1

269

270

5. djeca se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s uiteljem, ve izmeu sebe i

6. natjecanje i nagraivanje se nastoji to manje koristiti (Isenberg i Jalongo, 1997, str. 23-25).

Zadovoljavanjem prethodnih uvjeta postie se psiholoka sigurnost. Ona ovisi prije svega o sigurnom okoliu. Djeca se osjeaju sigurno kada veina ostalih osoba prihvaa da dijete ima bezuvjetnu vrijednost, kada ne postoji vanjska evaluacija i kada se prema djetetu ponaa empatino. Psiholoka sloboda je unutranja. Ona proizlazi iz djeteta. Kada se djeca slobodno igraju simbolima i koriste simbole za samoizraavanje, ona razvijaju unutranje stanje psiholoke slobode (prema Isenberg i Jalongo, 1997, str. 20-21).

Za poticanje kreativnosti posebno su vane kreativne tehnike. U naim uvjetima stoji konstatacija Dryden i Vos (2001) kako je zapanjujua injenica to to se kreativne tehnike ne pouavaju u veini kola, premda su one na vie naina na klju za budunost.

tovie, jo gore: kolski se testovi temelje na naelu prema kojemu svako pitanje ima samo jedan toan odgovor. Najvea otkria u ivotu dolaze, meutim, iz potpuno novih odgovora. (Dryden i Vos, 2001, str. 187)

Takvo stanje nalae nam aktivno traganje za mogunostima promjena koje e na prvo mjesto staviti razvoj kreativnosti uenika umjesto pamenja mnotva nepotrebnih injenica. kole koje to uine imat e smisla dok e ostale biti sve vie neuinkovite i esto tetne za razvoj uenika, kao i cijelog drutva.

Smatramo kako su akcijska istraivanja najprikladniji metodoloki pristup za evaluaciju promjena koje ostvaruju uitelji i struni suradnici zajedno sa svojim uenicima polazei od autonomno postavljenih vrijednosti

1. U akcijskim istraivanjima uitelji nisu tek tumai ili korisnici teorijskih postavki eksperata izvan kole, ve istraivai koji su ivotno zainteresirani za unapreivanje svoje prakse2 (Carter, 1998, str. 276).

2. Kontekst istraivanja

Sudionici ovog akcijskog istraivanja su uiteljica Vesna imi i njeni uenici (kombinirani odjel 3. i 4. razreda), lanovi zajednice uenja (deset uitelja razredne nastave O Vladimir Nazor Slavonski Brod), lanovi akcijske skupine (etiri uiteljice razredne nastave i dva pedagoga) koji su ostvarivali svoja akcijska istraivanja.

Vesna imi je uiteljica razredne nastave s 27 godina radnog iskustva od kojih je veinu provela u maloj podrunoj koli u slavonskom posavskom selu Klakaru u blizini Slavonskog Broda. Nastava se u P Klakar ostvaruje u staroj kolskoj zgradi iz vremena Vojne krajine koja je adaptirana i prilagoena potrebama suvremene nastave.

Svoje profesionalno djelovanje zapoeo sam kao uitelj razredne nastave u maloj seoskoj koli pokraj azme. U nastavnu praksu sam nastojao unositi razliite promjene koje na alost nisam sustavno evaluira jer u to vrijeme nisam poznavao metodologiju akcijskih istraivanja. Nakon studija pedagogije, koji sam zavrio uz rad, zaposlio sam se kao kolski pedagog u O Vladimir Nazor u Slavonskom Brodu.

1 Za suvremeni pristup akcijskim istraivanjima znaajne su vrijednosti od kojih istraivai polaze (McNiff,

2002, str. 72). Jack Whitehead istie kako su vrijednosti standard za procjenu validnosti ivotne teorije. Nesklad izmeu polaznih vrijednosti i nae trenutne prakse on naziva ivotnom kontradikcijom (Whitehead, 1999, str. 78).

2 Za Whiteheda je kljuno pitanje svakog akcijskog istraivanja Kako mogu unaprijediti svoju praksu?

(Whitehead, 1989, str. 41).

271

U novoj ulozi pedagoga nastojao sam uiteljima pomoi u uvoenju promjena ija je svrha bila izlazak iz okvira tradicionalne nastavne. Smatrao sam kako u tome najznaajniju ulogu ima kontinuirano struno usavravanje. Unato kvaliteti razliitih oblika strunog usavravanja i elji uitelja za uenjem i promjenama, nita se bitno nije dogaalo u praksi i dalje je prevladavala nastava u kojoj su se uitelji bavili ostvarivanjem programa, a vrlo malo razvojem razliitih mogunosti djece, a posebno njihove kreativnosti. Shvatio sam kako profesionalno informiranje, na koje se najee svodi struno usavravanje uitelja, nije dovoljno za stvarne promjene u nastavnoj praksi.

3. Problem istraivanja

U dosadanjem nastojanju mijenjanja pedagoke prakse i njegovog kritikog propitivanja kroz akcijska istraivanja

3 sudionici ovog istraivanja su utvrdili kako mogu nae zajednike

vrijednosti kreativnost, suradnju i aktivnost uenika uiniti jo vie zastupljenim.

Vesna imi je kreativnost u svojoj nastavnoj praksi njegovala uglavnom u jezino-umjetnikom podruju, dok je nastavu prirodno-znanstvenog podruja (matematika i priroda i drutvo) ostvarivala preteito na tradicionalan nain.

