðena Odlukom Zastupnièkog doma SaboraRepublike Hrvatske od 1996. g. («Narodne novine»br. 4/96)

• Deklaracija o sudjelovanju podunavskih zemaljau rješavanju vodnogospodarskih pitanja a naroèito uzaštiti od zagaðivanja Dunava (Bukurešt, 1985)

• Sporazum o vodnogospodarskim odnosimaizmeðu Vlade Republike Hrvatske i Vlade RepublikeMaðarske - po Uredbi Vlade Republike Hrvatske od1994. g. («Narodne novine» br. 10/96)

• Ugovor izmeðu Vlade Republike Hrvatske iRepublike Slovenije o ureðivanju vodnogospodarskihodnosa («Narodne novine» - MU br. 10/97)

• Odluka o objavi Ugovora izmeðu VladeRepublike Hrvatske i Vlade Bosne i Hercegovine oureðenju vodnogospodarskih odnosa («Narodnenovine» - MU br. 1/96)

Odr�ivo korištenje i zaštita prirodnih dobararegulirano je slijedeæim konvencijama koje jeratificirala Republika Hrvatska:

• Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio deJanero, 1992.); Zakon o potvrðivanju iste konvencije(«Narodne novine» - MU 1/6/96)

• Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodnebaštine, Paris, 1972. (RH je stranka Konvencije natemelju notifikacije o sukcesiji («Narodne novine» -MU 12/93)

• Konvencija o moèvarama od meðunarodneva�nosti, naroèito kao staništa ptica moèvarica,Ramsar, 1971. («Narodne novine» - MU 12/93)

• Protokol o biološkoj sigurnosti unutar konvencijeo biološkoj raznolikosti, Montreal 2000. (nije stupio nasnagu; RH je potpisala Protokol 2000. g.)

• Zakon o potvrðivanju konvencije o meðunarodnojtrgovini ugro�enim vrstama divlje faune i flore,Washington, 1973. («Narodne novine» - MU 12/99)

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE«11. rujna 2004. Broj 6 - Stranica 339

• Zakon o potvrðivanju konvencije o zaštitieuropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Bern 1979,(«Narodne novine» - MU 6/00)

• Zakon o potvrðivanju Konvencije o zaštitimigratornih vrsta divljih �ivotinja, Bonnska konvencija1979, («Narodne novine» - MU 6/00)

• Zakon o potvrðivanju Sporazuma o zaštitiAfrièko-euroazijskih migratornih ptica moèvarica,Bonn 1996, («Narodne novine» - MU 6/00)

• Zakon o potvrðivanju Sporazuma o zaštitišišmiša u Europi («Narodne novine» - MU 6/00)

• Konvencija o europskim krajobrazima, Firenca,2000 (RH potpisala Konvenciju u Firenci 2000,postupak potvrðivanja u pripremi)

• Meðunarodna konvencija o zaštiti ptica (Pariz,1959)

• Konvencija o suradnji na zaštiti i odr�ivomrazvoju rijeke Dunav

• Program zaštite okoliša dunavskog slivnogpodruèja u koje spada i rijeka Drave te Strateški plandjelovanja za razdoblje od 1995. do 2005. godine

• Program Euronatur-a i DOPPS-a na zaštiti Dravei Mure kao biosfernog rezervata

• Akcija za oèuvanje zaštiæenih podruèja u Europi(EECONET - europska ekološka mre�a za zaštitustaništa i ekosustava na meðunarodnom nivou, a zapodruèje Ormoškog jezera kao meðunarodnoznaèajno podruèje za ptice - IBA)

3. Propisi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji ipridru�ivanju Republika Hrvatska je zapoèela processustavnih prilagodbi pravnom sustavu Europske unijetj. njezinom skupu propisa poznatom kao Aquiscommunautaire.

Zakonodavstvo Europske unije koje se odnosi napodruèje zaštite okoliša obuhvaæa oko 300 pravnihakata, ukljuèujuæi direktive, uredbe te odluke ipreporuke. Dio tog opse�nog zakonodavstva kojeukljuèuje sedamdeset direktiva i njihovih izmjena tedvadesetak uredaba poznat je pod nazivom«environmental acquis». S njime pridru�ene dr�avemoraju uskladiti svoje nacionalne pravne sustave, kaopreduvjet za svoje èlanstvo u Europskoj uniji.

Na temelju analize situacije u nas i na temeljuiskustava drugih dr�ava kandidata, utvrðeno je da jepodruèje gospodarenja otpadom jedno odnajzahtjevnijih podruèja u smislu njegovog usklaðivanjas EU standardima. To je vidljivo i u Strategiji zaštiteokoliša gdje je zbrinjavanje otpada definirano kaoprioritetno podruèje, zajedno sa zbrinjavanjem otpadnihvoda, spreèavanjem oneèišæenja zraka te oneèišæenjakao posljedice djelovanja industrije i prometa.

Na dr�avnoj razini meðu osnovnim problemima

istièe se èinjenica da su «podruèja zaštite okolišapodijeljena meðu razlièitim sektorima/upravama, sasna�no podijeljenim ingerencijama koje èesto neomoguæuju integralni, odnosno odr�ivi pristup zaštitiokoliša èak ni izmeðu njih samih» (op.a. citat iz«Legislation Gap Analysis» za podruèje otpada,Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureðenja RH).

Nacionalnu strategiju zaštite okoliša donio jeHrvatski sabor u sijeènju 2002. godine. To je osnovnidokument zaštite okoliša, pored Programa i Izvješæa ostanju u okolišu. Ona dugoroèno ureðuje i usmjeravaciljeve upravljanja okolišem u skladu s ukupnimgospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem napodruèju Dr�ave.

Program zaštite okoliša sadr�i osnovne ciljeve,uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetnemjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima ipojedinaènim prostornim cjelinama, te razraðujenaèela i smjernice zaštite okoliša sadr�ane u Strategijizaštite okoliša. Programom se utvrðuju i mjere zaštiteokoliša u skladu s regionalnim ili lokalnimposebnostima i obilje�jima te u skladu s polazištimaStrategije zaštite okoliša. Za potrebe ostvarenjaStrategije i Programa kao i drugih dokumenata va�nihza zaštitu okoliša izraðuje se èetverogodišnje Izvješæeo stanju okoliša.

Poèetkom 2004. godine poèeo je djelovati Fond zazaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost. Po uzoruna europsku praksu, od 01. o�ujka je poèelo plaæanjenaknada za zagaðivanje i korištenje okoliša.

Ekološke naknade neæe plaæati samo oneèišæivaèiveæ i svi korisnici okoliša, dakle, svi investitoriobjekata za koje je obavezna izrada SUO kaosastavnog dijela graðevinske dozvole. Investitori æeFondu morati plaæati ovisno o velièini graðevine injenim znaèajkama. U Fond æe sredstva uplaæivati isvi oni koji stvaraju komunalni, a naroèito opasniotpad i to prema kolièini otpada. Naknade zakorištenje okoliša uplaæivat æe i svi oni koji vršeeksploataciju mineralnih sirovina (s potrebnom SUO).

Na temelju podataka o oneèišæivaèima okoliša ikolièinama štetnih emisija u okoliš (KEO - katastaremisija u okoliš), procjene su da bi godišnji prihodFonda mogao biti oko 500 milijuna kuna, odnosnoizmeðu 50 i 60 milijuna eura. Sva ta sredstva vraæatæe se gospodarstvenicima koji æe ih utrošiti zauspostavu èistije proizvodnje. To znaèi da æegospodarski subjekti, ali i jedinice lokalne samoupravena temelju natjeèaja od Fonda moæi dobiti novac zaprojekte zaštite i poboljšanja kvalitete zraka, tla vode imora, ubla�avanje klimatskih promjena i zaštituozonskog omotaèa. Izdvajati æe se novac i zasaniranje odlagališta i obradu otpada. Poticat æezaštitu i oèuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,korištenje obnovljivih izvora energije, odr�ivog


korištenja prirodnih dobara i druge projekte.

Kontrolu sredstava Fonda nadzire Ministarstvo zazaštitu okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva,Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva iMinistarstvo financija.

Kako je rad Fonda transparentan i javan, namjenui uèinke ulaganje u zaštitu okoliša i energetskuuèinkovitost kontrolirati æe i javnost, jer je Fond du�anjavnost izvješæivati o korištenju sredstava i ostvarenimuèincima na zaštiti okoliša i korištenju obnovljivihizvora energije.

I, na kraju, na globalnoj razini nije moguæe postiæiodr�ivi razvoj ako se on ne postigne na lokalnoj razini.Lokalna razina je ona na kojoj se uoèava veæinaproblema okoliša, tj. mjesto gdje graðani na njihovorješavanje mogu utjecati najviše. Lokalna razina jekljuèni èimbenik u procesu stvaranja uvjeta zamijenjanje �ivotnih navika, proizvodnje, potrošnje,iskorištavanja prostora. Dokument Lokalna agenda 21je plan akcije za proveðenje ideje odr�ivog razvitka nalokalnoj reazini. Njome se opæe odredbe iz Agende 21prenose u konkretne planove i aktinvosti u lokalnojzajednice, a pri donošenju odluka, daje prednostproizvodima i tehnologijama koje èuvaju okoliš ismanjuju uporabu prirodnih resursa.

4. Zaštita okoliša na �upanijskoj razini

U Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji poslovi zaštiteokoliša se obavljaju unutar �upanijskog zavoda zaprostorno ureðenje te u Slu�bi za prostorno ureðenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravneposlove, a indirektno, i u nekim drugim slu�bama.Komunalna poduzeæa u vlasništvu gradova iliorganizirana kao privatna poduzeæa obavljaju izvršneposlove komunalnih djelatnosti koja doprinose zaštitiokoliša �upanijskog prostora, bilo da se radi ozbrinjavanju otpada, otpadnih voda i sl. Organizacijskii planerski dio poslova zaštite okoliša koji se odvija ugradskim i �upanijskim slu�bama, valja razluèiti odizvršnog, više vezanog uz komunalne djelatnosti.

U okviru Ministarstva zaštite okoliša i prostornogureðenja, Uprava za insepkcijske poslove, Podruènajedinica - Odjel inspekcijskog nadzora u Bjelovaru zapodruèje Bjelovarsko-bilogorkske, KK�, Po�eško-slavonske i Virovitièko-podravske �upanije ustrojenaje slu�ba inspektora za zaštitu okoliša (gða. LidijaJuršetiæ, dipl. ing.) koji sukladno Zakonu o okolišuobavlja inspekcijski nadzor I stupnja.

U Uredu dr�avne uprave Koprivnièko-kri�evaèke�upanije, Slu�bi za prostorno ureðenje, zaštituokoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,poslove upravnog savjetnika za prostorno ureðenje izaštitu okoliša obavlja gða. Bla�enka Lukšiæ,

dipl.ing.arh. Do travnja 2002. godine, djelokrugposlova ovog savjetnika ukljuèivao je, meðu ostalim, iinspekciju zaštite prirode.

U listopadu 2003. godine izmijenjen je djelokrugposlova tako da oni sada obuhvaæaju: voðenjekatastra emisija u okoliš s unosom i obradompodataka, provedba APELL procesa, te izradagodišnjih izvješæa prema odredbama Planaintervencija u okolišu. Izrada prijedloga upravnihakata za obavljanje djelatnosti pri postupanju sotpadom, izrada posebnih uvjeta graðenja, procjenautjecaja na okoliš, izrada uvjeta zaštite okoliša kodizdavanja rješenja o eksploataciji mineralnih sirovina,izrada periodiènih izvješæa prema resornomministarstvu, suradnja kod izrade izvješæa o stanjuokoliša i ostalih dokumenata iz iste domene. Isto tako,prikupljanje podataka o vrstama otpada, voðenjekatastra otpada, rad sa strankama u okviru provedbepropisa o zaštiti okoliša i prostornog ureðenja.

U �upaniji je osnovan i Odbor za zaštitu okoliša iprostorno ureðenje �upanijske skupštine KK� kojirazmatra pitanja vezana uz navedenu problematiku.

Na opæinskoj razini u pravilu nema djelatnikazaposlenih iskljuèivo na poslovima zaštite okoliša.

Slu�ba komunalnog redarstva doprinosi rješavanjuizvjesnih problema okoliša i komunalnih djelatnosti,naroèito otpada, a njihovo djelovanje je na gotovocijelom prostoru �upanije (veæina opæina imaustrojenu slu�bu kom. redarstva).

Unutar �upanijskog zavoda za prostornoureðenje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije poslovezaštite okoliša obavlja jedna djelatnica (Ana List, prof.biol.) u funkciji savjetnika za zaštitu okoliša koja, popotrebi, obavlja i druge poslove prostorno plansketematike.

U razdoblju pripreme �upanijskog Prostornogplana cjelokupna pa�nja bila je usmjerena iskljuèivona njegovu izradu te su svi poslovi zaštite okoliša biliviše-manje marginalizirani tj. ostavljeni po strani.Nakon toga slijedilo je razdoblje izrade opæinskihprostornih planova, ali i poveæanog interesa za pitanjaokoliša te je izra�enija potreba za izradom pojedinihdokumenata zaštite okoliša, koji su, osim toga,zakonska obaveza.

Podruèje oèuvanja okoliša svakako zaslu�ujesvoje mjesto unutar struèno-kreativnog, inicijativno-organizacijskog djelokruga poslova kakve obavlja�upanijski zavod za prostorno ureðenje. PremaPravilniku o unutarnjem redu �upanijskog zavoda,struèni savjetnik za zaštitu okoliša sudjeluje ustruènom radu na izradi i praæenju provedbedokumenata prostornog ureðenja, izvješæa, programai dr. Samostalno obraðuje pitanja iz podruèja zaštiteokoliša, prati i ocjenjuje stanje u prostoru kao ipripadajuæu dokumentaciju iz svoje nadle�nosti te


daje inicijative za unapreðenje tog stanja, programskesmjernice, vodi dokumentaciju prostora, posebno vodibrigu o osobito vrijednim i zaštiæenim prostorima teobavlja potrebnu grafièku, opisnu, informatièku i druguobradu dokumenata iz navedenih podruèja. Do sada,po uzoru na Zavode susjednih �upanija, nije formiranposebni Odsjek za zaštitu okoliša unutar Zavoda zaprostorno ureðenje (i zaštitu okoliša) Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, sa sjedištem u Koprivnici iograncima u Ðurðevcu i Kri�evcima, ima va�nu uloguu praæenju stanja okoliša i utjecaju pojedinih ekološkihèimbenika na zdravlje ljudi. Veæ i prema Zakonu ozdravstvenoj zaštiti (èl. 82 i 83), poslovi �upanijskihzavoda za javno zdravstvo su praæenje, prouèavnje iocjenjivanje higijenske ispravnosti vode za piæe,površinske i otpadne vode, stanja vodoopskbe naterenu, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmetaopæe uporabe, te, opæenito, oni prate, analiziraju iocjenjuju utjecaj okoliša na zdravstveno stanjepuèanstva. Prema tome, podruèje djelovanjazdravstveno-ekoloških slu�bi je upravo odreðenoposlovima evaluacije odnosno vrednovanja pojedinihaspekata kakvoæe okoliša za koje se zna da imajujasne i izravne implikacije na ljudsko zdravlje (zrak,voda, hrana, tlo, otpad, buka i sl.). Zavod je ukljuèen umre�u projekata tzv. «zdravi grad» koja vršiedukativne kampanje namijenjene oèuvanju zdravljaljudi. Ravnatelj Zavoda je g. Mladen Brezovec, dr.med.

Na �upanijskoj razini djeluju, a neke su i ustrojeneiskljuèivo za lokalno podruèje, inspekcijske slu�be kojenemaju direktne povezanosti sa zaštitom okoliša, aliindirektno doprinose rješavanju problema u prostoru -�upanijska i dr�avna vodopravna inspekcija,graðevinska, veterinarska, inspekcija zaštite prirode,sanitarna, poljoprivredna, rudarska, lovna, i druge.

Zaštiæenim dijelovima prirode upravlja Javnaustanova za upravljanje zaštiæenim dijelovimaprirode na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke�upanije (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) koju jeosnovala �upanijska skupština, a organizirano djelujeod 1998. godine kao neprofitna organizacija. Osnovnadjelatnost Javne ustanove obuhvaæa zaštitu,odr�avanje i promicanje zaštiæenih dijelova prirode naprostoru �upanije. Ravnateljica Ustanove je gða.�eljka Kolar, dipl. ing. agr.

Projekt Gospodarenje otpadom sjeverozapadneHrvatske se odvija u okviru EU Programa Interreg IIIB CADSES, DRAVA RIVER BASIN (DRBP =Ekološke infrastrukturne mjere u bazenu rijeke Drave)te je kao dio Projekta inicirano osnivanje Javneustanove za gospodarenje otpadom sa sjedištem uKoprivnici i s osnovnim ciljem smanjenja brojaodlagališta komunalnog i srodnog otpada te

unapreðenje stanja u tom segmentu.U �upaniji djeluje i Poljoprivredna savjetodavna

slu�ba s ograncima u Ðurðevcu, Kri�evcima iKoprivnici. Visoko gospodarsko uèilište u Kri�evcimaposjeduje laboratorij koji vrši istra�ivanja nekihparametara okoliša za svoje i potrebe malihgospodarstava u cilju poticanja što kvalitetnijeproizvodnje usjeva, vinograda i voænjaka.

U Koprivnici je osnovano i Agronomsko društvo,Koprivnica, èiji predsjednik je g. Josip Haramija,dipl.ing. (inaèe, poljop. inspektor), a tajnik dr.sc.Zdravko Matotan, dipl. ing.

Djelatnost oèuvanja okoliša obavlja se unutarveæine veæih i uglednijih tvrtki/poduzeæa bilo zaiskljuèivo vlastite potrebe bilo za potrebe širezajednice (laboratorijska istra�ivanja i razvoj).

Odgojno-obrazovne ustanove predškolske dobiprije svega edukativno djeluju na osvještavanjeekoloških spoznaja najmlaðeg naraštaja. To seostvaruje kratkim izletima prirodi, prikupljanjemmaterijala iz prirode, izradom edukativnih panoa,uèenjem o štetnosti neprimjerenog odlaganja otpada,iskorištavanjem neoblikovanog materijala, odnosno,svojevrsnom «recikla�om», oporabom, ponovnimkorištenjem ambala�e razlièitih proizvoda i izradomigraèki i predmeta s novom namjenom,obilje�avanjem dana voda, zaštite okoliša i uèenjemosnovnih pojmova u ekologiji. U osnovnim i srednjimškolama provode se natjecanja iz podruèja oèuvanja ipoznavanja prirode i okoliša, opæenito, provode sepraæenja pojava u okolišu, meteoroloških i drugihpokazatelja u sklopu tzv. «Globe» programa, te takveškole dobivaju status eko-škola.

Ekološka društva najaktivnija su u Koprivnici(Ekološko društvo Koprivnica, Dom mladih, Ul.hravatske dr�avnosti 10; predsjednik g. NevenHeæimoviæ, dr. med.), dok u Ðurðevcu i Kri�evcimaimaju povremeno djelovanje. Na podruèju �upanije,ali i na regionalnom nivou te sa znaèajnommeðunarodnom aktivnošæu djeluje i ekološki pokretpod nazivom «Savez udruga Dravska liga»,Koprivnica u koordinaciji prof. Helene Heæimoviæ èijaprvenstvena uloga je oèuvanje rijeke Drave kaoizvornog prirodnog ekosustava. U Legradu jeosnovana Ekološka udruga Legrad (predsjednik g.Vlado Saboliæ).

II. STANJE OKOLIŠA I PROVOÐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

1. ZRAK

1.1. Praæenje kakvoæe zraka

Prema Zakonu o zaštiti zraka («Narodne novine»


8/95), jedinice lokalne samouprave nadle�ne su zakakvoæu zraka na svom podruèju, te ovisno okategoriji kakvoæe zraka obvezne su uspostavitipodruènu mre�u praæenja kakvoæe zraka, donositiprograme zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka,odnosno donijeti sanacijski program za svojepodruèje ako su prekoraèene graniène vrijednostikakvoæe zraka. To ne znaèi da svaka opæina moraimati svoju mjernu postaju veæ je moguæesporazumno izmeðu nekoliko jedinica lokalnesamouprave dogovoriti zajednièku postaju zapraæenje odreðenih parametara (pazeæi, meðuostalim, na ru�u vjetrova i polo�aj veæeg potencijalnogizvora emisije tvari koji umanjuju kvalitetu zraka).Prema va�eæem Zakonu o zaštiti zraka u èl. 16. -predstavnièko tijelo JLS odreðuje lokacije postaja upodruènoj mre�i i donosi program mjerenja kakvoæezraka. Pri tome treba iznaæi pravilan/pravedan naèinfinanciranja od strane JLS. Danas, na �alost, nemadovoljno interesa, odnosno pravnih mjera koje bipotaknule/prinudile JLS za provoðenje motrenja, te susva mjerenja zapoèeta 2000 godine za �upanijskopodrujèe više-manje obustavljena. Èlanak 17.predmetnog Zakona govori o tome da su podacikakvoæe zraka iz podruène mre�e javni i objavljuju sejednom godišnje u slu�benom glasilu �upanije.

Na osnovu usporedbe rezultata mjerenja tijekomnajmanje godinu dana s preporuèenim (PV) igraniènim vrijednostima (GV) kakvoæe zraka vrši sekategorizacija podruèja prema stupnju oneèišæenostiu tri kategorije kakvoæe zraka:

I kategorija - èist ili neznatno oneèišæen zrakII kategorija - prekoraèene su PV - umjereno

oneèišæen zrak (provode se mjere smanjivanjaoneèišæenja zraka s ciljem uspostave PV)

III kategorija - prekoraèene su i GV kakvoæe zraka- prekomjerno oneèišæen zrak (provode se sanacijskemjere da se kratkoroèno postignu GV, a dugoroènoPV kakvoæe zraka).

Osnovni cilj ocjene kakvoæe zraka je prikupljanjeinformacija potrebnih za ocjenu izlo�enosti stanovnikaoneèišæenju zraka i njegovog utjecaja na zdravlje.

U sluèajevima kada postoji osnovana sumnja ilipritu�ba graðana da je došlo do prekomjernogoneèišæenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja(èl. 19).

Na podruèju �upanije trenutno ne postoji sustavnopraæenje kakvoæe zraka prema Zakonu o zaštiti zrakai Uredbi o preporuèenim i graniènim vrijednostimakakvoæe zraka («Narodne novine» 101/96, 2/97), tenisu organizirane podruène mre�e za praæenjekakvoæe zraka koje su jedinice lokalne samoupravedu�ne formirati u okviru svog samoupravnogdjelokruga, niti je izvedena kategorizacija podruèjaprema stupnju oneèišæenosti zraka. Nepostojanje

kontinuiranog motrenja kakvoæe zraka od straneneovisne institucije objašnjava se nedovoljniminteresom za financiranje te djelatnosti. Takvo stanjeonemoguæuje planiranje i provoðenje programasanacije za podruèja gdje je to, eventualno, potrebno.

Sustavna istra�ivanja kakvoæe zraka, koja sudavala pribli�nu sliku kakvoæe zraka na ovompodruèju, zapoèela su inicijativom �upanije i Zavodaza javno zdravstvo nultim tromjeseènim mjerenjima odrujna do studenog 2000. godine na osnovi kojih senastavio provoditi monitoring tijekom 2001, a zatim i2002 te manjim dijelom 2003. godine. U tom razdobljukakvoæa zraka se pratila na 3 mjerne postaje u�upaniji: - na lokaciji Zavoda za javno zdravstvo uKoprivnici, te Doma zdravlja u Kri�evcima i uÐurðevcu. Ova tri središta su odabrana radikoncentracije najveæih potencijalnih oneèišæivaèazraka - cestovni promet, �eljeznièki promet, industrija(naftna, drvna, metalna, prehrambena, farmaceutska)i manji obrtnièki pogoni. Na sve tri mjerne postajeodreðivane su koncentracije SO2, dima i ukupnetalo�ne tvari (s mjerenjem kolièine �ive), a namjernoj postaji u Ðurðevcu su dodatnoodreðivane i koncentracije H2S i �ive u zraku. Naosnovu tih parametara vidljivo je da su u prvom planubila praæenja rada pogona za proizvodnju nafte i plinau ðurðevaèkoj Podravini što je dodatno potaknutosumnjama i apelima stanovništva s tog podruèja.Tijekom 2002. izvršena su neka mjerenja, nonedovoljno potpuna. Do prekida praæenja kakvoæezraka došlo je na poèetku 2003. godine jer opæine nisupodmirile svoje obveze za 2002. godinu, niti supokazale interes za potpisivanje ugovora za 2003.godinu. Nije poznato da li æe monitoring biti nastavljenprema uvjetima iz Ugovora sklopljenog 2000. godine.Tijekom 2003. Zavod za javno zdravstvo je obavljaomjerenja kakvoæe zraka i drugih parametara zapotrebe Ine.

Napominjemo da praæenje ukupne talo�ne tvari imetala u njoj daje odreðenu sliku o utjecaju krupnijihèestica iz zraka na vodu i tlo, ali kako se ove brzotalo�e, ne daju potpunu sliku o oneèišæenju zrakaèesticama. Zbog toga bi buduæa mjerenja trebaloupotpuniti s mjerenjima ukupnih lebdeæih èestica (tosu još sitnije èestice aerodinamièkog promjera 10 i 25mikrona) koje dugo borave u zraku, a prodiru u dišneputeve i pluæa te mogu znatno utjecati na zdravljeljudi. Va�no je mjerenje i metala olova, kadmija,mangana i drugih, u ukupnim lebdeæim èesticama.

Isto tako, mjerenje dušikovih oksida pasivnimsakupljaèima nije skupo i ne zahtijeva skupu opremu,pa se mjerenja mogu provoditi istovremeno navelikom broju postaja i dati uvid u prostornuraspodjelu oneèišæenja (npr. koncentracija NO2 odispušnih plinova automobila se brzo mijenja sudaljenošæu od prometnice).


Razlièite studije utjecaja na okoliš za pojedinevrste zahvata najèešæe vrlo oskudno obraðujuproblem uèinka trajnijih intervencija u prostor napromjene u kakvoæi zraka i mikroklimatskim prilikama.Prema raspolo�ivim podacima, najbolji uvid u stanjena podruèju kvalitete zraka (ali i tla te ekosustava ucjelini) daje ciljani monitoring koji inicira najveæipotencijalni oneèišæivaè zraka ovog podruèja, INA,industrija nafte, d.d.

Mjerenja posebne namjeneMonitoring kakvoæe zraka (i drugih pokazatelja) koji vrši INA, industrija naftena podruèju Okruga Podravina

Prema Zakonu o zaštiti zraka (èl. 18, 19), u okoliciizvora oneèišæenja zraka vrše se mjerenja (posebnenamjene) u skladu s izraðenom procjenom utjecaja naokoliš i/ili propisanim mjerama zaštite okoliša.Financiranje tih mjerenja osigurava oneèišæivaè.

U vrijeme izrada posljednjeg Izvješæa o stanjuokoliša (X/95) nisu postojala kontinuirana mjerenjakakvoæe zraka na podruèju naše �upanije.Povremeno su mjerena samo specifièna oneèišæenjakao što su vodikov slufid, merkaptani i �iva u zonimoguæeg utjecaja CPS-a Molve na inicijativu INA-Naftaplina. Prilikom eksploatacije nafte i plina naCPS-u Molve i na drugim Ininim pogonima, postojinajveæa potencijalna opasnost od oneèišæenja zrakaiz stacionarnog izvora (SO2, CO2, H2S, merkaptani,�iva) iako INA, industrija ula�e znatna sredstva inapore za što boljim oèuvanjem okoliša iunaprjeðenjem tehnologije koja štiti okoliš.

INA Naftaplin je usporedo s poèetkomeksploatacije prirodnog plina na ovim prostorima(1981.) zapoèela i mjerenja nultog stanja okoline CPSMolve. Monitoring okoliša provodi se i danas usuradnji sa raznim znanstvenim ustanovama iinstitutima (Institut za medicinska istra�ivanja,Veterinarski, Agronomski i Šumarski fakulteti, Dr�avnihidrometeorološki zavod, Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije).

Pored kontinuiranih praæenja sadr�aja H2S uradnoj i �ivotnoj sredini, u više navrata obavljena su isveobuhvatna mjerenja stanja ukupnog ekosustava(1990. i 1995/96). Tako su i tijekom 1999/2000.,2001/2002. i 2002./2003. godine, prema unaprijedutvrðenom programu, izvršena istra�ivanjaoneèišæenja zraka, vode, tla (kemijske znaèajke ioneèišæenja, promjena vrste i sadr�ajapedomikroflore, fauna tla), vegetacije koja se koristiza krmu i šumske vegetacije, radioaktivnosti, dakle,svih dijelova okoliša i biosfere na podruèju CPSMolve, kao moguæeg izvora emisije oneèišæenja uokoliš. Istra�ivanjem su obuhvaæeni i ljudi, tj.

odreðivana je �iva u urinu radnika CPS Molve,stanovnika sela Molvi i Kalnika.

Kronologija praæenja stanja okoliša:

1981. - snimanje nultog stanja zraka - IMI iHidrometeorološki zavod

1981. do danas - snimanje H2S, RSH, otpadne vode

1987. - poèinje snimanje �ive od strane IMI1990 -91. - kompleksni monitoring okoliša (tlo,

voda, zrak, biljni i �ivotinjski svijet) prije starta CPS Molve III

1994. - mjerenje H2S, RSH, Hg - od strane IMI1995. - 96. kontrolni kompleksni monitoring stanja

okoliša nakon starta CPS Molve III- od strane IMI

1999. - biomonitoring - praæenje kakvoæe zraka pomoæu lišajeva

1999./2000. - kontrolni monitoring - Zavod za javnozdravstvo Kopr.-kri�. �upanije

2002./2003. - kontrolni monitoring - Zavod za javnozdravstvo Kopr.-kri�. �upanije

2003/2004. - nastavak monitoringa - Zavod zajavno zdravstvo Kopr.-kri�. �upanije

Emisija �ive (Hg) je u najveæoj mjeri posljedicaizgaranja ogrjevnog drva u malim kuænim peæima (41posto). Do emisije dolazi i kod ostalih stacionarnihenergetskih izvora ukoliko se kao gorivo koristiprirodni plin ili ugljen. Ugradnjom tehnoloških jedinicaza uklanjanje �ive iz prirodnog plina na postrojenjuCPS Molve drastièno je smanjena emisija �ive uHrvatskoj, u odnosu na 1990. godinu (Izvor: PrijedlogIzvješæa o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2002).

Prirodni plin na plinskim poljima Podravine (Molve,Kalinovac, Stari Gradac) osim ugljikovodika sadr�i iugljik (IV) oksid, sumporne spojeve (vodikov sulfid imerkaptane) i �ivu.

Prirodni plin na poljima Duboke Podravine sadr�iprosjeèno 1.5 mg Hg/m3 i prilikom obrade plina upostrojenjima CPS II i III ta se vrijednost smanji na 10ng/m3 (u prirodnom nekontaminiranom podruèju �ivacirkulira u koncentracijama od 0.5 do 10 ng/m3).

�iva je jedna od nepo�eljnih primjesa u plinu kojase pri obradi plina uklanja radi sigurnog radapostrojenja i kvalitete prodajnog plina. U periodu odsvibnja 2002. do svibnja 2003. godine vršena sumjerenja imisije �ive u zraku na 4 mjerne postaje(bušotine Mol-9,10,11,12) smještene u bli�oj okolicipostrojenja CPS Molve. (Izvor: INA Naftaplin, d.d.,sijeèanj 2004.)

Smanjenje emisije H2S/RSHPoznato je da se izdvojeni ugljièni dioksid i

sumporovodik sa sva tri procesna postrojenja CPSMolve I, II i III, odsumporava na Lo-Cat postrojenju, aoèišæeni CO2 sa 30-40 mg/m3 sumporovodika se


ispušta u atmosferu. Da bi se uklonili i ti preostalitragovi H2S, izgraðeno je novo postrojenje za tzv.regenerativnu termalnu oksidaciju (RTO). Ispusti sasva tri Lo-Cat apsorbera bit æe spojeni u novu RTOjedinicu i nakon termièke oksidacije, pri 850°C, kroznovi ispust,oèišæeni CO2 ispuštat æe se u atmosferu.

Izgradnja postrojenja za sušenje sumpornogmulja

Produkt procesa odsumporavanja (Lo-Catpostrojenja) je elementarni sumpor u formi sumpornogkolaèa ili mulja.

Sumporni kolaè odvozi se u Petrokemiju-Kutinagdje slu�i u proizvodnji sumporne kiseline. Zbogvelikog udjela vode (preko 70%) ote�ana je njegovaprimjena i remeti tehnološki postupak dobivanjaH2SO4 . Da bi se smanjio taj udio vode u sumpornomkolaèu, ugraðen je filter koji efikasno izdvaja vodu namanje od 35%. Sumpor je izdvojen kao puder uèesticama manjim od 0,5 mikrometara i kao takav,relativno suh, ima široku primjenu u proizvodnjisredstava za zaštitu bilja, proizvodnji sumorne kiselinei drugim granama industrije.

U buduæim projektima predviða se rješavanjeispuštanja ugljiènog dioksida u zrak za tzv. EORmetode tj. u svrhu poveæanja iscrpka nafte iz le�išta.

Slijede sa�eti rezultati monitoringa prezentirani uposljednja dva sumarna izvješæa koje je INA naruèilaod ustanova koje se bave praæenjem stanja u okolišu.

Sumarno izvješæe - Monitoring okoliša CPS Molve 1999.-2000.(Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke

�upanije, travanj 2001.)

Koordinator projekta je �upanijski Zavod za javnozdravstvo (Mladen Brezovec, dr.med.), a pojedinaènestudije su izradili razlièiti autori (navedeni uzagradama).

Kakvoæa zraka na lokalitetu plinskog poljaMolve (IMI, Zagreb) - ciljana kontrola kemijskihoneèišæenja vodikova sulfida (H2S) i merkaptana uzraku na 4 mjerne postaje (bušotine Mol-9, -10, -11, -12 tijekom 2000. godine samo 2 puta po 30 dana štone omoguæuje kvalitetnu ocjenu kakvoæe zrakaobzirom na praæene parametre.

Rezultati: I razdoblje mjerenja - H2S je na mjernojpostaji Molve-12 prelazio GV te je okolni zrak bio IIIkategorije (prekomjerno oneèišæen).

U drugom periodu mjerenja nije bilo prekoraèenjaGV emisija vodikova-sulfida.

Izmjerene vrijednosti merkaptana u obapromatrana razdoblja bile su izrazito visoke na Mol-9i Mol-11 gdje je do prelaska graniènih vrijednostidolazilo u oko 84% izmjerenih rezultata. Zrak je,

obzirom na merkaptane na svim mjernim postajamabio III kategorije.

Mjerenje sadr�aja �ive u zraku (INA Naftaplin,Sektor proizvodnje nafte i plina, Pogon Molve,Ðurðevac) - kontrola godinu dana na 4 mjerne postajesmještene u bli�oj okolici CPS Molve, 24-satni uzorci.

Rezultati: srednje godišnje vrijednosti bile su od 3-9 ng/m3 što je ispod PV (PV za �ivu se kreæu od 0.5do 10 ng/m3, a graniène ne mogu biti propisane zbogopasnosti pretvorbe i prodiranja u vodu i tlo). Rezultatisu promjenjivi ovisno o udaljenosti od izvora emisije,vremenskih prilika i vanjske temperature. Najveæemaksimalne, srednje vrijednosti i C98 (koncentracijaod koje je 98% vrijednosti ni�e) su na mjernoj postajinajbli�e smještenoj CPS-u (500-tinjak metara sjevero-istoèno od CPS-a), Molve-9 gdje su maksimalnevrijednosti bile 27 ng Hg/m3. (Iako zbog opasnostipretvorbe i prodiranja u vodu i tlo nije moguæe odreditiGV �ive za zrak izvan prostorija, poznato je da unekontaminiranim podruèjima �iva cirkulira ukoncentracijama od 0.5 do 10 ng/m3).

Mjerenje radioaktivnosti (IMI, Jedinica zazaštitu od zraèenja, Zagreb) - rezultati istra�ivanjapokazuju da radioaktivnost okoliša nije poveæanaradom plinskih bušotina. Zbog primijeæenih varijacija,odnosno za objašnjenje razlika u rezultatima napojedinim lokacijama, nu�na su sustavnija i uèestalijamjerenja.

Kakvoæa vode (Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije) - podzemna vodauzorkovana iz piezometara P-3, P-6 i P-7 na lokacijiCPS Molve dva puta u 2000. godini, voda izKomarnice (3 puta) i otpadne vode CPS-a (4 puta nazbirnom oknu prema Komarnici).

Podzemna voda u svim mjerenjima ne odgovaraPravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piæe(«Narodne novine» 46/94), ali nije utvrðeno porijeklopovišenih vrijednosti masti i ulja te �ive naðene u svimuzorcima (iako ispod MDK).

Motrenje tala (Agronomski fakultet Sveuèilištau Zagrebu) obraðeno je u poglavlju o tlima (2.3. Tlo)

Izvješæe obuhvaæa još ove naslove:Odreðivanje �ive u urinu radnika INA - CPS Molve

i stanovnika sela Kalnik i Molve (IMI, Zagreb)Prisutnost �ive u divljih i domaæih �ivotinja s

podruèja plinskog polja Molve (Veterinarski fakultetSveuèilišta u Zagrebu)

Komentar: - radi se o sa�etku, a ne cjelovitom Izvješæu- mjerenja sadr�aja �ive u zraku ne radi neovisna

institucija (Institut za medicinska istra�ivanja), veævlastiti Inin proizvodni sektor (!?). Ne iznose se toènibrojèani rezultati mjerenja veæ samo opisnenapomene dolazi li ili ne do prekoraèenja GV. Valja


napomenuti da, prema Zakonu o zaštiti zraka trebate�iti uspostavi PV, a ukoliko se prekoraèepreporuèene vrijednosti (PV), ali ne i GV, radi se oumjereno oneèišæenom zraku kada se provode mjeresmanjivanja oneèišæenja zraka kako bi se postigle PV.O takvim mjerama sanacije nije bilo rijeèi, iako suponegdje prekoraèene i GV.

Kao manjkavost istièemo nedostatak razumljivih iargumentiranih zakljuèaka svakog promatranogpodruèja. Isto tako, široj javnosti koja nije upuæena ustruènu terminologiju i tehnologiju rada proizvodnihprocesa, radi otklanjanja moguænosti donošenjapogrešnih zakljuèaka, potrebno je jasno razluèiti kojipolutanti, spominjani u materijalima, ne mogu, zbogsame prirode procesa, potjecati od Ininihpostrojenja/bušotina.

Sumarna izvješæa - Monitoring okoliša CPS Molve 2002.-2003. g.(Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke

�upanije, Koprivnica, lipanj 2003. g.)

Koordinator projekta: Marija Borovac, dipl. ing.Tijekom 2002. mjereni su isti parametri na istim

lokacijama kao i u prethodnom mjerenju/Izvješæu2000. godine.

Pregled najznaèajnijih rezultata:

Kakvoæa zraka (IMI, Zagreb)H2S - izmjerene i izraèunate srednje vrijednosti za

1 ljetni i 1 zimski mjesec kada je vršeno mjerenjepokazuju da nije došlo do prelaska GV ni na jednojmjernoj postaji. Izmjerene i izraèunate 98. percentilvrijednosti su na svim postajama bile ni�e od GV98 (=vrijednost od koje je 98% izmjerenih rezultata ni�e)osim na Molve-11 u ljetnom razdoblju gdje je biloprekoraèenja i do 15 mikrograma/m3 (graf 1-napomena: sjenèano podruèje nije vezano uz rezultat,potrebno je pratiti samo gornju liniju pojedinogmjerenja)


Merkaptani - srednja vrijednost ukupnihmerkaptana prelazila je GV samo na mjernoj postajiMolve -11, dok su GV98 prekoraèene na Mol-9, Mol-10i Mol-12, te kakvoæa zraka nije zadovoljavala ni najednoj postaji i bila je na razini III kategorije.

U zimskom razdoblju nije dolazilo do prelaska GVni na jednoj postaji.

Na osnovu ovih rezultata zakljuèena je potrebakontinuiranog mjerenja tih spojeva, a ne samo kroz 2mjeseca u godini.

�iva (INA, Sektor proizvodnje nafte i plina,Pogon Molve - Ðurðevac) - u usporedbi sa

mjerenjima iz razdoblja 1999. - 2002., na svim mjernimpostajama je došlo do pada srednje vrijednosti.Koncentracija �ive posebno je pala nakon ugradnjesapnica (rujan 2002. god.) na ispuste Lo-Catapsorbera što je rezultiralo veæom izlaznom brzinom iboljim raspršenjem CO2 struje.

Praæenje �ive u ukupnoj talo�noj tvari nijeprovoðeno u sklopu monitoringa.

Rezultate mjerenja �ive moguæe je vidjeti u tablici1 i grafu 2.

(PV (�iva u zraku) = 10 ng/m3 =0.01μg/m3;vrijeme usrednjavanja = 24 sata)

Graf 1: Koncentracije H2S u zraku u jednomjeseènom ljetnom razdoblju 2002. godine na postaji Molve - 11

Koncentracija �ive u urinu radnika INA-CPSMolve i stanovnika sela Kalnik i Molve u X/2002. iIV/2003. (IMI, Zagreb) - rezultati su pokazali prihvatljivurazinu izlo�enosti �ivi iz okoliša u sve tri skupineispitanika. Premali broj uzoraka uzet je na ispitanicimai oni nisu identièni ispitanicima iz prethodnih mjerenjastoga je teško donositi relevantne zakljuèke.

Radioaktivnost (IMI, Zagreb) - nije poveæanaradom plinskih bušotina (jer se radi o fisijskomradionuklidu prisutnom u okolišu još od vremena prvihnuklearnih pokusa, a naglašeno poslije nesreæa nanuklearnim postrojenjima). Ipak, zbog primjeæenihvarijacija rezultata, nu�no je i daljnje - uèestalijepraæenje stanja radioaktivne kontaminacije naplinskom polju Molve, osobito na podruèju centralneplinske stanice, te da se u istra�ivanja ukljuèe kakoaktivne bušotine, tako i podruèja predviðena zaotvaranje novih bušotina.

Vode (Zavod za javno zdravstvo KK�) -podzemne vode (piezometri) na lokaciji CPS-a (3x), -kakvoæa vode nije u skladu s Pravilnikom ozdravstvenoj ispravnosti vode za piæe; konc. masti iulja je u svim piezometrima iznad MDK., poveæanakonc. �eljeza, teški metali su ispod MDK, ukupniorganski ugljik (TOC) nije u porastu, povremeno sejavljaju i PAH-ovi, ali u dozvoljenim koncentracijama.

- otpadne vode CPS-a (4x) - uzorci nezadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o GV pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodama («Narodnenovine» 49/99); iznad GV su najèešæe suspendiranatvar, konc. olova, BPK5 i KPK, TOC je prisutan od 3,5do 10,7 mg/l ali nema trenda porasta, PAH-ova nema,za druge teške metale nisu propisane GV - Nakonsijeènja 2003. nije vršeno uzorkovanje jer se od tadaotpadne vode ne ispuštaju u Komarnicu, nego uslanovod, te se utiskuju u bušotine.


Tablica 1: Sumarni rezultati mjerenja masenih koncentracija �ive u 24-satnim uzorcima na 4 lokacije

Graf 2: Sadr�aj �ive u zraku na postaji Mol-9

- vodotok Komarnice prije i poslije ispusta otpadnevode (6x) - svi uzorci ne odgovaraju II vrsti voda, velikibroj pokazatelja je u konc. veæoj od GV; poveæani su ineki posebni pokazatelji - mineralna ulja, ukupni fenoliili �iva; nema bitne razlike u kakvoæi uzoraka uzetihprije i poslije CPS-a.

�iva u namirnicama biljnog i �ivotinjskogporijekla iz sela Molve i kalnièkog sela Orehovec(Zavod za javno zdravstvo KK�) - u oba selavrijednosti �ive u svim namirnicama kreæu se ispodMDK (biljke apsorbiraju �ivu iz zraka, a ne iz zemlje)

Istra�ivanje stanja šumskog ekosustava(Šumarski fakultet S. u Zagrebu) - na šumskompredjelu Gabajeva greda, odjel 70 a, šuma hrastalu�njaka i obiènog graba s koštrikom, procjenavitalnosti stabala hrasta lu�njaka na pokusnoj plohidimenzija 60x60 m. U 2001., a naroèito u 2002. godinistupanj vitalnosti stabala se znatno poveæao zadvostruko, odnosno trostruko u odnosu na 2000.godinu, obzirom na postotak zdravih stabala. Najvišestabala je registrirano u klasi slabe defolijacije, a to sujoš uvijek vitalna stabla sposobna za obavljanje svihfunkcija u sastojini.

Zabilje�eno je neznatno poveæanje vrijednostisumpora pri analizi lišæa i listinca u odnosu naprijašnje godine kao i neznatno poveæanjezakiseljavanja pri analizi pH uzoraka listinca iakumulacijskog horizonta tla.

Razina �ive u animalnim tkivima sa širegpodruèja CPS Molve (Veterinarski fakultet S. uZagrebu) - u uzorcima divljih i domaæih �ivotinja napodruèju CPS-a i sela Molve relativno su niske i nepredstvljaju opasnost za domaæina, niti za ljude kojikonzumiraju neke od istra�enih tkiva. Tlo okolice CPSMolve je umjereno zagaðeno �ivom Za potpunuinterpretaciju rezultata u razmatranje treba uzeti istupanj kontaminacije �ivom tla i bilja. Uzet jerelativno mali broj uzoraka!

Tla - rezultati prikazani u poglavlju o tlu

Zakljuèno: Prema dosadašnjim istra�ivanjima praæenja

stanja okoliša koje su obavljale ovlašteneinstitucije na eksploatacijskim poljima INA-e, d.d.,rezultati koji su prikazani nisu imali obilje�jealarmantnih. Ipak, nisu navedene koje su mjeresmanjivanja oneèišæenja/sanacije poduzete usluèajevima prekoraèenja PV, odnosno GV, a štoje zakonska obveza oneèišæivaèa (èl 39. i 40.)

Pojedinaèna dnevna prekoraèenja nekihparametara upuæuju na potrebu èešæeg/trajnog iobuhvatnijeg istra�ivanja, kao i prezentiranjakonaènih rezultata svim zainteresiranim. Trebanaglasiti da vjerojatnost akcidentnih situacija iizvanrednih dogaðaja nepovoljnih po okoliš nije

vezana samo uz, do sada praæene tehnološkeprocese, veæ i uz postupke zbrinjavanja itransporta otpada, utiskivanja u duboke bušotine,manipulacije opasnim sadr�ajem oko bušotina,puknuæe cijevi i ugro�avanje tala, površinskih ipodzemnih voda te druge aktivnosti (plinskebaklje) koje nisu obuhvaæene sustavnimmonitoringom, a koje je lokalna zajednica uoèilakao potencijalno opasnim po okoliš.

Teško je ustvrditi porijeklo i uzroke povremenihsušenja vegetativnih dijelova biljaka - povræa i voæakakoje je stanovništvo primijeæivalo u prošlogodišnjimrazdobljima. Bez provedenih detaljnijih isveobuhvatnijih istra�ivanja te usporedbi s podruèjimasusjednih �upanija, nije moguæe donositi bilo kakvezakljuèke. U prilog tome ide èinjenica da se velik diooneèišæenja zraènim strujanjima prenosi, odnosnouvozi i iz prekograniènih podruèja, dok, isto tako,postoje i drugi, nimalo beznaèajni izvori moguæegoneèišeænja okoliša poput intenzivne i nepravilneuporabe «zaštitnih» biljnih sredstava. Neadekvatnamanipulacija, povezana s nepovoljnim vremenskimprilikama dovodi do raspršenja pesticida i na neciljanekulture, pa i domaæinstva, odnosno ljude. Tako su zavla�nog vremena, kada su veæa isparavanja herbicidai drugih pesticida kojima se prska kukuruz i drugekulture, sušenja bila izrazitija, dok za vrijeme suša,ove pojave nisu toliko primjeæivane. Evidencije i toènihpodataka o primjeni pesticida u �upaniji nema (vrste,kolièine i podruèja primjene). Neki neprovjereni podacigovore o kolièinama iznad 80.000 litarakoncentriranog otrova godišnje kojima se redovitoprskaju kulture na ovom podruèju. Èinjenica je i to darijetko iskljuèivo jedan èimbenik uzrokuje negativneuèinke na okoliš i ljudsko zdravlje, veæ je to najèešæerezultat slo�ene interakcije više negativnih utjecaja,nerijetko povezanih s vegetacijskim razdobljem,ekstremnim meteorološkim prilikama, opæenito veæimglobalnim oneèišæenjem i zagrijavanjem, poveæanjeminsolacije i smanjenjem zaštitnog ozonskog omotaèa.Sve veæa pojava alergijskih reakcija i malignihoboljenja, bolesti 21. stoljeæa, kod svih dobnihskupina, vjerojatno svoje uzroke, meðu ostalim, nalaziu istim pojavama.

Mjerenja koja provodi Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije (prema inicijativi�upanije i jedinica lokalne samouprave)

Na kolegiju naèelnika i gradonaèelnika poèetkom2003. godine, manji broj opæina je prihvatio nastavakfinanciranja nadzora kakvoæe zraka. U 2001. godinibilo je potpisano 17 ugovora s JLS, u 2002. njih 10, a2003. samo 7 ugovora.

�upanijski Odbor za zaštitu okoliša i prostornoureðenje na sjednici od 4. travnja 2003. godine


predla�e �upanijskoj skupštini da insistira na provedbiveæ prihvaæenog Zakljuèka o izmještanju mjernepostaje u Ðurðevcu na pogodniju lokaciju tepostavljanje nove postaje na lokaciji 3-4 kmjugozapadno od naselja Molve. Isto tako, zahtijevapoveæanje uèestalosti praæenja svih parametara,naroèito Hg, SO2, H2S, merkaptana, utvrðivanjenaèina prezentiranja podataka i naèin financiranjamonitoringa.

�upanijski Zavod za javno zdravstvo, meðuostalim, prati i rad cinkarne u Ðurðevcu te «Sloge» uKoprivnici zbog emisije teških metala u procesimaštavljenja ko�e (Cr+).

Ovdje iznosimo najbitnije rezultate mjerenjakakvoæe zraka koje je proveo Zavod za javnozdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije uposljednja dva Izvješæa koja su izraðena 2002. i 2003.godine.

«Konaèno izvješæe o praæenju kakvoæe zrakana podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(4.1.-31.12.2001.)», Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, o�ujak 2002.

Prema Ugovorima sklopljenim izmeðu jedinicalokalne samouprave, �upanije i zavoda za javnozdravstvo, tijekom 2001. godine su izvršena ovamjerenja:

- kontinuirano sakupljanje i analiziranjesvakodnevnih 24-satnih uzoraka dima i SO2 iz zraka,jednomjeseènih uzoraka ukupnih talo�nih tvari (UTT)i sadr�aja �ive u UTT, svakodnevnih 24-satnih uzoraka�ive iz zraka na 1 mjernoj postaji, vodikova sulfida(H2S) na 1 postaji tijekom tri proljetna mjeseca. Dakle,SO2, dim i ukupna talo�na tvar (s mjerenjem kolièine�ive) odreðivala se na sve tri mjerne postaje - uKoprivnici, Kri�evcima i Ðurðevcu, dok se na mjernojpostaji u Domu zdravlja u Ðurðevcu odreðivala ikoncentracija H2S i �ive u okolnom zraku.

- rezultati: - koncentracije dima nešto su poveæaneu mjesecu sijeènju, u razdoblju lo�enja

- srednje godišnje kolièine ukupne talo�ne tvarisu ispod PV; na postaji u Kri�evcima zabilje�ena jemaksimalna vrijednost od 260,96mg/m3d (PV =200mg/m3d)

- iako nisu odreðene PV kolièine �ive u UTT,izmjerene vrijednosti bile su daleko najveæe namjernoj postaji u Ðurðevcu

- srednje godišnje koncentracije �ive u zrakuprekoraèile su PV u nekoliko mjeseci tijekom 2001.godine (na postaji u Ðurðevcu; graf 3).

- ostali praæeni parametri su u granicama PV iliispod GV

Tijekom 2001. godine kontinuirano su praæeni i

meteorološki parametri na postajama u Ðelekovcu,Hlebinama, Kuzmincu, Goli i Draganovcu.

Posljednja mjerenja �ive u zraku i ukupnoj talo�nojtvari (UTT) prezentirana su u ovom Izvješæu Zavodaza javno zdravstvo (nakon toga nije bilo praæenja).

Graf 3: Srednje vrijednosti koncentracija �ive uzraku na mjernoj postaji u Ðurðevcu 2001. g.

Sumarni podaci jednogodišnjeg mjerenja sadr�aja�ive u ukupnoj talo�noj tvari prikazani su u istomIzvješæu, no prema Uredbi o PV i GV nisu danegranice za Hg, veæ samo za spojeve olova, kadmija italija u UTT, te nije moguæe odrediti kategorizacijuzraka prema ovom pokazatelju.

«Konaèno izvješæe o praæenju kakvoæe zrakana podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(1.1.-31.12.2002.)», Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, o�ujak 2002.

Prethodno Izvješæe je obuhvatom parametarazadovoljavalo uvjete propisane Ugovorom(odreðivalo se 6 parametara kakvoæe zraka) dok uovom nije obuhvaæeno praæenje H2S, �ive u zrakui �ive u ukupnoj talo�noj tvari, a praæene su samokoncentracije sumpornog dioksida, dima i ukupnetalo�ne tvari. Pored kakvoæe zraka, Izvješæu jedodan i zanimljiv prilog meteoroloških praæenja.

Sa�eti prikaz va�nijih rezultata:

- srednje godišnje koncentracije SO2 nisuprelazile PV ni na jednoj postaji (PV=50 μg/m3)

- na postaji u Ðurðevcu povišene izmjerenednevne koncentracije (50-86 μg/m3) u mjesecu o�ujkui prosincu obrazlo�ene su meteorološkim razlozimajer je malo oborina u o�ujku uvjetovalo slabijeispiranje atmosfere od svih primjesa. Prosinac je biotopliji od prosjeka i zbog slabog strujanja zrakasmanjena je moguænost regionalnog prijenosaoneèišæenja, navodi Zavod za javno zdravstvo u svomIzvješæu (op.a. u tom sluèaju moguæe bi bilo zakljuèiti


da emisija SO2 ne potjeèe iz vangraniènog podruèjateritorija Dr�ave, veæ da je proizvod domaæe industrije,samo što su odgovarajuæi meteorološki uvjetiomoguæili njegovu detekciju u ovoj koncentraciji - a ciljekološki orijentirane industrije nije «otpuhati» iraspršiti oneèišæenje što dalje od izvora, nego ga štomanje proizvoditi/emitirati tako da emisije i u«najnepovoljnijim» meteorološkim uvjetima buduunutar granica PVE!).

Za usporedbu, tijekom 2001. godine maksimalno

zabilje�ene koncentracije SO2 u 24 sata koje su sepovremeno mogle evidentirati, nisu prelazile GV(GV=80 μg/m3), dok su u jednogodišnjem mjerenjutijekom 2002. godine najveæe izmjerene koncentracijeu 24 satnom razdoblju prelazile GV (npr. na mjer.postaji u Ðurðevcu, prosinac, zabilje�ene suvrijednosti od 85,9 μg/m3). Srednje mjeseènekoncentracije SO2 na mjernoj postaji u Koprivnici nisuprelazile PV (graf 4).


Graf 4: Srednje mjeseène koncentracije SO2 na mjernoj postaji u Koprivnici (PV = 50 μg/m3) 2002. godine (nema prijelaza PV)

Vrijednosti srednjih godišnjih maselnihkoncentracija dima na sve tri mjerne postaje nisuprelazile PV propisane Uredbom (PV = 50 μg/m3).Najveæe su zabilje�ene na postaji u Kri�evcima gdjesu od sijeènja do travnja, te studenog i prosincazabilje�ene koncentracije dima (u rasponu od 50 do111 μg/m3) prelazile PV. Zbog perioda lo�enjaUredba dozvoljava nešto više vrijednosti.

Najni�e koncentracije dima tijekom cijele 2002.godine su bile na mjernoj postaji u Ðurðevcu (postajaza uzorkovanje smještena podalje od glavnihprometnica) i zrak je bio I kategorije prema ovom

parametru, isto kao u Koprivnici i Kri�evcima.

Srednje godišnje vrijednosti kolièina ukupnihtalo�nih tvari (UTT) nisu prelazile PV (PV = 200mg/m2d) za sve tri mjerne postaje. U mjesecu travnjuna sve tri postaje, maksimalne godišnje kolièineukupne talo�ne tvari prelazile su PV što se objašnjavamnogo veæom kolièinom oborina od prosjeka te jepogodovalo ispiranju atmosfere i mokrom talo�enjuprimjesa na tlo. To, meðutim, nisu vrijednosti zbogkojih zrak prema ovom parametru ne bi bilo moguæesvrstati u red dobre kvalitete na cijelom podruèju.

Graf 5: Srednje mjeseène kolièine ukupne talo�ne tvari (UTT) na postaji u Koprivnici, 2002. godine

Tijekom 2002. godine kontinuirano su praæenimeteorološki parametri na agrometeorološkimpostajama u Ðelekovcu, Hlebinama, Kuzmincu, Goli iDraganovcu.

Za upravljanje kakvoæom zraka potrebno je pratitikoncentraciju oneèišæujuæih tvari koje su tipiène zaizvore oneèišæenja zraka te usporeðivati izmjerenevrijednosti s preporuèenim vrijednostima (PV) igraniènim vrijednostima (GV) koje slu�e za ocjenukakvoæe zraka, a odreðene su Uredbom opreporuèenim i graniènim vrijednostima kakvoæezraka («Narodne novine» 101/96, 2/97).

Kontinuitet mjerenja i odabir pokazatelja od velikesu va�nosti za uspostavu kvalitetnog monitoringa, aovaj kontinuitet je 2003. godine, na �alost, prekinut.

1.2. Izvori oneèišæenja zraka

Prvi korak u sustavnom rješavanju problemazaštite zraka je odreðivanje emisije oneèišæujuæih tvariu zrak. Kako se djelotvorno suzbijanje oneèišæavanjazraka mo�e postiæi samo djelovanjem na izvoreemisija, propisuje se obveza prijavljivanja izvoraoneèišæavanja (oneèišæivaèi se prijavljuju) kao i svakenjegove promjene i rekonstrukcije Slu�bi, te redovitopraæenje emisija i dostavljanje podataka istoj Slu�bikoja vodi registar izvora emisija s podacima oprostornom smještaju, kapacitetu te vrsti i kolièiniemisija. Na temelju ovih podataka vodi se katastaremisija u okoliš (KEO). Voðeni su podaci oemisijama u zrak iz industrijskih postrojenja(neenergetski izvori), emisije u procesnoj tehnologiji teemisije uslijed grijanja prostorija, priprema vode, pare.Podatke o polutantima i ukupnim kolièinama emisijanisu u potpunosti odraz realnog stanja zbog toga štose radi o podacima koji su doista prijavljivani Slu�bi zaprostorno ureðenje, dok podaci preostalih emitera,koji svoje podatke nisu redovno, ili nisu uopæedostavljali u katastar, nisu evidentirani te je ovo samopribli�na slika stanja (nije poznato koliki je udioneprijavljenih koji mogu biti potencijalno veæi emiteripolutanata). Neki sreðeni i statistièki obraðeni podaciprikazani su u tabelarnom (tablice 1-5) i grafièkomobliku (grafovi 6-9), a izraðeni su od straneMinistarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva* koje objedinjuje podatke svih katastara.Detaljnije podatke �upanijskog katastra koji vodi gða.Lukšiæ Bla�enka, dip. ing. arh. (Slu�ba za prostornoureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove KK�) moguæe je dobiti na uvid usamoj Slu�bi.

Prema podacima �upanijskog KEO, meðuznaèajnije emitere oneèišæenja u zrak tijekom 2002.godine od emisija u zrak iz industrijskih postrojenja(neenergetski izvori) moguæe je izdvojiti neke izvore,meðu kojima dominatno mjesto zauzima CPS Molve,

I, II, III tehnološki krug Podravina što se tièe emisijaCOx i H2S, što je i razumljivo zbog prirode tehnologijenjihova rada. INA ula�e napore za smanjenje tihemisija u buduænosti. Manji emiteri CO2 su, meðuostalim, pogoni «Podravsko pletarstvo» d.o.o.,Legrad, prašine -Belupo itd.

Ukupno gledajuæi, najveæi izvori oneèišæenja zrakasmješteni su u industrijskim zonama gradova i naseljate uz najveæe prometnice, dok zimi i difuzni izvorikuænih i drugih lo�išta imaju znaèajnu ulogu uoneèišæenju zraka dimom na podruèju KK�.

Praæenja kakvoæe zraka po pitanju emisija teškihmetala u prašini te drugih štetnih primjesa nema, panema ni evidencije o njihovim moguæim emiterima.

U manje znaèajne izvore oneèišæenja zraka moguse ubrojiti sistemi za grijanje, razlièiti difuzni izvori,povremena spaljivanja otpada na «divljim»odlagalištima otpada i dr. te je neophodno periodiènokontroliranje sadr�aja ugljiènog monoksida,sumpornih, dušiènih spojeva i ostalih tvari kojeoneèišæujuæe djeluju na kvalitetu zraka. Razlièiti silosite pogoni za proizvodnju stoène hrane uzrokujupojavu lebdeæih èestica (porijeklom od �itarica) uvrijeme pojedinih faza tehnološke obrade, odnosno uvrijeme sušenja �ita i prerade u proizvode. Konkretnihpokazatelja o intenzitetu oneèišæenja nema. Nisurijetka oneèišæenja zraka neugodnim mirisimaporijeklom iz stoèarskih farmi, nekontroliranihodlagališta otpada ili nekontroliranog spaljivanjaotpada (èesto i opasnog) te manjih vodotoka kojiprikupljaju otpadne vode naselja i industrije (potokBistra, Mo�ðanski jarak, Èivièevac i dr.), a imajuobilje�je otvorenih kanalizacija zbog neriješenogsustava proèišæavanja.

Valja naglasiti da na kvalitetu zraka nekogpodruèja znaèajno utjeèe promet vozila, naroèitoautomobilski. Iako na ovom podruèju ne postojeegzaktna mjerenja ispušnih plinova vozila na motornipogon, moguæe je pretpostaviti da su oneèišæavanjuispušnim plinovima (SO2, CO, NOx, Pb, prašina,ugljikovodici) najviše izlo�ene najprometnijeprometnice, magistralna cesta iz Zagreba prekoKri�evaca, Koprivnice, Gole prema Maðarskoj tepodravska magistrala prema Vara�dinu te urbanasredišta zbog stalne velike koncentracijeprometovanja. Zbog svog znaèajnog udjela uoneèišæavanju okoliša, nacionalna Strategija zaštiteokoliša navodi racionalizaciju i optimalizaciju prometakao jedan od va�nih ciljeva u procesu zaštite zraka.Novi Zakon o Fondu zaštite okoliša i energetskuuèinkovitost («Narodne novine» 107/2003) uvodi noveizdatke za vlasnike vozila, prema Uredbi o jediniènimnaknadama, korektivnim koeficijentima i pobli�imkriterijima i mjerilima za utvrðivanje posebne naknadeza okoliš na vozila na motorni pogon («Narodne


* skraæeno MZOPUIG

novine» 2/2004). Njome se propisuju jediniènenaknade i korektivni koeficijenti na temelju kojih seobavlja izraèun navedene naknade te je uoèljivo danajmanje naknade iziskuju vozila sa motorom napogon alternativnim gorivima, elektromotorom i dieselmotorom, ovisno o vrsti motora i pogonskog goriva, tevozila s motorima malog radnog obujma, kao i vozilanajmanje starosti.

Asfaltna baza u Novigradu Podravskom postojiveæ više od 30 godina, smještena u blizini �eljeznièkepruge, u vlasništvu je Poduzeæa za ceste d.o.o.,Bjelovar i trajni je uzrok nezadovoljstva mještana jer jeizvor prašine, dima, katrana. Uslijed takvog izvoraoneèišæenja, vrlo je nepovoljan polo�aj vrtiæa iosnovne škole koji su smješteni u njegovojneposrednoj blizini. Mjerenja intenziteta emisije iimisije nisu obavljana. Prema Zakonu o zaštiti zraka,u sluèajevima kada postoji osnovana sumnja ilipritu�ba graðana da je došlo do prekomjernogoneèišæenja zraka moraju se izvršiti posebnamjerenja. Odluku o tome, o sadr�aju i naèinufinanciranja donosi Poglavarstvo opæine, odnosnograda (èl. 19.).

Intenzivni radovi i miniranja u kamenolomuVojnovec - opæina Kalnik, takoðer su, pored drugihnegativnih èimbenika, izvor prašine, buke i vibracijakoji, u vrlo malo udaljenim naseljima umanjujukvalitetu �ivota.

* * * * * * *

Prema podacima KEO-a obraðenim od straneMZOPUIG, najèešæe emisije oneèišæujuæih tvari u zrakiz neenergetskih izvora (industrijska postrojenja),koja imaju najveæi kolièinski udio meðu izvorima

oneèišæenja, uglavnom se odnose na SOx, COx, CO,NOx (dušikovi oksidi preraèunani na dušik (IV)-oksid),prašina razlièitog sastava - organska i anorganska(npr. Podravski mlinovi - silosi za �itarice), ketoni,ksilen, alkoholi i ostali organski plinovi i pare (npr.Sloga d.d., Belupo - Sinteza), CO2, H2S (CPS MolveI, II, III Tehnološki krug Podravina - najveæekolièine), COx, prašina od izgaranja plina(«Podravsko pletarstvo» d.o.o., Legrad) i drugeemisije neprijavljenih emitera.

Najèešæa oneèišæenja zraka proizvedena uprocesnoj tehnologiji, koja èini vrlo mali udio uukupnim izvorima oneèišæenja, su emisije: organska ianorganska prašina, prašina od izgaranja ulja,dušikovi oksidi (npr. postrojenja za miješanje asfalta uAsfaltnoj bazi, Novigrad P.), CO, dušikovi i sumpornioksidi («Podravka» - Podravski mlinovi), CO, spojeviklora, benzen za otapanje, prašina od izgaranja plina,spojevi fluora, amonijak (Bilokalnik-Igma d.o.o.-Ciglana Koprivnica); prašina iz pušnica/sušionica,CO, dušikovi, sumporni oksidi («HartmannBilokalnik», d.o.o), CO, dušikovi oksidi, sumpornioksidi (INA - Sabirna stanica u Jagnjedovcu,Kompresorska stanica u Legradu, CPS Molve I, II, IIITehnološki krug Podravina); CO, dušikovi oksidi,prašina od izgaranja drveta («Bilo» d.d., Ðurðevac)itd.

Najèešæa oneèišæenja zraka emitirana uslijedgrijanja prostorija, pripreme vode, pare i sl. koja sutakoðer vrlo malog udjela u ukupnom oneèišæenju ovesu emisije: ugljikovi oksidi, dušikovi oksidi, prašina odizgaranja plina, ulja i sl. (H� - Praonica vagonaBotovo, Podravka d.d. «Koprivnièka tiskarnica» d.o.oi svi drugi korisnici).


Oneèišæenje zraka po izvorima oneèišæenja u t/god687666,3584

5034,1943 3562,1660

industrijska postrojenja procesna tehnologijagrijanje

Tablica 2: Udio vrsta oneèišæenja u industrijskim postrojenjima, procesnoj tehnologiji i emisijama uslijedgrijanja prostorija, priprema vode, pare i dr. (Izvor: MZOIPU i KE, 2004.)

P o luta n t in d u str i jska te rm o e le kt. p roce sna g ri ja n je uku p no p o str. (t/g od ) (t/g o d ) te h n. (t/g o d ) (t/g o d) (t/g o d )

ukupno anorgansk i plinovi 687664,0198 3453,6811 5029,3897 696147,0906ukupno organsk i plinovi i pare 0,3104 8,9100 0,0404 9,2608ukupno praš ina 2,0282 99,5749 4,7642 106,3673U ku p n o 687666 ,3584 0,0000 3562 ,1660 5034,1943 696262 ,7187

Graf 6: Udio pojedinih izvora oneèišæenjau Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji (Izvor: MZOIPU i KEO)

Tablica 3: Sastav emitiranih anorganskih plinova u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji (Izvor: MZOIPU i KEO)

Tablica 4: Sastav emitiranih organskih plinova i para u KK� (Izvor: MZOIPU i KEO)

Graf 7: Sastav anorganskih plinova i para emitiranih na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (Izvor: MZOIPU i KEO)

Tablica 5: Sastav emitirane prašine na podruèju KK� (Izvor: MZOIPU i KEO)


Anorganski plinovi t/god sumporni oksidi preraèunati na sumpor IV oksid 2,2201 dušikovi oksidi preraèunati na dušik IV oksid 1097,7257ugljik II oksid 615,6596ugljik IV oksid 694400,5137amonijak 0,0076 ostali anorganski plinovi 30,9639Ukupno anorganski plinovi 696147,0906

O rganski p linovi i pa re t/godm etanbenzen za otapanje 8,9100A LK OHOLI 0,2526P LINOVI I PA RE IZ PROCESA IZGA RANJA 0,0404Os tali organs ki plinovi i pare 0,0578U kupno organski p linovi i pa re 9,2608

Prašina t/godanorganska prašina 2,0100prašina od izgaranja ulja 98,7296olovo i njegovi spojevikadmij i spojevi�iva i spojeviostala prašina 5,6277Ukupno prašina 106,3673

«Znatnija optereæenja zraka oneèišèujuæim tvarimapretpostavljaju se, osim na podruèjima Ininihpostrojenja/bušotina i u veæim naseljima. Kakvoæazraka, naravno, ovisi i o daljinskom prijenosuoneèišæenja na koje je nemoguæe utjecati. Nu�no jenapomenuti da daljinskim prijenosom oneèišæenjaHrvatska otprilike dvostruko više prima nego što'izvozi' ukupnih zraènih oneèišæenja. Više od 80 postosumpora (SO2 + sulfati) i oksidiranih dušikovih spojevatalo�enih u Hrvatskoj porijeklom je iz drugihdr�ava Europe, isto tako oko 50 posto reduciranogdušika (NHx - N= NH3 + NH4) dolazi iz uvoza.

Dominantno mjesto u emisiji olova u Hrvatskoj imacestovni promet (93 posto u 2000. godini). Pademisije olova je posljedica sve veæeg udjelabezolovnog motornog benzina (65,7 posto potrošnje u2000 godini).»

(Izvor: Prijedlog Izvješæa o stanju okoliša u RepubliciHrvatskoj, 2002).

