Boris Vujčić, guverner

Konferencija fondovske industrije i Zagrebačke burze “Izazov promjene”Rovinj, 18.-20. listopad 2017.

Kretanja u međunarodnom okružjusve su povoljnija

Napomena: Inozemna potražnja izračunata je kao ponderirani prosjekrealnog rasta BDP-a hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, pri čemusu kao ponderi korišteni udjeli pojedinih zemalja u hrvatskom robnomizvozu u 2016. Izvor: MMF (WEO, travanj 2017.)

Realni rast inozemne potražnje za hrvatskim izvozom

Očekivanja Consensus Forecast-a o rastu hrvatskih trgovinskih partnera u 2017. i 2018.

Napomena: Prikazan je ponderirani prosjek očekivanog realnog rastahrvatskih najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera u 2017. (crvena linija) i 2018. (ljubičasta linija). Ponderi su udjeli pojedinih zemalja u hrvatskomrobnom izvozu u 2016. Izvor: Consensus Forecast, izvješća od siječnja 2016. do rujna 2017.

Očekivani realni rast povećan na 3,3% u 2017.,zbog snažnije osobne potrošnje i boljih turističkih rezultata

Izvor: DZS, projekcija HNB-a

Realni rast BDP-a i doprinosi pojedinih komponenti

...što je nedostano za brže sustizanje razvijenijih zemalja

Kon(di)-vergencija dohotka u odabranim zemljama,u odnosu prema Njemačkoj

Usporedba prosječnih stopa realnog rasta BDP-a

Napomena: BDP je mjeren prema paritetu kupovne moći, i iskazan kao postotni udioBDP-a po stanovniku u Njemačkoj. Središnja Europa uključuje Sloveniju, Madžarsku,Slovačku, Češku i Poljsku. Europsku periferiju čine Portugal, Grčka, Italija, Španjolska.Izvor: AMECO

Napomena: BDP je mjeren u stalnim cijenama, udomaćoj valuti. Središnja Europa uključuje Sloveniju,Madžarsku, Slovačku, Češku i Poljsku.Izvori: Eurostat (do 2016.); Proljetna prognoza EK izsvibnja 2017.

Središnja Europa

Bugarska i Rumunjska Baltik Hrvatska

2004-2009 3,6 4,9 3,2 2,2

2010-2015 2,0 1,7 3,0 -0,6

2016 2,8 4,3 2,2 3,0

2017p 3,2 3,6 2,8 2,9

2018p 3,2 3,3 3,1 2,620

30

40

50

60

70

80

90

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

BDP po

 stanovniku

 (Njemačka =100%

)

Središnja Europa BaltikBugarska i Rumunjska HrvatskaEU periferija

Povoljna kretanja na tržištu rada, no nezaposlenost i dalje relativno visoka

Ukupna zaposlenost i doprinosi pojedinih sektora godišnjoj promjeni zaposlenosti

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i usporedivim zemljama

Napomena: Podaci za 2017. godinu odnose se na prvih devet mjeseci.Izvori: HZMO; projekcija HNB-a

Izvori: Eurostat; AMECO; projekcija HNB-a

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

2008.2009.2010. 2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017. 2018.

Sto

pa n

ezap

osle

nost

i (%

)

Baltičke zemlje Bugarska i RumunjskaOstale nove članice EU-a Hrvatska

1.340

1.370

1.400

1.430

1.460

1.490

1.520

1.550

1.580

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.u

tis.

post

otni

bod

ovi

Industrija (B,C,D,E) Javni sektor (O,P,Q)Ostalo Zaposlenost - desno

Jačanje pritiska na cijenu rada

Jedinični trošak rada

Napomena: Prilikom projekcije jediničnog troška rada pretpostavljeno je da će rast zaposlenika i ukupne zaposlenosti iz nacionalnih računa bitijednak očekivanom rastu HZMO osiguranika, dok će rast naknada zaposlenicima iz nacionalnih računa biti jednak očekivanom rastu mase brutoplaća prema JOPPD obrascu uvećanoj za doprinose na plaću.Izvori: DZS; Eurostat; projekcija HNB-a

-4,0

-3,0

-2,0

-1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

94

96

98

100

102

104

106

108

110

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

u %

2008. =

100

2008. =100 godišnje stope promjene - desno

Porast inflacije na 1,1% u 2017. i 1,5% u 2018.

