MINISTARSTVO PRAVOSUĐAREPUBLIKE HRVATSKE

SUKOB INTERESA

SADRŽAJ

SUKOB INTERESA ..................................................................................... 1

NAJČEŠĆI OBLICI SUKOBA INTERESA ................................................... 3

JAVNI DUŽNOSNICI ................................................................................... 4

SUDSTVO ................................................................................................... 7

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO ....................................................................... 9

DRŽAVNI SLUŽBENICI ............................................................................... 11

SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE ........................................................................................... 13

NAČELA RJEŠAVANJA I/ILI SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA ......... 15

MEHANIZMI SUZBIJANJA SUKOBA INTERESA ....................................... 16

1

SUKOB INTERESA

SUKOB INTERESA uključuje sukob između javne dužnosti i privatnog intere-sa službene osobe, unutar kojeg osoba ima privatni interes koji bi mogao negativno utjecati na izvršavanje njenih službenih dužnosti i odgovornosti.

Služenje interesu javnosti osnovni je zadatak vlada i javnih institucija. Građani očekuju od pojedinačnih dužnosnika da svoje dužnosti obavljaju časno, na pravičan i nepristran način. Sve su veća očekivanja javnosti u pogledu na-pora države da spriječi javne dužnosnike u korištenju privatnih interesa i veza koje kompromitiraju službeno donesene odluke i javnu vlast. S povećanjem zahtjeva društva, neadekvatno riješeni sukobi interesa među dužnosnicima u javnoj vlasti potencijalno utječu na slabljenje povjerenja građana u javne institucije.

Sukob interesa predstavlja zloupotrebu vlasti koja je često vrlo suptilna i na prvi pogled nema obilježja „klasične“ korupcije. No, iako sukob interesa ne predstavlja još sam po sebi korupciju, sukobi između privatnih interesa i dužnosti u javnoj vlasti mogu rezultirati korupcijom ako se neprimjereno rješavaju.

Pravi cilj djelotvorne politike koja uređuje sukob interesa ne predstavlja puku zabranu svakog privatnog interesa koji javni dužnosnici mogu imati, čak i ako bi takav pristup bio razumljiv. Neposredni cilj trebao bi biti usmjeren na očuvanje integriteta službene politike i administrativnih (upravnih) odluka, te integriteta javne vlasti uopće, priznajući tako da neriješen sukob interesa može za posljedicu imati zlouporabu položaja.

2

Zakonska regulativa o sukobu interesa odnosi se na javne dužnosnike, pra-vosudne dužnosnike, državne službenike te službenike i namještenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, pri čemu su:

javni dužnosnici: Predsjednik RH, predsjednik, potpredsjednici i zastupni-ci Sabora, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik i suci Ustavnog suda, guverner, zamjenik guvernera i viceguverner HNB-a, glavni državni revizor, pučki pravobranitelj, pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njihovi zamjenici, tajnici Sabo-ra, Vlade, Vrhovnog suda, Ustavnog suda, državni tajnici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, gradonačelnici, općinski načelnici, župani itd.

pravosudni dužnosnici: suci, državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetni-ka

državni službenici, odnosno službenici lokalne i regionalne samouprave: osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske iračunovodstvene poslove i slične poslove

namještenici: osobe koje u upravnim tijelima lokalnih jedinica obavljaju pomoćno-tehničke i ostale poslove

TEMELJNO NAČELO sprječavanja sukoba interesa nalaže da u obnašanju dužnosti službene osobe ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

PRIVATNI INTERES službenih osoba predstavlja njihov odnos prema vlasti-toj imovini, prema poslovima i aktivnostima koje obavljaju uz svoje službene dužnosti (vezane uz aktivnosti u poslovnim subjektima, primjerice trgovačkim društvima, znanstvenim, kulturnim, športskim i drugim asocijacijama, udru-gama i sl.), te njihovim osobnim odnosima prema drugima (obiteljskim, pri-jateljskim, interesnim i sl.) koji mogu stvoriti situaciju sukoba interesa.

3

NAJČEŠĆI OBLICI SUKOBA INTERESA

1. Zloporaba položaja i ovlasti

Odnosi se na službenu ili odgovornu osobu koja djeluje s ciljem da sebi ili drugoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost.

2. Primanje darova/povlastica

3. Korištenje vlasništva poslodavca za privatne potrebe

4. Nedozvoljeno korištenje povjerljivih informacija

5.„Honorarni“ poslovi

Odnose se primjerice na članstva u odborima i obnašanje drugih dužnosti i poslova.

6. Stupanje na novu dužnost

Odnosi se na stupanje na novu dužnost koja je u mogućem sukobu s prošlom dužnosti.

