Bognar Matijevic Skripta DIDAKTIKA

8/9/2019 Bognar Matijevic Skripta DIDAKTIKA

1/62

DIDAKTIKA (1. semestar)

Ladislav Bognar, Milan Matijevi - Didaktika

Sri!ta "a is!it

1. POGLAVLJE: TEORIJSKI PRISTUPI I TERMINOLOKA PITANJA

1.1. TEORIJSKI PRISTUPI

Didaktikaje pedagoka znanost koja se bavi teorijom odgojnoobrazovnog pro!esa. "anas postoje raz#i$iti%

a $esto i opre$ni% didakti$ki kon!epti% to je &vjetovano raz#i$itim teorijskim po#azitima% razvojem znanosti

na koje se os#anja didaktika% a#i i postojanjem raz#i$iti' rjeenja & praksi% $ije je &op(avanje didaktika.

So!io!entri$ki i pedo!entri$ki prist&p% znanstveni% &mjetni$ki i radni prist&p% adaptibi#ni i eman!ipa!ijski

prist&p% s&stavni i kreativni prist&p% samo s& neke od mnogobrojni' me)&sobno s&protstav#jeni' didakti$ki'

kon!ep!ija% koje imaj& vr#o raz#i$ite reperk&sije na prakti$no izvo)enje odgojnoobrazovnog pro!esa.

Kon!ep!ija za koj& se od#&$&j& a&tori ovog rada didaktik& s'va(a kao teorij& i odgojnog i obrazovnogpro!esa. Odgoj i obrazovanje se s'va(aj& kao dvije strane jedinstvenog pro!esa. Oni imaj& svoje

spe!i*i$nosti% pa se obrazovanje ne mo+e svesti na odgoj% a ni odgoj na obrazovanje% a#i se provode & sk#op&

jedinstvenog pro!esa.

1.,. OS-O-I POJ/OI "I"0KTIKE

"e*ini!ija didaktike

didaktikaje grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojnoobrazovnog pro!esa

ima svoj op(i i posebni dio

opi diobavi se antropo#okopsi'o#okim i so!ija#nokt&rnim &vjetima oo pro!esa

1


2/62

pos!a" diobavi se &+im didakti$kim pitanjima kojima pripadaj& !i#j i zada!i oo pro!esa% sadr+aji i

aktivnosti% dinamika oo pro!esa% so!ija#ni ob#i!i i oo eko#ogija i mediji te oo k#ima i kom&nika!ija

pod#$a didaktikna spe!ija#ne didaktike i#i metodike% i to metodik& odgoja i metodik& obrazovanja

%todika od&o#ase odnosi na metodik& egzisten!ija#nog odgoja% metodik& so!ija#nog odgoja i metodik&

'&manisti$kog odgoja

%todika o!'a(o)a"#a se odnosi na metodik& znanstvenog obrazovanja% metodik& &mjetni$kog

obrazovanja i metodik& te'no#okog obrazovanja

pedagogija se bavi *enomenom odgoja i obrazovanja na vioj teorijskoj razini i t& prob#ematik& za'va(a

mnogo ire i komp#eksnije od didaktike

s obzirom na %#stoprovedbe odgoja i obrazovanja raz#ik&jemo instit&!iona#n& i izvaninstit&!iona#n&

pedagogij&

i"stit*+io"a$"* pda&o&i#*$ine predko#ska% ko#ska i visokoko#ska% te spe!ija#na i domska pedagogija

i()a"i"stit*+io"a$"*$ine obite#jska ped. i ped. s#obodnog vremena

2dje je & tome mjesto didakti!i3

didaktika je dio ko#ske pedagogije koj& jo $ine teorija ko#e% prob#ematika permanentnog osposob#javanja

nastavnika i osta#i' radnika ko#e% prob#ematika s&radnje s rodite#jima itd.

didaktika pro&$ava odgojno obrazovni pro!es & njegovim raz#i$itim ob#i!ima% to je osnovna dje#atnost

ko#e% pa mo+emo konstatirati da je ona najva+niji dio ko#ske ped.

& didakti$kom kon!ept& koji zagovaraj& a&tori za&z&maj& se za p#&ra#isti$ki prist&p% obraz#a+&(i i raz#i$iteteorijske prist&pe i raz#i$ita rjeenja & praksi% &z istovremen kriti$ki odmak% te n&)enje v#astiti' rjeenja

Mtodika od&o#a

va+no je s'va(anje pojma odgoja

a&tori od&o# s'va(aj& kao me)j&dski odnos & kojem #j&dska jedinka zadovo#java svoje osnovne #j&dske

potrebe% &z istovremeno pri'va(anje odre)eni' op(e#j&dski' dr&tveni' normi

odgoj tako ima svoj i"di)id*$"i aspkt 4zadovo#javanje bio#oki'% so!ija#ni' i samoakt&a#iziraj&(i'

potreba5% a#i i svoj d'*,t)"i aspkt4ostvar&je se egzisten!ija#nim% dr&tvenim i '&manisti$kim odgojem5

metodika egzisten!ija#nog odgoja% metodika so!ija#nog odgoja...

,


3/62

Mtodika o!'a(o)a"#a

o!'a(o)a"# 6 zadovo#javanje spoznajni'% do+iv#jajni' i psi'omotorni' interesa pojedin!a aktivnim

&svajanjem i da#jim razvijanjem odre)eni' kt&rni' i !ivi#iza!ijski' dostign&(a

%todika ("a"st)"o& pod'*-#abavi se svim znanostima iz pro!esa obrazovanja 6 prirodne znanosti%

dr&tvene znanosti% a#i i matematika i in*ormatika koje s& e#ementi znanstvenog jezika koji se koristi & svim

znanostima

%todika *%#t"i-ko& pod'*-#abavi se primjenom raz#i$iti' grana &mjetnosti & obrazovanj&% razvojem

&mjetni$kog stvara#atva i ov#adavanjem &mjetni$kim jezikom

%todika t"o$o,ko& pod'*-#apo#azi od te'no#oki' dostign&(a% te od kinezio#oki' spoznaja% s jedne

strane% i interesa &$enika za odre)ene radne i tje#esne aktivnosti% s dr&ge strane

Od&o#"o/o!'a(o)"i p'o+s

od&o#"o/o!'a(o)"i p'o+s je s&stavno organizirana zajedni$ka aktivnost nastavnika i &$enika na

ostvarenj& zadataka odgoja i obrazovanja

& didakti!i se jo koristi i izraz nastava% a#i danas &z nastav& postoji niz izvannastavni' aktivnosti koje s&

tako)er odgojnoobrazovni pro!es

"asta)" akti)"osti 6 prema kriterij& obvezatnosti redovna 4namijenjena svim &$eni!ima5% izborna

4okren&ta interesima &$enika5 i *aktativna nastava

6 prema d&+ini trajanja nastava po epo'ama 4& d&+em razdob#j& rea#izira se

isk#j&$ivo jedan sadr+aj% npr. iz povijesti% a pos#ije toga d&+e vrijeme neki dr&gi sadr+aj% npr. iz zem#jopisa5%

te$ajna nastava 4& nekom kra(em vremen& se rea#izira neki sadr+aj i#i aktivnost5% mikronastava 4kra(e

vrijeme se intenzivno radi na sv#adavanj& neki' vjetina i#i stje!anj& znanja5

6 prema mjest& odr+avanja &$ioni$ka% izvan&$ioni$ka i nastava na da#jin&

i()a""asta)" akti)"ostimog& se podije#iti na ko#ske i izvanko#ske

7


4/62

S*!#kti od&o#"o/o!'a(o)"o& p'o+sa

oo pro!es $ine #j&di koji s& osnovni pokreta$i% nosio!i i ra#izatori pro!esa to s& nastavni!i% &$eni!i i

rodite#ji

oo pro!es postoji zbog *-"ika% bez $ijeg aktivnog s&dje#ovanja & svim etapama i aspektima oo pro!esa

odgoj i obrazovanje nis& mog&(i

me)&tim% &$enik& je potrebna i pomo( stariji' va+n& og& ima "asta)"ikkao vodite#ji organizator oo

pro!esa% jer poznaje pedagogij&% didaktik& i metodike & kojima je s&stavno #j&dsko isk&stvo & vjetini

odgajanja i obrazovanja% te 'odit$#% $ija je oga nag#aenija to je &$enik m#a)i.

0. POGLAVLJE: POVIJESNI I SUVREMENI DIDAKTIKI SUSTAVI

0.1. RA2REDNO/SATNI SUSTAV I KOLA 3E2 RA2REDA

Po$etkom 18. st. pojav#j&je se neto ve(i ineres za ko#ovanje m#adi'% ja$a i spoznaja o korisnosti

obrazovanja. Tom& je pridonio i nag#i razvoj man&*akt&rne proizvodnje.

S%at'a s da s* d'4a)i+ 5i%a' 617189 i Gota 61709 prve &ve#e obvezno ko#ovanje za sv& m&k& i

+ensk& dje!&. U dr+avi!i 2ot'a izra)en je jedan od prvi' nastavni' p#anova za obvezn& ko#&% prema kojem

je ko#ska godina traja#a 19 mjese!i% a tjedna satni!a nastave od : do 1, te od 17 do 1; sati. Uz nastavni p#an%

nastava se & ko#ama po$inje izvoditi po gr&pama% to (e post&pno prerasti & razrednopredmetnosatni

s&stav koji% &z odre)ene izmjene% postoji do danas.

Ko%"sk;#) 'a('d"o/sat"i s*sta)

konstr&iranje toga s&stava &sko je vezano za +ivot i rad ve#ikog $ekog pedagoga Jana 0mosa Komenskog 6

osnovne ideje razpredsatnog s&stava iznio je & Velikoj didaktici

za&zima se za osnovn& ko#& koja traje ; godina 4;1,5% a & kojoj se nastava odr+ava na materinjem jezik&

te koja treba biti op(eobrazovna i obavezna za dje$ake i djevoj$i!e


5/62

zagovara ko#& s jasno odre)enim po$etkom% te p#anom rada za godin&% mjese!% tjedan i svaki dan= za

svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se &$eni!i mog#i dovesti do !i#ja

nastav& treba pri#agoditi dj. prirodi i mog&(nostima% izbjegavaj&(i pritom svak& prisi#&

svojim &$enjem o ko#i% svojim &d+beni!ima% ko#skoj godini Ko%"sk; # sist%ati(i'ao dotada,"#

spo("a# o ,ko$i i "asta)i t *da'io "asta)" t%$# 'a('d"o/p'd%t"o/sat"o% s*sta)*

& tok& 1>. i & prvoj po#. 1:. st. njegovo &$enje je potisn&to i gotovo sasvim zaborav#jeno

poznati pedagozi s& se bavi#i pitanjima !i#ja odgoja i po#o+ajem djeteta & nastavi% a dosta je &$injeno na

irenj& osnovni' ko#a po tadanjim e&ropskim dr+avi!ama

& to doba dje#&je i poznati *i#ozo* i pedagog J. J. Ro*ssa*on je po"o)"o akt*a$i(i'ao ("a-"#

d#-# p'i'od (a od&o#"o d#$o)a"#= odgajate#j je d&+an stvarati to povo#jnije oko#nosti za razvoj djeteta=

odgajaj& priroda% #j&di i stvari= njegovo pedagoko &$enje izra+eno & dje#&Emil ili o odgoju

Da$to"/p$a" i 5i""tka/p$a"

kao didakti$ki kon!epti pok&a#i s& pri#agoditi nastav& sposobnostima i interesima svakog djeteta% te da se

prev#adaj& nedosta!i razpredsatnog s&stava

po)(*# i id#a o kst'%"o# i"di)id*a$i(a+i#i p'o+sa *-"#a * "asta)i i !'i&a (a "o)is"o

"ap'do)a"# s)ako& d#tta

- Dalton-plankao didakti$ki kon!ept razvi#a je 1:,9. godine ?e#en Park'&rst & "a#ton&nap&ta se *ronta#na nastava & rad& s dje!om starijom od : godina= &$eni!ima se pr&+a mog&(nost da

biraj& jedn& od trij& razina programa% a svaki &$enik radi prema v#astitim mog&(nostima i temp&= program je

podije#jen na mjese$ne i tjedne radne zadatke= &$eni!i dobivaj& pismene na#oge s deta#jnim &p&tama za

samosta#an rad= &$ioni!e pretvorene & radne sobe i #aboratorije= nema razredni' &$ite#ja% ve( rad po sobama

nadzir& i poma+& predmetni nastavni!i

ako je neki &$enik prije kraja mjese!a zavrio svoje zadatke% mo+e odma' pre&zeti nove 6 &$enik je &

pojedinim predmetima na razini raz#i$iti' razreda4@ko#a bez razredaA5

g#avne prednosti pove(ana aktivnost &$enika% s#oboda rada i individ&a#iza!ija &$enja te razvijanje

odgovornosti svakog &$enika za v#astito napredovanje

&o$ene s& i odre)ene s#abosti koje s& se posebno mani*estira#e & zanemarivanj& odgojne oge &$eni$kog

ko#ektiva te individ&a#isti$kom odgoj& koji je reztat pretjerivanja sa samosta#nim &$enjem iz knjiga