Slika 1: Trajanje kategorija Flandersove interakcijske analize izraeno u postotcima

Na temelju Flandersove interakcijske analize snimke dijela nastave (oko 12 minuta) od 6.

studenog 2003. utvrdili smo kako uiteljica govori 69%, dok svi uenici zajedno govore 28%, a na utnju i zbrku otpada 3% ukupnog vremena. Uiteljev govor se uglavnom odnosi na izlaganje (36,78%), a ueniki na odgovaranje (23,70%) (Slika 1). Dobiveni rezultati su u kontradikciji s polaznom vrijednou aktivnosti uenika jer je vidljivo kako je u nastavnoj interakciji najaktivnija uiteljica.

Osnovni problem ovog akcijskog istraivanja moemo iskazati sljedeim pitanjem:

Kako pomoi uiteljici razredne nastave u njenom nastojanju da u kolskim uvjetima postigne veu kreativnost, aktivnost i suradnju svojih uenika?

3 Za nas je akcijsko istraivanje suradniko i komunikativno djelovanje sudionika odgojnog procesa (zajednice

uenja) koji polazei od autonomno postavljenih vrijednosti kritiki i samokritiki propituju zateene uvjete i svoje aktivnosti sa ciljem razvitka profesionalnog umijea i ostvarivanja pedagoke vizije.

0,43

7,30

11,19

9,87

36,78

3,45

0,00

23,70

4,29

3,00

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Prihvaa uenikove stavove

Hvali ili obeshrabruje

Prihvaa ili se koristi idejama

Postavlja pitanja

Izlae

Daje upute

Kritizira ili se poziva na svoj autoritet

Uenikov govor - kao odgovor

Uenikov govor - inicijativa

utnja ili zbrka

272

4. Plan istraivanja

U listopadu je uiteljica u razgovoru s uenicima postigla dogovor o novom akcijskom istraivanju koje su odluili zajedno provoditi jer se akcijska istraivanja provode s djecom, a ne na njima

4 (prema Istraivakom dnevniku Vesne imi, 6. listopada 2003. godine).

U dogovoru s uiteljicom i ostalim sudionicima akcijskog istraivanja planirane aktivnosti smo podijelili u tri cjeline:

1. Uenje uitelja - prouavanje strune literature i mogunosti unapreivanja kreativnog miljenja djece u nastavi prirode i drutva, uvjebavanje tehnika kreativnog miljenja na radionicama zajednice uenja, rasprave i razmjena strunih materijala posredstvom Interneta. Te aktivnosti smo planirali ostvariti tijekom listopada i

studenog 2003. godine.

2. Primjena tehnika kreativnog miljenja u nastavi prirode i drutva tijekom prosinca 2003. te sijenja i veljae 2004. godine. Osim ostvarivanje tehnika planirali smo uiniti sljedee:

koristiti oblike nastave koji omoguuju veu samostalnost uenika: skupni oblik nastave, rad u paru i samostalno,

omoguiti djeci slobodu izbora problema,

kad god je mogue, ukloniti vremensko ogranienje iz aktivnosti razvoja kreativnog miljenja,

njegovati razmjenjivanja ideja djece i uitelja i djece meusobno,

koristiti portfolije (moja mapa) koje svaki uenik popunjava samostalno odabranim (evaluiranim) radovima umjesto klasinog ocjenjivanja,

koritenje suvremene tehnologije (raunalo s opremom npr. programi za izradu umnih mapa).

Sustavno prikupljanje podataka:

Tablica 1: Vrijednosti, kriteriji, postupci i nositelji prikupljanja podataka

Vrijednosti Kriteriji Postupci Nositelji

Kreativnost

uenika Prepoznavanje kreativnosti uenika u nastavi na temelju praenja broja i originalnosti ideja koje uenici ostvaruju u kreativnim tehnikama.

Sustavno promatranje.

video snimke nastave,

radovi uenika i istraivaki dnevnik uiteljice.

Pedagog,

kritiki prijatelji

5 i

uiteljica.

Aktivnost

uenika Uoavanje aktivnost uenika u nastavnoj interakciji.

Video snimka nastave.

Pedagog i

uiteljica.

Suradnja

uenika Prepoznavanje meusobne suradnje uenika u ostvarivanju tehnika kreativnog miljenja.

Biljeke na temelju sustavnog proma-tranja

i video zapisi.

Kritiki prijatelji i

pedagog.

Zadovoljstvo

uenika Procjena zadovoljstva sudjelovanjem u

pojedinim tehnikama kreativnog miljenja. Evaluacijski listi Uiteljica

4 Reason (1994) smatra kako je osnovni problem klasinih istraivanja u akademskoj podjeli na aktivne

istraivae i pasivne subjekte istraivanja. Umjesto tradicionalnog istraivanja koje se provodi na ljudima on predlae istraivanje s ljudima. (Reason, 1994; str. 11)

5 Pojam kritiki prijatelj meu prvima koristi Stenhouse. Za njega je kritiki prijatelj osoba koja daje savjete i

surauje s uiteljem u akcijskom istraivanju. Za razliku od savjetnika kritiki prijatelj je prije svega uiteljev prijatelj koji je vie zainteresiran za njegovo napredovanje nego za napredovanje istraivanja. On, kroz suradnju, nastoji pomoi uitelju razviti refleksivne kapacitete i uenje (Kember i sur., 1997, str. 464).

273

Planirali smo sustavno prikupljanje podataka na temelju postavljenih vrijednosti i kriterija

za procjenu uspjenosti njihovog ostvarivanja u naem djelovanju (Tablica 1).