Utjecaj najveæeg �upanijskog odlagališta otpada na zrak

Deponija «Piškornica» u Koprivnièkom Ivancu,osim utjecaja na vode, odnosno tlo, ima znaèajanutjecaj i na okolni zrak produkcijom deponijskihplinova. Plinovi koji se stvaraju prilikom aerobne ianaerobne razgradnje organskih tvari na odlagalištunajveæim dijelom pripadaju metanu (55%) i ugljiènomdioksidu (45%), dok su u manjoj kolièini prisutni H2S,NH3, N2 i drugi. Metan je plin koji u odreðenom omjerusa zrakom tvori eksplozivnu smjesu pa postojiopasnost od eksplozije, a na efekt staklenika utjeèe11 puta više od CO2. Buduæi da je CO2 te�i od zraka,kreæe se prema dnu odlagališta gdje otopljen u vodipoveæava korozivnost i kiselost procjedne vode.Merkaptani i H2S koji se, kao plinovi, nalaze utragovima, uzrokuju širenje neugodnog mirisa. Mjerekoje bi se trebale provoditi za zaštitu atmosfere naovakvim podruèjima su prvenstveno kontroliranopraæenje emisije i skupljanje plinova (otplinjavanje) te


Graf 8: Sastav organskih plinovima i para emitiranih na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (Izvor: MZOIPU i KEO)

Graf 9: Oneèišæenje prašinom u KK� (Izvor: MZOIPU i KEO)

poštivanje tehnologije rada odlagališta tj. prekrivanjeotpada inertnim materijalom i omoguæavanjeskupljanja metana ispod nepropusnih površina(prema SUO deponije Piškornica).

1.3. Utjecaj atmosferskih prilika na stanje okoliša

Dobro je poznato da postoji povezanost izmeðuvremenskih prilika i zdravstvenog stanja kod ljudi teda postoji odreðeni utjecaj vremena na biološkeprocese, na razvoj biljnih bolesti, razvoj kukaca/«štetnika» i sl. Isto tako, atmosferske prilike imajuutjecaj na trenutnu kakvoæu okoliša odnosno imisijeoneèišæujuæih tvari u zraku. Koncentracijaoneèišæujuæih tvari se mijenja tokom dana, tjedna igodine ovisno o meteorološkim uvjetima. Njihovotalo�enje ovisi o vrsti i intenzitetu oborina, o smjeru ibrzini vjetra, o difuziji u visinu, o temperaturniminverzijama, magli. Fotokemijski smog npr. nastaje prisuhom i sunèanom vremenu fotokemijskimreakcijama dušikovih oksida i ugljikovodika iz ispušnihplinova automobila.

Oneèišæujuæe tvari najbr�e se uklanjaju izatmosfere mokrim talo�enjem u oborini koja pada, i to,10 puta br�e ako su prethodno bile u èesticamaoblaka, nego ako ih oborina pri padanju ispire izzraka. Pri tome djelotvornost mokrog talo�enja ovisi io jakosti oborine, velièini oborinskih èestica i oèesticama oneèišæenja. Kod suhog talo�enja(gravitacijsko talo�enje velikih èestica i apsorpcijaplinova i sitnih èestica na tlo) veæina oneèiæujuæihèestica istalo�i se na lokalnoj razini, relativnoblizu samog izvora, dok se kod mokrog talo�enjaoneèišæujuæe èestice mogu mehanièkim putemisprati na veæoj udaljenosti od izvora.

Zbog svega navedenog, vrlo je va�no poznavanjefizike atmosfere kako bi bilo moguæe objasniti kuda æeštetne primjese iz izvora krenuti i gdje æe se i kojombrzinom istalo�iti.(Izvor: Program mjerenja kakvoæe zraka Zavoda zajavno zdravstvo - prijedlog monitoringa, kolovoz2000.)

Meteorološki parametri poput temperaturnih,oborinskih znaèajki i insolacije imaju iznimno velikutjecaj na širenje štetnih primjesa u zraku i na njihovukoncentraciju na promatranom podruèju. U odreðenimmeteorološkim uvjetima moguæe je da ispuštenooneèišæenje bude zahvaæeno visinskim vjetrom, pagotovo u cijelosti bude odneseno na veæe udaljenostiod izvora, a vrlo malo ili ništa ne doðe do tla u bliziniizvora. Niski izvori oneèišæenja (kuæna lo�išta, niskitvornièki dimnjaci, automobilski ispusti) imaju sasvimdrugaèije meteorološke uvjete širenja pa se zastabilnih atmosferskih uvjeta oneèišæenje raspršuje ulokalnim razmjerima i na malim visinama. U zimskim

mjesecima za vrijeme anticiklone kada je slabostrujanje i jaka stabilnost, prizemne koncentracijeoneèišæenja zraka u gradovima su vrlo velike(temperaturne inverzije). Tada je zrak u stabilnojravnote�i i nema miješanja zraka s okolnomatmosferom, pa je danima maglovito, tmurno i hladnovrijeme bez vjetra. Tada su koncentracije štetnihprimjesa u zraku najveæe.(Izvor: Izvješæe agrometeorološke slu�be orezultatima meteoroloških mjerenja 2000 g., VesnaKadija Cmrk).

Kakvoæa oborina

Kakvoæa oborina se, obzirom na oneèišæujuæe tvari(SO4

2-, NO3-, NH4

+, Na+, Cl-, K+, Ca2+, Mg2

+), pH idruge pokazatelje, prema dostupnim podacima, neprati na podruèju �upanije. Kemijski sastav oborinepokazuje utjecaj udaljenih izvora oneèišæenja nanekom podruèju, uz moguænost utjecaja lokalnihizvora ovisno o polo�aju mjerne postaje.

Utjecaj pH vrijednosti oborina je znaèajan obziromna osjetljivost biocenoza na promjene kiselosti.Šumski sustavi su posebno osjetljivi na sni�avanje pHvrijednosti oborina (tzv. «kisele kiše»). Buduæi nepostoji praæenje kakvoæe oborina nije moguæe utvrditimoguæu povezanost stanja šuma sa stanjematmosfere. Sušenje stabala i propadanje šuma,povezano sa zakiseljavanjem oborina pokazatelji supromjena u eko-sustavu te su i svi ostali èlanovi eko-sustava izlo�eni nepovoljnom djelovanju (op.a. višepodataka o šumama - u poglavlju Biološkaraznolikost).

2. VODE

Dovoljne zalihe kvalitetne pitke vode te odr�avanjekvalitete površinskih voda od presudnog su znaèenjaza ocjenu stanja okoliša i pretpostavka su zdravogekosustava i zdravog èovjeka. Zbog toga u ovomIzvješæu vodama posveæujemo osobito veliku pa�nju.

Iako podruèje zaštite voda ne pripada va�eæemZakonu o zaštiti okoliša niti je sastavni dio ustrojstvaMinistarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva, veæ se regulira prema Zakonu ovodama, nemoguæe je iskljuèiti ovaj �ivotno va�ansegment okoliša. Posljedièno, niti inspekcija zaštiteokoliša nema podruèje svog djelovanja prošireno nanadzor provoðenja zakona koji se tièu voda te nenadzire kvalitetu i ugro�enost naših voda veæ jenadle�na vodopravna inspekcija. Sve to ima zaposljedicu niz manjkavosti u provoðenju uèinkovitijegsustava kontrole oneèišæivaèa i sankcioniranja radnjikoje sa stanovišta zaštite okoliša nikako nisu


prihvatljive.

Voda je od vitalne va�nosti za èovjeka i okoliš,naroèito danas kad je kvalitetne pitke vode naeuropskim prostorima vrlo malo. Hrvatska, tako iKoprivnièko-kri�evaèka �upanija još uvijek raspola�eznatnim kolièinama neoneèišæene, ponegdje ivisokokvalitetne vode koja ne zahtijeva gotovonikakav tretman prije upotrebe za piæe. Takvobogatstvo, opæenito, nije u dovoljnoj mjeri prepoznatoi ne posveæuje mu se zaslu�ena pa�nja. O tomegovori slabo razvijen sustav odvodnje u naseljima,mnoštvo divljih deponija, nedovoljno branjen prostorvodozaštitnih zona, onih u uporabi i onih potencijalnih,mali postotak poljoprivrednika koji posjeduju«ekomarkice», slaba istra�enost vodonosnika imoguæih naèina njegova korištenja, neracionalnostupotrebe vode u domaæinstvima te nebriga po pitanjuizljeva otpadnih sadr�aja u tlo i vode (kartogram 1).

Pravilno gospodarenje vodnim resursimapredstavlja preduvjet za uravnote�en i trajangospodarski razvitak �upanije. Oèuvanjemzadovoljavajuæe kakvoæe voda te nastojanjem da seoneèišæene vode saniraju ili bar zaštite od daljnjedegradacije, posti�e se bolji vodnogospodarskirazvitak, a time i bolji ekološko-ekonomski statuscijele �upanije.

Hidrografska mre�a �upanije pripada veæinomdravskom, manjim dijelom savskom slivu.Hidrogeološke znaèajke �upanije uvjetovane sugeološkom graðom, morfologijom terena,hidrografskom mre�om i klimatskim prilikama.�upanija je podijeljena na èetiri vodna podruèja:sjeverni dio vodnog podruèja slivova Lonje, Ilove iÈesme, brdovito-bre�uljkasti dio sliva Drave, istoènidio uzvodne (zapadne) Podravine (crpilište Ivanšèak)i vodno podruèje srednje Podravine (crpilište Delovi,Molve, Ðurðevac).


Kartogram 1: Vodocrpilišna i vodonosna podruèja ugro�ena su, meðu ostalim, deponijama otpadaIzvor: Izvješæe o postupanju s komunalnim otpadom, �up. zavod za prostorno ureðenje, 2003.

Osnovno obilje�je tekuæica na ovom prostoru je dasu u prošlosti èesto mijenjale svoje tokove sve dokèovjek nije sprijeèio ovu pojavu. Jedina rijeka na�upanijskom podruèju, rijeka Drava, daje temeljnoobilje�je hidrografiji i krajoliku sa svojih 64 km unutargranica �upanije. Obzirom da se izvorište i gornji diosliva nalazi u podruèju Alpa, Drava ima fluvijalno-glacijalni re�im toka. Najveæe kolièine vode su urazdoblju od travnja do kolovoza, a prosjeèno najveæi

mjeseèni protoci se javljaju u lipnju. Zbog znaèajnogpada i brzog protoka izaziva jaku eroziju obale kojaponekad odnosi velike kolièine materijala ukljuèujuæi izanimljivu biljnu vegetaciju te pripadajuæe �ivotinjskevrste koje svoje stanište tra�e na drugim lokalitetima.

Najznaèajniji pritoci rijeke Drave su: potok Gliboki,Bistra Koprivnièka, Komarnica, Zdelja, Rogstrug-Èiviæevac. Savskom slivu pripada dio tekuæica s

podruèja Kalnika i kalnièkog Prigorja (Glogovnica,Vrtlin, Kourška, Èrnec, Kamešnica - pritoke rijekeÈesme). Svi vodotoci osim rijeke Drave imajupluvijalni (kišni) re�im s maksimalnim protocima uproljeæe.

Jezera, bare i mrtvaje ubrajaju se u stajaæe vode.Uz rijeku Dravu, veliki broj ih je nastao uslijedantropogenog djelovanja - iskapanjem šljunka(Jegeniš, Separacija, Šoderica, Èingi-Lingi, Sekuline idr.), a danas su podlo�na procesima ubrzaneeutrofikacije. Mrtvaje su nekadašnja korita rijekeDrave od kojih su najveæe Ðelekoveèka, Bakovci,Osredek i Lepa Greda. Najveæe i najljepše bare suÈambina i Ješkovo.

Zaštita voda od štetnih utjecaja podrazumijevazaštitu izvorišta vode za piæe, podzemnih voda,površinskih vodotoka, veæih vodenih površina -ribnjaka, prirodnih jezera, bara i šljunèara, te tretmanotpadnih fekalnih i oborinskih voda.

2.1. Vodocrpilišna podruèja i vodoopskrba

Vodovodna mre�a je na podruèju �upanije slaborazvijena i ogranièena uglavnom na gradska podruèjatriju gradova - Koprivnice, Kri�evaca i Ðurðevca iokolnih naselja. U veæini drugih naselja opskrbavodom se provodi individualno, korištenjem vlastitihbunara ili lokalnih vodovoda manjih kapaciteta (tzv.uliènih vodovoda) èija kvaliteta najèešæe ne odgovarasanitarno-zdravstvenim propisima. U nekim naseljimagdje postoje magistralni vodovi, stanovnici zakuæanske potrebe i za piæe koriste tu vodu, dok zanapajanje stoke i druge potrebe koriste vodu iz uliènihvodovoda. Organizirana mre�a vodovoda na razini�upanije je tek u zaèetku.

Vodoopskrba Koprivnièko-kri�evaèke �upanije setemelji na radu šest vodocrpilišta: Vratno, Trstenik,Ivanšèak, Delovi, Ðurðevac i Molve. Koprivnica iÐurðevac koriste podzemnu vodu dravske doline nacrpilištu Ivanšèak i Ðurðevac. Za vodoopskrbuKri�evaca koriste se crpilišta Trstenik i Vratno. Nacrpilištu Delovi crpi se voda za potrebe vodovodaBjelovar. Opæina Legrad opskrbljuje se vodom izcrpilišta Prelog (Meðimurska �upanija).

Potencijalna vodocrpilišta su Lipovac u opæiniKoprivnièki Bregi, zapadno od istoimenog naselja,Osijek Vojakovaèki, 2 km jugoistoèno od izvorištaVratno uz istoimeno naselje. U Apatovcu postojiizvorište mineralne vode koje je ponovno aktiviranonakon du�eg razdoblja nekorištenja.

Potrošnja vode na distribucijskom podruèjukoprivnièkog «Komunalca» od 1990. do danas nepokazuje veæe varijacije. Godišnje se potroši oko3.500.000 kubiènih metara vode. U strukturi potrošnje

kontinuirano raste potrošnja kod kuæanstava (širokapotrošnja), a opada kod industrije (velikih potrošaèa).Do toga je došlo i zbog postavljanja vlastitih bunara udijelu industrije (npr. u «Podravki»). Gradskimvodovodom koristi se gotovo 9.000 kuæanstava te oko80 veæih i velikih potrošaèa.

U svibnju 2002. godine stupio je na snagu noviPravilnik o utvrðivanju zona sanitarne zaštite izvorišta(«Narodne novine» 55/02) èime je prestao vrijeditionaj iz 1986. godine. Odluke o zaštiti vodocrpilištakoje je �upanijska skupština ranije donijela za svaizvorišta, potrebno je uskladiti s novim Pravilnikom uroku od 5 godina od njegova stupanja na snagu.Izmjene i dopune Odluka predlo�iti æe Struènopovjerenstvo koje æe �upanijska skupština imenovatiza svako od izvorišta.

Investicijska studija «Hrvatskih voda», Zagreb kojuje to javno dr�avno poduzeæe naruèilo od poduzeæaCM-EXPERT d.o.o., Zagreb va�an je dio projekta«Regionalni vodoopskrbni sustav Koprivnièko-kri�evaèke �upanije». Osnovna svrha te studije jeracionalizacija razvitka regionalnog vodoopskrbnogsustava, odreðivanje prioriteta i dinamike izgradnjetog sustava. Meðu ostalim, studija obraðuje koje suizravne i neizravne koristi u smislu osiguranja trajne istabilne vodoopskrbe, kvalitetu pitke vode snaglaskom na zdravstveno stanje i potrebnu kolièinuvode i drugo. Isto tako, studija pokazuje da upodzemlju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ima tolikopitke, zdrave vode da bi se njome mogla opskrbljivatii druga podruèja.

U travnju 2004. g. izraðena je Novelacija studijekoncepcije razvitka vodoopskrbnog sustavaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije koja razmatraaktualno stanje vodoopskrbe �upanije i na osnovutoga daje smjernice za daljnji razvoj.

2.1.1. Vodocrpilišta - koprivnièko podruèje

Crpilište Ivanšæak je smješteno sjeverno odgrada Koprivnice, izmeðu �eljeznièke pruge, ceste zanaselje Koprivnièki Ivanec i industrijske zone Danica.Na njemu su zahvaæene vode iz otvorenogvodonosnog sloja formiranog u kvartarnim nanosimašljunka i pijeska. Crpilište se nalazi u vodonosnomkompleksu koji pripada I. hdrogeooškoj zoni uzvodne(zapadne) Podravine. Najranija istra�ivanja crpilištapotaknuta su dobrim rezultatima na izvedbi zdenacaza okolne industrijske pogone. Godine 1973. odstrane zagrebaèke Geotehnike provedena su prvaistra�ivanja, geoelektrièka mjerenja i otvaranjestrukturno piezometarskih bušotina. Danas se crpilištesastoji od 6 bunara u liniji sjeverozapad-jugoistok.Izdašnost pojedinog bunara je od 0.02 do 0.06prostornih metara u sekundi, odnosno crpilište mo�e


dati oko 0.33 kubnih metara vode u sekundi. Kvalitetavode je odlièna osim što ima nešto poveæani sadr�aj�eljeza, a u posljednje vrijeme i nitrata. Vodazadovoljava u kemijskom i bakteriološkom pogleduIstra�ivanja pokrenuta 1985. godine su zakljuèila daraspolo�ive zalihe vode dopuštaju stalni rad sizdašnošæu od 170 l/s dok se maksimalne crpnekolièine procjenjuju na 420 l/sek. Nesaniranukanalizaciju u blizini crpilišta potrebno je sanirati i nedozvoliti daljnju urbanizaciju i pribli�avanje grada zonicrpilišta.Polo aj vodocrpili ta je priliŁno nepovoljan jer senalazi na zapadnom rubu izgra enog gradskogpodruŁja, okru eno sa svih strana, osim sa zapada,bilo stambenom ili industrijskom zonom grada, toznaŁi da je ugro eno svim mogu im negativnimutjecajima. U neposrednoj blizini, u III a vodoza titnojzoni se nalazi industrijska zona (tvornica kvasca,mesna industrija i tvornica ljekova), odlagali tePi kornica (granica III b zone sanitarne za tite),groblje, eljezniŁka pruga, intenzivno obra ivanepoljoprivredne povr ine bez kontrole unosa mineralnihgnojiva i ostalih kemijskih sredstava, a isto tako ikanalizacijska mre a nedalekih stambenih objekata.

Valja naglasiti da je novim Pravilnikom outvrðivanju zona sanitarne zaštite izvorišta («Narodnenovine» 55/02) u II zoni zabranjena poljodjelskaproizvodnja osim proizvodnje zdravstvenoispravne hrane. S tim u vezi - kontinuirani nadzor ikontrola nad naèinom uporabe zaštitnihpoljoprivrednih sredstava i umjetnih gnojiva, a da bi seproizvodnja mogla nazvati zdravom, ne postoji.Ujedno, na podruèju �upanije do sada nema više od 2registrirana ekološka poljoprivrednika koji su taj statusstekli poštivajuæi sve propisane uvjete, tako da suvodozaštitne zone prepuštene uobièajenimneselektivnim poljodjelskim metodama uzgoja,obrade i prihranjivanja tla. Posljedice navedenogopisane su u narednom tekstu.

Na crpilištu Ivanšæak zadnjih godina kakvoæapodzemnih voda se pogoršala zbog ustrajnog porastasadr�aja nitrata na razinu od preko 6 mgN/l što je zaoko 2 mgN/l više od iznosa u 1996. godini. Iako su tojoš uvijek vrijednosti ispod MDK koje iznose 10 mgN/l,bitno je uoèiti tendenciju porasta koja upuæuje dapreventivno i sanacijski valja reagirati na vrijeme, dokstanje još nije alarmantno. Problem s tim u vezi je inedostatak primjerenog monitoringa kojim bi sepratila prostorna distribucija sadr�aja nitrata, amoguæe i drugih oneèišæujuæih tvari u podzemnoj vodi.Dakle, nameæe se potreba ostvarenja kompletnogmonitoringa zahvaæenih podzemnih voda tj. praæenjakakvoæe i dinamike podzemnih voda, osobitovodocrpilišnih podruèja u uvjetima postojeæeeksploatacije.

Mineralizirani dušik predstavlja najveæu opasnost

zdravstvenoj ispravnosti vode, a pretpostavlja se da jenjegovo porijeklo antropogeno i to od poljoprivredneaktivnosti na podruèju prihrane crpilišta s kojeg senitrati infiltriraju u otvoreni vodonosnik. Uz prosjeèanunos 100 kg N/ha poljoprivrednog zemljišta i procjenuda se u vodonosni sloj ispere 10% od unesene kolièine(10 kg/ha), unos dušika na II vodozaštitnoj zoni (100ha) je reda velièine da 1 000 000 m3 vode, koja je èista,odnosno bez dušika, uèini zdravstveno neispravnom.Postavlja se pitanje da li je skuplja varijanta otkupazemljišta unutar u�e vodozaštitne zone i strogokontroliranog nadzora nad tim podruèjem ili dosadašnjinaèin korištenja zemljišta s naglaskom da se kontrolnei sankcijske mjere (prema Odluci o vodozaštitnompodruèjima i Pravilniku) nisu dosljedno provodile.Tehnologije sanacije, odnosno uklanjanja nitrata izvode takoðer nisu nimalo jeftine, pa valja procijenitiisplativost spomenute investicije otkupa zemljišta togpodruèja.

Kartogram 2: Odnos utjecajnih zona vodocrpilišta Ivanšèak prema deponiji otpada Piškornica

Radi oèuvanja zdravstvene ispravnosti vode -vodoistra�ni radovi i prateæa Odluka o vodozaštitnimpodruèjima trebali bi definirati dozvoljene aktivnosti uvodozaštitnim zonama sa mehanizmima nadzoraprovedivim u praksi.

Prema Planu za zaštitu voda KK�, mjere zaoèuvanje kakvoæe voda su, meðu ostalim, zabrana


ili ogranièenje izgradnje na vodozaštitnim i priljevnimpodruèjima crpilišta Ivanšèak, Delovi i Ðurðevac,sanacija šljunèara, prvenstveno na vodozaštitnim ipriljevnim podruèjima crpilišta, ogranièenje izgradnje iobavljanja djelatnosti na malim vodotocima gdjeispuštanje voda mo�e imati utjecaj na kakvoæu voda ipored primjene potrebnih mjera zaštite, zabranaispuštanja i uklanjanje opasnih tvari za koje je premaUredbi opasnim tvarima u vodama, dokazano daimaju nepo�eljno djelovanje na vodni okoliš.

Rok za donošenje odluke o zaštitnim zonama, iliusklaðivanje postojeæe odluke s odredbama novogPravilnika je 2007. godina. Temeljna manjkavostvezana uz staru Odluke (prema danas neva�eæemPravilniku) je što su se bitne odredbe koje se odnosena oèuvanje zona sanitarne zaštite vode odoneèišæenja nedovoljno djelotvorno provodile u praksi.Jedino uz aktivniju inspekcijsku slu�bu isankcioniranje isti se sluèaj neæe ponoviti i sprovedbom nove Odluke.

2.1.2. Vodocrpilišta - ðurðevaèko podruèje

Crpilište Ðurðevac locirano je izmeðu Ðurðevca i�eljeznièke stanice Kalinovac, desno od Podravskemagistrale relacije Ðurðevac - Osijek. Voda seveæinom koristi za vodopskrbu Naftaplinovog pogona«Molve» sa sjedištem u Ðurðevcu, za vodoopskrbuÐurðevca, prigradskih naselja te dijela naselja opæinaMolve, Virje, Gola, Kalinovac, Ferdinandovac, KloštarPodravski, Sesvete Podravske i Novo Virje. Debljinavodonosnog sloja je 65 metara. Postoji 6 bunarameðusobne udaljenosti od 100 do 150 metara.Kapacitet pojedinog bunara je 0.04 prostornih m/sek,dok je kapacitet crpilišta 0.24 kubika u sekundi. Vodaje odliène kvalitete, a potencijalni zagaðivaèi suintenzivna poljoprivreda, blizina cestovne prometnice,�eljeznièka pruga, drena�ni kanal koji je kolektorotpadnih voda i u neposrednoj je blizini crpilišta, kao iindustrijska zona smještena uz zapadni dio crpilišta.Kapaciteti su do 0.60 prostornih m/sek.

Crpilište Molve je smješteno dva kilometrazapadno od sela Molve. Koristi se prete�no zavodoopskrbu plinskog polja pitkom i industrijskomvodom. Debljina vodonosnog sloja je nešto veæa od40 metara. Postoji deset bunara uz pojedinaènuizdašnost od 0.03 prostornih metara u sekundi do0.077 kubika/sekundi. Ukupni kapacitet svih bunara jeoko 0.53 kubika /sek. U vodi je poveæan sadr�aj�eljeza. Zone sanitarne zaštite odreðene su samo zadva bunara koji slu�e za vodoopskrbu pitkom vodom,ali re�im u zaštitnim zonama nije potpuno definiran.Potencijalna ugro�enost kvelitete vode su obli�njapostrojenja na plinskom polju i intenzivnapoljoprivreda. Proširenje crpilišta se za sada neplanira.

Crpilište Delovi locirano je na ju�nom rubu naseljaDelovi izmeðu Koprivnice i Ðurðevca. Prete�ito sekoristi za vodoopskrbu grada Bjelovara, ali iNovigrada Podravskog i okolnih mjesta. Napajanjevodonosnog sloja se odvija infiltracijom oborinskihvoda. Dosadašnja ispitivanja nisu dokazala kakorazina podzemne vode ovisi o razini vode u rijeciDravi. Crpilište se sastoji od pet bunara èiji jepojedinaèni kapacitet 0.06 prostornih m/sek, odnosnoukupna izdašnosti svih bunara je 0.30 kubika/sek. Upliæim bunarima dokazane su kolièine �eljeza znatnoviše od dopuštenih pa je potrebna deferizacija vode.Kvaliteta vode opæenito je ugro�ena zbog blizinenaselja, neizgraðenog sustava odvodnje, intenzivnepoljoprivrede, blizine �eljeznièke pruge i regionalneceste. Potencijalni oneèišèivaè je i naftni terminal«Janaf» i plinovod, kao i Podravkina farma junadi,kapaciteta 4500 grla, koja se nalazi uz cestu Novigrad- Hlebine na kraju sela Delovi i drugi izvori.

2.1.3. Vodocrpilišta - kri�evaèko podruèje

Crpilište «Vratno» je smješteno u gornjem tokuKamešnice sa dva bunara. Iz dubokog bunara crpi sepodzemna voda iz gorskog vodonosnika, dok se izkopanog bunara, voda dobiva iz prigorsko-dolinskogvodonosnika (aluvija Kamešnice). Izdašnost kopanogbunara je 10-15 litara vode u sekundi, dok je dubokog40 litara u sekundi. Potencijalni izvori oneèišæenja kojiutjeèu na plitki bunar mogu potjecati od intenzivnepoljoprivredne proizvodnje koja se obavlja napovršinama rijeène doline potoka Kamešnice.

Odluka o vodozaštitnom podruèju izvorišta«Vratno» usvojena je na �upanijskoj skupštini KK� urujnu 1999. godine. Izraðena je na temelju prethodnogmišljenja Hrvatskih voda i Studije - Geološki vidoviodreðivanja zona sanitarne zaštite izvorišta vode zapiæe «Vratno» (izradio Institut za geološkaistra�ivanja, Zagreb, o�ujak, 1999.). Danas va�eæaOdluka je donesena u skladu sa èlankom 40 i 41.Zakona o vodama («Narodne novine» 107/95) iPravilnikom o zaštitnim mjerama i uvjetima zaodreðivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode zapiæe («Narodne novine» 22/86).

Crpilište «Trstenik» je smješteno na ju�nojperiferiji grada Kri�evaca, u podruèju jednog odprigorsko-dolinskih vodonosnika, u meðurjeèjuGlogovnice i Koruške rijeke. Slu�i, kao i crpilišteVratno, za opskrbu vodom grada Kri�evaca. Postojipet izvedenih zdenaca dubine 25 m. Kapacitetcrpilišta je 25 l/s, a voda se transportira putempodvodnih bunarskih crpki u rezervoar «Bukovje»volumena 2.000 m3.

Prijedlog Odluke o vodozaštitnom podruèjuizvorišta «Trstenik» podnesen je na usvajanje


Gradskom vijeæu grada Kri�evaca nakon ishoðenogmišljenja Hrvatskih voda. Utvrðene su granicevodozaštitnog podruèja na temelju Studije - Geološkividovi odreðivanja zona sanitarne zaštite izvorištavode za piæe «Trstenik» (izradio Institut za geološkaistra�ivanja, Zagreb, 1999.) na temelju razradegeoloških, hidrogeoloških i geofizièkih podataka teprovedenih bušenja.

Povremeni izvori oneèišæenja mogu bitipoljoprivredne površine koje se nalaze unutartamošnjeg slivnog podruèja. Isto tako, u II zonisanitarne zaštite crpilišta nalazi se ran�irni kri�evaèkikolodvor, u blizini je �eljeznièki kolosjek koji povezujeKri�evce s Bjelovarom kao i regionalna cesta �abno-Kri�evci, Gušæerovac koja prolazi u�im vodozaštitnimpodruèjem u du�ini od oko kilometar od crpilišta.Novim prostorno planskim dokumentima (GUP gradaKri�evci) se unutar II vodozaštitne zone planiraindustrijska zona grada (i obilaznica grada Kri�evcikao dio Brze ceste Vrbovec - Kri�evci - Koprivnica -Republika Maðarska tangira II zonu), što, doduše, nijesuprotno Pravilniku, ali èini veliku potencijalnuopasnost tim više što se u današnjim okolnostimasustavi kontrole provedbe zakonskih odredbi nikakone sprovode. Tako Kri�evci sa svoje sjeverne strane,odmah do samih kuæa imaju jednu «ekološku bombu»nesanirano gradsko smetište, a u svom ju�nom dijeluugro�avaju kvalitetu najosjetljivijeg dijela podzemlja.

2.1.4. Planirana vodocrpilišta

Koprivnica i okolna naselja vodom se opskrbljuju izvodocrpilišta Ivanjšæak. Vodozahvat na tom crpilištu jeiz prvog vodonosnog sloja iznad kojeg je tankipolupropusni sloj što, uz intenzivnu poljoprivredu uvodozaštitnim zonama, ima za posljedicu padkakvoæe crpljene vode. Uz porast nitrata to je crpilišteugro�eno i polo�ajem jer je smješteno unutar urbanogpodruèja i okru�eno frekventnim prometnicama iindustrijskom zonom. U takvoj je situaciji otvaranjenovog, alternativnog crpilišta nu�nost. To je biorazlog pokretanja istra�ivanja i analiza novih lokacijaza izgradnju regionalnog crpilišta od strane RGNfakulteta iz Zagreba. Izraðeno je nekoliko studijapotencijalnih crpilišta: Torèec, Peteranec, Bukovec iPustakovec. Temeljem saznanja iz dosadaðnjihhidrogeoloških istra�ivanja koprivnièke Podravine,lokacija zapadno od naselja Bregi - Lipovec jedefinirana kao najperspektivnije rješenje.Pretpostavlja se da je kvaliteta podzemne vode boljaod kvalitete na bilo kojoj lokaciji u blizini Koprivnice(osim, naravno, crpilišta Ivanšèak). Na osnovuPrograma istra�ivanja sklopljen je ugovor izmeðuspomenutog fakulteta i Komunalca o obavljanjudaljnih istra�ivanja.

Analiza potencijalnih crplišta na cijelom

vodonosnom podruèju u funkciji konkretnih sadašnjihi buduæih ukupnih potreba vodoopskrbe nijeprovedena. Istra�ivana potencijalna crpilištapredstavljaju samo jedan manji dio raspolo�ivihkolièina podzemnih voda za vodoopskrbu. Dravskaravnica sadr�i prirodno obnovljive i moguæeinducirane zalihe podzemnih voda aluvijalnogvodonosnika koje mogu osigurati lokalnuvodoopskrbu, pa èak i namirivati deficit nekih odsusjednih predjela porjeèja Save. Obzirom naraspolo�ive kolièine podzemnih voda, postoji mnogomoguænosti izbora lokacija crpilišta, no upravo u onimpredjelima gdje je najveæa transmisivnostvodonosnika, postoji ujedno i velika ugro�enost odoneèišæenja. Zato se valjana zaštita postojeæihcrpilišta kao i rezerviranje prostora za lokalna iregionalna crpilišta nameæe kao prioritetni problemvodoopskrbe u buduænosti.

Kako je crpilište Ivanšèak kolièinski limitirano(kapacitet je maksimalno iskorišten), potrebno jerezervirati i zaštititi prostor za buduæe crpilišteLipovac, što još uvijek nije uèinjeno. Voda s buduæegcrpilišta Lipovac, smještenog izmeðu Miklinovca iKoprivnièkih Bregi æe se koristiti iz drugogvodonosnog sloja koji je smješten dublje i nijepotrebno osigurati toliko široke vodozaštitne zone.Vodoistra�nim radovima koji se provode veæ višegodina, još nije toèno definirano samo podruèjecrpljenja.

Vodocrpilište Lipovac ima dobre predispozicije dapostane novo izvorište kvalitetne vode za piæe, ukolikose njegove podzemne vode ne oneèiste zbogneprovoðenja zaštitnih mjera na površini. Koprivnièkevodospreme - velika u Moèilama te dvije manje uStarigradu i Kunovec Bregu za sad udovoljavajupotrebama, no potrebno je planirati izgradnju novih.

Na podruèju bivše opæine Kri�evci, opæinskimodlukama o zonama sanitarne zaštite i zaštitnih mjerazaštiæena su izvorišta pitke vode: Dubovec -Pavlovec, Trstenik, Vratno, Podvinje i Trstina (GornjaRijeka), (Studija odvodnje, IGH, 1998). Potencijalnovodocrpilište kri�evaèkog podruèja je OsijekVojakovaèki.

2.2. Kakvoæa i monitoring kvalitete voda

Provedba zaštite voda provodi se istra�ivanjem iispitivanjem kakvoæe površinskih i podzemnih voda.Program ispitivanja kakvoæe voda definiraju Hrvatskevode - Vodnogospodarski odjel za vodno podruèjesliva Drave i Dunava Osijek, Vodnogospodarskiodsjek (VGO) Vara�din te Vodnogospodarski odjel zavodno podruèje sliva Save. Program ispitivanja rijekaDrave i Mure definiran je Dr�avnim planom za zaštituvoda («Narodne novine» 8/99). Na stalnim mjernimpostajama utvrðuju se kvalitativne karakteristike,


odnosno stanje i promjene kakvoæe voda. Osnovni ciljnavedenih istra�ivanja je utvrðivanje vrste vodeodnosno njihove kakvoæe i uzroka promjena kakvoæete utvrðivanje i primjena potrebnih mjera zaštite voda.

Kategorizacijom voda utvrðuje se planirana vrstavode. Mjerila za kategorizaciju propisana su Uredbomo klasifikaciji voda («Narodne novine» 77/98). Revizijukategorizacije provode «Hrvatske vode». Stanje kakvo e povr inskih voda utvr uje se natemelju Uredbe o klasifikaciji voda koja temeljempropisanih pokazatelja dijeli vode na pet vrstaodnosno stupnjeva kakvo e. Vode se prema graniŁnim vrijednostima pokazateljasvrstavaju (klasificiraju) u pet vrsta kojima, premauvjetima za kori tenje voda za odre ene namjeneodgovaraju slijede i kriteriji (re im kisika i hranjivetvari, biolo ki i mikrobiolo ki pokazatelji):

I vrsta: podzemne i površinske vode koje se usvom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcijemogu korisiti za piæe ili u prehrambenoj industriji,te površinske vode koje se mogu koristiti i zauzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve/salmonida);II vrsta: vode koje se u prirodnom stanju mogukoristiti za kupanje i rekreaciju, sportove na vodi,za uzgoj druhih vrsta riba (ciprinida);III vrsta: vode koje se mogu koristiti uindustrijama koje nemaju posebne zahtjeve zakakvoæom vode, te u poljoprivredi. To su vodekoje se proèišæavaju da bi se koristile zaodreðene namjene;IV vrsta: vode koje se mogu koristiti iskljuèivo uzproèišæavanje na podruèjima gdje je velikopomanjkanje vode; V vrsta: vode koje se ne mogu koristiti ni zakakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije zanamjene odreðene Uredbom.

__________________________V vrsta voda prema stupnju trofije: - to su jakozagaðene, mutne hipertrofiène vode u kojimarazgraðivaèi dominiraju nad producentima.Trajni je manjak kisika zbog intenzivnemikrobiološke aktivnosti. Nema riba, a prisutnisu alfa-mezosaprobni i polisaprobni indikatori ivelik broj saprofitskih i koliformnih bakterija.

Eutrofikacija je pojaèani razvoj primarnihproducenata nakon obogaæivanja vodenih ekosustavahranjivim tvarima.

Saprobnost je razgradnja organske tvari, aizra�ava se P-B indeksom saprobnosti (S), na osnoviindikatorskih vrsta organizama.

Drava i njeni najveæi pritoci imaju propisanu IIkategoriju kvalitete vode, dok, u stvarnosti onipripadaju III i ni�oj vrsti èemu doprinose poveæanekoncentracije nitrata, nitirita, amonijaka, �eljeza,

mangana i dr. Najveæim dijelom je to posljedicaneizgraðenog sustava odvodnje veæine naselja kao iproèistaèa industrijske otpadne vode grada Koprivnice,ali i nekontrolirane uporabe poljoprivrednih zaštitnihsredstava i umjetnih gnojiva. Više o rezultatimamonitoringa pod istoimenim naslovom.

Provoðenje analize kvalitete vode nijezadovoljavajuæe u dovoljnoj mjeri zbog financijskih idrugih razloga. Planovi i programi praæenja kvalitete izaštite voda ne donose se na vrijeme ili se uopæe nedonose. Njihove odredbe se nedovoljno uèinkovitoprovode tako da su ocjene kategorije lokalnih vodakoje Planovi trebaju sadr�avati tek pribli�ne smjerniceo nedosti�noj kvaliteti koja je u stvarnosti daleko ni�aod propisane, tj. planirane. Kvaliteta vode potokaBistre je toliko ispod oèekivane da je ispod svihkriterija, èak i najni�e V kategorije i zapravo predstavljaotpadnu vodu u kojoj nema �ivog svijeta. Problemi sunajuoèljiviji u situacijama kada doðe do neoèekivanogincidenta, iznenadnog ili izvanrednog oneèišæenja kojezahtijeva dodatne programe ispitivanja kakvoæe voda.U tom sluèaju dodatni programi su sami sebi svrhomzbog toga jer ne postoje rezultati osnovnih mjerenjatzv. nultog stanja. Tada je teško ili nemoguæe zakljuèitikoliko je, zapravo, trenutno realno oneèišæenje, a jošte�e pronaæi njegov izvor jer su lokacije uzimanjaredovnih uzoraka nedostatne, nedefinirane ili seuzorkovanje na njima provodi prerijetko.

2.2.1. Podzemne/pitke vode

Podzemna pitka voda najva�nije je prirodno dobrote je taj resurs naglašeno zaštiæen kao osobitovrijedan i u �upanijskom Prostornom planu jer sekoristi za vodoopskrbu regije.

Znaèenje pitkih voda sve je veæe usrednjoeuropskom kontekstu jer ovako kvalitetnihpodzemnih voda ima još samo na rijetkim prostorima.Ne treba naglašavati da pitanje njihova oèuvanjadanas mora biti na prvom mjestu uvjetujuæi takozdravlje okoliša i ljudi.

Podzemne zalihe pitke vode, još su uvijek, usprkosbrojnim izvorima oneèišæenja, vrlo dobre kvalitete.Re�im podzemnih voda dravske doline je posljedicaklimatskih i hidroloških faktora. U pojasu uz Dravu,sama rijeka Drava ima najveæi utjecaj na podzemnevode, i to, na udaljenosti 2 do 5 km od vodotoka. Uširoj zoni je vodostaj podzemnih voda rezultantautjecaja oborina (prosjeèna kolièina 900 mm/god/m2) ievapotranspiracije, te meteoroloških faktora. Zavisokih voda Drava napaja podzemlje, a za niskih gadrenira. Primjetan je i utjecaj veæih pritoka (BistraKoprivnièka, Gliboki) u èijoj zoni utjecaja smjer tokapodzemne vode je orijentiran prema Dravi, tj.podzemna voda teèe od jugozapada premasjeveroistoku. Prirodni odnos rijeke i podzemne vodedanas je bitno izmijenjen regulacijom njenog toka i


izgradnjom hidroenergetskog sustava. Staro koritoDrave promijenilo je svoju funkciju i na velikom dijelupodruèja prestalo je biti podruèjem intenzivnognapajanja vodonosnika, veæ se danas uglavnomosjeæa njegovo drena�no djelovanje što rezultirasni�enjem razine podzemne vode.

Ukupno uskladištena kolièina podzemne vode unaslagama, èija debljina se kreæe od desetak donekoliko stotina metara, je ogromna i iznosi oko110x109 m3. Prirodno obnavljanje podzemnih voda nacijelom podruèju vodonosnika procjenjuje se na oko1x109 m3/god. Vodonosnik je pretenim dijelomprekriven prašinastim i glinovitim slojem èija debljinaje vrlo neujednaèena. U predjelima izmeðu Koprivnicei Pitomaèe to je ponegdje samo humusni pokrov ili jevodonosnik prekriven �ivim pijescima. U nekimpredjelima debljina pokrivaèa dose�e i do 20 metara.Postojeæim bunarima su zahvaæene naslage do 80 mdubine.

Nakon zahtjeva upuæenog «Hrvatskim vodama»,Vara�din u svezi kartografskog, opisnog ilishematskog prikaza podruèja obuhvata dravskogvodonosnika pitke vode, primili smo odgovor kako neraspola�u (!) takvim prikazom.

Prema našem upitu vezanom uz podzemne vode,komunalna poduzeæa su nam dostavila slijedeæaizvješæa.

Izvješæe o stanju voda (u podruèju djelatnosti poduzeæa Komunalac, Koprivnica)

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piæe(«Narodne novine» 46/94) i Pravilnik o izmjenama i

dopunama pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vodeza piæe («Narodne novine» 49/97) propisuju ireguliraju kontrolu distribuirane vode za piæe sastanovišta broja potrebnih uzoraka, metodike analiza,ispitivanih pokazatelja i njihovih maksimalnodopuštenih vrijednosti. Pravni temelj pravilnika jeZakon o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenomnadzoru nad namirnicama i predmetima opæe uporabe(«Narodne novine» 1/97 - proèišæeni tekst).

Prema spomenutim pravilnicima kao «proizvoðaènamirnica - vode za piæe» komunalno poduzeæe jeðu�no obaviti odreðenu kontrolu, bilo samostalno bilou ustanovi ovlaštenoj od strane Ministarstva zdravstva(ovlašteni zavodi, privatne ustanove ili dr.).Proizvoðaèi namirnica, koji se odluèe na samostalnukontrolu svojih proizvoda trebaju udovoljiti uvjetimapropisanim Pravilnikom o uvjetima glede struènihdjelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavatilaboratoriji proizvoðaèa namirnica i predmeta opæeuporabe («Narodne novine» 62/99), što Ministarstvozdravstva utvrðuje komisijski i potom izdajeovlaštenje. Komunalèev laboratorij je pri kraju sispunjavanjem uvjeta spomenutog Pravilnika i vrloskoro æemo zatra�iti izlazak komisije Ministarstva.Kako ovlaštenje još nemamo sve zakonom propisaneanalize za nas obavlja Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko - kri�evaèke �upanije, Slu�ba zazdravstvenu ekologiju, Odjel za ispitivanje voda.

Uèestalost ispitivanja je 20+4 redovite(Pravilnikom definirane kao analize A i B) analizemjeseèno i 3 analize godišnje na proširenepokazatelje. Uz ispitavanja koje provodi Zavod zajavno zdravstvo, u laboratoriju Komunalca se provodeinterne analize na pokazatelje iz analize A.


Tablica 6: Vrste analiza podzemnih voda koje provodi Komunalac, Koprivnica

Proširene analize koje se provode 3/godišnjeobuhvaæaju razlièiti broj i vrstu pokazatelja moguæihzagaðivaèa vode za piæe:

ioni (flor, karbonati,fosfati, sulfati, silikati …)deterðenti (anionski, kationski)ugljikovodici (ukupna ulja i mineralna ulja)pesticidi (klorni, fosforni)metali (Pb, Hg, Cd …)industrijska zagaðivala (lakohlapivi halogenirani ugljikovodici, policiklièki aromati)nusprodukti dezinfekcije.

Analize podzemne vode iz piezometara napriljevnom podruèju se obavljaju 2/godišnje naorganoleptièke i fizikalno-kemijske pokazatelje.

Komunalac samostalno radi analizu A, no stvara

preduvjete za samostalno obavljanje kompletne«redovite analize», odnosno analiza A i B. Trenutnoanalize rade i samostalno, i koristeæi usluge Zavodaza javno zdravstvo (sve dok nemaju dozvolu odMinistarstva zdravstva).

Uèestalost uzorkovanja je propisana spomenutimpravilnicima, koji se primjenjuju u re�imu:

crpilište zbirni vod 4/mjeseènovodosprema Moèile 4/mjeseènovodosprema Starigrad 1/mjeseènovodosprema Kunovec Breg 1/mjeseènotoèke na mre�i 14/mjeseènobroj razlièitih toèaka 13

Osim tih slu�benih analiza provodi se i odreðenibroj internih analiza.


Tablica 7: Prosjeèna vrijednost pokazatelja zdravstvene ispravnosti vode crpilišta Ivanjšæak

Redovitim praæenjem kvalitete vode za piæe naizvorištu, u vodospremama i na razlièitim toèkamamre�e dobro je pokriveno cijelo distributivno podruèje.Za kapacitet komunalèevog distributivnog sustavazakonodavac predviða osam toèaka mre�e dostatnimza nadzor, dok Komunalac vrši kontrolu na trinaestrazlièitih toèaka.

Sirova voda vodocrpilišta Ivanjšæak je u praviluzdravstveno ispravna voda tj. mjereni pokazateljikakvoæe su unatar zakonom propisanih granica. Zbogtoga, osim dezinfekcije nije potreban dodatni tretmansirove vode prije puštanja u vodoopskrbni sustav.

Zbog zaostajanja u tehnologiji crpljenja i odr�avanjabunara i zbog pada razine podzemnih vodapovremeno dolazi do pjeskarenja pojedinih bunarašto se odra�ava kao porast vrijednosti silikata neštopreko maksimalno dopuštene vrijednosti MDK.

Maksimalno dopuštena koncentracija klora u vodiza piæe je 0,5 mg/l (na slavini kod potrošaèa). Uljetnom re�imu se dodaje 0,3 mg/l na vodocrpilištu, au zimskom 0,21 mg/l. Kod takvog je doziranja nakrajnjim toèkama mre�e rezidualni klor u tragovima,a u mre�i bli�e crpilištu oko 0,1 mg/l. Sve dok jedistribuirana voda mikrobiološki uredna treba te�itiminimalnim dozama reziduuma u vodi. Takvoj praksi

Udaljenost od izvorišta se u ispravnosti vodeiskazuje u ljetnim mjesecima kao porast temperature,pad reziduuma dezinficijensa što mo�e za posljedicuimati mikrobiološku neispravnost vode. Našadistribuirana voda je i u perifernim toèkama mre�emikrobiološki ispravna.

Revizija vodozaštitnih zona je zakonskiobvezna te se provodi valorizacija dosadašnjihsaznanja i dodatna potrebna istra�ivanja kako bi seutvrdilo stanje izdašnosti podzemnih voda, optimalnire�imi crpljenja i potrebni tehnološki zahvati nabunarima. Kapacitet vodocrpilišta Ivanjšæak jeprocijenjen na 380 l/s. Vodocrpilištem Delovi upravljadistributer vode iz Bjelovara.

Utjecaj deponije u Koprivnièkom Ivancu,Piškornica na kvalitetu podzemnih voda je izrazitonegativan jer se radi o odlagalištu na propusnom tlusa visokom razinom podzemnih voda. Ispitivani uzorciuglavnom ne zadovoljavaju Pravilnik o zdravstvenojispravnosti vode za piæe («Narodne novine» 46/94) iDopunu Pravilnika («Narodne novine» 49/97). Premaistra�ivanjima provedenim 1991. smatralo se danegativan utjecaj deponije na podzemnu voduprestaje na udalljenosti 1 - 2 km od deponije u smjeruteèenja podzemne vode (Z, SZ ›I,JI), a boèno i namanjim udaljenostima. Novijih istra�ivanja ipodataka u tom smislu nema. Kontrola kakvoæepodzemne vode na deponiji se provodi 1/godišnje na4 piezometra u neposrednoj blizini deponije. Vrlo


prilog ide èinjenica da bi potrošaèi bli�i crpilištu biliizlo�eni konstantnim poveæanim dozama klora (iakodopuštenim) ukoliko bi se na krajnjim toèkamaosiguravao poveæani reziduum od oko 0,1 mg/l.

Promjena kakvoæe podzemnih/pitkih voda uodnosu na stanje prije 5 godina oèituje upolaganom, ali konstantnom porastu vrijednostinitrata (graf 9).

Graf 9: Koncentracija nitrata u vodi crpilišta Ivanjšæak

y = 0.0048x + 5.0165

0

2

4

6

8

10

1996. - 2003.

mg N/L

Graf 10: Promjena razina podzemne vode u piezometrima crpilišta Ivanjšæak

-3.00

-2.50

-2.00

-1.50

-1.00

-0.50

0.00

08/0012 /00

01 /0103 /01

06 /0107 /01

08 /0109 /01

10 /0101 /02

02 /0203 /02

04 /0205 /02

06 /0207 /02

08 /0209 /02

10 /0211 /02

12 /0201 /03

02 /0303 /03

04 /0305 /03

06 /0307 /03

08 /03

m

P 3A

P 9

P 8

Izvor: Komunalac, Koprivnica, 2004.

Uz nekontroliranu i nereguliranu poljoprivredu istoèarstvo u vodozaštitnim zonama, neriješenudispoziciju otpadnih voda naselja u priljevnom

podruèju, na pogoršanje kakvoæe vode utjecaj imai pad razine podzemne vode (graf 10).

skoro æe se pristupiti sanaciji deponije tako da æe sedaljnje odlaganje vršiti na vodonepropusnoj podlozi.

Iz Izvješæa o statusu zdravlja puèanstva iz 2002.godine, Zavoda za javno zdravstvo KK�, navodimo dasu u piezometrima uoèene promjene u kvaliteti vode(poveæana koncentracija klorida, amonijaka, �eljeza,stan miris, poveæana mutnoæa i elektrovodljivost,poveæana vrijednost KmNO4-organska oneèišæenja)te se pretpostavlja da otpad gradskog deponija,odnosno procjedne vode prodiru u podzemlje imijenjaju svojstva vode u negativnom smislu.

Ugro�enost vodocrpilišta od neadekvatnedispozicije otpadnih voda se prvenstveno odnosi napriljevno podruèje odnosno na naselje KoprivnièkiIvanec. Pretpostavlja se da to negativno utjeèe nakvalitetu podzemne vode (sadr�aj nitratnog dušika) tese stoga u tom mjestu predviða skora izgradnjavodonepropusne kanalizacije.

Vodoistra�ni radovi i izvedba jednog pokusno-eksploatacijskog zdenca predviðeni su za ovu(2004.) godinu. Time bi vodocrpilište Lipovec bilostavljeno u funkciju, uz daljni porast kapacitetaprema potrebi i prema rezultatima vodoistra�nihradova.

Izvješæe o stanju voda (u podruèju djelatnosti poduzeæa Komunalije, Ðurðevac)

Za komunalno poduzeæe iz Ðurðevca, uzorkovanjevode za analizu kakvoæe pitke vode vrši Zavod zajavno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije nacijelom distributivnom podruèju. Obavljaju se analize«A» i «B» (jednom godišnje) na vodocrpilištu i u mre�i.Komunalno poduzeæe samostalno ne vrši nikakveanalize ovog tipa, osim mjerenja slobodnogrezidualnog klora u mre�i.

U svim opæinama distributivnog podruèjaKomunalija, Ðurðevac, uglavnom se koriste javnibunari (Grad Ðurðevac i prigradska naselja te opæineMolve, Virje, Gola, Kalinovac, Novo Virje,Ferdinandova, Kloštar Podravski, PodravskeSesvete).

Prema dopisu poduzeæa «Komunalije», na pitanjekakav je utjecaj deponije «Peski» na kvalitetupodzemnih voda citiramo odgovor (iako u našem upitunismo mislili iskljuèivo na podzemne vodevodocrpilišta): «SUO deponije «Peski» na kvalitetupodzemnih voda nije izraðena, ali prema dosadašnjimanalizama na kvalitetu podzemne vode navodocrpilištu «Ðurðevac» utjecaja do sada nije bilo.»Zavod za javno zdravstvo KK� napominje da se nadeponiji Peski u Ðurðevcu i Ivanèino brdo uKri�evcima ne vrše ispitivanja kakvoæe podzemnevode u piezometrima! Posljedièno, nije moguæetvrditi kakav je utjecaj tih deponija na okolnepodzemne vode te, da li, eventualno oneèišæenje

vode ima tendenciju proširenja i na u�a vodozaštitnapodruèja crpilišta gradova Ðurðevac (kartogram 3) iKri�evci.

Kartogram 3: Izrazito nepovoljan polo�aj deponije otpada grada Ðurðevca injegov odnos prema vodozaštitnimzonama glavnog ðurðevaèkogvodocrpilišta (deponija oznaèenaoznakom «OK»)

Izvor: Prijedlog PPUG Ðurðevca, URBIA, Èakovec,2003. godine

Ocjena kvalitete sirove vode na VodocrpilištuÐurðevac je izuzetno dobra tako da joj tretman prijepuštanja u vodoopskrbni sustav, nije potreban.Koncentracije klora koje se dodaju u vodu kreæu se od0,25 mg/l do 0,35 mg/l, a maksimalno dopuštenekoncentracije su 0,5 mg/l.Stanje javne kanalizacijekoja granièi sa vodocrpilištem cca 200 m jezadovoljavajuæe. Kvaliteta vode za piæe u lokalnimdijelovima mre�e, udaljenijim od vodospreme je,takoðer, zadovoljavajuæa.

Kapacitet vodocrpilišta je prema vodopravnojdozvoli 80 l/s (dva bunara po 30 l/s svaki, samoguænošæu maksimalnog crpljenja 40 l/s po bunaruugradnjom jaèih crpnih pumpi). Trenutno se koristimaksimalno do 16 l/s i to u ljetnom periodu godine, au prema piezometrima, kakvoæa podzemne vode prije5 godina i danas nije promijenjena.


Izvor podataka: «Komunalije», Ðurðevac, 2004. god.Izvješæe o stanju voda (u podruèju djelatnosti poduzeæa Komunalno, Kri�evci)

Komunalno poduzeæe Kri�evci obavlja djelatnostvodosnabdijevanja na podruèju bivše opæine Kri�evcii ima zakljuèen Ugovor sa Zavodom za javnozdravstvo KK� o ispitivanju kvalitete vode za piæe.Uzorci vode se uzimaju iz vodovodne mre�e, kodpotrošaèa te na crpilištima «Vratno» (kapacitet 75 l/s)i «Trstenik» (20 l/s). Voda zadovoljava uvjete izPravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piæe, aista se klorira u koncentraciji od oko 0,3 mg/l. Osimkloriranja voda se ne podvrgava nikakvim drugimtretmanima. Kvaliteta vode na svim dijelovima mre�ezadovoljava i ne postoji znatan pad kvalitete vode.Isto tako, u posljednjih pet godina nije zamijeæen padkvalitete podzemnih voda.

Na podruèju Grada Kri�evci se ne koriste javnibunari, a o drugim opæinama komunalno poduzeæenema podataka. Na podruèju bivše opæine Kri�evciizgraðeno je ukupno 110 km vodovodne mre�e, avodoopskrbljenost stanovništva vodom iznosi 32%, stime da na podruèju opæine Sv. Ivan �abno i opæineSv. Petar Orehovec nema prikljuèaka.

Na podruèju Grada Kri�evci obavlja se djelatnostodvodnje otpadnih voda putem glavnog kolektora kojije spojen na mehanièki ureðaj za proèišæavanjeotpadnih voda I faza u vodotok Glogovnica doizgradnje ureðaja za mehaièko-biološkoproèišæavanje otpadnih voda. Od svih 45.oneèišæivaèa na podruèju Grada, samo Mesnaindustrija Kri�evci, d.o.o. ima izgraðen ureðaj zaproèišæavanje otpadnih voda.

U potpunosti je izgraðen kolektor «Koruška» ikolektor «�eljeznièka stanica - ureðaj zaproèišæavanje otpadnih voda», te 80% kolektora«Vrtlin» što sa sekundarnom kanalizacijskommre�om grada Kri�evci iznosi ukupno oko 35 kmkanalizacije.Na podruèju opæine Gornja Rijeka i Sveti PetarOrehovec nema izgraðene kanalizacione mre�e.Opæina Sveti Ivan �abno ima izraðenu projektnudokumentaciju glavnog kanalizacijskog kolektoranaselja Sveti Ivan �abno i izgraðeno 847 m kolektora,dok su u opæini Kalnik u 2003. godini vršeni rdovi nagradnji dijela kanalizacije u mjestu Kalnik.

Izvor podataka: «Komunalno», Kri�evci, 2004. god.

2.2.1.1. Monitoring kakvoæe podzemnih voda

Sve podzemne vode razvrstane su u Ikategoriju. Vode I kategorije, kao i podzemne vode

spadaju u vrlo osjetljiva podruèja u kojima jezabranjeno ispuštanje otpadnih voda bez obzira nastupanj èišæenja i izgraðenosti sustava javneodvodnje. Osjetljiva podruèja su podruèja u koja jedopušteno ispuštanje otpadnih voda uz teæi stupanjèišæenja (to su vode II i III kategorije).Posebnoštiæena podruèja su podruèja na kojima se provodeposebne mjere zaštite voda radi zahvata vode zapiæe i posebno vrijednih vodnih podruèja i sl.

Redovna djelatnost Zavoda za javno zdravstvoKK�, laboratorija za ispitivanje voda su kontrolapitkih voda iz svih javnih vodoopskrbnih objekata kojinisu na gradskom vodovodu i kontrola gradskihvodovoda. Povremeno se vrše analize pitkih voda zaotvaranje objekata, analize voda iz piezometara teanalize otpadnih voda. Pravne osobe kod kojih seprovodi analiza su sve javne ustanove koje sesnabdijevaju vodom iz vodoopskrbnih objekata, a dato nije gradski vodovod (škole, vrtiæi, restorani,kafiæi…). Uèestalost uzorkovanja je 3-4 putagodišnje (u skladu s regulativom). Vrši se analiza«A» Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode zapiæe («Narodne novine» 46/94 i «Narodne novine»49/97).

Uzorkovanje voda gradskog vodovoda sacrpilišta Ivanšèak, Koprivnica vrši se 1x tjedno nacrpilištu i vodospremi Moèile, te na kontrolnimtoèkama vodovodne mre�e (hotel, bolnica, Kop.Bregi, Bakovèica, Kop. Ivanec, Reka, Herešin,Starigrad, Hlebine, Glogovac, Peteranjska cesta)prema ranije navedenom Pravilniku.

Uzorkovanje voda gradskog vodovoda sacrpilišta Trstenik i izvorišta Vratno, Kri�evci, vršise 1x mjeseèno na svakom od njih te nakontrolnim toèkama (Hi�anovec, Sv. Helena,Bjelovarska ul., Koprivnièka ul., I. Lepušiæa,Kri�evèine) prema Pravilniku.

Uzorkovanje voda gradskog vodovoda sacrpilišta Ðurðevac vrši se 5x godišnje te nakontrolnim toèkama (5 toèki u Ðurðevcu, Molve,Virje, Budrovec, Medvedièka, Drenovica) oko 3vode mjeseèno.

Zakljuèujemo, na podruèjima izgraðenogvodoopskrbnog sustava, uglavnom postoji redovitakontrola kakvoæe pitke vode, dok se na preostalompodruèju, gdje su u upotrebi javni, «ulièni» bunari,analiza obavlja u ðurðevaèkom podruèju uèestalošæuu skladu s regulativom. Rezultati takvih ispitivanja supokazali da 60-70% uzoraka ne odgovarazdravstvenoj ispravnosti vode za piæe.

Rezultati kakvoæe podzemne vode se nisu bitnijemijenjali u razdoblju od posljednjih 5 godina napodruèju cijele KK�. Amonijak i �eljezo su èestuzroènik zdravstvene neispravnosti vode za piæe


unazad nekoliko godina. Pesticidi, poput lindana iDDT-a, nisu bili mjereni u vodama.

Uzorci voda iz javnih vodoopskrbnih sustava(gradski vodovodi) zadovoljavaju uvjete Pravilnika(100%), dok vode lokalnih vodovoda vrlo èesto nezadovoljavaju isto (i do 75%) što znaèi da jepotrebno osigurati prikljuèak na javne vodoopskrbnesustave (gradski vodovod) što veæi dio stanovništva�upanije. Kao primjer - raspolo�ivost izvorištaÐurðevac je jako velika, 240 l/s, a potrošnjasamo 10l/s što govori da su ogromne kolièinekvalitetne vode neiskorištene, a, ujedno, velikdio stanovništva nije prikljuèen na javnivodoopskibni sustav (50%) te koriste vodu izlokalnih uliènih vodovoda koja je loše kvalitete(Zavod za javno zdravstvo KK�, u «Mjere zaopskrbu stanovništva zdravstveno ispravnomvodom», 2003.)

U uzorcima voda iz bunara koji ne zadovoljavajupotrebne preventivne mjere u pogledu sanitarnotehnièke zaštite (npr. uliènih vodovoda Ðurðevca),najèešæi uzroci zdravstvene neispravnosti subakteriološka oneèišæenja, poveæana koncentracijanitrata, nitrita i amonijaka.

U ostalim javnim vodovodima, na podruèjuŠoderice i uz rijeku Dravu, najèešæi uzrok jepoveæana kncentrcija �eljeza što ima za posljedicu ipromjenu organoleptièkih svojstava kao što su boja,miris, mutnoæa. (Izvor: Status zdravlja puèanstva uKK� 2001., Zavod za javno zdravstvo, 2002.godine).

U opæini Molve, odvodnja oborinskih voda se,uglavno, vrši otvorenim kanalima u vodotoke, aodvodnja fekalnih voda izgradnjom sabirnih jama ignojnica, te uvijek postoji opasnost od oneèišæenjavodotoka ili bunara iz kojih se ljudi još uvijeksnabdijevaju pitkom vodom, unatoè izgraðenomvodovodnom sustavu. Zbog velikog optereæenja togprostora razlièitim oneèišæujuæim izvorima Zavod zajavno zdravstvo KK� (ZJZ KK�) je vršio ispitivanjaod 1998. - 2003. godine u programu «Prehrana istanje voda u opæini Molve». U tom je razdobljuispitano ukupno 208 uzoraka pitkih voda iz privatnihbunara te gradskog vodovoda (ali i površinskih voda-u poglavlju o površinskim vodama) kojim sesnabdijeva opæina Molve. Utvrðeno je da voda izprivatnih bunara u svim ispitivanim uzorcima nezadovoljava uvjete propisane Pravilnikom ozdravstvenoj ispravnosti vode za piæe, dok su nalazivode iz svih uzoraka gradskog vodovodazdravstveno ispravni. U mišljenju ZJZ KK�, stoji daobzirom na parametre koji se ispituju u vodi za piæe,najèešæi su uzroci zdravstvene neispravnostimikrobiološko oneèišæenje, ukupni koliformi, fekalnikoliformi, fekalni streptokoko te nitrati i nitriti.

Takoðer se navodi da su prisutna oneèišæenjanajèešæe posljedica nepravilne graðe bunara ilinezadovoljavanja osnovnih sanitarno-tehnièkihuvjeta pri izgradnji bunara (prodiranje površinskihvoda u bunar, premalena udaljenost gospodarskihzgrada od bunara i slièno). Koncentracija �ive ni ujednom uzorku vode za piæe nije ustanovljena iznadmaksimalno dozvoljene koncentracije, propisaneprema Pravilniku vode za piæe. U dodatnoj preporucistoji napomena potrebe sanacije postojeæih bunaraili prikljuèak na gradski vodovod.

Rezultati jedne od mnogobrojnih analiza kvalitetepodzemnih voda/vode za piæe iz lokalnih bunarskih,uliènih sustava vodoopskrbe koji su u naselju Molvejoš i danas u uporabi, iako je krajem 2003. izgraðenmagistralni vodovod s vodom iz ðurðevaèkogvodocrpilišta, prikazani su u tablici 9. Utjeèe li lošakvaliteta površinske vode kanala Bistra na bunarskuvodu podruèja naselja Molve moguæe je samopretpostaviti te su potrebna detaljnija istra�ivanja.Trenutno postoje pojedinaèna analitièka izvješæa zavodotok Bistra i sirove vode iz spomenutih uliènihvodovoda naselja Molve, koja je Zavod za javnozdravstvo KK�, Ispostava Ðurðevac, obavljao i 2003.godine.

Usporeðujuæi fizikalno-kemijska svojstva vodekanala Bistra (prije utoka Komarnice) i veæinerezultata analize kvalitete podzemnih bunarskihvoda naselja Molve uoèili smo povezanostpoveæanog sadr�aja nitrata (iznad MDK) u obasluèaja. Naime, veæina uzoraka bunarske vode nijezadovoljavala zbog poveæanog sadr�aja nitrata (i do2,7x veæe koncentracije od MDK, no u tablici 10 izanalize Vara�dinskog Zavoda za javno zdravstvo, zaBistru u Molvama nitrati nisu bili povišeni, pazasigurno treba obaviti veæi broj analiza, tim više štonitrati nisu specifièni pokazatelj). Što se tièemikrobioloških svojstava bunarske vode, uizvjesnom broju uzoraka je broj aerobnih bakterija,ukupnih koliforma, te fekalnih koliforma istreptokoka bio iznad MDK, po èemu je i potokBistra svrstan u posljednju V kategoriju. Na tajnaèin, ukupno, voda za piæe iz javnog vodovodauzeta na svim lokacijama naselja Molve, bezpredtretmana i dezinfekcije, ne zadovoljava uvjetekoji su propisani Pravilnikom o zdravstvenojispravnosti vode za piæe («Narodne novine» 46/94 i49/97). U tablici 8. vidljivo je da je u potoku Bistra,osim amonijaka, nitrita, nitrata, ukupnog dušika ifosfora, i sadr�aj �ive bio iznad MDK. Za lošukvalitetu pitke vode u naselju Molve zasigurnoznatan utjecaj ima i nepropisno lociranje i izgradnjabunara i staja, odnosno farmi u samom naselju.


Tablica 8: Rezultati analize površinske vode kanala Bistra, na lokaciji u Molvama, prije utoka Komarnice (podaci iz 2002. godine)*

Tablica 9: Rezultati analize vode za piæe, javni vodovod (sirova voda), na lokacijiu Virovskoj ulici u Molvama; Izvor ZJZKK�, Ispostava Ðurðevac, 2002. g.


* Ove analize (tablica 8 ) nisu sastavni dio Sustavnog ispitivanja kakvoæe voda meðunarodnih rijeka Drave i Mure, dr�avnih voda ijezera Trakošæan u 2002. godini koji je izradio Zavod za javno zdravstvo �upanije Vara�dinske veæ je analize radio Zavod za javnozdravstvo KK�, u sklopu pojedinaènih praæenja na podruèju opæine Molve.

* * * * *

«Sirova» voda sa vodocrpilišta Ivanšèak odgovaraPravilnicima vode za piæe, ali se redovito klorira kakobi se osigurala mikrobiološki zdravstveno ispravnavoda. Koncentracija klora na crpilištu iznosi oko 0,25mg/l, dok je na mre�i oko 0,15 mg/l. Dopuštenekoncentracije se kreæu od 0,2 - 0,5 mg/l. Nema bitnerazlike u kvaliteti vode du� cijele mre�e. Ponekad sena krajnjim toèkama mre�e izmjeri preniskakoncentracija klora. (Izvor: Zavod za javno zdravstvoKK�, 2004.).

Prema analizama Zavoda za javno zdravstvo KK�(IV/99), uzorak s vodocrpilišta «Trstenik» odgovaraodredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vodeza piæe.

Monitoring kakvoæe podzemnih voda upiezometrima, vrši se na podruèju vodocrpilišnih zonatriju gradova, na podruèju Praonice vagona u Botovu,CPS Molve i odlagališta «Piškornica» u KoprivnièkomIvancu (tablica 11). Na deponijama u Kri�evcima iÐurðevcu, veæ je napomenuto, ne prati se kakvoæapodzemnih voda.


Tablica 10: Rezultati analize površinske vode kanala Bistra, na lokaciji u Molvama prema nalazima Zavoda za javno zdravstvo Vara�dinske �upanije (2002. g.)

Tablica 11: Usporedna analiza podzemnih voda iz piezometra P-2 na deponiji «Piškornica»

Izvor: SUO deponije «Piškornica», IPZ Uniprojekt, 2000.

2.2.2. Površinske vode

Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjemkakvoæe voda i izvorima oneèišæavanja,sprjeèavanjem, ogranièavanjem i zabranjivanjemradnji i ponašanja koja mogu utjecati na oneèišæenjevoda i stanje okoliša. Radi provoðenja zaštite uposljednjih nekoliko godina znaèajno je proširenazakonska regulativa:

- Dr�avni plan za zaštitu voda i Uredba okategorizaciji voda («Narodne novine» 8/98),

- Uredba o klasifikaciji voda («Narodne novine»78/98),

- Uredba o opasnim tvarima u vodama («Narodnenovine» 78/98), te

- Pravilnik o graniènim vrijednostima pokazateljaopasnih i drugih tvari u otpadnim vodama («Narodnenovine» 40/99 i 6/2001) .

Na �upanijskoj razini donosi se i provodi�upanijski plan za zaštitu voda te Programispitivanja kakvoæe lokalnih površinskih voda.

Planiranje mjera zaštite voda moguæe je natemelju ocjene stanja voda sukladnokontinuiranom monitoringu voda. Što se tièepovršinskih voda, ispuštanjem veæih kolièina otpadnihsadr�aja tijekom du�eg ili kraæeg vremena u prirodnevodne sustave, nastaju poremeæaji biološkeravnote�e. Postupci samoèišæenja (autopurifikacije)nisu dovoljni za odr�avanje potrebne kakvoæe vode.Uvoðenjem veæih kolièina hranjivih tvari èije jeporijeklo u gradskim i industrijskim otpadnim teoborinskim vodama s poljoprivrednih i drugih površinauz ostale povoljne uvjete kao što su temperaturavode, sunèeva energija, hidrodinamièke prilikevodnog sustava itd., stvaraju se moguænosti za razvojprocesa eutrofikacije vodnih sustava odnosno naglograzvijanja proizvoðaèa organske tvari. Uslijedpoveæane proizvodnje fitoplanktona voda postajemutnija, smanjuje se prodiranje svjetlosti pa seogranièava dubina vode u kojoj je moguæa fotosintezai proizvodnja kisika.