B


6/62

- Winetka-plannazvan je po gradi(& Cinetka & S0"& & kojem je Dar#eton Cas'b&rne &teme#jio origina#an

kon!ept rada & ko#i

po#azi od pretpostavke da rad & ko#i treba pri#agoditi razvitk& &$enika% omog&(&j&(i im da pro+ive de$ji

+ivot= svaki &$enik treba napredovati svojim tempom te razvijati v#astite sposobnosti i sk#onosti% &z

minima#an program odre)en za svaki razrd

za raz#ik& od "a#tonp#ana% &$eni!i & ovom s&stav& rade i ko#ektivno 47 sata dnevno radi se individ&a#no%

a , sata ko#ektivno5

na program s#jede(eg razreda% & !je#ini i#i & dije#ovima% mo+e svaki &$enik prije(i & svako doba ko#ske

godine

J"a/p$a"

Peter Petersen 4& njema$kom grad& Jeni5 je &o$io nedostatke razrednosatnog i predmetnog s&stava i

kreirao je ped. kon!ept ko#ske organiza!ije poznat kao Jenap#an

*(o' (a *'


7/62

=S*%%'i$$ski> %od$

0. S. -ei# 41:,1.5

)o


8/62

&$enik pro&$ava dije#ove programa koje omog&(&j& njegova predznanja% odnosno op(i razvoj% a ne

krono#oka dob

&$ioni!e i kabineti pri#ago)eni s& samosta#nom rad&% istra+ivanj& i ana#iziranj&

&$ite#j osig&rava p#anove i programe pojedinim &$eni!ima% stvara &vjete za rad% osig&rava potrebna

nastavna sredstva% poti$e &$enike...

,.,. PREDMETNO/SATNI SUSTAV I SKUPNA NASTAVA

predmetnosatni s&stav je do+ivio niz promjena vezani' za &n&tarnj& str&kt&r&% te za na$in izbora i

rasporeda sadr+aja &$enja

najsna+niji pe$at na &n&tarnj& str&kt&r& nastavnog sata ostavi#i s& svakako J. F. ?erbart i njegov s#jedbenik

T. Gi##er

@'!a'ti(a% i "asta)"i sat

@'!a'to)a didaktika% ozna$ena kao =i"t$kt*a$isti-ka>% potisna je s pedagoke s!ene ideje Ro&ssea&a

i Pesta#ozzija

sredinje mjesto za&zima teorija nastave koja po-i)a "a t(). o'%a$"i% st*p"#)i%anastavni pro!es artikirao na st*p"#a

1. jasno(a 4&poznavanje pojedina$noga zorno(&5

,. aso!ija!ija 4novona&$eni sadr+aji &dr&+&j& se sa starima5

7. s&stav 4povezivanje pojedini' spoznaja & !je#in&5


9/62

B. metoda 4primjena novog & rjeavanj& konkretni' zadataka5

Didakti-ki ko"+pti ko"+"t'a+i# "asta)

"asto#a"#a (a ko"+"t'a+i#o% sad'4a#a *-"#a * "k $o&i-" +#$i"

naziv @kon!entra!ija nastaveA potje$e od Gi##era koji je njime +e#io ozna$iti sva nastojanja za

prev#adavanjem postoje(e eks!entri$nosti & nastavi

sistematiziraj&(i pok&aje za kon!entra!ij& nastave% P. Him#ea navodi 17 raz#i$iti' rjeenja

1.stvarna koncentracija6 &spostav#janje stvarni' veza izme)& raz#i$iti' predmeta

,. personalna konc. 6 s&stav rada razredni' &$ite#ja koji imaj& &vid & sadr+aje svi' predmeta i koji mog&

svakodnevno koordinirati i kore#irati sadr+aje ti' predmeta

7. idejna konc. nastojanje oko neke g#avne ideje vodi#je kon!entriraj& svi nast. Sadr+aji i sve aktivnosti i

kore#iraj& s njome


10/62

17. konfuzna korelacija. 6 ne&spje#i pok&aji da se pri obradi neke nastavne sekven!e iz jednog predmeta &z

to pove+& svi osta#i predmeti

& nastojanj& da se postigne stvarna kon!entra!ija% danas pribjegavamo persona#noj i idejnoj kon!entra!iji%

s&bjektivnoj i objektivnoj te en!ik#opedijskoj i metodi$koj kon!entra!iji

Didakti-ki ko"+pti sk*p" "asta)

prikazani didakti$ki kon!epti kon!entra!ije nastave prete$e s& sk&pne nastave

psio$o&i(a% i pdo+"t'i(a%% kao teorijski kon!epti i s'va(anja & pri'o#ogiji i pedagogiji% svakako s&

p'ido"i#$i po#a)i sk*p" "asta)

zagovara se nap&tanje znanstvenog raspore)ivanja sadr+aja & predmete

prednost se daje takvom raspored& nastavni' sadr+aja da se pot&je psi'a djeteta

E. Ke% jedna od poborni!a pedo!entrizma% za'tijeva da tradi!iona#na *orma odgoja zamijeni prirodni odgoj

koji dijete prep&ta njegovom s#obodnom razvoj& 6 njena knjiga Stoljee djetetanazna$i#a ped. orijenta!ij&

na dijete

*t#+a#

?ae!ke#ov biogenetski zakon 6 predmetni s&stav nastave ne odgovara prirodi djeteta

ert'o#d Otto 6 jedan od prvi' zagovornika i &teme#jite#ja sk&pne nastave 42esamt&nterri!'t5 6 s#obodan

sk&pni rad &$enika s nastavni!ima i rodite#jima,.7. FRO-T0-O% 2RUP-O I I-"II"U0-O POUL00-JE

& protek#im sto#je(ima s& se isk&ava#i raz#i$iti s&stavi s obzirom na broj &$enika koji s& istovremeno

po&$avani 4npr. Komensk je smatrao da jedan &$ite#j treba po&$avati istodobno 199 i vie &$enika...5

3$$/La"+ast'o) s*sta)

otpri#ike istodobno na dva kraja svijeta 0. e## & Indiji i J. an!aster & Eng#eskoj pon&di#i &$ite#jima novi

didakti$ki s&stav koji je &brzo pri'va(en

e## 6 tzv. %o"ito'"i s*sta)% tj. me)&sobno po&$avanje &$enika & sk#op& ko#ske nastave 4&$ite#j

po&$ava najbo#je% a onda oni po&$avaj& s#abije &$enike5

19


11/62

an!aster 6 s*sta) *(a#a%"o& po%a&a"#a&$eni!ima & ko#ama za siroman& dje!&= &brzo pri'vati#o

stotinjak ko#a & Eng#eskoj

nis& radi#i zajedno% a#i se s&stav spominje kao e##an!asterov

S$o!od"i 'ad po &'*pa%a R. Co*si"ta

i Roger Do&sinet tra+io je & gr&pnom rad& dje!e na$in prev#adavanja nedostataka razrednopredmetno

satnog s&stava

po#azi od psi'o#oki' spoznaja o promjenama & razvoj& dje!e od :. do 1,. godine +ivota 6 do tada je

dijete vie zainteresirano za predmete nego za osobe oko sebe

smatrao da je to tetno zanemariti pri mode#iranj& nastavnog pro!esa% odnosno &k&pnog ko#skog +ivota

!je#ok&pan ko#ski rad dje!e od : i vie godina orijentiran je na s#obodni gr&pni rad 4najpogodnije s&

gr&pe od ,B79 &$enika5

, osnovna prin!ipa s#obodno gr&piranje dje!e & gr&pe i s#obodan izbor sadr+aja gr&pnog rada

&$ite#j priprema materija# i omog&(ava &vjete rada

ne postoji obvezan nastavni p#an i program

I"di)id*a$i(i'a"a "asta)a R. Dott'"sa

Robert "ottrens% vi!arski pedagog

mode# nastave koji karakterizira nag#aena briga za napredovanjem svakog pojedinog &$enika

individ&a#izirana nastava *( po%o "asta)"i $istia

os#anja se na , bitne ideje individ&a#n& s#obod& i rad prema dobi &$enika

omog&(iti svakom &$enik& da radi onako kako njem& odgovara 6 to je sredstvo za osig&ranje djetetovog

norma#nog +ivota

kona$ni !i#j nije samo stje!anje znanja% ve( i stvaranje mog&(nosti i b&)enje +e#je da se nastavi

oboga(ivanje v#astite kt&re

svaki nastavnik prema v#astitoj zamis#i organizira rad s nastavnim #isti(ima

individ&a#iza!ija se obi$no odvija nakon *ronta#ne 4ko#ektivne5 nastave

11


12/62

0.. UMJETNIKI I RADNI ODGOJ U KOLI

@stara ko#aA 4'erbartovska5 nag#aena orijenta!ija prema inte#ekt&a#nom razvoj& 4inte#ekt&a#izam5 te

nag#aeno isti!anje materija#ni' zadataka nastave 4didakti$ki materija#izam5

dominiraj& represivne metode i zanemar&je prirodan razvoj djeteta

kao kritika jav#ja se sredinom 1:. st. pokret za &mjetni$ki odgoj% @nova ko#aA% obi#je+ena raznovrsnim

aktivnostima &$enika 4aktivna% radna ko#a5

Pok't (a *%#t"i-ki od&o#

prve ideje od J. R&skina iz Eng#eske% pro!vat do+ivio & -jema$koj &z anga+iranje 0. i!'tMarrka i F.

0venari&sa

ostavi#i odre)ene pe$ate na &n&tarnj& organiza!ij& i kon!ep!ij& ko#e

&mjetni$ki odgoj dobio tretman posebnog podr&$ja & stvara#atv&% a do#o se i do objanjenja potreba i

mog&(nosti dje$jeg &mjetni$kog stvara#atva

Pok't 'ad" ,ko$

tako)er kao reztat tra+i organiza!ijsko rjeenje za prev#adavanje s#abosti @stare ko#eA

2. Kers!'ensteiner%a"*a$"i 'ad6 teme#j svakog va#janog obrazovanja

?. 2a&digzagovarao kon!ept ='ad" ,ko$ s$o!od" d*o)" d#$at"osti>6ko#a koja se ne os#anja

samo na *izi$ki rad% ve( se treba orijentirati na samosta#an rad &$enika $ime god se oni bavi#i

kasnijeradna ko#a poprimi#a raz#i$ita organiza!ijska rjeenja 4kon!ept jedinstvenog rada ko#e & bivem

Sovjetskom savez&% s&stav rada /. /ontessori% "eMejev pedagoki instr&menta#izam i pragmatizam &

0meri!i...5

0.B NEKI CJELOVITI PROJEKTI I SUSTAVI =NOVE KOLE>

P'o#kt/%toda

Jo'n "eMe% S0"

1,


13/62

osnovne dje$je interese i potrebe ne mo+e zadovo#jiti ko#a & kojoj s& & prvom p#an& nastavni predmeti i

rad gr&pe% a ne &$enik 4pojedina!5

da#je razvio C. ?. Ki#patri!k 6 iz#o+io kon!ept nastavnog rada po projektima

< vrste projekata projekti ob#ikovanja% prjekti estetskog do+iv#javanja% projekti rjeavanja prob#ema%

projekti &vje+bavanja vjetina

&$eni!i prema interesima rade na odre)enom projekt& & gr&pi

taj rad ima ove osnovne *aze1. zajedni$ko postav#janje prob#ema

,. iznoenje pretpostavki za rjeavanje prob#ema

7. izrada p#ana za rjeavanje prob#ema


14/62

&teme#jivanja ko#e &strajao na tome da ona mora biti otvorena za sv& dje!&% da nastavni!i imaj& p&ni nadzor

nad odgojnim metodama% te da s& & najmanjoj mog&(oj mjeri ovisni o &tje!aj& dr+ave i razni' tvrtki.

Ime ove metode i potje$e iz naziva tvorni!e Waldorf% a ovaj skra(eni izraz $esto se ko#okvija#no koristi za

naziv ovogobrazovanja.

Ovapedagogija za&zima posve dr&ga$ije staja#ite od k#asi$ne pedagogije% $ije se metodeprimjenj&j& &

dr+avnim vrti(ima i ko#ama. 2#avni !i#j ove pedagoke metode je te+nja za &sk#a)ivanjem djetetovog

@d&'ovnog i zema#jskog dije#aA% kroz mnogo ve(& s#obod&& odgoj&. -jem& se prist&pa kao pojedin!& $iji se

raz&m%emo!ije% i 'tijenje nastoje op#emeniti i razviti kao !je#ovito bi(e.