5. Ostvarivanje plana akcijskog istraivanja

5.1. Uenje uitelja

U proces uenja su, osim autora ovog teksta, bili ukljueni lanovi zajednice uenja6. Svaki sudionik zajednice uenja je dobio prirunik u kojem je dan pregled osnovnih teorijskih postavki i opisano deset tehnika kreativnog miljenja7. Uitelji su imali priliku upoznati se s mogunostima unapreivanja kreativnosti u nastavi i uvjebati tehnike kreativnog miljenja na tri susreta zajednice uenja i na meukolskom strunom skupu uitelja razredne nastave tijekom studenog i prosinca 2003. godine (biljeke o tome vidjeti na http://mzu.sbnet.hr). Spomenute skupove su zajedno pripremili i vodili Vesna imi i Branko Bognar.

O ostvarivanju akcijskog istraivanja uili smo i dogovarali se na skupovima akcijske skupine

8 i posredstvom virtualnog prostora suradnje (VPS) na Internet adresi http://mzu.sbnet.hr

9.

Unutar VPS-a bio nam je na raspolaganju forum koji nam je sluio za raspravu o istraivanju. Osim foruma koristili smo arhive u koje smo stavljali planove istraivanja, dnevnike istraivanja, prirunike i sl. Sudjelovati u raspravama i raspolagati resursima u arhivama mogli su svi lanovi istraivakog tima. Time je, osim realne, stvorena virtualna zajednica uenja koja nam je omoguivala stalni kontakt i suradnju. O ulozi zajednice uenja, kritikih prijatelja i koritenju suvremenih tehnikih pomagala u akcijskim istraivanjima Vesna navodi sljedee:

U posljednjih nekoliko godina najveu mogunost kvalitetnih promjena postojee prakse nala sam u akcijskim istraivanjima. Akcijska istraivanja su za mene izazov, ali i prilika da promjene koje nastojim uvesti u svoju praksu kritiki analiziram i prepoznam stvarna unapreenja, ali isto tako da uoim nove probleme kako bih mogla nastaviti zapoete procese. Znaajnu ulogu u svemu tome imala je zajednica uenja u okviru koje sam kroz aktivno sudjelovanje irila svoje pedagoke horizonte. Kritiki prijatelji su mi pomogli zabiljeiti promjene u mojoj praksi koristei video kameru, digitalni fotoaparat i diktafon. Osim toga svojim kritikim savjetima pomogli su mi uoiti probleme u odgojnom djelovanju. Koritenjem suvremenih tehnikih pomagala omoguen je novi pogled i jasan uvid u ono to radimo (Uiteljiin izvjetaj nakon ostvarenog akcijskog istraivanja).

Vesna smatra kako je vaan rezultat procesa uenja oslobaanje od vlastitih predrasuda koje su je sputavale u ostvarivanju promjena (Audio snimka sastanka validacijske skupine, 17. travnja

2004. godine).

6 U naem sluaju zajednica uenja se sastojala od deset uitelja koji su se sastajali svaka dva tjedna kako bi

uili, razmjenjivali iskustva, raspravljali o profesionalnim temama u ugodnom prijateljskom ozraju. 7 Na Internet adresi http://www.mycoted.com/index.htm mogue je nai opise 200 tehnika kreativnog miljenja.

8 Akcijsku skupinu su inili uitelji iz nekoliko kola koji su bili spremni ostvariti akcijska istraivanja.

9 Virtualni prostor suradnje ine alati smjeteni na Internetu koji omoguuju komunikaciju, ureivanje i

razmjenu razliitih sadraja.

274

5.2. Primjena tehnika kreativnog miljenja

Slijedom predvienog plana Vesna je zapoela s primjenom tehnika kreativnog miljenja. Ona navodi kako se to djelovanje odvijalo u dinaminom i aktivnom ozraju. Planirane aktivnosti provodila je gotovo svakog dana, a ponekad i poslije nastave ili u poslijepodnevnim satima.

Poetkom studenog poeli je koristiti umne karte (Primjer 1) uz pomo raunala, ali i bez njega, kao i oluju ideja (Primjer 2). Umnim kartama uenici su prikazivali razne teme po vlastitom izboru, ali dosta esto su ih koristili za sistematiziranje nastavnih sadraja iz prirode i drutva (Uiteljiin izvjetaj nakon ostvarenog akcijskog istraivanja).

Osim toga, primjenjivali su tehnike etiri zato10, est univerzalnih pitanja11, sluajne pojmove, provokacije i est eira (Primjer 3).

10

U tehnici etiri zato koju je osmislio Chic Thompson treba upitati zato se neki problem dogodio, a zatim postaviti pitanje koje zapoinje sa zato jo etiri puta.

11 Problem koji elimo rijeiti moemo razjasniti ako odgovorimo na svako od est pitanja: to? Gdje? Kada?

Kako? Zato? Tko?

Primjer 1: Umne karte

Umne karte, koje takoer nazivamo paukovim dijagramima, osmislio je Tony Buzan i one reprezentiraju ideje, biljeke, informacije, i sl. pomou razgranatog crtea.

Kako izraditi umnu kartu?

Na sredini lista papira napiite krai naslov sredinje teme.

Za svaki podnaslov ili tematsku podgrupu, nacrtajte novu granu koja izlazi iz sredinje teme i napiite to predstavlja.

Iz svake grane je mogue nacrtate onoliko novih grana koliko smatramo potrebnim za pojam koji razraujemo.

Crtajte i zapisujte brzo bez zaustavljanja, prosuivanja i preureivanja jer to su linearne aktivnosti koje ometaju stvaranje umnih karti.

Za svaki granu moemo odabrati neki simbol i obojiti je drugaijom bojom. Tekst moemo istaknuti razliitom veliinom, oblikom i bojom slova. Osim naslova moemo pisati i biljeke.

Ostavite dovoljno prostora za naknadno dodavanje novih elemenata.