Radi zaštite kvalitete voda površinskih tokova kaoi bunara za pitku vodu, podove u graðevinamanamijenjenim dr�anju stoke treba izvesti kaonepropusne s odvodom osoke u gnojišnu jamu.Prostornim planovima ni�eg reda posebnomodredbom regulira se i minimalna udaljenost gnojišta ignojišnih jama od stambenih graðevina koja ne smijebiti manja od 15 m, a od bunara i drugih graðevina zaèuvanje pitke vode - 20 m.

2.2.1.2. Monitoring kakvoæe površinskih voda

Zaštitu voda moguæe je provoditi jedino uzodgovarajuæi uvid u stanje kakvoæe voda.

Hrvatske vode obavljaju poslove zaštite vodasukladno prioritetima postavljenim u Planu za zaštituvoda KK� (poglavlje V).

Ispitivanjem se putem stalnih mjesta uzorkovanja(mjernih postaja) utvrðuju kvalitativne karakteristike,odnosno stanje i promjene kakvoæe voda. Mjernepostaje se moraju odabirati na naèin koji omoguæujeutvrðivanje uzroka promjene kakvoæe voda, odnosnoprocjenu stupnja utjecaja evidentiranih toèkastih iraspršenih izvora oneèišæenja na površinske vode.

U travnju 2004. godine �upanijska skupština KK�je donijela Zakljuèak o prihvaæanju Programakakvoæe lokalnih površinskih voda KK� u 2004.godini kako je predlo�en od Hrvatskih voda,Vodnogospodarskog odsjeka Vara�din (dravskisliv) s jednom dodatnom mjernom postajom u našoj�upaniji (Èiviæevac/Rog-Strug - most PodravskeSesvete, umjesto postaje Pitomaèa u susjednoj�upaniji), koja do sada nije bila ukljuèena uistra�ivanja. Za financiranje Programa æe se koristitisredstva naknade za zaštitu voda koju «Hrvatskevode» naplaæuju od fizièkih i pravnih osoba. Istiprogram za savski sliv nije donesen, premadostupnim informacijama.

�upanijski plan za zaštitu voda donesen je u rujnu2002. godine na prijedlog Hrvatskih voda - VGOVara�din i njime su predviðena navedena ispitivanja.Provedba novouspostavljenog Programa ispitivanjaizostala je u 2003. godini zbog slo�enosti procedurenjegovog donošenja, prihvaæanja i financiranja.Ukupni troškovi monitoringa lokalnih voda za 2004.godinu iznose 101.085,68 kn za iste vodotoke koji suuzorkovani do donošenja Plana za zaštitu voda KK�,ali za èetiri uzorkovanja godišnje umjesto dva.

Ispitivanje lokalnih površinskih voda se obavlja usvrhu utvrðivanja vrste vode sukladno Uredbi oklasifikaciji voda («Narodne novine» 77/98), odnosnoocjenjivanja njihove kakvoæe i uzroka promjenakakvoæe, te utvrðivanja i primjene potrebnih mjerazaštite voda. Program ispitivanja za lokalne vode setemelji na èlanku 76. Zakona o vodama, poglavljuD.IV.,a 4. Dr�avnog plana za zaštitu voda («Narodnenovine» 8/99) i Planu za zaštitu voda KK� («Slu�beniglasnik KK�» br 8/02).

Do donošenja Dr�avnog plana za zaštitu voda iPlana za zaštitu voda KK�, ispitivanje voda uKoprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji se provodilo u okviruprograma Hrvatske vodoprivrede (kasnije Hrvatskihvoda). Donošenjem nove Uredbe o klasifikaciji voda(«Narodne novine» 77/98), vode su, po kakvoæi,umjesto u èetiri, svrstane u pet vrsta (do tad: klasa).Donošenjem Dr�avnog plana za zaštitu voda(«Narodne novine» 8/99) prestaje va�iti dotadašnjaUredba o kategorizaciji vodotoka. U Dr�avni plan je


uvrštena kategorizacija meðunarodnih i dr�avnihvoda. Istim je Planom utvrðivanje kategorizacijemanjih vodotoka, odnosno lokalnih voda,prebaèeno na �upanijsku razinu nadle�nosti, tepropisana obveza donošenja �upanijskih planova zazaštitu voda. Dotadašnji Programi ispitivanja kakvoæepritoka Drave prelaze na �upanijsku razinunadle�nosti. Umjesto zajednièkog programa koji za tri�upanije provodi jedan ovlašteni laboratorij, za svaku�upaniju treba biti izraðen zasebni Programispitivanja kakvoæe lokalnih voda. Do sada još nijeizraðen elaborat s prikazom rezultata motrenja koji bise odnosio samo na podruèje ove �upanije (negozbirni rezultati za više �upanija).Posljednji podaci praæenja kakvoæe površinskih vodana podruèju KK� postoje za 2002. godinu (ali samoza pritoke dravskog sliva), a vršeni su od straneZavoda za javno zdravstvo �upanije Vara�dinske,Kemijski laboratorij, Vara�din u koordinaciji Hrvatskihvoda, VGO Vara�din pod èijom nadle�nosti su pritocirijeke Drave.

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije udijelu koji se odnosi na VGO Sava uopæe se nisuprovodila ispitivanja kakvoæe voda pritoka rijekeSave. Pritoci Save u KK� su u nadle�nosti Hrvatskihvoda - Vodnogospodarski odjel (VGO) za vodnopodruèje sliva Save.Ostale vode se ispituju u sluèaju izvanrednih iiznenadnih zagaðenja ili putem posebnih programamonitoringa voda (podzemne vode, Šoderica).Stalna mjesta uzorkovanja vode odreðena su napritocima Drave. Rijeka Drava se ispituje u okvirunacionalnog monitoringa kakvoæe voda (kod Botova,te Vara�dina i Donje Dubrave).

* * *

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije obavljao je monitoring kakvoæepovršinskih voda (osnovnih parametara), ovisno ovisini raspolo�ivih financijskih sredstava za tenamjene. Pod kontrolom su bili vodotoci �upanije, 2xgodišnje, te jezera (Šoderica, Èingi Lingi, Separacija)u sezoni kupanja. Tijekom 2003. nije bilokontinuiranog praæenja kvalitete površinskih voda.Zavod svoje rezultate analiza voda ne objavljuje niu kom mediju, osim u sluèajevima incidenata (op.a.rezultati monitoringa voda, zraka i tla trebali bi, uadekvatnom obliku, kontinuirano biti dostupnijavnosti!).

�upanijski plan za zaštitu voda u poglavlju B/II,toèki 6. naglašava: «Osiguranje stalnih informacija ostanju kakvoæe voda i razmjena podataka sasusjednim �upanijama je naèelo od osobito va�nostiza upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnihmjera za zaštitu voda.»

Zavod za javno zdravstvo KK� (ZJZ KK�) je vršio

ispitivanja od 1998. - 2003. godine u programu«Prehrana i stanje voda u opæini Molve». Osimpitkih voda, u istom je razdoblju obavljan i monitoringpotoka Bistra Koprivnièka*, prije i poslije utokaKomarnice u Bistru, te vodotoka Komarnica, prije iposlije utoka otpadnih voda CPS-a. Rezultati supokazali da su oneèišæenja podjednakog intenziteta isvojstava u svim sluèajevima, te nije moguæe zakljuèitikako Komarnica bitno utjeèe na kvalitetu vode kanalaBistra, ili obratno, kao što ni CPS bitno ne umanjujekvalitetu Komarnice, jer su jedan i drugi potok veæprije utoka prekomjerno optereæeni oneèišæujuæimtvarim, dijelom od ispuštenih otpadnih voda, dijelomod ispiranja pesticida, umjetnih gnojiva i gnojnice uvodotoke (pitke vode obraðene u poglavlju 2.2.1.1.).

Zavod za javno zdravstvo KK� za INA d.d. -Industriju nafte - CPS Molve prati kakvoæu voda nalokalitetu plinskog polja Molve, ispitivanjapodzemnih voda (piezometri P-2, P-3, P-6) na lokacijiCPS-a te vodotoka Komarnice prije i poslije ispustakao i otpadne vode CPS-a Molve (do vremena kada jeispust otpadnih voda bio u potok Komarnicu) te, uz toprati i sadr�aj �ive u namirnicama biljnog i �ivotinjskogpodrijetla.

* * *

Kategorizacija voda (za lokalne vode jepropisana �upanijskim planom za zaštitu voda, a zadr�avne vode, Dr�avnim planom):

- rijeka Drava i Mura, �dalica, Dombo, Izidorijus -II kategorija (Dr�avni plan za zaštitu voda)

- sve podzemne vode - I kategorija- brdski potoci, potoci Kamešnica, Glogovnica,

Koruška na toku kroz vodozaštitno podruèje, tj. uu�em izvorišnom podruèju do najuzvodnijih naselja- I kategorija

- svi vodotoci i kanali - II kategorija, s izuzetkomGlogovnice nizvodno Kri�evaca i Vrtlin od cesteG.Vine - Kri�evci do ušæa - III kategorija

- svi vodotoci i kanali na mjestima prihvaæanjavoda iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda - IIIkategorija

- vode stajaæice - II kategorija

U kojoj mjeri se kakvoæa voda utvrðenauzorkovanjem i ispitivanjem uzoraka vode (vrsta vodeutvrðena klasifikacijom) podudara s predlo�enimkategorijama iznosimo u slijedeæem tekstu kaorezultate monitoringa.

Stalna mjesta uzorkovanja vode odreðena su napritocima Drave. Rijeka Drava se ispituje u okvirunacionalnog monitoringa kakvoæe voda (kodBotova, te Vara�dina i Donje Dubrave). Ostale vodese ispituju u sluèaju izvanrednih i iznenadnihzagaðenja ili putem posebnih programa monitoringavoda (podzemne vode, Šoderica).


* «Bistra Koprivnièka» je naziv vodotoka od izvora do ušæa u rijeku Dravu - u kasnijem tekstu - Bistra

Mjesta uzorkovanja lokalnih voda (dravski sliv) uKK� (u 2002. i 2003. godini):

1. Gliboki - most na cesti Koprivnica-Vara�din kod Rasinje

2. Koprivnica - most u Koprivnici (Starogradska ulica)

3. Kopanjek - most kod Kloštra Podravskog4. Èivièevac - most u Kalinovcu (Batinske)5. Komarnica - most kod Molvi6. Zdelja - most kod Molvi7. Bistra - most kod Molvi8. Gliboki - most kod Sigeca

Ovi vodotoci ispituju se èetiri puta godišnje(o�ujak, svibanj, srpanj i rujan), za vrijeme ni�ihvodostaja.

Veæ smo spomenuli da se na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u dijelu koji se odnosi na VGO Savauopæe nisu provodila ispitivanja kakvoæe vodapritoka rijeke Save. Prema Dr�avnom planu za zaštituvoda, Poglavlje D. Provedba zaštite voda («Narodnenovine» 8/99), Hrvatske vode su, uz suglasnostDr�avne uprave za vode izraðivale i provodile programispitivanja kakvoæe voda na dr�avnim vodama(nacionalni program ispitivanja), te se rijeka Savaispitivala u okviru nacionalnog monitoringa. Usklopu ovog programa se vodotok Glogovnicauzorkovao na dvije lokacije (Gradec i Mostari) uZagrebaèkoj �upaniji i to predstavlja jedine podatkepritoka Save za podruèje najbli�e našoj �upaniji.Lokacija ispitivanja najbli�a našoj �upaniji je na

vodotoku Glogovnica - podruèje Gradec (udaljenostnaselja Gradec je pribli�no jednaka udaljenosti gradaKri�evci od ju�ne granice �upanije u smjeru tokaGlogovnice, dakle, jugozapadno) u Zagrebaèkoj�upaniji, uvedena u Program 2003. godine. Ovlaštenilaboratorij za ovo podruèje, koji uz ostale ovlaštenelaboratorije sudjeluje u provedbi Programa nacionalnogmonitoringa u slivu Save je Glavni vodnogospodarskilaboratorij Hrvatskih voda.

Rezultati ocjene kakvoæe voda Glogovnice,sukladno Uredbi o klasifikaciji voda («Narodnenovine» 77/98) prikazani su u tablici 12. Uèestalostispitivanja je 12 puta godišnje, uz odreðivanjeobveznih pokazatelja za ocjenu opæe ekološkefunkcije voda. Oèito je da kvaliteta vode Glogovniceodgovara najni�oj V vrsti kvalitete što je najveæimdijelom uzrokovano otpadnim vodama. Posljediceneobavljanja monitoringa mogle bi doæi do izra�aja usluèajevima akcidentnih situacija i nepredviðenihiznenadnih oneèišæenja jer je kvalitetno praæenjestanja okoliša osnovni preduvjet za planiranje ipristupanje sanacijskim mjerama kada su one nu�ne.Mali interes za monitoringom, na neki naèin je odraztakoðer minimalnog interesa za saniranje šteta iotkrivanje/sankcioniranje poèinitelja oneèišæenja.

Prema Planu za zaštitu voda KK�, zabrana iliogranièenje ispuštanja tehnoloških vodasmanjenjem proizvodnje proglašava se kadaotopljeni kisik na mjernom profilu vodotoka padneispod 4 mg/l, odnosno kada je kakvoæa vode takoniska da je ugro�ena ekološka funkcija vode, kao izdravlje i �ivot ljudi. Velika je upitnost provoðenja ovemjere u praksi u dosadašnjem razdoblju.


Tablica 12 : Kvaliteta vode vodotoka Glogovnica s mjernom postajom u Gradecu

Buduæi da se monitoring lokalnih voda za slivnopodruèje rijeke Save (kri�evaèko podruèje) uopæe neobavlja u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, unarednom tekstu prezentiramo osnovne podatke zalokalne vode dravskog sliva unutar KK�.

Studija/izvješæe «Sustavno ispitivanje kakvoæevoda meðunarodnih rijeka Drave i Mure, dr�avnihvoda i jezera Trakošæan u 2002.»* i ista studija za2003. godinu (samo za rijeku Dravu bez lokalnihvoda), Zavod za javno zdravstvo �upanijeVara�dinske, Kemijski laboratorij, Vara�din dali suzoran prikaz stvarne kakvoæe vode pojedinih podruèjanaše �upanije, i to prema ovim pokazateljima:

A/ fizikalno-kemijski (temp., pH, elek. provodljivost,alkalitet, tvrdoæa, suspendirana tvar…)

B/ re�im kisika (otopljeni kisik, zasiæenje kisikom,KPK - Mn mgO2, KPK - Cr mgO2, BPK5)

C/ hranjive tvari (amonijak, nitriti, nitrati, dušikukupni, O-fosfati, ukupni fosfor, sulfati, kloridi)

D/ mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, fekalnikoliformi, fekalni streptokoki, aerobne bakt.)

E/ biološki (P-B indeks saprobnosti (S))F/ organski spojevi (ukupna ulja, fenoli, detergenti

anionski) - samo za rijeku Dravu

Kalendar uzorkovanja: uzorci vode Drave - 2 putamjeseèno (8., 10., 11. i 12. mjesec - samo 1 putamjeseèno); desne pritoke Drave - 2 puta godišnje, utravnju i listopadu.

Za 2003. godinu, veæ smo spomenuli, ova Studijanije sadr�avala podatke o lokalnim vodotocima unašoj �upaniji, veæ samo za rijeku Dravu. Zatonapominjemo da za pritoke posljednji rezultati datirajuiz 2002. godine.

Organski spojevi (F skupina pokazatelja) nijeodreðivana 2003. g. veæ, prema posljednjim podacimaiz 2002. godine, Drava kod Botova pripada III vrsti zavrijednosti triju parametara- mikrobiološki, hranjivetvari i organski spojevi (poveæane vrijednostimineralnih ulja za III vrstu, fenola za II vrstu, pesticidalindana i DDT-a zanemarivo malo). Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima, re�imu kisika i biološki,voda Drave odgovara zahtjevima voda II vrste. Natemelju saprobiološke analize vode po Pantle-Buck-u,voda Drave kod Botova i u ljetnom i u zimskomrazdoblju ima beta-mezosaprobno saprobiološkoobilje�je zajednice, sa indeksom saprobnosti 2,02.

Prema praæenju iz 2003. godine, rijeka Drava kodVara�dina i D. Dubrave je bila nešto bolje kvalitete jerje prema samo 2 skupine pokazatelja pripadala IIIkategoriji, dok su, osim bioloških, i parametar hranjivihtvari svrstavali ovu vodu u II kategoriju (kartogram 4;tablica 13). Rijeka Mura kod Gorièana je za 2

parametra svrstana u III, dok je u odnosu namikrobiološke pokazatelje svrstana u IV kategoriju.

* * * * *

Rijeka Drava dotjeèe u Hrvatsku iz uzvodnihzemalja - Italije, Austrije i Slovenije noseæi odreðeniteret oneèišæenja. Prema posljednjim dostupnimpodacima, u vodi rijeke Drave se na ulaznom profilu uHrvatsku registrira lagani porast oneèišæenja(pokazatelj BPK5), otprilike svake godine sa cca1.000 tona. Prije 1996. godine, maksimumoneèišæenja je zabilje�en na profilu Botovo, nakonutoka Mure, a 1996. godine je maksimum zabilje�enna profilu Terezino polje što znaèi da je upravo napodruèju KK� došlo do naknadnog pogoršanja ipoveæanja ukupnog tereta oneèišæenja vode.

Za fosfate i dušik, kao praæene parametre,karakteristièno je da se kolièina oneèišæenja naglopoveæava nakon ušæa Mure, ali isto tako iprihvaæanjem pritoka na dionici Botovo-TerezinoPolje. Buduæi da se radi o neuobièajeno velikompoveæanju tereta oneèišæenja na rijeci koja èitavegodine ima obilnu protoku i èija je autopurifikacijskamoæ vrlo velika, ispitivanjem pritoka je utvrðeno daglavni dio tereta nosi potok Bistra - recipijentkanalizacije grada Koprivnice. To dovoljno govori ointenzitetu oneèišæenosti kanala Bistra i hitnostiizgradnje ureðaja za proèišæavanje otpadnih vodaGrada i prateæe industrije.

Noviji detaljniji podaci ove vrste o utjecajuoneèišæenja na rijeku Dravu ne postoje ili nisudostupni. (Studija odvodnje i proèišæavanja otpadnihvoda na podruèju KK�, IX/1998, IGH, Zagreb)

Potok Koprivnica (Bistra Koprivnièka) bio jetijekom 2003. èak i poribljavan od strane ribièkihdruštava, pa èak i proglašen šetalištem (!??), nouslijed nedovoljno utvrðenih èinjenica došlo je dopomora riba. Prema prilo�enoj tablici kvalitete vodeanalizirane na postaji (oznaèeno crvenom bojom nakartogramu br. 5 i tablici 14, u Gradu Koprivnicitijekom 2002. godine vidljivo je da su rezultati analizepokazatelja re�ima kisika bili pora�avajuæi svrstavšivodu u posljednju V vrstu. Razumljivo da u takvim ilisliènim uvjetima, naroèito za vrijeme natprosjeènovisokih ljetnih temperatura (otapanje kisika u vodidodatno smanjeno) i pri iznimno visokoj biokemijskojpotrošnji kisika (BPK5) nije moguæ opstanak unesenihorganizama. Opæenito je prije ovakvih zahvata poputporibljavanja nu�an uvid u godišnje stanje kvalitetevode te procjena «sposobnosti» vodotoka za prihvattoèno odreðene (ne prevelike) kolièine autohtonihorganizama kao i njihovog utjecaja na stanjevodotoka. Vrlo je rizièno obogaæivanje organizmimaonih vodotoka koji predstavljaju recipijente otpadnihvoda, a èiji ispusti nisu dovoljno kontrolirani.Samoinicijativni nedovoljno struèni zahvati mogu


* U ovoj studiji se monitoring lokalnih voda posljednji puta provodio u okviru zajednièkog programa za tri �upanije (KK�, Vara�dinskui Meðimursku).

uzrokovati nastanak veæih šteta i ne bi ih trebalodopustiti. Podruèje koje se u gradskim planskimdokumentima planira pod nazivom «zelena zona» ne

zaslu�uje taj naziv sve dok se ne provede cjelovitisanacijski program i zabrana ispuštanja neproèišæenihotpadnih voda.


Kartogram 4: Planirana i realna kvaliteta vode rijeke Drave kod Botova (2003. g.)*

Tablica 13: Kvaliteta vode rijeke Drave kod Botova (2003. god.)

* Izvor kartograma je isti: Studija/izvješæe «Sustavno ispitivanje kakvoæe voda meðunarodnih rijeka Drave i Mure, dr�avnih voda ijezera Trakošæan u 2002.» ili 2003. godine

Situacija je još nepovoljnija nizvodnije, na podruèjukanala Bistra od Herešina, preko Hlebina i Molvi doutoka u rijeku Dravu (kartogram 6) gdje su razvidneposljedice dugotrajnog akumuliranja oneèišæenja spodruèja grada Koprivnice i njene industrije zbognepostojanja kvalitetnog sustava proèišæavanjaotpadnih voda kljuènih ispusta. U Herešinu, naogranku kanala Bistra, Mo�danskom jarku postojisamo mehanièki proèistaè, zanemarive uèinkovitosti.Ovaj kanal, zapravo, predstavlja otvorenu kanalizacijujer je zbog ispuštanja svih otpadnih voda grada

Koprivnice voda degradirana na nivo kanalizacijskevode (velika koncentracija fekalnih koliforma,koliformnih i aerobnih bakterija, amonijaka, ukupnogdušika i fosfora itd.) koja, obzirom na re�im kisika, višenema temeljnih uvjeta za razvoj biljnih i �ivotinjskihzajednica te je mrtvi ogranak Drave i potencijalni izvordaljnjeg dubinskog oneèišæenja rijeke Drave, okolnogterena, prodiruæi do podzemnih voda. Gradnjomgradskog proèistaèa provodit æe se stro�a kontrolaemitera i njihovih ispusta, te æe problemi oneèišæenjavjerojatno imati tendenciju smanjivanja.


Kartogram 5: Kvaliteta vode potoka Koprivnica (Bistra koprivnièka) u gradu Koprivnica, 2002. g.

Tablica 14: Kvaliteta vode potoka Koprivnica (Bistra Koprivnièka) na postaji u gradu Koprivnica, 2002. g.

Osvrt na rezultate analize kvalitete voda

Pritoci rijeke Drave osciliraju glede kakvoæe vode,pa temeljem rezultata pokazatelja A skupine, vodepostaja Gliboki - Rasinja, Gliboki - Sigetec i Koprivnica- Koprivnica, odgovaraju zahtjevima voda I vrste, vode

postaja Èiviæevac - Kalinovac, Kopanjek - KloštarPodravski, Zdelja i Komarnica su vode II vrste, a vodepostaje Koprivnica (Bistra) su III vrste. Ostali rezultatividljivi su iz tablice 15.


Kartogram 6: Planirana i stvarna kvaliteta površinskih voda kanala Bistra, Komarnica i Zdelja u 2002. godini, posljednji podaci

Tablica 15: Zbirni rezultati analize kakvoæe površinskih voda tijekom 2002. godine prema Uredbi o klasifikaciji voda («Narodne novine» 77/98)

Najviše pa�nje, svakako izazivaju najoneèišæenijipritoci Drave èija voda temeljem rezultata nekihpokazatelja odgovara tek IV ili èak V vrsti kao npr.potok Koprivnica u gradu Koprivnici - prema re�imukisika (što govori o besmislu poribljavanja bezutvrðivanja stanja i izvedenih sanacionih mjera, a štoje naroèito izra�eno ljeti kad je vodostaj minimalan).Najni�oj V vrsti kvalitete odgovara i potok BistraKoprivnièka (Bistra) - vodeæi po najni�oj razinikvalitete vode na cijelom promatranom podruèju KK�i Vara�dinske �upanije. Bistra je u V vrstu svrstanaprema èak 3 pokazatelja - re�imu kisika,mikrobiološkim parametrima i hranjivim tvarima.Propisana kategorija istog vodotoka je II, za svepokazatelje. Prema postojeæim dostupnim podacima,nije moguæe odrediti koliki je i postoji li pad kvalitetevode rijeke Drave nakon sutoka kanala Bistra,donoseæi toliko oneèišæenu vodu (postaja unacionalnom monitoringu za rijeku Dravu nijesmještena na tom prostoru veæ je jedina u KK� napodruèju mosta kod Botova; nizvodno u Virovitièkoj

�upaniji takoðer nema podataka). Prema pokazateljuhranjivih tvari, Èiviæevac u Kalinovcu takoðer jesvrstan u V vrstu (tablica 16, kartogram 7).Glogovnica takoðer spada u najoneèišæenijevodotoke (kao i Bistra ima tri pokazatelja u V vrsti), nomjerna postaja je smještena van �upanije.

Potrebno je naglasiti, problem najviše oneèišæenihpotoka, naroèito Bistre Koprivnièke, potokaKoprivnice, Glogovnice i Èiviæevca (V vrsteboniteta vode) je meðu vodeæim ekološkimproblemima Koprivnièko-kri�evaèke �upanije te jenu�no hitno provoðenje mjera biološkerekultivacije/sanacije kao i mjera za zaustavljanjetrenda pada kvalitete svih pritoka optereæenihvelikim kolièinama otpadnih tvari porijeklom izsustava odvodnje gradova, odnosno industrije(izgradnja i osposobljavanje proèistaèa testro�i/uèestaliji nadzor kakvoæe otpadne vode,proèistaèa i kolektora industrije, uèestaliji nadzorkvalitete površinskih voda).


Tablica 16: Rezultati analize kvalitete vode kanala Èivièevac u opæini Kalinovac

U trendu pogoršanja i vrlo niske IV vrste kvalitetevode (prema najni�em izmjerenom pokazatelju) je ipotok Komarnica, gdje je stanje promjenjljivo te padkvalitete u odreðenim omjerima (teško utvrditiegzaktno) utjeèu otpadne vode naselja NovigradPodravski, u manjoj mjeri vjerojatno i Virje, CPS-aMolve u ranijem razdoblju, okolnih poljoprivrednihpovršina odnosno manipulacija sa zaštitnimpoljoprivrednim sredstvima.

Osim industrije i otpadnih voda kanalizacijskemre�e naselja, porastu oneèišæenja površinskih vodaznatno doprinose aktivnosti poljoprivredneproizvodnje koje nisu prilagoðene stvarnim potrebama

u pogledu kolièine i uporabe zaštitnih sredstava.Ispiranje alata, posuda, strojeva koji se koriste udoticaju sa pesticidima ne smije se dozvoliti uotvorenim vodotocima. Ovdje dolaze do izra�ajapotrebe uspostave prihvatnih centara, skladišta,prikupljališta ili kontejnera za opasne otpade u krutomi tekuæem stanju koja bi bili razmješteni u naseljima, ili,barem u opæinksim središtima. Svi ostaci pesticida,njihove ambale�e, otpadnih ulja, kiselina, kemikalija,starih ljekova i sl. trebali bi se prikupljati na takvimprivremenim stacionarima. Na taj naèin bi se umanjilaopasnost od odlaganja opasnog otpada unajosjetljivije dijelove okoliša - vodotoke, rijeke,jezera, zone pitke vode, površine za usjeve i sl.

Zakljuèno, svi analizirani vodotoci, ukljuèujuæii rijeku Dravu (veæinom III vrste), ne zadovoljavajuuvjete propisane Uredbom o klasifikaciji voda, veæpo pojedinim pokazateljima pripadaju vodamani�e vrste od propisane. To jasno ukazuje naoptereæenje vodotoka otpadnim vodama i, ujedno, naneefikasnost postojeæih proèistaèa otpadnih voda tepotrebu za redovitim, odnosno uèestalijim praæenjemkvalitete površinskih voda. Kvaliteta podzemnih -pitkih voda uvjetovana je, meðu ostalim, kvalitetompovršinskih voda.

Vodotoci prema oneèišæenosti (ovisno oprovedenim mjerenjima), poèevši odnajoneèišæenijeg su1:

1. kanal Bistra Koprivnièka (lokacija Molve)2. Glogovnica2

3. Èiviæevac (Batinske, Kalinovac)4. potok Koprivnica (lokacija Koprivnica, grad)5. Komarnica (lokacija Molve, most)6. Gliboki (kod Sigeca)7. Rijeka Drava, Zdelja8. Gliboki (kod Rasinje)9. Kopanjek (Kloštar Podravski)

Prema ovim podacima iz mjerenja provedenihtijekom 2002. godine, najèišæi potok (imajuæi u vidu daima lokalnih vodotoka koji nisu promatrani poputmeðunarodnih voda �dalice, Dombo, Izidorijus) jeKopanjek u Kloštru Podravskom, koji samo ujednom pokazatelju (re�im kisika) ne zadovoljava

kriterije II vrste voda, veæ III. Meðu 25 praæenihlokacija u našoj, Vara�dinskoj i dijelom u Virovitièkoj�upaniji, kanal Bistra je najoneèišæeniji, s èak tripokazatelja u V vrsti vode (kao i Glogovnica, spostajom izvan KK�).

Napominjemo da niti ova dvokratna mjerenjatijekom godine na spomenutim vodotocima (i na samojednoj lokaciji rijeke Drave) nisu dovoljna za potpunusliku o kretanju oneèišæenja u �upaniji, te da jemonitoring, ne samo potrebno uspostaviti kaokontinuiran, nego ga i proširiti. Rijeka Drava nijepromatrana na postaji uz Ormo�, kao ulaznoj postajirijeke Drave u Hrvatsku kako bi se utvrdilo koliki jeukupan utjecaj (pozitivni ili negativni) na kvalitetu vodeu odnosu na poèetno «uvezeno» oneèišæenje. Velikinedostatak je i u nepostojanju praæenja stanja lokalnihvodotoka-recipijenata najveæih optereæenja, a to suotpadne vode gradova i njihove industrije. Konkretno,postaje bi trebale biti na podruèjima i ovih vodotoka:-u koprivnièkom podruèju - Mo�danski jarak, nizvodnomehanièkog proèistaèa u Herešinu, kanal Bikeš,Vratnec i Gliboki koji su takoðer kolektori rashladnih,odnosno otpadnih voda industrijske zone na Danici(uzvodno i nizvodno ušæa Vratneca), potok Koprivnica(uzvodno i nizvodno spoja sa Mo�danskim jarkom tj.kanal Bistra u Hlebinama). U kri�evaèkom podruèju -Vrtlin i Koruška, te Glogovnica, po jedna mjernapostaja prije i nakon prihvata otpadne vode gradaKri�evci. U ðurðevaèkom podruèju - kanal Èiviæevacna potezu izmeðu Grada i naselja Kalinovac(postojeæa postaja je tek iza naselja Kalinovac uBatinskama gdje se utjecaj optereæenja Ðurðevca ne


Kartogram 7: Planirana i stvarna kvaliteta vode kanala Èiviæevac u Kalinovcu 2002. g

1 Prema podacima za vodotoke za koje postoje analize kakvoæe vode. Moguæe je i vjerojatno da je npr. Bistra oneèišæenija na nekojdrugoj lokaciji od one u Molvama, poput Mo�danskog jarka, ali za to nema dostupnih podataka ili oni ne postoje.

2 Jedini podaci za Glogovnicu se odnose na mjernu postaju izvan �upanije, no kako se radi o recipijentu otpadnih voda gradaKri�evci, mo�e se pretpostaviti da je slièno stanje i nizvodno Grada

mo�e ustanoviti), kanal Matoèina (tj. Èiviæevac prijeprolaza kroz Ðurðevac).

Osim navedenih lokacija najveæih kritiènihoptereæenja otpadnim vodama, praæenje kvalitetevoda trebalo bi provoditi, barem minimalno i na ovimlokacijama:

- potok Koprivnica u svom brdskom dijelu toka(prije vododjelnice u blizini naselja Reka i VelikaMuèna) gdje bi trebao zadovoljavati I kategorijukvalitete voda, te isti potok izmeðu naselja Reka igrada Koprivnice, potok Segovina na barem jednojlokaciji prije ušæa u Gliboki, meðudr�avne vode�dalice - Dombo i Izidorijus te vode svih veæihstajaæica koje se koriste u rekreativne svrhe

- potok Glogovnica - u brdskom dijelu toka,Kamešnica - u brdskom dijelu toka i na lokacijinizvodno, potok Èrnec

- rijeka Drava (nacionalni monitoring) - na lokacijikod Novaèke (nakon utoka Glibokog) te nakon utokakanala Bistra.

Proteklih godina u pojedinim obavljenim analizama(topliji mjeseci), niti vode jezera Šoderica kemijski imikrobiološki nisu udovoljavale uvjetima za II vrstuvoda koje se mogu koristiti za kupanje i rekreacijugraðana te sportove na vodi. Jezera Èingi-lingi iSeparacija su zadovoljavali uvjete Pravilnika (Izvor:«Status zdravlja puèanstva KK� u 2001. godini»,Koprivnica 2002., �upanijsko poglavarstvo prihvatilona sjednici 16. srpnja 2002.).

Ovakvi izvještaji, poput do sad predstavljenogizvješæa o kvaliteti površinskih voda (Hrvatske vode),su dragocjen izvor podataka za praæenje stanja uprostoru, moguænost orijentiranja u redovnim teizvanrednim i nepredviðenim okolnostima iznenadnihoneèišæenja i zagaðenja veæih razmjera prvenstvenoradi barem orijentacione moguænosti detekcije izvora,subjekta koji je oneèišæenje izazvao te mjesta ivremena izazivanja štete. Ukoliko se uzorkovanje zaobavljanje analize kakvoæe vode vrši samo jednom ilinijednom tijekom godine, te samo na jednoj lokaciji,nemoguæe je utvrditi opseg, izvor i vrijemeoneèišæenja te stvarno umanjenje kvalitete vodeodreðenog podruèja upravo zato jer nulto stanje nijepoznato. Takva situacija, pak, pogoduje svimpotencijalnim oneèišæivaèima, a naroèito velikim, zbogtoga jer pretpostavlja društvenu odgovornost zapoèinjeno ka�njivo djelo te jer je stvarnog poèiniteljanemoguæe utvrditi te sankcionirati. Oneèišæenje nemo�e ostati neka�njeno veæ treba uèinkovitije poèetiprovoditi naèelo Zakona o zaštiti okoliša -«oneèišæivaè plaæa».

2.3. Izvori oneèišæenja voda

Zakonom o vodama («Narodne novine» 107/95)

pojmovno se razlikuje oneèišæenje i zagaðenje voda stom razlikom da zagaðena voda predstavljaoneèišæenu vodu veæeg intenziteta oneèišæenja kojojje zbog promjene kakvoæe došlo do promjene vrste(kategorije) odreðene klasifikacijom voda.

Izvori oneèišæenja voda, kao i zraka, mogu bitikoncentrirani (stacionarni, toèkasti) ili raspršeni(difuzni).

U koncentrirane izvore svrstavaju se komunalni iliindustrijski ispusti otpadnih voda koje je, kao takve,moguæe kontrolirati i kvantificirati. U difuzne izvorespadaju: - ispusti otpadnih voda izvan javnog sustavaodvodnje, odlagališta otpada, primjena pesticida ignojiva u poljoprivredi, talo�enje oneèišæenja iz zrakai slièno. Takva oneèišæenja su, uglavnom,nekontrolirana, teško ih je pojedinaèno kvantificirati,iako imaju znaèajnu ulogu u ukupnom oneèišæenjuokoliša.

Oneèišæenje voda najèešæe je posljedicaispuštanja otpadnih voda izravno ili neizravno uokoliš. Otpadne vode koje dospijevaju u vodotokeoneèišæuju istodobno i podzemne vode. Osimotpadnih voda naselja i industrija, oneèišæenjeprirodnih voda izazivaju i oborinske vode koje ispirupovršine zemljišta, naroèito poljoprivredne i prometne,pa zatim i procjedine iz neodgovarajuæih odlagalištakomunalnog otpada, zagaðenost zraka kao iakcidentne situacije.Nerijetko oneèišæivaèi otpadne vode ispuštaju unajbli�i odvodni jarak ili direktno u obli�nji vodotok.Upotreba septièkih jama s propusnim dnom takoðernanosi velike štete jer se otpadne vode direktnoinfiltriraju u podzemlje i u vodonosne slojeve. Osimindustrije, koja nosi veliki udio oneèišæenja, nijemoguæe zanemariti zbirni nepovoljni uèinakneodgovarajuæe odvodnje i zbrinjavanja otpadaseoskih naselja na stanje kvalitete obli�njih voda.Odvodnja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije nijeodgovarajuæe riješena. Samo pojedina veæa naseljaimaju izgraðen sustav odvodnje, dok se u veæininaselja otpadna voda zbrinjava septièkim jamama.Oborinska voda se odvodi uglavnom otvorenimkanalinma ili cestovnim jarcima u najbli�e vodotoke.

Industrijski oneèišæivaèiBuduæi je industrija veæinom locirana u gradovima,

tako su ispusti njihovih otpadnih voda u potpunosti ilidjelomièno prikljuèeni na javni kanalizacijski sustav.Industrijski pogoni dislocirani van naselja imajuzasebne ispuste u recipijente (npr. donedavno CPSMolve, Sv. Ivan �abno).

Fizièke i pravne osobe koje svojom djelatnošæumogu izazvati iznenadno oneèišæenje voda*:

«Podravka», d.d. «Belupo» d.o.o. ljekovi i kozmetika


* Isti su, prema Planu za zaštitu voda KK�, ujedno, obveznici izrade Operativnog plana prema �upanijskom planu za zaštitu voda.Redoslijed nije u vezi sa udjelom optereæenja.

Opæa bolnica «Dr. Tomislav Bardek»«Hrvatske �eljeznice» d.d., Zagreb«Panonska pivovara»,d.o.o.«INA», industrija nafte, d.d. Zagreb, B.P .Virje«INA», industrija nafte, d.d. Zagreb, B.P. Ðurðevac«INA», industrija nafte, d.d. Zagreb,

B.P. Ferdinandovac«INA», industrija nafte, d.d.Zagreb, CPS Molve«INA», industrija nafte, d.d.Zagreb, B.P. Kalinovac«INA», industrija nafte, d.d.

Utovarna stanica «Muèna -Reka»«Komunalac», d.o.o., Koprinvica«Komunalnije» d.d. Ðurðevac«Komunalno poduzeæe», Kri�evci«Komunalac» d.o.o., Bjelovar, Crpilište «Delovi»«Hrvatske šume», Koprivnica,

RJ Mehanizacija i prijevoz«M&Benz» d.o.o., B.P: Drenovica«Ceste» d.d. Asfaltna baza u

Novigradu Podravskom«Plod» d.o.o.Trgovina «M» d.o.o., B.P. SuboticaTrgovina «M» d.o.o., B.P. «Koprivnica 3»Trgovaèka radnja «Sigeèanka», B.P. Sigeèanka«Vladušiæ Co» d.o.o., B.P. Štaglinec«Èazmatrans», d.d.«Èelik», Kri�evci"Plastor», d.o.o. proizv. i prer. plastiènih masa,

Kri�evci«Bilokalnik Poing» d.o.o. Kri�evci«Hrvatske šume», Uprava šuma KC,

Šumarija Kri�evciMesna industrija Kri�evci, d.o.o., Nova klaonica«Kri�evèanka» d.o.o, farma junadi Trema, Kri�evciTvornica vilièara d.d., Kri�evci«Mlinar» d.d., Kri�evci«Mlinar» d.d. Kri�evci, pekara u Cubincu, Trstenik«Radnik» d.d. sektor trans. i mehaniz.

i sektor graðenja, K�Mesna industrija Kri�evci d.o.o. Prerada

(stara klaonica)«Zgr Kovaèiæ» galvanizacija, Kri�evci«Improm» d.o.o. pogon u Cubincu, Kri�evci«Dušak» d.o.o., Kri�evci«Arena» d.o.o. Kri�evci, pogon u Vojakovaèkom

Kloštru«Freš» d.o.o«Èazmatrans» d.d. Èazma, Kri�evci«Trgoprom servis» d.o.o, Sv. Ivan �abno

Ovaj popis potrebno je dopuniti još nekim izvorimaemisija oneèišæujuæih tvari sadr�anih u otpadnimvodama poput:

- Tvornica kvasca na Danici, sve autopraonice,Bilokalnik u Koprivnici, Renotex, Rapid, Sloga,hotele u KK�, Voæeprodukt u Virju, Janaf - terminal,druge farme osim gore navedene, praonica vagonau Botovu i dr.

Prema podacima kri�evaèkog komunalnogpoduzeæa (od 2000. g.) potencijalni oneèišæivaèikri�evaèkog podruèja, u II. zoni predlo�enogvodozaštitnog podruèja «Trstenik», u u�emvodozaštitnom podruèju se nalaze:

1. Tvornice:a) Mlinar d.d. - mlinarsko-pekarska industrijab) Improm d.o.o. - mesna industrijac) Betonara i ciglanad) Bilokalnik - drvna industrija

(na samoj granici II. zone)Navedene tvornice su prikljuèene na javni sustav

odvodnje - gradski kolektor.

2. Kolektori «Vrtlin», «Koruška» i sabirni kolektor3. �eljeznièka pruga Zagreb - Koprivnica i

Kri�evci - Bjelovar te �eljeznièki kolodvor4. Ureðeni potoci Vrtlin, Koruška i Glogovnica

Veæi oneèišæivaèi vode na podruèju GradaÐurðevca su slijedeæe industrije (prema podacimakomunalnog poduzeæa):

- Natura-agro (bivši PZ) - pekara i mljekara (na granici IIIA i IIIB zone), ima predtretman

- Natura-agro (bivši PZ) - klaonica (IIIB zona) - ima predtretman

- Hrvatske šume - sektor Transport i mehanizacija(granica IIIA i IIIB zone), nema predtretman,

- Bistra - mehanièka radionica (granica IIIA i IIIB zone) - nema predtretman

- Bilo - drvna industrija (granica IIIA i IIIB zone) -nema predtretman

- INA - Naftaplin Upravna zgrada (IIIB zona) - ima predtretman

- Hotel «Picok» (IIIB zona) - ima predtretman- cinèaona (IIIB zona) - ima predtretman

U red oneèišæivaèa svrstani su prema vrstioneèišæenja koje ispuštaju u javnu odvodnju odnosnoprema vrsti tehnološkog procesa koji obavljaju (koristerazna ulja, masti, kiseline, produkte �ivotinjskogotpada, kvasac i sl.).

Neke industrije koprivnièkog podruèja kao emiterioneèišæujuæih tvari u vode

Buduæi je industrija smještena na podruèju«Danice» i u centralnom gradskom podruèju znaèajanpotencijalni, a znatnim dijelom i stvarni oneèišæivaèpovršinskih i podzemnih voda, posebno istièemo gdjesu uèinjeni pomaci u unaprjeðenju stanja oko emisijeoneèišæujuæih tvari u vode, a gdje stanje nijepromijenjeno u pozitivnom smislu. Pri tome valja imatina umu da je znaèajan nosilac optereæenja voda ovogpodruèja i sustav odvodnje Grada Koprivnice bezizgraðenog kvalitetnog sustava proèišæavanjaotpadnih voda.


Prema izvoru Podravka d.d.: Otpadne vodePodravke s lokacije u Starèeviæevoj ulici ispuštajuse preko zajednièkog kontrolnog okna unutartvornièkog kruga Podravke. Vode su pod stalnomlaboratorijskom kontrolom i kako zadovoljavajusvojom kvalitetom zahtjeve za ispuštanje u sustavjavne odvodnje ne proèišæavaju se.

Sustav odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda naindustrijskoj zoni Danica - Podravka

Sustav odvodnje i proèišæavanja otpadnih vodaPodravkinih tvornica na industrijskoj zoni Danicasastoji se od dva meðusobno povezana dijela:

1. Sustav odvodnje - novoizgraðeni kolektor isustav odvodnje iz mesnog kompleksa Danica smastolovcem.

2. Generalno rekonstruiran ureðaj zaproèišæavanje svih tehnoloških otpadnih vodaPodravkinih tvornica na industrijskoj zoni Danica tesustav za ugušèivanje primarnih i aktivnih muljevakako Podravkinog ureðaja tako i Kvašèevog ureðaja.

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODANovi kolektor izveden je tako da sakuplja i odvodi

sve tehnološke otpadne vode Podravkinih tvornicaBelupo, Linolada, Vegeta i Tvornice gotovih jela naureðaj za proèišæavanje otpadnih voda gdje su veæ odranije spojene otpadne voda mesne industrije Danica.Na taj naèin došlo je do potpunog odvajanjaotpadnih voda tvornica Kvasac i Podravkinihtvornica lociranih na industrijskoj zoni Danica(shematski prikaz na slici 1).

Sredinom šestog mjeseca 2002 godine pušteni suu probni pogon novi kolektor za odvodnju otpadnihvoda na industrijskoj zoni Danica te rekonstruiraniureðaj za proèišæavanje otpadnih vodaPodravkinih tvornica tzv. ureðaj 1. Kolektor je tlaènitako da su izgraðene tri prepumpne stanice zatransport vode kroz kolektor. Zbog toga u svakojprepumpnoj stanici postoji i rezervna pumpa kao ne bidošlo do zastoja u odvodnji.Izgradnjom tlaènogkolektora postignuto je nekoliko ciljeva:

- zaštita podzemlja, podzemnih tokova ivodocrpilišta

- usmjeravanje svih otpadnih voda Podravkinihtvornica na Podravkin ureðaj za proèišæavanjeotpadnih voda - odvajanje od tvornice Kvasac d.o.o.koji je postala drugi pravni subjekt

- sigurna i nesmetana odvodnja otpadnih voda izproizvodnih pogona Podravke na industrijskoj zoni


Slika 1: Shematski prikaz stanja odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda (Izvor «Podravka», d.d.)

Koprivnièko komunalno poduzeæe ne raspola�edetaljnijim i eksplicitnijim shematskim prikazom svihispusta i kolektora industrija na zoni Danica.

UREÐAJ ZA PROÈIŠÆAVANJE OTPADNIH VODAIzgradnja novog kolektora i novog naèina odvodnje

aktualizirali su rekonstrukciju sustava zaproèišæavanje otpadnih voda mesne industrije kojisada postaje ureðaj za proèišæavanje otpadnih vodaPodravkinih tvornica na industrijskoj zoni Danica.

Tijekom rekonstrukcije izmijenjeno je sve osimosnovnih volumena bazena:

Ureðaj 1 proèišæava otpadne vode mesnogkompleksa Danica d.d. tj. klaonice tvornice mesnihkonzervi, kobasièarne i Tvornice gotovih jela,Linolade, Vegete i Belupa. Ureðaj se sastoji od dvadijela: mehanièkog dijela i biološkog dijela.

Mehanièki dio zapoèinje aeriranim mastolovom ukojem se flotacijom izdvajaju masnoæe i površinskimskupljaèem izdvajaju i prebacuju u za to predviðenekontejnere. U nastavku slijedi automatska mehanièkarešetka na kojoj se izdvajaju krupnije neèistoæe izaostala masnoæa. Slijedi primarna talo�nica, gdje seulijevaju otpadne vode Belupa, Linolade, Tvornicegotovih jela i Vegete, u kojoj se izdvajaju manje kruteèestice te mali aerirani mastolov za eventualnozaostale masnoæe.

Biološki dio ureðaja koji slijedi nakon mehanièkogdijela sastoji se od dvije serijski vezane aeracije spripadajuæim sekundarnim talo�nicama. Aeracija sevrši u oba stupnja dubinskim turbinama koje imajusamousis zraka a aktivni mulj iz talo�nica u svrhurecirkulacije prepumpava. Proèišæena voda se nakonsekundarne talo�nice drugog biološkog stupnjapreljeva u izlazni kanal a višak aktivnog mulja kao iprimarni mulj prepumpavaju se u primarno trulište nadaljnju obradu.

Foto 1: Ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda Podravkinih tvornica

Foto: D.Fišter, dipl.ing

Ovako rekonstruirani ureðaj omoguæuje sigurnopostizanje dobrih rezultata proèišæavanja otpadnihvoda.

OSNOVNI POKAZATELJI:

ULAZNE VODE IZLAZNE VODEQ = 1 200 - 1500 m3/dan Q = 1 200 - 1500m3/danKPK = 3 500 - 4000 mgO2/l KPK = 60 - 120 mgO2/lBPK5 = 1 900 - 2 000 mgO2/l BPK5 = 30 - 60 mgO2/l

pH = 6,5 - 7,5 pH = 4 -9suspend. tvari suspend. tvari == 100 - 1000 mg/l 10 - 60 mg/l

MDKKPK=700 mgO2/l

BPK5 = 250 mgO2/lpH = 4 -9

MULJ S UREÐAJA ZA PROÈIŠÆAVANJE OTPADNIH VODAPrimarni i sekundarni muljevi koji se izdvajaju s

ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda sa sadr�ajemsuhe tvari od cca 1% prvo se obraðuju u primarnom isekundarnim trulištu te uz dodatak flokulacijskogsredstva ugušæuju na centrifugi. Ugušæeni mulj sa 15-18% suhe tvari odvozi se na gradsku deponiju.Dnevno se izdvaja oko 100 m3 mulja a nakonugušèivanja dobiva se 5 m3 ugušæenog mulja.Ugušæeni mulj ne sadr�i toksine, teške metale ilipesticide koji bi mogli štetno djelovati na okoliš. Takavmulj prema provedenim ispitivanjima moguæe jekompostirati i onda odlagati na poljoprivrednozemljište kao poboljšivaè tla. To se, meðutim, u praksine radi, veæ mulj završava na odlagalištu uKoprivnièkom Ivancu.

* * * * *

Meðu pozitivne primjere uspješnog proèišæavanjaotpadnih voda i zbrinjavanja otpadnih materija kojepostaju nove sirovine tj. proizvodi je, svakako, primjerindustrije piva «Carlsberg», smješten takoðer uindustrijskoj zoni na Danici (ranije Panonskapivovara). Proèišæene otpadne vode ove industrijesvojim protokom u gradskom sustavu odvodnje tolikosu malog organskog optereæenja da zapravodoprinose razrjeðenju oneèišæenih kanalizacijskihvoda. Veæina nusprodukata tehnološkog procesa kojinastaju kao višak ili otpadni materijal, ne tretiraju sekao otpad zbog svojih visokovrijednih svojstava uupotrebi za neke druge namjene poput, npr. ishranestoke (pivski trop+topli talog, kvasac+slad). Razmatrase i o iskorištenju 2.500 tona saturacijskog mulja kaoostatka obrade otpadnih voda u svrhe proizvodnjekomposta za biljke. Na takav naèin, industrijauspješno rješava problem otpadnih materijala, aujedno ima povoljniji status kod uplate obveznihnaknada Fondu zaštite okoliša pri Ministarstvu, jer jeudio stvarno nastalog otpada, oneèišæujuæih tvarikojima se optereæuje okoliš, vrlo mali.

Vrlo niska kvaliteta recipijenta voda sa sjevernogdijela grada Koprivnica, industrijske zone na Danici -potoka Bikeš (Vratnec)*, koji bi trebao biti recipijentsamo rashladnih, ne i otpadnih voda, upuæuje dapojedine industrije, usprkos, navodno djelotvornimproèistaèima, povremeno emitiraju nedovoljno


* Pritoka potoka Gliboki koji se u Peterancu kod Komatnice ulijeva u rukavac Stara Drava i rijeku Dravu

proèišæenu vodu u oba kolektora (Bikeš i Herešin, domehanièkog ureðaja). Zbog neprovoðenja trajnogmonitoringa, nedovoljno utjecajnih inspekcijskihslu�bi, preblagih zakonskih odredbi, ali i neizgraðenogproèistaèa otpadnih voda, teško je utvrditi da li se radio trajnim ili samo povremenim emisijama i od kojihtoèno emitera. U incidentnim sluèajevima kada npr.doðe do pomora riba i sl., anga�iraju se sve nadle�neslu�be. Stanje dodatno ote�ava nizak nivo vode upotocima, kao i relativno slabo odr�avanje nekihvodotoka od strane «Hrvatskih voda». Sve topogoduje pojavi incidenata poput pomora riba uGlibokom u Drnju koji se dogodio tijekom 2003.godine. Stvarni oneèišæivaè, bilo industrijski ilineprivredni, nije imenovan, niti adekvatnosankcioniran, a zbog nedostatka kvalitetnogmonitoringa, nije sa sigurnošæu niti utvrðena lokacija ivrijeme dogaðaja.

2.4. Odvodnja i otpadne vode

Pedesetih godina XX stoljeæa je u svijetu i kod nasbila raširena krilatica: «razrjeðenje je rješenje zazagaðenje». Veliki gradovi i industrije su ispuštali uvodotoke otpadne vode uz malo ili nikakvoproèišæavanje primjenjujuæi postupke razrjeðenja iraspršenja. Jasno je da to nije pravilno rješenje te daukupna kolièina otpadnih oneèišæujuæih tvariemitiranih u okoliš putem otpadnih voda ostaje i dalje

ista, bez obzira koliko vode je dodano za njihovorazrjeðenje. Danas je cilj provesti kvalitetnoproèišæavanje otpadnih voda na svim izvorima gdje seone emitiraju do kvalitete propisane Pravilnikom otakvim vodama.

Na stanje kakvoæe voda posebno bitno utjeèu:vodoopskrba, odvodnja u naselju i industriji, prometnemre�e cesta, �eljeznica, odvodnjavanje inavodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, regulacijevodotoka, industrijski i drugi gospodarski objekti tedrugi èimbenici.

Veæina otpadnih voda u �upaniji se ne proèišæava.To poveæava zdravstvene rizike, poglavito zbogoneèišæavanja podzemnih voda te oneèišæavanjapovršinskih vodotokova.

Da bi se utvrdilo koliko neki oneèišæivaèidoprinose lošoj kakvoæi otpadne vode u glavnomsistemu odvodnje, ispituje se i kakvoæa otpadnihvoda pravnih i fizièkih osoba koje su du�neotpadne vode ispuštati u sustav javne odvodnje uskladu s vodopravnom dozvolom.

Rijeka Drava je recipijent kompletnog oneèišæenjaemitiranog na koprivnièkom i ðurðevaèkom podruèju,dok oneèišæenje s kri�evaèkog podruèja završava uslivu rijeke Èesme, a zatim u Savi. Kanalizacijskamre�a je, uglavnom, razvijena u gradovima, dok sutek zaèeci u opæinskim središtima (kartogram 8).


Kartogram 8: Odvodnja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (izvor: Prostorni plan KK�, 2001.)

2.4.1. Odvodnja - koprivnièko podruèje

Grad Koprivnica raspola�e djelomièno izgraðenimkanalizacijskim sustavom mješovitog tipa èiji glavni

kolektori (od I do VII) s pripadnom sekundarnommre�om odvode otpadne i oborinske vode doprivremenog ispusta u kanal Mo�danski jarak nasjeveroistoènom dijelu grada. Otvorenim kanalom

Mo�danski jarak otpadne i oborinske vode odvodese na udaljenost oko 3 km do zatvorenog kanalskogprofila u naselju Herešin te njime do postojeæe lokacijecentralnog gradskog ureðaja za proèišæavanjeotpadnih voda Grada, gdje je izvedena samo Imehanièka faza proèišæavanja otpadnih voda.

Nakon mehanièkog proèišæavanja otpadne vodeupuštaju se u recipijent kanal Mo�danski jarak kojinakon oko 4,5 km utjeèe u vodotok - kanal Bistru.Vodotok Bistra sa smjerom otjecanja prema istokunakon oko 10 km utjeèe u rijeku Dravu. Izindustrijske zone Danica prikljuèuje se, kod naseljaHerešin, glavni dovodni kolektor industrijskihotpadnih voda.

Poduzeæe Komunalac, Koprivnica (glavni izvorteksta koji slijedi) nema obvezu ni pravnu osnovunadzora nad površinskim vodama s koje bi nastupaloprema potencijalnim zagaðivaèima na distributivnompodruèju. Nadzor nad površinskim vodama u našoj�upaniji, ovisno o kategorizaciji, pripada dr�avnim ili�upanijskim slu�bama. Vodopravni nadzor, kojiukljuèuje i kontrolu kakvoæe otpadnih voda, provodivodopravna inspekcija koja za taj nadzor imazakonsku definiciju, osigurana sredstva i propisanekaznene mjere. Komunalna poduzeæa imajuobvezu nadzora nad otpadnim vodamazagaðivaèa koje se ispuštaju u kanalizacijskisustav. Taj nadzor se provodi u smislu da sezagaðivaèe koji imaju obvezu kontrole otpadnih vodatra�e na uvid rezultati analiza.

Na osnovu podataka koprivnièkog komunalnogpoduzeæa Komunalac, prema objavljenom javnomnatjeèaju za izgradnju ureðaja za proèišæavanjeotpadnih voda grada Koprivnice odabran je izvoðaèradova, ali na odabir izvoðaèa je ulo�ena �alba odstrane drugog ponuðaèa. Raspisan je novi natjeèaj.

Od prigradskih naselja grada Koprivnice,kanalizaciju imaju Herešin, Reka, Starigrad idjelomièno Draganovec. U Štaglincu je u tijekupolaganje kanalizacijskih cijevi. Planira seizgradnja i u ostalim prigradskim naseljima, što æeovisiti o financijskim sredstvima i dogovoru s lokalnomsamoupravom.

Na podruèju grada Koprivnice postoje odreðenapodruèja gdje nije izgraðen javni vodoopskrbni sustav.U takvim podruèjima kuæanstva se opskrbljuju izprivatnih bunara, ali je pretpostavka da i u dijelovimasa izgraðenom mre�om postoji korištenje privatnihbunara.

Izdavanje vodopravnih dozvola i nadzor nadnjihovim provoðenjem je u ovlasti Dr�avne uprave zavode i Vodopravne inspekcije, dr�avne ili �upanijske.Gradsko komunalno poduzeæe ima nadzor nadoneèišæivaèima koji otpadne vode ispuštaju ukanalizaciju i takvih je dvadesetak, od kojih oko 3

ima obvezu povremenih ili stalnih kontrola otpadnihvoda. Tu kontrolu trebaju povjeriti nekom odovlaštenih laboratorija. Kako su pod nadzoromnadle�nog inspektora, pretpostavka je da se ponašajuprema odredbama vodopravne dozvole. Izgradnjomureðaja za proèišæavanje prema zagaðivaèima æese zauzeti oštriji stav uz tra�enje poštivanjazadanog optereæenja otpadnih voda, što je preduvjetza dobro funkcioniranje ureðaja. Danas su štete kojeproizvedu oneèišæivaèi veæe od kazni koje im se vrlorijetko naplaæuju.

Predtretman industrijskih otpadnih voda nasvojim ureðajima imaju Panonska pivovara,Tvornica kvasca i tvornice Podravke naindustrijskoj zoni Danica. Prema njihovim izjavama iuvidom u rezultate analiza otpadnih voda poslijeproèišæavanja, obavljenim po ovlaštenoj ustanovi,samo Tvornica kvasca ne uspijeva udovoljavatipropisanim uvjetima za ispuštanje odreðenimvodopravnom dozvolom. (Izvor: Komunalac d.d.)Naša su, pak, saznanja da voda koja dolazi sindustrijske zone Danica, unatoè prethodnomproèišæavanju u efluentu ima teško razgradivihkomponenti, uslijed èega dolazi do povišenja KPK uodvodu èitavog ureðaja za proèišæavanje u Herešinu,ali i u potoku Bikeš, odnosno Vratnec (ulijeva se uGliboki.) koji nije predviðen za ispust otpadnih voda,veæ samo rashladnih tehnoloških voda neoptereæenihorganskim i drugim primjesama. Bikeš je veæi diogodine bezvodni ili, kao Mo�danski jarak s vrlo malovode, pa su, zbog toga, i vrlo male prihvatne moæi upogledu oneèišæenja. Rashladne vode su, u pravilu,èiste vode neoptereæene organskim tvarima, no i onepredstavljaju ekološki problem jer je èesti sluèaj da imje temperatura pri ispustu iz industrije znatno veæa odprirodne temperature vodotoka-recipijenta.Temperature vode su ponekad i preko 25°C štoneminovno uvjetuje pad razine kisika u takvim vodama,te nemoguænost �ivota u njoj. Kontrola voda upodruèju ispusta cjelokupne industrije na Danicinije zadovoljavajuæa te incidentima, poput pomorariba u opæini Drnje, nije moguæe niti dokazati niti otklonitievenutalnu krivnju najveæih potencijalnih oneèišæivaèa.

Komunalac redovito zahtijeva na uvid rezultateanaliza zagaðivaèa, koji su vodopravnom dozvolomobvezani na analizu. Oni u pravilu pozitivnoodgovaraju na takve zahtjeve. Ponekad se i oglušujujer im takva obveza ne stoji u izdanim vodopravnimdozvolama, a i prema zakonskoj regulativi nisupredviðene nikakave sankcije. Za raspravu jeèinjenica da li 2 ili 4 trenutna uzorka mjeseèno, nakoje su zagaðivaèi obvezani, mogu dati realnusliku prosjeène kakvoæe otpadnih voda nekeindustrije.

Komunalac nam nije mogao dostaviti podatke otome koji od zagaðivaèa posjeduju planoveinterventnih mjera.


2.4.2. Odvodnja - kri�evaèko podruèje

Grad Kri�evci je lociran u slivu rijeke Glogovnice injenih pritoka Oslavice, Vrtlina i Koruške. Znaèajnijivodotoci na tom podruèju još su i Kamešnica, Crnec,Tremovaèa i Velika Rijeka. Koruška i Vrtlin još uvijekslu�e kao recipijenti dobrog dijela gradskekanalizacije, a ulijevaju se u potok Glogovnicu kojaprotjeèe kroz vodozaštitnu zonu vodocrpilištaTrstenik.

Na u�em podruèju grada postoji izgraðena mre�asekundarne kanalizacijske mre�e kojoj su recipijenti bilipotoci Vrtlin i Koruška. Postojeæa mre�a graðena jetijekom godina prema potrebama tako da sada postojiukupno 5 direktnih ispusta kanala u recipijente potokKorušku i Vrtlin. Sistem kanalizacje otpadnih vodasamog naselja (otpadnih voda kuæanstva i industrije)samo je djelomièno izgraðen. Dio naselja, domaæinstvai lokalne industrije i servisa koristi individualna rješenjaprimjenom raznih tipova i velièina septièkih jama èijiefekti rada se ne prate. Opæenito, higijensko-sanitarniuvjeti na tom podruèju nisu zadovoljavajuæi.

Osnovni nosioci odvodnje svih otpadnih voda sukanali «Koruška» i «Vrtlin». Trasa kolektora«Koruška» je polo�ena u zoni slobodne izgradnje.Kolektor «Koruška» sa kolektorom «Vrtlin» èini glavnikolektor otpadnih voda Kri�evaca. Kolektor jeizgraðen uz cestu Kri�evci - Bjelovar te vodi sifonskimprijelazima ispod potoka Vrtlin i Glogovnice i nastavljalijevom stranom obale do proèistaèa otpadnih voda uukupnoj du�ini od 2.370 m.

Buduæi se potoci Koruška i Vrtlin kao otvorenikolektori kri�evaèke gradske kanalizacije,ulijevaju u potok Glogovnicu koji protièevodozaštitnom zonom, crplilište Trstenik jeneposredno ugro�eno podruèje.

«Komunalnom poduzeæu», Kri�evci 1998. godineje izdana Vodopravna dozvola s rokom va�enja do13. 03. 2004. godine kojom se dozvoljavaloispuštanje otpadnih voda:

a) iz javnog kanalizacijskog sustava grada Kri�evciprivremeno u vodotoke:

Koruška, Vrtlin i Lipovica do završetka izgradnjesustava javne odvodnje, putem postojeæih ispusta,bez proèišæavanja.

b) preko ureðaja za proèiæavanje otpadnih voda(mehanièki dio I faza izgraðenosti) - u vodotokGlogovnicu.

Takoðer se propisuju i obavezna mjesta i naèinipraæenja kolièine i kakvoæe otpadne vode.

Nadzor nad radom ureðaja provodi vodopravnainspekcija.

Operativni plan Hrvatskih voda za sluèajizvanrednih i iznenadnih oneèišæenja je pred

donošenjem i do donošenja �upanijskih planovaprimjenjivat æe se i na lokalnim vodama.

2.4.3. Odvodnja - ðurðevaèko podruèje

Grad Ðurðevac ima djelomièno izgraðenukanalizacijsku mre�u mješovitog tipa s ureðajem zaproèišæavanje otpadnih voda (izvedena I faza ES6000). Izgraðeno je oko 27 km kolektora i sekundarnesabirne kanalizacijske mre�e što iznosi oko 75%potrebnog. Ukupno 1070 domaæinstava ima prikljuèakna kanalizaciju (43%). Glavni sabirni kolektori supolo�eni u smjeru zapad-istok te odvode otpadnuvodu do gradskog ureðaja za proèišæavanje istoènood Ðurðevca, gdje se nakon proèišæavanja ispuštaju urecipijent, vodotok Èiviæevac. Potrebno je izvršitirekonstrukciju i dogradnju II faze proèistaèa te još oko10 km kanalizacijske mre�e. Ostala naselja napodruèju Grada nemaju izgraðenu kanalizacijskumre�u. Rastereæenje oborinskih voda vrši se uvodotok Èivièevac posredstvom dva objekta (preljeva)ukupnog kapacitete 2 x 1.1000 l/s.

Otpadne vode sa CPS-a Molve se od kraja2002. godine ne ispuštaju u recipijent Komarnicu,veæ se zajedno sa slojnom vodom utiskuju uutisne bušotine.

Javnu odvodnju nemaju riješene slijedeæe opæine:- Virje (izgraðena samo javna odvodnja ulice Lj.

Gaja)- Molve (nema izgraðen proèistaè otpadnih voda, a

javna odvodnja je pred završetkom za samo naseljaMolve, dok pripadajuæa naselja nemaju riješenuodvodnju), Ferdinandovac, Novo Virje, PodravskeSesvete, Kalinovac, Grad Ðurðevac Izvor:Komunalije, Ðurðevac, 2004.

2.4.4. Monitoring otpadnih voda

Praæenje kvalitete otpadnih voda u nadle�nosti je�upanijske vodopravne inspekcije kao i ostaladokumentacija koju oneèišæivaèi moraju imati u skladus Vodopravnom dozvolom koju izdaje Ured zagospodarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije poprethodnom mišljenju «Hrvatskih voda».

Ispitivanja otpadnih voda du�ne su putemovlaštenih laboratorija obavljati pravne i fizièke osobekoje ispuštaju otpadne vode, u skladu sa Zakonom ovodama i Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

Uèestalost ispitivanja, mjesta uzorkovanja zakontrolu kakvoæe i kolièine otpadnih voda, pokazatelji igraniène vrijednosti utvrðuju se vodopravnom dozvolom.Rezultati se dostavljaju «Hrvatskim vodama»,vodopravnoj i sanitarnoj inspekciji. «Hrvatske vode»su, opet, du�ne na temelju rezultata ispitivanjaizraditi godišnje izvješæe i dostaviti ga Poglavarstvu


Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Sustav za obradu otpadnih voda na CPS Molve

Za odvijanje proizvodnih procesa nu�na je i znatnakolièina vode. Opskrba vodom se vrši iz 10 bunara.Voda se priprema u postrojenju kemijske pripremevode kao napojna kotlovska, rashladna i tehnološka.Veæi dio vode gubi se isparavanjem na rashladnimsustavima, dio cirkulira u tehnološkom procesu, a diose nakon ispitivanja ispušta u recipijent Komarnicu.Nakon iznenadnog zagaðenja vodotoka Komarnica(29. 11. 2002. g.), kada je zbog kvara protupovratnogventila na sustavu za obradu otpadnih voda iscurilo uKomarnicu oko 700 l slane vode, optimizacijom radaprocesa i tehnološkim preinakama, od tada se svaotpadna voda prepumpava u sustav za utiskivanjeslane, slojne vode te utiskuje u utisne bušotinepolja Molve na dubinu 1200 - 1500 m.

Zbog veæ spomenutih problema oko financiranjamonitoringa kakvoæe površinskih voda, 2003. godinese nije obavljala niti analiza kakvoæe vodeneposredno po izlazu iz gradskih proèistaèa otpadnihvoda (12x/god. u Herešinu na Bistri, 4x/god. uÈiviæevcu, 12x/god na Glogovnici i to ulaznom iizlaznom kontrolno-mjernom oknu, Koruška i Vrtlin na

kontrolnim oknima prije izljeva u vodotoke 4x/god.).Na temelju ranijih istra�ivanja provoðenim

prema Vodopravnim dozvolama utvrðeno je davode ne zadovoljavaju uvjete propisaneVodopravnom dozvolom što jasno ukazuje naneefikasnost mehanièkog proèišæavanja svihureðaja za proèišæavanje otpadnih voda.

Otpadne vode koprivnièke javne kanalizacije nipribli�no ne zadovoljavaju graniène vrijednosti zapropisanu kategoriju prijamnika Bistra iz Plana zazaštitu voda KK�. Ovo potvrðuju rezultati ispitivanjaotpadnih voda na izlazu iz ureðaja, kao i na vodotokuBistra nizvodno od Koprivnice.

Prema podacima za 2003. godinu, srednjevrijednosti pokazatelja kakvoæe otpadne vode naizlazu sa ureðaja u gradu Kri�evci (ispust uGlogovnicu) su:

BPK5 92,7 mg O2/l GV=25 mg/lKPK 183 mg O2/l GV=125 mg/lUkupna suspendirana tvar 61,5 mg/l GV= 20Ulja i masti


Tablica 17: Analiza otpadnih voda prije i poslije mehanièkog proèistaèa voda u Herešinu

Izvor: Komunalac d.d., Koprivnica, 2003. g.

(ukupno) 16,3 mg/l GV= 25Ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda grada

Ðurðevca povremeno u prijamnik ispuštapreoptereæenu otpadnu vodu. U tijeku su pripreme zarekonstrukciju javne kanalizacije Ðurðevca,mehanièkog dijela ureðaja za proèišæavanje otpadnihvoda i sustava obrade mulja, èime æe se poboljšatiuèinkovitost ureðaja i nastojati postiæi propisanakakvoæa ispuštenih otpadnih voda.

2.4.5. Ureðaji za proèišæavanje otpadnih voda

Ureðaji za proèišæavanje graðeni su tamo gdjepostoji kanalizacijska mre�a, odnosno industrijskiobjekti - u gradovima Koprivnica, Kri�evci i Ðurðevac.Izvedeni sustavi odvodnje i proèišæavanja su èestonedovršeni, slabo odr�avani i dijelom izvan funkcije tene doprinose znaèajnijem smanjenju ukupnog teretaoneèišæenja i zaštiti recipijenata. U veæini manjihnaselja ne postoje organizirani sustavi odvodnje iproèišæavanja. Septièke i sabirne jame, drena�nisustavi veæinom ne zadovoljavaju sanitarno tehnièkezahtjeve. Kapaciteti im postaju premali zbog veæepotrošnje vode i razvoja vodoopskrbe te primeznaèajno izmijenjene kolièine otpadnih voda èimenastaju neprihvatljivi higijensko sanitarni uvjeti i stalnaprijetnja zdravlju lokalnog stanovništva.