Ste$eno znanje se ne provjerava pismenim i &smenim ispitivanjem i ne vredn&je se broj$anim o!jenjivanjem%

ve( Ma#dor*ski &$ite#j dje!& o!jenj&je pismeno% na kraj& svake ko#ske godine. U ovoj ko#i nema niponav#janja razreda. Odgoj i nastava se ne raz#a+& na teorij& i praks&% zbog $ega nema odvojenog &$enja

zasebni' predmeta% ve( se nastava odvija po takozvanim @epo'amaA jedan predmet i#i tema se obra)&j&

dvap&t godinje% & trajanj& od tri do $etiri tjedna.

U Ma#dor*skoj privatnoj ko#i jedan &$ite#j prati dje!& svi' osam godina ko#ovanja% koje je &k&pno

podije#jeno & 1, razreda. Ovo ko#stvo objedinj&je osnovn& i srednj& ko#&zajedno. Osta#e $etiri godine

po'a)a se predmetna nastava. U$eni!i koji +e#e mat&rirati po'a)aj& poseban trinaesti razred% koji je priprema

za dr+avn& mat&r& van Ma#dor*ske ko#e.

Posebna pozornost posve(&je se godinjim dobima i obi#je+avanj& kr(anski' b#agdana%. Re#igijapro+ima

svakodnevan Ma#dor*ski odgoj. -astoji se posti(i &+iv#javanje dje!e & vjerske predod+be% neovisno o

nji'ovim osobnim vjeroispovjestima. -astava vjerona&kase organizira & sk#ad& sa re#igijskom pripadno(&

pojedini' &$enika.

R&do#* Steiner je za'tjevao i posebno ob#ikovanje prostora & kojem borave dje!a i &$eni!i. Gidovi

Ma#dor*skog vrti(a primjeri!e obojani s& bojom breskvinog !vijeta. Prostorije vii' razreda tako)er imaj&

svojeboje.

Izvo)enjem spe!i*i$ni' s#ikarski' i kiparski' vje+bi razvija se kreativnost% $ime se pok&ava &spostaviti

!je#ovit razvoj osobe kao d&evnod&'ovnog bi(a.

1


15/62

Svi &porabni predmeti moraj& biti od prirodnog drveta% kreativno ob#ikovanog. Tra+i se i &re)enje ar'itekt&re

kroz zaob#jene #inije i nepravi#ne% pokretne p#o'e. U$eni!i Ma#dor*ski' &stanova stje$& znanje kroz prakti$n&

primjen& teorijskog sadr+aja. Odgajaj& se +ivjeti & sk#ad& sa ritmom prirode% i svemira% &sk#a)&j&(i svoje

dnevne zadatke sa ritmi$nim mjenama & prirodi i & #j&dskom tije#&. U$eni!i izvode i e&ritmijskevje+be.

Iako &$eni!i ne &$e antropozo*ij& kao predmet% njeno pro&$avanje se savjet&je onima koji rade s dje!om &

ko#i. Rodite#ji imaj& aktivn& og& & Ma#dor*skom odgoj&. Udr&ge gra)ana s& i zas#&+ne za osnivanje

Ma#dor*ski' ko#a.

Iako &$eni!i imaj& ra$&narstvo kao redovan predmet% ne potje$e se dodir sa e#ektronskim medijima posebi!e

sa te#evizijom. "je!a se najprije &$e s'vatiti na$in dje#ovanja stvari kojima se koriste. Upoznaj& prin!ip rada

ra$&na#a%kako bi se izbjegao mog&( negativni i#i nepoznati &tje!aj te'no#ogije na $ovjeka.

Ma"i%ski s*sta)

1:99. J. 0. Si!kinger

prvi pok&aji da se & razrednosatnom s&stav& pot&j& individ&a#ne raz#ike me)& &$eni!ima

&$enike podije#io na para#e#na odje#jenja% *ormirana prema sposobnostima i predznanj&% odnosno darovitosti

+e#io omog&(iti nastavnik& da osig&ra optima#no napredovanje svakog djeteta

< odje#jenja jednog razreda dje!a s norma#nim sposobnostima i predznanjem

dje!a s norma#nim sposobnostima% a#i zaosta#a zbog raz#i$iti' raz#oga

dje!a smanjeni' inte#ekt&a#ni' sposobnosti

darovita dje!a

danas se vie arg&menata navodi & pri#og integra!ije dje!e raz#i$iti' sposobnosti i predznanja & zajedni$ka%

'eterogena odje#jenja% &z tra+enje raznovrsni' organiza!ijski' rjeenja za &zimanje & obzir raz#i$iti'

ed&ka!ijski' potreba dje!e

'i"to) pok't

DN#estin Freinet

tragao za na$e#ima rada & kojima (e &$eni!i biti aktivniji od &$ite#ja

1B
http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svemirhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euritmija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Televizijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjekhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitekturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Svemirhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Euritmija&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Televizijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek


16/62

organiza!ijska rjeenja

po#azi se od &$eni$ke s#obode i prava na izra+avanje v#astitog mi#jenja

s#&+beni &d+beni!i se ne koriste

&$eni!i stje$& znanja iz primarni' izvora i#i istra+&j&(i & prirodi

...

bitno izmijenjene metode rada

!ije#i s&stav rada karakterizira nag#aena samosta#nost &$enika% &$eni$ko #iterarno stvara#atvo%

povezivanje ko#ske i +ivotne sredine% te ko#ska samo&prava

Ko%p$ks"a "asta)a i $a!o'ato'i#sko/!'i&ad"i s*sta)

Pave# Petrovi$ #onski i -ade+da Konstantinova

#onski !adna kola" 6 iz#o+en kon!ept ko#e $iji je teme#j odba!ivanje razrednopredmetnosatnog

s&stava% a zagovaranje kon!epta @komp#eksne nastaveA

po#azi od zaokr&+ene prirodne !je#ine i ko#ektivnog rada dje!e

& prvom p#an& 7 komp#eksa priroda kao izvor sirovina% rad $ovjeka & prirodi% dr&tveni odnosi na teme#j&

ko#ektivnog rada

dje!a &mjesto predmeta trebaj& pro&$avati +ivot

za razredna odje#jenja treba#o je na(i odgovaraj&(& zamjen& 6 stvoren je @#aboratorijskobrigadni s&stavA

& kojem dominira ko#ektivni rad jde!e i ok&p#janje & brigade i#i gr&pe

. POGLAVLJE: METODOLOKA PITANJA DIDAKTIKE

.1. UVOD I POJMOVNA ODREFENJA

/etodo#ogija didaktike omog&(&je na teme#j& odre)eni' istra+ivanja znanstveno objenjavanje pojava i

pro!esa & didakti$kom kontekst&% regiranje toga pro!esa na teme#j& prik&p#jeni' spoznaja te predvi)anje

b&d&(i' razvoja.

1;


17/62


18/62

Testiranje

anketom se tra+i mi#jenje o ne$em& a testiranjem se o!jenj&je &spje' & rjeavanj& postav#jeni'

zadataka. /jerne karakteristike s& va#janost% objektivnost% po&zdanost% osjet#jivost i ba+darenost.

-aj$e(e se koriste testovi sposobnosti% #i$nosti i znanja. Pos!"* po(o'"ost t'!a o!'atiti "a

(adatk o!#kti)"o& tipa. O"i s ko"st'*i'a#* (a "k* t%atsk* +#$i"* i$i +i#$o p'd%t"o

pod'*-#. Mo'a#* pok'i)ati )a4"i# di#$o) p'o&'a%a. 2OT di#$i%o "a (adatk

p'po("a)a"#a? (adatk 'p'od*k+i# i (adatk '#,a)a"#a p'o!$%a.

St&dij s#&$aja

metoda pogodna za pro&$avanje dje!e sa spe!i*i$nostima & razvoj&% za pro&$avanje neki'

a#ternativni' i#i eksperimenta#ni' ko#a i dr&gi' didakti$ki' i pedagoki' prob#ema.

0na#iza sadr+aja

6 ana#izirati se mog& &$enikove pismene zada(e% &d+beni!i% radne bi#je+ni!e% dnevni!i...

.B. METODE ANALI2E PODATAKA

Kva#itativna metoda

njome se &tvr)&je to i kako% odnosno to se doga)a#o i kako te to karakterizira doga)aj koji je

predmet istra+ivanja. 2#avni post&p!i kojima se s#&+imo & ovoj vrsti ana#ize s& kompara!ija i

di*eren!ija!ija raz#i$iti' svojstava isti' predmeta% odnosno isti' svojstava raz#i$iti' pojava. 0 njeni

g#avni reztati s& deskrip!ija% k#asi*ika!ija i de*ini!ija ti' objekata ana#ize.

Kvantitativna metoda

odgovara na pitanje ko#iko ne$ega ima i#i ko#iko je neto pris&tno & nastavnom pro!es&.

Kaz&a#na ana#iza

1>


19/62

da bi se pojave mog#e kontro#irati i predvi)ati nji' najprije treba raz&mjeti% a da bismo to mog#i treba

ispitivati ka&za#ne veze me)& pedagokim pojavama% odnosno treba &tvrditi &zroke i pos#jedi!e & oo

pro!es&.

.7. VRSTE ISTRAIVANJA

"ije#imo i' na *&ndamenta#na 4 kojima se istra+&j& nove zakonitosti & pedagokim pojavama5 i operativna

4 njima se pomo(& ve( otkriveni' zakonitosti &savravaj& neki post&p!i dje#ovanja. Postoje i razvojna

istra+ivanja% a ona s#&+e za stvaranje i provjeravanje novi' proizvoda % &vo)enje i pobo#janje novi'

post&paka% te ak!ijska istra+ivanja & kojima s& istra+iva$i &jedno i rea#izatori neke pedagoke ak!ije.. Prema

kriterij& vremena imamo povijesna i *&t&ro#oka% transverza#na 4 odnose se na nek& pojav& & danom

tren&tk&5 i #ongit&dina#na4pro&$avanje neke pojave & nekom razdob#j&5. 2ovori se i o teorijskim i

empirijskim istra+ivanjima. Leato se svi ovi kriteriji istra+ivanja &krtaj&.

. POGLAVLJE: ANTROPOLOKO/ PSI@OLOKE PRETPOSTAVKE

ODGOJA I O3RA2OVANJA

.1. TO JE OVJEK

U prvoj gr&pi s& teorije da je $ovjek z#o i greno bi(e. Ra)a se & grije'& i sve mani*esta!ija njegova +ivota s&

zao $in. Takvo s'va(anje na#o je svoj izraz & a&toritarnim dr&tvima% a#i i & a&toritarnom s'va(anj&

odgojnoobrazovnog pro!esa. Sve to dijete +e#i i 'o(e je #oe% a to ne(e i ne vo#i je dobro% npr. me'ani$ko

&$enje.

U dr&goj gr&pi s& teorije koje pro&$avaj& ponaanje koje je &vijek reak!ija na odre)ene stimanse. Ka+& da

se $ovjekovo ponaanje ob#ik&je &$enjem% ne ra)a se ni dobar ni #o% a i jedno i dr&go mo+e postati pro!esom

&$enja.Tre(a gr&pa s& '&manisti$ke teorije.

Lovjek svoj& prirod& nora preraditi% radom ob#ikovati prema svojim potrebama. Lovjek nastoji v#astitom

aktivno(& i &z pomo( dr&gi' & to ve(oj mjeri ostvariti svoje poten!ija#e.