Relacije izmeu pojedinih elemente dijagrama moemo oznaiti razliitim vrstama crta i strelica. Za izradu umnih

karti moemo koristiti i raunalne programe (prema Dryden i Vos, str. 164-167 i Manktelow, str. 108-110).

Primjer 2: Oluja ideja

Osnovni smisao oluje ideja je stvaranje ideja u grupnoj situaciji zasnovanoj na principu izostavljenog prosuivanja. Pojam je uveo Alex Osborn i opisao u svojoj knjizi Primijenjena imaginacija.

Oluja ideja je proces koji je najbolje provesti u skupini ljudi polazei od sljedea etiri pravila:

1. treba jasno i razumljivo postaviti problem, 2. nekoga treba zaduiti da zapisuje sve ideje onim redoslijedom kojim su se dogaale, 3. potreban je odreen broj ljudi u skupini i 4. nekoga trebate ovlastiti da pomogne ostvariti sljedee upute:

sprijeiti prosuivanje,

svaka ideja se prihvaa i biljei,

ohrabriti ljude da nadograuju ideje ostalih sudionika i

ohrabriti udne i neobine ideje (prema Manktelow, str. 14-15 i Sria, str. 39-43).

275

Najvie je mate i ustrih rasprava kod uenika pobuivala tehnika provokacija12. Uenici su esto nastavljali iznositi ideje i argumente i nakon nastave, ak i nekoliko dana kasnije. Primjeri provokacija: kola e biti bez uitelja. Ne moemo vie koristiti elektrinu energiju. Kia e padati bez prestanka. Danas nam stiu vanzemaljci. Moemo bez automobila. Od sutra jedemo samo slatkie i sl.

Slika 2: Zadovoljstvo uenika kreativnim tehnika iskazano ocjenama od 1 do 613

Uenici su na kraju istraivanja (26. veljae 2004. godine) popunili upitnik u kojem su trebali procijeniti svoje zadovoljstvo primjenom kreativnih tehnika. U upitniku su im bile ponuene ocjene od 1 do 5, ali su oni za vrijeme ispunjavanja listia predloili neka se koristi pohvala kao izraz posebnog zadovoljstva nekom tehnikom. Pohvalu smo iskazali

12

Ova tehnika zahtijeva da smislimo zaista neobinu izjavu - provokaciju za koju znamo kako u sadanjoj situaciji nije tona. Izjava mora biti toliko neobina da izazove ok i izbaci nas iz uobiajenog naina miljenja. Prihvaanjem provokativne izjave, nae zdravorazumsko prosuivanje se privremeno prekida i stvaraju se preduvjeti za osmiljavanje novih ideja (prema Manktelow, str. 23-24).

13 Zadovoljstvo pojedinim tehnikama smo izrazili u postotcima tako to smo zbroj ocjena svake pojedine tehnike

podijelili s umnokom broja uenika i broja 6 kao najvee ocjene.

73,33%

83,33%

74,44%

91,11%

81,67%

78,89%

81,11%

60% 70% 80% 90% 100%

Oluja ideja

etiri zato

est univerzalnih pitanja

Umne karte

est eira

Provokacija

Sluajni pojmovi

Primjer 3: est eira Metodu est eira je osmislio Edward de Bono. Ona predstavlja jednostavan i uinkovit postupak koji potie suradnju, poveava produktivnost, kreativnost i inovativnost.

Bijeli eir zanimaju informacije koje imamo ili nam nedostaju.

Crveni eir ima veze s intuicijom i osjeajima. On vam dozvoljava da ih iskaete.

Crni eir nas upozorava na rizik i na mogue nedostatke naih odluka

Pod utim eirom nastojimo pronai sve ono to je pozitivno u rjeenjima koje predlaemo.

Zeleni eir je kreativni eir. On je namijenjen planiranju i stvaranju novih ideja.

Plavi eir je namijenjen razmatranju samog procesa miljenja. Slui za utvrivanje problema, planiranje rasprave, razmatranje uinjenog na kraju aktivnosti.

Kako koristiti tehniku est eira?

Odaberite problem.

Odaberite jedan eir, npr. bijeli i recite sve to znate o tom problemu. Zatim izaberite drugi eir, npr. crveni i recite to koji vam se osjeaji ili intuitivne misli javljaju s obzirom na postavljeni problem.

Nastavite sa izmjenom eira sve dok ne iskoristite sve eire.

Redoslijed eira moe biti proizvoljan, a moe ga zadati voditelj ili ga mogu dogovoriti sami sudionici (prema Manktelow, str. 74-76).

276

brojem 6. Neki uenici su dali ocjenu 4 do 5 to smo izrazili brojem 4,5. Najmanja ocjena koju je neki uenik dao je bila 3. Ukupno je bilo podijeljeno etiri ocjene 3 (3,81%). Najvie je bilo ocjena 5 (54,29%). Pohvala je bilo 16 (15,24%). Uenici su najzadovoljniji umnim kartama, a najmanje zadovoljni olujom ideja (Slika 2).

Za vrijeme ostvarivanja istraivanja naili smo na niz problema. Prvi problema koji smo uoili pojavio se zbog Vesnine elje da tehnike kreativnog miljenja uklopi u tradicionalnu nastavnu strukturu.