4

JAVNI DUŽNOSNICI

Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (NN br. 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08, 38/09):

1. Zabranjena djelovanja dužnosnika

• primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti

• ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred za-konom

• zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti

• primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti

• tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe

• obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara

• utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki

• koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe

• na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku za-konodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi

2. Obavještavanje o imovinskom stanju dužnosnika

• dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnosti koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini, te imovini bračnog druga i malodobne djece sa stanjem na taj dan (imo-vinska kartica)

5

3. Primanje darova

• dar je definiran kao novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, pravai usluge dane bez naknade koje dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju

• dar koji dužnosnici smiju zadržati ograničen je na iznos u vrijednosti najviše do 500,00 kuna ali dužnosnik ne smije primiti novac, bez obzira na iznos niti drugu vrijednosnicu i dragocjenu kovinu

4. Obavljanje drugih poslova dužnosnika

• za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnik smije prihvatiti drugu javnu dužnost samo uz suglasnost tijela koje ga je imenovalo

5. Članstvo u trgovačkim društvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava

• dužnosnik koji ima 0,5% i više dionica, odnosno udjela u trgovačkom društvu za vrijeme obnašanja javne dužnosti prenijet će svoja upravljačka prava na temelju udjela u društvu na posebno tijelo ili drugu osobu, ali ih ne smije prenijeti na svoje srodnike niti bračnog ili izvanbračnog druga

• za vrijeme obnašanja javne dužnosti dužnosnici ne smiju biti članovi uprava ili nadzornih odbora (NO) trgovačkih društava; iznimno mogu biti članovi u najviše dva NO koji su od posebnog državnog interesa i kada je zakonom određeno da je dužnosnik član NO trgovačkog društva; za članstvo u NO dužnosnik nema pravo na naknadu za taj rad

• dužnosnici koji obavljaju samostalnu djelatnost, obrt, djelatnost obiteljskog gospodarstva ili neku sličnu djelatnost obvezni su to prijaviti Povjerenstvu u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost

6. Obavještavanje o utjecaju na nepristranost dužnosnika

• dužnosnici su dužni bez odlaganja izvijestiti tijelo koje ih je izabralo ili imenovalo i Povjerenstvo o svakom pritisku ili neprimjerenom utjecaju kojem su izloženi u obnašanju javne dužnosti

7. Trajanje obveza dužnosnika

• obveze počinju danom stupanja na dužnost i traju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti

6

Odluku o tome da li je određeno djelovanje ili propust dužnosnika povreda Zakona o sprječavanju sukoba interesa donosi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

Povjerenstvo je sastavljeno od jedanaest članova (šest članova imenuje se iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora od kojih su tri iz oporbenih, a tri iz vladajućih stranaka; ostalih pet članova su ugledni javni djelatnici).

Postupak pred Povjerenstvom pokreće se na zahtjev Povjerenstva ili na za-htjev dužnosnika, a Povjerenstvo može postupak pokrenuti i temeljem pri-jave neke druge osobe ili temeljem anonimne prijave. U slučaju dvojbe o postojanju budućeg sukoba interesa dužnosnik je obvezan zatražiti mišljenje Povjerenstva.

O pokretanju postupka Povjerenstvo treba izvijestiti dužnosnika i zatražiti njegovo očitovanje o navodima prijave.

U pokrenutom postupku Povjerenstvo utvrđuje činjenice, a druga nadležna ti-jela su dužna bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti mu činjenice i dokaze. Tijekom postupka Povjerenstvo može javnom dužnosniku naložiti otklanjanje sukoba interesa u određenom roku.

U slučaju dvojbe o postojanju budućeg sukoba interesa dužnosnik je obvezan zatražiti mišljenje Povjerenstva!

Imovinske kartice javnih dužnosnika objavljene su na internetskoj stranici www.sukobinteresa.hr.

MOGUĆE SANKCIJE od strane Povjerenstva:

• obustava isplate neto mjesečne plaće u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kn najdulje na tri mjeseca

• opomena (u slučaju postojanja osobito olakotnih okolnosti u postupanju dužnosnika)

• javna objava o krivnji na trošak odgovornog dužnosnika

7

SUDSTVO

Zakon o sudovima (NN br. 150/05, 16/07, 113/08):

Dužnosti suca:

• sudac se mora ponašati na način da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost, neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti

• sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja dužnosti, te čuvati tajnost svih podataka koje tijekom suđenja nisu bile predmetom javne rasprave

• sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću

• sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostva-renje svojih prava

• sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe

• sudac ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti

• suci su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podni-jeti Ministarstvu pravosuđa izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, te izvješće po prestanku obnašanja sudačke dužnosti, a ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala (imovinska kartica)

• suci su obvezni u izvješću iz stavka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda sudaca

• o nespojivosti službe ili posla sa sudačkom dužnosti odlučuje predsjed-nik suda, za predsjednika suda – predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske – Opća sjednica

8

MOGUĆE SANKCIJE (Zakon o Državnom sudbenom vijeću, NN br. 58/93, 49/99, 129/00, 150/05):

U slučaju zlouporabe položaja ili prekoračenje službene ovlasti, neuredno obnašanje dužnosti, obnašanja službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću, izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, povrede službene tajne i nanošenja štete ug-ledu dužnosti, protiv suca se pokreće stegovni postupak.

Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne za suce:

• ukor• novčana kazna do 1/3 plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz na-

jdulje šest mjeseci • razrješenje od dužnosti

9

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

Zakon o državnom odvjetništvu (NN br. 76/09):

Dužnosti državnih odvjetnika i njihovih zamjenika:

• državni je odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja dužnosti, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo te čuvati tajnost svih podataka nedostupnih javnosti

• glavni državni odvjetnik, državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetni-ka ne smiju pripadati političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnos-tima

• državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije koristiti svojim službenim položajem ili ugledom državnog odvjetništva za ost-varivanje svojih prava

• državni odvjetnik ili njegov zamjenik ne smiju obnašati sudačku dužnost, obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, niti poslove člana uprav-nog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja ostvaruje dobit

• državni odvjetnik ili njegov zamjenik ne smiju obavljati drugu službu koja bi mogla utjecati na njihovu samostalnost i objektivnost ili je inače ne-spojiva s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti

• državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti ministru pravosuđa i Glavnom državnom odvjetniku izvješće o svojoj imovini, stalnim pri-hodima te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece na taj dan, te izvješće po prestanku državnoodvjetničke dužnosti, ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala (imovinska kartica)

• državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika su obvezni u imov-inskoj kartici podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda državnog odvjetnika odnosno zamjeni-ka državnog odvjetnika

10

• prije nego što podnese imovinsku karticu dužnosnik ne može primiti plaću

• o nespojivosti službe ili posla s državnoodvjetničkom dužnosti za zamjenika državnog odvjetnika odlučuje državni odvjetnik, za državnog odvjetnika državni odvjetnik neposredno višega državnog odvjetništva, a za Glavnoga državnog odvjetnika - Vlada Republike Hrvatske

MOGUĆE SANKCIJE:

U slučaju zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, neurednog obnašanja dužnosti, neopravdanog neobavljanja dužnosti, obavljanja poslova ili djelat-nosti nespojivih sa državnoodvjetničkom dužnošću, izazivanja poremećaja u radu državnog odvjetništva koji utječu na djelovanje odvjetništva, povrede službene tajne i nanošenja štete ugledu dužnosti, protiv državnog odvjetnika ili njegovog zamjenika se pokreće stegovni postupak.

Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne za državne odvjetnika:

• ukor• novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu

kroz najdulje šest mjeseci• zastoj u promaknuću do tri godine• razrješenje od dužnosti

11

DRŽAVNI SLUŽBENICI

Zakon o državnim službenicima (NN br. 92/05, 107/07, 27/08):

1. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe

• nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti koje je povezano sa poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen

2. Mogućnost obavljanja dodatnog posla

• državni službenik može izvan radnog vremena, po prethodno pribav-ljenom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati us-luge pravnoj ili fizičkoj osobi, ako nad tim djelatnostima državno tijelou kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom

3. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o:

• financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračnidrug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi

• fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdo-blju od dvije godine prije prijma u državnu službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove

• vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima utrgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojima radi obavlja upravne poslove

• bračnom ili izvanbračnom drugu, djetetu ili roditelju koji obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor

4. Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba

• državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ili druge pravne osobe, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor

12

• državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje

5. Zabrana poticanja na političko organiziranje

• državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike na uključivanje u rad političke stranke

6. Zabrana donošenja pojedinih odluka

Državni službenik ne smije sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

• njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja• fizičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao

službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine• fizičkih, odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina finan-

cirale njegovu izbornu kampanju• trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se namjer-

ava zaposliti• udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana uprav-

nog odbora• fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni

upravitelj• fizičke ili pravne osobe s kojima je on sam, njegov bračni drug, dijete ili

roditelj u sporu ili je njihov dužnik

MOGUĆE SANKCIJE:

Situacije navedene kao najčešći oblici sukoba interesa u slučaju državnih službenika spadaju u teške povrede službene dužnosti za koje su moguće slijedeće kazne:

• novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena

• zabrana promicanja ili napredovanja u trajanju os dvije do četiri godine• premještaj na manje odgovorno radno mjesto• uvjetna kazna prestanka državne službe• prestanak državne službe (obavezno se izriče za tešku povredu službene

dužnosti s obilježjima korupcije)

13

SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE

Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (NN br. 86/08):

1. Mogućnost obavljanja dodatnog posla

• službenik može izvan radnog vremena, po prethodno pisanom odo-brenju pročelnika upravnog tijela, samostalno obavljati poslove ili raditi kod drugoga, ako ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu službe

2. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe

• službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zapos-len kao službenik

3. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o:

• financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračnidrug, dijete ili roditelj može imati u odlukama upravnog tijela u kojem radi

• fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdo-blju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima upravno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove

• vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima utrgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa

14

• bračnom ili izvanbračnom drugu, djetetu ili roditelju koji obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, udruzi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa upravnim tijelom u kojem službenik počinje raditi

4. Zabrana donošenja pojedinih odluka

Službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

• njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja

• fizičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivaoslužbene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

• fizičkih, odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina finan-cirale njegovu izbornu kampanju

• udruge ili pravne osobe u kojoj je na mjestu predsjednika, upravitelja ili člana upravnog odbora

• fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajniupravitelj

• fizičke ili pravne osobe s kojima je službenik, njegov bračni ili izvanbračnidrug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik

MOGUĆE SANKCIJE:

Situacije navedene kao najčešći oblici sukoba interesa u slučaju državnih službenika spadaju u teške povrede službene dužnosti za koje su moguće slijedeće kazne:

• novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena

• premještaj na radno mjesto niže složenosti poslova, unutar iste stručne spreme

• uvjetna kazna prestanka službe

• prestanak službe (obavezno se izriče za tešku povredu službene dužnosti s obilježjima korupcije)

15

NAČELA RJEŠAVANJA I/ILI SPRJEČAVANJA SUKOBA INTERESA:

1. Služenje javnom interesu

• strogo se pridržavati zakona bez osvrtanja na osobnu korist

• spriječiti ili maksimalno ograničiti utjecaj privatnih interesa

• niti tražiti niti prihvatiti bilo koji oblik nezakonite dobiti (koji bi mogao utjecati na obavljanje službene dužnosti)

2. Podržavanje transparentnosti i nadzora

• kompromitirajuće interese i veze osobe u eventualnom sukobu interesa objaviti na odgovarajući način kako bi se omogućio primjeren nadzor i pronašlo rješenje

• promicati nadzor postupaka prevladavanja sukoba interesa unutar za-konskog okvira

3. Promicanje individualne odgovornosti i davanje osobnog primjera

• djelovanje dužnosnika i službenika treba služiti kao primjer drugim dužnosnicima, službenicima i cjelokupnoj javnosti

• ohrabrivati objavu pitanja vezanih uz sukob interesa i donošenje priklad-nih mjera za zaštitu tih objavljivanja od zloporabe drugih

4. Stvaranje organizacijske kulture koja neće tolerirati sukob interesa

• podržavati otvorenu komunikaciju i dijalog s ciljem ostvarenja i promi-canja osobnog integriteta

16

MEHANIZMI SUZBIJANJA SUKOBA INTERESA

KONTROLIRANJE postojanjem odgovarajuće zakonske regulative i

političke volje u provođenju

IZBJEGAVANJE povećanjem informiranosti o prepoznavanju

sukoba interesa

OTKRIVANJE povećanjem svijesti o nužnosti prijavljivanja

slučajeva eventualnih sukoba interesa

Etički kodeksi ponašanja od iznimne su važnosti za razvoj profesionalnog integriteta i netolerancije na korupciju, te predstavljaju vodilju u izbjegavanju potencionalnog sukoba interesa i koruptivnog ponašanja.

• Kodeks sudačke etike (NN br. 131/06)

• Etički kodeks državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika (NN br. 25/08)

• Etički kodeks državnih službenika (NN br. 49/06, 134/08)

www.sukobinteresa.hr

www.pravosuđe.hr

www.mup.hr

www.dorh.hr

www.uprava.hr

www.antikorupcija.hr

www.unodc.org

www.oecd.org/daf/nocorruption

www.greco.coe.int

www.transparency.hr

KORUPCIJA JE PROPAST DRUŠTVA. ZAUSTAVIMO KORUPCIJU.VLADA RH I WWW.ANTIKORUPCIJA.HR