1:


20/62

OST0T0K -IJE TOIKO IT0- G0 "I"0KTIKU P0 TO -IS0/ -I PIS00. "0JE SE PRIL0 O

PI02ETU I PSI?OO2IJI. /ISI/ "0 JE "OOJ0- S0ET0K IG K-JI2E

B. POGLAVLJE: SOCIJALNO/ KULTURNE PRETPOSTAVKE ODGOJA

I O3RA2OVANJA

B.1. O DRUTVU

Lovjek je dr&tveno bi(e koje svoj& #j&dsk& egzisten!ij& ostvar&je samo & zajedni!i s dr&gima

S&vremena dr&tva &spje#a s& stvoriti &vjete za re#ativno norma#n& egzisten!ij& ve(ine svoji' $#anova. Ga$ovjeka s&% osim e#ementarni' potreba% osobito va+ne spe!i*i$ne #j&dske potrebe 4za &dr&+ivanjem%

osje(anjem identiteta% okvirom vjerovanja5

Kada je rije$ o dr&tv&% treba imati kriti$ki stav i &vijek nanovo preispitivati ko#iko je & sk#ad& s #j&dskim

potrebama. -aime% &pravo s& na raz#i$itom s'va(anj& odnosa individ&e i dr&tva izras#e dvije opre$ne

kon!ep!ije dr&tva 6 tota#itarizam i demokratizam 4Sparta i 0tena5

Tota$ita'"a d'*,t)a H osnovni tipovi

1. 'a($i-it )o#" diktat*'6 vojska Q pods&stav s ve#ikim &tje!ajem na postoje(e dr&tvo. Un&tar

vojnog s&stava kr&ti 'ijerar'ijski odnosi 4bez&vjetno pokoravanje5 Q s&stav nes#obode

,. tok'atska d'*,t)a4stari Egipat i dananji Iran5

Sv.Rimsko Darstvo 6 !rkvena &$enja smatrana neprijepornom istinom 4ko$enje razvoja znanosti5

7. a,i(a%6 najradika#niji ob#ik tota#itarizma 4Ita#ija% -jema$ka% Hpanjo#ska5

koritenje privredne krize za nasi#an do#azak na v#ast

pojedina! se poistovje(&je s dr+avom i njezinim !i#jevima 4s#ijepo

pokoravanje a&toritetima% bez kriti$kog preispitivanja% g&enje pojedin!a5


21/62

Jedan od teme#ja Rimska Rep&b#ika 4rimsko pravo% demokratske tradi!ije5

Pro!vat ?&manizam i renesansa 4Dampane##a% /ore% Roterdamski

/ontaigne% Rabe#ais Komensk 6 pedagogki mis#io!i5

Fran!&ska dek#ara!ija o pravima $ovjeka 6 os#ona! gra)anske demokra!ije do danas

Odgojnoobrazovni pro!es & demokratskim dr&tvima$ ob&'va(a $ovjeka i njegove potrebe i interese.

Program s'va(en samo kao op(a orijenta!ija sa *&nk!ijom razvoja &$en. Poten!ija#a

prin!ipi samo&prav#janja% dogovaranja% &va+avanja #j&dske #i$nosti% ravnopravnost odnosa

nema apso#&tno demokratski' ni tota#itarni' dr&tava% stoga i & odg. i obraz. na#azimo i jedne i dr&ge e#emente

B.0. DRUTVENE GRUPE

Q zajedni!e koje imaj& neko#iko desetaka $#anova. Ga odgoj i obrazovanje posebno zna$enje imaj& primarne

gr&pe obite#j% gr&pe za igr&% odgojnoobrazovne gr&pe.

U ko#skim s& &vjetima prob#em ve#i$ine gr&pa i nji'ova optima#nost za odgojnoobraz. pro!es 4 'eterogene

i#i 'omogene gr&pe po spo#&% dobi.5

Ko#ektiv Q gr&pa s ve(im st&pnjem svijesti o zajedni$koj pripadnosti% !i#jevima i interesima

O!it$#

jedna od e#ementarni' dr&tveni' gr&pa

reprod&ktivna% odgojna i ekonomska *&nk!ija

G'*p (a i&'*

va+an $inite#j & post&pnom s#ab#jenj& povezanosti dje!e i rodite#ja i &k#j&$ivanj& & ir& dr&tven&

zajedni!&

nastaj& spontano= &vjet&j& i' b#izina stanovanja% spo#% interesi

gr&pa ima str&kt&r&% a pojedina! & njoj og& i stat&s 4stat&s Q po#o+aj pojedin!a & gr&pi oga Q

na$in ponaanja i aktivnosti koji se od pojedin!a & gr&pi o$ek&je5

Od&o#"o/o!'a(o)" &'*p

Osnovna takva gr&pa odje#jenje 4optima#na ve#i$ina 1B79 dje!e5

mo+e se voditi autoritarno 4razvoj odnosa diktat&re i poreme(aja & &$enj&5% neutralno

4indi*erentnost% ar'ai$ni odnosi% nepovo#jno obraz.ozra$je5% demokratsko 4razvoj psi'i$ke

stabi#nosti% demokr.atmos*ere i povo#jniji' &vjeta za odgoj5.

,1


22/62

"emokratskim vo)enjem odje#jenje prerasta & ko#ektiv 4intenzivniji odnos $#anova% sig&rnost

pojedin!a% osje(aj v#.vrijednosti5

Odnosi &n&tra gr&pe s& promjenjivi. Prob#em predstav#jaj& odba$eni i izo#irani pojedin!i

gr&pe odras#i' 4ko#ektiv radnika 6 to je ve(i% &$esta#iji s& kon*#ikti5

gr&pe rodite#ja 6 obi$no nis& ko#ektivi i ne treba tom& te+iti

B.. KULTURA I CIVILI2ACIJA

Kt&ra Q pojam koji se odnosi na nadogradnj& !ivi#iza!ija Q ob&'va(a i materija#n& kt&r&

KiD 6 predstav#jaj& ono to karakterizira odre)eno dr&tvo= po njima se dr&tva raz#ik&j&

va+an $inite#j odgoja i obrazovanja 4s&stav vrijednosti% mora#% znanost% &mjetnost5

S*sta) )'i#d"osti

Q sk&p op(i' za'tjeva kojima se dr&tvo odnosi prema pojedin!&.

Q vrijednosti s& konkretizirane mora#nim normama

Pojedina! se prema dr&tv& odnosi svojim potrebama. Hto je raz#ika izme)& vrijednosnog s&stava dr&tva i

#j&dski' potreba manja% dr&tvo je '&manije

2"a"ostQ s&stavno #j&dsko isk&stvo nasta#o tijekom povijesti 4podje#a prirodne i dr&tvene5

& odgojnoobraz. pro!es& va+no je imati na &m& da znanosti ne barataj& apso#&tnim istinama% kako

m#adi ne bi razvija#i i#&zij& da se sve zna i da s& svi prob#emi rijeeni

U%#t"ost

Q dr&tveni *enomen koji omog&(&je iskaz individ&a#nog do+iv#jaja stvarnosti% a#i i ob#ik kom&nika!ije me)&

#j&dima

&vijek je &okvirena & dr&tveno &vjetovan& izra+ajn& *orm& koja mora biti raz&m#jiva4&mjetni$ki jezik 6 knji+evni% g#azbeni% s!enski% *i#mski% p#esni5

Rad

jedna od osnovni' $ovjekovim dje#atnosti. Ima dr&tveni karakter

tijekom povijesti postao prisi#na i ot&)ena dje#atnost

,,


23/62

ko#a ne mo+e sama rijeiti taj prob#em jer je to iri dr&tveni prob#em% a#i mo+e dati doprinos

prev#adavanj& ot&)enosti

Spo't

i on je postao ot&)ena dje#atnost 4 jo od borbi g#adijatora & Rim&5

$ovjekova sportska aktivnost svodi se danas &r#anje na stadionima% g#edanje sporta na T 6&%

$itanje sportskog tiska

ko#a taj prob#em ne mo+e rijeiti% a#i mo+e razviti kriti$ki odnos prema tome

mo+e rea*irmirati sport kao zdrav na$in +ivota% dr&+enje% s&radnj&% sk#ad pokreta

mo+e dovesti & pitanje kompeti!ijski karakter sporta i njegovo oponaanje kapita#isti$ke konk&ren!ije%

s&parnitvai razvijati ispravn& kon!ep!ij& sporta

B.. RA2VOJ DJEJE DRUTVENOSTI

"va opre$na s'va(anja a5 dijete se ra)a kao ego!entri$no bi(e koje se post&pno so!ija#izira

b5 $ovjek se ra)a kao dr&tveno bi(e koje se mora individ&a#izirati

R*t 'o;$a"d Ni$s" "a)odi -ti'i stadi#a * p'o+s* so+i#a$i(a+i#:

1. aso+i#a$"i stadi# 6/ &odi"9

Q potp&na ods&tnost raz#ikovanja pojedini' komponenti dr&tva

Q dijete zaok&p#jeno v#astitim tije#om i otkrivanjem njegovi' mog&(nosti

0. &o+"t'i-"i p'dso+i#a$"i stadi# 6 H &odi"9

Q dijete izgra)&je svijest o sebi% a istovremeno otkriva i raz#ik&je dr&ge osobe

Q rijetki kontakti s dr&gom dje!om% povrna s&radnja% post&pno zb#i+avanje

. stadi# ist'a4i)a"#a akto'a so+i#a$i(a+i# 6 H 11 &odi"9

Q potp&na so!ija#nost +e#ja za dr&+enjem s vrnja!ima% pozitivan stav% pri#ago)avanje

dr&goj dje!i% poistovje(ivanje sa sebi s#i$nima

. stadi# s)#s" o'&a"i(a+i# so+i#a$"i od"osa 61/1 &odi"9

Q zajedni$ko razmi#janje% dogovaranje% pripremanje aktivnosti..

razvoj dje$je dr&tvenosti je kontin&iran pro!es koji istovremeno ima karakter so!ija#iza!ije i

indivd&a#iza!ije

,7


24/62

za odgoj i obrazovanje va+no je da sva dje!a pro#az kroz odre)ene razvojne periode. Gato se odgoj

mora pri#agoditi karakteristikama tog razvojnog perioda dje!e odre)ene dobi. -o% kako je tempo

individ&a#an% i raz#ike me)& dje!om s& ve#ike pa i' treba &zeti & obzir.

7. POGLAVLJE: CILJ I 2ADACI ODGOJA I O3RA2OVANJA

D'*,t)"i i i"di)id*a$"i aspkt +i$#a i (adataka

M.Si'o: -ti'i 'a($i-ita p'ist*pa:

d'*,t)"i aspkt

1. znanstvenoakademska orijenta!ija

Q !i#j &vo)enje dje!e & pojedine akademske dis!ip#ine 4matematika% povijest% bio#ogija% *i#ozo*ija%

psi'o#ogija5

Q $ovjek je s'va(en kao bi(e inte#ekta% pa i' dr&gi aspekti #j&dske prirode ne zanimaj&

,. orijenta!ija na so!ija#n& e*ikasnost

Q obrazovanje koje priprema za +ivot 4dr&tvo odre)&je svr'& odgoja i obrazovanja5

Q $ovjek se ne s'va(a isk#j&$ivo kao inte#ekt&a#no bi(e% nego kao bi(e aktivnosti i ak!ije

i"di)id*a$"i aspkt

7. orijenta!ija na pro&$avanje djeteta

Q !i#j i zada!i odgojnoobrazovnog pro!esa zavise od interesa i potreba dje!e= ne mog& se odre)ivati

neovisno o njima

Q na dijete se g#eda kao na bi(e koje ima tenden!ij& rasta & sretn&% zdrav& i dobro *&nk!ioniraj&(& odras#&

osob&% a smisao odgoja je da m& & tome pomogne


25/62

esen!ija#isti isti$& ko#i$in& znanja koja je sak&p#jana tis&(ama godina

so!io#ozi s'va(aj& ko#& kao posrednika koji m#ade #j&de osposob#java ta rjeavanje prob#ema

sadanjeg +ivota

*i#ozo*i odgoja & *i#ozo*iji odgoja vide osnovni izvor za odre)ivanje !i#ja &$enja

N.Pa*sto)i (a&o)a'a i dd*kti)"i i i"d*kti)"i p'ist*p

!i#jeve ed&ka!ije razradio je na ekonomske% so!ija#ne i '&manisti$ke% a zatim na razini pojedin!a%

organiza!ije i dr&tva

DIJEI E"UK0DIJE EKO-O/SKIDIJEI

SODIJ0-IDIJEI

?U/0-ISTILKIDIJEI

POJE"I-0D zaradamaterija#ne nagrade

dr&tveni presti+samosta#nost% dr&tvenamo(

zanim#jiv posaorazvoj sposobnosti%znanja% vjetina

OR20-IG0DIJ0 prod&ktivnostrentabi#nost%zapos#enostekonomi$nost

red&k!ija kon*#iktasamo&prav#janjedr&tvena stabi#nost

motiva!ijazadovo#jstvo@svestrani razvoj#i$nostiA

"RUHTO privredni rast i razvoj razvoj dr&tveni'odnosa

zadovo#jstvo i@sre(aA #j&di

Past&ovi( govori o odgojnom idea#&% odgojnim !i#jevima i zada!ima koji s& & 'ijerar'ijskom odnos&

Odgojni idea# Q zami#jeno savreno stanje= &zor kojem& se mo+e te+iti

Odgojni !i#j4evi5 Q moraj& biti ostvarivi & akt&a#nom vremen& i to tako da se trans*ormiraj& &

vie odgojni' zadataka koji moraj& biti ostvarivi

prema Past&ovi(&% odgoj je pro!es samoostvarenja $ovjeka% a obrazovanje m& je sinonim