Prikaz dijela nastave prirode i drutva u kombiniranom odjelu treeg i etvrtog razreda 16. sijenja 2004. godine na temelju video zapisa (10 minuta)

Na poetku sata prirode i drutva uiteljica pokuava primijeniti Provokaciju postavljajui problem: to bi se dogodilo kad bi sljedeih pedeset godina stalno padala kia ili snijeg. Uenici su se pojedinano javljali i navodili sljedee: bila bi poplava, morali bismo se preseliti, morali bismo stalno kupovati izme, kabanice, kiobrane, umjesto automobila kupovali bi se amci, gradili bismo kue na brdima i sl. Nakon razgovora na provokativnu temu uiteljica dijeli uenicima etvrtog razreda sliice koje se koriste u tehnici sluajni pojmovi. Uiteljica je rekla djeci neka pokuaju pomou sliice koju su dobili objasniti kako je to ovjek prirodno bie. Uenici su nastojali razvrstati dobivene sliice u kategorije prirodno, drutveno, misaono ili duhovno bie. Npr. Uenici treeg razreda ne sudjeluju u aktivnosti. Uenik: Evo, ja sam dobio jednu sliicu, ja mislim da je kip Uiteljica: Da. Uenik: koji razmilja, misli. Ja bih njega stavio pod misaono bie. Uiteljica: Dakle, mislio bi da ovjek razmilja. Uenik: Da, misli. Uiteljica: Dobro. Uredu. ta si ti dobio?

Dio snimke na kojoj je prikazan pokuaj primjena tehnika za razvoj kreativnog miljenja provokacija i sluajni pojmovi14 u nastavi prirode i drutva prikazali smo sudionicima zajednice uenja 29. sijenja 2004. godine. lanovi zajednice uenja su trebali navesti to doprinosi, a to ne razvoju kreativnosti u dijelu snimke koji su imali priliku pogledati. Uiteljice su openito bile vrlo zadovoljne vienim. Navele su kako razvoju kreativnosti doprinosi oputeno ozraje, dobri uvjeti nastavnog rada, pozornost i sloboda uenika. Jedna uiteljica je uoila kao problem slabiju aktivnost pojedinih uenika.

Moje primjedbe su bile sljedee:

Uiteljica nastoji unijeti neke elemente tehnika kreativnog miljenja u klasinu strukturu nastavnog sata (ponavljanje).

Uiteljica govori vie od uenika etvrtog razreda, a uenici treeg razreda uope nisu aktivni za vrijeme dok uiteljica razgovara s uenicima etvrtog razreda.

Uenici nastoje dati toan odgovor, a uiteljica daje povratnu informaciju rijeima: Tono. Odlino! Misli?

14

Sluajni pojmovi mogu biti rijei ili sliice, ali moraju biti imenice. Moemo ih dobiti izvlaenjem upisanih rijei ili sliica, nasuminim izborom rijei u rjeniku, novinama i sl. Vano je koristiti prvu rije koju dobijemo. Jednom kad je rije izabrana, zapisujemo njena svojstva ili na to nas sve asocira. Tada razmotrimo svaku stavku na naem popisu i razmislimo kakve to veze ima s naim problemom. Kako to djeluje? Budui je mozak samoorganizirajui sistem i vrlo je dobar u stvaranju veza, gotovo svaka sluajno izabrana rije stimulirat e ideje o temi kojom se bavimo. Na taj nain stvaramo pretpostavke za pojavljivanje neobinih ideja koje nam mogu posluiti kao kreativna rjeenja naeg problema (prema Manktelow, str. 15-16).

277

Aktivnost u kojoj su se koristili sluajni pojmovi nije bila u funkciji stvaranja razliitih ideja, ve je sluila ponavljanju djeci poznatih injenica.

Tehnike za razvoj kreativnog miljenja koriste se za generiranje mnotva novih i raznolikih ideja. Njih je potrebno zapoeti s jasno definiranim problemom koji u poetku moe izabrati uitelj, a kasnije to mogu uiniti uenici. Smisao tehnika nisu toni, ve mnogo razliitih i neobinih odgovora (prema video snimci sastanka zajednice uenja).

Vesna je navela kako je uvaila te primjedbe (koje je ula neposredno nakon nastave) tako to ve koristi kreativne tehnike za rjeavanje problema. Sudionicima zajednice uenja je pokazala matovita likovna rjeenja torbe budunosti (Slika 3).

Slika 3: Torba budunosti primjeri uenikih radova

Sljedei problem smo uoili na snimci od 2. veljae 2004. godine. Vesna je uenicima treeg razreda zadala neka crtaju neobine igrake, a s uenicima etvrtog razreda je ostvarivala tehniku est eira. Dogovorili su se kako e razgovarati o seoskoj bari Bebrinici u budunosti. Uiteljica je prvo djeci objasnila kako se tehnika koristi, a zatim je vodila je raspravu, davala uputu i biljeila djeje ideje. Na snimci je vidljivo kako se djeca javljaju za rije i komuniciraju samo s uiteljicom, ali ne i meusobno. Uiteljica je i dalje bila dominantna osoba koja je preuzela voenje cjelokupne aktivnosti. U razgovoru nakon sata Vesna je rekla kako se boji da djeca nee znati ostvariti tehniku est eira koja joj se inila dosta kompliciranom. Unato tome, dogovorili smo se da sljedei puta pusti djecu neka sama pokuaju ostvariti tehniku, a ona im moe pomoi samo ako je to nuno potrebno (Istraivaki dnevnik Branka Bognara, 2. veljae 2004. godine).

Promjene u osamostaljivanju uenika vidljive su na snimci od 16. veljae. Svi uenici su samostalno (individualno, u paru ili u skupinama) ostvarivali dogovorene zadatke. Uenici etvrtog razreda su koristili tehniku est eira nastojei osmisliti automobil budunosti (prva skupina) i sportski centar na Bebrinici (druga skupina). Uenici treeg razreda su izraivali umne karte sistematizirajui sadraje o nizinskom kraju.