Ukoliko proèišæavanje otpadnih voda ne pratiadekvatna obrada i konaèna dispozicija muljeva idrugih otpadnih produkata industrije, dolazi samo dopremještanja problema s jednog mjesta na drugo.

Najveæi recipijenti otpadnih voda odvodnihsustava su vodotok Bistra na podruju Koprivnice,Glogovnica, Vrlin i Koruška na podruèju Kri�evacate Èiviæevac na podruèju Ðurðevca.

Struèni nadzor nad radom objekata za zaštitu vodaprovodi nadle�na vodopravna inspekcija. Za svaki odovih objekata Vodopravnom dozvolom su propisaniuvjeti proèišæavanja i ispuštanja proèišæenih otpadnihvoda, èija se provedba provjerava inspekcijskimnadzorom.

Prema �upanijskom Planu za zaštitu voda fizièke ipravne osobe koje obavljanjem djelatnosti oneèišæujuili mogu zagaditi vodu du�ne su, meðu ostalim, izraditiOperativni plan za provedbu mjera u sluèajevimaiznenadnog zagaðenja, ispitivati kakvoæu otpadnihvoda, razraðivati projekte ulaganja zbog prijelaza nakvalitetnije, «èišæe» tehnologije, sanirati stanjeizgradnjom ili rekonstrukcijom internog sustavaodvodnje kao i izgradnjom prostora za privremenoskladištenje otpada, izgraditi ureðaje za predobraduotpadnih voda i kontrolna okna za kontrolu kolièine iispitivanje kakvoæe otpadnih voda, koristiti podzemnevode za tehnološke potrebe iz vlastitih vodozahvata.

Navodimo neke oblike proèišæavanja iodstranjivanja otpadnih voda koji su relativnouèinkoviti na podruèju KK�:

Obrtnièke radionice, servisi, praonice vozilaimaju instalirane talo�nice i obavezno separatore uljai masti.

Na Ininim plinskim stanicama se sanitarneotpadne vode djelomièno proèiste u septièkimjamama, a nakon toga putem upojnih zdenacaupuštaju u tlo. Zauljene oborinske vode proèiste se naseparatorima ulja, a voda se preko zdenaca upušta utlo. Koriste pjeskolov, mastolov, separator ulja, ureðajza neutralizaciju i bio-disk.

Benzinske postaje imaju na identièan naèinriješeno tretiranje otpadnih voda (separator ulja) iakopostoje i one bez instaliranih tih ureðaja (Inine postajeu N. Podravskom i Sv. Ivanu �abno)

Asfaltna baza u N. Podravskom koristi rešetku,pjeskolov, talo�nik - uzdu�ni separator ulja.

«Mlinar», Kri�avci koristi talo�nik - uzdu�nimastolov i separator ulja.

Neke mljekare koriste fermentatore mulja.Opæa koprivnièka bolnica koristi talo�nik -uzdu�ni.«Bilokalnik», Koprivnica - rešetka, talo�nik-

uzdu�ni, flotator, mastolovPodravsko gospodarstvo - Farma Delovi - nema

instaliran ureðajKomunalac, Koprinvica, deponija otpada u K.

Ivancu - procjedne vode- nema instaliranog ureðaja«Belupo», Koprivnica - koristi rešetku, mastolov,

talo�nik - uzdu�ni, aeracijski bazen, fermentator muljaitd.

Valja napomenuti da industrije, trgovine, radionice,praonice i sl. ne moraju pojedinaèno biti velik izvoroneèišæujuæih tvari ocjenjujuæi kolièinu emitiranihotpadnih voda, ali to mogu biti ukoliko su te vodekoncentrati oneèišæujuæih, opasnih, toksiènih spojevaili vode bogate organskim tvarima, ugrijane vode i sl.koje se ne odstranjuju na adekvatan naèin uzproèišæavanje i predtretman. Isti je sluèaj opasnostikada su takvi izvori u velikom broju koncentrirani namalom podruèju (primjer više od 200 manjih farmi napodruèju opæine Sv. P. Orehovec koje veæinom nisuizgraðene po propisima, a vodoopskrba stanovništvaje iz lokalnih obli�njih bunara ili brojne autopraonice iautomehanièarske i sl. radnje). Takvi izvori mogu bitijoš opasniji ukoliko se nalaze u vodonosnom ilivodozaštitnom podruèju, ili su u njihovoj blizini,odnosno u blizini drugih ekološki osjetljivih podruèja.Dovoljna je vrlo mala kolièina ispusta intenzivnooneèišæene vode da zagadi i umanji kvalitetu pitkevode, odnosno vode površinskih vodotokova.

Ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda GradaÐurðevca u fazi je rekonstrukcije (radovi zapoèeli2003. godine). Izraðena je studija «Kontrola i ocjenarada s prijedlogom tehnološkog rješenja zapoboljšanje uèinka djelovanja ureðaja za


proèišæavanje otpadnih voda Ðurðevac», Fakultetkemijskog in�enjerstva i biotehnologije, Zagreb.,listopad 2003. Provedenim istra�ivanjima je utvrðenoda na djelotvornost i kvalitetu rada proèistaèa uvelikeutjeèe i kanalski sustav, tvrtka Hidroprojekt EKO,Zagreb je izradila «Idejno rješenje i projekt kanalskogsustava Grada Ðurðevca» kao i «Idejno rješenje iprojekt rekonstrukcije i dogradnje ureðaja zaproèišèavanje». Buduæi da je napravljeno i Idejnorješenje i Glavni projekt, trenutno se oèekujeizdavanje graðevne dozvole. Za izvoðaèa radovaodabran je vara�dinski Coneco.

Prema �upanijskom Planu za zaštitu voda, planirase izgradnja ureðaja za proèišæavanje otpadnih vodaGrada Koprivnice i opæina Virje, Novigrad Podravski iMolve.

Uèinkovitost ureðaja za mehanièko proèišæavanjeotpadnih voda Grada Kri�evci, prema iskustvenim iliteraturnim podacima je cca 20% (Izvor: dopisHrvatskih voda, veljaèa 2004.).

U svrhu dovršetka izgradnje cjelovitog sustavaodvodnje izgraðen je kolektor «Koruška» i transportnikolektor kojim se dovode otpadne vode na ureðaj zaproèišæavanje. Gradnja kolektora «Vrtlin» je u tijeku ibit æe završena 2004. godine. Nakon izgradnjekolektora «Vrtlin» pristupit æe se istra�nim radovima iizradi projektne dokumentacije za drugi stupanjproèišæavanja otpadnih voda - biološki dio ureðaja.

Grad Koprivnica

Grad Koprivnica sa postojeæom industrijom, kaonajveæi izvor emisija otpadnih voda �upanijskogpodruèja, još uvijek nema izgraðen odgovarajuæiureðaj za proèišæavanje otpadnih voda, veæ seotpadne vode neproèišæene ulijevaju u vodotokMo�danski jarak i njime, kao otvorenim kolektorom uvodotok Bistra Koprivnièka, oneèišæujuæi okolinu ipodzemlje na cijelom svom toku sve do rijeke Drave,ukljuèujuæi i samu Dravu.

Slijedi Izvješæe HGK, �upanijske komoreKoprivnica, Grupacije za zaštitu okoliša ugospodarstvu, izraðeno u Koprivnici, u studenom2002. g.

Izvješæe: PREDLO�ENI MODELFINANCIRANJA PROÈISTAÈA OTPADNIHVODA GRADA KOPRIVNICE

Zakonom o vodama («Narodne novine» 107/95) tePravilnikom o graniènim vrijednostima pokazatelja,opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama («Narodnenovine» 40/99) propisuju se vrijednosti za tehnološkevode prije njihovog ispuštanja u sustav javneodvodnje otpadnih voda ili drugi prijemnik, te za vode

koje se nakon proèišæavanja ispuštaju iz sustavajavne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik.Prirodni i drugi prijemnik u smislu odredaba ovogPravilnika smatraju se vodotoci, jezera i more.

Ovaj Pravilnik zadovoljavaju samo proèišæenetehnološke vode iz proèišæivaèa Panonske pivovared.o.o. iz Koprivnice i 2002. godine rekonstruiranogproèišæivaèa Industrijske zone Danica - Podravked.d. iz Koprivnice, koje se mogu izravno ispuštati uvodotok. Ostala tehnološka voda, te otpadne vodegrada Koprivnice ispušta se u vodotok rijeke Bistrebez ispunjavanja odredbi spomenutog Pravilnika.

Gradski proèišæivaè otpadnih voda graditi æe se unaselju Herešin, gdje se trenutno obavlja predtretmanotpadnih voda (mehanièke rešetke).

Nosioc investicije izgradnje gradskog proèišæivaèaje Komunalac d.o.o. koji izraðuje investicijsku studiju.Donesena je odluka o novom javnom natjeèaju zatehnološko rješenje projekta proèišæivaèa otpadnihvoda, jer se smatra da prihvaæeni projekt iz 1996. g.tehnološki zaostaje za današnjim rješenjima.

Predviðeni model financiranja proèišæivaèaotpadnih voda za Grad:

• 1/3 finaciraju Hrvatske vode • ostatak sufinancira Grad i gospodarstvo

U tablici 18 prikazana je ukupna dnevna i godišnjakolièina otpadne vode u gradu Koprivnici spokazateljima koji èine optereæenje recipijenta. Uovom sluèaju recipijent je rijeka Bistra, a pod pojmomoptereæenja se smatraju kolièine mjerenih pokazateljakoji se ispuštaju u rijeku Bistru.

Uzorak je uziman na predtretmanu u Herešinu.

Tablica 18: Ukupno optereæenje recipijenta u 2001. g.

Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Koprivnica


U stupcu 2 tablice 18 prikazane dnevne srednjevrijednosti za pokazatelje optereæenja otpadnih vodakoji se prate prema Pravilniku o graniènimvrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama. U stupcu 3 je prikazana godišnjabilanca tj. ukupni godišnji ispust za mjerene opasne idruge tvari.

Tablica 19 : Kolièine otpadnih voda korisnika kanalizacije u Koprivnici*

Izvor podataka: Komunalac d.o.o. Koprivnica* - dobivene vrijednosti na temelju desetomjeseènogprosjeka za industriju i ustanove i šestomjeseènogprosjeka za široku potrošnju za 2002. godinu

U tablici 19 prikazani su samo kolièinski udjeli, dokse ukupno optereæenje za pojedine korisnike trebaizraèunati na temelji kolièina i izmjerenih parametaraoptereæenja. Npr. Panonska pivovara ima oko 4 %

kolièinski udio, ali ona ispušta proèišæenu tehnološkuvodu za razliku od drugih korisnika koji imaju malikolièinski udio, ali ispuštaju neproèišæenekanalizacijske vode.

Tablica 20: Kolièine otpadnih voda premapodacima dobivenim od gospodarskih subjekata - dobivene vrijednosti na temelju desetomjeènog prosjeka za industriju u 2002. g.

Izvor podataka: Struène slu�be poduzeæa iz tablice 20 ** U ukupnoj kolièini otpadnih voda Bilokalnikaukljuèena je godišnja kolièina oborinskih voda.

Usporeðujuæi podatke iz tablice 19 i tablice 20uoèavaju se velike razlike kod nekih poduzeæa. Zbogtog razloga HGK je predlagala osnivanje Radneskupine za izgradnju proèistaèa otpadnih voda èiji bièlanovi obavezno bili predstavnici poduzeæa kojaimaju veæe udjele u optereæenju (Podravka, Kvasac,Bilokalnik i Panonska pivovara) te predstavnici gradaKoprivnice, Komunalca i Hrvatskih voda. U radudosadašnje Radne skupine bili su ukljuèeni samopredstavnici Podravke.

Uloga Radne skupine - utvrditi trenutnaoptereæenja na temelju kolièine i vrijednostiparametara analiza otpadnih voda te predviðanjeplanirane promjene optereæenja ovisno o smanjenjupotrošnje vode, poveæanju kapaciteta proizvodnje,preseljenju pogona na nove lokacije te ulaganju usisteme proèišæavanja otpadnih voda.


Tablica 21: Kolièine voda i korekcijski faktor za obveznike koji plaæaju naknadu za zaštitu voda Hrvatskim vodama u 2001. g.

Podaci o kolièinama otpadnih voda dobiveni od Hrvatskih voda (tablica 21) znatno se razlikuju od kolièinadobivenih od Komunalca d.o.o. (tablica 19).

Tablica 22: Optereæenje otpadnih voda veæih korisnika u 2002. g.

Izvor: Komunalac d.o.o. * vrijednosti parametara Podravke na ind. zoni Danica su srednja vrijednosti dnevnih analiza u tri mjeseca (ureðajje rekonstruiran 2002. godine ).


Izvor podataka: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Vara�din

Ostali parametari su srednje vrijednosti obaveznihkvartalnih mjerenja iz vodopravne dozvole, koje mjeriovlašteni laboratorij. Jedino vrijednosti uzoraka izTvornice kvasca te ljetni kvartal PodravkeStarèeviæava su više od MDK u vodopravnoj dozvoli.Na nekim lokacijama dolazi da naglih skokova uoneèišæenju ovisno o sezonskim radovima.

Zakljuèci Grupacije za zaštitu okoliša u gospodarstvu (2002. god)

Gospodarstvo sudjeluje u financiranjuproèišæivaèa otpadnih voda, ali na temelju stvarnihkolièina i optereæenja otpadnih voda poduzeæa.Svatko plaæa za udio svog optereæenja.

Istaknut je neriješen problem obrade i zbrinjavanjamulja iz proèišæivaèa Panonske pivovare (danas sezapoèelo s rješavanjem istog), Kvasca i Ind. zoneDanica. Predlo�eno je da se u tehnološkom rješenjugradskog proèišæivaèa predvidi obrada i zbrinjavanjemulja iz svih proèišæivaèa.

Uprave poduzeæa bi trebale odluèiti koji je modelfinanciranja proèišæavanja otpadnih voda najpovoljnijerješenje za njihovo poduzeæe na du�i vremenskiperiod:

a) Izgradnja vlastitog proèišæivaèa otpadnih vodaOvaj model iziskuje najveæa financijska sredstva i

ukoliko æe se voda ispuštati u javnu odvodnjuobuhvaæa i plaæanje odreðene naknade

b) Sufinaciranje izgradnje gradskog proèišæivaèaOvaj model predviða povlašteni status kod

plaæanja naknade u odreðenom vremenskom periodu. Naglašavamo da sufinanciranje od strane

gospodarstva treba dobiti sve privilegije kao isufinanciranje od strane Hrvatskih voda, koje tra�epovrat sredstava ili upis u temeljni kapital poduzeæa.Opravdanje za ovaj zahtjev Hrvatske vode imaju uèlanku 2. stavku 4. Zakona o financiranju vodnoggospodarstva («Narodne novine» 107/95).

c) Plaæanje naknade za proèišæavanje otpadnihvoda

Ovim modelom se izbjegava veliko financijskoulaganje, ali se poduzeæe obavezuje na plaæanjevelikih mjeseènih naknada ovisno o kolièini izagaðenju otpadnih voda u periodu otplaæivanjakredita

Grupacija za zaštitu okoliša u gospodarstvu pri�upanijskoj komori Koprivnica predla�e da seodreðena sredstva za financiranje proèišæivaèapokušaju dobiti iz Fonda za zaštitu okoliša ienergetsku uèinkovitost (tada još neosnovan).Sredstva Fonda æe se dodjeljivati putem eko - kredita,subvencija i darovnica na naèelu da se raspolo�ivimsredstvima postigne najveæa ukupna korist za okoliš.

Unutar projekta Zaštite Dunavske regije èijem slivu

pripada ispust otpadnih voda grada Koprivnice, moguse dobiti odreðena meðunarodna sredstva zaizgradnju biološkog proèišæivaèa u Herešinu.

Izvor podataka o financiranju koprivnièkog proèistaèaotpadnih voda i udjelu optereæenja pojedinih korisnika:HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA,�upanijska komora Koprivnica, Grupacija zazaštitu okoliša u gospodarstvu, Koprivnica, studeni2002. g.

* * * *

Iz teksta nešto skraæenog Izvješæa je vidljivo da suse tek trebala utvrditi stvarna optereæenja pojedineindustrije radi jasnog uvida u udjele financiranjaizgradnje, odnosno rada proèistaèa. Prema dostupniminformacijama, tijekom 2004. godine još uvijek nijeizvršeno sustavno istra�ivanje, odnosno praæenjestanja otpadnih voda za ovu namjenu, obzirom nanjihovo optereæenje oneèišæujuæim tvarima i kolièineotpadnih voda jer su podaci posljednjih voðenihistra�ivanja od prije više od 5 godina zastarjeli i nedaju realnu sliku udjela optereæenja zbog naknadnougraðenih proèistaèa pojedinih industrijskih pogona.

Projekt iz 1996. godine za izgradnju proèistaèa,kao ni novi javni natjeèaj iz 2003.g. nisu uspješnoprovedeni te se nastavlja s pronala�enjem novogtehnološkog rješenja i izvoðaèa radova.

Nepostojanje izgraðenog biološko-mehanièkogproèistaèa otpadnih voda grada ne mo�e biti olakotnaokolnost koja potencijalnim oneèišæivaèimadozvoljava slabiju razinu predtretmana vlastitihotpadnih voda, veæ su svi industrijski oneèišæivaèi,du�ni poštivati uvjete zadane Pravilnikom o graniènimvrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari uotpadnim vodama («Narodne novine» 40/99) zarecipijent III kategorije, tim više što jedan dio njihovihotpadnih voda takoðer optereæuje gradskukanalizaciju.

* * * *

U srednjoroènom razdoblju (prema �upanijskomPlanu za zaštitu voda) nakon 2005. godine, planirajuse slijedeæi objekti sustava javne odvodnje:

- izgradnja biološkog dijela ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda Grada Koprivnice

- izgradnja kanalizacije i ureðaja za proèišæavanjeotpadnih voda naselja Virje, Novigrad Podravski iMolve

- izgradnja biološkog dijela ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda grada Kri�evci

- nastavak izgradnje sustava javne odvodnje iizgradnje ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda uSv. Ivanu �abno.


3. TLO

Zbog uske meðusobne povezanosti i stalnihinterakcija, vrlo je teško razgranièiti («popoglavljima») koji èimbenici su uzrok degradacijitala, a u manjoj mjeri voda, odnosno drugihsastavnica okoliša. Uglavnom, sve što degradirajedan dio okoliša, neminovno umanjuje kvalitetu iostalih njegovih sastavnih dijelova. Pritisci na okolišnisu samo oneèišæenja iz razlièitih izvora, veæ irazlièiti invazivni i agresivni zahvati koji dovode douklanjanja tla, mijenjanja njegove strukture, polo�ajai ekološke uloge. Tu spada i zbijanje tla,zakiseljavanje, erozija, dehumizacija, prenamjenazemljišta, smanjivanje biodiverziteta tla i slièno. Njihmo�emo svrstati u izravne, prvenstvene pritiske natlo kao dio okoliša.

3.1. Kakvoæa i monitoring kakvoæe tala

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije ne vrši analize, odnosno kontinuirano iprogramom osmišljeno praæenje kvalitete tala naovom podruèju. Opæenito, ne postoji planski isustavni pristup praæenju promjena stanja tla uHrvatskoj.

Temeljni pokazatelji odr�ivosti prakticiranoggospodarenja tlom jesu:

fizikalne znaèajke tla (struktura, poroznost,kapacitet za vodu i zrak), kemijske (reakcija tla,sadr�aj humusa, kapacitet zamjene kationa, sadr�ajmakroelementima i mikroelemenata, sadr�aj teškihkovina) i biološke znaèajke tla (broj i vrstamikrooganizama, pedofauna). Osnovna prednostovih indikatora jest u moguænosti njihovakvantificiranja i brojèanog prikaza.

Pod pitanjem promjena stanja tla va�no je voditiraèuna o sljedeæim indikatorima: promjeni sadr�ajaorganske tvari, tla, zbijanju tla i kvarenju strukture,acidifikaciji i eutrofikaciji.

Degradacija tla podrazumijeva brojne negativneprocese u tlu uvjetovane razlièitim ljudskimaktivnostima. U nas ne postoji sustavna procjenadegradacije tla, ali je moguæe izdvojiti sljedeæeprocese degradacije: nakupljanje teških kovina ipotencijalno toksiènih elemenata, nakupljanjerezidua pesticida i petrokemikalija u tlu.

Tla oko nekih industrijskih objekata, tla blizucesta s gustim prometom, poljoprivredna tla nakojima se primjenjuju visoke doze organskih imineralnih gnojiva, tla ispod razlièitih odlagališta tetla u podruèju èestih poplava, samo su neki primjerisluèajeva koji zaslu�uju iscrpnije istra�ivanje, a neprovode se uopæe, ili ne u dovoljnoj mjeri.

Buduæi da sustavnog kontinuiranog praæenja

stanja tala ovisno o moguæim oneèišæenjima, ali iovisno o plodnosti te drugim svojstvima tla napodruèju �upanije nema, podaci koji su rezultatistra�ivanja kvalitete tala na podruèju rada Ininihpostrojenja za iskorištavanje plina, za potrebevlastitog monitoringa, dobrodošli su podaci kojiomoguæuju djelomièni uvid u ovo, za poljoprivredu izdravlje ljudi, opæenito, va�no podruèje praæenjastanja okoliša.

Manjak informacija uslijed neprovoðenjakontinuiranog monitoringa tla osobito je izra�en napodruèjima, odnosno tlima koja su posebno izlo�enapotencijalnim oneèišæenjima (podruèje vodotoka kojisu recipijenti otpadnih voda industrija, farmi, naselja,podruèja industrija koje su prema KEO registriranekao veæi emiteri, podruèja zaštitnih zonavodocrpilišta i planiranih crpilišta, intenzivnoobraðivane poljoprivredne površine, površine koje sunamijenjene ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji,podruèja utjecaja deponija otpada i dr.).

Visoko gospodarsko uèilište u Kri�evcima,agrokemijsko-pedološki laboratorij, nekontinuiranovrši analize tla na gotovo èitavom podruèju �upanije,no to su, uglavnom, analize plodnosti tla, kiselosti,hraniva i ostalih pokazatelja bitnih zapoljoprivrednu proizvodnju, te se i naruèujuponaosob, od poljoprivrednih proizvoðaèa, rjeðeudruga, kao smjernice za uspješniju proizvodnjupoljoprivrednih i voæarsko-vinogradarskih kultura, a nepodaci o oneèišæenosti tala teškim metalima,pesticidima i ostalim nepo�eljnim primjesama. Premanjihovim rezultatima, veæina nizinskih podravskihpodruèja oranica i intenzivno obraðivanihpovršina su kisele do ekstremno kisele reakcijetala te je nu�na primjena metoda kalcifikacije (tablica23). Na nešto veæim nadmorskim visinama, premakalnièkim i bilogorskim obroncima, smanjuje se ikiselost, pa su tla na manjem dijelu prostora èak isuviše lu�nate reakcije, koju je teško «sanirati». Izvorimaterijala za smanjenje kiselosti (vapno) èesto sukamenolomi (Vojnovec, Ljubešæica) kojima je mekivapnenac zapravo otpadni materijal.

Prema rezultatima analize tla iz agrokemijskopedološkog laboratorija Visokog gospodarskoguèilišta u Kri�evcima, alkalna i slabo alkalna tla surasprostranjena u prekodravlju - Repaš, Gola,�dala, kao i u podrujèu Sigeca, dok su slabo alkalnado neutralna tla u podruèju Ferdinandovca. Svaostala tla su kisele do jako kisele reakcije.Napomena je da su to samo analizirana podruèja,dok za ostale dijelove �upanije podaci nisudostupni ili ne postoje. Isti laboratorij radi kontroleplodnosti tla i preporuke za gnojidbu kod zasnivanjatravnjaka za privatna gospodarstva koja tra�e takveanalize radi poboljšanja kvalitete i kvantitete svojihprinosa.


pH manji od 4,5 - jako kiselo tlopH = 4,5-5,5 - kiselo tlopH = 5,5-6,0 - slabo kiselo tlopH = 6,0-6,5 - neutralna reakcija tlapH = 6,5-7,0 - slabo alkalna reakcija tlapH veæi od 7,0 - alkalna reakcija tla

U posljednjih nekoliko desetljeæa prikupljeni subrojni podaci o tlima Hrvatske za potrebe projekta podnazivom Osnovna pedološka karta Hrvastke u mjerilu1 : 50 000. Za potrebe projekta prikupljeni su brojnipodaci o fizikalnim i kemijskim znaèajkama tla, i toprema istoj metodologiji. U razdoblju izmeðu godine1964. i 1986. analizirano je pribli�no 50 000 profila tla.Za potrebe KK�, kao izrazitog posljoprivrednogpodruèja te kao polazište za brojne gospodarske izaštitarske aktivnosti, od izuzetne va�nosti bilo biobavljnjanje detaljnijih istra�ivanja od straneAgronomskog fakulteta koji izraðuje Agropedološkestudije pojedinih podruèja.

Sumarna izvješæa, Monitoring okoliša CPSMolve 1999.-2000. godina, travanj 2001. /Sa�etak;Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije OSVRT NA ANALIZE TLA

Motrenje tla i agroekosustava od studije nultogstanja, 1991. godine obavlja Zavod za opæuproizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu. Motrenje je izvršeno prema standardnojmetodici koje obuhvaæa pripremu, terenska ilaboratorijska istra�ivanja te obradu rezultata.Graniène vrijednosti sadr�aja teških metala u tlu(MDK tj. MPS = maksimalno prihvatljiv sadr�aj)odreðene su Pravilnikom o zaštiti tla iz 1992.godine. Stupanj oneèišæenja (So) predstavlja sadr�ajte kovine iskazan u % u odnosu na MPS. MPS teškihkovina u poljoprivrednom tlu odreðen je za svakielement-oneèišæivaè, tablièno, ovisno o vrsti tla(teksturno teška, laka tla).

Temeljem stupnja oneèišæenosti, oneèišæenostse razvrstava prema kriterijima prof. Bašiæa (1993)


Tablica 23: Agrokemijske analize tla ovisno o kiselosti

u pet razreda:I razred - èisto tlo (sadr�aj oneèišæenja (So) je do

25% od maksimalno prihvatljivog sadr�aja (MPS))II razred - tlo poveæane oneèišæenosti (So 25-50%

od MPS)III razred - tlo velike oneèišæenosti (So 50-100% od

MPS)IV razred - oneèišæeno tlo (So 100-200% od MPS)

- takvo tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja, nu�ni suenergièni zahvati zaštite tla, kontrole izvora emisije,primjena sredstava za blokiranje teških kovina, aplodored podreðen iznošenju teških kovina iz tla.

V razred - zagaðeno tlo (So je preko 200% odMPS) - na takvom tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bise koristilo za humanu ili animalnu prehranu te trebaprovesti posebne, cjelovite sanacijske mjere.

Sa�eti rezultati motrenja tala:

Tlo unutar kruga CPS-a Molve je dostaoneèišæeno teškim metalima:

- sadr�aj �ive je poveæan (u odnosu na 1996.) ipripada III razredu oneèišæenosti (velikaoneèišæenost, granièi sa MPS)

- svi uzorci pokazuju veliku oneèišæenost arsenomi niklom - III razred oneèišæenosti

- krom, barij i vanadij u svim uzorcima - velikaoneèišæenost u svim uzorcima - III-IV razredoneèišæenosti

- u biljnom materijalu (trputac) nema poveæanognakupljanja teških metala

Op.a Izvješæa o stanju okoliša. - prema svimdosadašnjim istra�ivanjima bilo je za oèekivati da æetehnogeno tlo kruga CPS-a i nadalje biti znatnijeoneèišæeno, no nije dano objašnjenje razlogapoveæanih razina oneèišæenja

Tlo koje dobro indicira moguæe oneèišæenje(lokacije Mol -9, Mol-12)

Zbog prirode ovih tala (glejno, amfiglejno,mineralno, vertièno) koje ima vrlo visoki kapacitetadsorpcije i veliku snagu vezanja kationa, a ispiranjeje gotovo jednako nuli, ovaj tip tla je najbolji indikatormoguæe emisije oneèišæenja jer bi se ona u njemunakupljala i èvrsto vezala. Sadr�aji oneèišæenja suovakvi:

- prema sadr�aju �ive tlo je bilo èisto - I razred(dokaz da nema emisije �ive na ovoj lokaciji)

- oneèišæenje koje pripada III razredu uzrokovali susadr�aj kadmija (Cd), te kroma, nikla i barija kojigranièe i s IV razredom oneèišæenja

- sadr�aj barija i vanadija je u granicama III i IVrazreda

- nema poveæanog nakupljanja sumpora i teškihkovina u biljnom materijalu trputca (indikatorska biljkaza oneèišæenja okoliša) na tlima ovih lokacija

- posebno je izra�en sluèaj oneèišæenja arsenom

koje u tri mjerenja na bušotini Molve-9 pripada IIIrazredu, dok je u svim mjerenjima uz bušotinu Molve-12 oneèišæeno tlo svrstano u IV razred oneèišæenja jerprelazi maksimalno dopušteni sadr�aj.

Autori provedenog monitoringa naglašavajuzanemarivanje potrebe opse�nijih istra�ivanja odstrane INA-e s naglaskom na sadr�aj ovog opasnogelementa èije porijeklo u tlu nije utvrðeno. Prije svega,istièu, potrebno je utvrditi, ima li ga i u prirodnimekosustavima u tako visokoj koncentraciji, ima linjegov poveæani sadr�aj vezu s nanošenjem rijekeDrave, sa svojedobnim spaljivanjem industrijskogotpada, s emisijama iz postrojenja CPS I, II i III ili jeuzrok u zraènim strujanjima ili nekim drugim, jošneidentificiranim izvorima.

Lokacija Mol -11- tlo je u pogledu sadr�aja �ive èisto - I razred- poveæana je oneèišæenost olovom, kadmijem,

arsenom, cinkom, i bakrom - III razred- krom, nikal, barij i vanadij - IV razred oneèišæenja

(indicija autora istra�ivanja da je ta pojava u vezi skorištenjem i neopreznom manipulacijom isplaènomtekuæinom iz isplaènih jama)

- teških metala, mikrohranjiva i dr. nema upoveæanim koncentracijama u promatranom biljnommaterijalu, te, na osnovu toga, ni u krmivu s ovogpodruèja

Sumarna izvješæa, Monitoring okoliša CPSMolve 2002.-2003. godina, lipanj 2003.;

Zavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije - opširnija verzija (Agronomskifakultet Sveuèilišta u Zagrebu)

Sa�eti rezultati motrenja tala:

Tlo unutar kruga CPS-a Molve- ovo tlo je oneèišæeno nekim teškim metalima:

sadr�aj �ive je poveæan u odnosu na svaprethodna mjerenja (1996, 2000.); u srpnju 2002. jezabilje�en IV razred oneèišæenosti, dok je u listopaduzabilje�en V razred oneèišæenosti na dubini tla do 3cm (2.04 mg Hg/kg tla, a GV= 2.00 mg/kg tla zateksturno teška tla).

- arsen, krom, nikal i cink pokazuju vrijednostiu rasponu od II do IV razreda

- sadr�aj kadmija, olova, kobalta, molibdena,bakra, barija i vanadija se kreæe u granicama I-IIrazreda, dakle, na granici èistog do tla poveæaneoneèišæenosti

- u biljnom materijalu nije došlo do nakupljanjateških metala

Radi usporedbe, rezultati istra�ivanja sadr�ajateških metala u tehnogenom tlu (krug CPS-a Molve) iz1995. godine, kolièine kroma, kobalta, bakra, olova,


- buduæi je plinska bušotina Mol - 14 smještena naregosolu, silikatnom tlu koje ima male adsorpcijskemoguænosti nakupljanja eventualnih oneèišæujuæihtvari (velika propusnost i ispiranje tla), rezultatesmatramo nedovoljno indicirajuæim da prika�u realnostanje oneèišæenosti te ih ni ne navodimo

Tlo koje dobro indicira moguæe oneèišæenje(lokacije Mol-9, Mol-12), (glejno, amfiglejno,mineralno, nekarbonatno, vertièno)

- reakcija tala je kisela, a na profilu Mol-9 jakokisela, tlo je vrlo jako humozno, opskrbljenost biljkefosforom je u rasponu od vrlo slabe do slabe, a kalijem-dobra

- prema sadr�aju �ive tlo je bilo èisto - I razred

(dokaz da nema emisije �ive na ovoj lokaciji kao i uprošlom Izvješæu)

- sadr�aj kadmija i olova je nešto povoljniji uusporedbi s prošlim Izvješæem - II razred (Mol-12), a Irazred Mol - 9

- sadr�aj arsena, kroma, nikla i vanadija, u tlubušotine Mol-12 te bakra i barija u oba mjerenjapokazuje veliku oneèišæenost (arsen je ponovo III-IV razred)

- sadr�aj sumpora i teških metala u biljnommaterijalu kreæe se u tolerantnim granicama, pa jerealno oèekivati da ni u ostaloj vegetaciji nijepoveæan njihov sadr�aj i nije za oèekivati da æe se tetvari putem krme ukljuèiti u hranidbeni lanac ukolièinama koje bi mogle ugroziti sigurnost hrane


nikla i cinka tijekom cijele godine su bile na granici II iIII razreda, a tijekom ljetnih promatranja zabilje�ena jeizrazito visoka koncentracija �ive. Sekvencijskomanalizom, metodom istra�ivanja koja se vršila s ciljemutvðivanja oblika u kojemu su pojedini elementivezani, pokazala je da je veæina elemenata vezana utzv. rezidualnoj frakciji, odnosno, da su geološko-

litološkog porijekla, a antropogeni uèinak nemaekološki relevantan utjecaj. Usporeðujuæi rezultate�ive i kadmija iz 1996. i 2000. te 2002. godine moguæeje vidjetii kako su vrijednosti �ive znatno varirale štoznaèi da antropogeni uèinak ipak nije zanemariv (Graf11).

Graf 11: Usporedba sadr�aja kadmija i �ive u tlu 2002. godine s prethodnim mjerenjima (1996. i 2000. g.)

Tablica 24: Sadr�ajteških kovina i

potencijalno toksiènihelemenata u tlu plinske

bušotine Molve-9(mg/kg) - razredi

oneèišæenja (1995. g.)

Iz usporedbe ovih dviju tablica (tablice 24 i 25)moguæe je uoèiti odreðene promjene na lokaciji Mol-9.Prije svega, do izra�aja dolazi porast koncentracijearsena na razinu III - IV razreda oneèišæenja tijekom2002. god., a koja je 1995. godine bila minimalna ipredstavljala èisto tlo I razreda.

Koncentracije �ive ostale su na minimalnojrazini - èisto tlo I razreda. Vrijednosti za krom sunešto porasle (u granicama III razreda), dok je razinanikla ostala ista (III razred). Druge vrijednosti nisuznaèajnije promijenjene.

Napominjemo da toèan sastav oneèišæenja kojeCPS emitira u atmosferu, zapravo, nije poznat tetako nije moguæe sa sigurnošæu ni utvrditi porijeklonekih elemenata.

Lokacija Mol -11- tlo je u pogledu najopasnijih teških metala -

kadmija, �ive i olova - èisto, I razred- sadr�aj arsena - oneèišæenost III razreda- barij i vanadij - povišeni sadr�aj barija u tlu

utvrðen je na svim podruèjima intenzivnijeeksploatacije nafte i/ili plina - autori monitoringaukazuju na indiciju da je uzrok tome u neopreznojmanipulaciji isplaènom tekuæinom iz isplaènih jamaplinskih bušotina

- utvðeni sadr�aj hranjiva i teških metala u trputcupokazuje da nije došlo do poveæanog nakupljanja ubiljnom materijalu i kreæe se oko tolerantnihvrijednosti, pa se smatra da ni u ostaloj vegetaciji,krmi, sijenu s ovih livada ne postoji poveæan sadr�ajteških metala

- sadr�aj teških metala, sumpora i drugih biogenihelemenata, kao i N:S odnos u biljnom materijalutrpuca kreæe se u tolerantnim vrijednostima

- jedini izuzetak je visoki sadr�aj arsena (III-IVkategorija)* èije porijeklo i sadr�aj na širem podruèjutreba tek utvrditi, ocijeniti stupanj rizika njegovaulaska u hranidbeni lanac te predlo�iti zahvate zasuzbijanje negativnih uèinaka ove pojave na biljnezajednice i konzumente hrane uzgojene na tlima spovišenim sadr�ajem arsena (struènjaciAgronomskog fakulteta ponovno upozoravaju naignoriranje ove pojave u smislu neprovoðenja

opse�nijih istra�ivanja radi utvrðivanja njegovaporijekla).

Iako se radi o III razredu oneèišæenja arsenom,izmjerene su vrijednosti 21 mg/kg tla, a GV još uvijeknisu prijeðene jer iznose 30 mg/kg za teška tlabogata humusom (kakvo je na lokaciji Mol-11) premaPravilniku o zaštiti poljoprivrednih tala). Buduæi danisu obavljana sveobuhvatnija istra�ivanjaoneèišæujuæih tvari u tlu na širem podruèju prijepoèetka Ininog utjecaja, ne mo�e se sa sigurnošæuutvrditi njihovo porijeklo.

Mikrobiološka istra�ivanja tla (dr. sc. Stilinoviæ idrugi autori), odnosno utjecaj polutanata na rast,razvoj mikroorganizama u tlu, kao najosjetljivijekomponente tla, te procese u kojima mikroflorasudjeluje u tlu nisu obuhvaæena u posljednja dvasumarna izvješæa. Isto tako, nisu raðene analizeekotoksiènosti, opasnosti od toksiènih efekatapojedinih elemenata (tzv. sekvencijske analize),odnosno sadr�aj teških kovina u frakcijama. Potonjomanalizom dobiva se ocjena ekotoksiènosti sadr�ajanekog elementa i procjena moguænosti njegovemobilizacije i ulaska u hranidbeni lanac (putemkorijena biljaka). Na primjer, ukupni sadr�aj u tlu mo�ebiti vrlo visok, ali je kolièina biljci pristupaènogelementa tako mala da se smatra ekološki neva�nim(ovisno u kojem obliku je element vezan u tlu i u kojimfrakcijama). Kontrola kvalitete krme takoðer nijezadovoljavajuæe prezentirana (manjka sadr�aj �ive ubiljnom materijalu trputca odreðenih postaja koje su uprethodnim istra�ivanjima pokazivale povišenevrijednosti nepovoljne za prehranu stoke).

Prekid najzanimljivijih istra�ivanja smatramoznaèajnim nedostatkom Ininih sumarnih izvješæa jersu to podaci koji relativno dobro prikazuju, ne samointenzitet optereæenja, veæ jednim dijelom i porijeklooneèišæenja te njegove uèinke na tlo i organizme(biogenost tla je vrlo puzdan pokazatelj plodnosti tla).

Umjesto toga, uvedena su neka nova istra�ivanjakoja zbog premalog broja uzoraka, prekratkogvremena provoðenja i drugih problematiènih okolnosti,ne mogu dati zadovoljavajuæe informacije o stvarnim


Tablica 25: Sadr�aj teških kovina i potencijalno toksiènih elemenata u tlu plinske bušotine Molve-9 (mg/kg) - razredi oneèišæenja (2002. g)

* GV sadr�aja teških metala u tlu odreðene su Pravilnikom o zaštiti tla, («Narodne novine» 1992)

Podruèje Podravine bogato je mineralnimsirovinama. Meðu njima najznaèajnije mjesto zauzimaprirodni plin èija se glavna le�išta nalaze u Molvama,Kalinovcu, Ferdinandovcu, Legradu. Glavna naftnapolja su Bilogora, Jagnjedovac, Lepavina,Ferdinandovac. Polje Šandrovac nema bušotine napodruèju KK� (kartogram 9).

Radi prirode tehnologije iscrpljivanja ovihnalazišta, ta su poduèja izra�enije ugro�ena, po okolišpotencijalno nepovoljnim utjecajima, kao i ekološkimincidentima (puknuæa cjevovoda, izlijevanja nafte,transport i manipulacija opasnim sadr�ajima).

* * * * * *

Tijekom 1996. godine (novijih istra�ivanja ovogtipa nema) laboratorij Podravke d.d., danas na èelu s

dr.sc. Zdravkom Matotanom, izvršio je istra�ivnje«OPTEREÆENOST TALA KOPRIVNIÈKOGPODRUÈJA TEŠKIM METALIMA». Tlo je 1996.godine uzorkovano na šest lokacija s kojih gradKoprivnica dobiva glavninu poljoprivrednih proizvodaza prehranu. Na svakoj lokaciji uzorkovano je tlo svišegodišnjom intenzivnom poljoprivrednomproizvodnjom (redovita primjena veæih kolièinamineralnih gnojiva i pesticida) i tlo s ekstenzivnompoljoprivrednom proizvodnjom (primjena malihkolièina mineralnih gnojiva i pesticida ili bez njihoveprimjene). Kod uzorkovanja tla uzimani su prosjeèniuzorci tla sondom (sastavljeni od trideset pojedinaènihuzoraka) do dubine oraniènog sloja tla (30 cm).

Z A K L J U È C I ovog istra�ivanja su slijedeæi:- u veæini ispitivanih uzoraka tla, kolièine teških


emisijama tj. ne govore ni u prilog, niti kontraoneèišæivaèa. Buduæi da su rezultati istra�ivanja kojaistièemo kao potrebna (u vrijeme njihova provoðenja)bili vrlo eksplicitni i konkretni, ali ne i previše povoljnipo okoliš, moguæe je tumaèiti da se ovakav «odabir»vrsta istra�ivanja, u sklopu višegodišnjeg monitoringa,svodi na izbor onih koji imaju najprihvatljivije rezultate.Radi jasne spoznaje o djelovanju ovako velikihpotencijalnih oneèišæivaèa, a i radi samog polutanta,

od znaèaja je kompletiranje istra�ivanjamikrobiološkim analizama kao i analizamaekotoksiènosti pojedinih polutanata, te prezentiranjeiscrpnih, javnosti pristupaènih podataka o svimprovedenim analizama i obavljenim sanacijsko-preventivnim mjerama. Oneèišæivaè je, pak, veæurazinu ekološke kontrole du�an zadovoljiti i spramzahtjeva koje postavlja (i stalno postro�uje)zakonska regulativa Europske unije.

Kartogram 9: Raspored plinskih i naftnih polja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Izvor: SUO za zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarstva u duboke bušotine, RGN, Zagreb, srpanj, 2002. g.

metala su neznatne u odnosu na maksimalnodozvoljene kolièine.

U samo jednom uzorku kolièina Zn (292,5 mg/kg)pribli�ava se MDK (300 mg/kg), dok je u drugimaizrazito manja. Zbog manje toksiènosti cinka za ljudskiorganizam, taj podatak nije alarmantan. Takoðermo�emo spomenuti povišenu vrijednost Cu (80.9mg/kg) u jednom uzorku tla. Drugih povišenih razinapraæenih parametara nema.

Usporeðujuæi optereæenost tala teškim metalimapo tipovima tala utvrdili smo da kolièine Cd, Hg, As,Co, Ni, Cu, Cr ne variraju mnogo, dok Pb i Zn višeima na lakšim tlima neutralne reakcije (aluvijalno,semiglej).

Usporeðujuæi nivoe proizvodnje unutar tipova talanema znaèajne povezanosti izmeðu nivoaproizvodnje (intenzivna-ekstenzivna) i sadr�ajateških metala u tlu. Unatoè oèekivanju da æe tla sintenzivnom proizvodnjom sadr�avati veæu kolièinuteških metala (zbog primjene mineralnih gnojiva ipesticida), pokazalo se da su kolièine teških metalau dijelu uzoraka bile veæe u tlima s ekstenzivnomproizvodnjom. U intenzivnoj proizvodnji prinosipoljoprivrednih kultura su viši pa je moguæe da se iztla iznosi veæa kolièina teških metala nego uekstenzivnoj proizvodnji. Potvrdu te pretpostavkemoguæe je dobiti analizama biljnog materijala kulturauzgajanih na tim tlima (op.a. nemamo informaciju da lisu takve analize provedene).

Kod ocjene pogodnosti navedenih tala za biljnuproizvodnju mo�e se zakljuèiti da parametri humus i pHodgovaraju vrijednostima prema klasifikaciji tala.Osnovna znaèajka je da su tla intenzivne proizvodnjebolje opskrbljena biljnim makrohranjivima (N, P2O5,K2O), dakle, više su plodnosti i poljoprivredne kulturemogu dati više prinose. Tla ekstenzivne proizvodnjesiromašnija su hranjivima i potrebna su veæa ulaganjada bi se nivo plodnosti povisio.

Istra�ivanja ovog tipa novijeg datuma nisuprovedena u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji.

3.2. Ugro�enost kakvoæe tala

Obzirom na stalno akumuliranje oneèišæujuæihtvari iz razlièitih izvora, moguæe je zakljuèiti da æeglavni èimbenik ogranièenja gospodarskog razvitkabiti kvaliteta poljoprivrednog tla, odnosno kapacitettoga tla da bez opasnosti po namjenu u poljoprivrediprimi i zadr�i oneèišæenja koja pristi�u uagroekosustav. Kapacitet tla za bezopasan prijemoneèišæenja iz nepoljoprivrednih sredina postat æeva�an kriterij prihvata ili eliminacije ekološki riziènihdjelatnosti u nekom podruèju, kako na lokalnoj razini,tako i globalno.

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

oneèišæenja štetnim tvarima («Narodne novine» 15/92)odreðuje koje se tvari smatraju štetnim zapoljoprivredno tlo, dozvoljene kolièine štetnih tvari utlu, mjere za spreèavnje oneèišæenja tla i kontrolaoneèišæenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštitiod kemijske i biološke degradacije i odr�i u stanju kojega èini povoljnim staništem za proizvodnjuzdravstveno ispravne hrane. Osim teških metala (Cd,Hg, Mo, As, Co, Ni, Cu, Pb, Cr i Zn) i policiklièkiharomatskih ugljikovodika (PAH), u štetne tvari spadajui tvari koje se uobièajeno unose u poljoprivredno tlo, alizbog nestruène primjene u neprimjerenim kolièinama,neispravnim strojevima, u krivo vrijeme ili naneprikladnim tlima, mogu prouzroèiti štete po okoliš.

3.2.1. Utjecaj poljoprivredne djelatnosti

Poljoprivredna tla mogu biti ugro�ena i zbogneprimjerenog korištenja gnojovke (smjesa krutih itekuæih izluèina domaæih �ivotinja prikupljena tzv.tekuæim izgnojavanjem). Maksimalno dozvoljenakolièina primjene gnojovke u poljoprivrednom tlu je do60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju(listopad-travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m3/ha.Korištenje gnojovke zabranjeno je, meðu ostalim, navodozaštitnom podruèju. Èinjenica je da se našipoljoprivrednici rijetko pridr�avaju uputa kada i kako jedozvoljeno izvoziti stajski gnoj na obradive površine,što osim oneèišæenja zraka isparavanjem amonijaka ineugodnog mirisa ima i druge negativne posljedice.Kolièina dozvoljenih mineralnih gnojiva nije decidiranoodreðena istim Pravilnikom.

U interesu što veæih prinosa, poljoprivrednadjelatnost i nu�no tretiranje tla umjetnim gnojivima,herbicidima, pesticidima i sl. predstavlja izvorznaèajnog oneèišæenja dispergiranog na podruèjuèitave �upanije. Najveæi dio oneèišæenja prodire upodzemne vode, a jedan dio u meliracione kanale,površinske vode i završava u rijeci Dravi. Nakondugog vremena korištenja odreðenih pesticida,štetnici èesto steknu rezistenciju, pa poljoprivredniciumjesto da promijene vrstu sredstva, odnosno aktivnutvar kemijskog sredstva, pose�u za primjenom mnogoveæih kolièina istog sredstva, vjerujuæi da æe u tomsluèaju djelovanje biti uèinkovito. To je naèin na koji sestvaraju velike štete u okolišu. Isti negativni uèinakpotjeèe i od ispiranja ambala�e, posuða i alataoneèišæenih pesticidima u vodotocima i stajaæimvodama.

Prema navodima Hrvatskog zavoda zapoljoprivrednu savjetodavnu slu�bu (HZPSS),ispostave u Koprivnici, na podruèju KK� ne postojinikakva kontrola upotrebe mineralnih gnojiva te«zaštitnih» sredstava tako da nema ni konkretnihpodataka o utrošku po jedinici površine ili ukupnegodišnje distribucije ovih proizvoda iz poljoapoteka na


našem podruèju. HZPSS ovdje obavlja edukacijskuulogu kao jedinu preventivnu mjeru u suzbijanju štetanastalih nestruènim i prekomjernim korištenjem ovih,danas nu�nih sredstava. Navedena slu�ba mo�epreporuèiti zaštitna sredstva sa tzv. zelene ili �uteliste, a upozoriti koja se sredstva nalaze na crvenojlisti te su po svojim svojstvima najmanje prihvatljiva pozdravlje i okoliš.

Zbog svega toga, nu�an je bolji nadzor distribucijei korištenja zaštitnih sredstava te odlaganja otpadnogmaterijala nakon korištenja. Problem je izra�eniji kaduoèimo da lokacija za sanitarno odlaganje opasnihmaterijala ovog tipa, kao i subjekta koji ga adekvatnozbrinjavaju, gotovo da i nema na podruèju �upanije.

Buduæi da �upanijska poljoprivredna inspekcijanema odobrenje direktnog davanja podataka, saznalismo samo one naèelne. Provodi se kontrola svihsubjekata koji vrše promet i skladištenje mineralnihgnojiva, zaštitnih sredstava (poljoapoteke…),odnosno pravilnost uskladištenja, èuvanja i nadzoraistih, ali ne i samo korištenje tih proizvoda. Podataka,dakle, o kolièini upotrijebljenih gnojiva i pesticidanema. Odreðenu sliku o tome moguæe je dobiti izprometa istih sredstava, no struènjaci iz podruèjapoljoprivrednih znanosti veæi naglasak stavljaju nanepravilnu primjenu, ne toliko na prekomjernu kolièinuuporabe. Nadzor prometa se, meðu ostalim, sastoji odkontrole vrste pesticida, tj. aktivne tvari koje sudozvoljene u Republici Hrvatskoj, te sadr�ajadeklaracije proizvoda obzirom na sastav teških metalai drugih nedozvoljenih sastojaka (deklaracije su èestonepotpune i/ili ne odgovaraju sadr�aju u ambala�i).Zbog manjka financijskih sredstava, vrlo rijetko seprovjerava odgovara li sadr�aj proizvoda ispisanojdeklaraciji provoðenjem kemijskih analiza uovlaštenom laboratoriju. Zadatak sanitarnoginspektora je, opet, ispitivanje rezidua pesticida uuzorcima tla o èemu podataka nemamo.

U zapadnoeuropskim zemljama postoje vrlo strogekontrole gnojidbe dušiènim gnojivima i stajnjakom,odnosno gnojnicom. U našim va�eæim propisimanavodi se da u vremenu mirovanja vegetacije, nijedozvoljeno na polje voziti organska gnojiva zbogispiranja dušikovih spojeva nitrata i nitrita u podzemnevode i vodotoke. Stajnjakom i gnojnicom trebalo bi segnojiti zemljište samo u vremenu intenzivnevegetacije (odprilike od 15. o�ujka do 01. studenog,ovisno o godini) kada biljke mogu apsorbitrati dušiènagnojiva i kada je minimalno ispiranje u podzemlje.Nemamo podataka o inspekcijskoj kontroli primjene ipridr�avanja tih odredbi.

Zaštita tla od oneèišæavanja mora se provoditi ufunkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnjezdrave hrane kao i zaštite zdravlja ljudi, biljnog i�ivotinjskog svijeta.

Uloga Hrvatskog zavoda za poljoprivrednusavjetodavnu slu�bu (HZPSS)

HZPSS je struèna ustanova u poljoprivredi kojapoma�e obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvimapri donošenju odluka osiguranjem kvalitetnihinformacija. Pospješuje suradnju obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava sa svim institucijama,tvrtkama i pojedincima va�nim za uspješnupoljoprivredu. Zavod je vladina ustanova nadle�na zaposredovanje u provoðenju mjera potpore razvitkuobiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ruralnihprostora u cjelini. HZPSS �eli ostvariti konkurentnupoljoprivredu i napredak ruralnih podruèja, dobroinformirane struène poljoprivrednike i optimalanpristup poljoprivrednom znanju.

Zbog globalnog oneèišæenja, potpuno zdravehrane, kao ni potpuno èistog okoliša, danas zapravonema. Moguæe je razlikovati jedino èistiju hranu,uzojenu u okolišu èije je oneèišæenje doneklekontrolirano i, koliko je moguæe, ogranièeno.

Udovoljiti kriterijima ekološke proizvodnje, ukolikose poštuju svi propisi, nije nimalo lak zadatak isamoprozvani ekološki proizvoðaèi ne spadaju u redslu�beno priznatih proizvoðaèa kvalitetnije hraneuzgojene na ekološki prihvatljiviji naèin.

Ekološkom proizvodnjom se u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji se, kao registrirani proizvoðaèi(prema dostupnim informacijama) tijekom 2004.godine deklariraju samo dva proizvoðaèa: «UljaraHladniæ», vlasnika Dejana Hladniæa iz Koprivnice i�eljko Prvèiæ iz Koprivnièkih Bregi koji se baviproizvodnjom povræa.

Uvjete za stjecanje statusa ekološkogpoljoprivrednika, odnosno, kako doæi do tzv.ekomarkice propisuje Hrvatski zavod zapoljoprivrednu savjetodavnu slu�bu.

Proizvoðaè u ekološkoj proizvodnji treba imatiosnovno znanje o sustavu ekološke proizvodnje isuraðivati sa djelatnicima HZPSS-a.

Prvi korak je upoznavanje zakonskih propisa, tj.naèela ekološke poljoprivredne proizvodnje («Zakon oekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda», «Narodne novine» 12/01) s pripadajuæimpodzakonskim propisima.

Drugi korak je tzv. prvi struèni nadzor - proizvoðaèekoloških proizvoda prijavljuje se jednoj od ovlaštenihnadzornih stanica (Pravilnik o struènom nadzoru uekološkoj proizvodnji, «Narodne novine» 13/02):

- 1. Prva ekološka zadruga, Klokoèevac 17,Bjelovar i Ured Zagreb, Kuraltova 8, Zagreb

- 2. BIOPA, Udruga za organsko-biološkuproizvodnju, Reisnerova 64, Osijek

Treæi korak je upisnik proizvoðaèa u Upisnikproizvoðaèa u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda.


Èetvrti korak je struèni nadzor jer ekološkaproizvodnja na poljoprivrednom gospodarstvupodlije�e struènom nadzoru u svim dijelovimaproizvodnje. Ekološki proizvod mora biti propisanooznaèen da se ne bi pomiješao ili zamijenio s drugim(konvencionalnim) proizvodom. Pakiranje, rukovanje iskladištenje takvih proizvoda se provodi vremenski iprostorno odvojeno od drugih proizvoda (Pravilnik ostruènom nadzoru u ekološkoj proizvodnji, «Narodnenovine» 13/02).

Nakon provedenog nadzora, s napomenom daprobna proizvodnja traje tri godine (prijelaz sakonvencionalne na ekološku proizvodnju), pravnaosoba za provedbu postupka potvrðivanja izdajepotvrdnicu. Ovlašteni ispitni laboratorij je«Croatiakontrola», Preradoviæeva 31 a, Zagreb. Akosu ispunjeni svi uvjeti, provodi se postupak zadobivanje znaka «ekoproizvod» (slika 2).

Slika 2: Izgled znaka «ekoproizvod» koji se dodjeljuje za jednu proizvodnu godinu

U ekološkoj poljoprivredi dopuštena je upotrebagnojiva i sredstva za poboljšanje tla, mineralnihgnojiva i aktivatora kompostiranja, te odreðenimaksimalni sadr�aj teških metala i organskihoneèišæenja u kompostu i organskim gnojivima, kao isredstava za zaštitu bilja i drugih tvari koje setradicionalno rabe, u mjerilima propisanim Pravilnikomo ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnjibiljnih proizvoda («Narodne novine» 91/01). U takvojproizvodnji ne bi smjela biti dopuštena ni uporaba GMmaterijala.

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija je donijelaProgram poticanja ekološke proizvodnje (�up.poglavarstvo III mj./04.) na podruèju KK� za razdobljeod 2004.-2006. godine èija svrha je unapreðivanje,razvoj i poveæanje ekološke proizvodnje u uzgoju biljai proizvodnji biljnih proizvoda na obradivimpovršinama i korištenje neobradivih površina na takavnaèin i toliko da se trajno odr�ava plodnost i kakvoæatla i voda, otpornost bilja, biološka raznolikost,produktivnost, sposobnost obnavljanja i vitalnosti upoljoprivrednim ekološkim sustavima. Proizvoðaèi sekandidiraju za dobivanje subvencija ekološke

proizvodnje od KK�, pri Upravnom odjelu zagospodarstvo i komunalnu djelatnost. Natjeèaj jeotvoren do 31.12.2004. godine.

Ekološka proizvodnja još se stimulira u uzgoju�ivotinja i proizvodnji �ivotinjskih proizvoda, u preradivlakana prirodnog podrijetla.

* * * * * *

Kvaliteta tla što se tièe njene plodnosti u uskoj jevezi sa zaštitom zemljišta od oneèišæenja jer se nalošim tlima moraju poduzimati mjere sanacije,odnosno poboljšanja kvalitete tla koje, ukoliko nisuprimjerene i struèno provedene, mogu uzrokovatiznatne štete i daljnju degradaciju tla kao i prinosa.

Kemijske analize tla, koje obavlja ovlaštenilaboratorij (Agro-pedološki laboratorij Visokoggospodarskog uèilišta u Kri�evcima) pokazuju dasu prirodna tla KK�, u pogledu plodnosti, nedovoljnodobre kvalitete, a obzirom na preveliku kiselost,nezdrava. Takva tla u odnosu na suvremenetehnologije zapadno-europskih zemalja ne mogu bitikonkurentna u proizvodnji i prinosima. U prosjeku, pojednom hektaru tla manjka 1000-7000 kg (700 g/m2)vapna. Sadr�aj fosfora i kalija u našim tlima je od 1,7do12 mg, a za minimalnu plodnost je potrebno 16-18mg. U samo oko 5% svih analiza, na rijetkimparcelama, ovi parametri zadovoljavaju. Najveæioneèišæivaèi tla su kiseline, osobito spojevi sumpora(SO3

- i SO42-). Veæu otpornost na zakiseljavanje,

naravno, imaju tla bogata kalcijem, a kao što jespomenuto, takvih je malo na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Zakiseljavanje ima kaoposljedicu promjene pH vrijednosti, ispiranje hranjivihtvari i smetnje u rastu biljaka zbog oslobaðanjatoksiènih spojeva aluminija i nekih teških metala.

Poljoprivrednici koji koriste tzv. «zaštitna»sredstva nisu dovoljno educirani i upoznati sèinjenicom da barataju s izuzetno teškim i opasnimotrovima (direktno, i u ostacima, reziduama u tlu).Jednako tako, veæina poljoprivrednika nije upoznata spravilnim korištenjem mineralnih gnojiva uree i«KAN»-a èija uporaba nije praæena odgovarajuæomgnojidbom sa vapnom te dolazi do zakiseljavanjazemljišta. U odnosu na zemlje razvijenog svijeta,normativi su takvi da na 100 kg mineralnih gnojiva,odnosno dušika treba primijeniti 80 - 100 kg vapna dabi se oèuvala struktura i fiziološko-kemijska svojstvatla. U �upaniji se, prema istom izvoru (Poljop.savjetodavna slu�ba u Koprivnici), ne koristeprekomjerne kolièine mineralnih gnojiva, ali je njihovaupotreba neadekvatna tj. upitan je omjer fosfor-kalijevih i dušiènih gnojiva u odnosu na kiselost tla, tekalcifikacije, gotovo da i nema.

HZPSS nastoji što više educirati (napisima, radio-emisijama, oglasnim ploèama itd.) korisnike da suanalize tala potrebne i da omoguæuju poveæanje


kvalitete i kvantiteta prinosa, da su potrebne metodekalcifikacije tala, meliorativna gnojidba te naglašavajuopasnost neadekvatne i prekomjerne primjene«zaštitnih» sredstava, naroèito u proizvodnji povræa.

«Zaštitna sredstva», spojevi otrovnih svojstava nabazi kloriranih ugljikovodika, primjerice herbicidi iinsekticidi koji se upotrebljavaju u poljoprivredi išumarstvu spadaju meðu najopasnije otrove koji senamjerno unose. Teško su razgradljivi, ulaze u vodu,tlo i hranu te se nagomilavaju u masnom tkivuorganizama gdje poènu djelovati tek kad organizamoslabi drugom bolešæu. U Republici Hrvatskojdozvoljena je proizvodnja i primjena samoheksaklorcikloheksana tj. lindana (HCH). Deterd�entisu takoðer vrlo opasni jer su teško razgradljivi,uništavaju mikroorganizme i ostalu faunu u vodi.

3.2.2. Praonica vagona Botovo

Jedan od veæih naslijeðenih ekoloških problema u�upaniji koji nije zadovoljavajuæe riješen je problemPraonice. Hrvatske �eljeznice d.o.o. u sklopuorganizacijske jedinice Praonica teretnih vagonaBotovo, na lokaciji Botovo, opæina Legrad, vrše pranjeteretnih vagona i vagon cisterni.

Dopis upuæen slu�bi H�-a u Zagrebu sadr�avapodatke koje navodimo u daljnjem tekstu. Na naš upito trenutnom naèinu pranja i dispozicije otpadnih vodaod pranja, te vrstama analiza podzemnih voda koje sedanas provode odgovoreno je tekstom koji je,zapravo, sastavni dio «Elaborata utvrðivanjaopsega oneèišæenja okoliša te moguæih naèinasanacije odlagališta otpadnih tvari u okviruPraonice i dezinfekcijske stanice H�-a Botovo,Koprivnica», a koju je u prosincu 1998. godineizradila zagrebaèka tvrtka «Ecoina». Na taj naèinnismo dobili konkretan odgovor o trenutnom stanjupodruèja Praonice, naèinu pranja, depresiji otpadnogmaterijala, tzv. «crnoj jami» (fotografija 2), kao nistanju u usporedbi s prijašnjim razdobljem. Slu�bakoja radi direktno na samom podruèju Praonice uBotovu, nije nam dostavila odgovore na naš upit.

Praonica je u funkciji od sredine šezdesetih godinagdje su se do 1991. godine prali vagoni s podruèjaèitave bivše dr�ave. Današnji kapacitet rada jevišestruko ispod kapaciteta iz sedamdesetih iosamdesetih godina, no još uvijek postoji problemdispozicije otpadnih voda nastalih pranjem.

Prema podacima prikupljenim poèetkom 2004.godine, od H�-a, u tijeku 2003. godine izvršeno jepranje 200 vagon-cisterni i 1006 teretnih vagona.

Tijekom 1999. godine, za usporedbu, oprano je308 cisterni i 401 vagon, a slièan prosjek je bio inekoliko prethodnih godina (Vodopravna dozvola,

2001.) Foto 2: «Crna jama» - odlagalište otpada nastalog

pranjem i dezinfekcijom vagona u BotovuFoto: R. Kranjèev, 2000.

U Planu investicija Hrvatskih �eljeznica d.o.o. u2004. godini predviðena je izgradnja novepraonice teretnih vagona i vagon cisterni nalokaciji Slavonski Brod. Izraðena je projektnadokumentacija, ishoðene su lokacijska i graðevinskadozvola. Javnim nadmetanjem izabran je najpovoljnijiponuðaè za isporuku i ugradnju opreme za pranje, a uveljaèi 2004. godine planirano je pokretanje Javnognadmetanja za izgradnju graðevinskih objekata zasmještaj opreme za pranje. Puštanje u rad novepraonice na lokaciji Slavonski Brod oèekuje se dokraja 2004. godine.

Poèetkom rada praonice u Slavonskom Broduobustavit æe se pranje vagona na lokaciji Botovo.(Izvor: Hrvatske �eljeznice, Zagreb, veljaèa 2004)

Posljednji pokušaji izvoðenja kompletne sanacijedeponije otpadnog materijala zapoèeli su osnivanjemPovjerenstva za izradu tehnièke dokumentacije iizvoðenje sanacije pogona za pranje i dezinfekciju�eljeznièkih vagona i cisterni u Botovu, sastavljenomod èlanova iz H�-a i �upanije te izradom veænavedenog «Elaborata utvrðivanja opsegaoneèišæenja okoliša te moguæih naèina sanacijeodlagališta otpadnih tvari u okviru Praonice idezinfekcijske stanice H�-a Botovo, Koprivnica», kojuje u prosincu 1998. godine izradila zagrebaèka tvrtka«Ecoina». Prema njemu su izvršeni pripremni i istra�niradovi (piezometarske bušotine, analize tla i vode) teodstranjivanje površinskog sloja otpadnog materijala -plivajuæi sloj, prema ugovoru 9/172/98 (3. 11. 1998.)od strane iste tvrtke i uz utrošak znatnih sredstavanamijenjenih iz dr�avnog proraèuna upravo zasanaciju Praonice vagona.

U svibnju 2001. godine izraðena je «Struènarecenzija elaborata utvrðivanja opsegaoneèišæenja okoliša, te moguæih naèina sanacijeodlagališta otpadnih tvari u okviru Praonice


vagona u Botovu» od strane Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (naruèile H�). U skladu sazakljuècima struène recenzije, bili su planiraneslijedeæe mjere:

- uklanjanje postojeæih ureðaja za pranje vagonana lokaciji Botovo

- provedba mehanièkog i kemijskog èišæenjaterena na lokaciji Botovo (betonski plato, kolosijeci idruge površine - ukupno oko 500 m2)

- uklanjanje oneèišæenih otpadnih voda iz

depresije. Nakon toga depresija bi trebala biti zatrpana èistim

šljunkom i pijeskom, prekrivena slojem zemlje tezatravnjena i ozelenjena radi uklapanja u okoliš (op.a.navedene mjere nisu poduzete).

Nakon provedbe sanacije, obveza Hrvatskih�eljeznica d.o.o. je uspostavljanje sustavamonitoringa podzemnih voda na tom podruèju.

(Izvor: H�, Korporativna administracija, Poslovizaštite, Zagreb, Mihanoviæeva 12).


Tablica 24: Površine i volumeni pojedinih sastavnih dijelova odlagališta Botovo

Izvor: «Elaborat utvrðivanja opsega oneèišæenja okoliša te moguæih naèina sanacije odlagališta otpadnih tvari uokviru Praonice i dezinfekcijske stanice H�-a Botovo, Koprivnica», Ecoina, Zagreb, 1998. g.

Sustav za pranje se sastoji od ureðaja za pranje idezinfekciju teretnih vagona i vagon cisterni parom,kojom se snabdijeva iz lokomotive (nepokretna). Zakorištenje vode za tehnološke potrebe pranja vagonaiz vlastitih bunara ishoðena je vodopravna dozvola. Uskladu s njom, analizu otpadnih voda 6 puta godišnjevrši zakonom ovlaštena pravna osoba.

Otpadne vode i otpadne tvari koje su nastaleprilikom pranja akumulirale su se u umjetnu depresijunaèinjenu od nekadašnje eksploatacije šljunka snaknadno ojaèanim nasipima radi poveæanjavolumena jame, odnosno s postavljenjem slojapijeska na dno jame u funkciji poveæanjanepropusnosti.

Podzemna voda analizira se u nekoliko opa�aèkihpiezometarskih bušotina na sadr�aj ukupnih ulja imasti.

Struktura tereta od kojih se vršilo pranje najveæimdijelom je organskog tipa (naftni derivati te derivatiprerade ugljena - benzin, diesel gorivo, petrolej, sirovanafta, mazut), a od anorganskog tipa - cement ivapno. Veæina organskih tereta je vodonetopivog tipa,a anorganskih slabotopivog tipa. Udio kancerogenihtvari je do 1990. g. bio znatan (kreosot, koksni katrani,

benzol…), a zatim ga gotovo nestaje. Nakon 1990.godine porasla je kolièina tereta poput umjetnihgnojiva i herbicida koji se do tada nisu pojavljivali.Osnovno obilje�je koje ukupni odlo�eni otpad izdeponije («crne jame») svrstava u skupinu opasnogotpada prema postojeæim propisima, je sadr�aj PAHugljikovodika èije su koncentracije više od 0,1%, apotjeèu od katrana odnosno kreosotnih tereta koji suprani na odlagalištu. Koncentracije kancerogenih tvari(benzena, pojedinaènih teških metala i kloriranihugljikovodika) kao i toksiènih komponenti koje bi semogle oèekivati u takvom otpadu (npr. sadr�aj BTX,TOX, PCB-a, pesticida, karakteristiènih metala tipa�ive, vanadija, nikla…) su ispod razine onihkoncentracija toksiènih tvari karakteristiènih za opasniotpad.

Otpadne vode iz samog odlagališta i vodeakumulirane izmeðu površinskog sloja deponija i slojapijeska na dnu deponije su znaèajno optereæene kodspecifiènih pokazatelja, naroèito npr. sulfida,amonijaka i fosfora. Takvu otpadnu vodu nije moguæeispuštati u kanalizaciju zbog povišenih sadr�ajaukupnih ulja i masti, mineralnih ulja, sulfida odnosnofenola.

Elaboratom koji je izradila tvrtka ECOINA, a kojisadr�i trenutno najaktualnije istra�ivanjem utvrðenepodatke o obimu oneèišæenja prouzroèenog pranjemvagona, moguæe je pretpostaviti:

- analize provedene na deponiji utvrdile su kako jeopseg oneèišæenja uglavnom lociran uz u�e podruèjelokacije odlagališta što je posljedica èinjenice da je uprethodnim desetljeæima odlagan otpad manjemobilnog tipa, te da je u jednom razdoblju bilozabranjeno (vodopravnom dozvolom) odlaganjeotpada u deponiju

- oneèišæenje podzemnih voda je u ogranièenomopsegu

- oneèišæenje zraka je zanemarujuæe- volumen površinskog plivajuæeg sloja (koji je

djelommièno uklonjen terenskim radovima od straneECOINA-e) je iznosio do 500 m3

- volumen otpadne vode akumulirane u deponijiiznosi min 9.000 m3

- volumen organskog taloga s oneèišæenimpijeskom iznosi najmanje 2.500 m3

- volumen visoko oneèišæenog šljunka iznosinajmanje 20.000 m3 (tablica 24 s prethodne strane)

- volumen nisko oneèišæenog šljunka iznosinajmanje 30.000 m3.