. Po#jak @"idakika Q grana pedagogije koja pro&$ava op(e zakonitosti obrazovanjaA

a5 materija#ni zada!i nastave Q stje!anje znanja

b5 *&nk!iona#ni zada!i Q razvijanje raz#i$iti' sposobnosti

!5 odgojni zadatak Q pri'va(anje odgojni' vrijednosti 4mora#ni'% estetski'% *izi$ki'% radni'5

P.@i%a""Q didaktika se treba baviti &$enjem i po&$avanjem= pojam obrazovanje optere(en je nema ve(e

zna$enje za praks& zbog optere(enosti dr&tvenim i ideo#okim obi#je+jima

Q !i#jevi nastave kognitivno% dje#atno i a*ektivno podr&$je

primarni% razvojni i zavrni st&panj

,B


26/62


27/62


28/62

G0"0DI ("a"st)"o&o!'a(o)a"#a

*%#t"i-ko&o!'a(o)a"#a

t"o$o,ko&o!'a(o)a"#a

ko&"iti)"i 6spo("a#"i9i"t'si

stje!anje znanja oprirodnim i dr&tv.pojavama%kvantit. ikva#itat. odnosima

stje!anje znanja opojedinim&mjetnostima i jezik&ti' &mjetnosti

stje!anje znanja izte'no#ogije% sporta%rekrea!ije o $&vanj&zdrav#ja

akti)"i 6do4i)$#a#"i9i"t'si

razvoj stavova i&vjerenja% odnos premaprirodnim i dr&tv.&vjerenjima

do+iv#jaj &mjetni$kogdje#a% izra+avanjev#.do+iv#jaja% stavprema dje#&

&+ivanje & rad&%kretanj&%stvara#atv&%zdrav#je% #jepota tije#a ipokreta

psio%oto'"i6d#$at"i9 i"t'si

razvoj sposobnostimi#jenja% inoviranja%dje#ovanja napromjene

razvoj sposobnostiizra+avanja govorom%pismom% !rte+om%g#azbom% pokretom..

ov#adavanje radnimopera!ijama% prirodn.ob#i!ima kretanja%sport.vjetinama

. POGLAVLJE: SADRAJI ODGOJA I O3RA2OVANJA

Q nije mog&(e jasno razgrani$iti zadatke od sadr+aja

Gada!i Q raz&mijevanje% koritenje izvora% sposobnost interpreta!ije% primjene%

istra+ivanja% boga(enje interesa i stavova

neki se mog& rea#izirati na svim sadr+ajima= isti zada!i na svim sadr+ajima

na jednom sadr+aj& mog& se rea#izirati raz#i$iti zada!i

Sad'4a#i i akti)"osti

Sad'4a#i Q odnose se na dr&tveni aspekt odgojnoobrazovnog !i#ja

sadr+aji dr&tvenomora#nog odgoja

'&manisti$kog odgoja

znanstvenog odgoja

&mjetni$kog obrazovanja

Akti)"osti Q odnose se na individ&a#ni aspekt odgojnoobrazovnog !i#ja

kognitivne

psi'omotorne

,>


29/62

so!ija#ne

Od&o#"i sad'4a#i i akti)"osti

&(ist"+i#a$"i sad'4a#i6 ob&'va(aj& e#emente radnog i proizvodnog odgoja% eko#okog% prometnog%

zdravstvenog i tje#esnog odgoja% odgoja za samozatit&

so+i#a$"i sad'4a#i H odnose se na pri'va(anje odre)eni' dr&tveni' normi= sadr+aji odgoja za '&mane

odnose me)& spo#ovima% sadr+aji pripreme za brak i obite#jski +ivot% sadr+aji odgoja za #j&dska prava%

gra)anski odgoj

*%a"isti-ki sad'4a#i H ob&'va(aj& pro*esiona#no in*ormiranje i orijentiranje% koritenjepro*esiona#ne dje#atnosti za akt&a#iza!ij& v#astiti' #j&dski' poten!ija#a% sadr+aji eman!ipa!ijskog

odgoja

O!'a(o)"i sad'4a#i i akti)"osti

("a"st)"i sad'4a#i6 $injeni!e i genera#iza!ije do koji' je #j&dsko dr&tvo do#o

bio#ogija% kemija% *izika so!io#ogija% geogra*ija% povijest in*ormatika

njima &$eni!i prvenstveno ov#adavaj& v#astitom inte#ekt&a#nom aktivno(&% a#i i emo!iona#nim iprakti$nim anga+iranjem

*%#t"i-ki sad'4a#i H ob&'va(aj& vrijedna knji+evna% s!enska% p#esna i #ikovna

ostvarenja% a#i i ov#adavanje jezikom pojedini' &mjetnosti

/ emo!iona#ni anga+man% a#i &z s&dje#ovanje i inte#ekt&a#ni' i psi'omotorni' aktivnosti

t"o$o,ki sad'4a#i / sadr+aji op(ete'ni$kog obrazovanja% doma(instva% pre'rane% odijevanja% 'obi

aktivnosti% a#i i str&$no obrazovanje za odre)eno zanimanje

odgojnoobrazovni sadr+aji i aktivnost str&kt&riraj& se na dva na$ina

a5 nastavni predmeti

b5 odgojnoobrazovna podr&$ja

Q str&kt&riranje je jedno od pitanja & didakti!i koje jo nije de*initivno rijeeno

,:


30/62

Od&o#"o/o!'a(o)"i p'o&'a%

Q dok*%"t & kojem s& nazna$eni odgojni i obrazovni !i#jevi% zatim odre)en broj mikrojedini!a% te

napomene o rea#iza!iji% odnosno va+nijim &vjetima koje treba osig&rati za rea#iza!ij& 4materija#na oprema%

prostor za aktivnosit &enika% str&$nost &$ite#ja5

Q odre)&je opseg% d&bin& i s#ijed po&$avanja nekog sadr+aja

OPSEG6 odre)&je kvantitet& $injeni!a i genera#iza!ija

DU3INA6 odra+ava d&bin& mikroana#ize neki' sadr+aja pro&$avanja & nastavi

Q opseg i d&bina determinirani s& st&pnjem ko#ovanja% !i#jevima odgoja i obrazovanja% psi'o*izi$kom

zre#o(&% pret'odnim isk&stvima &$enika

sadr+aji koji s& izabrani za neki st&panj ko#ovanja trebaj& biti raspore)eni i s#o+eni kako bi &$ite#ji

mog#i #ake izraditi svoje izvedbene programe i organizirati ostvarivanje predvi)eni' nastavni'

!i#jeva

pri raspore)ivanj& sadr+aja obi$no se pot&j& osnovna didakti$ka pravi#a o post&pnosti

od b#i+eg k da#jem od jednostavnog k s#o+enijem

pri programiranj& sadr+aja 4$injeni!a i genera#iza!ija% stavova i sposobnosti5 za prv& godin&

ko#ovanja novi sadr+aji nastoje se graditi na onom to dijete donosi & sk#op& isk&stva ste$enog &

predko#skom +ivotnom razdob#j& ono to dijete na&$i & prvom razred&% predstav#ja ed&kativni dobitak razreda

To'i#a k*'ik*$*%a i "asta)"i p'o&'a%

& pedagokoj #iterat&ri rije$ !&rri!&m ozna$ava p#aniran& interak!ij& &$enika s nastavnim sadr+ajima i

nastavnim res&rsima% te nastavni pro!es za ostvarivanje odgojni' !i#jeva

pod tim izrazom se podraz&mijeva i neki s&stav post&paka &$enja & vezi s de*iniranim iopera!iona#iziranim !i#jevima &$enja% a ob&'va(a

!i#jeve &$enja 4 kojima treba te+iti5

sadr+aje 4 predmete% koji s& va+ni za postizanje !i#jeva &$enja5

metode 4 sredstva i p&tove za postizanje !i#jeva &$enja5

79


31/62

sit&a!ije 4gr&piranje sadr+aja i metoda5

strategije 4p#aniranje sit&a!ija5

eva#&a!ij& 4dijagnoz& stanja iz#aza% mjerenje &spje'a &$enja i po&$avanja

objektivnim post&p!ima5

V'st od&o#"o/o!'a(o)"i p'o&'a%a

Pri#ago)eni programi 6 individ&a#ni odgojnoobrazovni programi. Krajnji pedagoki !i#j jest osig&rati i' za

svakog &$enka. &d&(i da & &vjetima masovnog ko#ovanja to nije mog&(e% koriste se raznovrsna

organiza!ijska rjeenja koja omog&(&j& e#emente samoprogramiranja.

To se posti+e podje#om programa naobavezni / izborni / fakultativni

-astavni programi% & pravi#&% nastoje &zimati & obzir potrebe &$enika% o$ekivanja dr&tva i spoznaje

znanosti.

=s*!#+t/+"t'd +*''i+*$*%A 6 orijentiran na predmete% sastoji se od tradi!iona#ni' nastavni'

predmeta

@dis+ip$i"/+"t'd +*''i+*$*%A 6 orijentiran na znanstvene dis!ip#ine svoj& organiza!ij& izvodi iz

str&kt&re i sadr+aja znanstveni' dis!ip#ina

=+o' +*''i+*$*%A 6 @jezgrovni k&rik&mA% predstvaja praks& kada se neka str&ka 4predmet5 &zima

kao !entra#na jezgra oko koje se osta#e str&ke gr&piraj&

=+i$d/+"t'd +*''i+*$*%A 6 postav#ja dijete & prvi p#an

@+o%%*"it;/+"t'd +*''i+*$*%A 6 po#azi od spe!i*i$nosti potreba i karakteristika mjesta & kojem

&$enik +ivi

=so+ia$ *"+tio"s +*''i+*$*%> 6 orijentiran na dr&tvo% a dr&tvene str&kt&re i nji'ove *&nk!ije

postav#ja & sredite

naj$e(e se !&rri!&m neke ko#e ne os#anja samo na jedan od pret'odni' kriterija 4orijenta!ija5% ve(

se & njem& &krta vie nji'.

-a teme#j& okvirnog programa svaka ko#a izra)&jeizvedbeni program rada

71


32/62

konkretiza!ija okvirnog programa% &z &zimanje & obzir materija#ni' i kadrovski' mog&(nosti ko#e%

+e#ja &$enika% rodite#ja i &$ite#ja% te spe!i*i$nosti sredine ko#e

izvedben program zbir je obavezni' programa za sva odje#jenja% izborni' i *aktativni' programa%

programa razni' interesni' gr&pa

Ga svaki nastavni predmet izra)&je se izvedbeni program za jedn& ko#sk& godin&% a zbir svi' predmetni'

programa za jedan razred izvedbeni je program razreda.

Individualni (prilagoeni) programi

izra)&j& se za &$enike sa spe!i*i$nostima & razvoj& 4ta#entirani% teko(e & razvoj&5

izra)&je i' tim str&$njaka 4&$ite#j% psi'o#og% pedagog% de*ekto#og% #ije$nik5

po#azi se od &o$eni' spe!i*i$nosti & razvoj&% a program se mijenja tijekom rada mo+e se izraditi za jednog &$enika iz svi' nastavni' predmeta% no $e(e se takav program izra)&je za

pojedina nastavna podr&$ja & kojima s& kod &$enika &o$ene spe!i*i$nosti & razvoj&

nemog&(e je &naprijed izraditi obvezni program za sve &$enike nekog st&pnja ko#ovanja% pa se

postav#ja pitanje pedagoke opravdanosti i '&manosti postav#janja obveze da sva dje!a moraj& &dovo#jiti

&naprijed izra)enom program& & op(eobrazovnim osnovnim ko#ama tako ispada da je dr+avi va+na

@rea#iza!ijaA programa% a pedagozi bi se treba#i za&zimati za @rea#iza!ij&A mog&(nost svakog &$enika.

K'it'i#i i s%#'"i+ (a i(!o' sad'4a#a

osnovne smjerni!e za izbor sadr+aja za neki program svakako s& !i#jevi odgoja i obrazovanja% odnosno

!i#jevi neke ko#e.

ko#e se premaprirodi programadije#e na op(eobrazovne i str&$ne

obavezi poha&anja na obavezne i neobavezne

programiranje za osnovne ko#e

Q e#ementarna zada(a OH jest osig&rati osnov&% teme#je. Kon!ep!ija OH obrazovanja po#azi od pretpostavke

da pojedina! raspo#a+e s bazinimznanjima% sposobnostima i vjetinama koje (e m& omog&(iti da & svakoj

novoj sit&a!iji stekne potrebno dje#atno obrazovanje

7,


33/62


34/62

individ&a#ne raz#ike me)& &$eni!ima taj se prob#em mo+e &k#oniti pove(anom brigom za

individ&a#iza!ijom sadr+aja% metoda i ob#ika% tj. ve( spomen&tim pri#ago)enim programima.