Uenici etvrtog razreda su na kraju samostalnog rada prezentirali nove ideje: npr. automobil budunosti: ne troi gorivo, proziran je, moe letjeti, moe ii kroz vodu i po vodi,

278

mijenja oblik, mirisni auto, moe izbjei opasnost, razgovara s putnicima, ne kvari se, a ako se sluajno pokvari, postoji rezervni automobil.

Slika 4: Ostvarivanje tehnike est eira i izrada umnih karti 16. veljae 2004.

Na ovom satu su bile prisutne uiteljice razredne nastave Jasna Zubi-Turinovi i Marica Zovko te pedagog Branko Bognar. Nakon nastave kritiki prijatelji su napisali svoje sugestije na forumu VPS-a.

Jasna Zubi-Turinovi: Kod Vesne je uvijek toplo, veselo i inspirativno

U Vesninom razredu nisam bila jako dugo pa su promjene, koje zapaam kod nje, a posebno kod uenika, velike.

Vesna puno manje kontrolira i odreuje. U prijanjim posjetima Vesninom razredu moglo se uoiti kako Vesna ima potrebu i uspijeva biti centralna osoba u uionici. Danas je ona vie promatra koji je svoje uenike osposobio za samostalan rad. Vesnu nismo mogli vidjeti i uti kao nekad, ali smo osjetili njen duh i pozitivnu klimu u uionici. Njeni uenici se slobodnije izraavaju (atmosfera u uionici je puno manje slubena, uenici se usude rei otkaenije stvari, matati, usude se i proturjeiti). Uenici su vie orijentirani na sebe i jedni na druge

U skupini slobodno komuniciraju, raspravljaju, predlau, preuzimaju odgovornost za zadatak i dijele obveze, hvale i kritiziraju jedni druge kao i sebe. (Ajde, bre, bre pii!; Ja ne znam crtati, ja u bojati.;Blao, 'ajde!; Ti najbolje crta.)

U prvom dijelu Vesna je vodila provokaciju tj. raspravu nakon provokacije i tu su, ini mi se, djeca bila najkreativnija. Iako je est eira tehnika kreativnog miljenja ini mi se da je djeja kreativnost naglo pala uvoenjem te tehnike. Moda je razlog tome to to je Vesna taksativno nabrojila probleme kojima se djeca trebaju baviti (i time ih naglo prebacila u

stvarnost). To su oni odradili prilino zanatski, s vrlo malo kreativnosti.

Ono to bi u skupini valjalo njegovati je interakcija. Uoila sam da se uenici vie brinu kako e zapisati ono to netko kae a manje trae pojanjenje i ne uputaju se u diskusiju o tome to je tko mislio time to je rekao. Moda bi vjebanje aktivnog sluanja tome pomoglo. Nadam se da sam nala pravu mjeru kritinosti. (Forum VPS-a, 18. veljae 2004. godine)

279

Maricu je dojmilo radno i kreativno ozraje postignuto glazbom podruje koje ona eli poboljati u svojoj nastavi. Smatra kako je vano da uitelji hospitiraju nastavi kolega jer se tako istovremeno ostvaruje uenje i kritika analiza vlastitog rada, a oboje je potrebno za stvarno mijenjanje i napredovanje. (Forum VPS-a, 17. veljae 2004. godine)

Izrazio sam zadovoljstvo Vesninim napretkom u ostvarivanju tehnika kreativnog miljenja:

Branko Bognar: Tvoje istraivanje ima uzlaznu putanju u kojoj se oituje kretanje prema osnovnoj postavljenoj vrijednosti razvoju kreativnog miljenja kod uenika. Te promjene su primjetne u sljedeem:

etvrti razred vie ne ponavlja gradivo ve se zaista bavi tehnikama za razvoj kreativnog miljenja, problemi koje postavlja su originalni i poticajni u kreativnom smislu, uenici samostalno ostvaruju tehnike bez tvojih suvinih intervencija, uenici stvaraju mnotvo raznolikih ideja od kojih su neke vrlo matovite. (Forum VPS-a, 17. veljae 2004. godine)

Predloio sam joj neka pokua s uenicima koristiti umne karte za stvaranje novih ideja na temelju nekog postavljenog problema, a ne samo za sistematiziranje poznatih sadraja. Osim toga, savjetovao sam je da potie uenike na samostalno postavljanje problema koje bi mogli rjeavati.

Slika 5: Flandersova analiza nastavne interakcije osnovne kategorije

Na temelju tri desetominutna isjeka video snimki nastave u sijenju i veljai proveli smo Flandersovu interakcijsku analizu. Ona nam je posluila za procjenu aktivnosti uenika u nastavi. Iz Slike 5 vidljivo je kako opada govor nastavnika u odnosu na govor uenika. Unato trendu opadanja govora uiteljice, ona i dalje dominira u nastavnoj interakciji. Osim toga, primijetili smo kako se mijenja struktura interakcije. U govoru nastavnika najuoljiviji je bio trend smanjivanja davanja uputa (21%, 3% i 1%) i postavljanja pitanja (19%,12% i 6%). U govoru uenika smanjuje se uenikov govor kao odgovor (19%, 9% i 6%), a poveava uenikov govor inicijativa koji u prvoj snimci nije uoen, u drugoj je 26%, a u treoj snimci postaje najzastupljenija pojedinana kategorija (38%). Inicijativa uenika se odnosi na iznoenje ideja u svezi zadanog problema u nekoj od tehnika kreativnog miljenja.

-

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

16. sijenja 2. veljae 16. veljae

Nastavnik govori

Uenik govori

utnja ili zbrka

280

Ueniki radovi, nastali sudjelovanjem u tehnikama kreativnog miljenja, nisu ocjenjivani na klasian nain, ve su uenici koristili portfolije u koje su prilagali samostalno izabrane radove (sastave, slike, crtee, fotografije, umne karte, evaluacijske listie, rjeenje ili smiljene zadatke iz matematike i sl.).