Utvrðena konstatacija da se radi o opasnomotpadu ima direktne posljedice na izbor naèinasanacije odlagališta. Prema postojeæim propisima jeopasni otpad moguæe odlagati jedino nakonstabilizacije i jedino u ureðeno odlagalište, što ujednoznaèi da nije dozvoljena primjena postupaka ´in situ´sanacije. Drugim rijeèima, sanacija na licu mjesta nijedozvoljena jer otpad nakon stabilizacije nijedozvoljeno odlagati u neureðeno odlagalište bezzaštitnog sloja (prema «Uredbi o uvjetima zapostupanje s opasnim otpadom», Narodne novine32/98). Prema svim dosadašnjim neuspješnimpokušajima da se sanacija na bilo koji naèin uspješnoobavi, dolazimo do zakljuèka da su mjere sanacijekoje je predlo�io RGN u svojoj recenziji, najbolji inajjeftiniji naèin da se prostor revitalizira. Zbogopasnosti daljnjeg prodora oneèišæenja ošteæenjemdubinskih, veæ oèvrsnutih slojeva muljeva teuzrokovanja još veæe štete u okolišu, kao i zbognepostojanja ureðenog odlagališta, predlo�enumetodu trebalo bi, kao specifiènost, omoguæiti. Uvjetje da se na istom prostoru pranje više ne obavlja.

U danas va�eæoj Vodopravnoj dozvoli zaispuštanje otpadnih voda s promjenjljivim svojstvima(dobivena na uvid od Hrvatskih voda, Vara�din) kojusu 7. veljaèe 2001. godine izdale Hrvatske vodeZagreb, Vodnogospodarski odsjek Vara�din nakonpregleda tehnièke dokumentacije i uz potvrduDr�avne uprave za vode, navodi se da se dozvoljavaispuštanje otpadnih voda u vodonepropusnu septièkujamu u kolièini 1,00 m3/dan, odnosno 200 m3/godinu,te odlaganje na središnji gradski ureðaj za

proèišæavanje otpadnih voda u Koprivnici (!?).Dozvola se izdaje na rok do 31. o�ujka 2005. godine.Nemamo slu�bene podatke inspekcije da li senavedeno provodi i kako.

Isto tako, navodi se da se privremeno (op.a.pranje se «privremeno» vrši veæ skoro 40 godina podistim zadanim uvjetima), do izgradnje ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda i kontroliranogodlagališta otpadnih tvari dozvoljava ispuštanjetehnoloških otpadnih voda s promjenljivimsvojstvima, tj. otpadnih voda nastalih u procesuispiranja cisterni u postojeæe odlagalište otpadnihvoda nastalih u procesu ispiranja cisterni (tzv.«crnu jamu») u kolièini od 10,00 m3/dan, odnosno4.000 m3/god.

Vodopravna dozvola takoðer odreðuje da korisnik(H�) mo�e otpadne tvari od pranja vagona koji suprevozili umjetni gnoj, vapno, cement i stoku, sprivremenog odlagališta ili iz kontejnera, uzsuglasnost i dogovor s komunalnim poduzeæem izKoprivnice deponirati na ureðeno komunalnoodlagalište otpada ili isporuèiti interesentima nadaljnje korištenje.

Dozvolbenim nalogom izdanim takoðer odHrvatskih voda na temelju Zakona o vodama(«Narodne novine» br. 107/95) radi usklaðivanjaradnji i ponašanja korisnika vodopravne dozvole sobvezama i uvjetima iz iste, nala�e se H�-u, meðuostalim, da je korisnik du�an provesti sanacijudeponije otpadnih tvari i izgraditi kontroliranoodlagalište bez opasnosti procjeðivanja opasnihtvari u podzemne vode. Osim toga, du�an je izgraditiureðaj za primarno, biološko i tercijarno proèišæavanjeotpadnih voda kojim se osigurava kvaliteta otpadnihvoda do propisanog stupnja kakvoæe za ispuštanje uprirodni prijemnik II kategorije (stalno ponavljani uvjetivodopravnih dozvola koji se smo formalno propisuju,a ne izvršavaju).

Rok izvršenja: 31. prosinca 2004. godine.Paradoks istovremenog postavljanja izvjesnih«strogih» uvjeta zaštite okoliša i dopuštanja inercijeoneèišæivaèa u provoðenju istih, doveo je do današnjerazine devastacije prostora.

Na osnovu svega navedenog, nesumnjivo je da jePraonica veliki, ali latentni emiter otpadnih tvari iotpadnih voda opasnih svojstava (reaktivnost,zapaljivost, nadra�ljivost, ekotoksiènost…) koje sedesetljeæima neprikladno odla�u na samom dravskomvodonosniku ugro�avajuæi zalihe pitke vode te obli�njepovršinske vode rijeke Drave i pritoka. Kakav æe, pak,negativni «marketinški» utjecaj imati nesaniranopodruèje Botova i sama èinjenica da se takvo štonalazi u pridravlju, na konkurentnost razvijeneprehrambene i druge industrije u europskim okvirima,nije potrebno naglašavati.


3.2.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

3.2.3.1. Djelatnost proizvodnje nafte i plina

Centralna plinska postaja Molve (CPS Molve)središnji je objekt plinsko energetskog sustavaPodravina gdje se zemni plin prikuplja iz plinskihbušotina, èisti od razlièitih primjesa, u kojima kaooneèišæivaèi prevladavaju H2S i drugi reduciranispojevi sumpora, i �iva. Poveæanje kapaciteta rada iprikljuèivanje novih bušotina u sustav, pratilo je i jošuvijek prati opravdana bojazan da bi emisijaoneèišæenja u okoliš mogla uzrokovati ozbiljnijeporemeæaje prirodnih ekosustava i agroekosustavaovog dijela Podravine.

Više je temeljnih vrsta ošteæenja poljoprivrednihtala, odnosno agroekosustava koje redovito prateeksploataciju plina. To su:

- oduzimanje proizvodnog prostora - trajna iliprivremena prenamjena poljoprivrednog tla zbogizgradnje postrojenja za eksploataciju plina,pristupnih cesta i plinovoda,- premještanje površinskog - plodnog sloja tlazbog lociranja same bušotine i jame- oneèišæenje (kontaminacija) tla difuzijomsadr�aja isplaène jame u okolno tlo- emisija oneèišæenja iz plina koji izgara uplinskoj baklji.

Proizvodnja ugljikovodika u 2003. godini od straneindustrije INA Naftaplin, d.d., u Okrugu Podravina, napodruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iznosila je

plin 1 223 513 000 m3

plinski kondenzat 311 482 tnafta 14 515 t.

Tijekom godine odvijale su se i znaèajne rudarskeaktivnosti: izrada novih bušotina Mol-41 i Kal-20,kosih bušotina Mol-40, Mol-20R i Kal-14R.

ZBRINJAVANJE OTPADA IZ NAFTNOGRUDARSTVA U DUBOKE BUŠOTINE

Lokacija: KALINOVAC - 6 /Izvještaj za 2003.godinu

U sklopu industrije nafte INA d.d., unutar Sektoraproizvodnje nafte i plina djeluje Slu�ba za sustavzbrinjavanja otpada koja se sastoji od dvije Poslovnejedinice i Grupe za utiskivanje koja je dislocirana napodruèju Okruga Podravina. Slu�ba za sustavzbrinjavanja otpada bavi se zbrinjavanjemtehnološkog otpada utiskivanjem u tehnièki ispravnebušotine i pogodne geološke formacije. BušotinaKalinovac-6 je jedina utisna bušotina u koju sedanas aktivno utiskuje industrijski otpad iz

naftnog rudarstva u duboke slojeve na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije.

Prilikom istra�ivanja i proizvodnje nafte i plinanastali tehnološki otpad sakupljao se i utiskivao u zato pripremljenu utisnu bušotinu Kalinovac-6. Tijekom2003. godine u bušotinu Kalinovac-6 utisnuto jeukupno 13.562,5 m3 otpadnog tehnološkog fluida, aukupna cijena servisnih rudarskih radova iznosila je14.465.670,00 kn. Na samo utiskivanje i odr�avanje jeu istoj godini utrošeno 9.875.787,23 kune. Ukupno jeutisnuto 6 938,5 m3 tehnološkog otpada nastalog uprocesu proizvodnje nafte i plina, 5 011 m3 otpadanastalog pri izradi kanala bušotine te 1 613 m3 otpadaprilikom likvidacija bušotina i sanacija isplaènih graba.Prosjeèna cijena utiskivanja m3 otpada iznosi 1066,59 kuna.

Otpad se sa mjesta nastanka dovoziautocisternama. Uz svaki dovoz se dostavljapopunjeni prateæi list uz kemijsko-fizikalni sastavotpada (op.a. inspekcije mogu imati uvid u porijeklo isastav otpada). Ukupno je dovezeno 13.562,5 m3

iskorištenog tehnološkog otpada sa podruèjaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije. Od toga je 213 m3

opasnog otpada koji nastaje kod èišæenja spremnika,a ostatak od 13.349,5 m3 predstavlja neopasni otpadi to muljeve od obrade industrijskih voda i isplaènemuljeve koji nastaju u procesu izrade kanala bušotine.Intenzitet rudarskih radova na podruèju �upanije sesmanjio u odnosu na 2002. godinu, a time i nastaliotpad.

U tijeku 2003. god. obavljen je redovni tekuæiremont opreme, temperaturna mjerenja, hermetiènostkolona zaštitnih cijevi i kvaliteta cementne veze što jeobavezan oblik periodiènog monitoringa. Uklonjeni susvi nedostaci prema nalazu rudarskog inspektora. Zaremont je utrošeno 1 731 341,55 kuna.

Na bušotini Molve-8 obavljeni su remontni radovina prenamjeni bušotine za utiskivanje iskorištenogtehnološkog fluida te je bušotina opremljena zautiskivanje. Troškovi remonta u 2003. god. poobraèunu radova iznosili su 801 523,68 kuna.

Kroz 2003. godinu radilo se i na modernizaciji ipoboljšanju sustava utiskivanja i zaštite okoliša. Za tunamjenu je kupljeno najmodernije postrojenje zapripremu otpada mljevenjem, iz kredita Europskebanke za obnovu i razvoj (EBDR). Sve velike naftnekompanije posjeduju takvo postrojenje i naroèito gakoriste u zaštiæenim podruèjima jer osigurava sigurnoi trajno zbrinjavanje otpada izvan biosfere. Pripremaotpada obavlja se u zatvorenom sistemu bez utjecajana okoliš. Dovezeni otpad se prihvaæa u za topripremljene prihvatne bazene za otpad. Otpad seprepumpava u postrojenje za pripremu otpada, a krutidio se separira od tekuæeg dijela i transportira na mlin


za usitnjavanje èestica. Tako pripremljeni otpad seposebnom visokotlaènom pumpom utiskuje direktno ubušotinu. Kompletan proces zbrinjavanja otpada je u

jednom vezanom ciklusu i u normalnim uvjetima radane mo�e doæi do zagaðenja okoliša.


Tablica 25: Sastav tehnološkog (industrijskog) otpada koji se zbrinjava utiskivanjem u utisnu bušotinu

Tabela 26: Otpad koji se zbrinjava u utisnu bušotinu Kalinovac-6

Graf 12: Udio pojedinih izvora otpada na podruèju Kalinovac -6

Unutar ovog Sektora se 2003. godine radilo i nadrugim aktivnostima u cilju poboljšanja radova upogledu zaštite okoliša i dobivanja rješenja iodobrenja za izvoðenje radova na utiskivanju. ÈlanoviSektora sudjelovali su u pripremi nacrta noveStrategije gospodarenja otpadom u RH iz koje bitrebali proizaæi zakonski i podzakonski akti zaimplementaciju pojedinih tehnologija.

(Izvor podataka: INA, industrija nafte,d.d. Sektorproizvodnje nafte i plina, Slu�ba za sustavzbrinjavanja otpada, sijeèanj, 2004. g.)

GRAÐEVINA ZA PRIHVAT I OBRADUTEKUÆEG I KRUTOG TEHNOLOŠKOG OTPADA iz proizvodnje nafte i plinaBušotina Molve 8, k.o. Virje

Radi se o zbrinjavanju otpada koji nastaje utehnološkim procesima izrade naftnih i plinskihbušotina kao i pri kasnijim radovima na pripremibušotine za proizvodnju te u procesnim postrojenjima.Planskim saniranjem postojeæih isplaènih jama napodruèju duboke Podravine javila se potreba zaizgradnjom novog objekta, «Graðevine» koji bi, krozdulji period, slu�io za prihvat i obradu tehnološkogotpada s podruèja Pogona Molve - Ðurðevac. Nakonprovedenih javnih rasprava, usprkos znatnom otporulokalne zajednice, dobivena je pozitivna ocjenaStudije o utjecaju na okoliš «Graðevine» od stranenadle�nih ustanova. Izraðena je projektnadokumentacija, dobivena lokacijska dozvola,suglasnosti, a u tijeku je ishoðenje graðevinskedozvole. Ljeti 2004. godine vjerojatno æe zapoèetiizvoðenje graðevinskih radova.

Dovezeni tekuæi tehnološki otpad (tekuæa fazaisplake, slojna voda, mješavina, neutraliziranemješavine vode, isplake i kemikalija, radni fluid zastimulacijske radove) prihvaæao bi se u prihvatnomoknu «Graðevine» i kroz odgovarajuæe kemijsko-fizikalne obrade pripremao za trajno odlaganje,odnosno utiskivanje kroz ugraðenu podzemnuopremu bušotine Mol-8 (kartogram 10). Slojevi u kojese utiskuje i trajno odla�e fluid, izolirani su tako da jeonemoguæeno zagaðenje proizvodnih slojeva ipodzemnih voda utisnutim otpadnim fluidima. (Izvor:INA, Sektor proizvodnje nafte i plina, OkrugPodravina, II/2004., Ðurðevac).

* * * * * *

Stajalište javnosti, veæine lokalnih i drugih krugova,kroz javne rasprave odr�ane u više navrata, usprkosnastojanjima Ine da zaštita okoliša u proizvodnji naftei plina dosegne najvišu razinu, nije davalo zelenosvjetlo naèinu zbrinjavanja otpada utiskivanjem unaftne bušotine iz više razloga. Jedan od vodeæih je

èinjenica da se predlo�ene i, u nas veæ korištenetehnologije same po sebi teoretski mogu smatratirelativno sigurnima po okoliš, no njihova primjena ustvarnosti nosi mnogobrojne rizike po okoliš i«neekološku» etiketu svim poljoprivredno-prehrambenim i drugim proizvodima proizvedenim uovom podruèju. Seizmièka aktivnost podravskogpodruèja dovoljno je izrazita, upozoravajuæa inepredvidiva (poglavlje 3.2.4.) da upuæuje na moguæupojavu ekološkog incidenta pa i havarije veæihrazmjera. Tijekom predstavljanja studije utjecaja naokoliš ove graðevine, nije naglašena potencijalnaopasnost od dotrajalosti postojeæih konstrukcijabušotina, slabljenja stjenki i upitnosti njihovenepropusnosti. Kontrola stvarne dubine utiskivanja dokoje to navodi SUO kao i sastava (namjere utiskivanjamesno-koštanog brašna oštro su odbaèene), porijeklate kolièine utisnutog otpada je teško ostvariva(naroèito manje struènim krugovima) te je prisutnaopasnost prodora oneèišæenja uslijed nedovoljnihtlakova u pliæe slojeve i slojeve bli�e vodonosnom.Ovakve i sliène pretpostavke te laièki, ali djelomiceutemeljeni komentari, u obliku usmenih i pismenihprimjedbi su izneseni pred investitora i tim izraðivaèaSUO koji je na njih, pojedinaèno, dao obrazlo�enja.

Zbrinjavanje opasnog otpada u RepubliciHrvatskoj nije riješeno na strateškoj razini. Uproteklom periodu bilo je razmatranja da se, kao jednamoguænost zbrinjavanja opasnog otpada koristinjegovo utiskivanje u bušotine INA Naftaplina.Dr�avna uprava za vode izrazila je negativnomišljenje o toj koncepciji uz obrazlo�enje da postojiniz nepoznatih i nedovoljno istra�enih elemenata kakobi se sa sigurnošæu moglo iskljuèiti zagaðenjepodzemnih voda, posebno mineranih i termalnih.Prilikom transporta opasnog otpada, njegovepripreme za utiskivanje i prilikom samog utiskivanjapod visokim pritiskom postoji opasnost havarijapostrojenja i cjevovoda te oneèišæenja voda koje sekoriste za vodoopskrbu. Utiskivanje u bušotine nekoristi se za zbrinjavanje opasnog otpada nigdje uEuropi i drugim gusto naseljenim podruèjima u svijetu.Neke dr�ave Europske unije to izrièito zabranjuju (npr.Nizozemska). Struènjaci okupljeni na VII.meðunarodnom simpoziju o gospodarenju otpadomodr�anom u Zagrebu 2002. godine, velikom veæinomsu se opredjelili protiv utiskivanja istièuæi kako je tametoda potpuno neprimjerena na prostoru Hrvatske.(Prema èlanku iz struènog èasopisa «Gospodarstvo iokoliš» br. 59/2002. g.)

Što se tièe opasnosti od akcidentnih izvanrednihdogaðaja pri utiskivanju otpada, prema odgovoruRGN-a, izraðivaèa SUO za utiskivanje otpada uduboke bušotine, navodimo:

«Obzirom na prisutne rizike i moguæi opsegzagaðivanja okoliša, bušotine su izraðene sa vrlo


visokim faktorima sigurnosti. Odabrane bušotineopremljene su potrebnom opremom i primijenjena susva propisana pravila odabira ugraðene opreme itehnièke zaštite pri izvoðenju radova. Iz rezultataispitivanja napucanih slojeva vidljivo je da slojevinemaju dovoljnu energiju da slojnu vodu izbušotine mogu podiæi na površinu tj. bušotinudovesti do stanja eruptiranja. U sluèaju da doðe domehanièkog ošteæenja nadzemnog dijela erupcionogureðaja na utisnim bušotinama potrebno je postupitiprema postojeæem internom Pravilniku INA d.d.«Operativni plan saniranja posljedica akcidenata unaftno- rudarskoj djelatnosti».

Akcident prilikom utiskivanja otpada iz naftno-rudarske djelatnosti u duboke bušotine zbog svojegspecifiènog tehnološkog procesa koji ukljuèuje visokefaktore sigurnosti, ne mo�e poprimiti razmjereopasnosti po lokalno stanovništvo obzirom da sepromatrane bušotine nalaze izvan naseljenihmjesta.»

SANACIJA ISPLAÈNIH JAMA

Eksploataciju plina u svim stadijima, od poèetnihradova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije,izgradnje podzemne mre�e plinovoda do isporukeplina u mre�u prate zahvati i postupci rizièni za okoliš,naroèito za tlo na kojem se ti radovi obavljaju. Jedan

od takvih zahvata je i manipulacija sa sadr�ajemisplaène jame rudarskih bušotina poslijeprivoðenja bušotine njenoj svrsi. Osim iskorišteneisplaène tekuæine - isplake, suspenzija u isplaènojjami sadr�i nabušene èestice stijena i niz otpadnihfluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenjaili se donose sa strane i odla�u u jame. Sva masa seprikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizinibušotine koje se u naftnom rudarstvu nazivajuisplaène jame.

Isplaène jame bušotina Lešæan-1, Peteranec-1,-6 (tijekom 2000. g.), Dinjevac-1, Pitomaèa-5,-6 iGotalovo-1 su u potpunosti sanirane kao i ostalena poljima Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Goladuboka.

Isplaèna tekuæina - isplaka sadr�i razlièite kemijskespojeve, izmeðu ostalog, i one ekološki riziène,odnosno toksiène tvari. Zbog toga sadr�aj isplaènejame predstavlja potencijalni izvor oneèišæenjaokoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja natlu, jer prijeko njega polutanti ulaze u lanac animalne ihumane ishrane s nepo�eljnim posljedicama pokonzumente. Dio oneèišæenja se ipak ispire iz tla upodzemnu vodu, dovodeæi pri tome do poremeæaja uakvatiènim ekosustavima. Zbog spoznaje ospomenutim rizicima Ina je izradila osnovni dokumentna kojem se temelje sanacije svih bušotina. Postupak


Kartogram 10: Lokacija «Graðevine» za prihvat i obradu tehnološkog otpada iz naftnog rudarstvai utiskivanja tehnološkog fluida u bušotinu Mol 8 na pogonu Molve - Ðurðevac

Na ju�nom dijelu nalazi se Janafov naftni Terminal Virje

Izvor: SUO «Graðevine»

sanacije isplaènih jama provodi se, dakle, premaGlavnom tipskom rudarskom projektu (GTRP)«Sanacija isplaènih jama u INA Naftaplinu»,Rukavina i sur. Zagreb, 1990.. Prihvaæen jerješenjem Ministarstva energetike i industrijeRepublike Hrvatske (UP/I-310-01/90-03, ur. br. 526-02-90-06) od 3.12.1990. Projekt je prošao recenzijunaših poznatih i kompetentnih znanstvenih i struènihdjelatnika s podruèja medicine, poljodjelstva,šumarstva, meteorologije, kemije i dr.

Poslije završetka rudarskih radova,uva�avajuæi posebnosti svakog konkretnogpodruèja, sanacija isplaène jame na svakojbušotini vrši se prema posebnom postupku koji jedefiniran Pojednostavljenim rudarskim projektom(PRP) za tu bušotinu.

Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo ukojem sadr�aj teških metala i potencijalnotoksiènih elemenata ne smije prelaziti maksimalnodopuštenu vrijednost, sukladno odredbamaPravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od oneèišæenja(«Narodne novine» 15/92). Slijedi zatim rekultivacijatla, prema projektu koji precizira kolièinu i naèinaplikacije materijala koji trebaju osigurati da sesadr�aj humusa i hraniva u tlu na saniranoj površiniisplaène jame izjednaèi sa sadr�ajem u okolnom -nediranom tlu.

Projekt koji, dakle, slijedi nakon izvršenesanacije isplaène jame izraðuje Agronomskifakultet Sveuèilišta u Zagrebu, a naziva se Studijastanja i projekt rekultivacije tla isplaène jame(primjer ispl. jame Gola-6, 2003.) iz koje navodimonajznaèajnije podatke u narednom tekstu. Ova studijaobuhvaæa rezultate istra�ivanja stanja tala poslije

postupka sanacije isplaène jame i projekt rekultivacijetala sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije kojeje potrebno izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bli�estanju prije bušenja. Na Ini ostaje da sve zahvate ipreporuke koje Studija sadr�i dosljedno provede, sciljem zaštite poljoprivrednih tala i podzemnih vodaovog podruèja. Provedbu nadgledaju nadle�neinspekcijske slu�be.

Studija preporuèa uzimanje uzoraka tla još prijeosnivanja bušotine (nulto stanje) jer bi rezultati njihoveanalize (reakcija, sadr�aj humusa, kolièina hraniva,sadr�aj oneèišæenja prema Pravilniku o zaštitipoljoprivrednog tla) poslu�ili kao temelj za sanaciju irekultivaciju. Korekcija reakcije tla, sadr�aja humusa ibiljci pristupaènih hraniva vrši se kalcifikacijom,humizacijom i gnojidbom mineralnim gnojivima.Sadr�aj teških metala i potencijalno toksiènihelemenata u tlu poslije sanacije ne smije prelazitipropisane vrijednosti, a ispiranje tih tvari iz saniranemase tla u podzemnu vodu mora biti veoma sporo ipostupno.

Prvi postupak u sanaciji isplaènih jama premaGTRP predstavlja utiskivanje tekuæeg sadr�ajaisplaène jame u tzv. «negativne bušotine», uslojeve iz kojih je iskljuèena moguænost penetracije dopovršine ili vode u podzemlju. Slijedi zatimsolidifikacija, odnosno miješanje muljevite mase shidratiziranim vapnom, pri èemu dolazi do formiranjaslabo topive mase iz koje CaCO3 prijeèi ispiranjeoneèišæenja u podzemnu vodu. Poslije toga slijedivraæanje površinskog humusnog sloja tla napovršinu isplaène jame.


Tablica 27: Odnos sadr�aja teških metala i drugih ekološki riziènih tvari u saniranoj isplaènoj jami i prirodnom tlu

Je li sanacijski postupak u potpunosti dobroizveden i da li je nepropusnost stijenki isplaène jametijekom godina zadr�ana, moguæe je ustanovitipraæenjem indikatora eventualne kontaminacije tla, ato je biljni materijal, jednogodišnje biljke iz naju�egokoliša sanirane jame. Kontrola sadr�aja polutanata unjima mo�e potvrditi ili demantirati eventualnoprekomjernu penetraciju toksiènih tvari iz saniranejame u okolno tlo.

Nemamo informaciju da li su se takva istra�ivanja

do sada radila u razdoblju od nekoliko godina nakonizvršene sanacije iako je tako predviðeno GTRP-omnakon izvedenog postupka rekultivacije. Problem je iu nedostatku legislative koja bi bila vezana zaekološku dimenziju eksploatacije mineralnih sirovinaove vrste, pa tako i obveze vršenja monitoringaokoliša u razdoblju nakon sanacije isplaènih jama(iako Zakon o zaštiti okoliša govori u èlanku 38. da"pravna osoba koja je prema ovom Zakonu obveznaprovesti sanacijski program, du�na je i nakon sanacijeosigurati praæenje njihovog uèinka na stanje okoliša i

osigurati financijska sredstva za njihovo praæenje").Naime, djelotvornost postupka sanacije oslanja se nanekoliko kljuènih elemenata koji trebaju biti ispunjenida bi sanacijski postupak udovoljio zahtjevima.Solidificirana masa nije u potpunosti netopiva - njenatopivost se poveæava s padom temperature (povoljnaokolnost zbog vegetacijskog razdoblja kada sutemperature više), a ovisi i o kolièini oborina. Isto tako,stabilnost, odnosno nepropusnost stijenki isplaènejame ovisi o kiselosti tla te odnosima izmjene vla�nostitla pa treba uva�iti moguænost pucanja stijenki ipenetracije otopine nakupljene iz solidificirane mase upodzemnu vodu i okolna tla.

Primjer sanirane isplaène jame Gola-6 - sanacijaizvršena 2000. godine zahvatom solidifikacije, nasaniranoj površini raste samonikla korovskavegetacija; studija stanja i projekt rekultivacije tla sunapravljeni 2003. godine.

Iz tablice 27 je vidljivo da je prirodno tlo koje jenezahvaæeno radovima vezanim uz plinsku bušotinu,u pogledu oneèišæenja uglavnom u istim razredimaoneèišæenosti, ili je još i više oneèišæeno od saniranogtla. Izuzetak je jedino barij kojeg ima više u saniranomtlu. Arsen i nikal naðeni su u prirodnom tlu u veæojkoncentraciji nego u saniranom tlu (IV razred, dokje sanirano tlo III razred oneèišæenosti; graf 13).Sadr�aj �ive podjednak je u prirodnom kao i usaniranom tlu i daleko je ispod graniènih vrijednosti(graf 14). Upitno je jedino koliko je «prirodno» tlozaista prirodno jer nema rezultata istra�ivanja nultogstanja kakvoæe tala ovisno o sadr�aju oneèišæujuæihtvari, a koje bi prikazalo kakvo je stanje tla bilo prijepoèetka eksploatacije plina i nafte na ovimpodruèjima.

Graf 13: Odnos sadr�aja arsena u saniranom i prirodnom tlu (isplaèna jama Gola-6)

U studiji se zakljuèuje: tlo je na mjestu bivšeisplaène jame razmjerno èisto (I-III razred) i sadr�ajteških metala se kreæe u okvirima kakvi su zabilje�enii u prirodnom okolnom tlu ili je manji. Jedino je sadr�ajbarija nešto veæi na saniranoj površini nago na

prirodnom tlu. Prema rezultatima analize ukupnih imineralnih ulja, tlo je potpuno èisto, kako na mjestubivše isplaène jame, tako i u okolnom tlu.

- temeljem izmjerenih vrijednosti, nije potrebnanikakva korekcija reakcije tla, jer je sanacijskimpostupkom pH poveæan do slabo alkalne vrijednosti

- buduæi je sanirano tlo vrlo slabo humozno,potrebno je provesti korekciju opskrbljenosti tlaorganskom tvari, tj. da bi se sadr�aj izjednaèio saokolnim tlom, potrebno je sadr�aj humusa poveæati za0,15% dodajuæi studijom odreðenu kolièinu krutogstajskog gnoja dobre kakvoæe .

Pored humizacije, zbog podizanja plodnosti,produktivnosti proizvodnih površina na mjestuisplaène jame, preporuèa se melioracisjka gnojidbafosforom i kalijem toèno odreðenih kolièina.

Studijom se, meðu ostalim, predla�e i fitoekstrakcija, odnosno fitoremedijacija - postupakuzgoja kultura sposobnih vezati teške metale nakonèega se biljke uklanjaju s površine (npr. crna rotkvauklanja kadmij, nikal, cink i bakar; kelj uklanja arsen,suncokret, slak i repa mogu biti dobri «èistaèi» tla poduvjetom da se �etvom uklone svi dijelovi biljke itd.)Izvor podataka i grafova: Studija stanja i projektrekultivacije tla isplaène jame (primjer ispl. jame Gola-6, 2003.), Agronomski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu

Graf 14: Odnos sadr�aja �ive u saniranom iprirodnom tlu (isplaèna jama Gola-6)

* * * * * *

Veæ je naglašeno da su akcidentne situacije priovakvim postupcima lako moguæe. Tako je npr. došlodo ispuštanja tekuæe faze iz isplaène grabe Bilo -15 naBilogori u vodopropusno tlo šume Suhara na lokaciji uKozarevcu (opæina Kloštar Podravski) koje je trajalood 7. - 18. studenog 2002. dok nije stigla vodopravnainspekcija. Ovo oneèišæenje je izazvano namjernimispuštanjem prilikom radova koji su se obavljali bezpotrebne dokumentacije. Dr�avna vodopravnainspekcija provela je postupak u skladu s Dr�avnim


planom za zaštitu voda, Hrvatske vode su provodilestruèni nadzor, a poèinitelj, INA - Industrija nafte, d.d.bila je du�na snositi troškove sanacije, kontrolekakvoæe vode i provedbe postupka u skladu sDr�avnim planom. (preneseno iz struènog èasopisa«Gospodarstvo i okoliš» br. 59/2002. g.)

* * * * * *

Osnovna djelatnost JANAF-a d.d. je prihvat,skladištenje i otprema nafte i derivata od tankerskeluke Omišalj do domaæih i inozemnih rafinerija usredišnjoj Europi. Njegov sustav obuhvaæa, meðuostalim, i Prihvatno-otpremni terminal Virje(kartogram 10 na 81. strani) i pripadajuæe objekte.Naselje Molve udaljeno je 1 km sjeveroistoèno odTerminala, a naselje Virje 2 km sjeverozapadno odTerminala. Na podruèju KK� nalazi se, jednim dijelom,trasa naftovoda od blok stanice Stru�ec do TerminalaVirje, trasa od Terminala Virje do Lendave i od istogTerminala do Gole. Trasa naftovoda dugaèka je 13,7km i prolazi podruèjem KK�. Na trasi su 3 blokstanice. Izvor moguæe opasnosti predstavljajuspremnici s naftom (spremnik kapaciteta 20. 000 m3 idva spremnika od po 10.000 kubika ) i naftovod.

3.2.3.2. Eksploatacija drugih mineralnih sirovina

Podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije bogatoje mineralnim sirovinama te je i njihova eksploatacijarelativno duge tradicije.

Šljunci talo�eni u geološkoj prošlosti, tzv. fosilnišljunci, izgraðuju aluvijalne naslage uz rijeku Dravu oddr�avne granice do Ðurðevca.

U posljednjih nekoliko godina pristiglo je vrlomnogo zahtjeva za eksploatacijom šljunka i pijeskana relativno malom prostoru. Buduæi da su nekizahtjevi i odobreni te da se nastavlja «pritisak» na istiprostor ukazala se potreba preciznijih tumaèenjapojedinih dijelova Prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 47. sjednici odr�anoj 22. travnja 2004.donijelo je Zakljuèak o odreðivanju % prostora kojismije biti eksploatiran kod eksploatacijemineralnih sirovina.

Eksploatacijom mineralnih sirovina dolazi dopromjena u pejsa�u i višestrukog devastiranjaprostora. U cilju provoðenja Prostornog planaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije, sa svrhom zaštiteprostora od negativnih utjecaja na okoliš i krajobraz,zaštite vodonosnika, i na prvom mjestu zaštitepoljoprivrednih površina donijet je navedeni Zakljuèakkako ne bi došlo do prekomjerne eksploatacije

mineralnih sirovina (šljunka i pijeska) na podruèjuopæina Drnje, Hlebine, Legrad, Peteranec, Rasinja.

Foto 3: Devastacija okoliša izradom nelegalnogprilaznog puta do podruèja eksploatacije šljunka (opæina Drnje, 2001. godina)

Foto: A. List, 2001. g.

Takoðer je naglašena obveza da se istovremeno siskorištavanjem moraju provoditi mjere sanacije izaštite predmetnog prostora te sprjeèavati negativniutjecaji na okoliš i krajobraz.

Ove mjere vrijedit æe za navedene opæine sve dodonošenja prostornog plana ureðenja pojedineopæine.

Naknade za korištenje okoliša, konkretno, zalegalnu eksploataciju mineralnih sirovina u Fondzaštite okoliša uplaæivati æe samo veæi koncesionarikojima obim eksploatacije zahtijeva izradu SUO(šljunak, pijesak s ukupnim rezervama od 500.000 m3

i više, odnosno kapacitetom od 100.000 m3/god i više,prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš,«Narodne novine» 59/2003). To ne doprinosipoboljšanju stanja po pitanju devastacije okolišaupravo stoga što baš prostorno neplanski manjipovršinski kopovi kod kojih sanacija i rekultivacija neprati eksploataciju, èine najviše šteta u okolišu.

Iskorištavaje kamena za graðevinske svrhe sevrši u opæini Kalnik, kamelnolomu Vojnovec koji jelegaliziran te nekoliko manjih kamenoloma koji nisulegalni. Eksploatacija kamena je djelatnost kojaosobito mo�e ugroziti širi okoliš svojim utjecajem natlo, biljni i �ivotinjski svijet, estetska i ekološkasvojstva krajobraza (nemoguænost turistièkeiskoristivosti podruèja), negativnim utjecajem nanaselja - bukom, emisijom prašine, transportom,podrhtavanjem tla zbog seizmièkog uèinka miniranjate posljedicama na ljude i graðevine, zraènim udarnimvalom, emisijom ispušnih plinova, sociološkimutjecajem, uništenjem eventualno zaštiæene iliugro�ene vegetacije i opasnošæu od moguæihakcidentnih situacija. Zbog velike blizine naroèito je


ugro�eno naselje Vojnovec Kalnièki i naselja Šabanismješteno jugoistoèno od samog eksploatacijskogpolja Vojnovec (slika 3 i foto 4). U svakom sluèaju,postojanje aktivnog kamenoloma na podruèju koje jeod 1985. zaštiæeno Zakonom o zaštiti prirode kaozaštiæeni krajolik Kalnik (novim Zakonom o prirodi -znaèajni krajobraz) predstavlja nepobitnukontradiktornost i svakako ne doprinosi unapreðenjuekoloških i krajobraznih kvaliteta okoliša.

Foto 4: Iskop ribnjaka èesta je izlika za eksploataciju mineralnih sirovina

Foto: A. List, 2001. god.

Slika 3 : Polo�aj kamenoloma Vojnovec i naselja koje najviše trpi posljedice eksploatacije kamena obli�njeg kamenoloma

Izvor: SUO kamenoloma Vojnovec

Iako se radi o zaštiæenom podruèju relativnoblagog nivoa zaštite, kao zaštiæeno podruèjepodrazumijeva da se na njemu ne odvijaju radnje izahvati koji ga ošteæuju ili mijenjaju svojstva zbogkojih je zaštiæen. Izvjesno ubla�enje negativnihutjecaja trenutno je moguæe provesti tako dapoduzeæe «Radnik», koje vrši radove eksploatacije

kamena, u cjelosti poštuje uvjete zaštite prirode kojeje propisalo nadle�no Ministarstvo 2002. godine teobavlja sanaciju i rekultivaciju ošteæenog terena.

Nakon provedene eksploatacije kamena, ostali sudevastirani i nesanirani napušteni kamenolomi ublizini naselja Kalnik i Borje.

Na podruèju Gušæerovca, Reke i Velikog Poganca(Ribnjak) nalaze se potvrðena nalazišta opekarskegline.

Foto 4: Kamenolom Vojnovec i obli�nja naselja kalnièkog podruèja

Foto: R. List 2002.

Znaèajnija le�išta pijeska sukod Ðurðevca i Kalinovca.

Reljefno najspecifièniji elementnizine rijeke Drave su pješèareðurðevaèkog podruèja. Prostiru sekontinuirano od Molvi doPodravskih Sesveta, s manjim

prekidom kod Kalinovca. Tu su naslage fluvijalnog(rijeènog) pijeska, koji potjeèe od kristalinskihškriljevaca s Alpi, odakle ga je donijela rijeka Drava.Tijekom oledbe Drava je velike kolièine pijeska talo�ilau podruèju današnjeg ušæa Mure u Dravu. Za sušnijihrazdoblja vjetar je podizao pijesak i sedimentirao ga unavedenom podruèju izmeðu Molvi i P. Sesveta(dakle, to je fluvijalni, eolski pretalo�eni pijesak).Diopijeska talo�en je i du� sjevernih padina Bilogore, adanas su prete�n o pokriveni šumom ili niskimraslinjem, a debljina im dosi�e i do 20 metara.


Mali dio ðurðevaèkih pješèara je zaštiæen premaZakonu o zaštiti prirode, jedan dio pijeska eksploatirase na jezeru Gat u privatnom vlasništvu. Podruèjepoznato po toponimu Draganci u blizini naseljaKalinovac, u vlasništvu je opæine Kloštar Podravski itamo se vrši intenzivna eksploatacija eolskog pijeska,gospodarski gledano, vrlo dobre kvalitete. Pri tome sene uzima u obzir èinjenica da je njegova eksploatacijapovezana s uništenjem jedinstvenih biocenozapijesaka vanregionalnog znaèaja èime se gubidoprinos biološkoj raznolikosti šireg podruèja jer supješèana staništa relativno rijetka na prostoruRepublike Hrvatske. Koliko je gospodarski zanimljivoovo podruèje nije teško ustvrditi buduæi su ova le�ištapijeska jedina znaèajnija le�išta kvalitetnog pijeska zapotrebe graðevinarstva na prostoru RH. Va�nost ovihbiotopa s biološkog stajališta, pak opisuje èinjenica dase na zagrebaèkom Sveuèilištu, u studijima prirodnih igeografsko-geoloških znanosti pješèare ðurðevaèkogpodrujèa izdvajaju kao primjeri karakteristiènestukture tla, te vezane flore i pedofaune, va�ne usagledavanju biološke raznolikosti europskihrazmjera. Eksploatacija pijeska u gospodarskenamjene se, na �alost, bez obzira na sve, uvijekstavlja ispred ekoloških osobitosti, što je veæ do sada,ne samo u nas, dovelo do nesagledivih posljedica pookoliš. Rezerve pijeska su višedesetljetnomeksploatacijom gotovo privedene kraju. Podruèjekalinovaèkih («kloštarskih») pijesaka do sada, na�alost, nije zaštiæeno veæ samo predlo�eno za zaštituStrategijom i akcijskim planom zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske 1999.godine, kao i donošenjem �upanijskog Prostornogplana 2001. godine (foto br. 5).

Koliko nam je poznato, eksploatacije pijeska, ali išljunka iz korita rijeke Drave, nema na podruèju KK�.

Foto 5: Eksploatacija pijeska na podruèju Draganci blizu Kalinovca odnosi vrijedan supstrat za razvoj jedinstvene endemiène biljne zajednice (2002. god.)

Foto: R. List, 2002. g.

Savez eko-udruga «Dravska liga» iz Koprivniceprotivi se eksploataciji iz korita rijeke Drave što se, u

prvom redu, odnosi na podruèje Vara�dinske �upanijegdje su aktivnosti bile izra�enije.

3.2.4. Erozija tala i seizmo-tektonska aktivnost

Štete od erozija i bujica nisu nigdje sustavnoregistrirane, a najèešæe, ni evidentirane jer su,pojedinaèno gledano, male. Osnovna je šteta oderozija u odnošenju zemljišta. Kako erozija djeluje napovršinski, plodni sloj zemljišta, erozijom se smanjujeplodnost zemljišta i odnose sredstva primijenjena uagrotehnici.

Za razliku od erozija, djelovanjem bujica štetenastaju u jednom mahu. U praksi su do sadaregistrirane samo one štete od bujica koje suuzrokovale razorno djelovanje na veæe prometnice inaselja. Za zaštitu od negativnog uèinka bujicaizgraðeno je oko 30 pregrada od betona, prete�no zakonsolidaciju korita i fiksiranje nanosa. Ti objekti sugraðeni na mjestima gdje je prijetilo jaèe urušavanjeobala, ugro�avanje prometnica i naselja ili jakoprodubljivanje korita i pronos nanosa. Od objekatapreventivne zaštite (retencije i akumulacije,reguliranje vodotoka) je izgraðeno relativno malo.Ipak, u ovom podruèju potreban je dodatan oprez usmislu oèuvanja što prirodnijih prirodnih biotopa, teizvoðenje samo najnu�nijih radova koji najmanjeinvazivno djeluju na okoliš i njegove stanovnike.Èinjenica je da se do sada se veliki dio zahvata nijeobavljao u skladu sa što boljim uklapanjem objekata uokoliš. Erozija obale i prirodno premještanje koritarijeke Drave su dinamièki procesi koji odr�avajupostojeæu raznovrstnost staništa pripadajuæih vrsta.(više u poglavlju III/1. Zahvati u okolišu).

Za utvrðivanje stanja erozije i površinskerasprostranjenosti pojedinih kategorija erozije koristise metoda potencijala erozije koja razvrstavaerozijske procese u pet kategorija. Izuzetno razorniprocesi erozije oznaèavaju se I kategorijom, a vrloslabi - V kategorijom. S gledišta vodne erozijenajrasprostranjenija je V kategorija kojom suzahvaæeni ravnièarski dijelovi sliva Drave. Bre�uljkastii brdski dio sliva zahvaæen je, u prosjeku, III i IVkategorijom erozije koja se javlja èak i na površinamapod šumama. Ovakvo stanje na slivu rezultat jenaèina iskorištavanja zemljišta i slabe otpornostizemljišta na eroziju.

Posebni radovi za zaštitu od erozija nisu se izvodiliveæ se primjenjivo klasièni sustav prema kojem sezaštita od erozije provodi iskljuèivo ureðenjem bujica.Na tom podruèju raðeno je vrlo malo, uglavnom uznaselja, prometnice i sl, ali bez plana i sustava.

Podruèja predgorske stepenice (prigorja) Kalnika(Apatovec…) te pobrðe Bilogore, u kojima


prevladavajua tzv. mekše stijene (prahovi, gline,lapori, pijesci, šljunci), posebno su podlo�naderazijskim (klizanje, osipanje, urušavanje) erozijskimprocesima. To mjestimice ima vrlo znaèajne negativneposljedice na razne tipove korištenja zemljišta(promet, poljoprivreda..), posebno ako opterete li sepadine dodatno antropogenim zahvatima. To svakakotreba uzeti u obzir pri planiranju novih zahvata uprostoru.

Preventivne mjere koje umanjuju opasnost odnastanka erozijskih i bujiènih procesa sastoje se uizgradnji regulacijskih i zaštitnih vodnih graðevina(pod uvjetom detaljnog preispitivanja utjecaja iuklapanja u okoliš), pošumljavanju, uzgoju zaštitnevegetacije, èišæenje korita, ogranièavanje sjeèedrveæa i grmlja, ogranièavanje radova eksploatacijemineralnih sirovina, zabrana odlganja otapda,odgovarajuæi naèin korištenja poljoprivrednogzemljišta i dr. Èesto se prije izvoðenjavodnogospodarskih zahvata ne poduzimaju dovoljnouèinkovite mjere sveobuhvatne procjene utjecajaplaniranog zahvata na okoliš pa i manji zahvatiuzrokuju poremeæaje vodnog ekosustava idegradaciju prirodnog krajolika.

SEIZMO-TEKTONSKE AKTIVNOSTI

Buduæi da je podruèje Koprivnièko-kri�evaèke�upanije obilje�eno intenzivnom eksploatacijomplinsko-naftnih mineralnih sirovina èija tehnologijaiskorištavanja, obrade i zbrinjavanja obuhvaæainvazivne zahvate u duboke slojeve tla, a ne iskljuèujeznaèajne rizike od akcidentnih situacija, vrlo je va�no

sagledati tektoniku i seizmiku ovog prostora.

Dobro je poznato da se ovo podruèje svrstava usizmotektonski aktivno. Tome najbolje svjedoèeuèestali potresi koji se osobito pojavljuju na Kalniku,sjevernom dijelu Bilogore i Ivanšèici. Recentnatektonska aktivnost osobito je izra�ena u zoniPeriadriatik-Drava rasjeda (zona dijeli Ju�ne i IstoèneAlpe i pru�a se u Hrvatsku gdje zadire u Panonskibazen), ali i rasjeda Celje-Krapina-Kalnik-Bilogora.Geološki podaci pokazuju da se najaktivnijadionica Periadriatik-Drava rasjeda nalazi izmeðuKoprivnice i Novigrada Podravskog (pravac SZ-JI)što je upravo jedno od podruèja najintenzivinije Inineaktivnosti. Prema istra�ivanjima, Periadriatik-Dravarasjed spada u kategoriju aktivnih rasjeda, pa se naspomenutoj dionici moguæi potresi magnitude oko6,0, no potrebno je uzeti u obzir i dodatne geološke,seizmološke i geodetske parametre.

U sklopu «Studije o utjecaju na okoliš i sustavuzaštite u nafto-rudarskoj djelatnosti u RH zaKoprivnièko-kri�evaèku �upaniju», RGN, 2002.god., izraðen je i Elaborat o seizmološkimistra�ivanjima koji je dostupan kod izraðivaèa uintegralnom obliku i sastavni je dio navedene studije.Jedan od ciljeva seizmološkog monitoringa bilo jeprecizno lociranje �arišta svih dogoðenih, i slabijih ijaèih potresa u lokalnom prostoru, èime bi seomoguæile egzaktne procjene moguæeg utjecajapotresa na rudarske djelatnosti.

Na kartogramu 11 vidljivo je da KK� pripada vrlotrusnom podruèju, odnosno da su zabilje�enemagnitude i veæe od 5.5.


Kartogram 11: Podrujèe Koprivnièko-kri�evaèke �upanije - karta epicentara potresa i seizmogenih zona

Izvor: SUO i sustavu zaštite u nafto-rudarskoj djelatnosti u RH za KK�, RGN, 2002.

Prilikom javne rasprave za SUO zbrinjavanjaotapda naftnog porijekla u duboke bušotinepostavljena je primjedba da SUO nije otklonilamoguænost zagaðivanja voda uslijed potresa kao nimoguænost uèestalije pojave potresa zbog zahvata.Izraðivaè SUO odgovorio je da u Preglednom sa�etkuStudije u poglavlju 8. Hidrološki i hidrogeološkipodaci, postoji opis hidrologije i hidrogeologijeKoprivnièko- kri�evaèke �upanije kao što slijedi:

«S obzirom na litološki sastav i hidrogeološkekarakteristike podruèja promatranih bušotina sasigurnošæu se mo�e utvrditi da nije moguæahidraulièka veza izmeðu dijela naslaga predviðenih zainjektiranje i vodonosnika 2. i 1. hidrogeološke zone.Takoðer ta veza nije moguæa niti du� kanala bušotinezbog ugradnje proizvodne kolone, tehnièkih kolona iuvodne kolone te cementiranja prstenastih prostoraizmeðu kolona.» Vodonosnici na podruèju �upanijeizgraðeni su od dobro konsolidiranih klastiènihnaslaga (šljunci i pijesci), koji u prirodnom stanju nisu«osjetljivi» na potrese. Stoga potresi manje isrednje jaèine ne mogu ugroziti ni kolièine nitikvalitetu podzemne vode.

Tim seizmologa, koji je izradio navedeni elaboratistièe da je pojava najsna�nijih potresa (koji bi ugrozilikvalitetu podzemnih voda) malo vjerojatna.

4. POSTUPANJE S OTPADOM

Novi Zakon o otpadu («Narodne novine» broj151/03) stupio je na snagu 01. sijeènja 2004. godine.Zakon donosi niz izmjena u odnosu na stari zakon,izmeðu ostalog usklaðuju se definicije premadirektivama Europske Unije, odreðuju rokovi zaizvršenje obveza jedinica lokalne i podruène(regionalne) samouprave, definira obraèun troškovapostupanja s otpadom, ukidaju dozvole zaizvoz/provoz neopasnog otpada, definiraju noveobveze proizvoðaèa otpada, poveæavaju iznosi kazni idr. Zbog uoèenih manjkavosti i neprovedivostipojedinih odredbi su, meðutim, u postupku izradeIzmjene i dopune istog zakona.

4.1. Komunalni otpad

Komunalni otpad je otpad iz kuæanstva, otpad kojinastaje èišæenjem javnih površina i otpad koji je posvojstvima i sastavu slièan otpadu iz kuæanstava, akoji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslu�nimdjelatnostima. Izvješæe o postupanju s komunalnimotpadom u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji izraðenoje u svibnju 2003. godine i prema propisima se smatrasastavnim dijelom ovog Izvješæa o stanju okoliša.

Zakljuèci Izvješæa o postupanju s otpadom suslijedeæi:

• Mjere postupanja s komunalnim otpadomkontinuirano se provode u 18 jedinica lokalnesamouprave što podrazumijeva da se otpadorganizirano prikuplja i odvozi na odreðenudeponiju na dijelu ili na cijelom podruèju JLS.• Na podruèju �upanije, aktivna su 3 javna i 7privatnih komunalnih poduzeæa koja obavljajuposlove postupanja s otpadom.• Na podruèju �upanije koristi se ukupno 19«slu�benih» deponija (17 na podruèju opæina, 2na podruèju gradova).• Najveæe i najkontroliranije �upanijskoodlagalište je «Piškornica» u opæini KoprivnièkiIvanec kojim se koriste Grad Koprivnica teopæine Koprivnièki Ivanec, Koprivnièki Bregi,Rasinja i Hlebine, a odr�avanje i upravljanje vršikoprivnièko komunalno poduzeæe«Komunalnac» d.o.o. Na njemu je odlo�enoukupno 263.158 t otpada; godišnje 12.531 t.• Prema Rješenju nadle�nog ministarstva odIII/2001. godine, Komunalcu se odobrava zahvatureðenja odlagališta «Piškornica» uz primjenumjera zaštite okoliša i provedbu programapraæenja stanja okoliša u tijeku sanacije i radaodlagališta, kao i 20 godina nakon zatvaranjadeponije (SUO je izraðena krajem 2000. godine,IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb). Lokacijskadozvola za zahvat sanacije i ueðenja deponijeizdana je 03. sijeènja 2002. godine od Ureda zaprostorno ureðenje, stambeno-komunalneposlove, graditeljstvo i zaštitu okoliša (danasSlu�ba).• Pod nadzorom i upravljanjem gradskihkomunalnih poduzeæa su i odlagališta uKri�evcima - «Ivanèino brdo» i u Ðurðevcu -«Peski» te se zbog toga smatraju boljekontroliranim �upanijskim odlagalištima iako nezadovoljavaju minimalne kriterije sanitarnihureðenih deponija. Nastojanja za saniranjemstanja postoje.• Ostale opæinske deponije koje su jedinicelokalne samouprave odredile kao «slu�bene»imaju više-manje obilje�ja «divljih» deponija snapomenom da pojedine opæine nastoje stanjeunaprijediti ishoðenjem potrebnih uvjetalegislative s namjerom izgradnje sanitarnogodlagališta ili pretovarne stanice (opæine Molve,Gola, Virje, Kalinovac i gradovi).• Procijenjena kolièina otpada kojeg trebalazbrinuti u 2003. godini iznosi oko 17.000 t.Specifièna kolièina otpada po stanovnikuprocjenjuje se na 0,4 - 0,56 kg/dan.Detaljni podaci o kolièinama pojedinih vrstaotpada nisu bili dostupni (op.a. nedostajeunificirana metodologija prikupljanja podatakana dr�avnom nivou.)


• Okoliš �upanijskog prostora optereæen je saosamdesetak «divljih» deponija koje sepovremeno saniraju, ali predstavljajukontinuirani problem (kvantitativno stanje se nijebitnije mijenjalo u proteklom petogodišnjemrazdoblju), naroèito u pogledu ugro�avanja pitkihpodzemnih voda. Mjere sankcioniranjaneadekvatnog postupanja s otpadom supreblage ili ne postoje.• Slu�ba komunalnog redarstva nije organiziranasamo u dvije JLS, dok za dvije podaci nisupoznati.• Sveukupni odnos jedinica lokalne samoupraveprema problemu otpada znatno je bolji nego uproteklom petogodišnjem razdoblju (veæeulaganje sredstava, saniranje nekontroliranihdeponija, procesi legalizacije veæih deponija,veæa obuhvatnost odvozom otpada, reduciranjebroja malih opæinskih deponija, uvoðenje

izdvojenog prikupljanja otpada i u manjimmjestima, porast razine svijesti o potrebiregularnog zbrinjavanja otpada i sl.), no jošuvijek nedovoljno zadovoljavajuæi.

U meðuvremenu od izrade Izvješæa o postupanju skomunalnim otpadom sredinom 2003. godine,nastavljen je Pilot projekt sustavapostupanja/gospodarenja s otpadom u 4 �upanije radièega je osnovana Javna ustanova za odlaganjekomunalnog i neopasnog tehnološkog otpadasjeverozapadne Hrvatske. Osnovni ciljevi ovogprojekta su poveæanje obuhvatnosti skupljanjaotpada, poèetak sanacije postojeæih deponija,uvoðenje recikla�e i izbor lokacije regionalnog centraza cjelovito zbrinjavanje otpada te pretovarnih stanicaza otpad.*


* Više o regionalnom projektu zbrinjavanja otpada za èetiri �upanije moguæe je naæi na web stranici www. drava-river-basin.net.

Kartogram 12: «Slu�bene» deponije na podruèju �upanije

Izvor: Izvješæe o postupanju s komunalnim otpadom KK�, 2003., A. List

Izvješæe o postupanju s otpadom treba dopuniti ièinjenicom da je na podruèju poèelo s radom prvo�upanijsko recikla�no dvorište u Koprivnici, slokacijom u Dravskoj ulici gdje graðani i pravne osobemogu dovoziti više vrsta otpadnog materijalaodvojenog po skupinama. U njega je ulo�eno gotovo600 tisuæa kuna tijekom 2002. godine. Mišljenja smoda projekt recikla�nog dvorišta nije u dovoljnoj mjeriprezentiran/propagiran potencijalnim korisnicima(radio, TV, plakati, letci, novine, oglasi) te da

graðanstvo nije dovoljno agitirano da prikupljaiskoristivi otpad. Velik dio graðana vjerojatno nije niupoznat da takvo sabiralište uopæe postoji te kojevrste otpada, gdje, kada, koliko i kako se moguodlo�iti.

Tijekom 2003. godine je na koprivnièkom podruèjubilo poticano izdvojeno sakupljanje sekundarnihsirovina na tzv. zelenim otocima, na 40 mjesta ugradu. Na jedan zeleni otok dolazi 775 stanovnika.

Ukupno je postavljeno 40 spremnika za papir, 30 zaPET ambala�u, 20 za MET ambala�u, 33 spremnikaza staklo i 10 za stare baterije. Tijekom 2003. godineprikupljeno je 206.440 kg staklene ambala�e, 75.300kg papira, 711 m3 PET i 930 kg MET ambala�e te 275kg starih baterija. Ukupno je prikupljeno 60.000 kgstakla više u odnosu na 2002. godinu, papira 12.550kg više, PET ambala�e 214 m3, 700 kg više METambala�e i 235 kg više starih baterija veæ što govori osve veæem interesu graðana za projekt primarnerecikla�e, ali i o njihovoj nešto veæoj educiranosti. SPanonskom pivovarom je potpisan sporazum ozajednièkom prikupljanju ambala�nog stakla odugostitelja pa je postavljeno 6 kontejnera za staklo.

Odlagalište «Piškornica» je u fazi podnošenjazahtjeva za izdavanje graðevinske dozvole (podatakod V/2004). Ujedno, ono je kandidirano za sredstvaFonda zaštite okoliša i energetske uèinkovitosti te jeza sanaciju osigurano preko 22 milijuna kunabespovratne financijske pomoæi što iznosi oko 40%potrebnih ulaganja u sanaciju. Do 30. rujna 2004. g.oèekuje se i ishoðenje graðevinske dozvole.

Zbog svog nepovoljnog smještaja, u vodonosnompodruèju rijeke Drave, ova lokacija gubi statusmoguæe kandidature za lokaciju regionalne deponije(centralnu, ili jednu od dvije), o èemu više u narednompoglavlju. Studija izvedivosti regionalnog centra zagospodarenje komunalnim i neopasnim industrijskimotpadom sjeverozapadne Hrvatske prihvaæena na�upanijskom poglavarstvu 01. lipnja 2004. godine.

Za odlagalište Ivanèino brdo (zvano još i Šašine)izraðena je SUO do zatvaranja, odnosno za sanaciju ieventualno djelomièno daljnje odlaganje. Takoðerkandidirano za sredstva Fonda. Navedena deponija senalazi u IIIb vodozaštitnoj zoni crpilišta Trstenik,okru�enoj šumskom sastojinom, te se nalazineposredno iznad vodnogospodarskog objekta -retencije za zaštitu od poplavnih voda grada Kri�evaca.Prema starom Pravilniku koji govori o utvrðivnju zonasanitarne zaštite izvorišta, odlaganje otpada bilo jedozvoljeno u IIIb zoni, dok u novom («Narodne novine»55/02) to nije dozvoljeno na podruèju III. zone. SUOpronalazi naèine na koje se deponija i dalje još nekovrijeme mo�e koristiti iako je u zaštitnoj zoni (a to jepreostali rok od 3 godine kad treba uskladiti stareOdluke s novim Pravilnikom) te moguænost, koju dajenovi Pravilnik da se postojeæe graðevine u pojedinimzonama mogu zadr�ati uz uvjet sanacije i stalnogmonitoringa utjecaja na izvorište. Pitanje je da lipostojeæu deponiju mo�emo smatrati «graðevinom» jerza to nema ispunjene osnovne elemente.

Odlagalište «Peski» u Ðurðevcu nije kandidiranoza sredstva Fonda jer nije ispunjavalo uvjete (manjakosnovne dokumentacije). Tijekom 2004. godineizmeðu grada, tj. komunalnog poduzeæa i Hrvatskihšuma (vlasnik zemljišta) je riješeno pravo slu�nosti

podruèja deponije. Izrada SUO za sanaciju postojeæedeponije planira se ove godine. Od 01. srpnja 2003.godine odvozom otpada od domaæinstavaobuhvaæena su, uz u�e podruèje Grada, i prigradskanaselja (1x tjedno, 2x godišnje glomazni otpad). Odtada je u funkciji i 6 «zelenih otoka» za prikupljanjepapira, stakla i metalne ambala�e. Još ranije jepostavljeno 20 lokacija za prikupljanje iskljuèivo staklana podruèju grada Ðurðevca.

Ðurðevaèka deponija «Peski» pripada meðunajlošije ureðene «slu�bene» deponije veæegkapaciteta. To je najneracionalnije i najneureðenije�upanijsko odlagalište komunalno-industrijskogotpada, a obzirom na pedološka svojstva tla, blizinugrada, vodozaštitnih zona i uništenje krajobraznih iekoloških vrijednosti prostora, jedna od najcrnjihtoèaka �upanije. Veliku neracionalnost opisujeslijedeæi podatak - na prostoru od više od 7 hektaraodlo�eno je 16.000 t otpada, bez infrastrukture, bezdokumentacije. Za usporedbu, na kri�evaèkomodlagalištu, koje takoðer nije zadovoljavajuæeriješeno, no još uvijek mnogo ekonomènije, naprostoru od samo 2 hektara odlo�eno je èak 70.000 totpada (prema Programu gospodarenja otpadom zaKK�, 1999.). Na ðurðevaèkoj deponiji je dakle,relativno mala kolièina otpada razasuta bezosmišljenog rasporeda, plana i ureðenja, na ogromnojpovršini, ukljuèujuæi i cijelu površinu prilaznih putevagdje su primijeæene èak i nezatrpane strvine iglomazni otpad. Sve obli�nje depresije i jaruge,takoðer su zasute otpadom te ostaje dojam kao danema organizirane nadzorne slu�be niti poduzeæakoje sustavno brine o kontroli odvoza i odlaganjaotpada. Postoji opasnost od širenja zaraze i izbijanjapo�ara u vrijeme visokih ljetnih temperatura. Potrebnaje hitna sanacija terena, a kako bilo kakvadokumentacija do 2004. godine nije izraðena, iako jeo tome bilo dosta naputaka, potrebna je izrada studijeutjecaja na okoliš sa zatvaranjem deponije. Hitno jepotrebno prostorno ogranièenje deponije na sasvimmalo podruèje, a zatim i izmiještanje na drugu lokacijusa kvalitetno provedenom sanacijom te rekultivacijomterena sadašnjeg smetlišta.

Odluka da se na ovom nekadašnjemeksploatacijskom polju pijeska «Peski», osim stihijski i«slu�beno» poèinje odlagati otpad 1983. godine, bila jenajmanje prihvatljiva i najnepovoljnija varijanta koja jeza posljedicu imala intenzivnu degradaciju okoliša.Nakon ekploatacije pijeska, prostor se vrlo kvalitetnomogao urediti kao odr�avani bio-ekološki parkspecifiène psamofilne, pješèarske flore i faune kojomse veæina �upanija ne mo�e pohvaliti, te kao odmorištesa raznim sadr�ajima, komplementarno sa Borikom iveæ zaštiæenim podruèjem «Ðurðevaèkih pijesaka».Zbog blizine grada i infrastrukture, bio je vrlo pogodanza turistièku prezentaciju i promid�bu izvanregionalnogznaèaja. Kako veæina ljudi prepoznaje «Picoke» i po


ðurðevaèkim pijescima, prava je šteta što naziv«Peski» nije eksploatiran u svrhe promid�be biološkeraznolikosti �upanije, nego, upravo suprotno,doprinosi njenom umanjenju lociranjem neureðenognesanitarnog smetlišta na promašenom mjestu. Takvaslika se, naravno, ne mo�e poistovjeæivati s turistièki iekološki atraktivnim gradskim podruèjem.

Foto 6: Ðurðevaèka deponija «Peski»- primjer loše ureðene «slu�bene» deponije

Foto: A. List, 2003. god.

* * *

Na natjeèaj za sufinanciranje programa sanacijeodlagališta komunalnog otpada koji je u suradnji sMinistarstvom zaštite okoliša i prostornog ureðenjaraspisao Fond za zaštitu okoliša i energetskuuèinkovitost projekte su prijavili, izmeðu ostalih igradovi Koprivnica i Kri�evci. Nakon što Upravniodbor Fonda donese konaènu odluku o prijavama,pristupit æe se potpisivanju ugovora kojima æe bitidefiniran naèin korištenja sredstava i rokovi u kojimase sanacija mora obaviti. Ovim putem dr�ava dajepriliku jedinicama podruène i lokalne samouprave da

prijave svoje programe sanacije odlagališta i dobijubespovratna financijska sredstava. Dr�ava je krenulau veliki projekt sanacije odlagališta i nudi pomoæ onimjedinicama lokalne samouprave koje su pripremileprojekte i imaju potrebnu dokumentaciju.

Sredstva od 155 milijuna kuna koje Hrvatska Vladaove godine ula�e u projekte zaštite okoliša (obveznaulagati u zaštitu okoliša zbog obveza prema EU),putem Fonda za zaštitu okoliša i energetskuuèinkovitost, najveæi je iznos koji je dr�ava do sadanamijenila zaštiti okoliša. Veliki dio tih sredstava bit æenamijenjen sanaciji odlagališta komunalnog otpada.(Izvor: web stranice Fonda zaštite okoliša, Zagreb,travanj 2004. godine).

4.2. Industrijski i ostale vrste otpada

Industrijski otpad je, prema novom Zakonu ootpadu, otpad koji nastaje u proizvonim procesima uindustriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu isvojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Poredkomunalnog i industrijskog, novi Zakon, ovisno omjestu nastanka, razlikuje još ambala�ni, graðevni,elektrièki i elektronièki otpad, otpadna vozila i otpadnegume. Industrijski (ranije tehnološki) i komunalniotpad nikad nisu bili dovoljno razluèivani èemu je jošdodatno doprinjela nova klasifikacija razlièitih vrstaotpada prema va�eæem Zakonu o otpadu. Zbog togasu, ionako diskutabilne procjene kolièina pojedinihvrsta otpada po mjestu nastanka bile razlièite kodrazlièitih izvora podataka. Nadalje iznosimo neke odpodataka prikupljenih �upanijskim katastrom emisija uokoliš (KEO) koje je Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog ureðenje i graditeljstva statistièki obradilo.Napominjemo da su naredne tablice izraðene uMinistarstvu, a iznosi su izra�eni u tonama tako da jenpr. u tablici 28. proizvedena kolièina neopasnogotpada/god. 20.051 tona.


OtpadProizvedeno

t/godSakupljeno

t/godUkupno

obra eno t/god

Obra eno (obra ivaŁi)

t/god

Obra eno (proizvo aŁi)

t/godneopasni otpad 20051,6420 11438,8930 8715,4000 2075,4000 6640,0000opasni otpad 1974,0785 2040,9660 1350,2500 50,2500 1300,0000kom unalni otpad 1371,2000 23197,1500Ukupno 22025,7205 14851,0590 33262,8000 2125,6500 7940,0000

Tablica 28: Kolièine otpada u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji prema podacima Ministarstva zaštite okoliša prostornog ureðenja i graditeljstva (na temelju KEO-a KK�, do 2002. godine)

Graf 15: Udio proizvedenog,sakupljenog i obraðenog neopasnogotpada u KK� prema podacimaMinistarstva zaštite okoliša prostornogureðenja i graditeljstva (na temeljuKEO-a KK�, do 2002. godine)


Neopasni otpadProizvedeno

t/godSakupljeno

t/god

Ukupno obra eno t/god


t/god


t/godRudarski otpadPoljoprivredni otpad 1641,4770 409,1400 110,4000 110,4000Drvna industrija 5707,0000 5070,0000 1815,0000 3255,0000Ko a -tekstil 19,0500Nafta, plin, ugljen 3313,0000 3313,0000 3313,0000Anorganski kem . procesiOrganski kem . procesi 5,6060Boje, lakovi 90,0720 64,0000Foto - industrijaAnorgansko - term iŁki 3,2500Anorganski - m etali, plastikaObrada m etala i plastike 71,9100Otpadna uljaOrganska otapalaAm bala a, apsorbensi, filteri, za titna odje a 1860,4440 4521,6530Nespecificirani otpad 266,5900Gra evinski otpad 191,1910M edicinski i veterinarski otpad 2,1250M uljevi i dr. otpad 1922,6480 1695,2000 72,0000 72,0000Kom unalni i drugi otpad 4976,3290 4729,8500 150,0000 150,0000Ukupno 20051,6420 11438,8930 8715,4000 2075,4000 6640,0000

Najve i proizvo aŁi neopasnog otpada Ukupna kolicina t/god"Bilokalnik-Drvo"d.o.o Koprivnica 5647,0000"Podravka" d.d. prehram bena ind. Koprivnica 4202,8050"INA"d.d. Sektor proizv.naf.i plina Pogon M olve 3385,0000"Panonska pivovara" d.o.o. Koprivnica 1898,3970"Bilokalnik-IPA"d.o.o. Koprivnica 1877,8900"GKP Kom unalac"d.o.o. Koprivnica 1005,4000"M esna industrija Krievci"d.o.o. Krievci 491,4000"Podravka" d.d.KoprivniŁka tiskarnica d.o.o. 246,6400"Sam ita-Kom erc"d.o.o. Koprivnica 200,0000"Hrvatske um e" p.o. Zagreb, M IP —ur evac 186,8400"H " Sekcija za pruge Vara din TehniŁka ispost 120,7910"Podravsko gospodarstvo"d.o.o. Koprivnica 112,2500"Belupo"d.o.o.Koprivnica 79,4050"H "Zagreb,Odravanje vagona Pogon za vagon 72,2500"Autoprestige"autoservis Koprivnica 60,0000"ELAK"d.d. —ur evac 60,0000"EKO-PAPIR"d.o.o. Peteranec 58,0000"̈ elik"d.d. Krievci 43,7000"Triplat" staklarski obrt Koprivnica 42,0000"Prizm a VV"d.o.o. M ali Otok 32,5000"VEM O-TRADE"d.o.o.Drnje 32,5000

Tablica 30: Kolièineneopasnog otpada u

Koprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji premaproizvoðaèima

Graf 16: Udio pojedinihvrsta sakupljenogneopasnog otpada u KK�

(prema podacimaMZOPUIG te KEO-a KK�,prikupljenim do 2002. godine)

Tablica 29:Kolièineneopasnogotpada uKoprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji

(premapodacimaMZOPUIGte KEOaKK�,prikupljenimdo 2002.godine)

Na podruèju �upanije nastaju velike kolièine muljakoji se još uvijek velikim dijelom (osim Pivovare)odla�e na deponiju Piškornica bez ikakve predobrade.Otpad se odlagao u jarke koji se kopaju uz odlagalište,ondje suši i dio vode se direktno procjeðuje upodzemnu vodu. To je najgori naèin postupanja smuljem (od proèišæavanja otpadnih voda) i potrebno gaje sprijeèiti. Na odlagalište komunalnog otpada nijedozvoljeno ni odlaganje sadr�aja septièkih jamaokolnih naselja. Muljevi bi se trebali najprijeobezvodniti na 30-35% suhe tvari, zatim ispitatisastav eluata min. jednom godišnje i, ako zadovoljavauvjete iz Pravilnika o uvjetima za odlaganje otpada,mo�e se odlo�iti na odlagalište I kategorije.

4.3. Opasni i otpad animalnog porijekla

Opasni otpad nastaje u razlièitim tehnološkimprocesima, domaæinstvima, bolnicama, ali i upoljoprivrednoj proizvodnji i drugim izvorima.To su svevrste otpada koje zbog svojih štetnih svojstava nesmiju biti odlo�ene na odlagalištu I i II kategorije - npr.kiseline i lu�ine, metalni hidroksidi, filterski prah,anorganski toksièni otpaci, nafta i naftni derivati,

organske kiseline, fenoli, upotrebljena organskaotpapala i talozi, talozi boja i lakova i ostaci pri njihovojproizvodnji, zaštitna sredstva za biljke (pesticidi,insekticidi, herbicidi, fungicidi), ljekovi, infektivni ioneèišæeni bolnièki otpad, kemikalije, talozi iz ureðajaza proèišæavnaje otpadnih voda, zauljena ambala�a idr. Njihovo odlaganje mo�e uzrokovati, osimoneèišæenja podzemnih voda i zraka, izbijanje zarazapovršinskim rasipanjem, izbijaje po�ara, eksploazija,kontaminiranje terena u takvoj mjeri da se on u du�emvremenskom periodu ne bi mogao koristiti.