. POGLAVLJE: DINAMIKA O/O PROCESA

odgojni pro!es ima svoj& str&kt&r& koja je dinami$na 4b&d&(i da se radi o pro!es&% niti ne mo+e bitistati$na5

pokreta$i tog pro!esa% odn. nosio!i dinami$nosti s& &$eni!i i nastavni!i% no &tje!aj vre i dr&gi $imbeni!i

dinamika se ostvar&je etapama odgojno obrazovnog pro!esa

ve#ike raz#ike me)& a&torima & s'va(anj& str&kt&re odgojnoobrazovnog pro!esa

ognarovo s'va(anje str&kt&re odgojnoobrazovni !ik#&s 4dr&tveno okr&+enje &tje$e na reztate odgojno

obrazovnog programa i obratno= sve aktivnosti i sadr+aji istovremeno i odgajaj& i obraz&j&% katkad je vie

nag#aena jedna% a katkad dr&ga dimenzija5

Etap:

1. dogovor

,. rea#iza!ija

7. eva#&a!ija

DOGOVOR

1.etapa ,to4sadr+aj i aktivnosti5 i kako 4ob#i!i% strategije% metode i post&p!i5 (e se raditi

sadr+aj i aktivnosti dije#om s& odre)eni programom% no sada se konkretiziraj& i preob#ik&j& & sk#ad& s

interesima i potrebama s&dionika oo pro!esa 4i &$enika i nastavnika5

osim zajedni$ki'% treba nastojati &va+avati i individ&a#ne interese i potrebe

7


35/62

nakon de*iniranja sadr+a i aktivnosti% dogovara se na$in rea#iza!ije zajedni$ki% & gr&pama% & par&% & &$ioni!i

i#i izvan nje% ...

raz#ik&jemo godinje% mjese$no% tjedno i dnevno p#aniranje

godinje 6 za'tjevi predvi)eni programom preob#ikovani prema interesima i potrebama s&dionika

razra)&j& se po podr&$jima i mjese!ima 4nije prik#adno za s&radnj& s m#a)im &$eni!ima% a#i sa

starijima jest5

mjese$no 6 prakti!ira se & predmetnoj nastavi% tematsko p#aniranje4 jedna tema razra)&je se na

nastavne jedini!e

tjedno p#aniranje 6 pris&tno & razrednoj nastavi% razra)&j& se oo zada!i i sadr+aji te na$in rea#iza!ije

godinje se jo zove i makrop#aniranje% a tjedno i mjese$no mikrop#aniranje

dnevno pripremanje 6 ima svoj organiza!ijski% sadr+ajni i metodski aspekt

ne mora biti pismeno 4ako jest% to se zove priprava5 p#aniranje se ne smije svesti samo na zajedni$ke aktivnosti jer tada pro!es ne bi &zimao & obzir

individ&a#ne potrebe 6 va+no je da svaki &$enik samosta#no p#anira svoj rad% to se &$i 4manja dje!a mog&

zajedno s &$ite#ji!om p#anirati svoj dnevni% a starija tjedni rad5

stariji osnovnoko#!i i srednjoko#!i mog& izra)ivati i svoj mjese$ni p#an napredovanja

P'o)d!"i st*p"#)i tap do&o)a'a"#a:

1. ispitivanje oo potreba

,. programiranje

7. p#aniranje


36/62

REALI2ACIJA

sredinja etapa oo pro!esa

vremenski traje najd&+e i & njoj se ostvar&j& oo zada!i

dva st&pnja organiza!ija i izvo)enje

O'&a"i(a+i#a

ostvar&je se godinjom% tjednom i dnevnom artika!ijom

godinja 6 na razini ko#e 4ka#endar ko#e% kada (e se i(i na eksk&rzije% iz#ete.% kad s& b#agdani kao i

sve redovite aktivnosti5

tjedna 6 & tradi!iona#nim ko#ama je to raspored sati

postoje i odst&panja od predmetnosatnog s&stava & vid& integriranog tjedna

na primjer oba prist&pa imaj& prednosti i mane pa je najbo#ji neki prije#azni ob#ik koji

koristi prednosti% a e#iminira mane oba s&stava

na organiza!ij& oo pro!esa &tje$e i pro*i# &$ite#ja 6 radi #i istovremeno s vie razreda% odnosno jedan

razred s vie &$ite#ja i#i ne

pro*i# &$ite#ja &tje$e na dnevn& artika!ij& 6 kad jedan &$ite#j izvodi nastav& & jednom odje#jenj& ima

ve(e mog&(nosti za kva#itetn& dnevn& artika!ij&

mog&(nosti kva#itetne artika!ije op(enito s& bo#je & manjim nego & ve(im ko#ama

dnevna artika!ija &vjetovana je i d&+inom boravka dje!e & ko#i 4prob#em nastave & smjenama kod

nas5

I"t&'i'a"i da"

zapo$inje dogovorom s &$eni!ima to (e se sve raditi% mo+e ga se zapisati na neko vid#jivo mjesto

zatim s#ijede tri mog&(e varijante

1. svi &$eni!i rea#iziraj& iste sadr+aje% a#i se vrijeme str&kt&rira po potrebi

,. &$eni!i se podije#e & neko#iko ve(i' gr&pa% a svaka je anga+irana na dr&gom sadr+aj&

7. svaki &$enik radi samosta#no na izvrenj& dogovorenog% sam od#&$&je o s#ijed& aktivnosti i vremen&

koje (e na koj& aktivnost potroiti

& praksi naj$e(e kombina!ija svi' trij& varijanti tokom dana

7;


37/62

na kraj& zajedni$ka ana#iza s nastavnikom i dogovor za s&tranji rad

I()o


38/62

s&dje#&j& i jedni i dr&gi pri $em& treba izbjegavati zapadanje & odre)ene k#ieje te nastojati da oo

pro!es &vijek b&de stvara#a$ki

,. naelo ekonominosti6 odnosdi se na ra!iona#no troenje vremena i materija#ni' sredtsava

7. naelo adekvatnosti6 katkad (e biti adekvatnije potrioiti vie vremena i nov!a% da bi se ostvari#i

odre)eni zada!i


39/62

sinteti$ko o. pri'va(enije zbog jednostavnosti% a#i s& m& pedagoke vrijednosti ograni$ene 4brojevi

i#i s#ova za &k&pn& s#ik& o &$enik&5

ana#iti$ko 6 jednostavni opisi &$enikovi' aktivnosti i postign&(a% prema &naprijed &tvr)enim

na$e#ima i varijab#ama

potrebno je raz#ikovati zabi#jeke & *&nk!iji pra(enja od oni' & *&nk!iji vrednovanja 4prve ne moraj&

biti to#iko jasne &$enik& ko#iko dr&ge% treba paziti na termino#ogij&5

svaki o!jenjiva$ s vremenom izgradi v#astiti s&stav pa je svaka o!jena% osim to je pokazate#j znanja

negok &$enika% &jedno i pokazate#jkriterija o!jenjivanja nekog &$ite#ja 4taj kriterij ovisi i o

pedagokom aspekt& na kojem je neka ko#a &teme#jena

s&vremene ko#e nastoje se teme#jiti na kon!ept& Vpedagogija &spje'a za sveV to zna$i da obavezne

ko#e ne bi treba#e biti se#ektivne

potrebno je $e(e ana#izirati krtierije o!jenjivanja svakog &$ite#ja te i' & tom smis#& obrazovati kakonji'ova osobna jednad+ba ne bi previe &tje!a#a na &spje' &$enika

pro!es pra(enja os#ona! je za donoenje o!jena

jedan od va+ni' !i#jeva s&vremene ko#e je da &$enike osposob#java za a&toeva#&a!ij&

o'%ati)"a i s*%ati)"a )a$*a+i#a

o'%ati)"a 6 odnosi se na prik&p#janje i interpretiranje podataka o napredovanj& pojedinog &$enika &

nastavnom pro!es&% napredak prati svaki &$enik za sebe% a#i i &$ite#j 4na teme#j& prik&p#jeni' podataka

nastavnik bira i mijenja nastavne strategije% a za provo)enje ove eva#&a!ije &$ite#j se os#anja na testiranje%

s&stavno promatranje i ispitivanje5

s*%ati)"a6 vrednovanje na kraj& svakog nastavnog !ik#&sa da bi se &tvrdi#a &k&pna &spjenost nastave%

odn. postign&ti reztati svakog pojedinog &$enika 4na teme#j& s&mativne eva#&a!ije &$eni!ima se dodje#j&j&

!erti*ikati% odn. svjedod+be o osposob#jenosti i#i priprem#jenosti za nastavak ko#ovanja= post&p!i

s&mat.eva#&a!ije testiranje% ska!e pro!jena% pro!jene konkretni' proizvoda% !rte+a i s#.5

Pda&o,ko )o


40/62

individ&a#nim pra(enjem &o$avaj& se spe!i*i$ni interesi i potrebe pojedin!a pa m& se pri#ago)avaj& za'tjevi

i post&p!i% no nastoje se otkriti i njegove posebne sk#onosti% odnosno podr&$je njegove samoakt&a#iza!ije% to

je vjerojatno i podr&$je njegova b&d&(eg zanimanja

na kraj& osnovne ko#e% s&k#adno tome% treba &$enik& savjetovati odabir b&d&(eg zanimanja% a & srednjoj

ko#i & sk#op& odabrane str&ke razvijati one spe!i*i$nosti za koje pojedina! ima pretpostavke

8. POGLAVLJE: SOCIJALNI O3LICI U ODGOJNO/O3RA2OVNOM

PROGRAMU

/ 'o"ta$"i o!$ikOzna$ava rad jednog nastavnika pred odje#jenjem% a#i i pedagok& sit&a!ij& & kojoj trideset &$enika pa+#jivo

prati nastavnikovo iz#aganje i po&$avanje. Ovdje dominira jednosmjerna kom&nka!ija% samo povremeno

dop&njena razgovorom i#i &$eni$kim neverba#nim povratnim in*orma!ijama &$ite#j& o tome ko#iko ga

raz&mij& i#i ko#iko s& motivirani za pra(enje iz#aganja.

U$ite#j pri *ronta#nom rad& ne mo+e &zimati & obzir individ&a#ne interese i pret'odna isk&stva. Priprema se

za rad s odje#jenjem &naprijed pretpostav#jaj&(i da s& interesi i potrebe & njem& prib#i+no isti. -ajva+nija

prednost ovakvog na$ina rada je ekonomi$nost% odnosno mog&(nost da se istovremeno po&$ava trideset i#i

vie &$enika prib#i+no isti' predznaja i potreba. Koritenjem neki' te'ni$ki' medija te izvo)enjem

demonstra!ijski' pok&sa pred odje#jenjem &z takv& se nastav& mog& posti(i i pedagoki e*ekti. 2#avni

nedostatak ovakve nastave jest to to &$ite#j kad istovremeno radi s ve#ikom gr&pom &$enika ne &zima &

obzir nji'ove posebnosti odnosno individ&a#ne raz#ike% a isto tako ve#iki je prob#em i to to dio &$enika $esto

$ak ni ne s#&a &$ite#jevo iz#aganje. Raz#og nes#&anj& mo+e bitiosk&dno predznanje% a#i i jedno#i$nost

&$ite#jeva iz#aganja.

/So+i#a$"i o!$i+i sa%osta$"i akti)"osti *-"ika

Lesto se & ko#skoj praksi nedosta!i *ronta#nog ob#ika &kk#anjaj& raz#i$itim ob#i!ima samosta#nog rada

&$enika. To mo+e biti individ&a#ni rad% rad & par& te gr&pni rad &$enika.


41/62

I"di)id*a$"i o!$ik

U 0meri!i je prvi pok&aj individ&a#iza!ije nastave rea#iziran & grad& 2&eb#o& i poznat je kao @2&eb#o

p#anA% a & E&ropi je prvi takvo neto pok&ao O. "e!ro#i. "ananjem s'va(anj& individ&a#iza!ije najb#i+e je

&$enje E. D#apardea tzv.kola po mjeri. On je smatrao da & &vjetima ko#ektivne nastave nastavni!i ne mog&

pr&+iti svim &$eni!ima ono to oni mog& primiti% a isto tako ne mog& tra+iti od &$enika ono to ne mog&

pr&+iti. Rjeenje je vidio u koli po mjeri gdje se nastavni za'tjevi postav#jaj& prema sposobnostima%

interesima i mog&(nostima &$enika. -jegove ideje s& se razra)iva#e da#je & sk#op& projekta @nove ko#eA pa

se tako pok&a#o na(i didakti$ka rjeenja kako & ko#ektivnoj nastavi omog&(iti nastavnik& da &zima & obzir

individ&a#ne raz#ike me)& &$eni!ima. Pojavi#a s& se tako rjeenja di*eren!ijaa!ije nastave% a to se ostvariva#o

dije#jenjem odje#jenja na vie gr&pa% izdvajanjem pojedin!a iz ko#ektiva% davanjem &$eni!ima individ&a#ne

n#oge za rad% oritenjem te'no#ogije... a#i &za sve to ipak je nastavnikova savjetodavna oga osta#anezamjenjiva.