Uiteljica smatra kako je izostanak straha uenika od kole je pomogao stvaranju uvjeta psiholoke slobode i sigurnosti bez koje nema oslobaanja kreativnih potencijala.

Ivonina mama mi je rekla: Kako moete raditi u tom amoru? Vidim ja da se oni vas uope ne boje. Ja sam joj odgovorila: Ni ja se njih ne bojim. (Istraivaki dnevnik, 16. prosinac 2003. godine)

6. Interpretacija

Na poetku naeg istraivanja samokritiki smo prihvatili konstataciju Dryden i Vos (2001) kako je zapanjujua injenica to to se kreativne tehnike ne pouavaju u veini kola, premda su one na vie naina na klju za budunost (Dryden i Vos, 2001, str. 187). Taj problem smo odluili ispraviti stavljajui u prvi plan uenje uitelja kao pretpostavke uenikog napretka15. Ovo istraivanje pokazuje kako i uenje uitelja treba mijenjati, ako elimo ostvariti promjene u nastavi. Umjesto povremenog profesionalnog informiranja potrebno je uvesti raznolike oblike

permanentnog strunog usavravanja koje treba polaziti od potreba uitelja, a zavriti se primjenom i evaluacijom nauenog u praksi (Craft, 2000, str. 13). Zajednice uenja su jedan od pristupa koji omoguuje uiteljima da aktivno participiraju u procesu permanentnog uenja.

U nastavnom procesu prije istraivanja bavili smo se kreativnou samo u nekim predmetima npr. u okviru likovne kulture i hrvatskog jezika. Kreativnost, meutim, ne treba ograniiti na jedno podruje i darovite pojedince, ve ona treba proimati razliita podruja odgojnog djelovanja.

Klasina nastava u kojoj dominira uloga uitelja svakako ne moe doprinijeti stvaranju kreativnog ozraja. Premda uitelji ne mogu stvoriti kreativnost kod uenika, oni mogu otkloniti prepreke i stvoriti preduvjete za njezino oslobaanje jer se izvor kreativnosti nalazi u djeci.

Iz Slike 2 vidljivo je zadovoljstvo uenika primjenom tehnika kreativnog miljenja jer niti jedna tehnika nije ocijenjena manjom ocjenom od 3, a veina je ocijenjena ocjenom 5 ili pohvalom (ukupno 69,52%). To svakako potvruje da su kreativne tehnike uenicima bliske i privlane. Razlog njihovog nekoritenja u nastavi lei, prije svega, u nedovoljnoj osposobljenosti uitelja za njihovu primjenu. Uiteljica smatra kako su se uenicima umne karte najvie svidjele zbog mogunosti njihove izrade na raunalu, a oluju ideja nisu esto koristili pa je uenici nisu dovoljno upoznali.

Iz prikaza dijela nastave od 16. sijenja 2004. godine vidljivo je kako uiteljica nastoji nove postupke prilagoditi tradicionalnom nastavnom procesu pri emu se gubi njihov osnovni smisao poticanje divergentnog miljenja. Kreativne tehnike je teko mogue uklopiti u redovni nastavni program i tradicionalnu nastavnu strukturu. Poticanje kreativnosti treba biti jedan od programskih

zadataka i orijentacija suvremene kole za to je potrebno osigurati vrijeme u redovnom nastavnom procesu. Ukoliko se to ne uini, kreativnost e i dalje ostati na marginama nae kolske prakse.

U uvoenju tehnika uiteljima mogu pomoi kritiki prijatelji ili mentori koji dobro poznaju njihovu sutinu i nain ostvarivanja. Zajednice uenja su poticajne u procesu

15

I premda krajnji rezultati obrazovnog procesa moraju biti ueniki napredak, razvoj i uspjenost, najvaniji doprinos uenju uenika je uenje nastavnika. (Stoll, L. i Fink, D./2000., str. 203)

281

ovladavanja pojedinim tehnikama, ali ako se te zajednice sastoje od uitelja koji nemaju dovoljno iskustva u primjeni novih postupaka, one nisu od velike pomoi u evaluaciji nastavne prakse.

Promjene koje je uiteljica uspjela uvesti u svom nastavnom procesu rezultat su razliitih initelja meu kojima su najvanije uiteljiina spremnost za djelovanje na temelju autonomno postavljenih vrijednosti, njena spremnost na oslobaanje od vlastitih predrasuda, stalna suradnja, pomo i savjeti kritikih prijatelja, samokritiko uvaavanje primjedbi kritikih prijatelja na temelju analize nastavnog procesa, poznavanje tehnika kreativnog miljenja. Na temelju razgovora poslije nastave i uvida u video snimke, uiteljica je mogla uoiti nesklad izmeu postavljenih vrijednosti i trenutne nastavne prakse to joj je omoguivalo da uini korekcije kako bi djelovala prema eljenom cilju. Bez toga, promjene bi bile neznatne ili ih u ope ne bi ni bilo. Promjene su se dogaale postupno jer je navike tradicionalne nastave teko mijenjati unato osobnoj elji uiteljice.