Otpadna ulja sve radionice moraju po zakonuskladištiti u okviru prostora svoje djelatnosti povrstama. Bolnice takoðer moraju odvojeno skupljatikomunalni otpad koji se smije odlo�iti na komunalnoodlagalište, te infektivni i patološki otpad èijezbrinjavanje u Hrvatskoj, kao i velik dio drugogopasnog otpada, nije odgovarajuæe riješen. Ista jesituacija u veæini jedinica lokalne samouprave jer setakav otpad odla�e stihijski, neorganizirano, bezsustava izdvojenog sakupljanja, po šumama,uzputeve, u napuštenim eksploatacijskim poljima šljunkai pijeska gdje prijeti oneèišæenju vodotoka, pitke vode,tla i zraka.


Opasni otpad Proizvedeno

t/godSakupljeno

t/god

Ukupno obra eno t/god


t/god


t/godRudarski otpad 143,0000Poljoprivredni otpad 2,7450Drvna industrija 35,2000Ko a -tekstilNafta, plin, ugljen 1445,9700 5640,4000 1980,0000 1980,0000Anorganski kem . procesi 13,7110 116,6000 117,6000 117,6000Organski kem . procesi 48,1286 20,1000 19,2000 19,2000Boje, lakovi 69,2000 22,6120 21,8120 21,8120Foto - industrija 6,4500 26,0400 22,5000 22,5000Anorgansko - term iŁki 10,4400Anorganski - m etali, plastika 0,2000Obrada m etala i plastike 20,7500 0,5000Otpadna ulja 437,6499 429,4500 252,5300 0,5300 252,0000Organska otapala 17,3740Am bala a, apsorbensi, filteri, za titna odje aNespecificirani otpad 140,8000 168,2630 9,4500 9,4500Gra evinski otpadM edicinski i veterinarski otpad 0,1740M uljevi i dr. otpad 27,9400 191,3400 92,5000 92,5000Kom unalni i drugi otpad 0,4810Ukupno 2277,2135 6758,3050 2515,5920 0,5300 2515,0620

Pregled proizvedenog opasnog otpada

0,2324%

0,1236%8,2197%

0,0056%2,9344%

63,7259%24,6961%

0,0076%

0,0547%

Drvna industrijaNafta, plin, ugljenAnorganski kem. procesiOrganski kem. procesiOtpadna uljaOrganska otapalaNespecificirani otpadMedicinski i veterinarski otpadKomunalni i drugi otpad

Graf 17: Udio pojedinihvrsta proizvedenog opasnog

otpada u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji

(Izvor: MPUZOIG, 2002.godina, temeljem podataka

KEO KK�)Izvor: MZOPUIG, 2004.

Tablica 31:Vrste opasnog

otpada uKoprivnièko-kri�evaèkoj

�upaniji

(Izvor:MZOPUIG

premapodacima KEO

KK�prikupljenim do

2002.g.)

Otpad iz zdravstvenih ustanova gotovo uvijekpripada u grupu opasnog tehnološkog (industrijskog)otpada. Buduæi da se radi o opasnom i, uz to, iinfektivnom otpadu, postoji opasnost ozbiljnogugro�avanja okoliša i zdravlja ljudi ukoliko u konaènicizavrši na deponijima komunalnog otpada.Buduæi daod inspekcije zaštite okoliša nismo dobili podatke,nemamo slu�beni podatak gdje i kako koprivnièka idruge zdravstvene ustanove zbrinjavaju ovu vrstuotpada.

Infektivni, odnosno potencijalno zarazni otpad jeosobita vrsta opasnog otpada koji, tijekom postupanjas njime, mo�e ugroziti zdravlje ljudi i okoliš. Nastaje ubolnicama, domovima zdravlja, privatnim lijeènièkim istomatološkim ordinacijama, ljekarnama,veterinarskim ustanovama, laboratorijima, zavodimaza javno zdravstvo i sl. Konkretno, infektivni su otpad,otpadne tvari oneèišæene krvlju i drugim organskim

tekuæinama (zavoji, tamponi, rukavice, odjeæaosoblja), transfuzijski i infuzijski sistemi, injekcije,skalpeli, mikrobiološke kulture itd. Infektivni otpad(kljuèni brojevi grupe: 18 01 00 i 18 02 00, Pravilnik ovrstama otpada «Narodne novine» 27/96), mora seodvojeno prikupljati i to veæ na samom mjestunastanka, obavezno evidentirati i zbrinjavati upostrojenjima s posebnim dozvolama. Najstro�e ga jemiješati i zbrinjavati s komunalnim otpadom.

Nakon havarije postrojenja za zbrinjavanjeopasnog otpada «PUTO», na zagrebaèkomJakuševcu, svim tvrtkama koje u veæim kolièinamaproizvode opasni otpad postao je velik problemnjegovo primjereno zbrinjavanje. Tako su nekekoprivnièke tvrtke (npr. Belupo, Bilokalnik) prisiljeneizvoziti svoj opasni otpad na obradu ili neki od oblikalikvidacije što plaæaju znatno više no prije u PUTO-u.


Tablica 32: Najveæi proizvoðaèi opasnog otapda u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji(Izvor: MZOPUIG prema podacima KEO KK� prikupljenim do 2002.g.)

Najveæi proizvoðaèi opasnog otpada Ukupna kolicina t/god"INA"d.d. Sektor proizv.nafte i plina,Pogon Mo 1248,0000"H�" Praonica teretnih vagona Botovo 465,1000"Opæa bolnica Dr.Tomislav Bardek" Koprivnica 50,2500"H�" Sekcija za pruge V� - Tehnièka ispostava 46,3000"Èazmatrans"d.d. Èazma PJ Koprivnica 21,0000"Podravka"d.d. prehrambena ind. Koprivnica 14,8350"INA"ind.nafte,Okrug Podravina,Odsjek KC 11,0000"AUTO-BELEC" automehanièarski obrt Koprivn 8,8000"Zavod za javno zdravstvo KC-K� �upanije" 7,7605"Bistra"d.o.o. Ðurðevac 7,5000"Benzinske postaje INA" d.d.Zagreb,PJ Bjelov 6,3510"HEP"-DP "Elektra" Koprivnica 6,2400"Benzinske postaje INA" d.d.Zagreb,PJ Bjelov 5,5000"Benzinske postaje INA" d.d.Zagreb,PJ Bjelov 5,5000"Benzinske postaje INA" d.d.Zagreb,PJ Bjelov 5,1500"KOTLAR"metaloprera−. i autoprijevoz ður−eva 4,5650"Hrvatske šume" p.o. Zagreb,MIP Ðurðevac 4,5000"Benzinske postaje INA" d.d.Zagreb,PJ Bjelov 4,4230"S.T.D."d.o.o. Koprivnica 4,0900"Èazmatrans"d.d. Èazma PJ Kri�evci 3,8750

Zbog sveprisutnog «NIMBY» sindroma («Not inmy backyard» = «Ne u mom dvorištu»), po kojemnitko ne �eli u blizini imati bilo kakvu, pa inajorganiziraniju deponiju otpada, vrlo je teškoeducirati stanovništvo da je organizirano prikupljanje iskladištenje opasnog (i drugog) otpada bolje rješenjenego njegovo odbacivanje u prirodi na nebrojenomnogo mjesta, ugro�avajuæi zdravlje ljudi i okoliša. Prispomenu na skladište opasnog i drugog otpada, otporstanovništva je velik. Apsurdna je èinjenica da štose organiziranije nastoji riješiti problem otpada, toje otpor veæi. Interesantno je kako kante pune ulja,

kemikalija razlièitih vrsta te komunalni otpad odbaèennegdje u jarcima, bez reda i nadzora ne smeta nikomei ne budi toliki revolt (u ljudi koji su taj isti otpad,zapravo, stvorili), koliko pokušaji da se otpad, štoneopasnije po okoliš i što kontroliranije zbrine najednom sanitarnom ureðenom prostoru.Needuciranost mještana èesto dolazi do izra�aja kodargumentiranja razloga «protiv odlagališta, skladišta,prikupljališta….». Mještani tada tvrde da opasni otpadni ne nastaje na njihovom podruèju. Posljedica je toneinformiranosti i manjka saznanja što je to, zapravo,opasni otpad. Ne radi se ni o radioaktivnom ni

nuklearnom otpadu, no tamo gdje postoji tzv.civilizirani �ivot, neminovno postoje i odreðenekolièine i odreðene vrste opasnog otpada iz kuæanstvate industrije i obrta kojeg treba zbrinuti (akumulatori,stari ljekovi, otpadna ulja, baterije, ostaci pesticida injihove ambala�e i sl.). Neodgovornost i nepobitnadoza sebiènosti i komocije dovodi do nereda usvakom pokušaju organizacije zbrinjavanja otpada.Potrebno je steæi naviku drugaèijeg - suodgovornijegrazmišljanja koje se temelji na èinjenici da je veæsamim svojim postojanjem èovjek proizvoðaè otpada,te da veæ od roðenja puni svoju kantu za smeæe kojaæe dodatno opteretiti okoliš. Zbrinjavanje svojegotpada mora odgovorno prihvatiti, smatrati tovlastitom du�nošæu i obvezom koje ima svoju cijenukao što cijenu ima i proizvod u trgovini i voda sizvorišta.

Va�no je naglasiti i èinjenicu da europski standardinameæu potrebu organiziranog sanitarnog prikupljanjai odlaganja otpada. Domaæa industrija neæe moæikonkurirati stranom kapitalu ukoliko neæe moæidokazati kako po EU naèelima zbrinjava svoj otpad, tj.ukoliko podruèje u kojem je smještena nemaizgraðenu sanitarnu deponiju ili to rještava na drugiprihvatljiv naèin. Nedostatak takve graðevineupuæivat æe na to da takvi domaæi proizvodi,zapravo, nisu ekološki jer su sirovine za njihovuizradu mo�ebitno uzgojene pokraj neke hrpeotpada ili smeæem oneèišæenog potoka koji jebe�ivotan te da se ni dotièna industrija, odnosnoregija ne ponaša po ekološkim pravilima iprincipima. Upravo suprotno postojeæimrazmišljanjima, sanitarna deponija, uz primjenu ostalihmetoda suvremenog gospodarenja otpadom,omoguæuje nekom podruèju dobivanje ekološke,zelene markice.

Nema «zelene regije» bez organiziranogzbrinjavanja otpada.

Animalni otpad, otpad �ivotinjskog porijekla, nijeobuhvaæen Zakonom o otpadu, veæ Zakonom oveterinarstvu, odnosno Pravilnikom o naèinupostupanja sa �ivotinjskim lešinama i otpadom�ivotinjskog podrijetla te o njihovom uništavanju(«Narodne novine» 24/03). On izrièito nala�espaljivanje takvog otpada u posebnim graðevinama, asamo u iznimnim sluèajevima, zakapanje ilibacanje u jamu za tu namjenu.

Animalni otpad nije do sada adekvatnozbrinjavan ili, barem skladišten, na prostoru KK�.Odgovorniji proizvoðaèi tog otpada, plaæali sutransport u jedinu kafileriju na podruèju Dr�ave, tvrtke«Agroproteinka» u Sesvetskom Kraljevcu gdje se, dopojave bolesti GSE-a, preraðivao u mesno-koštanobrašno, kasnije spaljivao, dok su oni, manje savjesnistrvine odbacivali u prirodi. U naselju Sigetec planirase otvaranje privatnog objekta za privremeno

uskladištenje otpada �ivotinjskog porijekla od straneprivatne veterinarske stanice, «Nova» (kontejner-hladnjaèa) gdje æe se, u sigurnim uvjetima odlagatisve do obvezne otpreme na konaèno mjestozbrinjavanja, toplinsku preradu (objekt za utilizaciju).Takvih objekata-privremenih prihvatilišta trebalo bi bitinekoliko na podruèju �upanije. �ivotinjski otpadzabranjeno je, osim u iznimnim uvjetima, zakapati nastoèno groblje ili ubacivati u jame.

Donošenjem Naredbe o zabrani uporabe proteina�ivotinjskog podrijetla u prehrani �ivotinja, zabranjenoje korištenje mesno-koštanog brašna (MKB) u ishrani�ivotinja zbog spreèavanja širenja bolesti kravljegludila, goveðe spongiformne encefalopatije, èime je,poèetkom 2001. godine MKB postalo tehnološkimotpadom. MKB nastaje preradom otpada �ivotinjskogpodrijetla iz klaonica, stoènih farmi, laboratorija teproizvoda �ivotinjskog podrijetla kojima je istekao rokvaljanosti ili koji ne udovoljavaju veterinarskimuvjetima. Velike zalihe MKB su spaljene u Tvornicicementa Koromaèno d.o.o., a tvornicaAgroproteinka d.d. je jedino postrojenje zatermièku obradu - utilizaciju otpada �ivotinjskogpodrijetla otvorenog tipa u Republici Hrvatskoj, uzpogone zatvorenog tipa tvtki Puris d.d., Koka d.d. iPIK Vrbovec.

Za �ivotinjski otpad koji se nelegalno odlo�i,inspekcije nalaze vlasnike i prema inspekcijskomnalogu moraju ga o svojem trošku otpremiti naspaljivanje u Sesvetski Kraljevac, a moraju platiti iprekršajnu kaznu. Ukoliko se vlasnik ne otkrije,trošak zbrinjavanja ide na teret jedinica lokalnesamouprave koji «Agroproteinki» plaæaju prijevoz od0,10 do 0,60 kn/kg, ovisno o kolièini, te spaljivanje0,44 kn/kg.

Jedinice lokalne samouprave, odnosno,proizvoðaèi takvog otpada morali bi sagraditisanitarna sabirališta/skladišta za privremeno«èuvanje» otpada, s adekvatnim rashladnimsistemima, posebnim uvjetima koji iziskuju znatnetroškove izgradnje. Stanje bi bilo veæ mnogo bolje kadbi se izgradilo barem nekoliko prihvatilišta otpadaovog tipa u �upaniji jer Sesvetski Kraljevac zbogmalog kapaciteta ne mo�e odmah obraditi ogromnekolièina otpada s podruèja cijele Dr�ave.

Industrijski (opasni) otpad iz naftnog rudarstvaopisan je u poglavlju o tlu (poglavlje 3.2.3.1.).

Zbrinjavanje opasnog i animalnog otpada danasje, na �alost, najslabije riješeno. Nepostojanjeadekvatnog naèina i lokacije njihovog privremenogskladištenja i obraðivanja na prostoru �upanije ili ususjednim podruèjima, višestruko poveæava troškovenjegova transporta i obrade u drugim �upanijama ilivan Hrvatske.


4.4. Projekt Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim industrijskim otpadom sjeverozapadne Hrvatske

Projekt Gospodarenje otpadom sjeverozapadneHrvatske se odvija u okviru EU Programa Interreg IIIB CADSES, DRAVA RIVER BASIN (DRBP) =Ekološke infrastrukturne mjere u bazenu rijeke Drave)te je kao dio Projekta inicirano osnivanje Javneustanove. Jedan od ciljeva Projekta DRBP jeostvarenje modela povezivanja lokalne i podruènesamouprave na projektima od zajednièkogkomunalnog interesa. Projekt, meðu ostalim, trebaprimijeniti EU intencije smanjivanja broja centara za

gospodarenje otpadom u prostoru, okrupnjavanjeprojekata te racionalizaciju cijene gospodarenjaotpadom.

DRBP je financiran iz sredstava EU, RepublikeAustrije, Republike Maðarske i Republike Hrvatske.Djelomièno financiranje Javne ustanove od strane RHje dio meðunarodno preuzetih obveza RH.

Realizacija Projekta je zapoèela izradom Pred-studije izvedivosti. Slijedila je izrada Elaboratapostojeæeg stanja (vrlo detaljno sagledavanjepostojeæeg stanja u èetiri �upanije). Pred-studiju iStudiju izvedivosti izradili su austrijski konzultanti uokviru troškova projekta DRBP financiranih iz R.Austrije i EU.


Tablica 33: Primjer rezultata prikupljanja podataka u Katastru emisija u okoliš KK� za proizvoðaèe opasnog otpada (tijekom 2002. godine)*

* Za kompletne podatke iz KEO-a potrebno se obratiti Slu�bi za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravneposlove u KK�, gða Bla�enka Lukšiæ, dipl. ing.

Kartogram 13: Podruèjeobuhvata regionalnog

zbrinjavanja otpada

Izvor: Studija izvedivostiza Regionalni centar otpada

(travanj, 2004. godine)

Novoizraðena Studija izvedivosti prihvaæenoj na�upanijskom poglavarstvu 01. lipnja 2004. god., anjen sadr�aj se odnosi na slijedeæe:

1. Planirano je jedno centralno ili dva odlagalištaunutar istog sustava. Obje moguænosti suobraðene s ekonomsko-komercijalnog aspektauzimajuæi u obzir transportne troškove. 2. Konaèni prijedlog izbora lokacija nije odreðen3. Planirane su èetiri pretovarne stanice4. U studiji su izraèunata i moguæe cijeneodlaganja na ureðeno sanitarno odlagalište.Studija izvedivosti daje i osvrt na moguænostkorištenja bespovratnih EU sredstava ne samoza izgradnju odlagališta nego i za sanacijupostojeæih što, naravno, ovisi o dobivanjustatusa Zemlje kandidata za EU.

U Studiji izvedivosti, meðu ostalim je naglašenoda s hidrogeološke toèke gledišta vrijede kriteriji kojiiskljuèuju ova podruèja:

- posebno zaštiæena podruèja (npr. vodozaštitnezone, podruèje zaštite prirode, podruèja kojapoplavljuju)

- podruèja koje se trenutno koristi za vodoopskrbuili æe se koristiti u buduænosti

- poduèje koje je hidraulièki spojeno na jedanvodonosnik (bez obzira koristi li se trenutno navedenivodonosnik ili ne)

- na podruèju na kojem podinski sloj stijena prelaziprag propustljivosti ili omoguæava razvoj kraškogsustava.

Kad se ovi kriteriji primijene na teritorijusjeverozapadne Hrvatske, dolina rijeke Drave mo�ese eliminirati kao moguæa lokacija. U dolini rijekeDrave su slojevi šljunka i pijeska koji se pru�aju cijelimtokom rijeke i koji su spojeni. Podzemne vode suglavni izvor vodoopskrbe u cijelom bazenu Drave te bisvaka lokacija odlagališta mogla oneèistiti velikezalihe vode. Osim toga, debljina pokrovavodonosnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji sesastoji od mulja i ilovaèe, manja je od 5 metara, ato je premalo za smještanje odlagališta otpada.Konkretne potencijalne lokacije moraju se tekrazmotriti.

5. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Zakon o zaštiti okoliša utvrðuje da je jedan odglavnih ciljeva zaštite okoliša u stvaranju uvjeta zaodr�ivi razvoj, stalno oèuvanje izvornosti prirodnihzajednica, biološke raznolikosti i oèuvanje stabilnostiokoliša.

5.1. Akcijski planovi zaštite prirode prema NSAP-u

U skladu s obvezama Republike Hrvatske kaostranke Konvencije o biološkoj raznolikosti izraðena jeStrategija i akcijski plan zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske -NSAP, koju je 1999. godine donio Hrvatski Sabor(«Narodne novine» br. 81/99). NSAP je prvi dokumentkojim Republika Hrvatska sustavno zacrtava i cjelovitoplanira djelatnost zaštite prirode te prikazujepostojeæe stanje, strateške smjernice i nu�ne akcijeprema prioritetima.

Osnovni razlozi ugro�enosti biološke raznolikostisu:

- izmjene staništa - degradacija, uništavanje,fragmentacija

- oneèišæenje okoliša - zraka, voda, tla- prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora -

krivolov, izlov, sjeèa, uznemiravanje, skupljanje- unošenje stranih vrsta u ekološke sustave- neprovoðenje uvjeta zaštite prirode pri izvoðenju

zahvata u okolišu i mjera zaštite prirode donešenih zazaštiæena podruèja

- neprovoðenje mjera zaštite prirodnih podruèjakoja nisu zaštiæena Zakonom o zaštiti prirode, apredlo�ena su za zaštitu prostorno-planskimdokumentima.

Strategija i akcijski plan zaštite biološke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske -NSAP («Narodne novine» broj 81/99) naglašava dasu najugro�enija staništa prostorno mala podruèjaugro�ena antropogenim èiniteljima (npr. malemoèvare) ili su vrlo rijetka staništa izvanuobièajenog podruèja rasprostranjenja (vegetacijapijesaka). Veliki problem za vode i moèvarepredstavlja unošenje poveæane kolièine organskihtvari (umjetna gnojiva, otpadne vode i sl.) koje dovodedo zaraštavanja ovakvih biotopa. Naroèitu vrijednostna europskoj razini imaju prostrane poplavne livade ipašnjaci kakvih npr. ima u blizini naselja Peteranec.

U okviru posebnih strateških ciljeva Nacionalnestrategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti,kao prioritet u zaštiti ekoloških sustava, istièe sepotreba oèuvanja postojeæih prirodnih moèvara,te prikladnim mjerama unaprijediti umjetno stvorenemoèvare. Pored toga, nu�no je zaštititi vode odprekomjernog oneèišæenja. Isto tako, treba smanjititrend gubitka površina i raznolikosti doprirodnih ipoluprirodnih travnjaka, kao vrijednih antropogenihstaništa vrlo bogatih u smislu biološke raznolikosti tepoticati mjere u poljodjelstvu kojima se osiguravaoèuvanje što veæe biološke raznolikosti na oraniènimpovršinama. Osobito je va�no uspostaviti zakonskuzaštitu rijetkih i ugro�enih tipova staništa te pojedinihnajugro�enijih lokaliteta.


Osobito vrijednim predjelima - prirodnimkrajobrazima koji se istièu svojom osebujnošæu,bogatstvom �ivog svijeta, specifiènim sadr�ajembiljnih i �ivotinjskih vrsta itd. Prostorni plan �upanijeistièe podruèje planine Kalnik, šire podruèje rijekeDrave ukljuèujuæi Veliki Pa�ut, ušæe Mure u Dravu,šumu Repaš i sve dravske mrtvice, bare i jezera,šumsko podruèje Kolaèke i Rasinje, bilogorskopodruèje, pješèarske površine ðurðevaèko-kalinovaèkog podruèja i okolne vrijedne šumskepredjele, te pojedinaène manje lokalitete (livade uzpotok Salnik i dolina Glogovnice u potkalnièkompodruèju, okoliš dvorca u Gornjoj Rijeci, pojedinaèniparkovi u mjestima Sv. Ivan �abno, Rasinji, Ðurðevcu,podruèje Podravkinog rekreacionog centra, CrneGore, Raciljnjaka, livade u Zovju kod Ðelekovca,rukavac i otok Stru�ice, rukavac Virki i ušæe Glibokog,jezera Sekuline, podruèje Telek u šumi Repaš,separacija kod Ðurðevca - Gat, rukavac Karaš iFratrovac). Njihova zaštita tra�i samo izuzimanje odzahvata koji bi ih degradirali.

Ukoliko nije bila prekomjerna i neadekvatna,eksploatacija mineralnih sirovina je u posljednjih

nekoliko desetljeæa stvorila nove biotope i, moguæe jereæi, popravila, do tad krajobrazno, gospodarski iekološki manje zanimljivo podruèje novim vrstamabiljnog i �ivotinjskog svijeta, kao i novom vizuromkrajolika. Veæina antropogeno nastalihhidroekosustava smještenih uz desnu dravsku obalu,poput Šoderice, Jegeniša, Sekulina, Gabajeve Grede,jezera Èingi-lingi i drugih nastala je na ranijeneplodnim ili slabije kvalitetnim poljoprivrednim tlima.Danas su nekadašnje šljunèare poprimile gotovoprirodan izgled i postale sportsko-rekreacijskapodruèja ili, jednostavno, atraktivniji lokaliteti. Najezerskim površinama gdje je došlo do gradnjeobjekata razne namjene, nepostojanje potrebneinfrastrukture je ogranièavajuæi faktor daljnjeg razvojaturistièkog odredišta jer su procesi eutrofikacije,zabarivanja vrlo intenzivni i nala�u poduzimanje hitnihsanacionih mjera (Šoderica). S druge strane,neprovoðenje zakonskih odredbi, prostorno-planerskih dokumenata i prateæih sanacijskih mjeradovodi do nastanka novih divljih deponija otpada ilinesuvislo razbacanih «kratera» bez osobite funkcije inamjene koji ostavljaju ru�nu sliku u prostoru, anerijetko uvelike umanju ekološki znaèaj podruèja.


AKCIJSKI PLANOVI ZAŠTITE �UPANIJSKOG ZNAÈENJA*(prema Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske)

*Akcijski planovi koji se, izmeðu ostalog, odnose na podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije


Ovisno o �urnosti njihova provoðenja, akcijskiplanovi su podijeljeni na èetiri skupine:

- prioritetni! - s provedbom je potrebno zapoèeti odmah

- kratkoroèni - s provedbom je potrebno zapoèetu u roku od narednih 5 godina

- srednjoroèni - s provedbom je potrebno zapoèeti u roku od narednih 5-10 godina

- dugoroèni - nisu �urni.

Moguæi izvori financiranja akcijskih planova:MS - sufinanciranje iz meðunarodnih fondova (za

akcije vezane uz podruèja i vrste od meðunarodne va�nosti);

DP - dr�avni proraèun;�P - �upanijski proraèun;PS - sponzori iz poslovnog sektora (npr. pravnih

osoba koje gospodare odreðenim komponentama biološke raznolikosti za koje se plan izraðuje).

Akcijske planove bi trebale provoditi brojne vladinei nevladine ustanove u okviru svojih ovlasti idjelokruga: Ministarstvo (MZOPUIG) i druga tijeladr�avne uprave, javne ustanove za upravljanjezaštiæenim dijelovima prirode, znanstvene institucijete nevladine udruge.

Nakon usvajanja NSAP-a na dr�avnoj razini,�upanije trebaju pristupiti izradi odgovarajuæihprovedbenih programa na lokalnoj razini, kojedonose �upanijske skupštine, uz pribavljenusuglasnost Ministarstva. Na taj naèin osigurat æe seodgovarajuæa zaštita i briga za dijelove biološke ikulturne, odnosno krajobrazne raznolikosti koji su odlokalne razine va�nosti, te provedba brojnihnacionalnih ciljeva na lokalnoj razini.

Foto 7: Oèuvanje malih moèvarnih podruèja - akcijski plan europskog znaèaja

Foto: A. List, opæina Drnje, 2001. god.

5.2. Stanje na podruèju zaštite prirode i nadzor

Problematika oèuvanja prirodne baštine, biološke ikrajobrazne raznolikosti regulirana je Zakonom ozaštiti prirode («Narodne novine» br. 162/03). Zaštitapojedinih podruèja, odnosno zaštita pojedinih vrsta injihovih staništa, je i dalje temeljna metoda oèuvanjabiološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštiæena podruèjaèine okosnicu sveukupne zaštite i kljuène èvoroveekološke mre�e koji predstavljaju utoèišta i spremnikebiološke raznolikosti.*

Na podruèju KK�, sva zaštiæena podruèja su u�upanijskoj nadle�nosti te ih proglašava �upanijskaskupština uz prethodno pribavljenu suglasnostMinistarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja igraditeljstva. Njima upravlja Javna ustanova zaupravljanje zaštiæenim dijelovima prirode.


Izvor: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske - NSAP («Narodnenovine» br. 81/99)

* Nacionalna strategija i plan djelovanja za okoliš, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureðenja, 2002.

Na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanijezaštiæeno je ukupno 14 prirodnih podruèja, od kojihsu 5 u kategoriji posebnog rezervata, 4 u kategorijispomenika prirode, 2 znaèajna (prije «zaštiæena»)krajolika, 2 spomenika parkovne arhitekture i jednapark-šuma. Prostorno najveæe zaštiæeno podruèje jeznaèajni krajobraz Kalnik u površini od 4200 ha, zakojim slijedi posebni zoološki rezervat Veliki Pa�utpovršine 1000 ha. Sedam objekata je u dr�avnomvlasništvu, 6 u dr�avno-privatnom, a samo jedno uiskljuèivo privatnom vlasništvu. Najstarije zaštiæenopodruèje u KK� su Ðurðevaèki pijesci, zaštiæeniRješenjem Republièkog zavoda za zaštitu prirode,Zagreb još 1963. godine, dok je posljednje zaštiæenostaro stablo lipe, 2002. godine u kategoriji spomenikaprirode.

Mjere zaštite propisane su, uglavnom, šumsko-gospodarskim osnovama (Mali Kalnik, Kalnik, Crnijarki, �upetnica), odnosno kombinacijom s mjeramazaštite propisanim od Javne ustanove.

U Prostornom planu KK� su naèelno planiranapodruèja za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode:

- u kategoriji spomenika prirode: Šoderica,Jegeniš, Èingilingi, mrtvica Osredek, Ješkovo, mrtvicakod Ðelekovca, Bakovci, Lepa Greda, Danica,Kloštarski (Kalinovaèki) pijesci, šuma Kolaèka, šumaBorik

- u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: parku centru Koprivnice

Strategija i Program prostornog ureðenja RHpredla�u podruèje prekodravlja, Drave, odnosnošume Repaš imenovati zaštiæenim krajolikom.Naspram toga, na kartografskim prikazima elektro-energetskog sustava, na rijeci Dravi kao planirana jeoznaèena HE Novo Virje. Lokalna zajednica pokušavautjecati na brisanje ove kontradiktornosti iz navedenihdokumenata odbacivanjem moguænosti izgradnjespomenutog hidroenergetskog mega-objekta.

Podruèje Kalnika oznaèeno je kao plan za zaštitu isa susjedne Vara�dinske strane u kategorijizaštiæenog krajolika (danas znaèajni krajolik).

Planom se, isto tako, predviða izrada trijuprostornih planova podruèja posebnih obilje�ja:

• PPPPO za podruèje rijeke Drave• PPPPO za podruèje Kalnika• PPPPO za podruèje pješèarskih i okolnih

vrijednih površina ðurðevaèkog podruèja.

Planovi ni�eg reda, nakon izrade �upanijskogprostornog plana imaju otvorenu moguænost daljnjevalorizacije postojeæih prijedloga za zaštitu tepredlaganja novih podruèja, koja su u lokalnimokvirima, prepoznata kao vrijedna i osobita.

Ekološki osobito znaèajni prostor za koji jepredlo�ena izrada PPPPO-a je podruèje rijeke Drave

s u�im zaobaljem, dravski rukavci, bare i moèvare.Ovi ekosustavi su u direktnoj ovisnosti o vodnomre�imu podzemnih voda i vrlo su osjetljivi i nanajmanje promjene ugro�avajuæi njegovu opstojnost idovodeæi do poremeæaja ekološke stabilnosti. Zbogtoga svi graðevinski i drugi zahvati u prostoru morajuuva�avati ove èinjenice.

U proteklom èetvorogodišnjem razdoblju Javnaustanova je, meðu ostalim, izvršila i reviziju zaštiæenihprirodnih podruèja i objekata u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji. Donesen je Zakljuèak da svi dosada Zakonom o zaštiti prirode zaštiæeni prirodnipredjeli i objekti na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke�upanije imaju saèuvana temeljna svojstva zbog kojihsu dobili status zaštite.

Prema navodima ravnateljice Javne ustanove,neki od najva�nijih problema s kojima se Javnaustanova susreæe u svezi upravljanja i odr�avnjazaštiæenih dijelova prirode su:

- problem prisutnosti i pojave divljih deponijaotpada u pojedinim zaštiæenim podruèjima, a time ioneèišæenja pojedinog biotopa i ote�avanja njegovogodr�avanja

- nadiranje nepo�eljne vegetacije na zaštiæenimprirodnim podruèjima

- nedostatak financijskih sredstava za konstantnoodr�avanje pojedinih zaštiæenih podruèja i objekata

- dolazak nenajvaljenih posjetitelja koji èesto radeštete u zaštiæenom podruèju uništavajuæi vegetaciju,tlo, informativne table za oznaèavanje podruèja,vegetacije i sl.

- èesto nedovoljno znanstveno istra�ena zaštiæenapodruèja

- potreban stalni monitoring i obilazak podruèjaradi utvrðivanja promjena

- nerješeni imovinsko-pravni odnosi na pojedinimzaštiæenim podruèjima

- velik broj vlasnika i korisnika pojedinogzaštiæenog podruèja što ote�ava upravljanjezaštiæenim podruèjem

- nepristupaènost pojedinih podruèja, kao iote�ano kretanje kroz pojedino zaštiæeno podruèje

- potreba stalnog ureðenja i odr�avanja prilaznihputeva radi omoguæavanja posjetiocima da razgledajui posjete zaštiæene prirodne vrijednosti

- devastacija, kraða i uništavanje informativnihtabli

- nezakonita izgradnja cesta (bez odgovarajuæihdozvola i ishoðenja uvjeta zaštite prirode) u pojedinimzaštiæenim podruèjima

- uèestalo branje gljiva i zaštiæenih biljnih vrsta upojedinom podruèju

- na podruèju posebnog zoološkog rezervatauèestale su velike štete od divljaèi na poljoprivrednimusjevima koje imaju tendenciju rasta

- prisutan uèestali krivolov (divljaè, ribe) u


pojedinom zaštiæenom podruèju- nepostojanje vjerodostojnih karata i nesreðeni

katastar, kao i stalne promjene toka vodotoka i erozijeu pojedinom zaštiæenom podruèju razlog su zbogkojeg se za sada ne mogu odrediti njihove toènegranice

- èesta varijacija nivoa podzemnih voda upojedinim podruèjima

- nepo�eljni zahvati u zaštitnom pojasu zaštiæenogpodruèja ili prirodnog objekta

- nezakonita eksploatacija mineralnih sirovina(pijeska, šljunka, kamena) u pojedinom zaštiæenomprirodnom podruèju

- problem upravljanja šumskim podruèjima zbog, umnogim segmentima, ispreplitanja Zakona o šumamai Zakona o zaštiti prirode

- zbog promjene stanja na terenu èesto neslaganjegranica zaštiæenih podruèja opisanih u Odlukama oproglašenju sa stvarnim granicama na terenu i drugo

Pregled podataka Javne ustanove o zašitæenimpodruèjima prikazan je u tabeli na kraju Izvješæa.

Podruèje kalinovaèkih («kloštarskih») pijesaka,koje je uz Ðurðevaèke pijeske jedino preostalopješèano stanište nekadašnje «hrvatske Sahare»,intenzivno je eksploatirano od tvrtke Podravina -Programat d.d. (pijesak). Do sada, na �alost, nijezaštiæeno veæ samo predlo�eno za zaštitu Strategijomi akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazneraznolikosti Republike Hrvatske 1999. godine, kao i�upanijskim Prostornim planom 2001. godine.Vrijedne endemiène zajednice trava (as.Corynephoreto-festucetum vaginatae H-iæ) danas sugotovo potpuno uništene.

Provedenim istra�ivanjima ovog podruèja utvrðenaje va�nost ovog lokaliteta na nacionalnoj razini. Tu suprisutni posljednji ostaci panonske stepske flore ifaune po èemu se znaèajno razlikuju od svih ostalihpješèanih staništa u Hrvatskoj. Istra�ivanja Hrvatskogmikološkog društva, utvrdila su još veæu vrijednostKalinovaèkih pijesaka u odnosu na Ðurðevaèkepijeske jer sukcesija vegetacije, obrast i smirivanjepijesaka nisu napredovali dalje od travnjaèkezajednice. Što se tièe gljivljih vrsta koje su vezaneiskljuèivo za pješèana staništa, na kalinovaèkimpijescima je naðeno 6, a na Ðurðevaèkim samo jednavrsta.

U travnju 2002. godine od Ministarstva je�upanijskom poglavarstvu KK� poslano tra�enjepokretanja postupka zaštite kalinovaèkih pijesaka ukategoriji posebnog botanièko-mikološkog rezervata,a �upanijskom Uredu za gospodarstvo koji je izdaoodobrenje za eksploataciju, da isto odobrenjeoduzme. Pokretanje zaštite nije poduzeto iznepoznatih razloga.

Kljuèni indikatori biološke raznolikosti

organizirani su u skupne: ekološki sustavi, vrste ipodvrste i genetska raznolikost. Navodimo nekenazive indikatora: broj ugro�enih stanišnih tipova,površina i rasprostranjenost ugro�enih stanišnihtipova, gubitak malih ugro�enih staništa, sredstvautrošena za zaštitu prirode, gubitak zaštiæenihpodruèja, ošteæenja i fragmentacija, prenamjenazemljišta, površina ekološke mre�e, broj posjetitelja uzaštiæenim podruèjima, broj i provedba projekata upodruèju zaštite prirode, broj ugro�enih vrsta, njihovpopulacijski trend, unošenje alohtonih vrsta, izraðeniakcijski planovi itd. (prema Izvješæu o stanju okoliša,nacrt, MZOPUIG, 2002.).

Kvalitetnim praæenjem stanja prirode(monitoringom) moguæe je dati ocjenu stanja premasvakom predlo�enom indikatoru. Tako se objektvnoprocjenjuje stanje oèuvanja prirodnih sustava u�upaniji.

Inspekcijski nadzor - zaštita prirode

U periodu od protekle dvije godine (2002. i 2003.g) inspektor zaštite prirode je obavio 60 nadzora(zaštiæena podruèja, nadzor zaštiæene vrste, prometzaštiæenim i nezaštiæenim samoniklim biljnim vrstama,eksploatacija mineralnih sirovina u zaštiæenimpodruèjima, protuzakoniti lov). Podneseno je 10prekršajnih prijava (promet zaštiæenim biljnimvrstama) od kojih je 8 riješeno. Za 2 prijave je izreèenakazna od ukupno 2000,00 kuna, a u sluèaju ostalih 6prijava izreèen je ukor. Inspektor je donio ukupno 5rješenja u kojima je odredio mjere u svezi sakupljanjasamoniklih biljaka i uvjeta zaštite prirode.

Suradnja inspekcije sa Javnom ustanovom u KK�se sastojala u tome da je Ustanova obavještavalainspektora o sluèajevima odstupanja od zakonskihodredbi i o zahvatima koji su mogli dovesti do štete naprirodnim vrijednostima te bila nazoèna pojediniminspekcijskim nadzorima. Suradnja bi, prema navoduOdjela za pravne i inspekcijske poslove, bila bolja iuèinkovitija kad bi osim ravnateljice bila uposlena inadzorna slu�ba koja bi zajedno s inspektorom bitnopodigla stupanj zaštite prirode na podruèju �upanije.

Uzimajuæi u obzir rezultate nadzora kao i saznanjado kojih je došla, inspekcija dolazi do zakljuèka dapodruèje �upanije ima prirodne vrijednosti koje su odregionalnog i dr�avnog znaèaja te ih je vrijednooèuvati. Posebno je istaknut koridor rijeke Drave kojije, prema mišljenju struènjaka i nevladinihorganizacija, vrijedan radi oèuvanosti prirodnog toka iobale, zanimljiv i kao krajobraz i kao stanište brojnihugro�enih vrsta. Radovi u «vodnom dobru» rijekeDrave (regulacija vodotoka i redovno odr�avanjeobala, kao i ekploatacija šljunka i pijeska) nepovratnomijenjaju prirodni tok i ugro�avaju opstanak pojedinih�ivotinjskih vrsta, osobito ptica. Ova inspekcija jenadle�na i za podruèje «vodnog dobra» samo ukoliko


su neposredno ugro�ene zakonom zaštiæene biljne ili�ivotinjske vrste. Eksploatacija mineralnih sirovina u«vodnom dobru» i izvan njega u nadle�nosti jevodopravne i rudarske inspekcije.

Foto 8: Ogoljeli dio Kalinovaèkih pijesaka - ostaci «Podravske Sahare»

Foto: A. List, 2000.g.

Inspekcija je uoèila i pozitivne pomake u smisluanga�iranja na provoðenju djelatne zaštite prirodnihvrijednosti, npr. u sluèaju spremnosti na suradnjupoduzeæa «Hrvatske vode», Vara�din. Radi se ozaštiti staništa (gnjezdišta) zaštiæene vrste ptica, maleèigre (Sterna albifrons L.). Da bi se zadovoljio osnovniuvjet za povratak male èigre, koja na sprudovima

rijeke Drave u blizini mosta Repaš (Molve) imaznaèajnu koloniju, potrebno je prekinuti umjetnoizgraðenu vezu s kopnom. Hrvatske vode su spremnesrušiti dio vodnih graðevina (pragova) da bi sprud,odnosno više njih, bili odvojeni od kopna.

5.3. Stanje na podruèju oèuvanja šuma

Po oèuvanosti i kvaliteti drvne mase te ekološkomstanju, šume Koprivnièko-kri�evaèke �upanijespadaju meðu najljepše sastojine u Hrvatskoj.Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem jedjelatnost od posebnog društvenog interesa koja serealizira na naèin propisan Zakonom o šumama.Njime je utvrðeno da šumskim prostorom u RHgospodari, upravlja trgovaèko društvo «Hrvatskešume» d.o.o., Zagreb, kroz Uprave šuma i Šumarije.Granice nadle�nosti ni�ih organizacijskih jedinica sene podudaraju sa granicama opæina i �upanija (npr.podruèjem Repaša gospodari šumarija Repaš, kaosatavni dio Uprave šuma Koprivnica). Unutar prostorajedne šumarije šume su podijeljene na gospodarskejedinice. Zbog nea�urnog stanja katastra inepostojanja istra�ivanja, toènu površinu privatnihšuma nije moguæe utvrditi. Opæenito su dr�avne šumemnogo bolje kvalitete nego privatne jer se u njimagospodari po principima šumarske znanosti. Šumskavegetacija je raznolika te su uz Dravu prisutne šume išumarci vrbe, topole i johe, u nizinskim podruèjimašume hrasta lu�njaka i obiènog graba, dok prigorskapodruèja Bilogore i Kalnika obrasta bukva i neštohrasta kitnjaka. Privatne šume su, uglavnom, manjekvalitetne, zapuštene i degradirane, male drvne masei drvne zalihe što je rezultat neplanskog gospodarenjau prošlosti te nesreðenog katastra. Šume (privatne idr�avne) zauzimaju oko 33 % površine �upanije (427km2 dr�avne; 143 km2 privatne šume).

Slijedi prikaz nekih od zanimljivijih podatakavezanih uz gospodarenje šumskim sustavima napodruèju KK� prikupljenih od Hrvatskih šuma, d.o.o.,Uprava šuma podru�nica Koprivnica, svibanj 2004.


Kartogram 14: Korištenje i funkcija šuma u KK�

Prema podacima navedenim u tablici 34. i grafu18. vidljivo je da je najveæi udio gospodarskih šuma iiznosi više od 38.000 ha na podruèju naše �upanije(pribli�ni podaci). Udio zaštitnih šuma je najmanji i èinisvega 0.03% šuma, dok šume s posebnomnamjenom èine nešto više od 5% šumskih površina.

Na biološku raznolikost naroèito nepovoljan utjecajima primjena pesticida u šumama, što je u veæinieuropskih zemalja zabranjeno.

Valja napomenuti da se u smislu oèuvanjabiološke raznolikosti ne mogu razlikovati štetne inepo�eljne biljne vrste (korovi) i �ivotinjske vrste(glodavci, kukci) jer su svi organizmni sastavni dioekosustava i pridonose odr�avanju njegove ekološkeravnote�e. Ipak, ukoliko je ekosustav u potpunostiodr�avan intervencijom èovjeka, kao što sugospodarske šume, tada su prirodne zakonitosti neštonarušene i postoji moguænost prenamno�enostiodreðenih vrsta i drugih odstupanja. Isto tako, da se


Tablica 34: Šume prema namjeni u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji

Izvor: Hrvatske šume,d.o.o. Uprava šuma podru�nica Koprivnica, svibanj 2004.

Graf 18: Udio šuma prema namjeni (travanj, 2004.)

radi o šumama koje nisu namijenjene za gospodarskokorištenje tada nepo�eljne vrste na panjevima(premazivanje panjeva herbicidima), tretiranje protivsvih organizama koji umanjuju kvalitetu drveta i sl. nebi bili potrebni. Iako je 95% šuma ovog podruèjaprirodnog porijekla, a samo 5% umjetno podignutihšuma ili šumskih kultura, potpuno prirodnih šuma kojeopstaju bez intervencije i «pomoæi» èovjeka danas,zapravo, nema (tablica 37). S ekološkog gledišta,

«najprihvatljivije» su one šume, koje najbolje«imitiraju» nekadašnje prirodne prašumskeekosustave, i po sastavu šumskih zajednica i pobiljnom i �ivotinjskom svijetu koji ih nastanjuje i postarosti sastojina.

U narednoj tablici Hrvatskih šuma vidljivo jeumanjenje šumskih površina nastalo izgradnjomšumskih i javnih cesta.


Tablica 35: Štete od biotskih i abiotskih èimbenika na podruèju KK� (2003. godine)- upotreba pesticida ušumskim ekosustavima

Tablica 36: Otvorenostšuma šumskim i javnim

cestama KK� pošumarijama (stanje na

dan 31. 12. 2003.)

U narednoj tablici vidljivo je koliki je utjecaj èovjekana šumske sastojine. Iz tablice 37. se vidi pregledintroduciranih alohtonih vrsta u našim šumarijama teda je ukupna površina kultura i planta�a alohtonih

vrsta drveæa na podruèju �upanije 1821,45 hektara.Najèeæše alohtone introducirane vrste su: ariš, obiènii crni bor, amerièki borovac, duglazija, smreka,paèempres, e.a. topola.


Tablica 37: Introducirane alohtone (unešene) vrste u šumarijama Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(Uprava šuma podru�nica Koprivnica)

5.4. Ugro�ene biljne i �ivotinjske vrste/zajednice

U prirodi nema beznaèajnih vrsta, iako statusznaèajnih mogu dobiti one kojih ima najmanje,odnosno najviše. Prema Crvenoj knjizi3 biljnih vrstaRepublike Hrvatske i Crvenoj knjizi �ivotinjskih vrsta(sisavci), na prostoru Koprivnièko-kri�evaèke �upanijenazoèan je relativno velik broj vrsta koje zahtijevajuizvjesne mjere zaštite. Razumljivo, ovom broju trebapribrojiti i sav ostali �ivi svijet na staništima svihzaštiæenih dijelova prirode �upanije.

Biljne vrste zastupljene na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije koje su uvrštene u Crvenu knjigubiljnih vrsta (ugro�ene, osjetljive i rijetke svojte)

Tablica br 39: Biljne vrste prisutne na prostoru �upanije koje su zaštiæene

Zakonom o zaštiti prirode

Tablica br. 40: Rijetke biljne svojtezastupljene na podruèju �upanije

Rijetke svojte (engl. rare) su svojte koje suprirodno zastupljene u malim populacijama naogranièenim podruèjima te ih je zbog oèuvanjabiološke raznolikosti nu�no èuvati.

Tablica br. 41: Ugro�ene biljne svojte zastupljene na podruèju �upanije


Tablica 38: Statistièki prikaz po�ara otvorenog prostora Hrvatskih šuma 1997. - 2003. g.

3 Crvenu knjigu biljnih vrsta te Crvenu knjigu �ivotinjskih svojti Republike Hrvatske izdao je u Zagrebu 1994. godine Zavod za zaštituprirode u sklopu nekadašnjeg Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša s osnovnom namjerom da širem puèanstvu, ali i struènoj javnostiskrene pozornost na potrebu oèuvanja biljnih i �ivotinjskih vrsta, a naroèito onih svojti (vrsta, podvrsta, odlika) koje su ugro�ene i prijetiim opasnost od išèezavanja. U izradi je i nova Crvena knjiga.

Ugro�ene svojte (engl. endangered) su svojtekoje su u opasnosti da izumru.

Prema Crvenoj knjizi ugro�enih ptica Hrvatske(MZOI PU, Zagreb 2003. godine), gornji tok rijekeDrave, od brane akumulacije Donja Dubrava doPitomaèe pripada meðu najva�nija podruèja za zaštituugro�enih vrsta ptica u Hrvatskoj. Ovdje je ugro�enoèak 7 vrsta ptica. Drava na tom podruèju stvara uHrvatskoj najveæe rijeèno stanište, sa sprudovima,otocima, odronjenim obalama i rukavcima, na kojimaopstaje daleko najbolje razvijena pripadajuæazajednica ptica gnjezdarica u cijeloj dr�avi. Taj tipstaništa je i u europskim razmjerima jedan odnajugro�enijih. Ugro�ene su vrste: bukavac, patkakreketaljka, mala èigra. Riziène vrste (vikok rizik odizumiranja) su crna roda i mala prutka, a nedovoljnopoznate modrovoljka i �uti voljiæ.

Zanimljiv je podatak da, osim na u�im podruèjimauz rijeku Dravu, i na rasinjskim ribnjacima svakegodine primjeæivano obitavanje jednog para orlaštekavca, ugro�ene i rijetke zaštiæene vrste pticegrabe�ljivice.

Najugro�eniji ekosustavi u KK� danas supovršinske vode, vodotoci - recipijenti otpadnih vodanaselja i industrije. Najugro�enija staništa suprostorno vrlo rijetki i vrlo mali biotopi, a takvi sukalinovaèki pijesci.

Vegetacija pijesaka se u svim dr�avnimdokumentima (Nacionalni plan djelovanja za okoliš,strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazneraznolikosti Republike Hrvatske) uvrštava meðunajugro�enija i najraritetnija staništa koja se morajuprioritetno i hitno zaštititi. Konkretno, na podruèju�upanije kalinovaèki pijesci imaju viši stupanjugro�enosti od (Strategijom navedenih) moèvarnihstaništa.

Istra�enost prostora, opæenito je slaba jer opse�nijiprogrami nisu provedeni. Za podruèje cijele KK� nijeizvršena cjelokupna detaljna inventarizacija biljnih i�ivotinjskih zajednica te sastav, brojnost i gustoæanaseljenosti vrsta, kao ni evidencija pojedinih tipovastaništa prema europskim mjerilima. Prema nekimistra�ivanjima koje se odnose iskljuèivo na zaštiæenevrste raðena na podruèju koprivnièke Podravine iPrigorja, na tom prostoru obitava ukupno 131zaštiæena vrsta (biljna i �ivotinjska). Od �ivotinjskihvrsta nazoèno je 11 zaštiæenih vrsta sisavaca, 88vrsta ptica, 8 gmazova, 11 vodozemaca i 6 kukaca.Od zaštiæenih biljnih vrsta, zabilje�eno je 11 vrstajednosupnica. Od ptièjih vrsta, zabilje�eno je 79stalnih vrsta, 17 vrsta selica stanarica i 1 selicazimovalica i dr. (Araè, Podravski zbornik, 1997.). Nijesustavno istra�ivan svijet endemiènih biljaka,�ivotinja, gljiva i mikroorganizama. Fosilni materijal,kao evidentni dokaz nekadašnje bioraznolikosti,istra�en je i prikupljen na relativno malom podruèju, a

znaèajniji doprinos istra�ivanju je dao g. Ivan Zvjeraciz Torèeca koji se dugi niz godina bavi prikupljanjemfosilnih, etnoloških i drugih zbirki.

Tablica br. 43: �ivotinjske vrste na prostoru Koprivnièko-kri�evaèke �upanije zaštiæene Zakonom o zaštiti prirode

Bogatstvo biljnog i �ivotinjskog svijeta Drave,raznolikost, vrijednost i ugro�enost biotopa, ali iostalih dijelova �upanije u više navrata istra�ivali su iopisivali i drugi autori poput fakultetskih profesorarazlièitih grana, struènjaka s Prirodoslovno-matematièkog, Farmaceutskog, Agronomskog,Šumarskog i drugih fakulteta, a u samoj �upanijipored spomenutog dipl. ing. Krunoslava Araèaizdvajamo prof.dr.sc. Radovana Kranjèeva, autoramnogobrojnih tekstova, dokumentarno-edukativnih tv-emisija, fotografija, predavanja, izlo�bi, monografije opriodi Podravine, istra�ivaèu faune makrolepidoptera iorhideja koji je, na osnovu vlastitih terenskih nalazadao inicijativu za zaštitu novih vrijednih biotopa i vrsta(livadni plavci u Zovju i peteranskim livadama,prijedlozi zaštite pridravskih mrtvica, bara i jezerskihpovršina, kalinovaèki pijesci i njihove endemiène biljnezajednice, nalazi školjke promjenjljive trokutnjaèe,jedine europske vrste slatkovodne meduze u barama


Podravine, mahovnjaka i dr.). Pojedinaèna manjaistra�ivanja prirode KK� raðena su i u okviru uèenièkih(npr. istra�ivanje zoocenoza u pridravskim stajaæimvodama i sl.) ili studentskih radova, ali nisu prikupljenakao arhiva i baza podataka (nešto se prikuplja ugradskim knji�nicama).

Zaštita bioraznolikosti podrazumijeva i oèuvanjetradicionalnih starih, veæ rijetkih i pomalo nestalihautohtonih sorti kultiviranih biljaka i pasminaudomaæenih �ivotinja te je potrebno i njihovoevidentiranje i oèuvanje.

5.5. Utjecaj lova, ribolova, turistièkih i rekreativnih aktivnosti na ekosustave

Šumska i livadna podruèja �upanije, zbog svojegsu velikog ekološkog znaèaja ujedno podruèje odinteresa za izletnièki, lovni i rekreacijski turizam.Buduæi da ove grane u nas nisu pretjerano izra�ene,ne mo�e se govoriti ni o izrazitom negativnom utjecajuspomenutih aktivnosti na okoliš. Masovniji obliciturizma nisu zastupljeni, a i opæenito gube svoj znaèajupravo zbog veæih štetnih utjecaja na prirodni krajolikod dobiti. Takav takav turizam se ni ne mo�e smatratiekološkim, pa osvještenije zemlje prioritet dajukvalitetnom probiru sadr�aja svoje ponudenamijenjenom u�em dijelu populacije, koje ne ostavljaza sobom gomilu smeæa, otpadnih voda, osakaæenikrajobraz ili uništeni biljni i �ivotinjski svijet.

Dobar primjer kvalitetnog «odr�ivog» iskorištenja,ali i promicanja prirodnih ljepota �upanije subiciklistièke staze uz rijeku Dravu («Drava route»),planinarske staze («Pouèna staza na Kalniku», Virje,Bilogora), trim-staze Borik u Ðurðevcu, Crna gorapored Koprivnice, �upetnica u Kri�evcima, ekološkivrtovi na Kalniku i Podravskim sesvetama, ribnjaciRasinja, sva zaštiæena i potencijalno zaštiæenapodruèja prirode i kulturne baštine.

Štete u okolišu izazivaju najviše nesavjesniizletnici, lovokradice, krivolovci koji uništavaju�ivotinjski fond, ali i oni stanovnici koji ne èuvajuautohtono raslinje i nasade u parkovima naselja,uništavaju prirodni i parkovni inventar, ugro�eno izaštiæeno bilje veæ ga prodaju na tr�nicama, izazivajubuku, pale vatru, odla�u smeæe i sl. Veæina sportskihribolovnih klubova, objedinjenih u Zajednice, kao ilovaèka društva imaju pozitivan stav prema oèuvanjuprirodnih vrijednosti, poma�u u pomlaðivanju,oèuvanju �ivotinjskog fonda, ustrajni su u borbi protivkrivolova te devastacije �ivotinjskog svijeta.

Slatkovodno ribarstvo u smislu Zakona oslatkovodnom ribarstvu («Narodne novine» 106/01) jegospodarenje ribama kopnenih voda, a obuhvaæaribolov, poribljavanje, akvakulturu, zaštitu riba i

ekologiju kopnenih voda. Ribe u slatkim vodamakoriste se na odr�iv naèin koji pridonosi oèuvanjubiološke raznoliksti ekoloških sustava. Zajednicašportko ribolovnih klubova Koprivnice donijela jeRibolovno gospodarsku osnovu (srpanj, 2003. g.) kojasadr�i mjere za unapreðenje slatkovodnog ribarstva(biološka svojstva biotopa, zudravstveno stanjeihtiopopulacije, mjere zaštite i odr�anja ribljih zaliha,mjere zaštite prirodnih mrijestilišta, dozvoljenakolièina lova, poribljavanje, riboèuvarska slu�ba, uzgojriba….) na cijelom ribolovnom podruèju (18 ŠRK-a odKoprivnice, Drnja, Hlebina, Ðelekovca, Gole doGotalova).

Na dr�avnom zemljištu osnovana su dr�avnalovišta, a na ostalim prostorima osnivaju se tzv.zajednièka lovišta. Koncesije ili davanje lovišta uzakup daju se kroz sustav javnog natjecanja i natemelju lovno-gospodarskih osnova. «Pregled stanjabiološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske» koji jeprireðen 1999. godine temeljem struènih podloga zaizradu Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštitebiološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), a sadr�icjelokupni dokument kojeg je donio Hrvatski sabor(«Narodne novine» 81/99), istièe lov i lovni turizam,pak kao izvor višestrukih problema u oèuvanjuekološke stabilnosti (lovnogospodarske osnove suiskljuèivo gospodarski orijentirane, pretjerenimprihranjivanjem divljaèi stvara se neprirodno visokakoncentracija pojednih vrsta u lovištu i remeti prirodnaravnote�a i dr.).

Foto 9: Ribnjaèarstvo i kontrolirana eksploatacijamineralnih sirovina u privatnom vlasništvu (opæina Molve)

Foto: A. List, 2001.

Lovaèki savez Koprivnièko-kri�evaèke �upanije usuradnji s Javnom ustanovom za upravljanjezaštiæenim dijelovima prirode na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije provodi redukcijeprenamno�enim populacija jelena, divljih svinja, srna idr. u zaštiæenim podruèjima prirode radi umanjenja


5.6. Genetièke manipulacije u okolišu

Genetièko in�enjerstvo je novi instrument na poljubiotehnologije stvoren na temeljnim postavkamakri�anja i hibridizacije. Kako obuhvaæa široko poljedjelovanja, uèinci se mogu svesti na one prihvatljivije,i one manje prihvatljive, ondnosno riziène po okoliš.

Moguænost izljeèenja od teških nasljednih bolesti,uzgoj materijala, organa za transplantaciju, korištenjeovih tehnologija u farmaceutskoj industriji zaproizvodnju ljekova i sl. mogu se smatrati dobrobitimaza ljudsko zdravlje koji u kontroliranim uvjetima imajuvrlo malo moguænosti uzrokovati štete u okolišu. Sdruge strane, pak, najspornija manipulacija koja sekoristi u genetièkom in�enjerstvu je kidanje barijerakoje je priroda (ne bezrazlo�no!) stvorila izmeðu vrsta,rekombinacijom genskog materijala izmeðu, ne samonesrodnih vrsta veæ i izmeðu razlièitih skupinaorganizama od kojih su jedni biljni organizmi, drugi�ivotinjski, treæi bakterije pa i virusi, uzroènici teškihoboljenja u èovjeka i �ivotinja. Problemi koji se mogupojaviti ovakvim postupcima èesto nisu predvidivi niistra�eni, ali su, vjerojatno, sadr�ani u èinjenici dadjelovanje gena u organizmu nije pojedinaèno,zasebno, veæ uvijek u interakciji sa drugim genima i

drugim èimbenicima. Kakvi se «nusproizvodi» unovostvorenom organizmu i onom koji ga konzumira uobliku namirnice pri takvoj neprirodnoj«mješavini»gena mogu oèekivati, nije dovoljnopoznato ni znanstveno dokazano. Zabrinutost zaljudsko zdravlje s obzirom na konzumiranje GMprehrambenih proizvoda temelji se, dakle, naprekratkom test-razdoblju ovisno o nenamjernimpromjenama prilikom proizvodnje prirodnih toksina,hranjivih tvari i alergena, a koje genetièko in�enjerstvomo�e ubrzati. Isto tako, nema oznaèavanja hrane kojaje derivat ili sama za sebe GM, kao što je nepreraðenikukuruz i soja, ili derivata GMO-a kao sastojakahrane, primjerice soja lecitina ili kukuruznog škroba.

Osobito su problematiène poljoprivredne kulturenastale na ovaj naèin zbog vrlo teške moguænostiizolacije od okolnog podruèja. Prijenos peluda vrlo jelako moguæ na ostale kulture koje postajukontaminirane novim genskim materijalom. Otpornostštetnika i korova na, u organizam integriranainsekticidna svojstva, sve je veæa te problem postajejoš veæi posizanjem za dodatnim mjerama njihovasuzbijanja.

Na podruèju Republike Hrvatske postoje pokusne


gospodarskih šteta na poljoprivrednim površinama(iskapanje kukuruza i uništavanje u fazi zrenja,nagrizanje i iskapanje repe, uništavanje zobi i pšenice

kao i uništavanje vodnogospodarskih objekatarovanjem).

Kartogram 15: Orijentacijski pregled lovišta u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji(cjelovitije podruèje je podruèje tzv. zajednièkog lovišta)

Izrada: R. List, o�ujak 2004.

plohe uzgoja GM kukuruza, a takvih je ranijih godina,prema neslu�benim podacima bilo i na podruèju naše�upanije. Prema navodima Hrvatskog zavoda zapoljoprivrednu savjetodavnu slu�bu, danas napodruèju KK� nema polja na kojima se uzgajajukulture dobivene genetièkom modifikacijom,odnosno neklasiènim metodama oplemenjivanja ihibridizacije, barem ne kao registrirana pokusnapolja.

�upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke�upanije je na svojoj 19. sjednici odr�anoj u travnju2004. godine, donijela «Zakljuèak o ogranièenjunamjernog uvoðenja GMO-a u okolš na cjelokupnomteritoriju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» kojim sepredla�e nadle�nim ministarstvima da sve zahtjeve ouvoðenju GMO-a na �upanijsko podruèje, naroèitosjemena, ne odobri radi oèuvanja biološke ikrajobrazne raznolikosti prostora. �upanija, isto tako,neæe pratiti one programe kojima se uvode GMO-i uproizvodnju ili promet (kreditiranjem i poticajima) naprostoru KK�.

Zavod za javno zdravstvo KK� ne provodiuzorkovanje i ispitivanje namirnica i nepreraðenihsirovina po ovom pitanju, ali istièe potrebu za istim.Kako i na nivou Republike postoje tek 1-2 ovlaštenalaboratorija za analizu ove vrste (analize nisu nimalojeftine), a primjena zakona je tek u zaèetku, te semo�e oèekivati vrlo slaba kontrola uzgoja i distribucijeGMO-a kao i namirnica koje ga sadr�e.

Upotreba, postupanje i zbrinjavanje genetskimodificiranih organizama (GMO) ili proizvoda kojisadr�e GMO regulirana je Zakonom o zaštiti prirode(«Narodne novine» 162/03) u èlancima od 89. do 142..Prema navedenim odredbama, osim Ministarstvazaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstvapostupaju i Ministarstvo zdravstva i Ministarstvopoljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,odnosno tri inspekcije navedenih ministarstava, svakau svom segmentu. Nadzor GMO-a u sjetvenommaterijalu je u nadle�nosti poljoprivredne inspekcije,no nemamo informacija provodi li se uopæe.

Èinjenica je da je okoliš «dobio» još jednu vrstuoneèišæenja - genetsko oneèišæenje èijenekontrolirano uvoðenje bi se trebalo oštro i promptnosankcionirati radi oèuvanja direktno ugro�ene izvornebiološke raznolikosti i okoliša, opæenito.

Zbog mnogobrojnih neuspjeha koje je GM biljnaproizvodnja do�ivjela u prošlom razdoblju, naroèito uotporu na tr�ištu, postoje naznake da æe glavneamerièke korporacije koje ula�u u razvoj modificiranihsirovina biti prisiljene preorjentirati ili zaustaviti svojuproizvodnju.

Iako štetnost GMO hrane nije dovoljno istra�ena,

neosporna je èinjenica i jedina preventivna mjera dapotrošaèima valja ostaviti moguænost izbora -jasnim oznaèavanjem namirnica i njihovaporijekla.

5.7. Zdravstvena ispravnost namirnica kaoindikator oneèišæenja okoliša

Zavod za javno zdravstvo KK�, Slu�ba zazdravstvenu ekologiju je tijekom 2003. godine izradilo�upanijski projekt Ispitivanja zdravstveneispravnosti namirnica sa gðom. Marijom Borovac,dipl.ing., rukovoditeljicom Odjela za ispitivanjenamirnica, predmeta opæe uporabe i praæenjakakvoæe zraka kao koordinatoricom projekta. Vršenasu ispitivanja teških metala i nemetala teorganokloriranih pesticida u svje�em voæu ipovræu te mlijeku i mlijeènim proizvodima uponudi na podruèju grada Koprivnice.

I proteklih godina postojala su slièna istra�ivanja,ali u premalom broju uzoraka u odnosu na velièinu�upanije i velik broj novih namirnica u trgovinamaza koje se pokazalo da ih treba imati pod kontrolom.Tijekom 2001. godine je, na primjer, utvrðivanazdravstvena ispravnost namirnica i predmeta opæeuporabe u 41 uzorku dostavljenom od �upanijskesanitarne inspekcije.

Potencijalna, ali i realna opasnost oneèišæenjaokoliša zaštitnim poljoprivrednim sredstvima napodruèju �upanije nije utvrðena jer kontrole nadprimjenom više od dvije stotine razlièitihsredstava za zaštitu bilja, koja su dostupna upoljoapotekama, nema. Kao posljedica korištenjapesticida, u biljnim i �ivotinjskim namirnicama sepojavljuju njihovi ostaci koji prehranom dospijevaju uljudski organizam. Mnoga sredstva su otrovna i zaribe pa kod njihove primjene treba sprijeèitikontaminaciju okoliša bacanjem preostalih sredstava iambala�e u vode. Jedina obrana u zaštiti zdravljapotrošaèa od ostataka pesticida su zakonskaogranièenja, zabrane, povlaèenje iz distribucijenezdravih namirnica, mjere dobre poljoprivredne iproizvoðaèke prakse i, na kraju, kontrola ostatakapesticida u namirnicama u okviru sustava nadzoranad zdravstvenom ispravnosti.

Namirnice se mogu kontaminirati metalima inemetalima u toku proizvodnje, pohrane i distribucije.Najèešæi kontaminanti �ive�nih namirnica su olovo,�iva, kadmij, nikal, krom i kositar, a meðu nemetalimaarsen. Jedino istra�ivanje ove vrste izvodio je ZJZKK� u 2003. godini. (Javnozdravstveni programi za2003. godinu ZJZ KK�)

Tijekom 2003. godine prikupljeno je 82 uzorkanamirnica (voæe, povræe, jaja, sir i vrhnje) na


koprivnièkoj gradskoj tr�nici. Voæe i povræe se razlikujepo mjestu (oranica u polju ili vrt koji je blizu ili udaljenod prometnice), vrsti uzgoja (mineralno, stajskognojivo), te podrijetlu iz vlastitog uzgoja ili sa zelenetr�nice, a jaja, sir i vrhnje samo po naèinu proizvodnje(svi uzorci iz vlastite proizvodnje).

Osvrt na rezultate istra�ivanja:- zdravstvena ispravnost namirnica kroz analizu

sadr�aja teških metala: - od odreðivanih parametara(olovo, kadmij, arsen i �iva) kritièan je (samo) porastkoncentracije olova u èak 27 uzoraka (od 82 ukupno)iznad MDK (koja je po va�eæim propisima 0,1 mg/kg),te su zato zdravstveno neispravni.

Analizirajuæi podatke Zavoda za javno zdravstvoKK�, došli smo do zakljuèka (op.a. u Izvješæu ZJZnema tumaèenja rezultata pa slijedi vlastita obradarezultata): - od tih 27 uzoraka s poveæanim sadr�ajemolova, 12 ih je podrijetlom sa zelene tr�nice (odukupno 23 podrijetlom sa zelene tr�nice) te mjesto ivrsta uzgoja (vrsta gnojiva) nisu poznati; 15 uzorakaje iz vlastitog uzgoja (od ukupno 59 iz vlastitoguzgoja) s napomenom da je samo 1 uzorak obilje�enkao uzgojen na podruèju blizu prometnice (op.a. vrlosubjektivna procjena što to znaèi blizu prometnice, ai prodavaèi na tr�nici, radi bolje prodaje, èesto neiznose pravo mjesto uzgoja); svi uzorci s povišenjemolova za koje je to bilo moguæe saznati (vlastiti uzgoj)uzgajani su koristeæi i umjetno i stajsko gnojivo.Namirnice koje su imale povišeni sadr�aj olova: celer,gro�ðe, jabuka (3x), jaja (2x), kelj, krumpir (3x),kupus, luk (5x), mrkva (2x), paprika, patliðan, peršinkorijen, peršin list (2x), rajèica, salata, vrhnje. Dakle,50% uzoraka, porijeklom sa zelene tr�nice imao jepoveæani sadr�aj olova što dodatno upuæuje napotrebu stimuliranja domaæe proizvodnje, a netransporta/uvoza namirnica nepoznatog porijekla inaèina uzgoja.

Sadr�aj arsena i �ive nije prekoraèiomaksimalno dopuštenu kolièinu, dok je sadr�ajkadmija poveæan iznad MDK samo u jednomuzorku (celer), podrijetlom sa zelene tr�nice.

Srednje vrijednosti sadr�aja pojedinih teškihmetala ne prelaze MDK vrijednosti, ali je olovo vrloblizu te vrijednosti.

Rezultati analize ostataka organokloriranihpesticida u svih 13 uzoraka analiziranih namirnica neprelaze MDK propisane Pravilnikom o MDK(«Narodne novine» 46/94). Sadr�aj ostataka pesticidakreæe se u rasponu od 0,001-0,007 mg/kg. Uuzorcima voæa i povræa nisu pronaðeni organokloriranipesticidi, ali su bili prisutni (ne iznad MDK) u jajima ijednom mlijeènom proizvodu (vrhnju) što je bilo iza oèekivati obzirom da pesticidi imaju svojstvonakupljanja u mastima. Organoklorirani pesticidi su

perzistentni i nakon tretiranja su prisutni još dugi nizgodina, što je glavni razlog zabrane i strogihogranièenja njihove primjene. To su spojevi kojidjeluju kancerogeno pa je njihova prisutnost unamirnicama nepo�eljna.

Da li su na kvalitetu namirnica utjecali i drugineistra�ivani èimbenici osim lokacije uzgoja i vrstegnojiva, Izvješæem Zavoda za javno zdravstvo nijeobuhvaæeno. Ovakva istra�ivanja pokazuju potrebuobuhvatnijeg i uèestalijeg monitoringa stemeljitijom obradom rezultata i prezentiranjemrezultata istra�ivanja kvalitete namirnica nasamim prodajnim mjestima èime bi se, osim boljezaštite potrošaèa od namirnica sumnjivog porijekla,postiglo stimuliranje ekološke proizvodnje hranezdravih svojstava i stimuliranje zdrave konkurencije.Nu�no je provoðenje preciznijeg uzorkovanja veæegbroja uzoraka u više navrata tijekom godine prièemu valja voditi raèuna o tome koje je vrijemeuzorkovanja, podacima o uzgoju, lokaciji, velièiniuzgojne površine, metodama obrade i prihranjivanjatla, korištenim pesticidima, karenci, starosti namirinca,uvjetima skladištenja i sl.). Danas se javlja potrebaisticanja deklaracije proizvoda na tr�nici, a naroèitoporijekla namirnice (osobito iz drugih dr�ava). Sauèestalijim nenajavljenim sanitarnim nadzorom,prodavaèi bi bili potaknuti nabavljati, odnosnoproizvoditi kvalitetnije namirnice. Nadzor koji se nadpojedinim namirnicama obavlja samo 1 putagodišnje ili rjeðe, ne doprinosi kvalitetnijemizboru proizvoda koji se na tr�nici distribuiraju,veæ se time, naprotiv, potencijalno ugro�avazdravlje stanovništva.