"anas postoji di#ema & didakti$koj #iterat&ri treba #i smisao ko#ovanja biti & tome da svi &$eni!i postign&

&naprijed odre)en& razin& znanja i sposobnosti i#i je potrebno omog&(iti da svaki &$enik postigne optima#ne

reztate.

-a teme#j& spoznaja pedagogije% didaktike i psi'o#ogije vie je arg&menata za dr&g& op!ij&% a#i na+a#ost &

praksi se vie koristi ova dr&ga. e(ina st&dija jo &vijek osposob#java b&d&(e nastavnike prete+no za

*ronta#ni rad iako bi treba#o raditi na tome da se &potrteb#javaj& raz#i$ite nastavne metode koje bi omog&(i#e

&zimanje & obzir individ&a#ni' raz#ika &$enika.

Rad * pa'*

Rad & par& ima ve#iki motiva!ijski &tje!aj na aktivnosti &$enika. /e)&sobno se kontro#iraj& i poti$& na rad.

Sposobniji i ekstrovertirani &$eni!i (e poti!ati i &k#j&$ivati & ko#ektivni rad one izo#irane i introvertiranije

&$enike. Poti$e se kom&nika!ija. Par mo+e biti sastav#jen od &$enika isti' i#i raz#i$iti' inte#ekt&a#ni'

sposobnosti% &$enika s raz#i$itim predznanjem% raz#i$iti' osobnosti... Sve to ovisi o pedagokim !i#jevima%

psi'o*izi$koj zre#osti &$enika... Rad & par& pridonosi i osamosta#jivanj& &$enika.

Rad & parovima s&sre(emo & svim etapama oo pro!esa% a a postoje njegove raz#i$ite varijante

1. svi parovi rade isk#j&$ivo identi$an zadatak% npr. pok&s iz kemije


42/62

,. svi parovi rade jedan dio identi$nog zadatka% a dr&gi dio se prema odre)enom kriterij& di*eren!ira%

npr. rjeavanje matemati$ki' zadataka

7. gr&pa parova radi identi$an zadatak% npr. pok&s o prop&snosti vrsta t#a% pojedine gr&pe raz#i$it& vrst&

t#a.


43/62

U gr&pnom rad& $#anovi gr&pe &vijek sjede #i!em & #i!e% a vo)a gr&pe treba osig&rati da svi $#anovi b&d&

aktivni. Trajanje samosta#nog gr&pnog rada ovisi o interes& $#anova gr&pe i karakteristikama radni' zadataka.

Radni zada!i mog& biti i potp&no isti i potp&no raz#i$itim pa tako govorimo o podije#jenom i nepodije#jenom

gr&pnom rad&% odnosno di*eren!iranom i nedi*eren!iranom gr&pnom rad&.

Pda&o,ka 'adio"i+a

Izmjenj&j& se individ&a#ni rad% rad & parovima te gr&pni rad. Ga organiziranje pedagoke radioni!e potrebno

je osig&rati odgovaraj&(i prostor i oprem&.

Svaki od prikazani' ob#ika rada pridonosi razvoj& neki' karakteristika #i$nosti% a poma+& i so!ija#nom iemo!iona#nom sazrijevanj& pojedin!a.

/og&(e s& brojne varijante kombiniranja so!ija#ni' ob#ika. U osnovnoj ko#i samosta#nog rada treba biti

barem to#iko ko#iko i *ronta#nog rada &$ite#ja s $itavim odje#jenjem.

/ So+i#a$"i o!$i+i 'ada *-it$#a

I"di)id*a$"i 'adU$ite#j pre&zima brojna pedagoka zad&+enja. On je p#aner i programer% s&radnik i organizator% mentor i

savjetnik% te instr&ktor% izvor inorma!ija i eva#&ator. Ponekad se bavi i pedagokom terapijom% a zad&+en je i

za didakti$ko ob#ikovanje i izrad& te izbor medija koji (e se koristiti & raz#i$itim pedagokim sit&a!ijama.

Kao s&radnik &$ite#j se dogovara s &$eni!ima to% kako i kada (e raditi te im poma+e & izvravanj&

najraz#i$itiji' zadataka% izra)&je izvedbeni program odje#jenja i pri#ago)ene programe za neke &$enike.

U$ite#j $esto nast&pa i kao savjetnik% mentor i#i terape&t.

/entorska kom&nika!ijas&stav me)&sobno povezani' razgovora i#i dr&gi' ob#ika kom&ni!iranja &$ite#ja i

&$enika. Smisao je ti' pojedina$ni' metoda & pr&+anj& instr&ktivne pomo(i &$enik& & sv#adavanj& nastavni'

zadataka. Ga raz#ik& od *ronta#ne nastave instr&k!ija je ovdje namjenjena odre)enom &$enik&.

0ko dje!a zbog nekakvi' smetnji ne mog& do#aziti na zajedni$ke nastavne aktivnosti & ko#i% a#i mog&

sv#adati ve(i dio predvi)enog programa za &$enike odre)enog razreda% nastavnik posje(&je &$enika jedan i#i


44/62

dva p&ta tjedno & stan& radi pr&+anja instr&ktivne pomo(i. Tako pr&+anje instr&ktivne pomo(i zove se

patrona+no po&$avanje.

Rad *-it$#a * ta"d%* i ti%ska "asta)a

Smatra se da je organiza!ija nastave & kojoj s&dje#&j& timovi str&$njaka bogatija i dinami$nija i da pridonosi

&k#anjanj& monotonije & nastavi. Timska nastava mo+e se de*inirati kao organiza!ija nastavnog pro!esa &

kojoj se ostvar&je #j&dska s&radnja ve(eg broja nastavnika na prin!ip& podje#e rada & sk#op& nastavnog

predmeta i#i programa ve(eg broja predmeta 4-i$kovi(5. Ga "e!'erta timska nastava je *orma organiza!ije

nastave & kojoj s&dje#&j& po&$avate#ji i nji'ovi &$eni!i gdje dva i#i vie nastavnika pre&zimaj& odgovornost

za !ije#ok&pn& nastav& i#i znatan dio nastave za ist& gr&p& i rade zajedno. Iz svega re$enog &o$avamo da je

timska nastava sk&p nastojanja &smjereni' na reorganiza!ij& nastavni$kog ko#ektiva s !i#jem da se &naprijedi

nastava i to tako da dva i#i vie nastavnika dije#e odgovornost za pripremanje% p#aniranje% rea#iza!ij& ivrednovanje izvo)enja nastave za dvije obrazovne gr&pe i#i vie nji'.

U dobro organziranoj timskoj nastavi smi#jeno se izmjenj&j& razni so!ija#ni ob#i!i rada od individ&a#nog i

individ&a#iziranog preko rada & parovima i manjim gr&pama do onoga s ve#ikim gr&pama &$enika. Postoje tri

vrste timske nastave

horizontalna= & svim para#e#nim odje#jenjima jednog razreda sastav#ja se tim od neko#iko nastavnika iste

spe!ija#nosti

vertikalna= zajedni$k& odgovornost pre&zima vie predmetni' nastavnika raz#i$ite spe!ija#nosti

kombinirana

1. POGLAVLJE H ODGOJNO/O3RA2OVNE STRATEGIJE

1.1. RA2LIITI PRISTUPI METODSKOM ASPEKTU

-astojanje da didaktika razradi &niverza#an s&stav metoda i post&paka% me)& didakti$arima je

&zrokova#o ve#iko razmimoi#a+enje

didaktika metodikama treba dati samo op(i teorijski okvir za str&kt&riranje metoda% a metodike daj&

didakti!i obi#je konkretni' rjeenja koje ona treba &op(iti i sistematizirati

nai didakti$ari odgoj ne smatraj& didakti$kim *enomenom% stoga ni metode odgoja nis& smjetene &

didaktikama nego & op(oj pedagogiji gdje postoji inte#ekt&a#ni% mora#ni% tje#esni% radni i estetski odgoj


45/62

metode s& razra)ene samo za mora#ni odgoj metoda &vjeravanja% navikavanja% poti!anja% spre$avanja i

ponegdje metoda natje!anja

1.0. SUSTAV ODGOJNO/O3RA2OVNI@ STRATEGIJA

b&d&(i da raz#i$iti a&tori imaj& raz#i$ite metode i post&pke% zadatak didaktike je da sve te &o$ene

post&pke prema odre)enim teorijskim po#azitima sistematizira% a#i i kriti$ki preispita te stvori s&stav

strategija koji (e biti reztat &op(avanja postoje(i' isk&stava

osim ind&ktivnog% potreban je i ded&ktivni prist&p 6 po#aze(i od de*ini!ije odgojni' i obrazovni'

zadataka% potrebno je za svak& gr&p& zadataka odrediti i post&pak kojima se oni mog& ostvariti

/0TRID0 O"2OJ-I? POSTUP0K0 4na osnovi matri!e odgojni' zadataka5

Odgojni aspekt Egzisten!ija#ni odgoj "r&tveni odgoj ?&manisti$ki odgojio#oke potrebe Gdrava pre'rana%

boravak na zrak&%kretanje% $isto(a

Igre% sima!ije%dramatiza!ije% dr&tvenokorisni rad..

Pomaganje nemo(nimosobama% $&vanjezdrav#ja% zatita+ivotinja

So!ija#ne potrebe Sastan!i% dogovori%postav#janje !i#ja%perspektiva% rasprava

Pros#ave ro)endana%sve$anosti% s&sreti% igre%iz#eti% $ajanke% posjeti

Potovanje pravi#a%za'tjev% skretanje%opomena% kritika% zabran

Samoakt&a#iziraj&(epotrebe

Objanjavanje%&p&(ivanje% razgovor%rad na tekst&%demonstra!ija

Podrka% s&osje(anje%po'va#a% raz&mijevanje%pomaganje% simpatija%#j&bav% nagrada%

priznanje

Terapija pokretom%g#azbom% !rte+omigrom% rea#itetnaterapija% a&togeni

trening% aktivno s#&anje

Odgojne strategije% metode i post&p!i mog& se sistematizirati prema raz#i$itim kriterijima. Prema kriterij&

&smjerenosti metoda i post&paka na zadovo#javanje osnovni' #j&dski' potreba postoje strategije egzisten!ije%

so!ija#iza!ije i individ&a#iza!ije.

ODGOJNE STRATEGIJE? METODE I POSTUPCI

Strategija /etode Post&p!iEgzisten!ija Gdrav na$in +ivota

Prakti$ni radoviSig&rnosti

Gdrava pre'rana% kretanje% $isto(aIgre% sima!ije% dramatiza!ijeSamozatita od opasnosti & k&(i%sig&rnost & promet&

So!ija#iza!ija Kom&nika!ija

0*irma!ija

Sastan!i% dogovori% perspektiva%rasprava% dopisivanjePros#ava ro)endana% sve$anosti%


46/62

Koopera!ijas&sreti% spontani% t&+ni doga)ajiS&radni$ke igre% pomaganjedr&gima% rjeavanje s&koba

Individ&a#iza!ija S#&anjePoti!anje

Terapija

Pasivno% aktivno% empatijaPodrka% s&osje(anje% povjerenje%po'va#a% raz&mijevanje

Terapija pokretom% g#azbom%!rte+om% igrom% rea#itetnaterapija% gr&pna terapija

Prema matri!i obrazovni' zadataka odre)&j& se obrazovni post&p!i kojima se mog& ostvariti ti zada!i. Tako

se dobiva matri!a obrazovni' post&paka

Obrazovni aspekt Gnanstveno obrazovanje Umjetni$ko obrazovanje Te'no#oko obrazovanjeKognitivni 4spoznajni5interesi

Po&$avanjeodgovori napitanja% objanjavanje%demonstriranje

U$enje o &mjetnosti%'e&risti$ki razgovor%objanjenje% rad natekst&% ana#iza dje#a

"emonstriranje radnji ipokreta% opisivanje%eksperimentiranje%projektiranje

0*ektivni 4do+iv#jajni5interesi

Razgovor% rasprava% igres pravi#ima% re*erati%&smene novine

"o+iv#jajs#&anje%g#edanje% $itanjeizra+avanjeg#&ma% p#es%s#ikanje% pisanje

Iz#o+be% sportskepriredbe% s&sreti% iz#eti%#ogorovanja% projekti

Psi'omotorni 4dje#atni5interesi

ogi$ke igre% zada!i%vje+be% o#&ja ideja%s!enarij% #aboratorijskiradovi

Drtanje% pjevanje%sviranje% govor% pisanje%p#esanje% $itanje% g#&ma

je+banje% prakti$niradovi% vje+beob#ikovanja% vje+be naspravama% igre

I ovdje se obrazovni post&p!i mog& str&kt&rirati prema raz#i$itim kriterijima. Ova matri!a n&di dva kriterija 6

jedan je po podr&$jima% a dr&gi po interesima. Po dr&gom kriterij& vidi se da je za zadovo#javanje spoznajni'

interesa bitno pod&$avanje i &$enje% a te s& metode dominantne & znanstvenom podr&$j&. Ga do+iv#jajne

interese bitno je do+iv#javanje i izra+avanje do+iv#jaja% a to je dominantna aktivnost & &mjetni$kom podr&$j&.

