Vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad

povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle

djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti.

(Rim 13,11-12).

BOŽIĆ U ČETIRI SVETA DOGAĐAJABADNJAK, BOŽIĆ, SPOMENDAN SVETOG

STJEPANA, TRI KRALJA

Sam pojam dolazi od staroslavenske riječi"b'deti", što znači bdjeti, biti budan,

čekati Isusovo rođenje. Odatle i "badnjak", badnje drvo ili panj, što se na badnju

večer uz poseban obred polijevanja ili natapanja panja unosi u kuću i

stavlja na ognjište gorjeti.

BADNJAK

Badnjak je i drvo koje se nasloni na kuću i stoji tijekom Badnjeg dana i

božićnih dana. Badnje drvo se "diže" u ranim jutarnjim satima

Badnjeg dana i naslanja se na kuću. Otac, prilikom ulaska u kuću na badnju večer,

pozdravlja ukućane ovim riječima:

Badnjak na kuću, Božić u kuću! Hvaljen Isus i Marija! Čestit Vam Božić i sveto Isusovo porođenje!"

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene bi napravile božićni objed,

pospremile dom i pripremale posnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, a također su

pripremali drva za ogrjev.

Neki običaji u prošlosti i danas..

Na badnje jutro dječaci idu u kuće i zažele ukućanima zdravlje, plodnu godinu i puno

blagostanja u kući. Taj običaj se naziva položaj. Ukućani im nešto daruju i dječaci

imaju dobar motiv doći i nagodinu. Od Badnjaka do Sveta tri kralja na stolu je

stajao božićni kolač – božičnjak, nekada i više njih. Bio je okrugao s rupom u sredini s

raznim ukrasima po sebi.

Na Badnjak na stolu su bili poslagani: orasi, lješnjaci, bademi, smokve, jabuke, kako u kojem kraju što uspijeva. Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača (vrsta kruha). Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva, a to je važan običaj i danas.

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu,

simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme:

Vidi Božje otajstvo u podrtoj štaliciI tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.

Na Badnjak se kite i božićna drvca. Isprva su se kitila voćem, najčešće jabukama,

ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni

orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg

na drvcu i tako su ga ukrašavali.

Ispod drvca se stavljaju jaslice, izrađene najčešće od drveta. Ostaju do blagdana

Bogojavljanja. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu te potječu iz 17.

stoljeća. Najljepše jaslice obično su imali franjevci. Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223.

Te bi Badnje večeri otac obitelji upalio svjećice na božićnom drvcu i na jaslicama, kleknuo s djecom, sklopio ruke i zapjevao: "Narodi nam se kralj nebeski”. Nakon toga svi bi ukućani išli na misu ponoćku, kao i dan danas.

Najpoznatije pjesme, koje se izvode na toj misi su: "Kyrie Eleison", "Svim na zemlji mir veselje", "Dvorani neba", "U to vrijeme godišta, "Radujte se narodi“. Obično se na kraju izvodi "Tiha noć”.

Ujutro ukućani jedni drugima čestitaju Božić. Za obilan i bogat doručak jede se prasetina s hrenom, hladetina, domaće kobasice, kulen, slanina, pršut sa sirom i maslinama. Nakon doručka odlazi se na svetu božićnu misu.

Nakon mise,slijedi obiteljski ručak koji je obilat. Od slastica jedu se: torte, orehnjače, makovnjače, kolači od oraha, rogača, sira, suhi sitni kolači, paprenjaci, smokvenjaci, medenjaci, pracne...

BOŽIĆNO JUTRO

Na prvi dan Božića, obično se ostajalo kod kuće, a drugi dan Božića ide se u posjet rođacima i susjedima.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se, da će uroditi sve što se okopava motikom.

SPOMENDAN SV. STJEPANA

Blagdan Svete obitelji je u čast Isusa iz Nazareta, njegove majke, Blažene Djevice

Marije i njegovog poočima sv. Josipa. Na blagdan Svete Obitelji obilježava se i Dan iseljenika, jer je i Sveta obitelj doživjela

iskustvo iseljeništva prilikom Bijega u Egipat.

Blagdan se slavi nedjelju nakon Božića.

BLAGDAN SV. OBITELJI

Bogojavljenje (grč. Επιφάνεια ili objava) jer je to kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku. Bogojavljenje je naglašavalo spomen pohoda triju Mudraca, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Oni su donijeli Isusu tri dara: tamjan kojeg svećenik i danas donosi u kuću za vrijeme blagoslova naših domova, zlato i smirnu. Božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.

BLAGDAN SV. TRI KRALJA, 6. siječnja