Slièno tome, potreban je stro�i i uèestaliji nadzor inad proizvodnjom i uzgojem drugih prehrambenihnamirnica, naroèito privatnih osoba koje koristerazlièite dodatke, hormone, aditive, bojila,poboljšivaèe okusa i izdašnosti (npr. pekarskih imesnih proizvoda), konzervansa i sl. èija prekomjernauporaba izaziva pojavu razlièitih vrsta alergija i drugihoboljenja (više pod naslovom «Sanitarni nadzor» naslijedeæoj strani).

* * * *

Tijekom monitoringa koji se kontinuirano odvija napodruèju Ininih bušotina, isti Zavod je vršio ciljanoistra�ivanje sadr�aja �ive u namirnicama biljnog i�ivotinjskog porijekla iz sela Molve i kalnièkognaselja Sv. Petar Orehovec. Posljednje istra�ivanjeprovedeno je u razdoblju od 2002. do 2003. godine udva navrata (listopad 2002. i svibanj 2003.). Sadr�aj�ive se kretao ispod MDK vrijednosti propisanihPravilnikom u svim sluèajevima. Nema znaèajnihrazlika u uzorkovanim namirnicama iz sela Molve isela Orehovec. Najveæe koncentracije �ive suizmjerene u povræu (blitva, list mrkve, list peršuna) i


jajima na obje lokacije, no još uvijek daleko ispodMDK. Istra�ivanja valja nastaviti.

Slièno istra�ivanje je provedeno i u namirnicamauzorkovanim na podruèju opæine Molve, takoðer odstrane ZZJZ KK�, Podruène slu�be Ðurðevac, ustudenom 2002. godine. Analizirao se samo sadr�aj�ive u namirnicama (pored istra�ivanja površinskih ipodzemnih voda). Svi ispitani uzorci su odgovaraliodredbama èl. 7 Pravilnika o kolièinama pesticida,toksina, mikotoksina, metala i sliènih tvari koje semogu nalaziti u namirnicama («Narodne novine»46/94), te u smislu odredbi èl. 4 Zakona ozdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nadnamirnicama i predmetima opæe uporabe («Narodnenovine» 1/97) i smatrani su zdravstveno ispravnimobzirom na sadr�aj �ive.

SANITARNI NADZOR

Zdravstvenu ispravnost namirnica, odnosnonadzor nad proizvodnjom i prometom hrane(namirnica) i predmeta opæe uporabe vrše sanitarniinspektori, u okviru Odsjeka za rad, zdravstvo isocijalnu skrb Ureda dr�avne uprave KK�.

Na podruèju KK� djeluje 4 inspektora. Njihovauloga je znaèajna i stoga što im je du�nost pratitinadzor nad vodom za piæe i graðevinama/ureðajimaza opskrbu vodom za piæe, te nadzor nad otpadnimvodama, krutim otpadom te graðevinama i ureðajimaza njihovu obradu i odlaganje, a isto tako i nadzor nadspreèavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, nadzornad proizvodnjom i prometom otrova, nadzor nadprovoðenjem mjera protiv buke, protiv štetnogdjelovanja duhanskih preraðevina i drugo.


Tablica 44: Rezultati ispitivanja namirnica sanitarne inspekcije

Izvor: Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Ureda dr�avne uprave KK�, 2004, Koprivnica

U Izvješæu o radu sanitarne inspekcije za 2003.godinu koje se obraðuje u obliku tiskanice sukladnoZakonu o sanitarnoj inspekciji («Narodne novine» br.27/99) obavljen je 1.191 nadzor, izdano je 336 rješenja,5 zakljuèaka, ukupno uzorkovano 1.325 uzoraka, i to -voda 63 od èega je zdravstveno ispravno 55 uzoraka,ukupno 195 namirnica (3 neispravne), 3 predmeta opæeuporabe, 1.114 briseva od kojih 66 nije odgovaralo.Podnijeto je ukupno 81 zahtjeva za prekršaje, izreèenoje 40 kazni na licu mjesta, od èega su 37 naplaæene.

Vrste namirnica koje su bile sanitarno ispitane tijekomjedne godine vidljive su u tablici 44.

U nadle�nosti sanitarnih inspektora Ureda dr�avneuprave u �upanije je i nadzor nad proizvodnjom iprometom otrova («Narodne novine» 27/99) izskupine II i III skupine, dok je nadzor nad skupinom Iu nadle�nosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.U tijeku 2004. godine planira se obavljanje 35 nadzorau ovom podruèju.

Sanitarni nadzor nad vodom za piæe je istogznaèenja kao i nadzor nad hranom (namirnicama) izrazloga što se voda za piæe po èlanku 3. Zakona ohrani smatra hranom (namirnicom). Voda za piæepodlije�e nadzoru u svim javnim objektima bilo da sekoristi kao voda za piæe, za proizvodnju namirnica ipredmeta opæe uporabe, za higijenske potrebe ili zakupanje. Strukturu nadzora èine: - utvrðivanjezdravstvene ispravnosti vode glede njenih senzorskihsvojstava, utvrðivanje fizikalnih svojstava (mjerenjemparametara), kemijskog sastava (laboratorijskomanalizom), izravni pregled tehnièke opremljenosti iispravnosti postrojenja glede tlaèenja vode, filtracije idezinfekcije vode, uvid u analize ispitanih uzorakavode.

O tome da li su distributeri, odnosnoproizvoðaèi neispravnih namirnica snosili kakvesankcije u obliku povlaèenja namirnica izuporabe, novèanih kazni i daljnje stro�e iuèestalije kontrole trebalo bi objavljivatiposebnim izvješæem o sanitarnom nadzoru.Rezultati nadzora moraju biti evidentni na terenu uobliku privremenog zatvaranja objekata, zabranedistribucije ili povlaèenja proizvoda koji moguugroziti zdravlje stanovništva. Današnjimnaèinom postupanja štite se jedino trgovci,proizvoðaèi i distributeri koji, uz ovako slabukontrolu, mogu bez veæih problema na policama dr�atiproizvode sa isteklim rokom trajanja, kruh obojenumjetnim bojilima u zamjenu za crni kruh, pekarskeproizvode volumena poveæanog umjetnim sredstvima,aditivima koja poveæavaju izdašnost te tra�enjem 1 kgkruha zapravo kupujemo veliki, ali lakši kruh kojineobièno dugo ostaje svje� (aditivi, alergije!), kolaèekoje prodaju prodavaèi koji ne udovoljavaju osnovnehigijenske mjere ili nisu dobrog zdravstvenog stanja(pekari moraju biti pod stalnim zdravstvenimnadzorom!), mesne proizvode koji sadr�e hormonerasta, antibiotike i rezidue razlièitih ljekova, kobasiceneprovjerene kvalitete, zamrznute ribe u poèetnomprocesu truljenja, naranèe prskane crveno obojenimkemikalijama, prezreo grašak ubran na tuðimparcelama, ju�no voæe neutvrðenog porijekla i uzgoja,a distribucaija GM rajèica, grejpa i drugih namirnicatakoðer nije iskljuèena. Potencijalni potrošaèi morajubiti upozoreni o neispravnosti odreðenih namirnica iliosigurani od kupnje takvih proizvoda njihovimpovlaèenjem iz prodaje. Sanitarni nadzor nadprehrambenim namirnicama, opæenito, a naroèitou mesnicama, tr�nicama, pekarama,slastièarnicama, restoranima i sl. danas nijedovoljno obuhvatan ni uèestao da omoguæisigurnu opskrbu potrošaèa zdravim proizvodima.

Nadzor nad otpadnim vodama i otpadom -strukturu nadzora èine: - javni objekti kanalizacije(sustav odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda) uKoprivnici, Ðurðevcu i Kri�evcima, kontrola

funkcioniranja prihvata otpadnih septièkih voda useptièkim i sabirnim jamama javnih objekata unaseljima gdje ne postoji izgraðen sustav kanalizacijete njihovo pra�njenje sa konaènim deponiranjemfekalija. U 2004. godini æe se, prema navodu nadle�neslu�be, u koordinaciji s inspektorom zaštite okoliša,izvršiti kontrola deponija u 3 gradova, postupat æe sepo prijavama graðana glede oneèišæenja okoliša akotakvo oneèišæenje ima direktnog upliva na javnozdravlje ljudi. Planirano je 30 nadzora u 2004. godini.

6. BUKA, ELEKTROSMOG i zraèenja raznog porijekla

Kao jedan oblik «oneèišæenja» okoliša, buka je udjelokrugu Ministarstva zdravstva, a nadzor nadbukom u okolišu provodi sanitarna inspekcija istogministarstva.Buka je svaki ne�eljeni zvuk èija pojavanepobitno utjeèe na zdravlje, sposobnost rada,kvalitetu odmora, uzrokuje stres, umor, psihièkuiritaciju i ošteæuje sluh. Sustavnog praæenja(monitoringa) buke u okolišu, karti emisija buke, kao ievaluacije utjecaja buke na zdravlje u Hrvatskoj nemapa tako ni u našoj �upaniji. Karte buke su prikazipostojeæih i predviðenih razina imisija buke iizlo�enosti graðana buci na promatranom podruèjuovisno o izvorima buke. Izrada karte buke nije projektkoji mo�e izraditi jedna osoba. Za kvalitetno izraðenukartu buke prostora potrebni su znatni ljudski resursi sprimijenjenim iskustvima iz akustike, modeliranjaraèunalnim metodama i nu�nom infrastrukturnomopremom.

Povremena, kratkotrajna mjerenja, bolje reæiprocjene buke obavljaju se u sklopu izrade studijautjecaja na okoliš pojedinih objekata i monitoringakoje iste propisuju, zatim prilikom ispitivanja u sklopuizdavanja dozvole za rad objekata, prilikom procjeneugro�enosti na pojedinim radnim mjestima, temjerenja buke na zahtjev graðana, odnosno pritu�bena buku sanitarnoj inspekciji. U sadašnjemzakonodavstvu (Zakon o buci, Uredba o razinamabuke) ne postoji obveza centralnog prikupljanja iobrade podataka o izmjerenim razinama buke, pasistematizirani podaci o tome u ovom momentu nepostoje. Ukoliko se �albe graðana mogu uzeti kaopokazatelj stanja, najèešæe se radi o buci koja potjeèeiz prometa i od ugostiteljskih objekata (klubovi, baroviitd.). U raznim projektima zaštita od buke se svodièesto samo na opæe upute ili literaturne podatke kojinisu dostatna podloga za djelotvornu zaštitu.

Sanitarna inspekcija Ureda dr�avne uprave u�upaniji vrši nadzor nad provoðenjem mjeraprotiv buke. U okviru redovnih sanitarnih nadzoraobjekata koji podlije�u sanitarnom nadzoru vrši sekontrola buke neposrednim oèevidom i kontrolomdokumentacije o izvršenim ispitivanjima buke izdate


po, za to ovlaštenim pravnim ili fizièkim osobama.Ovaj dio nadzora predstavlja znaèajan problem izrazloga što Provedbenim planovima �upanije nisuodreðena pravila lociranja objekata u prostoru kojisvojom uporabom stvaraju buku (stambene zone nisuodvojene cjeline od takvih objekata, poglavito kada seradi o objektima obrta i ugostiteljstva na što se graðanièesto �ale).

Prema podacima Sanitarne inspekcije, sustavnose vrši nadzor nad projektima graðenja objekata gledeispunjavanja uvjeta zaštite od buke. Provjerava sezvuèna izolacija zidova kao i oprema u objektima saspekta sukladnosti sa izvršenim ispitivanjima koja sunavedena u atestima buke, te sukladno utvrðenomstanju se izdaje ili uskraæuje Suglasnost za radobjekata. U tijeku 2004. godine se planira izvršiti 300sanitarnih nadzora. Ova mjera se temelji na Zakonu ozaštiti od buke («Narodne novine» br. 20/03) i 2Pravilnika donesena na temelju Zakona.

* * *

Nadzor nad bukom, mjerenje, kao i najvišedopuštene razine buke regulirane su Zakonom ozaštiti od buke («Narodne novine» br. 17/90). Zaštitaod buke ostvaruje se spreèavanjem nastajanja buke,utvrðivanjem i praæenjem razine buke, otklanjanjem ismanjivanjem buke na dopuštenu razinu. Sustavnogmjerenja razine buke, kao i njenog utjecaja na zdravljeljudi za sada nema u Hrvatskoj.

U PPUO/G, GUP-ovima i po potrebi Detaljnimplanovima ureðenja moraju se odrediti predviðenerazine buke koje ne smiju prijeæi najviše dopuštenerazine prema našim propisima i meðunarodnimstandardima (èl. 6. Zakona o zaštiti od buke). Isto takoje va�no izraditi karte buke za podruèja opæina igradova kao sastavni dio dokumentacije prostora (èl.5. Zakona o zaštiti od buke). Radikalno smanjiti bukui vibracije koje proizvodi odvijanje prometa, osobito ugradovima i drugim naseljenim mjestima zadatak jekoji se smatra jednim od opæih strateških ciljevapostavljenim na republièkom nivou. Isto tako,potrebno je smanjiti opseg cestovnog teretnog iputnièkog prometa osobnim vozilima u gradovima, arazvijati javni gradski prijevoz s tišim i mirnijimvrstama vozila gdje je to moguæe.

Meðu znaèajnije izvore buke uvrštavaju se: -�eljeznièki kolodvor u Koprivnici, kamenolomi u opæiniKalnik, veæe prometnice, objekti mlinske i drugeindustrije, pojedini ugostiteljski objekti, podruèja nakojima se obavljaju radovi izgradnje ili adaptacijeobjekata, prometnica teškom mehanizacijom i sl.Nerijetko se ovi potonji obavljaju i u vrijeme koje jepotpuno neprimjereno (nedjeljom, blagdanom, ukasnim poslijepodnevnim satima i sl.) što, takoðer imavelik znaèaj jer nepovoljno djeluje na ljude. Takoðer

su zabilje�eni sluèajevi stvaranja buke vatrometomkoji se odr�avao radi društveno slabo znaèajnihdogaðanja (pop-koncerti) u kasnim noænim satima (alii iza 23.00 sata) što je izazvalo brojne pritu�begraðana jer djeluje osobito uznemirujuæe na starije,bolesne ljude te na malu djecu. Ovakve radnje su bileodobrene od policijske i gradske uprave spojašnjenjem da uveseljavaju ljude, no one, zaista neostvaruju taj uèinak te bi trebale biti ka�njivepodjednako kao i preslabo kontrolirano pucanje uvrijeme blagdana. Za usporedbu, gradska Odluka okomunalnom redu napominje da se košnja trave, kaoizvor buke, u podruèju grada Koprivnice obavljaradnim danom samo do 14 sati.

Mjerenje i predviðanje buke u sredini u kojoj èovjekradi i boravi, trebale bi obavljati organizacije zdravstvate druge organizacije i poduzeæa registrirane zaobavljanje te djelatnosti.

* * * * * *

Razvitkom elektrotehnike doveo je do ogromnogporasta umjetnih elektromagnetskih zraèenja koja pojakosti uvelike nadmašuju prirodna elektromagnetskazraèenja iz svemira i podzemlja. Ta zraèenja imajunajrazlièitija biološka djelovanja na organizme, odtoplinskih uèinaka jaèih kratkotrajnih zraèenja domanje istra�enih netoplinskih uèinaka slabijihdugotrajnih zraèenja koji mogu izazvati poremeæaje u�ivèanom sustavu («elektroinstalacija» organizma).Zato se u novije vrijeme odreðena elektromagnetskazraèenja poèinju smatrati jakim i va�nimoneèišæenjem okoliša (elektrosmog), usporedivim soneèišæenjem atmosfere iz kemijske industrije kojemo�e štetno djelovati na �ivi svijet (elektrostres).Elektromagnetsko oneèišæenje prodire u našestanove i poslovne prostore, škole i na djeèjaigrališta. Njihovi emiteri, odnosno izvori su svielektrièni i elektronièki ureðaji, postrojenja iinstalacije, no jedni u veæoj, drugi u manjoj mjeri(radiofonija svih valnih du�ina, odašiljaèi, mobilneradioveze, radari, elektrane, trafostanice, dalekovodi,kuæna elektrika od televizora, bojlera, elektriènihgrijala do elektroinstalacija svih vrsta, zatimprometala - �eljeznice, tramvaji, vozila, lijeèenjezraèenjem itd.). Simptomi poput glavobolje,neobjašnjivog umora, vrtoglavice, napetost, nervoza,poremeæaji spavanja, poremeæaji srèanog ritma,reuma, vegetativne smetnje, muènina, smanjenakoncentracija i slièni, uoèeni su kao posljedicaizlo�enosti ovoj vrsti zraèenja. Pojava raka sve seviše povezuje s utjecajem elektrostresa jer jepoveæano zamijeæena kod profesija koje su izlo�eneelektromagnetskim poljima (EMF-u). Danas jepoznato da se pojava raka povezuje s upotrebommobilnih telefona, no isti je sluèaj i sa izlo�enošæufluorescentnom svjetlu, vodovima pod visokimnaponom i slièno.


Laboratorijski testovi su pokazali da magnetskapolja jaèine oko 1 tesla (1T) pospješuju dijeljenjestanica raka, no elektroprivreda i drugi uzroènicielektrosmoga (telekomunikacije, proizvoðaèielektrotehnièkih ureðaja i postrojenja) takve dokazeopovrgavaju smatrajuæi da su ugro�eni njihovi vitalniinteresi. Svrha upoznavanja ove problematike nijeda se iz neposrednog okoliša potpuno odstranesvi elektrièni ureðaji veæ da se utjeèe i insistira nazdravijim proizvodima i postrojenjima te njihovomprimjerenijem smještaju, ukoliko im je veæ EMFnemoguæe smanjiti. Slièno kao i kod proizvoda kojisadr�e GMO, svi bi elektrotehnièki proizvodi trebali nadeklaraciji imati upozorenje o potencijalnimopasnostima i upute kako da se njihovo negativnozraèenje svede da manju mjeru pravilnom uporabom ipravilnim smještajem u kuæi ili poslovnom prostoru.Suvremenim prostornim planiranjem i donošenjemadekvatne zakonske regulative u neposrednomokru�enju unutar naselja moæi æe se izbjeæi negativnadjelovanja ove vrste, a èemu se, danas pridodajemalo ili nimalo pa�nje.

Elektromagnetsko zraèenje èak je i opasnije od

kemijskog jer je obrana od njega te�a (magnetskazraèenja ubla�avaju se jedino udaljenjem od izvora, aprodiru gotovo nesmetano sve barijere, zidove,metale). Elektromagnetski spektar zraèenja obuhvaæaionizirajuæa (radio-aktivnost, rendgensko zraèenje,izbijanje elektrona iz atoma) i neionizirajuæa zraèenja,ali pojam elektrosmoga obuhvaæa samoneionizirajuæa, od polja vrlo niskih frekvencija,radiofrekvencija do polja najviših frekvencijaultraljubièastog svjetla (slika 4).

Uèinci negativnih zraèenja kuænih pomagala,odnosno ureðaja (TV, monitori, radio, perilice…)takoðer nisu zanemarivi. Naroèito opasnim sepokazala mikrovalna peænica koja, premaistra�ivanjima, izrazito negativno djeluje na zdravlje.Takva hrana, pojednostavljeno reèeno, imapromijenjenu strukturu koja nepovoljno djeluje nazdravlje organizma koji je konzumira. Mikrovalnepeænice povuèene su, pa èak i zabranjene u nekimeuropskim zemljama. Poput GMO-a, i u ovom sluèajurok testiranja proizvoda i njegovog utjecaja nazdravlje je bio prekratak da se uoèe sve negativneposljedice.


Slika 4: Spektar elektromagnetskog zraèenja prikazan po frekvencijama

Problemi elektrosmoga, opæenito, osim što nisudovoljno znanstveno istra�eni, nisu uopæe integrirani uodgovarajuæu zakonsku regulativu i ne zauzimajudovoljno mjesta u svakodnevnom oèuvanju zdravlja,planiranju prostora i zaštiti okoliša te je o njimamoguæe reæi vrlo malo konkretnih podatakalokalnog znaèenja.

Moguæe je istaknuti jedino da se na podruèjunaselja izgradnja visokonaponskih objekata neplanira na naèin kao da se radi o objektimaeventualne opasnosti za okoliš, odnosno zdravljeljudi pa se trafostanice i drugi izvori elektrosmogasmještaju unutar stambenih zgrada ili udaljenosti dojednog metra od privatnih stambenih objekata,

bolnica, vrtiæa, škola, domova za starije i sl. - opæenito,neovisno o okolnim sadr�ajima prostora. Na �alost,vjerojatno za sve problematiène pojave u okolišu,ukoliko nisu dokazane štetnost, toksiènosti,mutagenost i sl., (u što se ubraja i nepostojanjeistra�ivanja), smatraju se prihvatljivim za okoliš. Èestose, tek nakon desetljeæa neupuæenog korištenjaproizvodi povlaèe iz uporabe kao izrazito opasni, ili seizbjegava utjecaj, do tad prihvatljivih pojava.

Utjecaj trafostanica na zdravlje ljudi, navodno jezanemarivo mali, odnosno nema negativnih uèinaka.Takve tvrdnje struènjaci HEP-a temelje najednokratnim ili kratkoroènim ispitivanjima, anedostaju studije kumulativnih dugogodišnjih i stalnih

uèinaka ovakvih sustava na zdravlje i okoliš, odnosnoistra�ivanja ove vrste se ne predstavljaju javnosti.Postoje neka istra�ivanja van dr�ave o utjecajudalekovoda na rast usjeva koja su pokazalapora�avajuæe rezultate u intenzitetu rasta i bogatstvuplodova na podruèjima neposredno ispod linijedalekovoda.

III. PROVOÐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I OCJENA PROVEDENIH MJERA

Ustrojstvom �upanijskog zavoda za prostornoureðenje zapoèinju i plansko-organizacijske aktivnostina podruèju zaštite okoliša, popunjavanje bazepodataka, njihova informatièka obrada, ispunjavanjezakonskih obveza i rješavanje pitanja iz razlièitihsegmenata zaštite okoliša. Zaseban odsjek za zaštituokoliša nije formiran unutar istog Zavoda.

Provedene mjere i aktivnosti u zaštiti okoliša (2000.- 2004. god.)

Promatrajuæi okoliš Koprivnièko-kri�evaèke�upanije moguæe je zakljuèiti da je provedba mjerazaštite okoliša u pojedinim dijelovima bila izrazitija, au drugim, pak, manje uèinkovita.

U �upaniji i jedinicama lokalne samouprave sepostupno stvaraju i osiguravaju bolje organizacijsko-financijske pretpostavke za djelovanje u smisluprovoðenja zaštite okoliša. Izdvajanje i namjenskiutrošak odreðene visine financijskih sredstava upravoza namjene zaštite okoliša odra�ava intenzitetnastojanja uèinkovitog provoðenja sanacijskih,planskih, regulacijskih, normativnih i drugih mjerazaštite okoliša. Ukoliko je veæina provedenih mjeravezana samo na zadovoljavanje zakonskih obvezaproizašlih iz nadzora raznih vrsta inspekcije, a manjibroj kao rezultat svjesne akcije lokalnih zajednica igospodarskih subjekata koji imaju veliki utjecaj naokoliš, tada ocjena provedenih mjera zadovoljava teknajni�u razinu. Izrada razlièitih Studija utjecaja naokoliš bez pridr�avanja navedenih mjera, te praæenjastanja okoliša i provoðenja preventive i sanacije kad jeto potrebno, samo je udovoljavanje osnove zakonskeregulative, bez stvarne brige za okoliš i zdravlje ljudi.

Poboljšanju stanja zaštite okoliša doprinijet æeizgradnja sanitarne deponije komunalnog otpada kaoi privremenih sabirališta svih ostalih vrsta otpada(opasnog, klaonièkog, elektrièkog i elektronièkog,starih guma itd.), uvoðenje i primjena naprednijih

mjera postupanja/gospodarenja otpadom (primarnarecikla�a…), izgradnja centralnog ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda Koprivnice i drugih veæihnaselja, pridr�avanje mjera zaštite zraka (i svih drugihmjera) pri eksploataciji kamena u aktivnimkamenolomima i asfaltnoj bazi u NovigraduPodravskom te drugim pogonima koji emitirajusitnolebedeæe èestice, uva�avanje mjera iz svih dosadizraðenih i narednih SUO, stro�i nadzor najveæihoneèišæivaèa vode, zraka i tla, emitera buke i vibracija,te izvještavanje o istom (informacije moraju bitidostupne jer inaèe ne doprinose unapreðenju stanjana lokalnom nivou*), adekvatno izvještavanje javnostio obavljenim aktivnostima, eventualnim akcidentima iadekvatnom sankcioniranju poèinitelja oneèišæenja,pridr�avanje svih zakonskih obveza.

Detaljan program mjera za unapreðenje stanjaokoliša predstaviti æe Program zaštite okoliša za KK�koji je potrebno izraditi u narednom razdoblju.

1) PROVOÐENJE NADZORA

Upravni nadzor nad primjenom odredbi Zakona ozaštiti okoliša i propisa donesenih na temelju njegaprovodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornogureðenja i graditeljstva. Uprava za inspekcijskeposlove obavlja inspekcijski nadzor u podruèjuprostornog ureðenja, zaštite okoliša, gradnje nadposlovima koje obavljaju nadle�na tijela dr�avneuprave i tijela jedinica lokalne samouprave. Uprava, usvom inspekcijskom nadzoru, rješava upravne stvaridrugog stupnja, priprema odgovore na predstavke ipritu�be graðana u odnosu na rad i postupanjeinspekcije, obavlja poslove u svezi s izvršenjeminspekcijskih rješenja, prati i nadzire provedbu mjeraza unapreðenje zakonitosti iz djelokruga Ministarstva,priprema izvješæa Vladi i Saboru RH s prijedlogommjera za unapreðenje stanja, daje struèna mišljenja,tumaèenja i upute u svezi s primjenom propisa,izraðuje struène podloge i sudjeluje u izradi zakona,propisa i drugo.

Inspekcija zaštite okoliša u Koprivnici pripadaUpravi za inspekcijske poslove, Sektoru zaorganizaciju, praæenje stanja i pravne poslove,Podruèna jedinica - Odjel inspekcijskog nadzora uBjelovaru za podruèje Bjelovarsko-bilogorske,Koprivnièko-kri�evaèke, Po�eško-slavonske iVirovitièko-podravske �upanije.

Inspekcija zaštite prirode je od 01. sijeènja 2004.godine u sastavu Ministarstva kulture, Uprave za


* Za izradu ovog Izvješæa prikupljanje tra�enih informacija i podataka o stanju okoliša bilo je zantno ote�ano i dugotrajno jer njihovosistematièno prikupljanje i obradu nitko zbirno ne obavlja, a uvrije�eno je mišljenje da ne postoji obveza ni potreba postojeæe podatkeprezentirati u javnosti. Postoji, vjerojatno i bojazan da bi se negativniji rezultati praæenja stanja okoliša mogli dodatno interpretirati iaktualizirati. U pravilu, tvrtke i nadzori koji se obavljaju po propisima i èiji rezultati zadovoljavaju kriterije zaštite okoliša, bez otporadostavljaju podatke, te se èak i trude da ih što više prezentiraju radi svojevrsne ekološke promid�be vlastitih proizvoda i rezultata rada.

zaštitu prirode, Odjela za pravne i inspekcijskeposlove. Osnovni materijalni propis po kojem postupaova inspekcija je Zakon o zaštiti prirode («Narodnenovine» 162/03). Na poslovima zaštite prirode (nadr�avnom prostoru) radi ukupno 11 inspektora, apodruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije je unadle�nosti inspektora sa sjedištem u Vara�dinu.

Podaci inspekcije zaštite prirode pri Ministarstvukulture navedeni su pod naslovom 5.2. Stanje napodruèju zaštite prirode.

Podaci sanitarne inspekcije navedeni su podnaslovom 5.7. Zdravstvena ispravnost namirnica kaoindikator oneèišæenja okoliša.

Izvješæe o okolišu u va�eæem Zakonu o zaštitiokoliša, èlanak 22, ima naèelno propisan sadr�aj kojimora uva�avati. Meðu ostalim, tu je propisano daIzvješæe mora obuhvatiti i podatke o izreèenimkaznama u podruèju zaštite okoliša koji bi trebaliodra�avati koliki se nadzor provodi nad ostvarivanjemzakonskih odredbi i gdje su najveæa odstupanja odregulative. Takve podatke, nismo dobili jer jeinspekcija zaštite okoliša navela da nije du�na niti je umoguænosti dostavljati takve podatke.

Graðevinska inspekcija u Koprivnici takoðer nijedostavila tra�ene podatke.

2) MONITORING OKOLIŠA

Praæenje stanja okoliša te promatranje prirodnihpojava i djelovanja ljudi na te pojave temelj jesposobnosti razumijevanja i predviðanja promjena uokolišu. Motrenje ima dvije osnovne funkcije - bilje�ipromjene i nadzire poštivanje standarda(preporuèenih i graniènih vrijednosti mjerenihparametara) zaštite okoliša.

Monitoring okoliša je osnovni preduvjetuèinkovite i smislene zaštite okoliša.Nepoznavanjem nultog, poèetnog stanja (prijezahvata, prije izgradnje objekata ili djelovanjaindustrije i sl.) nije moguæe utvrditi trebaju li se ili nepoduzimati odreðene preventivne ili sanacijske mjereu smislu mijenjanja tehnologije procesa, naèinaizvoðenja zahvata, uvjeta i okolnosti pod kojima seobavljaju zahvati i sl. Danas se o okolišu prikupljapremali dio podataka. Ono što se mjeri je nedovoljno,a bez tehnoloških i ljudskih kapaciteta (opremljenostlaboratorija) da se sustavno obavlja detaljan imultidisciplinarni pregled stanja okoliša te da sepotom podaci integriraju i interpretiraju, nema osnoveza voðenje suvisle politike zaštite okoliša.

U Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji postoji samodjelomièni, nedovoljno kontinuirani program praæenjakvalitete površinskih voda, podzemnih voda u svrhukontrole ispravnosti vode za piæe te utjecaja veæihizvora oneèišæenja. Najtrajniji i najcjelovitiji (iako i tuima manjkavosti) monitoring postoji na Ininim

postrojenjima eksploatacije nafte i plina, a obuhvaæagotovo sve dijelove okoliša.

Monitoring tla i zraka što se tièe potencijalnooneèišæujuæih tvari, gotovo i ne postoji. Nadzorpoštivanja standarda obavljaju i nadle�neinspekcijske slu�be, meðutim, buduæi da malo gdjeima istra�ivanja stanja okoliša, nema ni mnogomoguænosti nadzora standarda, a sankcijske mjerezbog toga se rijetko propisuju. Ukoliko su podacinadzornih slu�bi nekorišteni za potrebe planiranja iprocjene stanja okoliša u sredini gdje su obavljalenadzor, postaju sami sebi svrhom.

Poseban problem predstavlja nedostataksustavnijih znanstveno-istra�ivaèkih programa kojibi dali polaznu sliku o resursima kojima, zapravo,raspola�e �upanija. To se odnosi i na istra�ivanja svihtipova tla i njegovo odr�ivo korištenje upoljoprivrednim gospodarstvima, kontrole utjecajapoljoprivrede na kvalitetu podzemnih voda,povremena istra�ivanja pesticida, teških metala teorganskih i drugih oneèišæenja u okolišu, naroèito udravskom priobalju kao i istra�ivanja pojedinihsastavnih dijelova ekosustava na podruèju �upanije(sistemetizirani prikaz biotopa, biljnih i �ivotinjskihzajednica).

Praæenje stanja okoliša ne provodi se samo radiudovoljenja zakonskih propisa. Osnovni i konaèni ciljmonitoringa pojedinih parametara je utjecaj uoèenihnegativnih ekoloških èimbenika na «zdravlje» okolišau cjelini, odnosno, zdravlje èovjeka, biljnog i�ivotinjskog svijeta te moguænost saniranja šteta,umanjenja negativnih utjecaja i preventivnih mjeraoèuvanja zdravlja ljudi. Opæe je poznato da zdravljeljudi mo�e biti narušeno ne samo zbog prirodnognasljeða, veæ i stoga što su tijekom �ivota izlo�eništetnim utjecajima razlièitih oneèišæujuæih tvari iz�ivotnog okru�enja. Tako je i podruèje djelovanjazdravstveno-ekološke slu�be Zavoda za javnozdravstvo upravo odreðeno poslovima vrednovanjapojedinih aspekata kakvoæe okoliša za koje se zna daimaju jasne i izravne implikacije na ljudsko zdravlje(zrak, voda, hrana, tlo, otpad, buka i sl.).

Potrebno je bolje upoznavanje javnosti teprezentiranje i voðenje istra�ivanja tzv. ekološkihzdravstvenih pokazatelja koji su rezultat ne�eljenihdjelovanja iz okoliša, tj. uzroèno-posljediènih svezaizmeðu oneèišæenja i nestabilnosti u okolišu te pojaveodreðenih zdravstvenih poremeæaja odnosno bolesti.

Povremena, nepotpuna i diskontinuirana praæenjastanja okoliša, opæenito, daju nepotpunu i, èesto,iskrivljenu sliku stanja pojedinih dijelova okoliša, te sene mo�e smatrati kvalitetnim i uporabljivim podacima.

Podaci dobiveni monitoringom ne slu�e samo zaocjenu stanja okoliša, veæ ih je moguæe iskoristiti i kao


informacije koje doprinose èuvanju javnog zdravlja,�ivota, imovine, prirodnog i kulturnog naslijeða, zaprocjenu utjecaja suša, poplava, biljnih bolesti,šumskih po�ara te prikaz stanja u sluèaju ekološkihnesreæa. (Prema smjernicama Nacionalne strategije iplana djelovanja za okoliš, 2002.)

3) ZAHVATI U OKOLIŠU IPROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zakonska obveza procjene utjecaja na okoliš(PUO) u Republici Hrvatskoj postoji još od 1984.godine, a provodi se kao sastavni dio postupkapripreme predinvesticijskih studija za izgradnjuobjekata i ostalih zahvata u okoliš navedenihposebnim Popisom zahvata. Prema Pravilniku oprocjeni utjecaja na okoliš («Narodne novine» br.59/2000), utvrðuju se postupci i aktivnosti koji imaju ilimogu imati negativne posljedice na okoliš, te seutvrðuju mjere za njihovo spreèavanje i smanjivanje.Osim za zahvate navedene Popisom zahvataPravilnika, procjena utjecaja na okoliš je potrebna i zarekonstrukciju zahvata ukoliko procjena nije bilaprovedena, a poveæava se površina, velièina,proizvodnja ili snaga zastava, mijenja tehnološkipostupak, pogonski energent. Obvezu provoðenjapostupka PUO za zahvate koji nisu obuhvaæeniPopisom Pravilnika, moguæe je propisati �upanijskimprostornim planom.

Ako lokacija zahvata nije odreðena ili pobli�eodreðena dokumentima prostornog ureðenje, SUOmora ocijeniti i izbor lokacije zahvata.

Procjena utjecaja na okoliš obvezna je i zauklanjanje ili prestanak rada zahvata navedenihPopisom Pravilnika za koje nije proveden postupakprocjene utjecaja na okoliš.

Studije utjecaja na okoliš (SUO) i srodne studijeizraðene u proteklom èetverogodišnjem (i ranije)razdoblju za zahvate na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije:

SUO dalekovoda 2x400 kV(220 kW) �erjavinec-Ernestinovo, 1995.SUO HE «Novo Virje», «Elektroprojekt», 1993-1998.SUO �eljeznièke pruge Gradec - Sv. Ivan �abno,«Aela», H.V.D. d.o.o., Zg, 1997.SUO (tada Prethodna SUO) nove Pivovare(«Panonska pivovara» na Danici, Koprivnica), «Podravka -In�enjering», d.o.o., 1995.Elaborat sanacije praonice vagona u Botovu,Ecoina, prosinac, 1998.Program gospodarenja otpadom za podruèje KK�,IPZ Uniprojekt MCF, 1999.g.Studija zaštite prirodne baštine KK�, URBINGd.o.o., Zagreb, 1998.Studija odvodnje i proèišæavanja otpadnih voda za

podruèje KK�, IGH, Zagreb, 1998. g.Studija vodoopskrbe KK�, Dippold&Gerold,Hidroprojekt 91, Zagreb, 1005. g.Studija zaštite kulturne baštine KK�, Ministarstvokulture, Zg, 1999.Glavni tipski projekt sanacije isplaènih jama - INANaftaplin, 1990.SUO odlagališta komunalnog otpada Gaiæ-Molve,IPZ Uniprojekt MCF, Zg., prosinac 2002.SUO sustav zaštite u naftno-rudarskoj industriji uRH, Zbrinjavanje otpada iz naftnog rudarstva uduboke bušotine, RGN Sveuèilišta u Zagrebu,2001.SUO Graðevina za prihvat i obradu tekuæeg ikrutog tehnološkog otpada iz djelatnostiproizvodnje nafte i plina i utiskivanje djelomiènoobraðenog tehnološkog fluida u bušotinu Mol-8 napogonu Molve-Ðurðevac, RGN, 2001.SUO zahvata «utiskivanje tehnološkog fluida ubušotinu Kal-6», RGN, 1998.SUO zahvata «utiskivanje tehnološkog fluida ubušotinu Dinjevac-1», RGN, 2001.SUO utiskivanja tehnološkog fluida u bušotinuLegrad -1 jug te za druge bušotine (Mol-4), RGN,2001SUO kamenoloma Vojnovec, «SPP», d.o.o.Vara�din, studeni 2001.SUO farme svinja na lokaciji Veliki Otok, Legrad,Tehno Ing, Zg, veljaèa 2003.SUO farme svinja Plavšinac, Opæina NovigradPodravskiSUO farme za tov piliæa Reka (nositelj zahvata«Samita komerc», d.o.o Koprivnica)SUO farme za tov piliæa Vranar - opæina Hlebine,2003. g.SUO sanacije i proširenja odlagališta komunalnogotpada «Piškornica», Kc, rujan 2000., IPZUniprojekt MCFSUO eksploatacije šljunka u eksploatacijskompolju Sekuline, «Dvokut-ecro», Zagreb, I/2003.SUO eksploatacija graðevnog pijeska i šljunka izeksploatacijskog polja Otok-Sigetec, «Cemtra»d.o.o. iz Zagreba, 2003. SUO tvornica kalnièke i mineralne izvorske vode uApatovcu, «Interplan» d.o.o., Karlovac, 2002.SUO odlagališta komunalnog otpada Ivanèinobrdo Kri�evci, IPZ Uniprojekt MCF, Zg., 2004. SUO «drugi kolosjek �eljeznièke pruge Botovo-Zagreb - Rijeka, dionica Dugo Selo - Kri�evci»,2004.

Za eksploataciju šljunka i pijeska na podruèju KK�Prostornim planom KK� nisu odreðeni posebni,dodatni zahvati manjeg kapaciteta od propisanogPopisom zahvata Pravilnika o procjeni utjecaja naokoliš («Narodne novine» 59/2000) te su se studijeutjecaja na okoliš izraðivale samo za eksploatacijekapaciteta 100.000 m3/god i veæeg. Pri izradi Izmjenai dopuna �upanijskog Prostornog plana koja upravo


slijedi (tijekom 2004. godine), temeljem velikog brojazahtjeva za eksploataciju uz dravsko i drugo podruèje,ukazuje se potreba propisivanja izrade SUO i zamanje kapacitete eksploatacije mineralnihsirovina (sukladno èlanku 11. Pravilnika o procjeniutjecaja na okoliš), kao svojevrsna mjera umanjenjaogromnog pritiska na okoliš.

Prilikom postupka izdavanja lokacijske dozvole zaproširenje postojeæeg eksploatacijskog polja«Vojnovec» na k.o. br. 1889/3 u Zaštiæenom krajolikuKalnik, tvrtki koja eksploatira kamen Radnik d.d.Kri�evci, izdani su u XII/2002. g. uvjeti zaštite prirode.Kakvo je provoðenje izdatih uvjeta potrebno jekonzultirati nadle�nu inspekciju.

• HIDROREGULACIJE

Projekti koji su u proteklom razdoblju izazvalinajviše negativnih reakcija u javnosti i kod lokalnihekoloških udruga su projekti hidroregulacija vezani uzpodruèje rijeke Drave. Razumljiva je osjetljivostzadiranja u ovaj prostor jer je to jedini veæi ekosustavkoji je do sada uspio odr�ati svoje ekološkespecifiènosti te predstavlja osobitu vrijednost ueuropskim razmjerima, a s kakvom se ostaleeuropske dr�ave ne mogu pohvaliti.

Veæina zahvata hidroregulacije na rijeci Dravi odjavnosti je proglašena neopravdanim i neutemeljenim.Nositelj projekata je Hrvatska vodoprivreda(Zagreb/Vara�din), koji projekte pravdaju èinjenicamada æe nakon prokopa, primjerice, doæi do stabilizacijekorita, sprjeèavanja erozije i dugoroène zaštite odpoplava. Kao osnovni protuargument, eko-udrugenapominju da se projekti provode bez zakonskeprocjene utjecaja na okoliš predlo�enog zahvata tebez sveobuhvatne valorizacije kvalitete prostora igospodarske vrijednosti/opravdanosti projekta.

Èinjenica je da se izvode pravocrtni, «uredni»,ujednaèeni, kanalizirani vodotoci, bez obalne ipriobalne vegetacije, a time i pripadajuæe flore,oblo�eni betonom ili neautohtonim materijalom -kamenom, produbljivanje i su�avanje korita, uništenišljunèani sprudovi, rukavci i otoci nisu dobrodošleslike u modernom krajobraznom oblikovanju kojeomoguæuju ovom podruèju ulazak u europskeintegracije. To su osiromašeni ekosustavi koji se višene mogu nazvati prirodnim i èija vrijednost je umnogoèemu umanjena u odnosu na meandrirane,slikovito bogate prirodne i doprirodne vodotoke. Nisuizvršene procjene i usporedbe štete od erodiranjanekoliko hektara obradivog zemljišta ili drastiènogprereguliranja nekoliko kilometara rijeke koja uzrokujeodnos materijala. Posljedice neadekvatnih zahvata suèesto, sni�avanje razine podzemnih voda, sušenjeokolnih šumskih ekosustava, mrtvi oneèišæeni kanalibez sposobnosti samoproèišæavanja vegetacijom,

suha korita kanala. U uskoj vezi s negativnimutjecajima hidroregulacija su i eksploatacije šljunka izkorita Drave i okolnih podruèja, sjeèa mladih šumskihpodruèja, neadekvatno tretiranje ratarskih površinaumjetnim gnojivima i «zaštitnim» sredstvima,unošenje otpadnih tvari u vode i dr. Za utvrðivanjetoènog uzroka opæenitog trenda sni�avanja i oscilacijerazine podzemnih voda, osobito izra�enih uodr�avanju šumskih sastojina prekodravske šumeRepaš, potrebna su detaljne hidrogeološke studije idugoroènija istra�ivanja.

Dosadašnje studije (npr. SUO HE «Novo Virje»)nisu dale zadovoljavajuæa obrazlo�enja uzroka tojpojavi te je logièno da iste procese nije moguæe nitisprijeèiti, odnosno ubla�iti. Ranije graðenehidroelektrane uzvodno na rijeci Dravi imale su zaposljedicu sliène negativne efekte sni�avanja razinepodzemnih voda i presušivanje bunarskih sustava. Usvim izraðenim studijama koje èine projekt, nijeistaknuto po èemu bi novoplanirana HE Novo Virje sasigurnošæu imala drugaèije efekte i pridonjelaunaprjeðenju stanja. U više je navrata, naprotiv,naglašavano od strane struènjaka da ove pojave nisupredvidive te da ih je nemoguæe objasniti, a samimtime i kontrolirati.

• PLANIRANA HIDROELEKTRANA «NOVO VIRJE»

Na rijeci Dravi i njenoj pritoci Muri veæ je izgraðenoviše desetaka hidroelektrana, pa barem njen donji tokvalja saèuvati od ovakvih drastiènih zahvata. Projektgradnje HE «Novo Virje» je postao aktualan nakonodustajanja od gradnje HE Ðurðevac, na kojem seradilo 20-tak godina od 1972. Gradnjom HE NovoVirje uništili bi se rukavci i sprudovi u du�ini od 30kilometara, krajobraz podruèja poprimio bineprepoznatljiva obilje�ja zbog stvaranja velikogakumulacionog jezera i ostalih popratnih graðevina.Zajedno sa staništima dravskog ekosustava nestala bii tipièna flora i fauna zaštiæenih ptica poput crne rode,èaplje, male èigre, vidre, orla štekavca i drugihzaštiæenih vrsta. S maðarske strane zaštiæeno jepodruèje - Nacionalni park Dunav -Drava (kategorijakoja nije identièna našem Zakonu o prirodi). UNESCOje pozvao sve okolne zemlje da proglase Dravu i Muruprekograniènim rezervatom biosfere. Do sad seHrvatska tome nije odazvala, iako je u Nacionalnojstrategiji biološke raznolikosti zaštitu ovihpodruèja oznaèila prioritetnom.

Studija utjecaja na okoliš HE Novo Virje jedovršena 1998. godine. Javne rasprave koje su seodr�avale u vezi te SUO završile su oštrim kritikama,te, na kraju i potpunim odbijanjem SUO u kojoj imamnogo ponavljanja bez argumentiranja bitnihèinjenica.


Dopunjena studija, uva�avajuæi neke kritike,završena je 1999. godine, no zbog propusta da se ustudiji ocijeni i prekogranièni utjecaj na podruèjeMaðarske, u tijeku je izrada nove studije. (Premaizvoru: Una terra, br. 1, 2004.)

Projektanti HE «Novo Virje» istièu da je projektpokušaj rješavanja sve veæih problema pogoršanjastatusa rijeke Drave (jaèanje erozijske snage rijeke,usijecanje korita, pad razine podzemnih voda), aproizvodnja elektriène struje samo je jedan odpozitivnih rezultata koje bi višenamjenski objekt NovoVirje trebao osigurati.

Financijska korist od šuma koje bi bile pogoðenetim projektom, iznosi više od 20 milijuna euragodišnje, što prelazi vrijednost struje koju bi HEproizvela. Hrastove nizinske šume i obale rijeka isprudova imaju višestruko znaèenje u šumarstvu, uznanstvenom, i rekreacijskom turizmu, a, naravno, i uapsorpciji oneèišæenja i zaštiti okoliša.

Lokalna zajednica, a naroèito opæina Gola, naèijem podruèju je planirana akumulacija za ovuhidroelektranu, te opæina Molve, odbacuju svakumoguænost hidroenergetskog iskorištavanja rijekeDrave na ovom podruèju zbog izrazito nepovoljnogdjelovanja na okoliš kojeg projekt, odnosno SUO nijeriješio (niti je to moguæe). Odatle proizlaze zahtjevijedinica lokalne samouprave prema Vladi RH da se izrepublièkih dokumenata prostornog ureðenja(Program i Strategija prostornog ureðenja RH)briše plan gradnje HE «Novo Virje».

Ekologistièki pokret, Savez udruga Dravska liga,(sami i/ili zajedno sa Zelenom akcijom, WWF-omAustrije i Maðarske, udrugom «Euronatur»,«Društvom za promatranja, prouèavanje i zaštituptica» i dr.) u ponavljanim akcijama, izlo�bama,predavanjima, izletima, skupovima itd. istièenegativne posljedice projekta hidroelektrane na rijeciDravi kod Novog Virja, potrebu zaštite rijeke Drave uobliku biosfernog rezervata (Mura-Drava-Dunav) i uvelikoj mjeri doprinosi propagiranju i educiranjustanovništva o vrijednosti, kvaliteti i ulozi njihovogizvornog zavièaja, (u odnosu na pojedine umjetneizregulirane europske krajobraze), a koji do�ivljavajukao «obièan, domaæi», èesto ni sami svjesni velikogbogatstva �ive rijeke. U prvom navratu, peticiju koju jepotakla ova eko-udruga, potpisalo je 8.563 osobe.Potpisi su proslijeðeni nadle�nim ministarstvima,odnosno Vladi RH.

• EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA (opisano u poglavlju 3.2.3.2)

• FARME

Glavni izvori otpada u poljoprivrednoj proizvodnji

su tekuæi gnoj i otpadne vode koje potjeèu odintenzivnog uzgoja i tovljenja stoke, te otpad nastaotijekom obraðivanja zemlje. Nema toènih podataka okolièini gnoja iz veæih stoènih farmi koji se ispuštaizravno u površinske vode. Ovisno o tome kojikapaciteti se smatraju «farmom», potrebno je voditi ievidenciju o veæim objektima koji uzgoj stoke i peradiobavljaju u skladu sa propisima što se tièe zaštiteokoliša i umanjenja negativnog utjecaja otpadnih vodai proizvedenog metana, a koje se ne svrstavaju u tuskupinu. Najveæa koncentracija manjih farmi kojenepovoljno djeluju na okoliš oneèišæujuæi podzemnezalihe pitke vode su u opæini Sv. Petar Orehovec gdjesu zabilje�eni sluèajevi pojave bolesti (�utica)uzrokovane lošom higijenom, odnosno sanitarnomneispravnošæu vode za piæe privatnih bunara. Nafarmama se vrlo rijetko odvaja kruta faza gnojnice odtekuæe. Emisija metana iz gnoja je relativno mala.

• INDUSTRIJA

Kod svake gospodarske aktivnosti dolazi doiskorištavanja prirodnih resursa i do oneèišæavanja tj.unosa tvari i energije u okoliš. U pogledu ispunjavanjaza sve jednakih tr�išnih uvjeta (uvjeti pod kojima sedopuštaju gospodarske aktivnosti moraju biti jasni iunificirani) ne bi smjelo dolaziti do razlike izmeðujavnih i privatnih poduzeæa. Èesto se, meðutim,izbjegavaju i vrlo jasne obveze. Za ispunjavanjeobveza koje nameæe pristup EU-u gospodarstvo morapronaæi najprikladnije ekonomske instrumente zaprovedbu okolišne politike - ekonomski poticaji,dobrovoljan pristup, uvoðenje standarda ISO,uspostava sustava za upravljanje na okolišnimnaèelima (engl. Environmental Management System -EMS).

U Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, premaraspolo�ivim podacima (IV/2004) trenutno nematvrtke koja zadovoljava standarde norme ISO14001, a u procesu uvoðenja sustava upravljanjakvalitetom i okolišem sukladno zahtjevima te norme utijeku 2004. godine moguæe je da æe koprivnièkaPivovara Carlsberg Croatia, Bilokalnik i Ekokemzadovoljiti uvjete i biti vlasnici istih.

Pivovara spada meðu «najekološkije», ne samogradske, veæ i �upanijske tvrtke. U vlasništvu danskekorporacije, veliku pa�nju pridaje zbrinjavanju krutogotpada, kojeg u 2004. godini planiraju reciklirati èak60%, najviše akcijama skupljanja papira, plastike istakla (nabava 6 kontejnera za nepovratnu staklenuambala�u koju koriste kafiæi, a prikupljene bocepivovara uvodi u sustav recikla�e) u suradnji sgradskim vlastima. Tvrtka je meðu prvima u Hrvatskojkrenula s proèišæavanjem otpadnih voda pri èemumulj nije oticao u gradsku kanalizaciju nego seprikupljao u posebnom postrojenju. Isto tako, Pivovara


je ukljuèena i u projekt korištenja saturacijskog muljaza izradu komposta (miješanjem s biljnim otpadom) usuradnji s Poljoprivrednom zadrugom Imbriovec, dokse otpadne materije u tehnološkom procesunastajanja piva, koriste kao vikokokvalitetni organskisastojci za ishranu stoke. Na taj naèin, ne samo da sesmanjuje kolièina otpada (tvrtka æe morati plaæatimanje naknade Fondu zašite okoliša), veæ se on vrlokorisno ponovno rabi u druge svrhe, da nespominjemo manje optereæenje deponije«Piškornica» organskim materijalom mulja, gdje je onzavršavao prije suradnje s poljoprivrednomzadrugom. Ista opet, ima višestruke koristi jer timeoplemenjuje i unapreðuje seljaèku proizvodnju kako bibila unosnija. Osim iskustava iz drugih zemalja,Pivovara je potakla dodatna istra�ivanja utjecajasaturacijskog mulja u poljoprivrednoj proizvodnji te jedokazano da je mulj dobro opskrbljen biogenim makroi mikroelementima, nu�nim za rast i razvoj biljaka, dapoboljšava kvalitetu tla, a da mu primjena nije štetnapo okoliš jer ne sadr�i teške metale.

Tvornica podlo�aka od papirne mase, danski«Hartmann Croatia» u posljednjih je nekoliko godinaulo�io oko 10 milijuna kuna, najviše za unapreðenjetehnologije proèišæavanja otpadnih voda. Uvedena jeseparacija otpadnog ulja iz otpadne vode, koja seodvaja u posebne kontejnere te prosljeðuje na daljnjuobradu (cementara Koromaèno, Istra). Iskorištavaotpadni novinski papir kao osnovnu sirovinu. Otpad izodr�avanja sakuplja se i razvrstava (metal, staklo,elektro otpad, PET ambala�a).

O ulaganjima Podravke u zaštitu okolišaspomenuto je u prethodnim poglavljima. Organiziranoje odvajanje otpada po vrsti materijala prekoovlaštenih firmi, uvedena je evidencija nastalogotpada te katastarska obrada podataka, suradnja saHrvatskom burzom otpada, smanjenje ukupnekolièine nastalog otpada, poveæanje udjela otpada kojise zbrinjava preko ovlaštenih firmi, redovno se prateemisije plinova CO, CO2, NO2 i krutih èestica nastalihuslijed izgaranja plinskih lo�išta, sve skoncentracijama daleko ispod MDK, kontrola sastavaotpadnih voda itd.

Poduzeæe Kvasac d.o.o. je prije više od tri godinepreuzelo Podravkinu tvornicu kvasca, i doda je uvlasništvu najveæeg svjetskog proizvoðaèa kvasca,francuskog Lesaffra. Zbog manjkavog sustavamonitoringa otpadnih i površinskih voda, nije moguæeutvrditi porijeklo povremenih incidentnih okolnosti uobli�njih vodotocima, odnosno eliminirati pritisak napotencijalne oneèišæivaèe industrijskog kruga naDanici.

Industrija veæinom ne zbrinjava svoj otpad (koji jeèesto i opasan) na propisan naèin zbog lošegmenagementa i financijske oskudnosti i dr.. Inspekcija

zaštite okoliša ne nadzire dovoljno privredneoneèišæivaèe, a na temelju prijava ne sankcionirapoèinitelje. Nema sluèajeva zatvaranja pogona jer sevodi raèuna o financijskim poteškoæama firme iostavljanju radnika bez plaæe. Princip «oneèišæivaèplaæa» se ne provodi ili njegovo provoðenje nemaefekta zbog toga što je kazna koju oneèišæivaè platiradi odreðenog prekršaja još uvijek «isplativija»varijanta u zamjenu za ulaganje u proèišæivaèe, filterei ekološki prihvatljivije tehnologije.

Otpadne industrijske vode unose u vodne sustave,uz organske tvari i znatne kolièine anorganskih tvari.Rashladne industrijske vode unose u vodne sustavedodatne kolièine toplinske energije te dolazi dosmanjenja otopljenog kisika u vodi.

4) AKCIDENTI

Na temelju èlanka 42. Zakona o zaštiti okoliša(«Narodne novine» 82/94, 128/99), Vlada RH jedonijela Plan intervencija u zaštiti okoliša(«Narodne novine» 82/99, 86/99, 12/01) koji seodnosi na moguæe ekološke nesreæe ili izvanrednedogaðaje koji mogu ugroziti okoliš te izazvatiopasnost za �ivot i zdravlje ljudi.

Planom intervencija su utvrðene vrste rizika iopasnosti, subjekti zadu�eni za provedbu Plana,postupak i mjere za ubla�avanje i uklanjanjeneposrednih posljedica izazvanih izvanrednimdogaðajem, osposobljavanje i vje�be za provedbuPlana te naèin usuglašavanja s interventnim mjerama.Sukladno Zakonu o potvrðivanju Konvencije oprekograniènim uèincima industrijskih nesreæa(«Narodne novine» 7/99) i obvezama koje iz togaproizlaze potrebno je pri izradi planova intervencija uzaštiti okoliša potrebno je uzeti u obzir kolièinu isvojstva opasnih tvari, simulirati industrijsku nesreæu,predvidjeti kolièinu ispuštene opasne tvari, predvidjetiraspon i te�inu nastalih posljedica za ljude i okoliš,predvidjeti vremenski rok od poèetnog dogaðaja dokulminacije industrijske nesreæe, poduzeti mjere zasmanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja,uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentracijuljudi u zoni opasnosti, procijeniti moguænostevakuacije stanovništva. Isto tako, pri odluèivanju olokaciji opasnih djelatnosti razmotriti rezultate ocjenerizika ovisno o konkretnim obilje�jima okoliša gdje susmještene, procjenu rizika po okoliš, ukljuèujuæi iprekograniène utjecaje, sigurne udaljenosti odpostojeæih središta naseljenosti, primjedbe javnosti idr. Buduæi da naša �upanija ima dosta veæih ekološkiriziènih idustrijskih i drugih postrojenja koje imajuznatnu potencijalnu opasnost zbivanja akcidentnihdogaðaja šireg znaèaja (npr. CPS Molve svakako imautjecaj izvan granica �upanije èak i prilikom redovnograda), ovakvi Planovi svakako moraju poštivati


zahtjeve postavljene navedenim Zakonom.

Nakon prikupljanja Operativnih planovaintervencija pravnih i fizièkih osoba, �upanija je uobvezi, kao i svi gradovi i opæine izraditi �upanijski,odnosno opæinske /gradske Planove intervencijau skladu s APELL procesom*. �upanija dostavljaprijedlog Plana na mišljenje tijelu dr�avne upravenadle�nom za zaštitu okoliša, a za �upaniju ga donosipredstavnièko tijelo, na prijedlog struènogpovjerenstva.

Na temelju Plana intervecnija, �upanijskaskupština je osnovala �upanijski eko-sto�er iimenovala njegove èlanove èiji je zadatak donošenjeodluka o primjeni Plana za podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, procjena rizika i opasnosti iprocjena štete od nastalog izvanrednog dogaðaja,izvješæivanje javnosti i drugih mjera. Tijekom 2003. i2004. izraðena su Izvješæa o ekološkim nesreæama,izvanrednim dogaðajima te elementarnimnepogodama na podruèju KK� (nositelj izrade: Slu�baureda �upana i �upanijski eko-sto�er).

Najèešæi uzroci akcidenata porijeklom su izindustrije i prometa. Ovdje svakako treba spomenutiINA- industriju nafte i plina, JANAF-Jadranskinaftovod, magistralne plinovode, distributere plina(grijanje objekata), obrada skladištenje i prijevozenergenata (cijevni i transport prometnicama),zapaljive i toksiène tvari iz farmaceutske,prehrambene, kemijske, drvne i druge industrije,skladišta vojne namjene, kamenolomi (eksplozivi),distributeri eksploziva i vatrometa («Orion»,Kopvinica), uporaba klora za dezinfekciju koddistributera vode, uporaba amonijaka za rashladneureðaje i hladnjaèe kod mesnica, mljekara, mašinskarabljena ulja kod autoradionica te ostale opasne tvari(kiseline, lu�ine, acetilen (+kisik) za varenje, ukapljeninaftni plin i dr.) i drugo. Najveæe koncentracije opasnihtvari su, pored veæih industrijskih postrojenjasmještenih van naselja, locirane upravo u gradovima.

U prostornim planovima ni�eg reda nije uputnoplaniranje širenja naselja na prostore izlo�ene veæojopasnosti od industrijskih nesreæa, na zone klizišta, nina poplavna podruèja na kojima nije realiziran sustavobrane od poplava.

Pravna ili fizièka osoba koja svojim djelovanjem ilipropustom djelovanja prouzroèi oneèišæavanje okolišadu�na je, bez odgaðanja poduzeti mjere utvrðeneplanom intervencija zaštite okoliša. Ona, isto tako,podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjeraza uklanjanje opasnosti oneèišæavanja u skladu saZakonom o zaštiti okoliša i drugim propisima. Du�na

je, takoðer, bez odgaðanja obavijestiti inspektorazaštite okoliša ili drugog nadle�nog inspektora o rizikuili opasnosti po okoliš, kao i javnost o nastalomoneèišæenju i zaštitnim mjerama koje je potrebnopoduzeti.

Najveæi broj poèinitelja akcidenata je nepoznat ilinije adekvatno sankcioniran.

Plan intervencija u zaštiti okoliša za KK� u Planuje rada �upanijskog poglavarstva i Skupštine tijekom2004. godine. Plan intervencija za podruèje GradaÐurðevca izraðen je u sijeènju 2004. godine. Izraðenje i za grad Koprivnicu, dok je za grad Kri�evce utijeku izrada. Opæinski planovi uopæe nisu izraðeni,èak ni za opæine koje imaju rizièna postrojenja.

5) ONEÈIŠÆENJE OKOLIŠA GRADNJOM

Zaštita prostora podrazumijeva i zaštitu odoneèišæenja okoliša gradnjom. To se odnosi na serijeloše projektiranih zgrada koje prekrivaju sve veæepovršine, okru�uju vrijedne ambijente, ulaze u njih inarušavaju ih, zadiru u najljepše i najvrednije prirodneprostore i nepovratno umanjuju kvalitetu pejza�a iosjetljivih ekoloških odnosa. Zbog toga zaštita okolišakoja ne uzima u obzir ovu dimenziju, nije zaštitaokoliša. Buduæi da u prostornim i urbanistièkimplanovima nema sustavnih evidencija o tom pitanju,nema ni sustava planova za saniranje ošteæenihpodruèja. Razvoj je bez kontrole prepušten stihiji iimprovizacijama umjesto urbanoj ekologiji koja sezasniva na kritici arhitekture. Tu se istièe kritikasamog objekta ili/i njegova uklapanja ili neuklapanja uokoliš. Najèešæe se radi o bespravno sagraðenimvikend-objektima ili klijetima (spremišta za voæe).

Prostornim planom Koprivnièko-kri�evaèke�upanije predla�e se, prije svega, racionalnokorištenje prostora za izgradnju naselja tj. formiranjegraðevinskih podruèja te gradnju, rekonstrukciju imodernizaciju infrastrukturnih mre�a na naèin da sefunkcionalnom organizacijom prostora i štednjomresursa sprijeèi nepotrebno zauzimanje prostora.Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u veæformiranim zonama tih djelatnosti i ondje gdje toinfrastruktura omoguæuje, a tek nakon iskorištenjatih prostora zauzimati nove lokacije. Time se bitnoumanjuje i moguænost zadiranja u prirodne idoprirodne cjeline koje ne trpe pogreške u lociranjuneadekvatnih objekata.

Zaštiæena podruèja bi trebala postati �arište novihrazvojnih strategija temeljenih na minimalizacijigaðenja s naglaskom na otvaranju tih atraktivnihpodruèja posjetiteljima (izletnièki, planinarski,rekreativni turizam…) spajajuæi oèuvanje prirode oobnovom tradicijskog seoskog gospodarstva i


* UNEP-ov program APELL daje upute dr�avnim i lokalnim vlastima i upraviteljima postrojenje o izgradnji jaèe svijesti o postojanjuopasnih postrojenja u lokalnoj zajednici te o pripremi dobro usklaðenih planova intervencija. Kako sprjeèavanje širenja uèinaka nazdravlje i okoliš ovisi o brzini i rasponu poèetne lokalne reakcije, naglasak je stavljen na sudjelovanje na lokalnoj razini.

ukljuèivanje ekoturizma i agroturizma u prostornozoniranje.

Pritisak na okoliš gradnjom posebno je izra�en upridravskom prostoru. Rijeka Drava svojomosebujnošæu i sportsko-rekreativnim i turistièkimpotencijalom, ukljuèujuæi sve bare, mrtvice, rukavce iotoke, primamljuje velik broj ljudi koji samoinicijativno

pose�u za teritorijem, izvode parcelaciju i koristeprostor sukladno namjeni koja im odgovara. Najèešæese radi o bespravnoj gradnji vikendica, manjih, alibrojnih i estetski potpuno neuklopljenih objekata zaodmor i sportski ribolov, te objekata nad vodom ineposredno uz vodu bez osnovne infrastrukture i bezosnovnog plana.


Kartogram 16: Graðevinska podruèja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Foto 10: Slikoviti kalnièki krajobraz èesto jeugro�en neprimjerenom gradnjom

Foto: A. List, 2002.

Graðevinska inspekcija u Koprinvici nije dostavilatra�ene podatke o broju i lokacijama i tipu bespravnosagraðenih objekata, naroèito uz Dravu, kao i oproblemu isplaènih jama kao graðevina. Problembespravne i neprimjerene gradnje nije samo problempostojanja objekta, veæ i svih aktivnosti koje se uz toprovode, a to su èesto paljenje vatre u prirodi,proizvodnja buke (i u ornitološki znaèajnimpodruèjima Velikog Pa�uta), uništenje vegetacije,ostavljanje velikih kolièina smeæa, krivolov, trajnadevastacija prostora.

6) KATASTAR ONEÈIŠÆAVANJA OKOLIŠA (KEO)

Zakonom o zaštiti okoliša («Narodne novine» br.82/94) utvrðena je obveza uspostave katastraoneèišæavanja okoliša kao skupa podataka oizvorima, vrsti, kolièini, naèinu i mjestu unošenja,ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

Katastar oneèišæavanja okoliša, odnosno katastaremisija u okoliš (skraæeno: KEO), vodi se u Uredudr�avne uprave u KK�, Slu�bi za prostorno ureðenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravneposlove. Obvezni sadr�aj, metodologija i naèin

voðenja katastra, naèin i rokovi prikupljanja idostavljanja podataka, propisani su Pravilnikom okatastru emisija u okoliš («Narodne novine» br.36/96).

Cilj KEO-a je na jednom mjestu obuhvatiti sveobveze koje proizlaze iz zakonskih i drugih propisakoji se odnose na Katastar emisija u okoliš. U našoj�upaniji KEO je uspostavljen 1998. godine, a vode seovi podaci: - podaci o oneèišæivaèima, o tehnološkimjedinicama, neopasni tehnološki otpad (proizvoðaèi,skupljaèi, obraðivaèi), opasni otpad (proizvoðaèi,skupljaèi, obraðivaèi), emisije u zrak iz industrijskihpostrojenja (neenergetski izvori), emisije u zrak uprocesnoj industriji, emisije u zrak uslijed grijanjaprostorija, pripreme vode, pare i sl., ispusti u vode,podaci o mješovitoj vodi, podaci o sanitarnoj vodi,podaci o procjednoj vodi, podaci o procesnoj vodi,

komunalni otpad (skupljaèi i obraðivaèi - podaci kojebi trebao voditi Grad Koprivnica).

Zakonom o otpadu je propisana obveza voðenjakatastra o vrstama i naèinu njegova skladištenja,obraðivanja i odlaganja. Isti ured je, prema èlanku 33.novog Zakona o otpadu, du�an do 1. lipnja svaketekuæe godine dostaviti podatke o postupanju sopasnim otpadom Ministarstvu.

Zakonom o zaštiti zraka propisuje se i obvezavoðenja katastra emisija u zrak prijavljivanjem izvorakoji oneèišæuju zrak.

Zakonom o vodama («Narodne novine» 107/95)je predviðeno, izmeðu ostalog, i voðenje katastrazaštite voda gdje se unose podaci o izvorimaoneèišæenja, sustavima za odvodnju otpadnih voda idrugi podaci.


Tablica 45: Primjer rezultata prikupljanja podataka u Katastru emisija u okoliš KK� za skupljaèe opasnog otpada (tijekom 2002. godine)*

* Za kompletne podatke iz KEO-a potrebno se obratiti Slu�bi za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravneposlove u KK�, gða Bla�enka Lukšiæ, dipl. ing.

U nas, opæenito, nedostaje povezanostprikupljenih podataka o okolišu sa socio-ekonomskimrazvojem - preko indikatora stanja okoliša. Indikatorisu sintetizirani podaci koji stanje okoliša, odnosnopotrošnju prirodnih dobara povezuju sa socio-ekonomskim razvojem (npr. kolièina energije potrebnaza poveæanje dijela BDP-a).

7) FINANCIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Ulaganjem financijskih sredstava u poslovevezane uz zaštitu okoliša ostvaruju se osnovna

naèela postavljena Zakonom o zaštiti okoliša,pribavljanje potrebne dokumentacije, sufinanciranjeprojekata zaštite okoliša, provoðenje monitoringa nadpojedinim dijelovima okoliša, provoðenje sanacijskihmjera, oèuvanje prirodnih zajednica, racionalnokorištenje prirodnih izvora, zaštitu i unapreðivanjestanja okoliša u skladu sa Strategijom i Programimazaštite okoliša.

Obveza financiranja zaštite okoliša predviðena je iodredbama èlanka 60. Zakona o zaštiti okoliša(«Narodne novine» br. 82/94 i 128/99). Po njemu sesredstva za ove namjene osiguravaju u dr�avnomproraèunu, proraèunima �upanije, opæina i gradova i

drugih izvora. Izvješæe o stanju okoliša, prema èlanku22. sadr�i, meðu ostalim, i podatke o korištenjufinancijskih sredstava za zaštitu okoliša. Premapodacima Upravnog odjela za financije i proraèuniznosimo pregled realizacije �upanijskog proraèunaza namjene zaštite okoliša, odnosno prirode - zaperiod od 2000. do 2003. godine.

Zaštita okoliša

2000. godina

Izdaci za izradu Programa i nultog mjerenja kakvoæe zraka na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (plaæeno Zavodu za javno zdravstvo KK�)……….……… 230.214,00 kn

Sufinanciranje odr�avanja TRC «Šoderica» (plaæeno opæini Legrad)………....................... 130.000,00 kn

Zdravstvene mjere zaštite èovjekova okoliša, epidemiol. i zdrav. zaštita (plaæeno Zavodu za javno zdravstvo KK�) ……..........290.000,00 kn________________________________________

SVEUKUPNO: 650.214,00 kn

Tablica 46: Pregled realizacije �upanijskog proraèuna za zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštiæenim

dijelovima prirode KK� (2000-2003.)