Ga dje#atne je interese va+no vje+banje koje je pris&tno & svim podr&$jima% a posebno & te'no#okom

obrazovanj&.

O3RA2OVNE STRATEGIJE? METODE I POSTUPCI

Strategije /etode Post&p!i


47/62

Po&$avanje Prob#emsko po&$avanje

?e&risti$ko po&$avanje

Programirano po&$avanje

Odgovori na pitanja &$enika%iz#aganje% razgovor% rad na tekst&Razgovor% rasprava%s&protstav#janje gr&peProgramirani tekst% &d+benik%nastavni #isti(i% stroj za &$enje

U$enje otkrivanjem Istra+ivanje

Sima!ija

Projekt

Promatranje% pra(enje%prik&p#janje podataka% anketaIgre oga% igre s pravi#ima% p#anigre% ana#iza s#&$ajaPo&$avanje% ini!ijativa% radioni!ab&d&(nosti% s!enarij

"o+iv#javanje Re!ep!ija &mjetni$kog dje#a S#&anje g#azbe% promatranje#ikovni' dje#a% g#edanje *i#ma

Izra+avanje i stvaranje Interpreta!ija

Eva#&a!ija

Krea!ija

Re!itiranje% s!ensko izvo)enje%pjevanje% sviranje% p#esRasprava% kritika% prikaz%

s&protstav#jene gr&peS#ikanje% ob#ikovanje% knji+evnostvaranje

je+banje U$enje &$enja

U$enje jezika

Prakti$ni radovi

Tje#esno vje+banje

Rad na gra*i$kim% tekst&a#nim%te'ni$kim izvorima%2ovorne% pismene% gramati$ke%s!enske% #ikovne vje+beKonstr&ktorske igre% vje+banjejednostavni' radnji i pro!esaje+be ob#ikovanja% vje+be naspravama% sportske igre

Stvaranje Gnanstveno stvaranje

Umjetni$ko stvaranje

Radnote'ni$ko stvaranje

O#&ja ideja% radioni!a b&d&(nosti

Reprod&ktivno 4g#&ma5 iprod&ktivno 4pisanje5 stvaranjeKonstr&iranje% projektiranje%inoviranje% preob#ikovanje

1.. STRATEGIJE ODGOJA

Odgoj se ostvar&je zadovo#javanjem osnovni' #j&dski' potreba% a one se pre#amaj& s dr&tvenim

potrebama koje se o$it&j& & egzisten!ija#nom% dr&tvenom i '&manisti$kom aspekt& odgoja.

1..1. St'at&i#a &(ist"+i#

ob&'va(a metode i post&pke kojima se zadovo#javaj& egzisten!ija#ne #j&dske potrebe to osig&ravaj&

reprod&k!ij& +ivota% njegov& zatit& i odr+avanje

to je pred&vjet svakog dr&gog odgoja


48/62

zdrav na$in +ivota predstav#ja osig&ravanje &vjeta za odr+avanje samog +ivota i norma#an rast i razvoj

dje!a post&pno s'va(aj& da se #j&dska egzisten!ija ostvar&je radom% a da je rad preob#ikovanje prirode &

sk#ad& s #j&dskim potrebama

& ov& strategij& azi i metoda si&*'"osti i sa%o(a,tit6 dje!i prijete mnoge opasnosti koje &gro+avaj&

nji'ov& sig&rnost 4vatra% p#in% str&ja% promet5 6 raz#i$itim igrama% sima!ijama i ak!ijama dje!&

mo+emo osposobiti da izbjegn& mnoge opasnosti i#i% ako se & njima na)&% da se znaj& prod&ktivno

ponaati

1..0. St'at&i#a so+i#a$i(a+i#

ob&'va(a metode i post&pke kojima se ostvar&j& potrebe pojedin!a za dr&gim #j&dima% za #j&bav#j& i

pripadanjem% za v#astitim potvr)ivanjem% a#i i dr&tvene potrebe za zajedni$kim +ivotom #j&diKO/U-IK0DIJ0 6 &spostav#janje kontakata% razmjena in*orma!ija s dr&gim #j&dima te m e )

me)&sobno raz&mijevanje

0FIR/0DIJ0 6 ob&'va(a niz post&paka kojima se dje!a navikavaj& tra+iti dobro & dr&gim # j & d

#j&dima% pridavati va+nost svakoj osobi% pri'va(ati raz#i$itost me)& #j&dima

KOOPER0DIJ0 6 osposob#java m#ade #j&de da se vie okren& s&radnji nego natje!anj& i da o v # a

ov#adaj& post&p!ima kojima se mog& rijeiti s&kobi na prod&ktivan na$in% pri $em& nitko ne(e biti pora+en

1... St'at&i#a i"di)id*a$i(a+i#

ob&'va(a metode i post&pke kojima se poti$e i omog&(ava razvoj odgajanika & samosta#n& i a&tonomn&

#j&dsk& jedink&% & samoakt&a#iziran& i a&tenti$n& #i$nost

SUH0-JE 6 mo+e biti aktivno i pasivno

&z to vezan ii razgovor% prednost ima razgovor pri'va(anja i tzv @jagovorA koji je i

iskren i otvoren za kom&nika!ij&

POTID0-JE 6 ostvar&je se podrkom% s&osje(anjem% povjerenjem% raz&mijevanjem% simpatijom% #

#j&bav#j& i ima iz&zetno zna$enje za razvoj #i$nosti

TER0PIJ0 6 koristi se kada nastane poreme(aj & razvoj& #i$nosti

odgajate#ji trebaj& ov#adati jednostavnijim terapijskim post&p!ima kojima je bit & t

top#om emo!iona#nom odnos& pomo(i da dijete #ake prev#ada kon*#iktn& sit&a!ij& i stekne

samopo&zdanje% bez d&b#jeg a+enja & rekonstr&k!ij& #i$nosti


49/62

TER0PIJ0 I2RO/ 6 obi$no se koriste #&tke koje predstav#jaj& rodite#je% bak& i djeda% brata i s

sestr&% &$ite#je i dr&ge osobe iz dje$jeg +ivota

kad se dijete dovo#jno os#obodi% ono (e & igri simbo#i$no prikazati k on

kon*#iktne sit&a!ije koje ga m&$e

0KTI-O SUH0-JE 6 poseban ob#ik razgovora koji se prakti!ira kad je &$enik vie i#i m a n

manje svjestan prob#ema koji ga m&$i

aktivno s#&anje zna$i da odgajate#j s#&a ono to &$enik pri$a% a#i m &

m& pri tome nastoji pokazati da ga raz&mije

RE0ITET-0 TER0PIJ0 6 post&pak koji po#azi od s'va(anja da pojedin!& koji d&+e ne & sp

&spijeva zadovo#jiti svoje potrebe treba pomo(i% o'rabr&j&(i ga na aktivnost kojom (e prev#adati postoje(e

stanje &mjesto da pada & depresij& i#i @bje+iA & ne&roz&

1.. STRATEGIJE O3RA2OVANJA

obrazovanje je okren&to zadovo#javanj& spoznajni'% do+iv#jajni' i dje#atni' interesa% a ostvar&je se

znanstvenim% &mjetni$kim i te'no#okim obrazovanjem

& znanstvenom s& dominantne strategije &$enja i po&$avanja

& &mjetni$kom do+iv#javanje i izra+avanje osje(aja

& te'no#okom vje+banje

1..1. St'at&i#a *-"#a i po*-a)a"#a

&$enje i#i &$enje otkrivanjem sadr+i sve etape spoznajnog pro!esa= po#azi od &o$avanja i de*iniranja

prob#ema% preko v#astite aktivnosti & prona#a+enj& rjeenja do izvo)enja zak#j&$aka

po&$avanje je skra(eni pro!es &$enja% nije teme#jeno na v#astitom isk&stv& nego se koriste isk&stva

dr&gi' #j&di sistematizirana & raz#i$itim izvorima

%tod po*-a)a"#a:

PRO3LEMSKO POUAVANJE

po#azi od de*ini!ije prob#ema tako da & tome aktivno s&dje#&j& &$eni!i postav#janjem pitanja%

individ&a#nim de*iniranjem v#astitog vi)enja prob#ema% &o$avanjem s&protnosti izme)& onoga to znaj&

o nekom *enomen& i onoga to opa+aj&% itd.

nakon de*iniranja prob#ema pre#azi se na odgovore% rjeenja koje mo+e dati nastavnik% &d+benik i s#.


50/62

@EURISTIKO POUAVANJE

tako)er po#azi od prob#ema% a#i se odgovor ne daje izravno nego se &$enik post&pno dovodi do rjeenja%

omog&(avaj&(i m& da sam do)e do zak#j&$ka

PROGRAMIRANO POUAVANJE

prob#em koji se po&$ava dije#i se na osnovne e#emente prezentirane &$enik&% a zatim m& se daje zadatak

koji za'tijeva odre)en& aktivnost vezan& &z taj sadr+aj

kad &$enik rijei zadatak% dobiva povratn& in*orma!ij& o ispravnosti i#i neispravnosti onoga to je

&radio i &p&t& za da#jnji rad

St'at&i#a *-"#a otk'i)a"#% podi#$#"a # * t'i %tod % istra+ivanje% projekt i sima!ija 4za sve je

karakteristi$no tzv. isk&stveno &$enje5

ISTRAIVANJE metoda kojom &$eni!i po&$avaj& stvarnost

etape 6 &o$avanje i de*iniranje prob#ema trebaj& izvravati zajedni$ki nastavnik i &$enik

nakon toga s#ijedi *ormiranje 'ipoteze 4mog& dje!a koja s& sposobna za apstraktno r a

razmi#janje

prik&p#janje podataka% promatranje% pra(enje

na osnovi dobiveni' podataka izvode se zak#j&$!i o istinitosti i#i neistinitosti p o s t a

postav#jeni' 'ipoteza

SIMULACIJA

koristi se kada s&dje#ovanje & stvarnim sit&a!ijama nije mog&(e% tj. kada se &$eni!i pripremaj& za

s&dje#ovanje & stvarnim sit&a!ijama

)gra uloga6 &$eni!i & odre)enim ogama me)&sobno kom&ni!iraj& & zami#jenoj sit&a!iji

*lan-igra6 nosio!i pojedine oge s& gr&pe &$enika% kom&ni!iraj& pisanom kom&nika!ijom

)gre s pravilima6 strategijske igre 4m#in% a'5 i igre na sre(& 4karte5

PROJEKT

po#azi se od prob#ema i postav#janja 'ipoteza% a#i se pos#ije toga izra)&je pismeni p#an rjeavanja tog

prob#ema

nakon toga se radi na tom p#an&% a ste$ena isk&stva se sistematiziraj& i izvode zak#j&$!i

1..0. St'at&i#a do4i)$#a)a"#a i i('a4a)a"#a do4i)$#"o&

B9


51/62

postoji metoda re!ep!ije &mjetni$koga dje#a% metoda interpreta!ije i reprod&k!ije te metoda eva#&a!ije

RECEPCIJA UMJETNIKOG DJELA

odnosi se na p#odonosan s&sret &$enika s &mjetni$kim dje#om

treba odabrati dje#o koje nije ni ispod ni iznad nji'ovi' re!ep!ijski' mog&(nosti

osnovni post&pak jest pri$anje pri$a &z sviranje% g#edanje s#ikovni!a i#i dija*i#ma% anima!ij& #&tke i#i

g#&m&% p#es i pantomim&

I-TERPRET0DIJ0 I REPRO"UKDIJ0

& s&sret& s &mjetni$kim dje#om &vijek se za&zima i odre)eni stav koji mo+e biti pozitivan i#i negativan

svaki &$enik ima pravo na svoj stav i treba m& omog&(iti da ga obraz#o+i i event&a#no kon*rontira s

dr&gim stavovima 4kroz rasprav&% kritik&5

KRE0DIJ0

ostvar&je se s#ikanjem% ob#ikovanjem% stvaranjem g#azbe% pisanjem poezije

ova metoda zna$i stvaranje odre)ene podrke stvara#a$kim impsima dje!e% zna$i omog&(avanje

Documents

Bognar Matijevic Skripta DIDAKTIKA