Izvori: DZS; izračun HNB-a

Kretanje indeksa potrošačkih cijena

Zamjetan višak tekućeg i kapitalnog računa,a negativan utjecaj jačanja domaće potražnje ublažavaju...

* Isključujući jednokratne učinke na dobit banaka koji se u 2015. odnose na konverziju kredita indeksiranih uz švicarski franak, a u 2017. i 2018. na troškove rezervacija za plasmane povezane s koncernom Agrokor. Izvor: HNB

Struktura salda tekućeg i kapitalnog računa platne bilance

... rast izvozne konkurentnosti i priljeva iz EU fondova

Globalni tržišni udjel izvoza robe i usluge

Napomena: Baltičke zemlje uključuju Estoniju, Latviju i Litvu. Izvori: Eurostat; projekcija HNB-a.

Napomena: Neto primljena i neto raspoređena sredstva predstavljaju razliku između ukupno primljenih odnosno raspoređenih sredstava i uplata u proračun EU-a, pri čemu pozitivna vrijednost označuje pozitivan saldo u transakcijama s proračunom EU. Izvori: Ministarstvo financija; projekcija HNB-a.

Transakcije s EU proračunom

60

80

100

120

140

2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.2018.

inde

ks, 2

007.

=10

0

Baltičke zemlje Bugarska i Rumunjska

Madžarska i Slovenija Češka, Poljska, Slovačka

Hrvatska

Nastavak razduživanja utječe na poboljšanje inozemne pozicije, no neravnoteže su i dalje prisutne

Relativni pokazatelji inozemnih obveza

Izvor: HNB

-120

-100

-80

-60

-40

-20

00

20

40

60

80

100

120

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

% B

DP

-a

% B

DP

-a

Bruto inozemni dug Neto inozemni dug Neto IIP-desno

Stabilan (ali ne i fiksan) nominalan tečaj kune prema euru, u uvjetima visoke euroizacije depozita i plasmana

Izvor: HNB

Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku

Euroizacija depozita i plasmana

Napomena: Devizni depoziti uključuju kunske depozite s valutnom klauzulom, adevizni plasmani kunske plasmane s valutnom klauzulom.Izvor: HNB

Monetarna politika i dalje vrlo ekspanzivna

Višak likvidnosti – HR vs. europodručje

Napomena: Višak likvidnosti u eurozoni predstavlja višak rezervi u odnosu na regulatornozahtijevanu obveznu rezervu (eng. excess reserves).Izvori: ESB; Eurostat; HNB

Uvjeti financiranja za domaće sektore se nastavljaju poboljšavati ...

Izvori: MF; HNB

Troškovi financiranja u kunama bez valutne klauzule

Izvori: MF; HNB; S&P Capital IQ

Troškovi financiranja u kunama s valutnom klauzulom

...dok premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za Hrvatsku bilježi izraženi pad

Izvori: S&P Capital IQ

Premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) na petogodišnje državne obveznice odabranih zemalja

Povoljna kretanja standarda odobravanja kredita i potražnje za kreditima...

Napomena: Podaci predstavljaju godišnje prosjeke neto postotaka banaka ponderirane udjelima u pripadajućoj skupini kredita.Izvor: HNB - Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka

Standardi odobravanja kredita Potražnja za kreditima

...vode oporavku domaće kreditne aktivnosti, uz rast plasmana poduzećima i stanovništvu

Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB

Doprinosi rastu ukupnih plasmana

Nenamjenski krediti i dalje najveći segment rasta kredita stanovništvu...

Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB

Doprinosi rastu plasmana stanovništvu po vrsti kredita

...dok je turistički sektor glavni pokretač kreditiranja poduzeća

Napomena: Stope promjene i doprinosi izračunati su na osnovi transakcija.Izvor: HNB

Doprinosi rastu plasmana poduzećima po djelatnostima

Profitabilnost poduzeća iz turističke djelatnosti u Hrvatskoj i zemljama EU

19

Izvori: ECCBSO, FINA, HNB;Napomena: Bruto i neto profitabilnost izračunate su kao omjer EBITDA odnosno neto operativne dobiti i poslovnih prihoda * 100%.Stupići označavaju profitalnost poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a kružići prosjek sektoranefinancijskih poduzeća.

Bruto profitabilnost Neto profitabilnost

Dobri poslovni rezultati utjecali su na smanjenje financijske poluge

20

Izvori: ECCBSO, FINA, HNB;Napomena: Financijska poluga izračunata je kao vagani prosjek omjera ukupnih obveza (bez kapitala) i kapitala × 100. Stupićioznačavaju profitalnost poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a kružići prosjek sektoranefinancijskih poduzeća.

Financijska poluga

Pozitivni trendovi u kvaliteti kreditnog portfelja banakaprivremeno zaustavljeni zbog krize u Agrokoru

Napomena: Simbol * odnosi se na polugodišnju promjenu, tj. promjenu u odnosu na 31. prosinca 2016. Pozitivan doprinos reklasifikacije neprihodujućih kredita označuje pogoršanje kvalitete kreditnog portfelja i obratno. Brojčana crna oznaka označuje razinu udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima, a brojčana crvena označuje razinu udjela neprihodujućih plasmana i izvanbilančnih obveza u ukupnim plasmanima i izvanbilančnim obvezama.Izvor: HNB

Banke su i dalje pod povećanim pritiskom kreditnog rizika...

Napomena: Vrijednosti regionalnih pokazatelja izračunate su kao imovinom ponderirani prosjek pokazatelja pojedinih zemalja. U zemlje SIE-a prema dostupnim se podacima ubrajaju: BG, EE, HR, HU, LT, LV, PL, RO, SI i SK, dok se u zemlje EU-a osim već navedenih ubrajaju još i: AT, BE, CY, DE, DK, ES, FI, FR, GB, GR, IE, IT, LU, MT, NL, PT i SE.Izvori: ESB (Consolidated Banking Data); HNB

Usporedba udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPLR) te njihove pokrivenosti, po zemljama članicama EU-a

0

10

20

30

40

50

60

70

2012 2013 2014 2015 2016 2012 2013 2014 2015 2016

NPLR Pokrivenost

%

Hrvatska EU zemlje SIE zemlje

...ali je kapitaliziranost sustava vrlo visoka

14,0

16,415,2

16,4

18,819,6

20,9 21,021,8

20,9

22,9 23,2

10

15

20

25

0

50

100

150

200

250

300

350

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

2016

.

VI.2

017.

Basel I Basel II CRR/CRD IV

%

mlrd. HRK

Regulatorni kapital Ukupna izloženost rizikuStopa ukupnoga kapitala (desno)

Izvor: HNB

Dobit banaka smanjena zbog materijalizacije kreditnog rizika

Izvor: HNB

1,50 1,57 1,60 1,13 1,12 1,17 0,84 0,17 0,52

-1,28

1,580,65

12,4110,93

9,91

6,40 6,46 6,884,82

0,852,76

-8,78

9,60

3,57

-10-8-6-4-202468

101214

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

2012

.

2013

.

2014

.

2015

.

2016

.

VI.2

017.

%

ROAA

ROAE

Znatan dio loših kredita prodan...

56,9

5.929,2

2.349,9

1.277,4

2.807,5

5.974,7

4.899,6

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. I.-VI.2017.

mil. HRK

Izvor: HNB

Kupci NPLa moraju naplatiti kupljene tražbine pa će se zbog toga ponovno (kao i banke koje su im ih prodale) morati obratiti sudovima i propitivati kvalitetu pravnog sustava i institucija:

• Pravna sigurnost jasnoća propisa, jedinstvena primjena u praksi, donošenje odluka u razumnom roku

• Učinkovitost postupakaparnični postupci, ovrhe tražbina i osiguranja, stečaj - insolvencijskipostupci

26

...ali i nakon prodaje NPLovi ostaju u sustavu...