Tehnike za razvoj kreativnog miljenja poluile su oslobaanje djejeg kreativnog miljenja to se vidi iz njihovih uradaka (torbe budunosti, ideje za automobil budunosti). To potvruju i kritiki prijatelji koji, unato tome, smatraju kako postoji jo mogunosti za unapreenje kreativnosti uenika u nastavi. To je mogue uiniti djejim slobodnim izborom vrste tehnike, problema koji e rjeavati i oblika rada (skupni, rad u paru ili individualno). Za samostalni rad uenika potrebno je njegovati kvalitetu komunikacije izmeu uenika. Uiteljica moe smanjiti upute koje esto ograniavaju djeje ideje i kreativno rjeavanje problema, omoguiti djeci da tehnike to vie ostvaruju samostalno, potovati i podravati djeju inicijativu, smanjiti prosuivanje i vie razgovarati s djecom o onome to su uinila.

Aktivnost uenika se poveavala kako je istraivanje odmicalo (Slika 5). Iz Slike 4. vidljivo je kako uenici samostalno ostvaruju tehnike est eira i umne karte, to u poetku nije bio sluaj jer je uiteljica sudjelovala u voenja pojedinih aktivnosti. Uenici su imali sve vie priliku iznositi svoje ideje za razliku od poetnog odgovaranja na pitanja uitelja (Slika 1). Ta promjena je neposredni rezultat koritenja tehnika kreativnog miljenja. Moemo zakljuiti kako je uiteljica primjenjujui tehnike kreativnog miljenja postupno omoguila uenicima veu aktivnost u nastavnoj interakciji koja se posebno oitovala u iznoenju svojih ideja.

U poetku je suradnju uenika ometalo uiteljiino voenje svih aktivnosti. Suradnja uenika je pred kraj istraivanja dola do veeg izraaja to je vidljivo iz Slike 4 i komentara uiteljice Jasne Zubi-Turinovi. Moemo zakljuiti kako smo se uspjeli pribliiti postavljenim vrijednostima kreativnosti, aktivnosti i suradnji uenika premda je ostalo jo dosta prostora za budua unapreenja.

Djeje stvaralatvo nije dobro procjenjivati na klasian nain, ve djeci treba omoguiti da sami uoe i procjenjuju vlastiti napredak. Kako bismo to postigli, moemo koristiti mape za samoprocjenjivanje (portfolije). Prilikom izlaganja uenikih radova nije dobro provoditi selekciju, ve treba svim uenicima omoguiti prezentiranje svojih uradaka. Izostanak izvanjske evaluacije pripomae uklanjanju straha to je vaan preduvjet za kreativne procese.

Svrha akcijskih istraivanja nije toliko u davanju odgovora koliko u otvaraju novih mogunosti unapreivanja nastavne prakse. U predstojeim pokuajima poticanja djeje kreativnosti nastojat emo uiniti sljedee:

unaprijediti uenje u timu,

upoznati i primijeniti nove tehnike za razvoj kreativnog miljenja,

282

potaknuti djecu da sami osmisle nove tehnike kreativnog miljenja ili prerade postojee,

upoznati roditelje s tehnikama kreativnog miljenja i pomoi im u prepoznavanju i poticanju djeju kreativnost u obitelji.

7. Zakljuci

Iz naeg istraivanja vidljivo je kako se u kolskim uvjetima moe poticati kreativno miljenje. Uenici rado sudjeluju u novim postupcima i stvaraju originalne ideje koje u tradicionalnoj nastavi nisu dolazile do izraaja. Osim kreativnosti, poveali smo aktivnost uenika i njihovu suradnju u nastavnom procesu.

Smatramo kako kreativnost ne bi trebalo poticati na marginama nastavnog procesa, ve to treba postati jedan od najvanijih zadataka za koji je potrebno predvidjeti vrijeme, postupke i strunu pomo uiteljima. U tome im mogu pomoi zajednice uenja, ali prije svega osobe koje dobro poznaju nove nastavne postupke (kritiki prijatelji, struni suradnici, mentori).

Poticanje kreativnosti uenika ovisi prije svega o tome koliko uitelji razumiju njen znaaj za razvoj djeteta, poznaju naine na koje to mogu ostvariti i koliko su spremni mijenjati tradicionalne obrasce nastavnog rada koji tome ne idu u prilog.

Akcijska istraivanja su nam omoguila da na temelju autonomno postavljenih vrijednosti mijenjamo i evaluiramo nau praksu, ali isto tako da se oslobaamo naih predrasuda koje su nas u tome sputavale. Iskustva do kojih smo doli mogu biti poticaj, premda ne i recept, drugim uiteljima i strunim suradnicima da to pokuaju uiniti u svojim uvjetima.

8. Literatura

1. Craft, Anna (2000) Continuing proffesional development: a practical guide for teachers and school. London/New York: Routledge/Falmer.

2. Dryden, Gordon i Vos, Jeannette (2001) Revolucija u uenju: kako promijeniti naina na koji svijet ui. Zagreb: Educa.

3. Isenberg, P. Joan & Jalongo, Mary Renck (1997) Creative expresion and play in early chilhood curriculum. New Jersey: Prentice-Hall, Inc.

4. Kember, David (ed.) (1997) The diverse role of the critical friend in supporting educational action research projects. Educational Action Research, 5 (3), 463-481.

5. Manktelow, James (2004) Mind tools: essentials skills for an excellent career. Burgess Hill: Mind Tools Ltd.

6. McNiff, Jean & Whitehead, Jack (2002) Action research: principles and practice. London/New York: Routledge/Falmer.

7. Reason, Peter (ed.) (1994) Participation in Human Inquiry. London: Sage Publications.

8. Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjajmo nae kole. Zagreb: Educa.

9. Whitehead, Jack (1989) Creating a living educational theory from questions of the kind,'How do I improve my practice?' Cambridge Journal of Education, 19 (1), 41-52.

10. Whitehead, Jack (1999) Educative Relations in a New Era. Pedagogy, Culture & Society, 7 (1), 73-90.