Izvor: Upravni odjel za financije i proraèun KK�, 2004.

2001. godinaSufinanciranje odr�avanja TRC «Šoderica», «Èingi-lingi» i «Kalnik- Stari grad» - plaæeno «Udruzi mladih Kalnik»…..…50.000,00 kn

Zdravstvene mjere zaštite èovjekova okoliša, epidemiol.

i zdrav. zaštita (plaæeno Zavodu za javno zdravstvo KK�) ...349.992,00 kn________________________________________


2002. godina

Zdravstvene mjere zaštite èovjekova okoliša, epidemiol. i zdrav. zaštita (plaæeno Zavodu za javno zdravstvo KK�) ..349.992,00 kn

2003. godina

Sufinanciranje Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na podruèju sjeverozapadne Hrvatske…33.000,00 kn

Zdravstvene mjere zaštite èovjekova okoliša, epidemiol. i zdrav. zaštita (plaæeno Zavodu za javno zdravstvo KK�) ....100.000,00 kn________________________________________


Zaštita prirode

Za potrebe Javne ustanove ukupno se godišnjeizdvaja iz �upanijskog proraèuna 300.000,00 kuna.Dio tog iznosa svake godine se izdvaja za potrebesame zaštite prirode i odr�avanja zaštiæenih podruèja.

Veæina jedinica lokalne samouprave godišnjeredovito izdvaja odreðena sredstva namijenjena zašitiokoliša, i to, najveæim dijelom za sanaciju divljihodlagališta.

8) DOKUMENTACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Program gospodarenja otpadom izraðen je, kaopolazna studija u o�ujku 1999. godine na osnovuprojektnog zadatka izraðenog u �upanijskom zavoduza prostorno ureðenje. Iako se podaci ove vrstemoraju kontinuirano a�urirati, a planske smjernice unaèinu postupanja s otpadom obzirom na vrste,kolièine i lokacije otpada se u više navrata mijenjaju,ovaj dokument bio je polazište za sva daljnjarazmatranja u segmentu otpada.

Tijekom 2003. godine izraðeno je prvo Izvješæe opostupanju s komunalnim otpadom te obavljaniposlovi vezani uz prikupljanje i izradu dokumentacijeJavne ustanove za regionalno postupanje skomunalnim otpadom (dokumentacija Javne ustanove


za otpad je navedena u poglavlju II/4.4.).

Planovi intervencija u zaštiti okoliša izraðeni su zagradove Koprivnicu i Ðurðevac, dok je kri�evaèki uizradi. Opæinksi još nisu izraðeni. Slijedi i izrada Planaintervencija u zaštiti okoliša za podruèje Koprivnièko-kri�evaèke �upanije kojeg izraðuje Slu�ba ureda�upana i Struèno povjerenstvo za izradu Plana.

Tijekom 2003. i 2004. godine izraðivana suIzvješæa o ekološkim nesreæama, izvanrednimdogaðajima te elementarnim nepogodama napodruèju KK� èiji nositelji izrade su bili Slu�ba ureda�upana i �upanijski eko sto�er.

Studije utjecaja na okoliš za pojedine zahvate uokolišu navedene su u poglavlju III/3).

U narednom razdoblju slijedi i izrada Programazaštite okoliša kao planskog dokumenta zaštiteokoliša.

�upanijski prostorni plan, koji znatnim dijelomobuhvaæa i podruèju zaštite okoliša izraðen je u srpnju2001. godine.

Izvješæe o stanju u prostoru s programom mjeraizraðeno je u lipnju 2002. i vrijedi do 2004. godine.Izrada novog Izvješæa oèekuje se tijekom 2004.godine

* * * * *

Potreba izrade nove i izmjene i dopune postojeæedokumentacije koja obuhvaæa djelatnost zaštiteokoliša:

• Prostorni plan podruèja posebnih obilje�ja zarijeku Dravu (PPPPO rijeke Drave)

• Prostorni plan podruèja posebnih obilje�jaKalnika (PPPPO Kalnika)

• Prostorni plan podruèja posebnih obilje�ja zapješèare ðurðevaèke Podravine

• Program zaštite okoliša KK� i lokalni programi(jedinica lokalne samouprave)

• Studija sanacije potoka Bistra i drugihoneèišæenih potoka/kanala na podruèju KK� (utjecajotpadnih voda na stanje okoliša)

• Studija zaštite površinskih i podzemnih voda napodruèju KK�

• Izvješæe praæenja stanja okoliša (tlo, zrak,površinske i podzemne vode) na podruèju KK�

• Izvješæe o provedenim inspekcijskim nadzorimate izreèenim mjerama u podruèju zaštite okoliša te istoiz podruèja zaštite prirode

• Tekuæa dokumentacija iz podruèja postupanja skomunalnim, industrijskim i srodnim otpadom

• Studija zbrinjavanja opasnog otpada na podruèjuKK�

• Studija zbrinjavanja otpada animalnog porijeklana podruèju KK�

• Studija analize geološko-pedoloških obilje�ja talana podruèju KK� (Agronomski fakultet)

• Studija stanišnih tipova na osnovu CORINE

klasifikacije (vezano uz PPPPO-e)• Izrada karata za kartiranje stanišnih tipova• Studija - Utjecaj oneèišæenja porijeklom iz

industrije na stanje okoliša KK�• Studija - Utjecaj oneèišæenja porijeklom iz

poljoprivrede na stanje okoliša KK� Kontrola utjecajapoljoprivrede na kvalitetu podzemnih voda

• Pesticidi, postojana i hlapljiva organskaoneèišæenja u okolišu KK�

• Kvaliteta tala prema mikrobiološkim indikatorima(plodnost i oneèišæenje, ekotoksiènost polutanata)

• Analiza kvalitete krme namijenjene prehranistoke na obradivim površinama KK� obzirom nasadr�aj oneèišæujuæih tvari (teški metali, pesticidi,unos genetièki izmijenjenog sjetvenog materijala i sl.)

• Studija erozije tala na podruèju KK�• Studije sanacije ugro�enih podruèja (vode, zrak,

tlo)• Kartiranje ugro�enih biljnih i �ivotinjskih vrsta na

podruèju KK�• Projekt odr�avanja zavièajnih biljnih sorti i

pasmina domaæih �ivotinja (zbog dominiranjahibridnih monokultura i nestanka izvornog genskogmaterijala)

• Studije istra�ivanja specifiènosti flore i faunePodravine i kalnièkog prigorja (moguæa u sklopudiplomskih i magistarskih radova, suradnja sa PMF-om Sveuèilišta u Zagrebu)

• Izmjene i dopune prostornih planova jedinicalokalne samouprave

• Izvješæe o stanju okoliša - svake 4 godine• Inventarizacija biološke raznolikosti podruèja

KK�• Izrada karti buke (Brodarski institut, Zagreb)• Izvješæe o zdravstvenoj ispravnosti namirnica na

tr�ištu unutar KK� (ukljuèujuæi GMO namirnice)• Izvješæe o zdravstvenoj ispravnosti namirnica

kao indikatoru oneèišæenja okoliša

Od velike je va�nosti objedinjavanje isistematizacija svih raspolo�ivih podataka koji seodnose na prirodu i okoliš te praæenje stanja okoliša,u svim njegovim sastavnim dijelovima, kao i prikazistih u geografsko informacijskom sustavu (GIS-u).

Treba naglasiti da su svi podaci o kvaliteti okoliša,ma koliko bili «javnosti neprihvatljivi» javni podatakkoji treba biti dostupan svim zainteresiranima (osim usluèaju èl. 8 Zakona o pravu na pristupinformacijama), a nepridr�avanje toga, zakonskika�njiv postupak.

9) PREGLED LOKACIJA NAJVEÆIH IZVORA OPTEREÆENJA OKOLIŠA

NEGATIVNIM UTJECAJIMA

Optereæenja okoliša ne potjeèu samo od raznihoblika oneèišæenja, odnosno izvora emisija, veæ seodnose i na sve negativne utjecaje koji kvalitativno,


kvantitativno, estetski i krajobrazno umanjujunjegovu kvalitetu (eksploatacija mineralnih sirovina,erozija tala, zahvati gradnje, prenamjene, preureðenjadijelova okoliša, unošenje alohtonih vrsta biljaka i�ivotinja koje remete biološku ravnote�u ekosustava,proizvodnja buke i vibracija, neprimjerena gradnja,neprovoðenje potrebnih aktivnosti poput proèišæavanjaotpadnih voda, izgradnje sustava potrebneinfrastrukture odvodnje i vodoopskrbe, saniranjaugro�enih staništa i sl.)

Potencijalni toèkasti i difuzni izvori oneèišæenja ioptereæenja okoliša su, zapravo na svim lokacijamagdje postoje infrastrukturni sustavi, industrije,tehnološki procesi i gdje se obavljaju invazivnizahvati u okolišu te je moguæe zbivanje bilo kakvogakcidenta. Navodimo najznaèajnije:

- podruèja naftnih i plinskih polja s aktivnimbušotinama i isplaènim jamama koje su u uporabi

- trase naftovoda i plinovoda- podruèje planirane gradnje HE Novo Virje- podruèje veæih magistralnih prometnica - postojeæih

i planiranih- podruèja veæeg intenziteta poljoprivredne

proizvodnje- gradovi kao podruèja koncentracije industrije,

izvora organskog i anorganskog optereæenja okoliša,naroèito industrijska zona Danica u Koprivnici

- podruèja bespravno sagraðenih objekata- veæi cestovni i �eljeznièki pravci- podruèja neobuhvaæena organiziranim odvozom

otpada i njegovim sanitarnim odlaganjem (ili drugimoblikom zbrinjavanja)

- sva naselja bez izgraðenog sustava odvodnje iuèinkovitog proèišæavanja otpadnih voda

- planirana nova eksploatacijska polja mineralnihsirovina, naroèito u dravskom podruèju

- skladišta eksplozivnih sredstava vojne i drugenamjene

- benzinske postaje i automehanièarske radionice,fotolaboratoriji

- skladišta ljekova, medicinske opreme, kemikalija,ljekarne i poljoapoteke, industrije koje koriste zapaljive,agresivne i druge tvari opasnih svojstava

- podruèja farmi koje nemaju izgraðen adekvatansustav zaštite podzemnih voda

- obrada, skladištenje i prijevoz raznih vrstaenergenata (cjevovodima i transport prometnicama)

- podruèja izlo�ena potencijalno veæim emisijamazraènih polutanata sukladno provedenim praæenjimastanja okoliša

Trase 400 kW i 110 kW dalekovoda takoðer semogu smatrati optereæenjem okoliša u oblikuelektrosmoga koji izazivaju u bli�em podruèju.

Konkretna ugro�ena podruèja (oneèišæena ili nadrugi naèin ugro�ena) na prostoru Koprivnièko-kri�evaèke �upanije su (kartogram 17):

- praonica vagona Botovo- vodotoci/kanali - kolektori otpadih voda gradova i

pripadajuæe industrije -potok Bistra Koprivnièka,Èiviæevac, Glogovnica sa privremenim ispustima uKorušku i Vrtlin

- kanal Komarnica, a u manjoj mjeri i Zdelja, teGliboki, Bikeš, Vratnec

- deponije komunalnog otpada èija sanacija nije dokraja ili uopæe obavljena (Peski, Piškornica, Ivanèinobrdo i druge)

- znaèajni krajolik Kalnik u podruèju kamenolomaVojnovec

- podruèje vrijednog ekosustava s endemiènimbiljnim zajednicama predlo�eno za zaštitu -ekploatacijsko polje Draganci na kalinovaèkim pijescima

- vodozaštitna i planirana vodozaštitna podruèja(Ivanšèak, Trstenik, Vratno, Ðurðevac, Delovi teLipovac, Osijek Vojakovaèki)

- podruèja obrade i utiskivanja industrijskog opasnogotpada Kal-6 i planirana Mol-8 te ostale korišteneisplaène jame, kao i mjesta manipulacije, transporta iobrade opasnim tvarima u okviru proizvodnje nafte iplina


Kartogram 17:Podruèja

ugro�enog okolišau Koprivnièko-

kri�evaèkoj �upanijiistaknuta su

šrafurom (stanje2004. godine)

IV. ZAKLJUÈCI

Na pitanje kakvo je stanje okoliša u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji nije moguæe dati jednostavan ijednoznaèan odgovor jer ne postoji detaljno isustavno praæenje sastavnica okoliša mjerenjem zanjih karakteristiènih parametara niti postojedogovoreni specifièni pokazatelji (indikatori) kojima bise pratile promjene u stanju okoliša na cijelomdr�avnom podruèju (moguænost usporedbe s drugim�upanijama). Zbog toga, mišljenja mogu bitipodijeljena - jedan je stav da je stanje okoliša vrlodobro, pogotovo u usporedbi sa europskim dr�avama,dok je, isto tako, moguæe smatrati da je okoliš upojedinim dijelovima znatno oneèišæen, osobitoobzirom na vrlo loše stanje vodotoka, recipijenataotpadnih voda triju �upanijskih gradova. Sve dok se uIzvješæima o okolišu ne poènu zakonski primjenjivatispomenuti indikatori, a monitoring okolišakontinuirano provoditi, nije moguæa dovoljnoobjektivna ocjena njegove kvalitete, veæ samo prikazevidentnih pojava i prilika u okolišu, djelomiènoutemeljenih na struènim istra�ivanjima.

Ekološki najkritiènija podruèja su, opæenito:

- oneèišæenje površinskih voda neprovoðenjemsustava proèišæavanja otpadnih voda

- ugro�enost podzemnih/pitkih voda - otpadnevode, otpad, poljoprivreda, zahvati u prostoru,nepostojanje preventivnih mjera zaštite zapotencijalna vodocrpilišta

- «divlje deponije» i sanacija odlagališta- nelegalna eksploatacija mineralnih sirovina- nekontrolirana primjena «zaštitnih» sredstava

u poljoprivredi- nedovoljna kontrola svojstava tala i,

posljedièno, neprovoðenje sanacije kalcifikacijom idrugim mjerama

- neprovoðenje kontinuiranog osmišljenogsustava praæenja stanja okoliša, odnosnomonitoringa - zraka, voda, tla i nepoznavanje «nultog»stanja po pitanju oneèišæenja okoliša zbog manjkaegzaktnih mjernih pokazatelja te nedostatakprezentacije rezultata postojeæih povremenihmonitoringa

Vezano uz problem nepostojanja kontrolnogmonitoringa cjelokupnog okoliša, potrebno je istaknutida se o stvarnom stanju ugro�enosti i oneèišæenostizraka, tla i voda mo�e govoriti samo naèelno, natemelju iskustvenih podataka ili pojedinaènih,izvanrednih i povremenih mjerenja izvjesnihparametara koji, buduæi se rade prerijetko, nepotpunoi prekratko, mogu dati iskrivljenu sliku izvora emisijeoneèišæujuæih tvari i stanja okoliša opæenito. Praæenjestanja okoliša za podruèje cijele �upanije obzirom nasadr�aj oneèišæujuæih tvari i druge pritiske na okoliš,trenutno se ne provodi u nekom kontinuitetu ni za

jednu sastavnicu okoliša - zrak, vodu, tlo. Tendencijajedinica lokalne samouprave da odustaju odprovoðenja zakonskih odredbi u smislu praæenjastanja okoliša nije prihvatljiva te ovakva Izvješæa gubesvoj smisao jer ne mogu objediniti rezultate analizestanja i dati odgovarajuæe smjernice u programumjera zaštite okoliša.

Zakljuèno, temeljem svega navedenog moguæe jesamo naèelno konstatirati da je okoliš Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, relativno dobro ušæuvan,naroèito u odnosu na pojedina podruèja zemaljaEuropske unije koja, osobito u pogledu pitke vode izraka, nisu u prednosti.

Što se, pak, tièe regionalnih razmjera, odnosnosusjednih �upanija, stanje okoliša je segmentarnobolje što se tièe oèuvanosti najvrednijih prirodnihpodruèja (rijeka Drava, prigorje), dok su u ostalimpodruèjima podjednaka optereæenja okoliša. Detaljnijaocjena bila bi presubjektivna zbog veæ navedenogmanjka istra�ivanja na praæenju stanja okoliša imjerljivih, egzaktnih pokazatelja.

Stanje okoliša i provoðenja mjera zaštite okolišaje slijedeæe:

A) ZRAK

Zamjetnija oneèišæenja zraka koja bi upuæivala naalarmantno stanje nisu zamijeæena tijekom razdobljaintenzivnijeg praæenja imisije od strane ovlašteneustanove. U razdoblju nemjerenja ne postojeindikacije koje bi upuæivale na veæa oneèišæenja, štone znaèi da konstantno izlaganje ni�im ili povremenoizlaganje povišenim koncentracijama polutanata nedjeluje negativno na okoliš i ljudsko zdravlje, te jemonitoring kakvoæe zraka i meteoroloških uvjetapotrebno nastaviti i proširiti opsegom praæenihparametara (ukljuèiti i utvrðivanje stupnjaoneèišæenja oborina te posredne pokazateljekakvoæe zraka poput opa�anja promjena na biljkama,biološkim nalazima, graðevinama te istovremeno sapraæenjem polutanata, vršiti mjerenje i svihmikrometeoroloških parametara relevantnih zatransport, difuziju i kumulaciju oneèišæenja - brzina ismjer vjetra, temperatura i relativna vlaga zraka, tlakzraka i dr.). Sve stro�i europski propisi nala�upraæenje utjecaja prometa, industrije, lo�išta, tekontrolu emisije èestica u zrak, staklenièkih plinova ipojavu prizemnog ozona. Obzirom na veæepotencijalne oneèišæivaèe prisutne na podruèju KK�(INA d.d.), praæenje stanja zraka trebalo bi bitikontinuirano i svakodnevno u 24-satnom razdoblju. Zaocjenu kvalitete zraka odreðenog podruèja nemadovoljno pokazatelja.

Prema Zakonu o zaštiti zraka («Narodne novine»br. 48/95), jedinice lokalne samouprave nadle�ne su


za kakvoæu zraka na svom podruèju, te ovisno okategoriji kakvoæe zraka obvezne su uspostavitipodruènu mre�u praæenja kakvoæe zraka, donositiprograme zaštite i poboljšanja kakvoæe zraka kao idonijeti sanacijski program za svoje podruèje ako suprekoraèene graniène vrijednosti kakvoæe zraka.Podaci kakvoæe zraka iz podruèjne mre�e su javni iobjavljuju se jednom godišnje u slu�benom glasilujedinice lokalne samouprave.

Pravne i fizièke osobe koje predstavljaju izvoroneèišæenja zraka du�ne su prijaviti izvor�upanijskom uredu, osigurati redovno praæenjeemisije iz izvora te redovno dostavljati podatke ukatastar emisija u okoliš. Oneèišæivaè je du�anosigurati i financirati primjenu mjera za smanjivanjeoneèišæenja zraka na podruèjima gdje suprekoraèene preporuèene vrijednosti (PV) kakvoæezraka (podruèje druge kategorije kakvoæe zraka) kaobi se postigle PV. U podruèju III kategorije kakvoæezraka oneèišæivaè je du�an izraditi i primijenitisanacijski program.

Veæi moguæi oneèišæivaèi zraka na podruèju�upanije su: tehnološki procesi proizvodnje nafte iplina INA d.d., grad Koprivnica sa industrijom (unutargrada i industrijska zona Danica), grad Kri�evci saindustrijom, Asfaltna baza Novigrad Podravski, gradÐurðevac, podruèje kamenoloma Vojnovec i dr.

Prema podacima KEO-a, industrijskapostrojenja su najveæi izvor oneèišæenja zraka, dokpreostalih oko 10% udjela èine izvori procesnetehnologije i grijanja. Najveæi udio oneèišæenja zrakau Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji potjeèe odanorganskih plinova koje emitiraju neenergetski izvori- industrijska postrojenja. Od ukupnih anorganskihplinova «staklenièki plin» CO2 (gotovo 700.000t/godinu) ima najveæi postotak udjela, gotovo 90%,dok dušikovi oksidi preraèunani na NO2, kao i CO,SO2 i drugi èine preostali sastav emisije. Velikekoncentracije emitiranog ugljiènog dioksida,uglavnom, su posljedica rada tehnoloških procesaproizvodnje nafte i plina industrije INA d.d. naeksploatacijskim poljima unutar �upanije.

Iza anorganskih plinova koje emitiraju industrijskapostrojenja, po udjelu emisije slijede anorganskiplinovi porijeklom od grijanja (oko 5.000 t/god.), azatim anorganski plinovi iz procesne tehnologije(oko 3.500 t/god.).

Ukupna emisija prašine i organskih plinova ipara je vrlo mala u usporedbi sa kolièinomanorganskih plinova emitiranih iz industrijskihpostrojenja. Ukupna emitirana prašina, najveæimdijelom je prašina nastala izgaranjem ulja (detaljnijipodaci dostupni u �upanijskom katastru emisija uokoliš).

Sustavna mjerenja emisije oneèišæujuæih tvariprovode se kod vrlo malog broja oneèišæivaèa (npr.INA d.d.).

B) VODE

Podzemne pitke vode su od strateškog interesaza �upaniju i šire podruèje. Voda je jedan odnajva�nijih resursa Koprivnièko-kri�evaèke �upanije,ali i jedan od najugro�enijih resursa. Velike rezervekvalitetne pitke vode nalaze se u aluviju rijeke Dravekoje je, ujedno, podruèje znatnih ljudskih aktivnosti izahvata.

Na crpilištu Ivanšæak zadnjih godina kakvoæapodzemnih voda se pogoršala zbog ustrajnog porastasadr�aja nitrata na razinu od preko 6 mgN/l što je zaoko 2 mgN/l više od iznosa u 1996. godini. Iako su tojoš uvijek vrijednosti ispod MDK koje iznose 10 mgN/l,bitno je uoèiti tendenciju porasta te poduzeti mjereprevencije daljnjeg oneèišæenja.

Uzroci ugro�enosti vodnih podruèja su unedovoljnoj izgraðenosti odvodnje naselja,nedovoljnoj kontroli velikih potencijalnih oneèišæivaèakoji vrše emisiju otpadnih voda, velikom broju divljihdeponija i nedostatku centralne sanitarne deponijeotpada bez provoðenja sustava primarne recikla�e ioporabe otpada. Nadalje, problem èini i zanemarivomali udio otpadnih voda koje prolaze predtretman,odnosno sustav proèišæavanja, nedovoljnazaštiæenost vodonosnih podruèja, osobito zaštitnihzona vodocrpilišta od nekontrolirane poljoprivredneproizvodnje, uporabe zaštitnih sredstava i drugihzahvata (planirana crpilišta nemaju nikakvih mjerazaštite), neprimjerena eksploatacija mineralnihsirovina, osobito šljunka sa cijelog šireg dravskogpodruèja te nedostatak kontinuiranog monitoringapodzemnih voda (prostorna distribucija sadr�ajanitrata i drugih moguæih oneèišæujuæih tvari u vodama,dinamika podzemnih voda i dr.).

Površinske vodeTemeljem statistièke obrade pojedinih pokazatelja

mjerenih 2003. godine, voda rijeke Drave kodpostaje Botovo ne odgovara propisanoj IIkategoriji voda, veæ prema 3 skupine pokazateljapripada III kategoriji (B, C i D skupine pokazatelja).Otpadne vode grada Koprivnice i naselja èiji recipijentise ulijevaju u rijeku Dravu noseæi veliko organskooptereæenje zasigurno utjeèu na pad kvalitete vodeobzirom na uzvodnije podruèje, što treba pratitistalnom kontrolom parametara kakvoæe vodeneposredno prije, kao i nizvodnije podruèja ušæaglavnih pritoka.

Prema rezultatima analize lokalnih površinskihvoda iz 2002. (posljednji podaci), vode pritoka rijekeDrave i Save su oneèišæene. Vodotok/kanal «Bistrakoprivnièka» (Bistra), zbog svoje oneèišæenosti samapredstavlja potencijalni izvor oneèišæenja podruèjakojim protjeèe; slièni je sluèaj i sa kanalom Èivièevacu ðurðevaèkom, te Glogovnicom u kri�evaèkom


podruèju. Bistra je u V vrstu svrstana prema èak 3pokazatelja - re�imu kisika, mikrobiološkimparametrima i hranjivim tvarima. Propisanakategorija istog vodotoka je II, za sve pokazatelje.Spomenutim vodotocima, kolektorima otpadnih vodanaselja, je sadr�aj organskog i drugog optereæenjaprevelik u odnosu na njihovu prirodnu sposobnostautopurifikacije - samoproèišæavanja da bi se bezintervencije èovjeka mogli dovesti do razine kvalitete IIkategorije kakva im je propisana. Otpadne vode, pak,porijeklom iz industrije èesto nisu dovoljno proèišæeneda bi se mogle ispuštati u prirodne kolektore ikanalizaciju.

Problem najviše oneèišæenih potoka, naroèitoBistre Koprivnièke, odnosno potoka Koprivnice, teGlogovnice i Èiviæevca (V vrste boniteta vode) jemeðu vodeæim ekološkim problemima Koprivnièko-kri�evaèke �upanije te je nu�no hitno provoðenjemjera biološke rekultivacije/sanacije kao i mjera zazaustavljanje trenda pada kvalitete svih pritokaoptereæenih velikim kolièinama otpadnih tvariporijeklom iz sustava odvodnje gradova, odnosnoindustrije (izgradnja i osposobljavanje proèistaèaotpadnih voda te stro�i/uèestaliji nadzor kakvoæeotpadne vode, proèistaèa i kolektora industrije,uèestaliji nadzor kvalitete površinskih voda).

Vodotoci prema oneèišæenosti (ovisno oprovedenim mjerenjima), poèevši odnajoneèišæenijeg su:4

1. kanal Bistra Koprivnièka (lokacija Molve)2. Glogovnica5

3. Èiviæevac (Batinske, Kalinovac)4. potok Koprivnica (lokacija Koprivnica, grad)5. Komarnica (lokacija Molve, most)6. Gliboki (kod Sigeca)7. Rijeka Drava, Zdelja8. Gliboki (kod Rasinje)9. Kopanjek (Kloštar Podravski)

Mjerenja iz 2002. treba nastaviti i proširiti u smisluveæe uèestalosti uzimanja uzoraka, veæeg brojamjernih postaja (naroèito na potoku Bistra tj.Mo�danski jarak, Vratnec, rijeka Drava u nacionalnommonitoringu, potoci kri�evaèko-kalnièkog podruèjaitd.), veæeg broja analiziranih pritoka (Dombo, �dalica,Izidorijus i dr.) te pojašnjenja rezultata saprobiološkihanaliza vode.

C) TLO

Tlo je, po pitanju oneèišæenja i drugih vrstaoptereæenja (erozija, zbijanje, eksploatacija) najslabije

praæena i kontrolirana sastavnica okoliša, ne samo u�upaniji, veæ i na cijelom dr�avnom prostoru. Postojeizvjesne kontrole distribucije i skladištenja "zaštitnih"poljoprivrednih sredstava i mineralnih gnojiva, alinema kontrole primjene istih na tlima �upanije.

Postojeæi problemi: - poljoprivredna proizvodnja na vodonosnim i

vodozaštitnim podruèjima nije prilagoðena uvjetimaoèuvanja pitkih voda

- nedovoljna svijest o potrebi oèuvanja okoliša iulaganja sredstava u sprjeèavanje/saniranje ekološkihproblema

- eksploatacija mineralnih sirovina koja se provodibez simultane i naknadne sanacije i rekultivacijeterena, odnosno privoðenja nekoj novoj namjeni teèesto pretvaranje u nove «divlje» deponije otpada

- nedovoljna edukacija veæine korisnika ovogresursa

- neprovoðenje monitoringa kakvoæe tala- veæina nizinskih tala su kisele do ekstremno

kisele reakcije te je nu�na primjena metodakalcifikacije

Ekološkom proizvodnjom se u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji se, kao registrirani proizvoðaèi(prema dostupnim informacijama) deklariraju samodva proizvoðaèa.

Isplaène jame su sanirane, ali postoji potrebatrajnog izvještavanja o novim bušotinama i njihovimisplaènim jamama te o vremenu prestanka korištenjajame, poèetku, kvaliteti sanacije i završetku sanacije.

D) POSTUPANJE S OTPADOM

Problem komunalnog i neopasnogindustrijskog otpada æe se, vjerojatno rješavatiupravo na regionalnom nivou izmeðu Meðimurske,Vara�dinske, Krapinsko-zagorske i Koprivnièko-kri�evaèke �upanije kao što se u anketnom upitnikuopredjelila veæina jedinica lokalne samouprave.Obzirom na probleme u zbrinjavanju otpada, stanje jeu spomenutim �upanijama podjednako. Primarnarecikla�a, sekundarno izdvajanje sirovina, tek je uzaèetku, ogranièeno uglavnom na podruèja gradova.Znatno je poveæan broj JLS obuhvaæenihorganiziranim odvozom komunalnog otpada na nekuod odreðenih «slu�benih» (zapravo, «divljih»)deponija. Sve deponije moraju što prije obavitisanaciju i rekultiviranje terena. Osnovni cilj, postavljenjoš �upanijskim prostornim planom, je reduciratiukupni broj deponija na minimum i koristiti sanitarnudeponiju s nekoliko pretovarnih stanica. Lokacijasanitarne deponije trenutno nije definirana, ali se kao


4 Prema podacima za vodotoke za koje postoje analize kakvoæe vode. Moguæe je i vjerojatno da je npr. Bistra oneèišæenija na nekojdrugoj lokaciji od navedene u Molvama, poput Mo�danskog jarka, ali za to nema dostupnih podataka ili oni ne postoje.

5 Jedini podaci za Glogovnicu se odnose na mjernu postaju izvan �upanije, no kako se radi o recipijentu otpadnih voda gradaKri�evci, mo�e se pretpostaviti da je slièno stanje i nizvodno Grada

moguæa, izuzimaju sva podruèja vodonosnika i drugihvrsta osjetljivog okoliša.

Ukupno je sakupljeno 1.371 t /god. komunalnogotpada i 20.052 t/god. industrijskog neopasnog otpada(prema podacima KEO-a).

Najveæi proizvoðaèi industrijskog neopasnogotpada (prema podacima KEO-a) su:

«Bilokalnik-Drvo» d.d. Koprivnica (5647 t/god)«Podravka» d.d. prehrambena ind. Koprivnica

(4202,8 t/god.)«INA» d.d. Sektor proizv. nafte i plina; Pogon Molve

Ðurðevac (3 385 t/god.)«Panonska pivovara» d.o.o. Koprivnica (1898,4

t/god.)«Bilokalnik-IPA» d.o.o. Koprivnica (1877,89 t/god.)«GKP Komunalac» d.o.o. Koprivnica (1005,4 t/god.)

Opasni otpad, opæenito, nije u nadle�nosti �upanijeili JLS, ali se njegov problem na lokalnom nivou nemo�e ignorirati te valja pronaæi organiziranije metodeprivremenog prikupljanja i skladištenja «kuæanskog»opasnog otpada (otpadna ulja, lakovi, boje, stari ljekovi,ostaci pesticida i njihove ambala�e, batereije,akumulatori, kiseline i sl.) unutar svake JLS. Najveæiproizvoðaèi opasnog otpada u �upaniji su (premapodacima KEO-a):

«INA» d.d. Sektor proizv.nafte i plina,Pogon MolveÐurðevac (1248 t/god.),

«H�» Praonica teretnih vagona Botovo (465,1t/god.),

«Opæa bolnica Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica(50,25 t/god) i

«H�» Sekcija za pruge V� - Tehnièka ispostavaKoprivnica (46,3 t/god.).

Sukladno tome, najveæi udio proizvedenog otpadapripada sektoru nafte i plina (63,7 % udjela u ukupnojkolièini nastalog opasnog otpada).

Animalni otpad, odnosno otpad �ivotinjkogporijekla veæinom se ne zbrinjava adekvatno, naroèito umanjim domaæinstvima, obiteljskim gospodarstvima,odnosno farmama. Veæi proizvoðaèi ovog otpada èestoga bolje zbrinjavaju, no zbog nepostojanja prihvatilišta ispalionice na podruèju �upanije, i kod veæihproizvoðaèa postoje primjeri odlaganja strvina u prirodiili zatrpavanja u jamama.

Jedinice lokalne samouprave, odnosno, proizvoðaèitakvog otpada (klaonice, farme, privatni proizvoðaèi)morali bi sagraditi sanitarnasabirališta/skladišta/hladnjaèe za privremeno«èuvanje» otpada, s adekvatnim rashladnim sistemimai posebnim uvjetima odr�avanja gdje bi se otpad ovevrste skladištio sve do otpreme do mjesta konaèneutilizacije, spaljivanja (Sesvetski Kraljevac). Usuprotnom nije moguæe sprijeèiti nekontroliranoodlaganje strvina na divljim deponijima, opasnostizbijanja zaraze, širenje neugodnih mirisa i drugeneugodne popratne pojave.

E) BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Vrijednosti - 14 zaštiæenih objekata prirode i velikbroj podruèja koje valja zaštiti prema Zakonu o zaštitiprirode te izraditi Prostorne planove podruèja posebnihobilje�ja (rijeka Drava, Kalnik, pješèarske površineðurðevaèko-kalinovaèkog prostora), još uvijek oèuvani(do)prirodni ekološki sustav rijeke Drave, ali i kalnièkoggorja, bilogorskih pobrða i ðurðevaèkih pješèara sendemiènim biljnim svijetom, svrstane meðu prioritetezaštite prema Nacionalnoj strategiji i akcijskom planuzaštite biološke i krajobrazne raznolkosti (NSAP). ŠumaRepaš i Crni jarci najznaèajniji su predstavnicivisokokvalitetnih i oèuvanih šuma Koprivnièko-kri�evaèke �upanije europskog znaèenja. Ovakvubogatu raznolikost raznorodnih tipova biotopa na takomalom prostoru, potrebno je èuvati, ali i iskoristiti u vidutzv. ekološkog izletišnog, edukativnog, sportsko-rekreativnog ili znanstvenog turizma. Pri tome valjaimati na umu da ekološki turizam ne mo�e biti masovan,jer mu tada ne mo�e pripadati pridjev "ekološki".

Najveæi uzroci ugro�avanja prirode na�upanijskom podruèju su: - neprimjerenaeksploatacija mineralnih sirovina, gospodarski zahvati uprostoru, bespravna i neprimjerena gradnja, deponijeotpada, krivolov, hidroregulacije, oneèišæene vode,akcidentne situacije industrije, ispusti farmi i industrije,nedovoljna edukacija i svijest o vrijednosti krajobraza,nepostojanje istra�ivanja i inventarizacije biljnog i�ivotinjskog svijeta te razlièitih tipova staništa.

Ugro�eni lokaliteti: rijeka Drava, podruèja sbrojnim farmama (opæine jugozapadnog dijela�upanije), podruèja bez izgraðenog sustava odvodnje iproèišæavanja otpadnih voda, kalnièko podruèjeaktivnog kamenoloma Vojnovec u znaèajnomkrajobrazu, zaštiæenom podruèju prirode, podruèja bezorganiziranog prikupljanja i deponiranja otpada, livadnezajednice kalinovaèkih pijesaka uništene prekomjernomeksploatacijom pijeska, neposredan okoliš praonicevagona Botovo, podruèja bilogorskog pobrða s aktivnimnaftnim i plinskim bušotinama te podruèja drugihinvazivnih prostornih zahvata (bespravna gradnja,prometnice koje presijecaju ekološke koridore i dr.)

E) ZAHVATI U OKOLIŠU I OSTALO

Obzirom na veliki broj neprimjerenih zahvata uokolišu, ukazuje se potreba propisivanja izrade SUOi za manje zahvate od onih propisanih Popisomzahvata Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš, temanje kapacitete eksploatacije mineralnih sirovina(sukladno èlanku 11. Pravilnika o procjeni utjecaja naokoliš, kao svojevrsna mjera umanjenja ogromnogpritiska na okoliš).

Buka i elektrosmog - nema sustavnog monitoringa


ni izraðenih karti buke. Opæenito, buka nije u dovoljnojmjeri zastupljena u planskim i lokacijskim dokumentima.Isto vrijedi i za pojave vezane uz oneèišæenje okolišaelektromagnetskim zraèenjima. Graðevine, izvori ovihemisija, buduæi da njihovi negativni efekti nisu dovoljnoistra�eni i prezentirani, ne tretiraju se kao riziènielementi u okolišu. Ne postoji svijest da ih je potrebnoplanski ukomponirati u prostor na naèin da uzrokujunajmanje štete po ljudsko zdravlje (što je moguæe veæimudaljavanjem od prostora gdje borave ljudi), jer sunjihovi uèinci kumulativni i oèituju se kroz du�evremensko razdoblje.

Razina buke u stambenim podruèjima trebala bi bitido 55 dB danju i do 45 dB noæu. Razine dopuštenebuke na otvorenom se kreæu do 85 dB. Radno intenzivniprostori naselja su jaèe optereæeni bukom, no ukoliko sudovoljno udaljeni od stambeno-rekreativnih podruèja,ne predstavljaju problem u okolišu, za razliku odneprimjereno lociranih objekata.

Iz svega spomenutog, evidentno je koliko je va�ankontinuirani i kvalitetan monitoring okoliša, odnosnopraæenje kvalitete njegovih sastavnih komponenti.

Osnovni i konaèni cilj monitoringa pojedinihparametara je sagledavanje utjecaja uoèenihnegativnih ekoloških èimbenika na «zdravlje» okolišau cjelini, odnosno, zdravlje èovjeka, biljnog i �ivotinjskogsvijeta te moguænost saniranja šteta, umanjenjanegativnih utjecaja i preventivnih mjera oèuvanjazdravlja ljudi. Podruèje djelovanja zdravstveno-ekološke slu�be �upanijskog Zavoda za javnozdravstvo upravo je odreðeno poslovima vrednovanjapojedinih aspekata kakvoæe okoliša za koje se zna daimaju jasne i izravne implikacije na ljudsko zdravlje(zrak, voda, hrana, tlo, otpad, buka i sl.).

Potrebno je bolje upoznavanje javnosti teprezentiranje i voðenje istra�ivanja tzv. ekološkihzdravstvenih pokazatelja koji su rezultat ne�eljenihdjelovanja iz okoliša, tj. uzroèno-posljediènih svezaizmeðu oneèišæenja i nestabilnosti u okolišu te pojaveodreðenih zdravstvenih poremeæaja odnosno bolesti.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Ovo Izvješæe objaviti æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKA SKUPŠTINAKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

Klasa: 351-01/03-01/09Urbroj: 2137-14-04-38Koprivnica, 10. rujna 2004.

Predsjednik:Zvonko Hitrec, prof., v.r.

SADR AJ

UVOD 337

I POLAZIŠTA 3371. Osnovni pojmovi okoliša i pritisci na okoliš 3372. Zaštita okoliša u meðunarodnim propisima 3383. Propisi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj 3404. Zaštita okoliša na �upanijskoj razini 341

II STANJE OKOLIŠA I PROVOÐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA 342

1. ZRAK 3421.1. Praæenje kakvoæe zraka 3421.2. Izvori oneèišæenja zraka 3511.3. Utjecaj atmosferskih prilika

na stanje okoliša 3552. VODE 3552.1. Vodocrpilišna podruèja i vodoopskrba 3572.2. Kakvoæa i monitoring kvalitete voda 3602.3. Izvori oneèišæenja voda 3792.4. Odvodnja i otpadne vode 3833. TLO 3923.1. Kakvoæa i monitoring kakvoæe tala 3923.2. Ugro�enost kakvoæe tala 3984. POSTUPANJE S OTPADOM 4144.1. Komunalni otpad 4144.2. Industrijski i ostale vrste otpada 4174.3. Opasni i otpad animalnog porijekla 4194.4. Projekt Regionalnog centra

za gospodarenje komunalnimi neopasnim industrijskim otpadom sjeverozapadne Hrvatske 422

5. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST 4235.1. Akcijski planovi zaštite

prirode prema NSAP-u 4235.2. Stanje na podruèju

zaštite prirode i nadzor 4265.3. Stanje na podruèju oèuvanja šuma 4295.4. Ugro�ene biljne i �ivotinjske

vrste/zajednice 4335.5. Utjecaj lova, ribolova, turistièkih i

rekreativnih aktivnosti na ekosustave 4355.6. Genetièke manipulacije u okolišu 4365.7. Zdravstvena ispravnost namirnica

kao indikator oneèišæenja okoliša 4376. BUKA, ELEKTROSMOG i

zraèenja raznog porijekla 440

III. PROVOÐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA I OCJENA PROVEDENIH MJERA 443

1) Provoðenje nadzora 4432) Monitoring okoliša 4443) Zahvati u okolišu i procjena

utjecaja na okoliš 4454) Akcidenti 4485) Oneèišæenje okoliša gradnjom 4496) Katastar oneèišæavanja okoliša (KEO) 4507) Financiranje zaštite okoliša 4518) Dokumentacija zaštite okoliša 4529) Pregled lokacija najveæih izvora

optereæenja okoliša negativnim utjecajima 453

IV. ZAKLJUÈCI 455

V. ZAVRŠNA ODREDBA 459


44.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 - proèišæeni tekst),�upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanijena 21. sjednici odr�anoj 10. rujna 2004. donijela je

Z A K LJ U È A Kuz Izvješæe o stanju okoliša

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

I.

Predla�e se Ministarstvu zaštite okoliša,prostornog ureðenja i graditeljstva RepublikeHrvatske da:

1. predlo�i dopunu Zakona o zaštiti bilja sodredbom koja bi obvezivala pravne i fizièke osobe(trgovce) koje prodaju zaštitna sredstva da su du�nepreuzimati ambala�u od istih i u suradnji sproizvoðaèima i uvoznicima na pravilan naèinambala�u zbrinuti,

2. kroz izmjenu propisa, osigura sredstva zazbrinjavanje ambala�e kroz tzv. ekološke markice,kojima bi se oznaèavalo da se kroz prodajnu cijenuproizvoda osiguravaju sredstva za zbrinjavanjeambala�e.

II.

1. Zadu�uju se komunalna poduzeæa i drugisakupljaèi otpada da poduzmu aktivnosti na edukacijigraðana radi selektivnog odvajanja otpadnog stakla,papira, plastike i sliènih sirovina.

2. S obzirom na uèestalu predoziranost pitke vodeklorom potrebno je da predstavnièka tijela jedinicalokalne samouprave zadu�e distributere vode zapromptnu nabavku najsuvremenijih dozatora klorakako bi se izbjeglo predoziranje.

III.

Obvezuje se Poljoprivredno savjetodavna slu�bada kroz svoje djelovanje na pogodan naèin educirastanovništvo - potrošaèe zaštitnih sredstava (otrova),o njihovoj adekvatnoj uporabi i skladištenju odnosnouništenju.

IV.

1. Preporuèa se jedinicama lokalne samoupraveda u proraèunima osiguraju sredstva za praæenjekakvoæe zraka u 2005. godini.

2. Zadu�uje se Zavod za javno zdravstvoKoprivnièko-kri�evaèke �upanije da odmah poprimitku ovog zakljuèka izradi program mjerenjakakvoæe zraka, uz suglasnost �upanijskog

poglavarstva Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, te daga nakon toga uputi na realizaciju svim jedinicamalokalne samouprave.

3. S obzirom da je u javnosti prisutna sumnja uistinitost podataka monitoringa koji se provode zapotrebe INE Naftaplina, Odbor dr�i da bi mjerenjatrebale raditi struène osobe Zavoda za javnozdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije uz nabavusuvremene opreme, èiju bi nabavku sufinanciralaKoprivnièko-kri�evaèka �upanija i kontrolirana tvrtka.

4. Zbog opæe poznate pojave da se u jednom dijeluPodravine, u odnosu na ostalo podruèje �upanije,bilje�i veæi broj sluèajeva umrlih zbog novotvorina,�upanijska skupština dr�i da tu pojavu treba istra�itiZavod za javno zdravstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije i detektirati uzroke kako bi se mogle poduzetimjere za sprjeèavanje bolesti i otkloniti uzroci.

V.

Zadu�uje se �upanijski zavod za prostornoureðenje da:

1. sukladno Planu rada �upanijske skupštine za2004. godinu da odmah pristupi izradi Programazaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije,

2. osim aktivnosti monitoringa zraka osmislimonitoring tla i voda, kontinuirano s posebnimnaglaskom na zaštitu izvorišta pitke vode i zala�e zaedukaciju korisnika zaštitnih sredstava.

Osim objave ovog Izvješæa u slu�benom glasilu�upanije potrebno je putem medija i drugih subjekata(škole, predškolske ustanove, odgovarajuæe udruge)upoznavati stanovništvo s rezultatima ovog Izvješæa.

Javnim medijima se preporuèa da kontinuiranoinformiraju graðane o stanju okoliša obraðenog uIzvješæu po tematskim cjelinama, a �upanijski zavodza prostorno ureðenje na kontinuiranu suradnju sasvim spomenutim subjektima.

VI.

Kod predstojeæe izrade Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije predvidjeti odreðena financijskasredstva kojima æe se financirati ili sufinanciratipredlo�eni programi zaštite okoliša na podruèju�upanije.

VII.

S obzirom da je uoèen nedostatak razmjeneinformacija izmeðu �upanijskih tijela i tijela dr�avneuprave pozivaju se tijela dr�avne uprave dadostavljaju podatke koji se od njih zatra�e, iz njihovenadle�nosti, kako bi buduæa izvješæa bila štokonkretnija, te da bi se kroz program mjera zaunapreðenje okoliša odreðene negativne pojavemogle kroz mjere propisane programom eliminirati.


VIII.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




45.

Na temelju èlanka 124. i 125. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 25. Statuta

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 -proèišæeni tekst), �upanijska skupštinaKoprivnièko.kri�evaèke �upanije na 21. sjedniciodr�anoj 10. rujna 2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju polugodišnjeg izvještaj o izvršenjuProraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za

razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine

I.

Proraèun Koprivnièko-kri�evaèke �upanije zarazdoblje od 1. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/03) izvršen je kako slijedi:


Plan za Izvršenje za Indeks2004. I - VI 2004.

A) RAÈUN PRIHODA I RASHODAPRIHODI POSLOVANJA 81.821.000,00 31.624.028,10 38,7PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 304.000,00 6.753,16 2,2RASHODI POSLOVANJA 52.843.000,00 23.236.001,79 44,0RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 23.814.000,00 2.495.492,80 10,5RAZLIKA - VIŠAK/MANJAK 5.468.000,00 5.899.286,67 107,9 B) RAÈUN FINANCIRANJAPRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE 4.699.000,00 748.018,17 15,9IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINUI OTPLATE ZAJMOVA 10.167.000,00 4.509.931,97 44,4NETO FINANCIRANJE -5.468.000,00 -3.761.913,80 68,8 VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 2.137.372,87C) VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA-

PRENESENI IZ PROTEKLE GODINE 0 2.141.200,74VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA RAS-POLO�IV U SLJEDEÆEM RAZDOBLJU 0 4.278.573,61

II.

«I. Raèun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka» -prihodi/primici i rashodi/izdaci izvršeni u ProraèunuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje od 1.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine, po ekonomskojklasifikaciji, nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovogZakljuèka.

«II. Posebni dio Proraèuna» - izvršenje ProraèunaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje od 1.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine, po proraèunskimkorisnicima, programima, aktivnostima i projektima,nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovog Zakljuèka.

III.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,a objavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




46.

Na temelju èlanka 25. i 67. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 - proèišæeni tekst) ièlanka 8. Odluke o izvršavanju ProraèunaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije za 2004.godinu(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/03), a uskladu s èlankom 47. Zakona oporaèunu («Narodne novine» broj 96/03), �upanijskaskupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21.sjednici odr�anoj 10. rujna 2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvještaja o korištenju sredstava

Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za2004. godinu, Proraèunska zaliha-raèun 3851, za

razdoblje sijeèanj-lipanj 2004. godine

I.

Usvaja se Izvještaj �upanijskog poglavarstva okorištenju sredstava Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za 2004. godinu, Proraèunskazaliha - raèun 3851, za razdoblje sijeèanj-lipanj 2004.godine, KLASA: 400-06/04-01-13, URBROJ: 2137-13-04-9 od 12. srpnja 2004.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




47.

Na temelju èlanka 25. toèke 9. StatutaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 -proèišæeni tekst), �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21.sjednici odr�anoj 10. rujna2004. donijela je

R J E Š E NJ Eo imenovanju predstavnika

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u SkupštinuHrvatske zajednice �upanija

I.

U Skupštini Hrvatske zajednice �upanija imenujuse kao predstavnici Koprivnièko-kri�evaèke �upanije:

1. Josip Frišèiæ, �upan,2. Zvonko Hitrec,

predsjednik �upanijske skupštine,3. Vjekoslav Flamaceta, zamjenik �upana.

II.

Mandat imenovanim predstavnicima traje èetirigodine podudarno s mandatom èlanova �upanijskeskupštine.

III.

Ovo Rješenje objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




48.

Na temelju èlanka 12. Zakona o lokalnoj ipodruènoj (regionalnoj) samoupravi («Narodnenovine» broj 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumaèenje),èlanka 10. stavka 2. Zakona o udrugama («Narodnenovine» broj 88/01 i 11/02) i èlanka 25. toèka 17.Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beniglasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 -proèišæeni tekst) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21. sjednici odr�anoj 10. rujna2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko pristupanju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Hrvatskoj zajednici �upanija

I.

Koprivnièko-kri�evaèka �upanija pristupaHrvatskoj zajednici �upanija sa sjedištem u Zagrebu.

II.

Ovlašæuje se �upan Koprivnièko-kri�evaèke�upanije da potpiše akt o pristupanju Hrvatskoj


zajednici �upanija kojim Koprivnièko-kri�evaèka�upanija preuzima obveze utvrðene Statutom iSporazumom o osnivanju Hrvatske zajednice�upanija.

III.





49.

Na temelju èlanka 25. toèke 9. StatutaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 -proèišæeni tekst), �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21.sjednici odr�anoj 10. rujna2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko predlaganju predstavnika

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Izvršni odborHrvatske zajednice �upanija

I.

U Izvršni odbor Hrvatske zajednice �upanija kaopredstavnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije predla�ese:

- JOSIP FRIŠÈIÆ, �upan.

II.





50.

Na temelju èlanka 11. stavka 7. Zakona osprjeèavanju sukoba interesa u obnašanju javnihdu�nosti («Narodne novine» broj 163/03 i 94/04) ièlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 3/02 - proèišæeni tekst), �upanijska skupštinaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21. sjedniciodr�anoj 10. rujna 2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko utvrðivanju trgovaèkih društava od posebnog

interesa za Koprivnièko-kri�evaèku �upaniju

I.

Utvrðuje se da su od posebnog interesa zaKoprivnièko-kri�evaèku �upaniju trgovaèka društva:

- «Bistra» d.o.o. za projektiranje, izgradnju iodr�avanje hidrograðevinskih objekata igraðevinarstvo Ðurðevac,

- Poduzeæe za ceste d.d. Vara�din, Vara�din.

II.





51.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanija («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst) itoèke XVI. Sporazuma o provoðenju Programakreditiranja poduzetnièkih projekata �ena i mladih za2003. godinu, KLASA: 302-02/03-01/110, URBROJ:2137-12-03-08, od 15. rujna 2003. godine, �upanijskaskupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 21sjednici odr�anoj 10. rujna 2004. donijela je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvješæa o realizaciji Programa

poticanja i promicanja poduzetništva za �ene imlade u 2003. godini


38.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02-proèišæeni tekst),�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 53. sjednici odr�anoj 24. kolovoza 2004.donijelo je

R J E Š E NJ Eo imenovanju predstavnika

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Struènopovjerenstvo za provoðenje postupka dogradnje i

nadogradnje centralne zgrade bolnice teopremanja tih prostora u Opæoj bolnici «Dr.

Tomislav Bardek» Koprivnica

I.

U Struèno povjerenstvo za provoðenje postupkadogradnje i nadogradnje centralne zgrade bolnice teopremanja tih prostora u Opæoj bolnici «Dr. TomislavBardek» Koprivnica, kao predstavnici Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, imenuju se:

1. Vjekoslav Flamaceta, zamjenik �upana

2. Zlatko Filipoviæ, ravnatelj �upanijskog zavoda za prostorno ureðenje

II.

Ovo Rješenje objavit æe se u «Slu�benom glasnikuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

Klasa: 510-05/04-01/04Urbroj: 2137-11-04-2Koprivnica, 24. kolovoza 2004.

Predsjednik:Josip Frišèiæ, oec.,v.r.

39.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02 - proèišæeni tekst)�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 53. sjednici odr�anoj 24. kolovoza 2004.donijelo je

Z A K LJ U È A Ko provoðenju Rješenja o redukciji populacije

divljih svinja, jelena i srna u Posebnomzoološkom rezervatu «Veliki Pa�ut»

I.

Provoðenje Rješenja o redukciji populacije divljihsvinja, jelena i srna u Posebnom zoološkomrezervatu «Veliki Pa�ut» Ministarstva kulture, Upraveza zaštitu prirode KLASA: UP/I 612-07/04-33/304,URBROJ: 532-08-04-�Š-2 od 5. srpnja 2004. godinei Rješenja KLASA: UP/I 612-07/04-33/304, URBROJ:532-08-04-�Š-3 od 16. srpnja 2004. godinepovjerava se Lovaèkom savezu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

II.

Prije realizacije Rješenja iz toèke I. ovog zakljuèkaJavna ustanova za upravljanje zaštiæenim dijelovimaprirode Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, Lovaèkisavez Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i Upravniodjel za gospodarstvo i komunalne djelatnostiKoprivnièko-kri�evaèke �upanije saèinit æe programrealizacije redukcije populacije jelena, divljih svinja isrna u Posebnom zoološkom rezervatu «VelikiPazut».

Koordinaciju rada tijela iz stavka 1. ovogZakljuèka izvršiti æe zamjenik �upana VjekoslavFlamaceta.

III.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benom


I.

Prihvaæa se Izvješæe o realizaciji Programapoticanja i promicanja poduzetništva za �ene i mladeu 2003. godini KLASA: 302-02/04-01/95, URBROJ:2137-12-04-1.

II.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benom

glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




AKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

OPÆINA FERDINANDOVACAAKKTTII OOPPÆÆIINNSSKKOOGG VVIIJJEEÆÆAA

glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».


Klasa: 323-01/04-01/02 Urbroj: 2137-10-04-3Koprivnica, 24. kolovoza 2004.

Predsjednik:Josip Frišèiæ, oec., v.r.

40.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 03/02 - proèišæeni tekst)�upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 53. sjednici odr�anoj 24. kolovoza 2004.donijelo je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Informacije o organizaciji

�upanijskog linijskog cestovnog prijevoza putnikana podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

I.

Prihvaæa se Informacija o organizaciji �upanijskoglinijskog prijevoza putnika na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, Klasa: 340-04/04-01/07, Urbroj:2137-12-04-1, od 18. kolovoza 2004. godine.

II.



Klasa: 340-04/04-01/07Urbroj: 2137-12-04-2Koprivnica, 24. kolovoza 2004.

Predsjednik:Josip Frišèiæ, oec., v.r.


8.

Na temelju èlanka 125. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03), èlanka 8. Pravilnika ofinancijskom izvještavanju u proraèunskomraèunovodstvu («Narodne novine» broj 74/02, 3/03,12/03 i 3/04) i èlanka 25. Statuta OpæineFerdinandovac («Slu�beni glasnik Koprivnièko -kri�evaèke �upanije» broj 12/01) Opæinsko vijeæeOpæine Ferdinandovac je na 36. sjednici odr�anoj 23.kolovoza 2004. donijelo

Z A K LJ U È A Ko usvajanju financijskog izvješæa Proraèuna

Opæine Ferdinandovac za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine

I.

Usvaja se polugodišnje financijsko izvješæe oizvršenju Proraèuna Opæine Ferdinandovac zarazdoblje od 1. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine i to:

1. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima iizdacima za razdoblje od 1. sijeènja do 30. lipnja2004. godine, koji èine:

- ukupni prihodi i primici u svoti: 1.285.994,15 kuna

- ukupni rashodi i izdaci u svoti: 1.153.634,01 kuna.

2. Izvještaj o novèanim tijekovima za razdoblje od1. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine,

3. Izvještaj o obvezama za razdoblje od 1. travnjado 30. lipnja 2004. godine,

4. Izvještaj o ostvarenim vlastitim prihodima irashodima za razdoblje od 1. sijeènja do 30 lipnja2004. godine,

5. Bilješke uz financijske izvještaje za razdoblje od1. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine.

II.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima iizdacima Proraèuna Opæine Ferdinandovac zarazdoblje od 1. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine,Izvještaj o novèanim tijekovima za razdoblje od 1.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine, Izvještaj oobvezama za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja2004. godine, Izvještaj o ostvarenim vlastitimprihodima i rashodima za razdoblje od 1. sijeènja do 30lipnja 2004. godine i Bilješke uz financijske izvještajesastavni su dio ovog zakljuèka i nalaze se u prilogu.

4.

Na temelju èlanka 125. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03), èlanka 8. Pravilnika ofinancijskom izvještavanju u proraèunskomraèunovodstvu («Narodne novine» broj 74/02, 3/03,12/03 i 3/04) i èlanka 26. Statuta Opæine Hlebine(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»11/01. i 12/01), Opæinsko vijeæe Opæine Hlebine na34. sjednici odr�anoj 25. kolovoza 2004. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju financijskog izvješæa Proraèuna

Opæine Hlebine za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine

I.

Usvaja se Polugodišnje financijsko izvješæe oizvršenju proraèuna Proraèuna Opæine Hlebine zarazdoblje od 01. sijeènja do 30 lipnja 2004. godine i to:

1. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima iizdacima za razdoblje od 01.sijeènja do 30. lipnja2004. godine, koji èine:

- ukupni prihodi i primici u svoti: 593.140,14 kuna- ukupni rashodi i izdaci u svoti: 868.685,63 kune,

2. Izvještaj o novèanim tijekovima za razdoblje od01.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine,

3. Izvještaj o obvezama za razdoblje od 01. travnjado 30. lipnja 2004. godine,

4. Izvještaj o ostvarenim vlastitim prihodima i

rashodima za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja2004. godine,

5. Bilješke uz Izvještaj o prihodima i rashodima,primicima i izdacima za razdoblje od 01. sijeènja do30. lipnja 2004. godine.

II.

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima iizdacima Proraèuna Opæine Hlebine za razdoblje od01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine, Izvještaj onovèanim tijekovima za razdoblje od 01. sijeènja do30 lipnja 2004. godine, Izvještaj o obvezama zarazdoblje od 01. travnja do 30. lipnja 2004. godine,Izvještaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodimaza razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godinei Bilješke uz financijsko izvješæe, sastavni su dio ovogZakljuèka i nalaze se u prilogu.

III.


OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE HLEBINE

Klasa: 404-04/04-01/05Urbroj: 2137/07-04-2Hlebine, 25. kolovoza 2004.

Predsjednik:Ivan Olujiæ, dipl. ing. polj., v.r.


III.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko - kri�evaèke �upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE FERDINANDOVAC

Klasa: 021-05/04-01/26Urbroj: 2137-15-04-1Ferdinandovac, 23.kolovoza 2004.

Predsjednik:Andrija Kudumija, v.r.

OPÆINA HLEBINEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

OPÆINA LEGRADAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

12.

Na temelju èlanka 27. Statuta Opæine Legrad(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01) Opæinsko vijeæe Opæine Legrad na 28.sjednici odr�anoj 25. kolovoza 2004. donijelo je

O D L U K Uo isplati nagrade Opæine Legrad

za novoroðeno dijete

Èlanak 1.

Ovom Odlukom utvrðuju se uvjeti i naèin

ostvarivanja prava na nagradu Opæine Legrad zasvako novoroðeno dijete (u daljnjem tekstu: nagrada).

Èlanak 2.

Pravo na nagradu imaju roditelji novoroðenogdjeteta koji imaju prebivalište na podruèju OpæineLegrad i podnesu zahtjev za isplatu nagrade.

Zahtjevu treba prilo�iti:- rodni list dijeta,- preslike osobnih iskaznica roditelja,- presliku broja štednog raèuna na koji æe se izvršiti

isplata nagrade.

Èlanak 3.

Nagrada Opæine Legrad isplaæuje se ujednokratnom novèanom iznosu u visini od 1.000,00kn (slovima:tisuæu kuna).

Sredstva za isplatu nagrade osiguravaju se uProraèunu Opæine Legrad.

Èlanak 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u«Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE LEGRAD

Klasa: 021-05/04-01/06Urbroj: 2137/10-04-1Legrad, 25. kolovoza 2004.

Predsjednik:Damir Vidoviæ, v.r.

13.

Na temelju èlanka 125. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03), èlanka 8. Pravilnika ofinancijskom izveštavanju u proraèunskomraèunovodstvu («Narodne novine» broj 74/02, 3/03,12/03 i 3/04) i èlanka 27. Statuta Opæine Legrad(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 11/01), Opæinsko vijeæe Opæine Legrad na 28.sjednici odr�anoj 25. kolovoza 2004. donijelo je

Z A K L J U È A Ko usvajanju polugodišnjih financijskih izvješæa o

izvršenju Proraèuna Opæine Legrad za razdoblje sijeèanj - lipanj 2004. godine

I.

Usvajaju se polugodišnja financijska izvješæa o

izvršenju Proraèuna Opæine Legrad za razdobljesijeèanj - lipanj 2004. godine i to:

1. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima iizdacima, za razdoblje sijeèanj - lipanj 2004. godine,koji èine:

- ukupni prihodi i primici u svoti od 1.422.009,04 kuna,

- ukupni rashodi i izdaci u svoti od 1.126.969,98 kuna,

- razlika prihoda i primitakai rashoda i izdatakau svoti od 295.039,06 kuna.

2. Izvještaj o novèanim tijekovima za razdoblje od01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine,

3. Izvještaj o ostvarenim vlastitim prihodima irashodima u razbodblju od 01. sijeènja do 30. lipnja2004. godine,

4. Izvještaj o obvezama za radzbolje od 01.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine,

5. Bilješke uz financijske izvještaje za razdoblje od01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine.

II.

Financijski izvještaji iz toèke I. nalaze se u prilogui sastavni su dio ovog Zakljuèka.

III.





14.

Na temelju èlanka 47. Zakona o proraèunu(«Narodne novine» broj 96/03) i èlanka 27. StatutaOpæine Legrad («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 11/01), Opæinsko vijeæeOpæine Legrad na 28. sjednici odr�anoj 25. kolovoza2004. donijelo je


Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o korištenju

sredstava proraèunske zalihe Proraèuna Opæine Legrad za razdoblje od

01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine

I.

Usvaja se Izvješæe o korištenju sredstavaproraèunske zalihe Proraèuna Opæine Legrad zarazdoblje od 01.sijeènja do 30. lipnja 2004. godine.

II.

Izvješæe o korištenju sredstava proraèunske zaliheProraèuna Opæine Legrad za razdoblje od 01.sijeènjado 30. lipnja 2004. godine sastavni je dio ovog

Zakljuèka.

III.






OPÆINA PODRAVSKE SESVETEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

15.

Na temelju èlanka 14. stavak 1. i 3. i èlanka 15.Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenjaprostornih planova («Narodne novine», broj 101/98) ièlanka 36. stavak 2. i èlanka 37. Statuta opæinePodravske Sesvete («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», broj 12/01), Opæinsko vijeæeOpæine Podravske Sesvete u obavljanju du�nostiopæinskog poglavarstva, na 36. sjednici odr�anoj 23.lipnja 2004. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko usvajanju Izvješæa o javnoj raspravi i

utvrðivanju Konaènog prijedloga Prostornogplana ureðenja Opæine Podravske Sesvete

I.

Usvaja se Izvješæe o javnoj raspravi o PrijedloguProstornog plana ureðenja Opæine PodravskeSesvete.

Izvješæe o javnoj raspravi iz prethodnog stavkasastavni je dio ovog Zakljuèka.

II.

Utvrðuje se Konaèni prijedlog Prostornog planaureðenja Opæine Podravske Sesvete, koji se sastojiod tekstualnog i grafièkog dijela.

A. Tekstualni dio sadr�i:I. Obrazlo�enje

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

B. Grafièki dio sadr�i:1. Korištenje i namjena površina2. Infrastrukturni sustavi3. Uvjeti za korištenje, ureðenje i zaštitu prostora4. Graðevinska podruèja naselja

III.

Ovlašæuje se Jedinstveni upravni odjel OpæinePodravske Sesvete da na Konaèni prijedlogProstornog plana ureðenja Opæine PodravskeSesvete zatra�i suglasnost Slu�be za prostornoureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Ureda dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, sa sjedištem u Koprivnici.

Uz zahtjev za pribavljanje suglasnosti na Konaèniprijedlog prostornog plana iz prethodnog stavkaprila�e se:

- izraðen «Prostorni plan ureðenja OpæinePodravske Sesvete», ovjeren od strane struènogizraðivaèa, s prilogom ovlaštenja o izradi Prostornogplana (izvod iz sudskog registra i sklopljen ugovor oizradi Prostornog plana) i

- Izvješæe o javnoj raspravi s obraðenimprimjedbama s javne rasprave.

IV.

Prije upuæivanja Konaènog prijedloga prostornogplana Opæinskom vijeæu kao predstavnièkom tijelu nadonošenje Jedinstveni upravni odjel OpæinePodravske Sesvete kao ovlašteno upravno tijelo zaposlove prostornog ureðenja i kao nositelj izradeProstornog plana dostavlja svim sudionicima u javnojraspravi pisanu obavijest s obrazlo�enjem o razlozimaneprihvaæanja odnosno djelomiènog prihvaæanja

1.

U izvornom tekstu Izmjena i dopuna ProraèunaOpæine Rasinja za 2004. godinu objavljenom u«Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 5/04 od 06. kolovoza 2004. godine,utvrðena je pogreška te se daje

I S P R A V A KIzmjena i dopuna Proraèuna

Opæine Rasinja za 2004. godinu

U èlanku 5. umjesto rijeèi: «Ova Odluka» trebaju

stajati rijeèi: «Ove Izmjene i dopune Proraèuna», aumjesto rijeèi: «primjenjuje» treba stajati rijeè:«primjenjuju».

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL OPÆINE RASINJA

Klasa: 400-01/04-01/18Urbroj: 2137/13-04-3Rasinja, 08. kolovoza 2004.


njihovih oèitovanja, prijedloga i primjedbi, a na temeljustruènih podlo�aka koje u tu svrhu izraðuje struèniizraðivaè Prostornog plana.

V.

Ovaj Zakljuèak dostavlja se Uredu dr�avne upraveu Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji - Slu�bi zaprostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko-pravne poslove, uz zahtjev za suglasnostna Konaèni prijedlog Prostornog plana ureðenjaOpæine Podravske Sesvete.

Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom donošenja,

a objavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», bez priloga.

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE PODRAVSKE SESVETE

Klasa: 350-02/01-01/01Urbroj: 2137/24-04-9Podravske Sesvete, 23. lipnja 2004.

Predsjednik:Ivan Dere�iæ, v.r.

OPÆINA RASINJAAKTI JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA


KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKE SKUPŠTINE

43. Izvješæe o stanju okolišaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije 337

44. Zakljuèak uz Izvješæe o stanju okolišaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije 460

45. Zakljuèak o usvajanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine 461

46. Zakljuèak o usvajanju Izvještaja o korištenju sredstava Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za 2004. godinu, Proraèunska zaliha-raèun 3851, za razdoblje sijeèanj-lipanj 2004. godine 462

47. Rješenje o imenovanju predstavnikaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u Skupštinu Hrvatske zajednice �upanija 462

48. Zakljuèak o pristupanju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije Hrvatskoj zajednici �upanija 462

49. Zakljuèak o predlaganju predstavnikaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u Izvršni odbor Hrvatske zajednice �upanija 463

50. Zakljuèak o utvrðivanju trgovaèkih društava od posebnog interesa zaKoprivnièko-kri�evaèku �upaniju 463

51. Zakljuèak o prihvaæanju Izvješæa o realizaciji Programa poticanja i promicanja poduzetništva za �ene i mlade u 2003. godini 463

AKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

38. Rješenje o imenovanju predstavnika Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Struèno povjerenstvo za provoðenje postupka dogradnje i nadogradnje centralne zgrade bolnice te opremanja tih prostora u Opæoj bolnici «Dr. Tomislav Bardek» Koprivnica 464

39. Zakljuèak o provoðenju Rješenja

o redukciji populacije divljih svinja, jelena i srna u Posebnom zoološkom rezervatu «Veliki Pa�ut» 464

40. Zakljuèak o prihvaæanju Informacije o organizaciji �upanijskog linijskog cestovnog prijevoza putnika na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije 465

OPÆINA FERDINANDOVACAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

8. Zakljuèak o usvajanju financijskog izvješæa Proraèuna Opæine Ferdinandovac za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine 465

OPÆINA HLEBINEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

4. Zakljuèak o usvajanju financijskog izvješæa Proraèuna Opæine Hlebine za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine 466

OPÆINA LEGRADAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

12. Odluka o isplati nagrade Opæine Legrad za novoroðeno dijete 466

13. Zakljuèak o usvajanju polugodišnjih financijskih izvješæa o izvršenju Proraèuna Opæine Legrad za razdoblje sijeèanj - lipanj 2004. godine 467

14. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o korištenju sredstava proraèunske zalihe Proraèuna Opæine Legrad za razdoblje od 01. sijeènja do 30. lipnja 2004. godine 467

OPÆINA PODRAVSKE SESVETEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

15. Zakljuèak o usvajanju Izvješæa o javnoj raspravi i utvrðivanju Konaènog prijedloga Prostornog plana ureðenja Opæine Podravske Sesvete 468


S A D R � A J

OPÆINA RASINJAAKTI JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA

1. Ispravak Izmjena i dopuna ProraèunaOpæine Rasinja za 2004. godinu 469


«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» je slu�beno glasilo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije iopæina: Drnje, Ðelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski,Koprivnièki Bregi, Koprivnièki Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, PodravskeSesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan �abno, Sveti Petar Orehovec i Virje. Uredništvo: Koprivnica, Ulica AntunaNemèiæa 5. Glavni i odgovorni urednik - tajnik �upanijske skupštine Koprivnièko-kri�evaèke �upanije ZdravkoLovrekoviæ, dipl. iur. - telefon (048) 658-250, telefaks (048) 622-584. List izlazi jedanput mjeseèno i prema potrebi.Pretplata za 2004. godinu iznosi 180,00 kn i uplaæuje se na �iro-raèun 2386002-1100500793, Rihtariæ d.o.o.Koprivnica, Gorièka 16. Izdavaè: Koprivnièko-kri�evaèka �upanija. Tehnièki ureðuje i tiska: Rihtariæ d.o.o.Koprivnica, Gorièka 16, tel. (048) 624-560, fax. (048) 221-347.

Documents

broj 6 2004 - kckzz.hrkckzz.hr/user_content/documents/broj6_04.pdfOsnovni pojmovi okoliša i pritisci na okoliš ... ekologije, prouèavanje uzroka, pojava i promjena u okolišu i