Kvaliteta pravnog sustava i institucija

Kako se mjeri?

Komparativni pregled indikatora efikasnosti po istraživanjima:

CEPEJ

EU Justice Scoreboard 2017

EUROSTAT

27

Godišnji proračun sudova kao % BDP per capita

28Izvor: Eurostat

... i ukupni godišnji izdaci za sudove u EUR/stanovniku

29Izvor: Eurostat

Potrebno vrijeme za sudske postupke u građanskim i trgovačkim postupcima

30Izvor: EU Justice Scoreboard 2017 /CEPEJt

Vrijeme potrebno za zaključenje stečaja

31Izvor: World Bank Doing Business / EU Justice Scoreboard 2016

- namirenje tražbina vjerovnika u godinama

32

Broj trgovačkih i građanskih sudskih predmeta u tijeku u I-om stupnju na 100 stanovnika

Izvor: EU Justice Scoreboard 2017 /CEPEJt

Udio proračuna sudova za kontinuirano obrazovanje

33

0,10%

0,10%

0,20%

0,20%

0,30%

0,30%

0,30%

0,32%

0,60%

0,60%

0,60%

0,90%

0,90%

1,10%

1,90%

0,00% 0,20% 0,40% 0,60% 0,80% 1,00% 1,20% 1,40% 1,60% 1,80% 2,00%

Czech Rep.

Hungary

Albania

Poland

Croatia

Moldova

Slovenia

Bulgaria

Estonia

Latvia

Lithuania

Slovakia

Bosnia and Herzegovina

Romania

Macedonia

Suci sudionici kontinuiranih aktivnosti osposobljavanja u pogledu prava EU i prava drugih država članica

... a od kad smo postali članica EU

Source: European Commission / European judicial training report

35

Percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa (viša vrijednost bolja percepcija)

Kako to vide poduzetnici i gospodarstvenici?

Izvor: WEF (World Economic Forum)

Promjene u provođenju monetarne politike HNB-a

Odluka o provođenju monetarne politike HNB-a

spojeni su propisi HNB-a kojima se reguliraju operacije monetarne politike - operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive mogućnosti te instrumenti za njihovo provođenje

uveden je sustav upravljanja kolateralom putem skupa prihvatljive imovine za sve kreditne operacije HNB-a

definirana je prihvatljiva imovina

36

Karakteristike skupa prihvatljive imovine (1)

banka formira skup prihvatljive imovine kod HNB-aprijenosom vrijednosnih papira na račune HNB-a u depozitorijima vrijednosnih papira

banka može vrijednosne papire u skupu prihvatljive imovine zamjenjivati, dodavati i povlačiti

imovina u skupu prihvatljive imovine nije namjenski određena za pojedinu transakciju, već ukupna vrijednost skupa prihvatljive imovine, korigirana mjerama za kontrolu rizika, predstavlja najveći dopušteni iznos do kojega se banka može zadužiti kod HNB-a (što obuhvaća glavnicu i kamatu) po svim kreditnim operacijama

37

Karakteristike skupa prihvatljive imovine (2)

HNB primjenjuje sustav skupa prihvatljive imovine za financijsko osiguranje svih kreditnih operacija HNB-a: kredita uz financijsko osiguranje kod redovitih i strukturnih

operacija prekonoćnih kredita i unutardnevnih kredita

upravljanje kolateralom putem skupa prihvatljive imovine omogućuje: definiranje jedinstvene Liste prihvatljivih vrijednosnih papira za sve

kreditne operacije HNB-a korištenje kratkoročnih vrijednosnih papira za dugoročne kreditne

operacije HNB-a

38

Hvala na pozornosti!